Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća”

(COM(2018) 392 final – 2018/0216 (COD))

o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013”

(COM(2018) 393 final – 2018/0217 (COD))

i o „Prijedlogu (uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka”

(COM(2018) 394 final – 2018/0218 (COD))

(2019/C 62/35)

Izvjestitelj:

John BRYAN

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 11.6.2018. Vijeće Europske unije, 22.6.2018.
Pravni temelj:	članak 43. stavak 2. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Predsjedništva:	22.5.2018.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	5.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	201/11/19

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Snažan ZPP sa snažnim proračunom utemeljenim na europskom modelu poljoprivrede i proizvodnje hrane, koji podržava gospodarski, socijalno i okolišno održivu europsku poljoprivrednu politiku, te poljoprivredni sektor koji uključuje najviše standarde i doprinosi osiguravanju konkurentnog poljoprivrednog sektora, izrazito je važan za Europsku uniju i sve njezine građane. Modernizacija i pojednostavljenje ZPP-a iz ove reforme od presudne su važnosti za bolju prilagodbu ispunjavanju potreba za uspostavom održivijeg i isplativog poljoprivrednog sektora u cijelom EU-u te za suočavanje s novim izazovima u području klimatskih promjena i zaštite okoliša.

1.2.

Prijedlozi za smanjenje proračuna ZPP-a su neprihvatljivi. Zadržavanje primjerene financijske omotnice za ZPP preduvjet je (gospodarske, okolišne i socijalne) održivosti poljoprivredne proizvodnje u EU-u s ciljem očuvanja prihoda i radnih mjesta i osiguravanja proizvodnje okolišnih javnih dobara, čime se doprinosi vitalnosti ruralnog okoliša i stabilnosti gospodarstva u cjelini. EGSO podupire stajalište da bi se proračun EU-a trebao povećati za 1,3 % BND-a kako bi se osigurala odgovarajuća financijska sredstva za ZPP te nove ciljeve politike i utvrđene izazove.

1.3.

EGSO pozdravlja novi smjer koji se predlaže za ZPP u pogledu supsidijarnosti, s većom odgovornošću i fleksibilnošću za države članice koje se postižu putem strateških planova u okviru ZPP-a te novim modelom ostvarenja ciljeva na temelju uspješnosti. Međutim, EGSO želi osigurati da ZPP ostane snažna zajednička politika u svim državama članicama i da se u cijelosti sačuva jedinstveno tržište. Od presudne je važnosti zadržati sadašnju dvostupnu strukturu ZPP-a – sa snažnim izravnim plaćanjima u okviru prvog stupa za potporu prihodima poljoprivrednih gospodarstava i mjerama ruralnog razvoja iz drugog stupa za potporu ranjivim sektorima, regijama i socijalnoj infrastrukturi – te poticati prelazak na održivija i inovativnija poljoprivredna dobra. Zajednička organizacija tržišta i učinkovito jedinstveno tržište također su iznimno važni.

1.4.

Veći naglasak i veća razina ambicija u prijedlozima o ZPP-u pogledu okoliša i klimatskih promjena ocijenjeni su kao pozitivni. Posebni ciljevi jasni su i snažni, obuhvaćaju ključna pitanja poput vode, zraka i tla, kao i krajobraza i bioraznolikosti te održive proizvodnje kvalitetne hrane. Međutim, mjere za ostvarivanje ciljeva navedene u tekstu Uredbe treba konkretizirati i opisati na znatno jasniji način. Za postizanje tih ciljeva ključno je osigurati odgovarajući proračun ZPP-a uz primjerene poticaje za poljoprivrednike.

1.5.

Udio od 40 % poljoprivrednih rashoda treba služiti ciljevima EU-a u području klimatskih promjena. EGSO pozdravlja taj cilj, ali očekuje od EU-a da u tu svrhu uspostavi jasno utvrđen katalog mjera.

1.6.

EGSO se snažno zalaže da obveze u pogledu pojednostavljenja na razini poljoprivrednih gospodarstva, koje su obećane u nekoliko prethodnih reformi ZPP-a, budu ostvarene ovom reformom. Međutim, EGSO izražava zabrinutost da će se novom supsidijarnošću i uvjetovanošću koje su povezane sa strateškim planovima u okviru ZPP-a za prvi i drugi stup ZPP-a te dodatnim propisanim zahtjevima upravljanja i standardnim dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima zemljišta (GAEC) povećati, a ne smanjiti količina birokratskog opterećenja za pojedinačne poljoprivrednike.

1.7.

Izravna plaćanja iz prvog stupa i financijska sredstva iz drugog stupa ZPP-a moraju biti u potpunosti zaštićena kako bi se osigurala konkurentna i održiva gospodarstva. Izravna plaćanja trebala bi se dodjeljivati samo pravim poljoprivrednicima te je stoga na razini EU-a potrebno usvojiti jasne objektivne kriterije za bolje definiranje pravog poljoprivrednika.

1.8.

Povećana potpora generacijskoj obnovi i mladim poljoprivrednicima pozitivno je ocijenjena. To povećanje potpore mora biti popraćeno dodatnim mjerama koje omogućuju istinsku generacijsku obnovu.

1.9.

Svi prijedlozi o unutarnjoj ili vanjskoj konvergenciji, izjednačavanju, degresivnosti i preraspodjeli moraju se temeljiti na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima i ne smije se dopustiti da se njima ugrožavaju održive poljoprivredne jedinice i narušavaju uvjeti pravednog nadmetanja ili konkurentnost poljoprivrednika u raznim regijama EU-a.

1.10.

Smanjenja sredstava iz drugog stupa ZPP-a neprihvatljiva su jer je snažan program ruralnog razvoja iznimno važan za pružanje potpore osjetljivijim područjima i sektorima te uravnoteženiji teritorijalni razvoj.

2.   Ključna pitanja u reformi ZPP-a za razdoblje 2021. – 2027.

Uvod

2.1.

EGSO prima na znanje zakonodavne prijedloge o reformi ZPP-a, a osobito jače naglašavanje klimatskih promjena i okoliša te ambicioznije ciljeve u tim područjima te se protivi smanjenju proračuna ZPP-a jer je za održiv poljoprivredni sektor i održavanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava potreban snažan proračun; također prima na znanje promjene u pogledu supsidijarnosti i smatra da treba doći do stvarnog pojednostavljenja na razini poljoprivrednih gospodarstava.

