08/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

203

C 082/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.04.2008.

1.

1.1.

1.2.

1.3.

1.3.1.

1.3.2.

1.3.3.

1.3.4.

1.3.5.

1.3.6.

1.4.

1.5.

1.5.1.

1.5.2.

1.5.3.

1.5.4.

1.5.5.

1.5.6.

1.5.7.

1.5.8.

1.5.9.

1.5.10.

1.5.11.

1.5.12.

2.

2.1.

2.2.

3.

3.1.

3.1.1.

3.1.2.

3.1.3.

3.1.4.

3.1.5.

3.1.5.1.

3.1.5.2.

3.1.6.

3.1.6.1.

3.1.6.2.

3.1.7.

3.1.7.1.

3.1.7.2.

3.1.8.

3.1.9.

3.1.10.

3.1.11.

3.1.12.

3.2.

3.3.

4.

5.

5.1.

5.2.

5.2.1.

5.2.1.1.

5.2.1.2.

5.2.1.3.

5.2.1.4.

5.2.2.

5.2.2.1.

5.2.2.2.

5.2.2.3.

5.2.2.4.

5.2.3.

6.

7.

7.1.

7.2.

7.3.

7.4.

7.5.

(1)

U proljeće 2007. godine Europsko vijeće pozvalo je države članice i institucije EU-a da djeluju na razvoju održive politike za klimatska i energetska pitanja integrirane kroz Europu. Vijeće je između ostalog istaknulo: „Budući da su proizvodnja i korištenje energije glavni izvori emisija stakleničkih plinova, potreban je integrirani pristup klimatskoj i energetskoj politici kako bi se ostvario ovaj cilj. Integraciju je potrebno postići na način uzajamne podrške. S obzirom na to, Energetska politika Europe (EPE) imat će sljedeća tri cilja, uz puno poštivanje izbora država članica o energetskoj mješavini i suverenosti nad primarnim izvorima energije, poduprta duhom solidarnosti između država članica:

(2)

Kao prekretnicu u stvaranju ove Energetske politike Europe, Europsko vijeće podržalo je sveobuhvatni Akcijski plan za energiju u razdoblju od 2007. do 2009. te posebno pozvalo Komisiju da prijedloge zatražene u Akcijskom planu predstavi što je brže moguće. Jedan od tih prijedloga odnosi se na reviziju Smjernica Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša.

(3)

Europsko vijeće preuzelo je čvrstu neovisnu obvezu da će EU postići barem 20 % smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine u usporedbi s 1990. godinom. Vijeće je također naglasilo potrebu da se poveća energetska učinkovitost u EU-u kako bi se postigao cilj štednje 20 % potrošnje energije u EU-u u usporedbi s predviđanjima za 2020. te je poduprlo obvezujući cilj postizanja 20 % udjela obnovljivih izvora energije u sveukupnoj potrošnji energije u EU-u do 2020., kao i obvezujući cilj za sve države članice od najmanje 10 % udjela biogoriva u sveukupnoj potrošnji benzina i goriva u prijevozu EU-om do 2020.

(4)

Ove Smjernice predstavljaju jedan od instrumenata provedbe Akcijskog plana i aspekata zaštite okoliša kod ciljeva vezanih uz energiju i klimatske promjene koje je prihvatilo Europsko vijeće.

(5)

U „Akcijskom planu državnih potpora — Manje i kvalitetnije državne potpore: Plan reforme državnih potpora 2005.—2009.” (1) (dalje u tekstu „Akcijski plan državnih potpora”) Komisija je utvrdila da mjere državnih potpora ponekad mogu biti učinkoviti instrumenti za postizanje ciljeva od općeg interesa. U nekim uvjetima državne potpore mogu ispraviti tržišne nedostatke poboljšavajući tako djelovanje tržišta i tržišnog natjecanja. Također mogu pomoći u promicanju održivog razvoja, bez obzira na ispravljanje tržišnih nedostataka (2). Akcijski plan državnih potpora također je naglasio da zaštita okoliša može pružiti prilike za inovaciju, stvaranje novih tržišta i povećanje tržišnog natjecanja i kroz učinkovitost korištenja resursa i nove prilike za ulaganje. U nekim uvjetima državne potpore mogu biti pogodne za ostvarenje tih ciljeva pridonoseći tako temeljnim ciljevima lisabonske strategije o povećanju održivog razvoja i broja radnih mjesta. Odluka br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog akcijskog programa Zajednice za zaštitu okoliša (3) (dalje u tekstu „Šesti akcijski program za okoliš”) utvrđuje prioritetna područja djelovanja za zaštitu okoliša (4).

(6)

Prvenstveni je cilj nadzora državnih potpora u području zaštite okoliša osiguravanje da će se mjerama državnih potpora postići viša razina zaštite okoliša nego što bi to bio slučaj bez potpora te da pozitivni učinci potpora prevladavaju nad negativnim učincima u smislu narušavanja tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”, kao što je to utvrđeno u članku 174. Ugovora o EZ-u.

(7)

Gospodarske aktivnosti ne štete okolišu samo kroz zagađivanje. U nekim slučajevima, u nedostatku državne intervencije, poduzetnici mogu izbjeći plaćanje cjelokupnog troška štete za okoliš koja proizlazi iz njihovog djelovanja. Kao posljedica, tržište ne raspodjeljuje izvor sredstava na učinkovit način jer proizvođač ne uzima u obzir (negativne) vanjske učinke proizvodnje, nego njih snosi društvo u cjelini.

(8)

Prema načelu „onečišćivač plaća”, gore navedeni negativni vanjski učinci mogu se ukloniti osiguravanjem da onečišćivač plati za svoje onečišćenje, što podrazumijeva da će on potpuno preuzeti troškove zaštite okoliša u svoju bilancu. Na taj se način osigurava da privatni troškovi (koje snosi poduzetnik) ocrtavaju prave društvene troškove gospodarske djelatnosti. Puna provedba načela „onečišćivač plaća” dovela bi tako do ispravljanja tržišnog nedostatka. Načelo „onečišćivač plaća” može se provesti ili postavljanjem obveznih standarda zaštite okoliša ili tržišnim instrumentima (5). Neki tržišni instrumenti mogu uključivati dodjelu državnih potpora svim ili nekim poduzetnicima koji podliježu tim instrumentima.

(9)

Bez obzira što trenutačno postoje ograničenja za primjenu načela „onečišćivač plaća”, takav zakonodavni nedostatak ne bi trebao spriječiti države članice da utvrde uvjete za zaštitu okoliša koji su stroži od uvjeta Zajednice i da svedu negativne vanjske učinke na najmanju moguću mjeru.

(10)

Kako bi povećale razinu zaštite okoliša, države članice mogle bi koristiti državne potpore za stvaranje poticaja na pojedinačnoj razini (na razini poduzetnika) radi postizanja više razine zaštite okoliša nego što to zahtijevaju standardi Zajednice odnosno da povećaju razinu zaštite okoliša u slučaju nepostojanja standarda Zajednice. Također, države članice mogu uspostaviti nacionalne standarde ili porez za zaštitu okoliša na višoj razini nego što to zahtijeva zakonodavstvo Zajednice odnosno mogu iskoristiti poreze za zaštitu okoliša radi jednostrane provedbe načela „onečišćivač plaća” u slučaju nepostojanja standarda Zajednice.

(11)

Komisija smatra potrebnim izmijeniti Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša kako bi se ispunili ciljevi opisani u Akcijskom planu državnih potpora, posebno zbog osiguranja boljeg usmjeravanja potpora, poboljšanja ekonomske analize i učinkovitijih postupaka. Nadalje, Komisija smatra potrebnim da se uzme u obzir razvoj politike zaštite okoliša i tehnologija zaštite okoliša te da se pravila izmijene kako bi se iskustva uzela u obzir.

(12)

Komisija primjenuje ove Smjernice pri ocjenjivanju potpora za zaštitu okoliša povećavajući tako pravnu sigurnost i transparentnost donošenja svojih odluka. Potpore za zaštitu okoliša prvenstveno se opravdavaju na temelju članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u. Ove Smjernice zamjenjuju Smjernice Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša (6) koje su stupile na snagu 2001.

(13)

U konkretnom slučaju Smjernice su predviđene za dvije vrste ocjena: za standardnu ocjenu mjera koje uključuju potpore ispod nekog praga ili potpore dodijeljene postrojenjima s proizvodnim kapacitetima ispod nekog praga (poglavlje 3.), za detaljnu ocjenu mjera koje uključuju potpore iznad tog praga ili potpore dodijeljene postrojenjima s proizvodnim kapacitetima iznad tog praga, kao i za potpore dodijeljene novim postrojenjima za proizvodnju obnovljive energije gdje je iznos potpore zasnovan na izračunu izbjegnutih vanjskih troškova (poglavlje 5.).

(14)

Ove Smjernice primjenjuju se na sve mjere prijavljene Komisiji (bilo zato što mjera nije pokrivena uredbom o skupnom izuzeću ili uredba o skupnom izuzeću uvodi obvezu da se potpore prijavljuju zasebno, bilo zato što predmetna država članica odluči prijaviti mjeru koja bi u načelu bila izuzeta prema uredbi o skupnom izuzeću), kao i pri ocjeni svih neprijavljenih potpora nakon objave ovih Smjernica.

(15)

U Akcijskom planu državnih potpora Komisija je objavila da „kako bi najbolje pridonijela ponovno pokrenutoj Lisabonskoj strategiji za razvoj i zapošljavanje, Komisija će, kada je to prikladno, pojačati svoj ekonomski pristup analizi državnih potpora. Ekonomski pristup je instrument koji će bolje usmjeriti određene državne potpore ciljevima ponovno pokrenute Lisabonske strategije”.

(16)

Pri ocjenjivanju može li se mjera potpore smatrati sukladnom sa zajedničkim tržištem, Komisija odmjerava pozitivan učinak mjere potpore u postizanju cilja od općeg interesa s mogućim negativnim popratnim učincima, kao što su narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja. Stoga je Akcijski plan državnih potpora, zasnovan na postojećoj praksi, tako da je formalizirao takvo odmjeravanje u postupku koji se naziva „test ravnoteže” (7), te sadrži tri koraka; prva dva koraka odnose se na pozitivne učike državne potpore, dok se treći odnosi na negative učinke i proizlazećim odnosom pozitivnih i negativnih učinaka. Test ravnoteže strukturiran je kako slijedi:

(17)

Test ravnoteže primjenjiv je na oblikovanje pravila o državnim potporama, kao i na ocjenjivanje predmeta.

