08/Sv. 005

HR

Službeni list Europske unije

146

C 297/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.11.2005.

1.

Iz sudske prakse Suda Europskih zajednica (1) razvidno je da naknada za javne usluge ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u ako ispunjava određene uvjete. No, ako naknada za javne usluge ne ispunjava te uvjete i ako su ispunjeni opći kriteriji za primjenjivost članka 87. stavka 1., takva naknada predstavlja državnu potporu.

2.

Odlukom Komisije 2005/842/EZ od 28. studenoga 2005. o primjeni članka 86. stavka 2. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na državnu potporu u obliku naknade za javne usluge koja se dodjeljuje određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa (2) utvrđuju se uvjeti pod kojima određeni oblici naknada za javne usluge predstavljaju državnu potporu, koja je u skladu s člankom 86. stavkom 2. Ugovora o EZ-u i izuzimaju naknade koje ispunjavaju te uvjete od obveze prethodne prijave. Za naknadu za javne usluge, koja predstavlja državnu potporu i nije obuhvaćena Odlukom 2005/842/EZ o primjeni članka 86. stavka 2. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na državnu potporu u obliku naknade za javne usluge koja se dodjeljuje određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, i dalje važi obveza prethodne prijave. Svrha je ovog okvira detaljno objasniti uvjete pod kojima se takva državna potpora može smatrati sukladnom sa zajedničkim tržištem prema članku 86. stavku 2.

3.

Ovaj se okvir primjenjuje na naknade za javne usluge koje se dodjeljuju poduzetnicima u vezi s djelatnostima za koje važe pravila Ugovora o EZ-u, osim sektora prometa i sektora usluga javne radiotelevizije obuhvaćenih Komunikacijom Zajednice o primjeni pravila u vezi državnih potpora za usluge javne radiotelevizije (3).

4.

Odredbe ovog okvira primjenjuju se ne dovodeći u pitanje strože utvrđene odredbe koje se odnose na obveze pružanja javnih usluga iz sektorskog zakonodavstva i mjera Zajednice.

5.

Ovaj se okvir primjenjuje ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice koje su važeće u području javne nabave i tržišnog natjecanja (posebno članci 81. i 82. Ugovora o EZ-u).

6.

U svojoj presudi u slučaju Altmark Sud je utvrdio uvjete prema kojima naknada za javne usluge ne predstavlja državnu potporu kako slijedi:

„[…] Prvo, poduzetniku koji prima naknadu mora zaista biti povjereno ispunjavanje obveza javnih usluga i te usluge moraju biti jasno utvrđene. […]

[…] Drugo, unaprijed se moraju utvrditi parametri za nepristrano i transparentno izračunavanje iznosa naknade, kako bi se izbjeglo moguće davanje gospodarske prednosti poduzetniku kojemu se dodjeljuje naknada u odnosu na konkurentske poduzetnike. […] Plaćanje naknade koje izvršava država članica za gubitak koji je nanio poduzetnik, a da prethodno nisu utvrđeni parametri za takvu naknadu, tako predstavlja financijsku mjeru koja odgovara pojmu državne potpore u smislu članka 87. stavka 1. Ugovora ako se nakon događaja pokaže da obavljanje određenih usluga u vezi s izvršavanjem obveza javnih usluga nije bilo gospodarski održivo.

[…] Treće, naknada ne smije premašivati iznose potrebne za pokrivanje svih ili dijela troškova pretrpljenih tijekom ispunjavanja obveza javnih usluga, uzimajući u obzir mjerodavne prihode i razumnu dobit […].

[…] Četvrto, ako u konkretnom slučaju poduzetnik koji bi morao izvršavati obveze javnih usluga nije odabran u skladu s postupkom javne nabave koji bi omogućio odabir ponuditelja koji bi takve usluge mogao pružiti po najpovoljnijim uvjetima za zajednicu, visina potrebne naknade mora se odrediti na temelju analize troškova koji bi pri izvršavanju tih obveza nastali u tipičnom poduzetniku, koji je dobro upravljan i primjereno opskrbljen prijevoznim sredstvima, uzimajući u obzir mjerodavne prihode i razumnu dobit od izvršavanja tih obveza.”

7.