2.2.

EGSO predstavlja sljedeće mišljenje o zakonodavnim prijedlozima s popisom detaljnih prijedloga za izmjene te zahtijeva da se to mišljenje uključi u buduću raspravu u Europskom parlamentu i Vijeću.

Europski model poljoprivrede i proizvodnje hrane

2.3.

Snažan ZPP koji podupire gospodarski, socijalno i okolišno održivu europsku poljoprivrednu politiku i sektor poljoprivrede od presudne je važnosti za Europsku uniju u smislu sigurnosti opskrbe hranom i prehrambene neovisnosti, kao i za zadovoljavanje rastuće potražnje 512 milijuna europskih građana za kvalitetnijom hranom (1). Osim toga, EU mora imati na umu porast svjetskog stanovništva, čiji će broj prema procjenama do 2050. iznositi 9,5 milijardi, pri čemu će 3 milijarde ljudi živjeti u područjima s nestašicom vode, što će pak dovesti do nestašice hrane i do gladi. EGSO stoga smatra potrebnim da se EU usredotoči na prijenos znanja i razmjenu iskustava o tome kako u drugim dijelovima svijeta proizvesti veću količinu kvalitetnije hrane na lokalnoj razini i na održiv način.

2.4.

ZPP-om se moraju ostvariti prvobitni ciljevi utvrđeni Rimskim ugovorom za sve europske građane i ruralne zajednice te pružiti odgovori na nove izazove u vezi s klimatskim promjenama i razvojem u skladu s obvezama EU-a koje proizlaze iz Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja UN-a.

2.5.

EGSO se snažno zalaže da se ZPP-om za razdoblje 2021. – 2027. u svim dijelovima Europe podupre i omogući europski model poljoprivrede i proizvodnje hrane kojim je obuhvaćena struktura obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kao i zadruga, skupina proizvođača i ostalih oblika poljoprivredne proizvodnje, te hrana proizvedena prema najvišim svjetskim standardima (2). Novim ZPP-om mora se bolje riješiti pitanje niskih prihoda poljoprivrednih gospodarstava i premostiti rastuće razlike između prihoda poljoprivrednika i plaća u gospodarstvu općenito (3). Za europski poljoprivredni model ne mogu se uvesti globalni tržišni uvjeti i cijene. Stoga je taj model više no ikad ugrožen trenutačnim kretanjima, pa ga se mora podupirati i promicati uz pomoć snažne zajedničke poljoprivredne politike (4).

2.6.

Priznavajući koristi trgovine u sektoru poljoprivrede, bitno je da se poljoprivrednom politikom EU-a u okviru ZPP-a štiti najviša razina standarda u poljoprivredi, proizvodnji hrane, kontroli okoliša kao i području zdravlja i sigurnosti i prava radnika u svijetu. EGSO smatra da bi u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru te ZPP-u pristup EU-a prema međunarodnim trgovinskim sporazumima trebao biti daleko usklađeniji (5). Dok ZPP nastoji održati najviše standarde, u okviru nekih trgovinskih pregovora, kao što su oni koji se vode s Mercosurom, EU prihvaća uvoz hrane koja nije u skladu s europskim standardima sigurnosti hrane i koja je proizvedena uz niže okolišne standarde. Ne može se dopustiti da globalizacija ugrožava europske standarde, tržišta i građane EU-a.

2.6.1.

Odbor sa zabrinutošću ukazuje na velik broj poljoprivrednika u UK-u koji su glasovali za izlazak UK-a iz Unije, navodno zbog intruzivnosti i složenosti ZPP-a na terenu. Kako bi se preduhitrile slične bojazni u drugim državama članicama, što bi ojačalo pritisak populista i protivnika EU-a, EGSO od Komisije traži da u prijedloge o ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027. kao ključni element uvrsti stvarne i praktične mjere pojednostavljenja na razini poljoprivrednih gospodarstava.

2.7.

S obzirom na raznolikost europske poljoprivrede, kulinarske baštine i tržišnih izgleda, diferencijacija u pogledu kvalitete strateški je cilj te predstavlja sastavni dio buduće europske poljoprivrede, zajedno s naporima za poboljšanje učinkovitosti i konkurentnosti. ZPP stoga na razne načine treba promicati kvalitetu, kao što je to bio slučaj i u prošlosti. Radi ostvarenja tog cilja kvalitetu treba isticati i pri razvoju strateških planova za ZPP.

2.8

Svim predloženim izmjenama ZPP-a, primjerice u pogledu supsidijarnosti, mora se zajamčiti da nema posljedica na jedinstveno tržište EU-a te da ono nastavi funkcionirati na snažan i učinkovit način. Od presudne je važnosti da nacionalni strateški planovi za ZPP ne ometaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

Potreba za snažnim proračunom ZPP-a

2.9.

EGSO smatra prijedloge za smanjenje proračuna ZPP-a s 38 % proračuna EU-a za razdoblje 2014.– 2020. na 28,5 % u razdoblju 2021.–2027. neprihvatljivima, osobito s obzirom na to da je ukupni proračun EU-a povećan. Smanjenje proračuna ZPP-a kreće se od 3 % i 4 % u sadašnjim cijenama i 11 % do 16 % u cijenama za 2018. (uzimajući u obzir inflaciju od 2 % godišnje), ovisno o načinu izračuna (6). U slučaju fondova za ruralni razvoj predloženo smanjenje sredstava u cijenama za 2018. više je od 25 %.

1 000  EUR	2014.-2020. (EU28+ERF)	7*2020. (EU27+EFR)	2014.-2020. (EU27+ERF)	2021.-2027.	% promjene u usporedbi s EU27 2020.*7	% promjene u usporedbi s EU27 2014.-2020.
VFO (sadašnje cijene)	1 115 919	1 151 866	1 063 101	1 279 408	+11 %	+20 %
% BND	1,03  %	1,14  %	1,16  %	1,11  %
ZPP (sadašnje cijene)	420 015	394 659	391 849	378 920	-4 %	-3 %
VFO (cijene za 2018.)	1 136 105	1 107 138	1 082 320	1 134 583	+2 %	+5 %
ZPP (cijene za 2018.)	428 354	379 334	399 608	336 623	-11 %	-16 %
Izvor: Radni dokument Europske komisije o usporedbi prijedloga VFO-a za razdoblje 2021.–2027. i VFO-a za razdoblje 2014.–2020.