(18)

Prva alineja članka 2. Ugovora o Europskoj uniji navodi da je održivi razvoj jedan od ciljeva u Europskoj uniji. To bi trebalo biti zasnovano na gospodarskom razvoju, socijalnoj koheziji i visokoj razini zaštite okoliša. Promicanje zaštite okoliša tako je važan cilj od općeg interesa. Osim toga, članak 6. Ugovora o EZ-u navodi potrebu da se zaštita okoliša ugradi u sve politike Zajednice, a članak 174. stavak 2. Ugovora o EZ-u navodi da politika zaštite okoliša mora biti zasnovana na načelima opreza, sprečavanja, saniranja onečišćenja (8) na izvoru i na načelu „onečišćivač plaća”.

(19)

Ove Smjernice iznose uvjete za odobravanje dodjele državnih potpora usmjerenih na one tržišne nedostatke koji vode do razine zaštite okoliša koja je ispod najpovoljnije razine.

(20)

Najčešći tržišni nedostaci u području zaštite okoliša vezani su uz negativne vanjske učinke. Poduzetnici koji djeluju u vlastitom interesu nemaju motivacije uzeti u obzir negativne vanjske utjecaje nastale tijekom proizvodnje, niti pri odlučivanju o pojedinoj tehnologiji proizvodnje ni pri odlučivanju o razini proizvodnje. Drugim riječima, proizvodni troškovi koje snosi poduzetnik manji su od troškova koje snosi društvo. Stoga poduzetnici nemaju motivacije smanjiti svoju razinu onečišćenja ili poduzeti pojedinačne mjere za zaštitu okoliša.

(21)

Vlade suočene s tim tržišnim nedostacima pretežno koriste regulativu kako bi osigurale da se negativni vanjski učinci nastali tijekom proizvodnje uzmu u obzir. Kroz uvođenje standarda, oporezivanja, ekonomskih instrumenata i drugih propisa poduzetnici koji onečišćuju moraju platiti troškove onečišćenja društvu u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Preuzimanje tih negativnih vanjskih učinaka u bilancu posljedično će povisiti privatne troškove koje takvi poduzetnici snose i na taj način negativno utjecati na njihove prihode. Štoviše, budući da je onečišćivanje nejednako raspoređeno kroz industrije i poduzetnike, troškovi svih propisa koji pogoduju okolišu većinom su diferencirani, ne samo prema poduzetnicima nego i prema državama članicama. Osim toga, države članice, mogu strože ustanoviti potrebu za postavljanjem visokih ciljeva u zaštiti okoliša.

(22)

U nedostatku standarda Zajednice i tržišnih instrumenata koji u potpunosti primjenjuju načelo „onečišćivač plaća” (regulatorni nedostaci), države članice tako mogu jednostrano odlučiti da ustanove višu razinu zaštite okoliša. Iz tog razloga, uz uvođenje propisa, države članice mogu koristiti državne potpore kao pozitivne poticaje za postizanje viših razina zaštite okoliša. Mogu to učiniti na dva načina:

(23)

Jedna je od uloga državne intervencije osiguravanje prikladnije zaštite okoliša. Propisi i instrumenti temeljeni na tržištu najvažniji su instrumenti za postizanje ciljeva u zaštiti okoliša. Meki instrumenti, kao što su dobrovoljne eko oznake, i širenje tehnologija prihvatljivih za okoliš mogu također biti važan čindbenik. Međutim, čak i ako iznalaženje najpovoljnijeg omjera instrumenata politike može biti složeno, postojanje tržišnih nedostataka ili ciljeva politike ne opravdava samo po sebi korištenje državnih potpora.

(24)

Prema načelu „onečišćivač plaća” onečišćivač bi trebao platiti sve troškove svojeg onečišćenja, uključujući i neizravne troškove koje snosi društvo. U tu svrhu propisi o zaštiti okoliša mogu predstavljati koristan instrument za povećanje opterećenja onečišćivača. Poštivanje načela „onečišćivač plaća” u teoriji osigurava da će tržišni nedostaci povezani s negativnim vanjskim učincima biti ispravljeni. Slijedom toga, ako bi načelo „onečišćivač plaća” bilo u potpunosti provedeno, daljnja državna intervencija ne bi bila potrebna za osiguravanje ishoda tržišne učinkovitosti. Načelo „onečišćivač plaća” ostaje glavno pravilo, a državne su potpore zapravo druga najbolja opcija. Korištenje državnih potpora u kontekstu načela „onečišćivač plaća” uklonilo bi onečišćivaču teret plaćanja troškova svojeg onečišćenja. Stoga državne potpore mogu biti neprikladan instrument u takvim slučajevima.

(25)

Međutim, posebno zbog nepotpune provedbe načela „onečišćivač plaća”, postojeća razina zaštite okoliša često se smatra nezadovoljavajućom iz sljedećih razloga:

(26)

U kontekstu nezadovoljavajuće razine zaštite okoliša, državne potpore, iako ne razrješavaju sve gore spomenute probleme, ipak mogu pružiti pozitivne poticaje poduzetnicima da poduzimaju djelovanja ili vrše ulaganja koja nisu obvezna i koja inače profitom motivirani poduzetnici ne bi poduzimali. Osim toga, državne potpore mogu biti prikladan instrument koji državama članicama omogućuje donošenje nacionalnih propisa o zaštiti okoliša koji su stroži od standarda Zajednice, smanjujući opterećenja poduzetnicima koji su najviše pogođeni takvim propisima i omogućujući na taj način provedbu propisa.

(27)

Državne potpore za zaštitu okoliša moraju dovesti do promjene ponašanja primatelja potpore tako da razina zaštite okoliša bude viša nego u slučaju da potpora nije dodijeljena. Međutim, ulaganja koja povećavaju razinu zaštite okoliša mogu istodobno povećati prihode (9) i/ili smanjiti troškove (10) i tako biti ekonomski privlačna sama za sebe. Stoga je potrebno potvrditi da spomenuta ulaganja ne bi bila izvršena bez državne potpore.

(28)

Cilj je utvrditi da poduzetnici bez potpore ne bi otpočeli tim djelovanjem zbog njegovih intrinzičnih koristi. Učinak poticaja određuje se kroz protučinjeničnu analizu, uspoređivanjem razine namjeravane djelatnosti s potporom i bez potpore. Točno utvrđivanje protučinjeničnog scenarija ključ je određivanja imaju li državne potpore učinak poticaja ili ne. Također je ključno za izračun dodatnih ulaganja ili pretrpljenih proizvodnih troškova pri postizanju više razine zaštite okoliša.

(29)

Ulaganja mogu biti nužna kako bi se zadovoljili obvezujući standardi Zajednice. Budući da bi poduzetnik ionako morao zadovoljiti te standarde, ne može se opravdati državna potpora za zadovoljavanje obvezujućih standarda Zajednice koji su već na snazi.

(30)

Potpora se smatra razmjernom samo ako se isti rezultat ne bi mogao postići s manjim iznosom potpore. Nadalje, razmjernost također može ovisiti o stupnju selektivnosti mjere.

(31)

Posebno, iznos potpore mora biti ograničen na najmanji iznos potreban za ostvarivanje tražene razine zaštite okoliša. Stoga su opravdani troškovi za potpore ulaganjima zasnovani na pojmu dodatnih (neto) troškova potrebnih za ispunjavanje ciljeva zaštite okoliša. Takav sustav podrazumijeva da se, kako bi se odredio iznos potpore koji se može dodijeliti, sva ekonomska korist koju ulaganje pruža poduzetniku u načelu mora oduzeti od troškova dodatnog ulaganja.

(32)

Međutim, teško je potpuno uzeti u obzir svu ekonomsku korist koju će poduzetnik dobiti od dodatnih ulaganja. Tako, na primjer, prema metodologiji za izračun opravdanih troškova opisanoj u točkama 80. do 84. ovih smjernica, korist za poslovanje ne uzima se u obzir istekom nekog početnog razdoblja nakon ulaganja. Jednako tako, neke vrste koristi koje nije uvijek lako izmjeriti – kao što je „zelena predožba” (en. green image) poboljšana ulaganjima u zaštitu okoliša – također se u tom kontekstu ne uzimaju u obzir. Slijedom toga, kako bi potpora bila razmjerna, Komisija smatra da iznos potpore uobičajeno mora biti manji od opravdanih troškova ulaganja, (vidjeti Prilog). Samo u slučajevima gdje se potpore za ulaganje dodjeljuju putem natječajnog postupka prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija – učinkovito osiguravajući da potpora bude ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje dobiti za okoliš – iznos potpore može dosegnuti 100 % opravdanih troškova ulaganja. To stoga što se u takvim okolnostima može pretpostaviti da odgovarajuće ponude ocrtavaju sve moguće koristi koje mogu proisteći iz dodatnog ulaganja.

(33)

Štoviše, za neke mjere nije moguće izračunati iznos potpore na osnovi dodatnih troškova; to je slučaj kod potpora u obliku izuzeća ili smanjenja poreza za zaštitu okoliša i potpore u obliku sustava trgovanja dozvolama. U tim slučajevima razmjernost se mora osigurati kroz uvjete i kriterije za dodjelu izuzeća i smanjenja, koji osiguravaju da korisnik ne dobije prekomjerne prednosti i da je selektivnost mjere ograničena na najmanji iznos.

(34)

Trošak postizanja zaštite okoliša često je relativno viši za mala i srednja poduzeća u usporedbi s veličinom njihovog poslovanja. Nadalje, sposobnost malih i srednjih poduzeća da snose takve troškove često je ograničena nesavršenostima tržišta kapitala. Iz tog razloga i s obzirom na smanjeni rizik ozbiljnih narušavanja tržišnog natjecanja kad je korisnik malo ili srednje poduzeće, isti iznos može se opravdati za takva poduzeća kod nekih tipova potpora.

(35)

Osim toga, države članice potiču se da osiguraju ekonomičnost u postizanju koristi za okoliš, na primjer birajući mjere za koje su izbjegnuti vanjski troškovi značajni u odnosu na iznos potpore. Međutim, budući da nema izravne veze između izbjegnutih vanjskih troškova i troškova koje je pretrpio poduzetnik, izbjegnuti vanjski troškovi mogu samo u izvanrednim slučajevima biti osnova za određivanje iznosa državne potpore. U redovitom slučaju, kako bi se osigurao dostatni poticaj da poduzetnik promijeni svoje ponašanje, iznos potpore mora biti izravno vezan za troškove koje snosi poduzetnik.