Ako su ispunjena navedena četiri kriterija, naknada za javne usluge ne predstavlja državnu potporu te se ne primjenjuju članci 87. i 88. Ugovora o EZ-u. Ako države članice ne poštuju te kriterije te ako su ispunjeni opći kriteriji za primjenu članka 87. stavka 1. Ugovora o EZ-u, naknada za javne usluge predstavlja državnu potporu.

8.

Komisija smatra da se na trenutnom stupnju razvoja zajedničkog tržišta za takvu državnu potporu može reći da je u skladu s Ugovorom prema članku 86. stavku 2. Ugovora o EZ-u, ako je to potrebno za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa i ako to ne utječe na razvoj trgovine u onoj mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Zajednice. Kako bi se postigla takva ravnoteža moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti.

9.

Iz sudske prakse Suda proizlazi da, uz iznimku onih sektora u kojima je područje uređeno pravilima Zajednice, države članice imaju visok stupanj slobode pri svrstavanju usluga među usluge od općeg gospodarskog interesa. Stoga je, uz iznimku sektora u kojima je područje uređeno zakonodavstvom Zajednice, zadaća Zajednice pobrinuti se da ne nastanu očite pogreške u određivanju usluga od općeg gospodarskog interesa.

10.

Iz članka 86. stavka 2. proizlazi da su poduzetnici (4) koji su ovlašteni za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa, poduzetnici kojima je povjerena „određena zadaća”. Pozivaju se države članice da se prilikom određivanja obveza javnih usluga te ocjenjivanja ispunjenja navedenih obveza predmetnih poduzetnika oslanjaju na što je širi mogući spektar mišljenja, uzimajući posebno u obzir korisnike predmetnih usluga.

11.

Pojam usluge od općeg gospodarskog interesa u smislu članka 86. Ugovora o EZ-u znači da je država predmetnim poduzetnicima povjerila posebnu zadaću (5). Javna tijela ostaju odgovorna – uz izuzetak sektora u kojima su ta područja uređena pravilima Zajednice – za uspostavljanje okvira kriterija i uvjeta za pružanje usluga, bez obzira na pravni oblik pružatelja usluga i na to obavlja li se usluga na temelju slobodnog natjecanja. Stoga je dodjela javnih usluga potrebna kako bi se utvrdile obveze predmetnih poduzetnika i države. Pojam „država” odnosi se na središnja, regionalna i lokalna tijela.

12.

Odgovornost za obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa povjerava se predmetnim poduzetnicima na temelju jednog ili više službenih akata, čiji oblik može utvrditi svaka država članica. U aktu ili aktima posebno se moraju navesti:

13.

Pozivaju se države članice da se prilikom određivanja obveza javnih usluga te ocjenjivanja ispunjenja navedenih obveza predmetnih poduzetnika oslanjaju na što je širi mogući spektar mišljenja, uzimajući posebno u obzir korisnike predmetnih usluga.

14.

Iznos naknade ne smije premašivati iznos potreban za pokrivanje troškova poduzetnika nastalih zbog ispunjenja obveze javnih usluga, uzimajući u obzir mjerodavne prihode i razumnu dobit od obavljanja tih usluga. Iznos naknade uključuje sve pogodnosti koje odobri država odnosno sve vrste pogodnosti iz državnih izvora. Razumna dobit može uključivati sva ili neka povećanja produktivnosti, koja su predmetni poduzetnici postigli tijekom dogovorenog ograničenog razdoblja, a pritom nisu smanjili kakvoću usluga koje im je povjerila država.

15.

U svakom slučaju, naknada se mora stvarno upotrijebiti za obavljanje predmetne usluge od općeg gospodarskog interesa. Naknada za javne usluge koja se dodjeljuje za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, a koja se zapravo koristi za djelovanje na drugim tržištima, nije opravdana i stoga predstavlja neprimjerenu državnu potporu. Ipak, poduzetnik koji prima naknadu za javne usluge može uživati u razumnoj dobiti.

16.