2.10.

U skladu sa stajalištem Odbora Europskog parlamenta za proračune, EGSO se snažno zalaže da bi se proračun EU-a trebao povećati na 1,3 % BND-a. Trebalo bi zadržati udio proračuna EU-a koji se trenutačno izdvaja za ZPP. Time bi proračun ZPP-a imao odgovarajuća sredstva za ostvarivanje ciljeva i ambicija ZPP-a te svladavanje drugih velikih izazova kao što je Brexit. Bez primjereno financiranog proračuna ZPP-a nije moguće postići ciljeve koje je Komisija predložila u zakonodavnim prijedlozima.

2.11.

Smanjenje proračuna ZPP-a nije u skladu s njegovim ciljevima politike koji su utvrđeni u članku 39. UFEU-a, a to su osobito: — osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom; — pobrinuti se da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama.

EGSO se snažno protivi smanjenju financiranja drugog stupa ZPP-a (EPFRR) navedenom u prijedlozima jer to nerazmjerno pogađa mnoge države članice u kojima drugi stup predstavlja relativno velik udio u ukupnim sredstvima ZPP-a te ističe da se sredstvima iz drugog stupa podupiru ranjiviji sektori i područja kao i ulaganja, modernizacija, obuka, resursna učinkovitost i dobrobit životinja u cijelom europskom poljoprivrednom sektoru.

Prijenos sredstava između stupova i sufinanciranje

2.12.

EGSO izražava zabrinutost zbog razine fleksibilnosti koja je pružena državama članicama u pogledu prijenosa sredstava između stupova ZPP-a. Kako bi se spriječilo države članice da izbjegavaju svoje obveze sufinanciranja u okviru drugog stupa, EGSO smatra da bi državama članicama trebalo biti dopušteno da koriste fleksibilnost za prijenos sredstava između stupova samo ako u cijelosti sufinanciraju te prijenose. EGSO se ne slaže s mogućnošću da državama članicama bude dopušteno da prenose sredstva iz drugog u prvi stup (7).

Struktura ZPP-a i nove mjere

2.13.

U zakonodavnim prijedlozima zadržane su ključne komponente ZPP-a (prvi stup ZPP-a za izravna plaćanja, drugi stup ZPP-a za mjere ruralnog razvoja i Zajednička organizacija tržišta, uključujući mjere potpore tržištu) u skladu s obećanjem povjerenika Komisije Hogana da je ova reforma evolucija, a ne revolucija.

2.14.

EGSO pozdravlja prijedlog iz članka 14. da se predvide ukupno četiri različita oblika proizvodno nevezanih plaćanja, kao i proizvodno vezana plaćanja, što bi trebalo pridonijeti stabilizaciji dohodaka: — „osnovna potpora dohotku” – važno: EGSO predlaže da se izraz „za održivost” ovdje obriše i da ga se premjesti u naslov članka 14. jer se veći odnosno dovoljan stupanj održivosti može postići samo uz doista uravnoteženu kombinaciju svih četiriju oblika nevezanih plaćanja; — „dodatna preraspodijeljena potpora dohotku” – i ovdje se predlaže brisanje izraza „za održivost” i njegovo premještanje u naslov; — „dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike”; — „programi za klimu i okoliš”.

2.15.

U prijedlozima su sadržane nove mjere u pogledu dodatnih uvjeta u vezi s okolišem i klimatskim promjenama za sva plaćanja u okviru ZPP-a (prvi i drugi stup), kao i novi prijedlozi u pogledu supsidijarnosti s novim modelom ostvarivanja ciljeva (Strateški planovi u okviru ZPP-a) koji su osmišljeni kako bi se osigurala veća odgovornost i fleksibilnost za države članice u pogledu njihova načina ostvarivanja posebnih ciljeva, načina na koji rješavaju specifična problematična područja i načina na koji provode i primjenjuju sukladnost. To jačanje supsidijarnosti ne bi smjelo dovesti do veće renacionalizacije, nego do prilagođavanja općenitih mjera posebnim okolnostima koje prevladavaju u svakom području.

2.16

EGSO pozdravlja zadržavanje ključnih aspekata ZPP-a u pogledu plaćanja iz prvog i drugog stupa, naglašavajući važnost izravnih plaćanja poljoprivrednicima i plaćanja kojima se podupiru prihodi poljoprivrednih gospodarstava te ujedno pozdravlja stavljanje većeg naglaska na uvjetovanost i ostvarivanje ciljeva u području okoliša i klimatskih promjena.

Veće ambicije u području zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena

2.17.

Iako podsjeća na to da poljoprivrednici već pridonose zaštiti okoliša i klime, EGSO u pogledu prijedlogâ uvažava jače naglašavanje klimatskih promjena i okoliša te ambicioznije ciljeve u tim područjima, kao i usklađivanje s obvezama EU-a iz Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja (SDG). Međutim, EGSO ističe kako ostvarivanje tih ambicioznih ciljeva ne bi trebalo ugrožavati konkurentnost sektora te da će zahtijevati odgovarajući proračun ZPP-a.

2.18.

Društvo traži da proizvodnja hrane i poljoprivreda budu ekološki održive i nužno je da se ZPP modernizira i usmjeri na ispunjavanje tih zahtjeva. Održivost počiva na tri neodvojiva elementa: gospodarskom, socijalnom i okolišnom. Sva su tri jednako važna. Ostvarivanje ciljeva u području brige za okoliš i mjera za suzbijanje klimatskih promjena od presudne su važnosti u novom ZPP-u. EGSO izražava zadovoljstvo što je jedan od triju općih ciljeva postavljenih u prijedlozima: „poticanje brige za okoliš i mjera u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime”. (8) Za te bi se mjere trebalo izdvajati dovoljno sredstava kako se ne bi ugrozila ukupna troškovna učinkovitost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

2.19.

EGSO izražava zadovoljstvo da su tri od devet posebnih ciljeva utvrđenih u prijedlozima usmjerena na poboljšanja u području zaštite okoliša i klimatskih promjena. Konkretno, tim se prijedlozima ostvaruje sljedeće: — doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te razvoju održive energije; — poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak; — doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza; — ključno je da se odgovarajuće mjere i programi u okviru mehanizama za klimu i okoliš podupiru komponentom koja će poticati prihvaćenost među poljoprivrednicima i slati snažan signal javnosti.