(36)

Ako su mjere državnih potpora za zaštitu okoliša dobro usmjerene tako da stvore protutežu samo stvarnim dodatnim troškovima vezanim uz višu razinu zaštite okoliša, rizik da će potpora neopravdano narušiti tržišno natjecanje načelno je ograničen. Slijedom navedenoga, ključno je da mjere državnih potpora za zaštitu okoliša budu dobro usmjerene. U slučajevima gdje potpore nisu nužne ili razmjerne za postizanje naznačenog cilja, isto će narušiti tržišno natjecanje. To će posebno biti slučaj ako potpora dovede do:

(37)

U nekim slučajevima, svrha je mjere intervencija u djelovanje tržišta s namjerom da se na sveukupnu korist za okoliš pogoduje nekim proizvođačima koji štite okoliš na štetu drugih koji više onečišćuju okoliš. Kao rezultat takvih mjera proizvođači spomenutih proizvoda prihvatljivih za okoliš mogu poboljšati svoju tržišnu poziciju u odnosu na tržišne natjecatelje koji nude proizvode manje prijateljske prema okolišu. U takvim slučajevima Komisija uzima u obzir sveukupni učinak mjere na okoliš kad razmatra njezin negativni utjecaj na tržišni položaj, i time na prihode poduzetnika bez potpora. Što je manji učinak na okoliš određene mjere, to je važnija provjera njezinog učinka na tržišne udjele i prihode konkurentskih proizvoda.

(38)

Ne dovodeći u pitanje odredbe iz članaka 4. do 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (11), pravne pretpostavke koje primjenjuje Komisija razlikuju se prema vrsti prijavljene mjere državne potpore.

(39)

U poglavlju 3. ovih Smjernica Komisija je navela niz mjera u vezi s kojima a priori smatra da će se državna potpora primijeniti na tržišni nedostatak koji ometa zaštitu okoliša ili da će povećati razinu zaštite okoliša. Također, Komisija izlaže niz uvjeta i parametara čiji je cilj osiguravanje da državne potpore stvarno imaju učinak poticaja, da su razmjerne i da imaju ograničeni negativni učinak na tržišno natjecanje i trgovinu. Poglavlje 3. tako sadrži parametre u vezi s potpomognutom djelatnosti, intenzitetom potpore i uvjetima vezanima uz sukladnost.

(40)

Međutim, za iznose potpora više od određenih pragova, kao i u pojedinim posebnim slučajevima, potrebna je dodatna pozornost, zbog višeg rizika narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. Dodatna pozornost općenito se sastoji od daljnje i detaljnije činjenične analize mjere u skladu s poglavljem 5. Te mjere ocjenjuje se sukladnima ako test ravnoteže prema poglavlju 5. daje sveukupnu pozitivnu ocjenu. U kontekstu te analize pretpostavlja se da na početku nijedan kriterij sukladnosti nije zadovoljen. Izuzeća od poreza i smanjenja poreza za zaštitu okoliša ocjenjuju se samo na način kako je opisano u poglavlju 4 (12).

(41)

Kao rezultat tog detaljnog ocjenjivanja Komisija može odobriti potporu, proglasiti je nesukladnom sa zajedničkim tržištem ili donijeti odluku o sukladnosti ovisnu o zadovoljenim uvjetima.

(42)

Komisija je utvrdila niz mjera za koje državne potpore, pod određenim uvjetima, mogu biti sukladne s člankom 87. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o EZ-u.

(43)

Ova vrsta potpore pruža pojedinačne poticaje poduzetnicima za postizanje više razine zaštite okoliša. Načelno, poduzetnik nema poticaj postupati povrh obveznih standarda ako trošak takvog postupka nadmašuje korist za poduzetnika. U takvim slučajevima državna potpora može se dodijeliti za davanje poticaja poduzetnicima za unapređenje zaštite okoliša. Sukladno cilju zajednice da podupire ekološke inovacije, povoljniji postupak obrade može biti prihvaćen za projekte ekoloških inovacija koji se primjenjuju na dvostruki tržišni nedostatak vezan uz veće rizike inovacija, spojene s aspektima zaštite okoliša u projektu. Potpora za ekološke inovacije tako ima cilj ubrzavanje širenja ekoloških inovacija kroz tržište.

(44)

Prijevoz je odgovoran za veliki dio cjelokupnih emisija stakleničkih plinova (približno 30 %) kao i za lokalno onečišćenje prašinom, sitnim česticama, NOx i SOx. Stoga je važno poticati čiste vidove prijevoza radi borbe protiv globalnih klimatskih promjena i radi smanjivanja lokalnog onečišćenja, posebno u gradovima. U tom kontekstu, posebno je važno poticati nabavu čistih prijevoznih sredstava (uključujući i čiste brodove).

(45)

Ove smjernice ne odobravaju potpore za pomoć poduzetnicima pri usklađivanju sa standardima Zajednice koji su već na snazi jer takve potpore ne bi vodile većoj razini zaštite okoliša. Međutim, državne potpore mogu osigurati znatno bržu provedbu novouvedenih standarda Zajednice koji nisu još stupili na snagu i tako pridonijeti smanjenju onečišćenja brže nego što bi to bio slučaj bez potpora. U takvim slučajevima državne potpore mogu predvidjeti pojedinačne poticaje poduzećima, koji neutraliziraju učinke negativnih vanjskih utjecaja vezanih uz onečišćenje.

(46)

Potpore poduzetnicima za istraživanja o ulaganjima usmjerenima na postizanje razine zaštite okoliša povrh standarda Zajednice ili povećanje razine zaštite okoliša u nedostatku standarda Zajednice, kao i za istraživanja o štednji energije i proizvodnji obnovljive energije, usmjerene su na tržišni nedostatak vezan uz asimetrične informacije. Poduzetnici često podcjenjuju mogućnosti i koristi vezane uz štednju energije i obnovljive izvore energije, što vodi do premalih ulaganja.

(47)

Ova vrsta potpora usmjerena je na tržišni nedostatak vezan uz negativne vanjske učinke stvaranjem pojedinačnih poticaja za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša za štednju energije i za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. Na razini Zajednice, u Komunikaciji Komisije Europskom vijeću i Europskom parlamentu – Energetska politika za Europu (13), postavljen je cilj ostvarivanja barem 20 % smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine u usporedbi s 1990. godinom, a što je Europsko vijeće podržalo 8. i 9. ožujka 2007. Nadalje, države članice obvezne su prihvatiti i uložiti napore da postignu sveukupni nacionalni indikativni cilj štednje energije od 9 % tijekom devet godina sukladno Direktivi 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti krajnje primjene i energetskim uslugama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/76/EEZ (14). Državne potpore mogu biti prikladne ondje gdje ulaganja koja vode štednji energije nisu obvezna prema primjenjivim standardima Zajednice i gdje nisu profitabilna, to jest gdje je trošak štednje energije viši od povezane privatne ekonomske koristi. U slučaju malih i srednjih poduzeća može biti potrebna povoljnija podrška kako bi se u obzir uzela činjenica da ta poduzeća često podcjenjuju koristi vezane uz štednju energije tijekom duljeg razdoblja, što dovodi do njihovog nedovoljnog ulaganja u mjere štednje energije.

(48)

Ova vrsta potpore usmjerena je na tržišni nedostatak vezan uz negativne vanjske učinke stvaranjem pojedinačnih poticaja za povećavanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije. Povećana uporaba obnovljivih izvora energije jedan je od prioriteta Zajednice u zaštiti okoliša, kao i prioritet vezan uz gospodarstvo i energiju. Očekuje se da će igrati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva smanjivanja emisije stakleničkih plinova. Na razini Zajednice, u Komunikaciji Komisije Europskom vijeću i Europskom parlamentu – Energetska politika za Europu postavljen je cilj da obnovljiva energija čini 20 % energetske potrošnje EU-a do 2020. godine. Državne potpore mogu biti opravdane ako je trošak proizvodnje obnovljive energije viši od troška proizvodnje iz izvora manje prihvatljivih za okoliš i ako ne postoji neki obvezni standard Zajednice koji se tiče udjela energije iz obnovljivih izvora za pojedinačne poduzetnike. Visoki trošak proizvodnje nekih vidova obnovljive energije ne dopušta poduzetnicima da zaračunavaju tržišne cijene na tržištu i tako stvara zapreke pristupa tržištu za obnovljivu energiju. Međutim, zbog tehnološkog razvoja na polju obnovljive energije i postupno rastuće razine internalizacije vanjskih učinaka zaštite okoliša (što proizlazi, na primjer, iz Direktive 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (15), iz zakonodavstva o kvaliteti zraka i iz sustava trgovanja dozvolama), razlika u troškovima prošlih godina pokazuje padajući trend smanjujući tako potrebe za potporama.

(49)

Dodatno, kao što je to naglašeno u Izvješću o napretku na temu biogoriva (16), promicanje biogoriva trebalo bi na održiv način koristiti kako sigurnosti opskrbe, tako i politici o klimatskim promjenama. Naime, državne potpore mogu biti prikladan instrument samo za one uporabe obnovljivih izvora energije gdje je očita korist za okoliš i održivost. Konkretno, za biogoriva koja ne zadovoljavaju kriterije održivosti izložene u članku 15. prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (17) nije prihvatljiva dodjela državnih potpora. Pri oblikovanju svojih sustava podrške države članice mogu poticati korištenje biogoriva koja pružaju dodatne koristi – uključujući koristi od diverzifikacije koje pružaju biogoriva dobivena iz otpada, ostataka, tvari celuloznog i ligno-celuloznog podrijetla – uzimajući posebno u obzir različite troškove proizvodnje energije iz tradicionalnih biogoriva s jedne strane i onih biogoriva koja pružaju dodatne koristi s druge strane.

(50)

U odnosu na hidroenergetska postrojenja valja primijetiti da ona mogu imati dvojaki učinak na okoliš. Ona su svakako potencijal u pogledu niskih emisija stakleničkih plinova, stoga mogu imati važnu ulogu u sveukupnoj energetskoj mješavini. S druge strane, takva postrojenja mogu također imati i negativni učinak, na primjer na sustave voda i biološku raznolikost (18).

(51)

Ova vrsta potpore usmjerena je na tržišni nedostatak vezan uz negativne vanjske učinke stvaranjem pojedinačnih poticaja za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša na polju štednje energije. Kogeneracija topline i električne energije najučinkovitiji je način za istodobnu proizvodnju topline i električne energije. Zajedničkom proizvodnjom topline i električne energije gubi se manje energije tijekom proizvodnje. Strategija Zajednice ocrtana u Komisijinoj strategiji kogeneracije iz 1997. godine postavlja sveukupni indikativni cilj udvostručavanja udjela kogeneracije u proizvodnji električne energije na 18 % do 2010. godine. Od tada je važnost kogeneracije topline i električne energije za energetsku strategiju EU-a bila naglašena prihvaćanjem Direktive 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu električne energije i o izmjenama Direktive 92/42/EEZ (19), kao i poglavljem o kogeneraciji u Akcijskom planu Komisije za učinkovitost energije: Ostvarivanje potencijala (20). Drugi dokument također upućuje na potencijal primjene otpadne topline, primjerice iz industrije ili komunalnih poduzetnika, na korisne načine, primjerice za daljinsko grijanje. Nadalje, daljinsko grijanje može biti energetski učinkovitije nego pojedinačno grijanje i može pružiti znatno poboljšanje u kvaliteti zraka u gradovima. Slijedom navedenog, ako se pokaže da je daljinsko grijanje manje onečišćujuće i energetski učinkovitije u proizvodnom procesu i distribuciji topline, ali skuplje od pojedinačnoga grijanja, državne potpore mogu se dodijeliti s ciljem davanja poticaja za postizanje ciljeva zaštite okoliša. Međutim, kao što je slučaj s obnovljivim energijama, pri postupnoj internalizaciji vanjskih učinaka zaštite okoliša u troškove drugih tehnologija može se očekivati smanjivanje potrebe za potporama kroz pojavu postupne konvergencije tih troškova s troškovima kogeneracije topline i električne energije te daljinskoga grijanja.