Troškovi koje je potrebno uzeti u obzir uključuju sve troškove koji su nastali tijekom obavljanja usluge od općeg gospodarskog interesa. Ako su djelatnosti predmetnog poduzetnika ograničene na usluge od općeg gospodarskog interesa, moraju se uzeti u obzir svi troškovi. Ako poduzetnik ujedno obavlja djelatnosti koje se nalaze izvan opsega usluga od općeg gospodarskog interesa, u obzir se uzimaju samo troškovi povezani s uslugom od općeg gospodarskog interesa. Troškovi razvrstani u usluge od općeg gospodarskog interesa mogu pokrivati sve varijabilne troškove nastale tijekom pružanja usluge od općeg gospodarskog interesa, razmjeran doprinos fiksnim troškovima koji su zajednički uslugama od općeg gospodarskog interesa i drugim djelatnostima i odgovarajući prinos na vlastiti kapital, koji je bio dodijeljen uslugama od općeg gospodarskog interesa (6). Troškovi povezani s ulaganjima, posebno u vezi s infrastrukturom, mogu se uzeti u obzir ako su potrebni za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa. Troškovi povezani s djelatnostima izvan opsega usluga od općeg gospodarskog interesa moraju pokrivati sve varijabilne troškove, odgovarajući doprinos zajedničkim fiksnim troškovima te primjeren prinos na kapital. Ti se troškovi ni pod kojim uvjetima ne mogu pripisati usluzi od općeg gospodarskog interesa. Obračun troškova mora se provesti prema prethodno utvrđenim kriterijima i na temelju općeprihvaćenih načela troškovnog računovodstva koja se moraju dati na znanje Komisiji u sklopu prijave prema članku 88. stavku 3. Ugovora o EZ-u.

17.

Prihod koji je potrebno uzeti u obzir uključuje barem čitav prihod ostvaren na temelju obavljanja usluga od općeg gospodarskog interesa. Ako predmetni poduzetnik posjeduje posebna ili isključiva prava povezana s uslugom od općeg gospodarskog interesa koja ostvaruje dobit u iznosu višem od razumnog iznosa dobiti, ili ako ima koristi od drugih državnih povlastica, ta se prava moraju uzeti u razmatranje, bez obzira na njihovu klasifikaciju u smislu članka 87. Ugovora o EZ-u i uključuju se u njegov prihod. Predmetna država članica može odlučiti da se dobit koja se ostvaruje iz drugih djelatnosti izvan opsega usluge od općeg gospodarskog interesa dodijeli bilo u cijelosti, bilo djelomično financiranju usluge od općeg gospodarskog interesa.

18.

Razumnu dobit potrebno je shvatiti kao stopu prinosa na vlastiti kapital koja uzima u obzir rizik ili odsutnost rizika koji nastaje za poduzetnika na temelju posredovanja države članice, posebno ako ova potonja dodijeli isključiva ili posebna prava. Ta stopa obično ne smije prelaziti prosječnu stopu za predmetni sektor iz prethodnih godina. U sektorima u kojima nema poduzetnika usporedivih s poduzetnikom kojemu je dodijeljeno obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, usporedba se može napraviti s poduzetnicima u drugim državama članicama, ili, ako je potrebno, u drugim sektorima, pod uvjetom da se uzmu u obzir posebne značajke svakog sektora. U određivanju razumnog iznosa dobiti, države članice mogu uvesti kriterije poticaja koji se odnose, između ostalog, na kakvoću pružene usluge i povećanje proizvodne učinkovitosti.

19.

Ako poduzetnik obavlja djelatnosti koje su i unutar i izvan opsega usluga od općeg gospodarskog interesa, na internim računima odvojeno se prikazuju troškovi i prihodi povezani s uslugom od općeg gospodarskog interesa i oni drugih usluga, kao i parametri za razvrstavanje troškova i prihoda. Ako je poduzetnik ovlašten za obavljanje nekoliko usluga od općeg gospodarskog interesa, bilo zbog toga što se radi o različitim vlastima koje dodjeljuju uslugu od općeg gospodarskog interesa ili o različitoj naravi usluge od općeg gospodarskog interesa, potrebno je voditi računa da interni računi poduzetnika budu takvi da mogu osigurati da ne dođe do prekomjerne naknade na razini svake usluge od općeg gospodarskog interesa. Ta načela ne dovode u pitanje odredbe Direktive 80/723/EEZ u slučajevima gdje se ona primjenjuje.

20.

Države članice redovito provode nadzor ili skrbe o provedbi takvog nadzora, kako bi osigurale da ne dođe do prekomjerne naknade. Budući da prekomjerna naknada nije potrebna za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa, ona predstavlja neprimjerenu državnu potporu koju je potrebno vratiti državi, a za ubuduće potrebno je ažurirati parametre za obračun naknade.

21.