2.20.

Novi „pristup cijelog ZPP-a”, koji će biti obuhvaćen strateškim planovima država članica, uključivat će intervencije i uvjetovanost iz prvog i drugog stupa ZPP-a. Nova poboljšana uvjetovanost uključuje dodatne prijedloge za višestruku sukladnost i ekologizaciju kojima se obuhvaćaju: — ublažavanje klimatskih promjena, kao što je održavanje trajnih travnjaka, odgovarajuća zaštita vlažnih područja i tresetišta, zabrana paljenja obradivog strništa; — zaštita vode u okviru provedbe djelovanja Zajednice u području vodne politike, kontrola onečišćenja fosfatima, Direktiva o nitratima i uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova, kao i uporaba instrumenta održivosti poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari (planovi za upravljanje hranjivim tvarima); — zaštita i kvaliteta tla, s naglaskom na upravljanje obradom tla radi smanjenja rizika od propadanja tla, bez nezasađenog tla u najosjetljivijim razdobljima i plodored.

2.21.

U pogledu bioraznolikosti i krajobraza, u prijedlozima o uvjetovanosti utvrđuju se detalji o očuvanju divljih ptica, prirodnih staništa i divlje flore i faune: minimalni udio poljoprivredne površine za održavanje neproizvodnih obilježja ili područja, zadržavanje obilježja krajobraza, zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića te mjere za izbjegavanje invazivnih vrsta (GAEC 9), uspostavu graničnih pojaseva duž vodotokova (GAEC 4) i plodored (GAEC 8). Međutim, EGSO predlaže da EU za norme GAEC odredi jasne kvantitativne ciljeve koji će biti obvezujući za države članice.

2.22.

EGSO pozdravlja zahtjev kojim države članice moraju potrošiti najmanje 30 % proračuna EPFRR-a na intervencije izravno usmjerene na okoliš i klimatske promjene, a 40 % ukupnog proračuna (EFJP i EPFRR) mora se odnositi na klimatske promjene.

2.23.

Udio od 40 % poljoprivrednih rashoda treba služiti ciljevima EU-a u području klimatskih promjena. EGSO pozdravlja taj cilj, ali očekuje od EU-a da u tu svrhu uspostavi jasno utvrđen katalog mjera.

2.24.

EGSO ističe kako je iznimno važno da se u strateškim planovima država članica prednost dâ intervencijama u području okoliša i klimatskih promjena koje pridonose otpornosti i dugotrajnoj profitabilnosti poljoprivrednih dobara i očuvanju radnih mjesta te da se provedba usmjeri na ostvarivanje ciljeva.

Supsidijarnost – Strateški planovi u okviru ZPP-a i novi model ostvarivanja ciljeva

2.25.

EGSO podupire koncept preusmjeravanja ciljeva ZPP-a s usklađenosti na uspješnost te omogućavanje veće fleksibilnosti i odgovornosti za države članice na temelju supsidijarnosti u skladu s novim modelom ostvarivanja ciljeva i strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.26.

Međutim, EGSO želi osigurati da ZPP ostane zajednička politika u svim državama članicama i da se u cijelosti sačuva jedinstveno tržište. Strateškim planovima u okviru ZPP-a ne može se dopustiti državama članicama da ponovno nacionaliziraju tržišta ili stvore prepreke ili ograničenja za pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Provedba tih strateških planova nikako se ne bi smjela smatrati prvim korakom prema sufinanciranju čitavog ZPP-a.

2.27.

Iznimno je važno da se zadrže jednaki uvjeti tržišnog natjecanja u smislu provedbe na razini poljoprivrednih gospodarstava, posebice u odnosu na višestruku sukladnost i GAEC. Treba spriječiti države članice i regije u donošenju prekomjerno reguliranih ili pretjerano blagih inačica provedbenih planova.

2.28.

EGSO pozdravlja zahtjev iz strateških planova u okviru ZPP-a da države članice mogu dati veći doprinos ostvarivanju posebnih ciljeva postavljenih u području zaštite okoliša i klime. Poljoprivrednicima treba dati mogućnost izbora niza mjera kako bi se bolje prilagodili specifičnim okolnostima (npr. plodored nije moguć ni u poljima riže, ni u višegodišnjim usjevima, ni u trajnim nasadima).

2.29.

Prijedlog u kojem se od država članica zahtijeva da razvijaju i donose strateške planove u okviru ZPP-a za prvi i drugi stup ZPP-a bit će složeniji od postojećeg sustava. Važno je da se tim zahtjevom ne dozvoljava odgađanje provedbe i da se njime ni u kojem slučaju ne može odgoditi učinkovito i pravodobno izvršenje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. U to bi trebalo uključiti regije, pri čemu bi se trebala u potpunosti iskoristiti njihova stručnost.

2.30.

Uz ključne elemente iznesene u prijedlozima, EGSO predlaže da je u strateškim planovima u okviru ZPP-a na razini država članica potrebno riješiti sljedeća pitanja: — način na koji pojedina država članica rješava pitanja specifična za tu državu, npr. napuštanje zemlje/dezertifikacija u dijelovima južne Europe, kvaliteta vode/nitrati u dijelovima sjeverozapadne Europe, gubitak bioraznolikosti u Europi; — plan država članica za pojednostavljenje na razini poljoprivrednih gospodarstava; — plan izvršenja i rokovi za sva plaćanja u okviru ZPP-a; — sustav poticaja za uspješnost u pogledu zaštite okoliša i klime; — uspješnost i ciljevi ostvarivanja politike na nacionalnoj razini.

Pojednostavljivanje i uvjetovanost

2.31.

EGSO snažno podupire pojednostavljenje i zahtijeva da se političke obveze preuzete u vezi s tim ostvare u okviru novih prijedloga ZPP-a na razini poljoprivrednih gospodarstava. Iako prepoznaje pozitivne elemente, predloženo funkcioniranje novog modela ostvarenja ciljeva, poboljšana uvjetovanost, uvođenje pokazatelja u okviru prvog stupa i obveza izrade detaljnih strateških planova u okviru ZPP-a posebno su zabrinjavajući i protivni stvarnom pojednostavnjenju.