(52)

Ta vrsta potpore usmjerena je na davanje pojedinačnih potpora za postizanje ciljeva zaštite okoliša vezanih uz gospodarenje otpadom (21). Šesti akcijski program zaštite okoliša imenuje prevenciju i gospodarenje otpadom jednim od četiriju glavnih prioriteta. Njegov je glavni cilj odvajanje proizvodnje otpada od ekonomske aktivnosti, tako da rast EU-a neće dovesti do stvaranja novih količina otpada. U tom kontekstu državne potpore mogu biti dodijeljene proizvođaču otpada (prema odjeljku 3.1.1.), kao i poduzetnicima koji gospodare otpadom ili recikliraju otpad proizveden u drugim poduzetnicima (prema odjeljku 3.1.9.). Međutim, moraju se osigurati pozitivni učinci na okoliš, ne smije se zaobići načelo „onečišćivač plaća”, a redovito djelovanje tržišta sekundarnih materijala ne smije biti narušeno.

(53)

Ta vrsta potpore namijenjena je stvaranju pojedinačnih poticaja kao protuteže učincima negativnih vanjskih utjecaja u slučaju kad nije moguće pronaći onečišćivača i naplatiti mu troškove štete za okoliš koju je prouzrokovao. U takvim slučajevima državne potpore mogu biti opravdane ako su troškovi zbrinjavanja veći od posljedičnog porasta vrijednosti te lokacije.

(54)

Ta vrsta potpore za ulaganje usmjerena je na stvaranje pojedinačnih poticaja za smanjivanje negativnih vanjskih učinaka premještanjem poduzetnika koji stvaraju velika onečišćenja na mjesta gdje će ta onečišćenja imati manje štetne učinke, što smanjuje vanjske troškove. Sukladno načelu predostrožnosti, ove Smjernice uvode mogućnost dodjele potpore za premještanje visokorizičnih subjekata u skladu s Direktivom Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (22) (dalje: Direktiva Seveso II.). Nesreće u prošlosti pokazale su da je lokacija subjekta obuhvaćenog Direktivom Seveso II. od ključne važnosti i za sprečavanje nesreća i za ograničenje posljedica nesreća na ljude i okoliš. Stoga državne potpore mogu biti opravdane ako se premještanje provodi iz razloga zaštite okoliša. Kako bi se osiguralo da se potpore ne dodjeljuju za premještanje iz drugih razloga, potrebna je upravna ili sudska odluka nadležnog tijela javne vlasti, odnosno dogovor između nadležnog tijela javne vlasti i poduzetnika o premještanju potonjeg. Opravdani troškovi moraju uzeti u obzir sve prednosti koje poduzetnik može ostvariti zbog premještanja.

(55)

Sustavi trgovanja dozvolama mogu sadržavati državne potpore kroz različite instrumente,. na primjer kada države članice dodjeljuju dozvole i prava ispod njihove tržišne vrijednosti. Ova vrsta potpore može se koristiti za pobijanje negativnih vanjskih učinaka dopuštajući uvođenje tržišnih instrumenata usmjerenih na ciljeve zaštite okoliša. Ako je ukupni iznos dozvola koje je izdala država članica manji od ukupnih očekivanih potreba poduzetnika, ukupni učinak na razinu zaštite okoliša bit će pozitivan. Na pojedinačnoj razini svakog poduzetnika, ako dodijeljena prava ne pokrivaju u cijelosti očekivane potrebe poduzetnika, poduzetnik mora ili smanjiti svoje onečišćenje, pridonoseći tako poboljšanju razine zaštite okoliša, ili kupiti dopunska prava na tržištu, plaćajući tako naknadu za svoje onečišćenje. Kako bi se ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja, nikakva prekomjerna raspodjela prava ne može biti opravdana, a propisima se mora izbjeći stvaranje neopravdanih ulaznih zapreka.

(56)

Kriteriji iz točke 55. predstavljaju temelj za ocjenu slučajeva od strane Komisije, a koje se pojavljuju tijekom razdoblja trgovanja koje završava 31. prosinca 2012. U odnosu na slučajeve koji se javljaju tijekom razdoblja trgovanja nakon tog datuma Komisija će ocjenjivati mjere s obzirom na to jesu li ujedno potrebne i razmjerne. Konačno, to će biti osnova za reviziju ovih Smjernica, posebno uzimajući u obzir novu Direktivu o Sustavu trgovanja emisijama CO2 u EU-u za razdoblje trgovanja nakon 31. prosinca 2012.

(57)

Smanjenja ili izuzeća od poreza za zaštitu okoliša koja se odnose na pojedine sektore ili kategorije poduzetnika mogu učiniti izvedivim uvođenje viših poreza za ostale poduzetnike, tvoreći tako sveukupno poboljšanje u internalizaciji troškova i stvarajući daljnje poticaje za poboljšanje zaštite okoliša. Stoga ta vrsta potpora može biti nužna za neizravno suzbijanje negativnih vanjskih učinaka olakšavajući uvođenje ili očuvanje relativno visokih nacionalnih poreza za zaštitu okoliša. Kako bi potpore bile sukladne, potrebno je pokazati da su izuzeća ili smanjenja potrebna za sve predložene kategorije korisnika te da su razmjerne po veličini. Pretpostavlja se da je to slučaj ako korisnici plaćaju barem najmanju razinu poreza u Zajednici utvrđenu mjerodavnom Direktivom, ako takva postoji. U suprotnome, nužnost ovisi o mjeri u kojoj nacionalni porezi imaju učinak na proizvodne troškove, kao i o mogućnosti da se porez prebaci na potrošače i smanje profitne marže. Razmjernost tada ovisi o mjeri u kojoj korisnici mogu dalje smanjiti svoju potrošnju ili emisije, platiti dio nacionalnog poreza ili sklopiti sporazume o zaštiti okoliša radi smanjivanja onečišćenja (23).

(58)

Ove se Smjernice primjenjuju na državne potpore za zaštitu okoliša. Primjenjuju se u skladu s drugim politikama Zajednice o državnim potporama, drugim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, kao i zakonodavstvom donesenim u skladu s tim ugovorima.

(59)

Ove se Smjernice primjenjuju na potpore (24) za podršku zaštiti okoliša u svim sektorima koje obuhvaća Ugovor o EZ-u. Također se primjenjuju na sve sektore koji su obuhvaćeni posebnim pravilima Zajednice o državnim potporama (obrada čelika, brodogradnja, motorna vozila, sintetička vlakna, prijevoz, ugljen, poljoprivreda i ribarstvo) osim ako takva posebna pravila propisuju drugačije.

(60)

Ove Smjernice ne pokrivaju oblikovanje i proizvodnju proizvoda, uređaja ili prijevoznih sredstava prihvatljivih za okoliš i namijenjenih korištenju uz potrošnju manje količine prirodnih resursa, niti djelatnosti poduzete unutar postrojenja ili drugih proizvodnih jedinica s ciljem da se poboljša sigurnost ili higijena.

(61)

Kod poljoprivrede i ribarstva ove Smjernice primjenjuju se na potpore za zaštitu okoliša u korist poduzetnika koji djeluju u obradi i stavljanju proizvoda na tržište. Za poduzetnika koji djeluju u obradi i stavljanju ribarskih proizvoda na tržište, ako se potpora tiče opravdanih troškova prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo (25), najviša dopuštena stopa potpore viša je od dviju stopa: stope dane u ovim Smjernicama i stope izložene u toj Uredbi. U području primarne poljoprivredne proizvodnje ove Smjernice primjenjuju se samo na mjere koje još nisu obuhvaćene Smjernicama Zajednice o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva od 2007. do 2013. (26), a u području primarne proizvodnje u sektoru ribarstva i akvakulture primjenjuju se samo ondje gdje ne postoje posebne odredbe koje se bave potporama za zaštitu okoliša.

(62)

Financiranje mjera za zaštitu okoliša vezanih uz infrastrukturu u zračnom, cestovnom i željezničkom prijevozu, prijevozu unutarnjim plovnim putovima i morskom prijevozu, uključujući sve projekte od općeg interesa određene u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o Smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (27), nije obuhvaćeno ovim Smjernicama.

(63)

Državne potpore za istraživanja, razvoj i inovacije u području zaštite okoliša obuhvaćene su pravilima navedenim u Okviru Zajednice za državne potpore za istraživanja, razvoj i inovacije (28). Međutim, faza širenja ekoloških inovacija tržištem (nabava sredstava ekološke inovacije) obuhvaćena je ovim Smjernicama.

(64)

Svojstva potpora za aktivnosti usavršavanja u zaštiti okoliša ne opravdavaju postojanje posebnih pravila uz opća pravila o aktivnostima usavršavanja te Komisija, slijedom navedenoga, razmatra takve potpore u skladu s Uredbom Komisije br. 68/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na potpore za usavršavanje (29).

(65)

Konzultantske usluge predstavljaju važnu ulogu u poticanju malih i srednjih poduzeća pri ostvarivanju napretka u zaštiti okoliša. Posebno se one mogu iskoristiti za provedbu ekoloških revizija i za procjenu ekonomske koristi koje poduzetnik ima od ulaganja prihvatljivog za okoliš i tako dati poticaj tim poduzećima da vrše ulaganja koja podupiru zaštitu okoliša. Potpore malim i srednjim poduzetnicima za savjetničke/konzultantske usluge u području zaštite okoliša mogu se dodijeliti prema Uredbi Komisije (EZ) br. 70/2001 od 12. siječnja 2001. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore malim i srednjim poduzećima (30).

(66)

Ove se Smjernice ne primjenjuju na naslijeđene troškove kako su određeni u Komunikaciji Komisije koje se odnosi na metodologiju ocjenjivanja državnih potpora vezanih uz naslijeđene troškove (31).

(67)

Nadalje, u mjeri u kojoj odredbe o štednji energije, navedne u odjeljku 3.1.5., nisu primjenjive, ove Smjernice ne primjenjuju se na državne potpore za ulaganja u infrastrukturu vezanu uz daljinsko grijanje, što se ocjenjuje prema članku 87. stavku 3. točki (c) Ugovora o EZ-u.