Ako iznos prekomjerne naknade ne premašuje 10 % od iznosa godišnje naknade, takvi bi se prekomjerni iznosi trebali moći prenijeti u sljedeću godinu. Troškovi nekih usluga od općeg gospodarskog interesa mogu svake godine biti znatno drukčiji, posebno u pogledu određenih ulaganja. U takvim se slučajevima, iznimno, prekomjerna naknada koja premašuje 10 % u pojedinim godinama može pokazati potrebnom za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa. Posebnu situaciju za koje bi prekomjerna naknada koja premašuje 10 % mogla biti opravdana potrebno je objasniti u obavijesti Komisiji. Ipak, takva se situacija mora pregledati u vremenskim razmacima koji se utvrđuju na temelju situacije u svakom sektoru, a koji, u svakom slučaju, ne bi trebali biti duži od četiri godine. Sve prekomjerne naknade koje se otkriju na kraju tog razdoblja moraju se vratiti.

22.

Sve se prekomjerne naknade mogu koristiti za financiranje neke druge usluge od općeg gospodarskog interesa koju obavlja isti poduzetnik, no takav prijenos mora biti prikazan u poslovnim knjigama poduzetnika i proveden u skladu s pravilima i načelima utvrđenim u ovom okviru, posebno u pogledu prethodne prijave. Države članice moraju osigurati odgovarajući nadzor nad takvim prijenosima. Primjenjuju se pravila o transparentnosti iz Direktive 80/723/EEZ.

23.

Iznos prekomjerne naknade ne može ostati na raspolaganju poduzetniku zbog toga što bi pripadao kategoriji potpore u skladu s Ugovorom (na primjer, potpora u području zaštite okoliša, državna potpora za zapošljavanje i potpora koja se dodjeljuje malim i srednjim poduzetnicima). Ako država članica želi dodijeliti takvu potporu, ona mora poštovati postupak prethodne prijave iz članka 88. stavka 3. Ugovora o EZ-u. Potpora se može isplatiti samo nakon odobrenja Komisije. Ako je takva potpora u skladu s Uredbom o skupnom izuzeću, moraju biti ispunjeni uvjeti iz te Uredbe.

24.

Prema članku 7. stavku 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (7), Komisija može pozitivnoj odluci priložiti uvjete prema kojima se potpora može smatrati sukladnom sa zajedničkim tržištem te utvrditi obveze kojima se omogućuje nadzor nad ispunjavanjem odluke. U području usluga od općeg gospodarskog interesa, uvjeti i obveze mogu biti potrebni, osobito kako bi se osiguralo da potpora dodijeljena predmetnim poduzetnicima u stvarnosti ne dovede do prekomjerne naknade. U tom bi kontekstu moglo doći do potrebe za povremenim izvješćima ili drugim obvezama s obzirom na poseban položaj svake usluge od općeg gospodarskog interesa.

25.

Ovaj se okvir primjenjuje u razdoblju od šest godina od dana njegove objave u Službenom listu Europske unije. Nakon savjetovanja s državama članicama Komisija može izmijeniti okvir prije njegova isteka zbog važnih razloga povezanih s razvojem zajedničkog tržišta. Četiri godine nakon dana objave ovog okvira, Komisija će poduzeti ocjenu učinka na temelju činjeničnih informacija i rezultata opsežnih savjetovanja vođenih s Komisijom, posebno na temelju podataka koje dostave države članice. Rezultati ocjene učinka bit će dostupni Europskom parlamentu, Odboru regija i Gospodarskom i socijalnom odboru te državama članicama.

26.

Komisija primjenjuje odredbe iz ovog okvira na sve projekte potpore koji joj budu prijavljeni i donosi odluke o tim projektima nakon objavljivanja okvira u Službenom listu, čak i ako joj ti projekti budu prijavljeni prije takve objave. U slučaju neprijavljene potpore, Komisija primjenjuje:

27.

Kao odgovarajuće mjere u skladu s člankom 88. stavkom 1. Ugovora o EZ-u, Komisija predlaže da države članice svoje postojeće programe u vezi s naknadama za javne usluge usklade s ovim okvirom u roku od 18 mjeseci nakon njegove objave u Službenom listu. Države članice moraju u roku od mjesec dana nakon objave okvira u Službenom listu potvrditi Komisiji da su suglasne s predloženim odgovarajućim mjerama. U slučaju da takav odgovor izostane, Komisija smatra da predmetna država članica nije suglasna.