2.32.

Unatoč pozitivnim potezima u pogledu pojednostavljenja u Skupnoj uredbi, proširenja sustava žutog kartona i usvajanja satelitske tehnologije za provjeru površina, u prijedlozima o ZPP-u i dalje se zadržavaju brojni detaljni zahtjevi koji predstavljaju veliko birokratsko opterećenje za pojedinačne poljoprivrednike, koji su uglavnom samostalni poljoprivrednici čija su primanja pod velikim pritiskom.

2.33

EGSO je zabrinut zbog proturječnosti između pojednostavnjenja i supsidijarnosti u pristupu koji je zauzela Komisija u svojim prijedlozima. Komisija s jedne strane zagovara pojednostavljenje, dok će s druge strane prijedlozi u vezi s novim modelom ostvarivanja politike i strateški planovi u okviru ZPP-a prošireni na prvi i drugi stup, kao i dodatni i detaljniji propisani zahtjevi upravljanja (SMR) i zahtjevi u pogledu GAEC-a (Prilog III.) (9) na razini poljoprivrednih gospodarstava, učiniti politiku složenijom i povećati birokratsko opterećenje na razini država članica i poljoprivrednih gospodarstava. Različite kategorije izuzeća utvrđenih u razdoblju 2014.–2020. programa ekologizacije moraju se prenijeti u pravila o uvjetovanosti za razdoblje nakon 2020.

2.34.

Za ostvarivanje stvarnog pojednostavljenja na razini poljoprivrednog gospodarstva, uz istodobno zadržavanje punih i odgovarajućih kontrola, neophodno je smanjiti opseg i birokratsko opterećenje poljoprivrednika. Trenutačnom sustavu ostvarenja ciljeva ZPP-a temelj čine detaljni zahtjevi na razini EU-a, a obilježavaju ga mehanizmi strogih kontrola, sankcija i revizija (10). Potrebno je u potpunosti preispitati i preurediti sustav kontrola na poljoprivrednim gospodarstvima: povećati uporabu tehnologije, satelitskih inspekcija i daljinske detekcije te spriječiti kašnjenja u isplatama uslijed povećanih dopuštenih odstupanja i pojačanih inspekcija (11). U odnosu na povećanu uporabu daljinske detekcije, ispravno utvrđivanje prihvatljive površine također bi trebalo biti zadaća tijela odgovornih za kontrole.

2.35.

Postojeći sustav inspekcijskih pregleda i sankcija osmišljen je da bi hvatao i kažnjavao, a ne ispravljao i poboljšavao. EGSO predlaže koncept prava na ispravak s modelom zatvaranja na razini poljoprivrednih gospodarstava, čime bi se poljoprivrednicima omogućilo ispravljanje nenamjerne neusklađenosti bez sankcija.

2.36.

Postoji izrazita potreba za daljnjim pojednostavljenjem i smanjenjem birokracije na razini EU-a i država članica u odnosu na programe u okviru drugog stupa ZPP-a (12).

2.37.

Od država članica trebalo bi zahtijevati da u sklopu svojih strateških planova izrade poseban odjeljak o pojednostavljenju te načinu koji predlažu za smanjenje birokratskog opterećenja poljoprivrednika i navedu po čemu se taj novi sustav razlikuje od postojećeg sustava.

Generacijska obnova

2.38.

EGSO pozdravlja stavljanje većeg naglaska na generacijsku obnovu i dodatne potpore koje se predlažu za mlade poljoprivrednike, za koje je potrebno omogućiti lakši pristup zemljištu, osposobljavanju i financiranju. Poljoprivrednicima koji po umirovljenju svoje imanje prenesu na mlađe poljoprivrednike trebalo bi osigurati potporu.

3.   Posebni prijedlozi EGSO-a

Pravi poljoprivrednici

3.1.

EGSO snažno podupire cilj usmjeravanja izravnih plaćanja samo na prave poljoprivrednike. Sâmo vlasništvo nad zemljištem ne bi smjelo kvalificirati osobu za primanje izravnih plaćanja, ako se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću. Međutim, moraju se imati na umu posljedice takvog stanja na gotovo sva poljoprivredna gospodarstva u EU-u.

3.2.

EGSO smatra da bi definicije glavnih pojmova kao što su pravi poljoprivrednik i kriteriji prihvatljivosti trebale biti formulirane na jasan, konkretan i ujednačen način na razini EU-a radi uspostave ravnopravnih uvjeta te sprečavanja konkurentske prednosti/nepovoljnog položaja i slabljenja zajedničkih pravila.

3.3.

Osim predloženog ispitivanja dohotka i količine rada na poljoprivrednom gospodarstvu, definicija pravog poljoprivrednika trebala bi se proširiti tako da se njome obuhvate objektivni i nediskriminirajući kriteriji kao što su prihod, imovina, količina uloženog vremena, rezultati, obrazovni kriteriji itd. U skladu s nedavnim promjenama uvedenima u okviru Skupne uredbe, države članice mogle bi zadržati fleksibilnost kako bi bolje usmjerile prihvatljivost za potporu. Stoga bi trebalo biti moguće oblikovati zajednički okvir uz istodobno pružanje mogućnosti prilagodbe definicije stvarnim potrebama i uvjetima država članica.

Mladi poljoprivrednici

3.4.

EGSO predlaže da se definicija mladog poljoprivrednika preinači kako bi se osiguralo da se plaćanja dodjeljuju samo pravim mladim poljoprivrednicima. Potpora za uključivanje novih poljoprivrednika trebala bi biti prioritetna mjera unutar drugog stupa.

Opći ciljevi

3.5.

EGSO želi istaknuti da nije moguće postići opće ciljeve u pogledu pametne, otporne i raznovrsne poljoprivrede, sigurnosti opskrbe hranom, zaštite okoliša i mjera u području klime i jačanja socioekonomske strukture ruralnih područja, a da se prvo ne uspostavi gospodarski održiv poljoprivredni sektor. Postizanje održivog poljoprivrednog sektora mora biti opći cilj ZPP-a.

Posebni ciljevi

3.6.

EGSO u cijelosti podupire devet posebnih ciljeva ZPP-a utvrđenih u zakonodavnim prijedlozima. Međutim, EGSO predlaže da se u točku (f) uključe dodatni ciljevi u pogledu izbjegavanja napuštanja zemljišta i zaštite poljoprivrednog zemljišta od preuzimanja. Osim toga, EGSO smatra da bi uravnotežen teritorijalni razvoj trebao biti jedan od posebnih ciljeva. EGSO također poziva da se cilj „povećanje konkurentnosti” iz članka 6. stavka 1. točke (b) preformulira na sljedeći način kako bi postao uključiviji: „povećanje ekonomske održivosti poljoprivrednih gospodarstava na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom tržištu”. EGSO također predlaže da se naglasi cilj promicanja društvene uključenosti te da se kao poseban cilj definira razvoj socijalne infrastrukture;

Pokazatelji

3.7.

EGSO smatra da bi se prijedlog za uvođenje pokazatelja za mjerenje ostvarenja ciljeva utvrđenih kvantificiranim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima prema detaljnim kriterijima navedenima u Prilogu I (13). trebao primijeniti isključivo na nacionalnu razinu te da ne bi smio povećati birokratsko opterećenje poljoprivrednika. Novi pokazatelji ZPP-a moraju biti jednostavni, realni, lako mjerljivi, primjenjivi na lokalne okolnosti te ih se mora moći kontrolirati. Trebaju biti i izravno povezani s utvrđenim ciljevima ZPP-a.

GAEC

3.8.

EGSO predlaže da bi uspostavu maksimalne i minimalne količine stoke za ispašu na travnjacima trebalo razmotriti u kontekstu održavanja zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju (GAEC).

Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva

3.9.

Podupiranjem i daljnjim razvojem sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS), uključujući savjetodavne usluge, razmjenu znanja i stručno osposobljavanje, pridonijelo bi se tome da poljoprivrednici prihvaćaju inovacije i nove tehnologije koje će pak poboljšati njihovu konkurentnost i održivost. Sve inicijative EU-a u vezi sa savjetodavnim uslugama i inovacijama moraju se oslanjati na postojeće sustave na razini država članica i usredotočiti se na ostvarivanje dodane vrijednosti. Budući da je proračun ZPP-a pod pritiskom, u zakonskim prijedlozima trebalo bi jasno naglasiti da se izravna plaćanja iz prvog stupa ZPP-a ne smiju dodjeljivati osobama koje se ne bave poljoprivredom.

Izravna plaćanja

3.10.

EGSO u potpunosti priznaje i podupire iznimnu važnost izravnih plaćanja iz prvog stupa ZPP-a za potporu prihodima poljoprivrednih gospodarstava. U tom smislu, EGSO smatra da se plaćanja iz prvog stupa ZPP-a moraju u potpunosti zaštititi, a svako prilagođavanje novoj osnovnoj potpori dohotku mora biti što je moguće manje.

Određivanje gornjih granica i smanjenje plaćanja

3.11.

Komisija u Prijedlogu predviđa dvije različite vrste izravnih plaćanja: četiri oblika proizvodno nevezanih plaćanja kao i razne oblike proizvodno vezanih plaćanja.

3.12.

Kad je riječ o proizvodno nevezanim plaćanjima, EGSO je u svojim mišljenjima jasno naveo sljedeće: „Za izravna plaćanja u okviru prvog stupa trebalo bi utvrditi pravednu i razumnu gornju granicu za pojedinačne poljoprivrednike (npr. u visini prihoda kvalificiranog radnika). Prilagodbe bi trebale biti moguće, a trebalo bi voditi računa i o partnerstvima, zadrugama, poduzećima te broju zaposlenika koji uživaju socijalu zaštitu” (14).

3.13.

EGSO također preporučuje da se gornja granica ne primjenjuje na plaćanja kojima se nagrađuju javne usluge, posebno plaćanja u području okoliša i klime, za koja je zatražio jasnu poticajnu sastavnicu.

3.14.

Odbor se također izjasnio za višu premiju za travnjake.

3.15.

EGSO u načelu pozdravlja uključivanje plaća u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkama (a) i (b), ali smatra da nije primjereno da se to primjenjuje u mjeri od 100 %. Nije opravdano da se javnim proračunom u potpunosti financiraju plaće i povezani porezi određene skupine zanimanja te da se čak i neplaćeni rad uključuje u izračun. EU mora odrediti maksimalnu stopu koja će biti niža od 100 %.

Konvergencija plaćanja

3.16.

EGSO podržava prijedloge o vanjskoj konvergenciji radi daljnjeg usklađivanja razine izravnih plaćanja među državama članicama. Cilj prijedloga jest smanjiti postojeće razlike u trenutačnoj prosječnoj razini izravnih plaćanja u državama članicama za 50 % te razlike u prosjeku izravnih plaćanja na razini EU-a u razdoblju 2021. – 2027. za 90 %. Međutim, uz odgovarajući proračun ZPP-a prijedlozi Komisije mogli bi biti ambiciozniji, osobito kad je riječ o državama članicama koje primaju najmanje potpora. Odbor smatra da bi razina izravnih plaćanja na kraju idućeg proračunskog razdoblja trebala iznositi najmanje 85 % prosjeka EU-a.

3.17.

Izjednačavanje prava na plaćanje vrlo je krut pristup i njime se ne uzimaju u obzir svi objektivni kriteriji kao što su razina ulaganja na poljoprivrednom gospodarstvu, vrsta poljoprivrednog sustava, razina dohotka, potreba za radnom snagom, buduća održivost poljoprivrednog gospodarstva i stupanj ovisnosti poljoprivrednog gospodarstva o izravnim plaćanjima i obveze poljoprivrednika.

3.18.

Da bi poljoprivrednici imali koristi od unutarnje konvergencije – odnosno povećanja minimalnog zajamčenog iznosa plaćanja na 75 % prosječnog iznosa do 2026. – trebali bi ispunjavati određene objektivne kriterije.

Nacionalna pričuva

3.19.

EGSO podupire koncept nacionalne pričuve za nove mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike. Međutim, kriteriji za dodjelu iz nacionalne pričuve moraju biti takvi da se dodjela prava ne zloupotrebljava te da se prava dodjeljuju samo pravim poljoprivrednicima na temelju jasnih objektivnih kriterija, kao što su dob, dohodak, obrazovanje, količina uloženog vremena i rezultati.

3.20.

Osim toga, trebalo bi biti obvezujuće da primatelji aktiviraju i ostvaruju sva prava koja su im dodijeljena iz nacionalne pričuve, za što bi države članice trebale odrediti minimalni rok, a korisnici nacionalne pričuve ne bi smjeli prodavati dodijeljena prava prije isteka desetogodišnjeg razdoblja.

Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku

3.21.

Iako je preraspodijeljena potpora dohotku u nekim državama članicama urodila dobrim rezultatima, u nekim bi se drugim okolnostima njome mogla dodatno smanjiti visina izravnih plaćanja i dohodaka poljoprivrednika čija primanja najviše ovise o izravnim plaćanjima, a mnogi od kojih su poljoprivrednici s punim radnim vremenom, i prenijeti poljoprivrednicima kojima je to honorarni posao i poljoprivrednicima čija ukupna primanja manje ovisi o izravnim plaćanjima.

3.22.

U prijedlozima se ističe važnost izravnih plaćanja za prihode poljoprivrednih gospodarstava te se jasno navodi da su osiguranje odgovarajuće razine potpore, a time i prihoda poljoprivrednih gospodarstava i dalje ključni element za budućnost, kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom, ambicioznost ciljeva u području klime i okoliša te vitalnost ruralnih područja. Međutim, EGSO također ukazuje na to da će bilo koja opcija u okviru koje se izravna plaćanja u znatnoj mjeri preraspodjeljuju prema manje produktivnim poljoprivrednim gospodarstvima i regijama kratkoročno dovesti do smanjenja konkurentnost EU-a (15) na međunarodnim tržištima; to će ujedno biti više u skladu s očekivanjima potrošača i građana u pogledu većeg usmjeravanja ZPP-a prema zadovoljavanju potreba unutarnjeg tržišta.

3.23.

EGSO smatra da bi se dodatna preraspodijeljena potpora dohotku, ako se primijeni, trebala financirati samo sredstvima s kojih su skinute gornje granice te da bi, radi smanjenja velikih razlika koje postoje unutar sektora, trebala biti namijenjena i usmjerena na poljoprivrednike čija primanja uglavnom ovise o poljoprivrednoj djelatnosti.

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

3.24.

EGSO podržava prijedlog uvođenja dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike. Kako se pritom ne bi nanijela šteta pravim poljoprivrednicima, morat će se uvesti odgovarajući mehanizmi zahvaljujući kojima će se izbjeći odobravanje financijskih sredstava kojima se ne potiče istinsko sudjelovanje u poljoprivrednim djelatnostima.

Dobrovoljni program za klimu i okoliš („eko-program”)

3.25.

EGSO prima na znanje činjenicu da se unutar prvog stupa uvodi dobrovoljni program za klimu i okoliš na razini poljoprivrednog gospodarstva. Međutim, treba pripaziti da predloženi „eko-program” unutar prvog stupa ne obeshrabruje ili sprečava poljoprivrednike da se prijavljuju za sudjelovanje u važnim okolišnim i klimatskim programima unutar drugog stupa.

3.26.

U okviru te mjere trebalo bi uvesti plaćanja za travnjake za uzgoj stoke, uz odredbu o minimalnoj i maksimalnoj brojnosti stoke. Osim toga, trebalo bi uvesti i plaćanja za dobrobit životinja po pojedinačnoj životinji, kao što je to trenutačno slučaj s takvom vrstom programa.

Proizvodno vezana plaćanja

3.27.

Proizvodno vezana plaćanja imaju izrazito važnu ulogu u zaštiti osjetljivih sektora i područja jer mogu osiguravati glavna ciljana i izravna plaćanja više razine sektorima s niskim prihodima kao što su ekstenzivni uzgoj krava ili ovaca dojilja, proteinskih usjeva ili stoke u planinskim područjima, ako je uzgoj stoke nužan za ravnotežu ekosustava. Opcija proizvodno vezanih plaćanja trebala bi ostati općenito ograničena, ali bi se njome trebalo pridonositi sprečavanju napuštanja zemljišta te promicanju i poticanju ispaše (16).

Ruralni razvoj

3.28.

EGSO podupire osam velikih intervencija u EU-u u okviru ruralnog razvoja. Kao što je već spomenuto, EGSO se protivi svim predloženim smanjenjima sredstava za drugi stup jer ona nerazmjerno pogađaju određene države članice i dovode u pitanje pametan, održiv i konkurentan razvoj poljoprivrede.

3.29.

EGSO smatra da bi, u skladu s postojećim ZPP-om, trebalo osigurati posebne intervencije za dobrobit životinja u okviru programa ruralnog razvoja i da bi ih trebalo uključiti u jednu od opsežnijih intervencija.

3.30.

Kako bi se povećalo sudjelovanje poljoprivrednika i njihovo korištenje plaćanja, EGSO predlaže da se veći dio plaćanja dodijeli za troškove transakcije ili poticaje.

3.31.

EGSO smatra da obveze u području okoliša i klimatske politike te ostale obveze upravljanja treba predvidjeti za razdoblje dulje od sedam godina, pod uvjetom da je na odgovarajući način zajamčeno financiranje tih obveza.

3.32.

EGSO smatra da bi plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima (17) trebala biti obvezna na odgovarajućim područjima kako bi se spriječilo napuštanje zemljišta u državama članicama. Osim toga, u mjere treba uključitimjere za minimalne i maksimalne količine stoke i odrediti vremenski raspon razdoblja ispaše. Trebalo bi omogućiti da se plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima kvalificiraju kao dio rashoda za zaštitu okoliša u okviru drugog stupa.

3.33.

U skladu s prijedlozima o prirodnim ili ostalim ograničenjima specifičnima za određeno područje, važno je uspostaviti načelo prema kojemu nema ograničenja bez naknade štete. Da bi se promijenila praksa, vrlo je važno da se iznos naknade štete izračuna za ukupni gubitak i da se plaćaju odgovarajući poticaji.

3.34.

EGSO se zalaže za uporabu pozitivnog popisa prijedloga za ulaganja umjesto negativnog popisa.

3.35.

EGSO smatra da bi prijedlozi o alatima za upravljanje rizicima trebali biti dobrovoljni, a ne obvezni na razini država članica. Općenito, EGSO smatra da su snažna izravna plaćanja iz prvog stupa najbolja zaštita od nestabilnosti prihoda i da se ni na koji način ne smiju narušiti radi prijenosa sredstava u sustave osiguranja ili uzajamne fondove. Osim toga, EGSO predlaže da sva financijska sredstva za upravljanje rizicima budu namijenjena pojedinom sektoru.

3.36.

EGSO pozdravlja novu fleksibilnost i brojne potpore navedene u okviru financijskih instrumenata.

Krizna pričuva

3.37.

EGSO prepoznaje potrebu za učinkovitim i primjereno financiranim stalnim fondom krizne pričuve. EGSO predlaže da se sredstva za kriznu pričuvu osiguraju u okviru nove rashodovne stavke, izvan proračuna ZPP-a, što znači da se zbog toga neće moći smanjivati izravna plaćanja poljoprivrednicima. Na temelju postojećeg zakonodavstva o ZPP-u, neiskorištena sredstva iz krizne pričuve za 2020. godinu moraju se vratiti poljoprivrednicima 2021. godine.

Zajednička organizacija tržišta

3.38.

Zakonodavni prijedlozi uglavnom ne utječu na zajedničku organizaciju tržišta (ZOT), što uključuje sigurnosnu mrežu javne intervencije i privatno skladištenje te izvanredne mjere. Osim toga, ZOT-om su predviđeni marketinški standardi i pravila o suradnji poljoprivrednika. EGSO smatra da Komisija razmotri mogućnost dodatnog ubrzanja procesa reguliranja tržišta kako bi se osigurala bolja primanja.

3.39.

EGSO smatra da bi u prijedlozima trebalo preispitati i ponovno postaviti referentne cijene, uzimajući u obzir razvoj troškova proizvodnje, kao i razine aktiviranja za uvođenje potpore tržištu na praktičnoj razini radi pružanja realnije i vrijedne potpore tržištu u slučaju potrebe. Komisija bi se trebala usredotočiti na instrumente tržišnog upravljanja, osobito ograničavanjem nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda, jer oni predstavljaju glavni izvor prihoda poljoprivrednika.

Plaćanja

3.40.

EGSO predlaže da se predujam od 16. listopada svake godine poveća na 80 % (trenutačno iznosi 50 %, ali je obično dopušteno 70 %) za izravna plaćanja i na 90 % (trenutačno 75 %, ali je obično dopušteno 85 %) u okviru mjera ruralnog razvoja.

Vremenski okvir

3.41.

Vrijeme donošenja sporazuma o VFO-u i novih prijedloga o ZPP-a nije jasno određeno, posebice u kontekstu sljedećih izbora za Europski parlament. Prijedlogom reformi uvodi se nekoliko novih elemenata poput Strateškog plana, osnovne sastavnice reforme koju nacionalne uprave neće tako jednostavno moći provesti u djelo, i nove strukture ZPP-a kojom se nameću određene obveze za poljoprivrednike (novi stroži uvjeti, usklađenost s pokazateljima Strateškog plana itd.), a poljoprivrednicima će trebati vremena kako bi ih mogli sami usvojiti i provoditi. EGSO preporučuje da se prije izbora za EP u svibnju 2019. pravodobno postigne dogovor o VFO-u te o budućnosti ZPP-a kako bi poljoprivrednici i poljoprivredni sektor mogli na odgovarajući način i sa sigurnošću planirati svoju budućnost. Stoga je iznimno važno da se za bilo koje razdoblje nakon 2020. dovoljno unaprijed utvrdi odgovarajuće prijelazno razdoblje zasnovano na postojećem sustavu potpore koje će biti na snazi dok se ne uspostave novi mehanizmi.

Prehrambeni lanac

3.42.

EGSO ponovno ističe svoj poziv na razvoj sveobuhvatne prehrambene politike u EU-u (18). EGSO posebno pozdravlja činjenicu da je Komisija naglasila važnu ulogu ZPP-a u promicanju zdravije prehrane i osiguravanju hranjivih prehrambenih proizvoda kao što su voće i povrće za građane EU-a. Konkretni prijedlozi i preporuke o toj temi iznijet će se u samoinicijativnom mišljenju koje se trenutačno sastavlja. EGSO pozdravlja prijedloge za jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Veća transparentnost tržišne cijene bitna je na svim razinama od potrošača do prvog proizvođača. Osim toga, za organizacije proizvođača trebalo bi osigurati veće poticaje i potporu.

---

(1)  Eurostat – stanovništvo EU-a, 1. siječnja 2017.

(2)  Mišljenje EGSO-a „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike”, SL C 288, 31.8.2017., str. 10.

(3)  Izlaganje koje je R. Ramon Sumoy, GU za poljoprivredu, Odjel C.1, održao studijskoj skupini EGSO-a 25.6.2018.

(4)  SL C 354, 28.12.2010., str. 35.

(5)  SL C 283, 10.8.2018., str. 69., točke 10.2, 10.3 i 10.4.

(6)  Radni dokument EU-a o usporedbi prijedloga VFO-a za razdoblje 2021.–2027. i VFO-a za razdoblje 2014.–2020.

(7)  SL C 283, 10.8.2018., str. 69., točka 7.13.

(8)  COM(2018) 392 final, članak 5. – Opći ciljevi, str. 41.

(9)  COM(2018) 392 final, Prilog 3. – Pravila o ispunjenju uvjeta u skladu s člankom 11.

(10)  COM(2018) 392 final, str. 3.

(11)  SL C 283, 10.8.2018., str. 69., točke 1.9 i 6.4.

(12)  Programi u okviru drugog stupa ZPP-a – Ex post evaluation of rural development programmes 2007-2013. („Ex post ocjena programa ruralnog razvoja za razdoblje 2007.–2013.”).

(13)  COM(2018) 392, Prilog I. – Pokazatelji učinka, rezultata i ostvarenja na temelju članka 7.

(14)  SL C 288, 31.8.2017., str. 10. i SL C 283, 10.8.2018., str. 69.

(15)  COM(2018) 392 final, str. 7.

(16)  The Policy Roadmap for the EU Sheep meat Sector („Plan politike za sektor ovčjeg mesa u EU-u”) – Preporuke s Foruma EU-a za ovčje meso, kojim je predsjedao John Bryan.

(17)  Površine s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima.

(18)  SL C 129/18, 11.4.2018., str. 18.