(68)

U nekim državama članicama poduzetnici mogu podlijegati porezima za zaštitu okoliša i u isto vrijeme sudjelovati u sustavima trgovanja dozvolama. Komisija nije stekla dovoljno iskustva u ocjenjivanju sukladnosti smanjenja poreza za zaštitu okoliša u takvim situacijama. Slijedom toga, Komisija smatra da u ovom trenutku nije u mogućnosti dati opće smjernice o tome. Umjesto toga, ocjena takvih slučajeva, u mjeri u kojoj oni predstavljaju državnu potporu u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u, provodi se prema članku 87. stavku 3. točki (c) Ugovora o EZ-u.

(69)

Konačno, neka od sredstava podrške elektranama na fosilna goriva ili drugim industrijskim postrojenjima koja su opremljena uređajima za skupljanje, prijevoz i pohranu CO2, odnosno pojedinim elementima lanca skupljanja i skladištenja ugljika, kako su predvidjele države članice, mogu predstavljati državne potpore, ali imajući u vidu nedostatak iskustva, prerano je postavljati smjernice u vezi s odobravanjem takvih potpora. Uzimajući u obzir stratešku važnost te tehnologije za Zajednicu u smislu energetske sigurnosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova i postizanja dugoročnog cilja ograničenja klimatskih promjena na 2 °C iznad predindustrijske razine i uzimajući također u obzir podršku koju je izrazila Komisija za izgradnju demonstracijskih postrojenja industrijske veličine do 2015., uz uvjet da su sigurna za okoliš i da doprinose zaštiti okoliša, Komisija općenito ima pozitivan stav prema državnim potporama za takve projekte (32). Projekti se mogu ocjenjivati prema članku 87. stavku 3. točki (c) Ugovora o EZ-u ili mogu biti prihvatljivi kao važni projekti od općeg europskog interesa pod uvjetima predviđenima u članku 87. stavku 3. točki (b) Ugovora i u točki 147. ovih Smjernica.

(70)

Za potrebe ovih Smjernica primjenjuju se sljedeće definicije:

(71)

Državne potpore za zaštitu okoliša sukladne su sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako, na osnovi testa ravnoteže, vode povećanju aktivnosti zaštite okoliša bez nepovoljnog utjecaja na stanje trgovine u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu. Slijedom navedenoga, trajanje sustava potpore trebalo bi biti ograničeno razumnim vremenskim rokovima ne dovodeći u pitanje mogućnost države članice da ponovno prijavi mjeru potpore nakon što istekne rok postavljen u odluci Komisije. Države članice mogu poduprijeti prijave mjera potpore strogim vrednovanjem sličnih proteklih mjera potpore iskazujući tako učinak poticaja koji proizlazi iz potpore.

(72)

Mjere opisane u točkama od 73. do 146. mogu biti ocijenjene sukladnima prema članku 87. stavku 3. točki (c).

(73)

Potpore za ulaganje kojima se poduzetnicima omogućuju postizanje viših standarda od onih koji se primjenjuju u Zajednici o zaštiti okoliša ili koje povećavaju razinu zaštite okoliša u nedostatku standarda Zajednice smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su ispunjeni uvjeti izloženi u točkama od 74. do 84. i odjeljku 3.2.

(74)

Ulaganje obuhvaćeno potporom mora zadovoljavati jedan od sljedećih dvaju uvjeta:

(75)

Potpora se ne može dodijeliti ako poboljšanja dovode poduzetnike u sukladnost sa standardima Zajednice koji su već doneseni, ali još nisu na snazi (40).

(76)

Intenzitet potpore ne smije prijeći 50 % opravdanih troškova ulaganja kao što je predviđeno u točkama 80. do 84.

(77)

U slučajevima u kojima se potpore za ulaganje dodjeljuju u postupku javnog prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, učinkovito osiguravajući da potpora bude ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje dobiti za okoliš, intenzitet potpore može iznositi do 100 % opravdanih troškova ulaganja kao što su predviđeni u točkama 80. do 84. Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Osim toga, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka primiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio, isključujući tako nastavne pregovore.

(78)

Ako ulaganje uključuje nabavu imovine za ekološku inovaciju ili pokretanje projekta ekološke inovacije, intenzitet potpore može biti povećan za 10 postotnih bodova, uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:

(79)

Kada se potpore za ulaganja u poduzetnike, koje su povrh standarda Zajednice ili koje povećavaju razinu zaštite okoliša u nedostatku takvih standarda Zajednice, dodjeljuju malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća ili 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici:

(80)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja nužne za postizanje više razine zaštite okoliša nego što zahtijevaju standardi Zajednice, a izračunaju se u dva koraka. Prvo, odredi se trošak ulaganja izravno vezan uz zaštitu okoliša uvidom u protučinjeničnu situaciju, gdje je to prikladno. Drugo, oduzimaju se koristi za poslovanje i dodaju troškovi poslovanja.

(81)

Određivanje dijela ulaganja koji je neposredno vezan uz zaštitu okoliša:

(82)

Određivanje koristi za poslovanje/troškova poslovanja: opravdani troškovi, osim ako to nije drukčije naznačeno u ovom poglavlju, moraju biti izračunani neto od svih koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatna ulaganja za zaštitu okoliša koji se javljaju tijekom prvih pet godina trajanja predmetnog ulaganja. to znači da se takve koristi za poslovanje moraju oduzeti, a troškovi poslovanja dodati dodatnim troškovima ulaganja.

(83)

Opravdano ulaganje može imati oblik ulaganja u materijalnu i/ili nematerijalnu imovinu.

(84)

U slučaju ulaganja s namjerom postizanja razine zaštite okoliša više od standarda Zajednice protučinjenična stavka izabire se na sljedeći način:

(85)

Općenita pravila izložena u točkama 73. do 84. primjenjuju se na potpore za poduzetnike kojima se poboljšavaju standardi Zajednice ili povećava razina zaštite okoliša u odsutnosti standarda Zajednice u sektoru prijevoza. Iznimno od točke 75., dopuštene su potpore za nabavu novih prijevoznih sredstava za cestovni i željeznički prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i morski prijevoz koje su sukladne prihvaćenim standardima Zajednice, kada se takva nabava provodi prije stupanja na snagu takvih standarda i ako se novi standardi Zajednice, kada postanu obvezni, ne primjenjuju retroaktivno na već kupljena vozila.

(86)

Za aktivnosti obnove starih vozila s ciljem zaštite okoliša u sektoru prijevoza opravdani troškovi su ukupni neto dodatni troškovi izračunani primjenom postupka izračuna opravdanih troškova određenih u točkama 80. do 84. ako se postojeća prijevozna sredstva unaprijede do razine standarda zaštite okoliša koji nisu bili na snazi na dan uvođenja tih prijevoznih sredstava za poslovanje, odnosno ako prijevozna sredstva ne moraju zadovoljavati nikakve standarde zaštite okoliša.

(87)

Potpore za usklađivanje s novim standardima Zajednice koji povećavaju razinu zaštite okoliša, ali nisu još na snazi smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su standardi Zajednice doneseni, uz uvjet da se ulaganje provede i završi barem godinu dana prije stupanja standarda na snagu.

(88)

Najviši su intenziteti potpore 25 % za mala poduzeća, 20 % za srednja poduzeća i 15 % za velika poduzeća ako provedba i završetak nastupe više od tri godine prije obveznog datuma prenošenja ili dana stupanja na snagu. Intenzitet potpore je 20 % za mala poduzeća, 15 % za srednja poduzeća i 10 % za velika poduzeća ako provedba i završetak nastupe između jedne i tri godine prije obveznog datuma prenošenja zakonodavstva ili dana stupanja na snagu, kao što je to prikazano u tablici:

(89)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja potrebne da se postigne razina zaštite okoliša koju zahtijevaju standardi Zajednice u usporedbi s postojećom razinom zaštite okoliša koja se zahtijeva prije stupanja standarda na snagu.

(90)

Opravdani troškovi moraju se računati neto od svih koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatno ulaganje koji se pojave tijekom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, kako je opisano u točkama 81., 82. i 83.

(91)

Potpore poduzetnicima za istraživanja neposredno vezana uz ulaganja u svrhe postizanja standarda pod uvjetima opisanima u odjeljku 3.1.1., ostvarivanja štednje energije pod uvjetima opisanima u odjeljku 3.1.5., proizvodnje obnovljive energije pod uvjetima opisanima u odjeljku 3.1.6. smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su zadovoljeni uvjeti opisani u ovom poglavlju. To također vrijedi u slučajevima u kojima se, nakon nalaza pripremnog istraživanja, ulaganje koje se istražuje ne ostvari.

(92)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 50 % troškova istraživanja.

(93)

Ako se istraživanje poduzima u ime malih i srednjih poduzeća, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(94)

Potpore za ulaganje i/ili operativne potpore koje omogućuju poduzetnicima postizanje uštede energije smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(95)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 60 % opravdanih troškova ulaganja.

(96)

U slučaju da se potpora za ulaganje za štednju energije dodijeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(97)

U slučaju da se potpora za ulaganje dodjeljuje u natječajnom postupku prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, učinkovito osiguravajući da je potpora ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje najviše količine uštede energije, intenzitet potpore može iznositi do 100 % opravdanih troškova ulaganja koji su predviđeni u točki 98. Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio isključujući tako nastavne pregovore.

(98)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja koji su potrebni kako bi se postigla ušteda energije iznad razine koju zahtijevaju standardi Zajednice.

Izračun dodatnih troškova mora poštivati sljedeća pravila:

(99)

Operativne potpore za štednju energije dodjeljuju se samo u slučaju poštivanja sljedećih uvjeta:

(100)

U slučaju potpore koja se postupno smanjuje intenzitet potpore ne može prijeći 100 % dodatnih troškova u prvoj godini, ali mora linearno pasti na nulu na kraju pete godine. U slučaju potpore koja se ne smanjuje postupno, intenzitet potpore me smije prijeći 50 % dodatnih troškova.

(101)

Potpore za ulaganje i operativne potpore za zaštitu okoliša za promicanje energije iz obnovljivih izvora smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članaka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, ako su zadovoljeni uvjeti u točkama od 102. do 111. Državne potpore mogu biti opravdane ako ne postoji obvezni standard Zajednice u vezi s udjelom energije iz obnovljivih izvora za pojedinačne poduzetnike. Potpore za ulaganje i/ili operativne potpore za proizvodnju biogoriva dopuštene su samo u slučaju održivih biogoriva.

(102)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 60 % opravdanih troškova ulaganja.

(103)

U slučaju da se potpora za ulaganje u obnovljive izvore energije dodjeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(104)

U slučaju da se potpora za ulaganje dodjeljuje u natječajnom postupku prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, učinkovito osiguravajući da je potpora ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje najveće količine obnovljive energije, intenzitet potpore može iznositi do 100 % opravdanih troškova ulaganja koji su predviđeni u točkama 105. i 106. Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio, isključujući tako nastavne pregovore.

(105)

Za obnovljivu energiju opravdani troškovi ulaganja moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja koje snosi korisnik u usporedbi s konvencionalnom elektranom ili konvencionalnim sustavom grijanja s istim kapacitetom u smislu učinkovite proizvodnje energije.

(106)

Opravdani troškovi moraju se računati neto od svih koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatno ulaganje za obnovljive izvore energije koji se javljaju tijekom prvih pet godina trajanja ulaganja, kako je opisano u točkama 82. i 83.

(107)

Operativne potpore za proizvodnju obnovljive energije mogu biti opravdane kako bi se pokrila razlika između troška proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i tržišne cijene predmetnog oblika energije. To se odnosi na proizvodnju obnovljive energije s ciljem daljnje prodaje na tržištu, kao i u svrhu poduzetnikove vlastite potrošnje.

(108)

Države članice mogu dodjeljivati potpore za obnovljive izvore energije kako slijedi:

(109)

Slučaj 1.

(110)

Slučaj 2.

(111)

Slučaj 3.

Nadalje, države članice mogu dodjeljivati operativne potpore u skladu s odredbama predviđenima u točki 100.

(112)

Ulaganja za zaštitu okoliša i operativne potpore za kogeneraciju smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, uzimajući u obzir da kogeneracijska jedinica zadovoljava definiciju visoko učinkovite kogeneracije navedene u točki 70. podtočki 11. i uz uvjet da će kod potpora za ulaganje:

(113)

Za operativne potpore, postojeća kogeneracija mora zadovoljavati kako definiciju visoko učinkovite kogeneracije navedene u točki 70. podtočki 11., tako i uvjet da se ostvari sveukupna ušteda primarne energije u odnosu na zasebnu proizvodnju kako je propisano Direktivom 2004/8/EZ i Odlukom 2007/74/EZ.

(114)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 60 % opravdanih troškova ulaganja.

(115)

U slučaju da se potpora za ulaganje za kogeneraciju dodjeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(116)

U slučaju da se potpora za ulaganje dodjeljuje u natječajnom postupku prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, učinkovito osiguravajući da je potpora ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje najviše količine obnovljive energije, intenzitet potpore može iznositi do 100 % opravdanih troškova ulaganja koji su definirani u točkama 117. i 118. Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio, isključujući tako nastavne pregovore.

(117)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja nužne za ostvarivanje visoko učinkovitog kogeneracijskog postrojenja u usporedbi s referentnim ulaganjem.

(118)

Opravdani troškovi moraju se računati neto od koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatno ulaganje, koji se javljaju tijekom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, kako je predviđeno točkama 81. do 83.

(119)

Operativne potpore za visoko učinkovitu kogeneraciju mogu se dodijeliti u skladu s pravilima za operativne potpore za obnovljivu energiju predviđenim u odjeljku 3.1.6.2.:

(120)

Potpore za ulaganje u zaštitu okoliša u postrojenjima za energetski učinkovito daljinsko grijanje (44) smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, uzimajući u obzir da vode do uštede primarne energije i da postrojenje za daljinsko grijanje koje koristi potporu zadovoljava odredbu izloženu u točki 70. podtočki 13. i da:

(121)

Intenzitet potpore za postrojenja daljinskoga grijanja ne smije premašiti 50 % opravdanih troškova ulaganja. Ako je potpora namijenjena isključivo za proizvodni dio postrojenja daljinskoga grijanja, energetski učinkovita postrojenja daljinskoga grijanja koja koriste obnovljive izvore energije ili kogeneraciju obuhvaćena su pravilima predviđenim u odjeljcima 3.1.6. odnosno 3.1.7.

(122)

U slučaju da se potpora za ulaganje za energetski učinkovita postrojenja daljinskoga grijanja dodjeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(123)

U slučaju da se potpora za ulaganje dodjeljuje u natječajnom postupku prikupljanja ponuda na osnovi jasnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija, učinkovito osiguravajući da je potpora ograničena na najmanji iznos potreban za ostvarivanje najveće količine obnovljive energije, intenzitet potpore može iznositi do 100 % opravdanih troškova ulaganja koji su predviđeni u točkama 124. i 125. Takav postupak prikupljanja ponuda mora biti nediskriminirajući i mora dopuštati sudjelovanje dovoljnog broja poduzetnika. Nadalje, proračun vezan uz postupak prikupljanja ponuda mora biti obvezujuće ograničenje na način da ne mogu svi sudionici postupka dobiti potporu. Konačno, potpore moraju biti dodijeljene na osnovi početne ponude koju je ponuđač dostavio, isključujući tako nastavne pregovore.

(124)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja nužne za ostvarivanje ulaganja koje vodi do energetski učinkovitog daljinskoga grijanja u usporedbi s referentnim ulaganjem.

(125)

Opravdani troškovi moraju se računati neto od koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatno ulaganje, koji se javljaju tijekom prvih pet godina trajanja tog ulaganja, kako je predviđeno u točkama 81. do 83.

(126)

Potpore za ulaganje u zaštitu okoliša u smislu gospodarenja otpadom drugih poduzetnika, uključujući djelatnosti ponovne uporabe, recikliranja i oporabe, smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u, uzimajući u obzir da je takvo gospodarenje u skladu s hijerarhijskom klasifikacijom načela gospodarenja otpadom (45) i u skladu s uvjetima predviđenima u točki 127.

(127)

Potpore za ulaganje u gospodarenje otpadom dodjeljuju se samo ako je zadovoljen svaki od sljedećih uvjeta:

(128)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 50 % opravdanih troškova ulaganja.

(129)

U slučaju da se potpora za ulaganje u gospodarenje otpadom dodjeljuje malim i srednjim poduzećima, intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(130)

Opravdani troškovi moraju biti ograničeni na dodatne troškove ulaganja nužne za ostvarivanje ulaganja koje vodi do gospodarenja otpadom, a koje snosi korisnik, u usporedbi s referentnim ulaganjem, to jest konvencionalnom proizvodnjom istog kapaciteta koja ne uključuje gospodarenje otpadom. Trošak takvog referentnog ulaganja mora se oduzeti od opravdanih troškova.

(131)

Opravdani troškovi moraju se računati neto od koristi za poslovanje i troškova poslovanja vezanih uz dodatno ulaganje, koji se javljaju tijekom prvih pet godina trajanja tog ulaganja (47), kako je predviđeno u točkama 81. do 83.

(132)

Potpore za ulaganje poduzetnicima koji popravljaju štetu nanesenu okolišu zbrinjavanjem onečišćenih lokacija smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u (48) uz uvjet da one vode poboljšanju zaštite okoliša. Šteta nanesena predmetnom okolišu obuhvaća štetu za kavkoću tla površinskih voda ili podzemnih voda.

Ako se onečišćivač može jasno odrediti, ta osoba mora financirati zbrinjavanje sukladno načelu „onečišćivač plaća”, a državne potpore ne mogu se dodijeliti. U tom kontekstu „onečišćivač” označuje osobu odgovornu pred zakonom primjenjivim u svakoj državi članici, ne dovodeći u pitanje donošenje pravila Zajednice na tom području.

Ako onečišćivač nije određen ili se ne može privoliti da snosi troškove, osoba nadležna za radove može primiti potporu.

(133)

Potpore za zbrinjavanje onečišćenih lokacija mogu iznositi do 100 % opravdanih troškova.

Ukupni iznos potpore ne smije ni u kojim okolnostima preći stvarne izdatke koje snosi poduzetnik.

(134)

Opravdani troškovi jednaki su troškovima poslova zbrinjavanja umanjenima za iznos povećanja vrijednosti zemljišta. Svi rashodi poduzetnika u zbrinjavanju takve lokacije, bez obzira na to može li se takav rashod prikazati kao dugotrajna imovina u bilanci, vode se kao opravdana ulaganja u slučaju zbrinjavanja onečišćenih lokacija.

(135)

Potpore za ulaganje za premještanje poduzetnika na nove lokacije iz razloga zaštite okoliša smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(136)

Korisnik može biti:

(137)

Intenzitet potpore ne smije premašiti 50 % opravdanih troškova ulaganja. Intenzitet potpore može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja poduzeća i 20 postotnih bodova za mala poduzeća, kao što je to prikazano u tablici.

(138)

Kako bi odredila iznos opravdanih troškova u slučaju potpore za premještanje, Komisija posebno uzima u obzir:

(139)

Sustavi trgovanja dozvolama mogu uključivati državne potpore na različite načine, na primjer kad se dodjeljuju dozvole i prava ispod njihove tržišne vrijednosti, i to je pripisano državama članicama.

(140)

Državne potpore uključene u sustave trgovanja dozvolama mogu se proglasiti sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u ako su zadovoljeni uvjeti u podtočkama (a) do (d) ove točke i u točki 141. Iznimno, odrebe iz točke 141. ne primjenjuje se na trgovinsko razdoblje koje završava 31. prosinca 2012. za sustave trgovanja dozvolama sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjenama Direktive Vijeća 96/61/EZ (50)  (51):

(141)

Komisija ocjenjuje nužnost i razmjernost državnih potpora uključenih u sustave trgovanja dozvolama sukladno sljedećim kriterijima:

(142)

Državne potpore moraju imati učinak poticaja. Državne potpore za zaštitu okoliša moraju dovesti do promjene ponašanja primatelja potpore kako bi se povećala razina zaštite okoliša.

(143)

Komisija smatra da potpora ne stvara učinak poticaja korisniku potpore u svim slučajevima u kojima je projekt već otpočeo prije korisnikove prijave potpore nacionalnim vlastima.

(144)

Ako projekt kojem se dodjeljuje potpora nije otpočeo prije prijave potpore, pretpostavlja se da je uvjet postojanja učinka poticaja istodobno zadovoljen za sve kategorije potpora dodijeljenih malim i srednjim poduzetnicima, osim u slučajevima gdje se potpore moraju ocijeniti u skladu s detaljnom ocjenom iz poglavlja 5.

(145)

Za sve druge projekte kojima je dodijeljena potpora Komisija zahtijeva da država članica koja prijavljuje potporu dokaže postojanje učinka poticaja.

(146)

Kako bi dokazala postojanje učinka poticaja, predmetna država članica mora dokazati da se bez potpore, to jest u protučinjeničnoj situaciji, ne bi mogla održati alternativa koja je prihvatljivija za okoliš. U tu svrhu predmetna država članica mora pružiti podatke koji pokazuju:

(147)

Potpore za promicanje izvršavanja važnih projekata od općeg europskog interesa koji predstavljaju prioritet u pogledu zaštite okoliša mogu se smatrati sukladnima sa zajedničkim tržištem prema članku 87. stavku 3. točki (b) Ugovora o EZ-u ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(148)

Kako bi Komisija pravilno ocijenila takve projekte, zajednički europski interes mora se moći praktično iskazati: primjerice, mora se pokazati da projekt omogućuje znatan napredak u postizanju pojedinih ciljeva Zajednice u zaštiti okoliša.

(149)

Komisija razmatra prijavljene projekte u povoljnijem svjetlu ako oni uključuju znatan vlastiti doprinos korisnika potpore projektu. Također povoljnije razmatra projekte koji uključuju poduzetnike iz većeg broja državnih članica.

(150)

Kad se potpora smatra sukladnom sa zajedničkim tržištem u skladu s člankom 87. stavkom 3. točkom (b) Ugovora o EZ-u, Komisija može odobriti potpore u višim iznosima nego što je to propisano ovim Smjernicama.

(151)

Potpore u obliku smanjenja ili izuzeća od poreza za zaštitu okoliša smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u uz uvjet da te potpore barem posredno doprinose povećanju razine zaštite okoliša i da smanjenja ili izuzeća od poreza ne narušavaju opći cilj kojem se teži.

(152)

Kako bi se odobrila u smislu članka 87. Ugovora o EZ-u, smanjenja ili izuzeća od usklađenih poreza, a posebno ona usklađena kroz Direktivu 2003/96/EZ, moraju biti sukladna s odgovarajućim primjenjivim zakonodavstvom Zajednice i moraju zadovoljavati ograničenja i uvjete koji su ondje zadani.

(153)

Potpore u obliku smanjenja ili izuzeća od usklađenih poreza za zaštitu okoliša smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ-u u razdoblju od 10 godina uz uvjet da korisnici plaćaju barem najmanju razinu poreza Zajednice postavljenu odgovarajućom primjenjivom Direktivom (52).

(154)

Potpore u obliku smanjenja ili izuzeća od poreza za zaštitu okoliša osim onih koje se spominju u točki 153. (53) smatraju se sukladnima sa zajedničkim tržištem u smislu članka 87. stavka 3. točke (c) Ugovora o EZ u razdoblju od 10 godina uz uvjet da su zadovoljeni uvjeti iz točaka 155. do 159.

(155)

Kada Komisija analizira porezne sustave koji uključuju elemente državnih potpora u obliku smanjenja ili izuzeća od takvih poreza, posebno analizira nužnost i razmjernost potpora, kao i njihove učinke na razini predmetnih gospodarskih sektora.

(156)

U tu svrhu Komisija se oslanja na obavijesti koje joj dostavljaju države članice, u kojima je potrebno, s jedne strane, navoditi odgovarajući(-e) sektor(e) ili kategorije korisnika uključenih u smanjenja/izuzeća i, s druge strane, situaciju kod glavnih korisnika u svakom predmetnom sektoru te način na koji oporezivanje može doprinijeti zaštiti okoliša. Izuzeti sektori moraju biti pravilno opisani i mora se priložiti popis najvećih korisnika u svakom sektoru (posebno uzimajući u obzir promet, tržišne udjele i veličinu porezne osnovice). Za svaki je sektor potrebno dostaviti podatke o najučinkovitijim metodama unutar Europskoga gospodarskoga prostora za smanjenje one štete za okoliš na koju je porez usmjeren.

(157)

Nadalje, potpore u obliku smanjenja ili izuzeća od poreza za zaštitu okoliša moraju biti nužne i razmjerne.

(158)

Komisija smatra potpore nužnima ako su zadovoljeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(159)

Komisija smatra potporu razmjernom ako je zadovoljen jedan od sljedećih uvjeta:

(160)

Kako bi se Komisiji omogućilo da poduzme detaljniju ocjenu svih značajnih iznosa potpora dodijeljenih u okviru odobrenih programa te da odluči jesu li takve potpore sukladne sa zajedničkim tržištem, države članice moraju joj unaprijed prijaviti svaki pojedini slučaj potpore za ulaganje ili operativne potpore dodijeljene u okviru odobrenog programa ili pojedinačno, i to ako potpore zadovoljavaju sljedeće uvjete (58):

(161)

Države članice mogu dodijeliti operativne potpore novim postrojenjima koja proizvode obnovljivu energiju na osnovi izračuna izbjegnutih vanjskih troškova. Kad se ta metoda koristi za određivanje iznosa potpore, mjera se mora prijaviti te podlijegati detaljnoj ocjeni, bez obzira na pragove spomenute u točki 160. podtočki (b) iii., izbjegnuti vanjski troškovi predstavljaju novčanu kvantifikaciju dodatne štete poduzetniku i okolišu koju bi društvo imalo ako bi ista količina energije bila proizvedena u postrojenju koje radi s konvencionalnim oblicima energije. Oni se izračunavaju na osnovi razlike između, s jedne strane, vanjskih troškova koje su prouzročili, ali ne i platili proizvođači obnovljive energije i, s druge strane, vanjskih troškova koje su prouzročili, ali ne i platili proizvođači neobnovljive energije. Kako bi se izvršili ti izračuni, država članica mora koristiti metode izračuna koje su međunarodno priznane i odobrene od strane Komisije. Između ostalog, ona mora priložiti obrazloženu i kvantificiranu usporednu analizu troškova, zajedno s ocjenom vanjskih troškova konkurentskih proizvođača energije, kako bi se pokazalo da potpore stvarno nadoknađuju izbjegnute vanjske troškove.

(162)

U svakom slučaju, iznos potpore dodijeljene proizvođačima koji prelazi iznos potpore proizašao iz opcije 1. prikazane u točki 109. za operativne potpore za obnovljive izvore energije, poduzetnici moraju ponovo uložiti u obnovljive izvore energije u skladu s odjeljkom 3.1.6.1.

(163)

Uz uvjet da države članice osiguraju punu suradnju i pruže odgovarajuće podatke u razumnom vremenu, Komisija poduzima najviše što može da provede istražni postupak u razumnom vremenu. Države članice pozvane su pružiti sve elemente koje smatraju korisnima za ocjenu slučajeva. Države članice se posebno mogu oslanjati na ocjene prošlih programa državnih potpora ili mjera, ocjene učinaka koje je izvršilo tijelo koje dodjeljuje potpore i na druga istraživanja vezana uz zaštitu okoliša.

(164)

Detaljna ocjena je razmjerna ocjena, vezana uz potencijal koji slučaj ima u smislu narušavanja tržišnog natjecanja. Stoga, činjenica da je izvršena detaljna ocjena ne mora nužno značiti da se mora pokrenuti službeni istražni postupak, makar to može biti slučaj za određene mjere.

(165)

Detaljna ocjena provodi se na osnovi pozitivnih i negativnih elemenata navedenih u odjeljcima 5.2.1. i 5.2.2., koji se koriste uz kriterije izložene u poglavlju 3. Intenziteti potpora koji su ondje navedeni ne smiju ni u kojem slučaju biti prekoračeni. Nadalje, detaljna ocjena provodi se na osnovi određenih pozitivnih i negativnih elemenata kada su oni mjerodavni za vrstu ili oblik potpore.

(166)

Činjenica da potpore potiču poduzetnike da djeluju na zaštiti okoliša na kojoj inače ne bi djelovali predstavlja glavni pozitivni element koji se uzima u obzir pri ocjenjivanju sukladnosti potpore.

(167)

Komisija općenito ne razmatra postoje li negativni vanjski učinci vezani uz određene vrste postupanja ili korištenje određenih dobara, koji imaju štetne učinke na okoliš. Međutim, Komisija provjerava je li državna potpora usmjerena na taj tržišni nedostatak kroz svoj značajni utjecaj na zaštitu okoliša. U tom kontekstu, Komisija posebno obraća pozornost na očekivani doprinos mjere zaštiti okoliša (na način koji se može kvantificirati) i ciljanu razinu zaštite okoliša, u usporedbi s postojećim standardima Zajednice i/ili standardima u drugim državama članicama.

(168)

Komisija također ispituje okolnosti koje mogu opravdati potpore za prilagodbu nacionalnim standardima povrh standarda Zajednice. Komisija posebno uzima u obzir prirodu, vrstu i smještaj glavnih tržišnih natjecatelja korisnika potpore, trošak uvođenja nacionalnih standarda (ili sustava trgovine dozvolama) za korisnika potpore za slučaj da mu nije dodijeljena potpora, kao i usporedne troškove uvođenja tih standarda za glavne tržišne natjecatelje korisnika potpore.

(169)

Uzima se u obzir je li državna potpora prikladan instrument za postizanje ciljeva zaštite okoliša, pod uvjetom da se isti rezultat može postići instrumentom koji manje narušava tržišno natjecanje, a budući da državna potpora može prekršiti načelo „onečišćivač plaća”.

(170)

U svojoj analizi sukladnosti Komisija posebno uzima u obzir svaku ocjenu učinka predložene mjere koju je možebitno sastavila država članica, uključujući razmatranja korištenja drugih opcija politike osim državnih potpora, te uzima u obzir dokaze da će se poštivati načelo „onečišćivač plaća”.

(171)

Državne potpore uvijek moraju imati učinak poticaja kada se pružaju u svrhu zaštite okoliša, to jest moraju dovesti do toga da primatelj potpore promijeni svoje ponašanje i poveća razinu zaštite okoliša. Potpore se ne mogu smatrati nužnima samo zbog povišenja razine zaštite okoliša. Prednosti novih ulaganja ili proizvodnih metoda obično nisu ograničene na svoje učinke u zaštiti okoliša.

(172)

Uz izračun dodatnih troškova opisan u poglavlju 3., Komisija uzima u obzir sljedeće elemente u svojoj analizi:

(173)

Kada se poduzetnik prilagođava nacionalnom standardu koji je povrh standarda Zajednice ili je donesen zbog nepostojanja standarda Zajednice, Komisija potvrđuje da je korisnik potpore mogao biti znatno pogođen povećanim troškovima i ne bi bio sposoban snositi troškove vezane uz neposrednu provedbu nacionalnih standarda.

(174)

Država članica treba pružiti dokaze da je potpora nužna, da je iznos ograničen na najmanji mogući i da je postupak odabira razmjeran. U svojoj analizi Komisija razmatra sljedeće elemente:

(175)

Pri ocjenjivanju negativnih učinaka mjere potpore, Komisija usmjerava svoju analizu narušavanja tržišnog natjecanja na predvidljivi učinak koji potpore za zaštitu okoliša imaju na tržišno natjecanje među poduzetnicima na proizvodnim tržištima pod utjecajem potpore (60).

(176)

Ako je potpora razmjerna, pogotovo ako je izračun dodatnog ulaganja ili operativnih troškova uzeo u obzir sve prednosti za poduzetnika, negativni učinak potpore vjerojatno je ograničen. Međutim, kako je spomenuto u odjeljku 1.3.6., čak i kad je potpora nužna i razmjerna kako bi određeni poduzetnik povećao zaštitu okoliša, potpora može prouzročiti promjenu ponašanja korisnika potpore koja narušava tržišno natjecanje. Profitno motivirani poduzetnik obično povećava razinu zaštite okoliša iznad obveznih uvjeta samo ako smatra da će to dovesti do neke vrste prednosti za njega, makar i granične.

(177)

Za početak, Komisija ocjenjuje vjerojatnost da će poduzetnik moći povećati ili očuvati prihode od prodaje kao rezultat potpore. Komisija posebno razmatra sljedeće elemente:

(178)

Državne potpore za zaštitu okoliša mogu se koristiti strateški kako bi se promicale inovativne tehnologije prihvatljive za okoliš, s ciljem davanja domaćim proizvođačima prednosti „prvog pristupanja”. Slijedom toga, potpore mogu narušiti dinamičke poticaje i istisnuti ulaganja u određene tehnologije u drugim državama članicama i dovesti do koncentracije te tehnologije u jednoj državi članici. Taj je učinak to viši što je više tržišnih natjecatelja koji smanjuju svoja inovacijska nastojanja u usporedbi s protučinjeničnim stanjem bez potpore.

(179)

U svojoj analizi Komisija razmatra sljedeće elemente:

(180)

Državne potpore za zaštitu okoliša mogu se opravdati kao prijelazni mehanizam kretanja prema punoj raspodjeli negativnih vanjskih učinaka na okoliš. One se ne bi smjele koristiti za dodjelu nepotrebne pomoći poduzetnicima koji se ne mogu prilagoditi standardima i tehnologijama prihvatljivijima za okoliš zbog svoje niske razine učinkovitosti. U svojoj analizi Komisija razmatra sljedeće elemente:

(181)

Potpore za zaštitu okoliša dodijeljene korisniku mogu se iskoristiti za jačanje ili očuvanje njegove tržišne snage na danom proizvodnom tržištu. Komisija ocjenjuje tržišnu snagu predmetnog korisnika prije nego što se potpora dodijeli, kao i promjenu tržišne snage koja se može očekivati kao rezultat potpore. Potpore za zaštitu okoliša dodijeljene korisniku sa značajnom tržišnom snagom korisnik može iskoristiti za jačanje ili očuvanje svoje tržišne snage kroz daljnju diferencijaciju svojih proizvoda ili isključivanjem svojih tržišnih natjecatelja. Komisija vjerojatno neće izraziti zabrinutost oko tržišnog natjecanja na tržištima gdje svaki korisnik potpore ima tržišni udjel niži od 25 % i na tržištima čiji je Herfindahl-Hirschmanov indeks tržišne koncentracije niži od 2 000.

(182)

U svojoj analizi Komisija razmatra sljedeće elemente:

(183)

Državne potpore za zaštitu okoliša mogu nekim područjima osigurati korist kroz pogodnije uvjete proizvodnje, prvenstveno zbog komparativno nižih proizvodnih troškova koji su rezultat potpora ili zbog viših standarda proizvodnje postignutih kroz potporu. To može za rezultat imati preseljenje poduzetnika na područja obuhvaćena potporama ili premještanje trgovinskih tokova na potpomognuta područja.

(184)

Slijedom toga, potpore preusmjeravaju dobit u državu članicu na proizvodnom tržištu na koje se odnosi potpora, kao i na tržištima proizvodnih ulaza.

(185)

U svojoj analizi Komisija razmatra postoje li dokazi da je korisnik razmatrao druge lokacije za svoje ulaganje, u kojem slučaju je vjerojatnije da potpore značajno narušavaju tržišno natjecanje.

(186)

S obzirom na te pozitivne i negativne elemente, Komisija odmjerava učinke mjere i određuje utječe li proizašlo narušavanje negativno na uvjete trgovanja u mjeri suprotnoj zajedničkom interesu. Najbolje bi bilo da se pozitivni i negativni učinci izražavaju koristeći istu referentnu veličinu (na primjer izbjegnute vanjske troškove naspram gubitka dobiti tržišnih natjecatelja u novčanim jedinicama).

(187)

Općenito, što je viša korist za okoliš i što je jasnije određeno da je iznos potpore ograničen na najmanji potrebni iznos, to je vjerojatnija pozitivna ocjena. S druge strane, što su jače naznake da će potpore značajno narušiti tržišno natjecanje, to je pozitivna ocjena manje vjerojatna. Ako su očekivani pozitivni učinci rašireni, vjerojatno je da će narušavanje biti vrlo značajno, ocjena ovisi o mjeri u kojoj pozitivni učinci pretežu nad negativnim učincima.

(188)

Komisija ne može uložiti prigovor na prijavljenu mjeru potpore bez pokretanja službenog istražnog postupka ili, nakon provedbe službenog istražnog postupka utvrđenog u članku 6. Uredbe (EZ) br. 659/1999, može odlučiti okončati postupak odlukom u skladu s člankom 7. te Uredbe. Ako donese uvjetnu odluku u smislu članka 7. stavka 4. te Uredbe, Komisija može, na primjer, uključiti sljedeće uvjete koji moraju smanjiti proizašla narušavanja ili učinak na trgovinu i moraju biti razmjerni:

(189)

Gornje granice iznosa potpora postavljene u ovim Smjernicama primjenjuju se bez obzira na to financira li se podrška za projekt obuhvaćen potporom u cijelosti iz državnih izvora ili je djelomično financira Zajednica.

(190)

Potpore odobrene prema ovim Smjernicama ne mogu se zbrajati s drugim državnim potporama u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u ili s drugim oblicima financiranja od strane Zajednice ako takvo preklapanje proizvede intenzitet potpore viši od onog postavljenog u ovim Smjernicama. Međutim, ako je trošak koji je opravdan pri potporama za zaštitu okoliša opravdan u cijelosti ili djelomično i pri potporama za druge svrhe, na zajednički dio primjenjuje se najpovoljnija gornja granica potpore prema primjenjivim pravilima.

(191)

Potpore za zaštitu okoliša ne smiju se zbrajati s de minimis potporama u pogledu istih opravdanih troškova ako bi takvo zbrajanje dovelo do intenziteta potpore višeg od onog postavljenog u ovim Smjernicama.

(192)

Sukladno zahtjevima Uredbe (EZ) br. 659/1999 i Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (63), države članice moraju podnositi godišnja izvješća Komisiji.

(193)

Osim zahtjeva navedenih u ovim odredbama, godišnja izvješća za mjere potpora za zaštitu okoliša moraju sadržavati, za svaki odobreni program, sljedeće podatke o velikim poduzetnicima:

(194)

U slučaju izuzeća ili smanjenja poreza, država članica treba dostaviti samo zakonodavne i/ili regulatorne tekstove kojima je potpora ustanovljena, detalje o kategorijama poduzetnika koji koriste izuzeća od poreza ili smanjenja poreza i sektore gospodarstva na koje najviše utječu ta izuzeća odnosno smanjenja.

(195)

Godišnja izvješća objavljuju se na mrežnoj stranici Komisije.

(196)

Komisija smatra da su potrebne daljnje mjere kako bi se poboljšala transparentnost državnih potpora u Zajednici. Posebno je potrebno osigurati jednostavan pristup cjelovitim tekstovima svih primjenjivih programa potpora za zaštitu okoliša za sve države članice, gospodarske subjekte, zainteresirane strane i samu Komisiju.

(197)

To se jednostavno može postići uspostavom vezanih mrežnih stranica. U tu svrhu, pri ispitivanju programa potpora za zaštitu okoliša Komisija sustavno zahtijeva od predmetnih država članica objavu cjelovitog teksta svih konačnih programa potpora na internetu, kao i dostavu mrežnih adresa objavljenog materijala Komisiji. Program potpora ne smije se primjenjivati prije no što se podaci objave na internetu.

(198)

Države članice moraju osigurati čuvanje detaljnih zapisa o dodjeli potpora za sve mjere zaštite okoliša. Takvi zapisi, koji moraju sadržavati sve podatke potrebne za potvrdu da su se poštivali opravdani troškovi i najviše dopušteni intenzitet potpore, moraju se čuvati 10 godina od datuma na koji je potpora dodijeljena i trebaju se predati Komisiji na njezin zahtjev.

(199)

Komisija traži od država članica da joj dostave te podatke kako bi provela vrednovanje ovih Smjernica četiri godine nakon njihove objave (64).

(200)

Komisija ovime predlaže državama članicama, na temelju članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u, sljedeće prikladne mjere vezane uz njihove zatečene programe potpora za zaštitu okoliša:

Države članice trebaju izmijeniti, gdje je to potrebno, takve programe kako bi ih uskladile s ovim Smjernicama, u roku od 18 mjeseci nakon njihove objave, sa sljedećim izuzecima:

(201)

Države članice se pozivaju da izraze svoje izričito i bezuvjetno slaganje s ovim predloženim prikladnim mjerama u roku od dva mjeseca od dana objave ovih Smjernica u Službenom listu Europske unije. U nedostatku ikakvog odgovora Komisija pretpostavlja da se predmetna država članica ne slaže s predloženim mjerama.

(202)

Ove se Smjernice primjenjuju prvog dana koji slijedi nakon dana objave u Službenom listu Europske unije i zamjenjuju Smjernice Zajednice o državnim potporama za zaštitu okoliša od 3. veljače 2001. (65).

(203)

Ove se Smjernice primjenjuju do 31. prosinca 2014. Nakon savjetovanja s državama članicama Komisija ih može izmijeniti prije toga datuma na osnovi važnih promišljanja politike tržišnog natjecanja ili politike zaštite okoliša, odnosno kako bi uzela u obzir druge politike Zajednice ili međunarodne obveze. Takve izmjene mogu posebno biti potrebne s obzirom na buduće međunarodne dogovore na području klimatskih promjena i budućeg europskog zakonodavstva o klimatskim promjenama. Četiri godine nakon datuma njihove objave, Komisija će provesti vrednovanje ovih Smjernica na osnovi činjenica i rezultata širokog savjetovanja koje će Komisija provesti posebno na osnovi podataka prikupljenih u državama članicama. Rezultati vrednovanja bit će dostupni Europskom parlamentu, Odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i državama članicama.

(204)

Komisija primjenjuje ove Smjernice na sve prijavljene mjere potpora za koje je pozvana donijeti odluku nakon objave Smjernica u Službenom listu, čak i ako su projekti prijavljeni prije te objave. To uključuje pojedinačne potpore dodijeljene prema odobrenim programima potpora i prijavljene Komisiji prema obvezi pojedinačne prijave takvih potpora.

(205)

Sukladno Obavijesti Komisije o određivanju primjenjivih pravila za ocjenu nezakonitih državnih potpora (66), Komisija u slučaju neprijavljenih potpora primjenjuje: