02/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31993R2454

---

L 253/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.07.1993.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2454/93

od 2. srpnja 1993.

o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o

Carinskom zakoniku Zajednice

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (1), u daljnjem tekstu „Zakonik”, a posebno njezin članak 249.,

budući da je Zakonik skupio sve postojeće carinsko zakonodavstvo u jedinstven pravni instrument; budući da je u isto vrijeme Zakonik prouzročio određene izmjene zakonodavstva da ga učini usklađenijim, da ga pojednostavi i da popuni određene praznine; budući da na taj način predstavlja cjelokupno zakonodavstvo Zajednice u ovom području;

budući da se isti razlozi koji su doveli do usvajanja Zakonika jednako primjenjuju na carinsko provedbeno zakonodavstvo; budući da je stoga navedene carinske provedbene odredbe koje su trenutačno raspršene po mnogim uredbama Zajednice i direktivama poželjno združiti u jedinstvenu uredbu;

budući da bi tako utvrđen provedbeni zakonik za Carinski zakonik Zajednice trebao utvrditi postojeća carinska provedbena pravila; budući da je usprkos tome potrebno, u svjetlu iskustva:

—	napraviti neke izmjene kako bi se navedena pravila prilagodila odredbama Zakonika,

—	proširiti područje primjene određenih odredaba koje se trenutačno primjenjuju samo na posebne carinske postupke kako bi se uzela u obzir sveobuhvatna primjena Zakonika,

—	formulirati određena pravila preciznije kako bi se postigla veća pravna sigurnost u njihovoj primjeni;

budući da se napravljene promjene uglavnom odnose na odredbe u vezi s carinskim dugom;

budući da je primjereno ograničiti primjenu članka 791. stavka 2. do 1. siječnja 1995. i pregledati sadržaj u svjetlu iskustva stečenog prije tog vremena;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO I.

OPĆE PROVEDBENE ODREDBE

GLAVA I.

OPĆENITO

POGLAVLJE 1.

Definicije

Članak 1.

U smislu ove Uredbe:

1.   Zakonik znači: Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice;

2.   Karnet ATA znači: međunarodna carinska isprava za privremeni uvoz, propisana u okviru Konvencije ATA;

3.   Odbor znači: Odbor za Carinski zakonik uspostavljen u članku 247. Zakonika;

4.   Vijeće za carinsku suradnju znači: organizacija uspostavljena Konvencijom o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju, sastavljenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950.;

5.   Podaci potrebni za prepoznavanje robe znači: s jedne strane, podaci koji se koriste za prepoznavanje robe u trgovačkom smislu omogućavajući carinskim tijelima da odrede njihovo razvrstavanje u Carinsku tarifu i, s druge strane, da odrede količinu robe;

6.   Roba nekomercijalne naravi znači: roba čije stavljanje u dotični carinski postupak je povremene naravi i čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za vlastitu, osobnu uporabu ili za uporabu u kućanstvu primatelja ili osoba koje je prenose ili je jasno da se radi o poklonima;

7.   Mjere trgovinske politike znači: netarifne mjere utvrđene, kao dio zajedničke trgovinske politike, u obliku odredaba Zajednice koje uređuju uvoz i izvoz robe, kao što su nadzorne i zaštitne mjere, količinska ograničenja ili limiti, te uvozne i izvozne zabrane;

8.   Carinska nomenklatura znači: jednu od nomenklatura iz članka 20. stavka 6. Zakonika;

9.   Harmonizirani sustav znači: Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe;

10.   Ugovor znači: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice.

POGLAVLJE 2.

Odluke

Članak 2.

Ako osoba koja podnosi zahtjev za donošenje odluke nije u poziciji pribaviti isprave i podatke potrebne za donošenje odluke, carinska tijela osiguravaju isprave i podatke kojima raspolažu.

Članak 3.

Odluka u vezi s osiguranjem, povoljna za osobu koja se potpisom obvezala da će na prvi pisani zahtjev carinskih tijela platiti zahtijevani iznos, ukinut će se ukoliko obveza nije ispunjena.

Članak 4.

Ukidanje ne utječe na robu koja je u trenutku stupanja na snagu ukidanja već bila stavljena u postupak temeljem ukinutog odobrenja.

Međutim, carinska tijela mogu zahtijevati da se takvoj robi odredi carinski dopušteno postupanje ili uporaba u roku koji oni utvrde.

GLAVA II.

OBVEZUJUĆE TARIFNE INFORMACIJE

POGLAVLJE 1.

Definicije

Članak 5.

Za potrebe ove Glave:

1.

   obvezujuća tarifna informacija znači tarifna informacija obvezujuća za uprave svih država članica Zajednice ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 6. i 7.;

2.

   podnositelj zahtjeva znači osoba koja je carinskim tijelima podnijela zahtjev za izdavanje obvezujuće tarifne informacije;

3.

   korisnik znači osoba u čije ime je izdana obvezujuća tarifna informacija.

POGLAVLJE 2.

Postupak za dobivanje obvezujućih tarifnih informacija - Obavještavanje podnositelja zahtjeva o informacijama i slanje Komisiji

Članak 6.

1.   Zahtjevi za izdavanje obvezujuće tarifne informacije podnose se u pisanom obliku nadležnim carinskim tijelima u državi članici ili državama članicama u kojima će se informacija koristiti ili nadležnim carinskim tijelima u državi članici u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan.

2.   Zahtjev za izdavanje obvezujuće tarifne informacije odnosi se samo na jednu vrstu robe.

3.   Zahtjevi sadržavaju sljedeće pojedinosti:

(a)	ime i adresu korisnika;

(b)	ime i adresu podnositelja zahtjeva, ako ta osoba nije korisnik;

(c)	carinsku nomenklaturu u koju se roba razvrstava. Ako podnositelj zahtjeva želi da se roba razvrsta u jednu od nomenklatura iz članka 20. stavka 3. točke (b) te stavka 6. točke (b) Zakonika, dotična nomenklatura je izričito navedena u zahtjevu za izdavanje obvezujuće tarifne informacije;

(d)	detaljan opis robe koji omogućava njezino prepoznavanje i određivanje njezinog razvrstavanja u carinsku nomenklaturu;

(e)	sastav robe i sve metode analize koje se koriste za određivanje sastava robe ako je razvrstavanje ovisno o njemu;

(f)	sve uzorke, fotografije, nacrte, kataloge ili druge isprave koje su na raspolaganju i mogu pomoći carinskim tijelima pri određivanju pravilnog razvrstavanja robe u carinsku nomenklaturu, koji se prilažu kao prilozi;

(g)	predviđeno razvrstavanje;

(h)	suglasnost da se pribavi prijevod na službeni jezik (ili jedan od službenih jezika) predmetne države članice bilo koje priložene isprave, ako to zatraže carinska tijela;

(i)	naznaku podatka koji se smatraju povjerljivima;

(j)	izjavu podnositelja zahtjeva je li, prema njegovom saznanju, obvezujuća tarifna informacija za jednaku ili sličnu robu već bila zatražena ili izdana u Zajednici;

(k)	suglasnost da se dostavljene informacije smiju pohraniti u bazi podataka Komisije Europskih zajednica; međutim, osim članka 15. Zakonika, primjenjuju se odredbe koje uređuju zaštitu informacija i koje su na snazi u državama članicama.

4.   Ako carinska tijela smatraju da zahtjev ne sadrži sve podatke koje potražuju za izdavanje utemeljenog mišljenja, ona zahtijevaju od podnositelja zahtjeva da dostavi podatke koji nedostaju.

5.   Popis carinskih tijela koje su odredile države članice za zaprimanje zahtjeva za obvezujuću tarifnu informaciju ili njezino izdavanje objavljuju se u seriji „C”Službenog lista Europskih zajednica.

Članak 7.

1   Obvezujuća tarifna informacija izdaje se u pisanom obliku podnositelju zahtjeva i čim je prije moguće. Ako obvezujuću tarifnu informaciju nije bilo moguće izdati u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva, carinska tijela kontaktiraju podnositelja zahtjeva kako bi mu objasnila razlog kašnjenja i navela kada očekuju da će biti u mogućnosti izdati informaciju.

2.   Obvezujuća tarifna informacija izdaje se u obliku obrasca koji je u skladu s oglednim primjerkom prikazanim u Prilogu 1. Pritom se navodi koje sve podatke treba smatrati povjerljivima. Navodi se mogućnost prava na žalbu iz članka 243. Zakonika.

Članak 8.

1.   Primjerak izdane obvezujuće tarifne informacije (primjerak br. 2 Priloga 1.) i podataka (primjerak br. 4 istog Priloga) carinska tijela odnosne države članice šalju Komisiji bez odlaganja. To se slanje odvija elektroničkim putem što je moguće prije.

2.   Ako država članica to zatraži, Komisija joj bez odlaganja šalje podatke sadržane u primjerku obrasca i ostale relevantne informacije. To slanje se odvija elektroničkim putem što je moguće prije.

POGLAVLJE 3.

Odredbe koje se primjenjuju u slučaju proturječnosti obvezujućih tarifnih informacija

Članak 9.

Ako Komisija otkrije da postoje različite obvezujuće tarifne informacije za istu robu, po potrebi donosi mjeru za osiguranje jedinstvene primjene carinske nomenklature.

POGLAVLJE 4.

Pravni učinak obvezujućih tarifnih informacija

Članak 10.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 5. i 64. Zakonika, na obvezujuću tarifnu informaciju može se pozivati samo korisnik.

2.   Carinska tijela mogu zahtijevati od korisnika da, pri ispunjavanju carinskih formalnosti, izvijesti carinska tijela o tome da raspolaže obvezujućom tarifnom informacijom za robu koja je predmet carinjenja.

3.   Korisnik obvezujuće tarifne informacije može ju koristiti za određenu robu samo ako na zadovoljstvo carinskih tijela dokaže da predmetna roba u svakom pogledu odgovara onoj opisanoj u podnesenoj informaciji.

4.   Carinska tijela mogu zatražiti prijevod informacije na službeni jezik ili jedan od službenih jezika predmetne države članice.

Članak 11.

Obvezujuća tarifna informacija izdana od strane carinskih tijela države članice od 1. siječnja 1991., postaje obvezujuća za nadležna tijela svih država članica pod istim uvjetima.

Članak 12.

1.   Donošenjem jednog od propisa ili odluka iz članka 12. stavka 5. Zakonika, carinska tijela poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurala da se obvezujuće tarifne informacije od tog trenutka izdaju samo u skladu s predmetnim propisom ili odlukom.

2.   Za potrebe gornjeg stavka 1., datum koji se uzima u obzir je sljedeći:

—	za uredbe iz članka 12. stavka 5. točke (a) Zakonika, koje se odnose na izmjene carinske nomenklature, datum njihove primjene,

—	za uredbe iz točke (a) istog članka i stavka koje određuju ili utječu na razvrstavanje robe u carinsku nomenklaturu, datum njihove objave u seriji „L”Službenog lista Europskih zajednica,

—	za mjere iz točke (b) istog članka i stavka, o izmjenama objašnjenja kombinirane nomenklature, datum njihove objave u seriji „C”Službenog lista Europskih zajednica,

—	za presude Suda Europskih zajednica iz točke (b) istog članka i stavka, datum presude,

—	za mjere iz točke (b) istog članka i stavka koje se odnose na donošenje mišljenja o razvrstavanju ili izmjene objašnjenja Harmoniziranog sustava nazivlja Vijeća za carinsku suradnju, datum komunikacije Komisije u seriji „C”Službenog lista Europskih zajednica.

3.   Komisija, što je prije moguće, obavještava carinska tijela o datumima usvajanja mjera i akata iz ovog članka.

POGLAVLJE 5.

Odredbe koje se primjenjuju u slučaju isteka obvezujućih tarifnih informacija

Članak 13.

Ako je sukladno drugoj rečenici članka 12. stavka 4. i članka 12. stavka 5. Zakonika obvezujuća tarifna informacija ništava ili prestane vrijediti, carinsko tijelo koje ju je izdalo o tome, što je prije moguće, obavještava Komisiju.

Članak 14.

1.   Ako korisnik obvezujuće tarifne informacije koja je prestala vrijediti zbog razloga iz članka 12. stavka 5. Zakonika želi iskoristiti mogućnost primjene takve informacije tijekom danog razdoblja sukladno stavku 6. tog članka, o tome obavještava carinska tijela i dostavlja sve potrebne prateće isprave kako bi se omogućila provjera jesu li propisani uvjeti ispunjeni.

2.   U iznimnim slučajevima kada Komisija, u skladu sa zadnjim podstavkom članka 12. stavka 7. Zakonika, donese odluku koja odstupa od odredaba stavka 6. tog članka ili kada uvjeti iz stavka 1. koji se odnose na mogućnost nastavka primjene obvezujuće tarifne informacije nisu ispunjeni, carinska tijela o tome pisanim putem obavještavaju korisnika.

POGLAVLJE 6.

Prijelazna odredba

Članak 15.

Obvezujuće tarifne informacije izdane na nacionalnoj razini prije 1. siječnja 1991. ostaju valjane.

Unatoč tome, obvezujuće tarifne informacije izdane na nacionalnoj razini čija se valjanost produljuje iza 1. siječnja 1997. nevažeće su od tog datuma.

GLAVA III.

POVOLJNIJE TARIFNO POSTUPANJE ZBOG VRSTE ROBE

POGLAVLJE 1.

Roba koja podliježe uvjetu da se denaturira

Članak 16.

Razvrstavanje robe prema tarifnim podbrojevima iz stupca 2 donje tablice popisane uz svaki podbroj iz stupca 3 podliježe uvjetu da se roba denaturira kako bi se učinila neuporabljivom za ljudsku prehranu jednim od denaturanata iz stupca 4 upotrijebljenim u količini navedenoj u stupcu 5.

Redni broj	KN podbroj	Opis proizvoda	Denaturant
			Ime			Najveća količina u gramima koja se upotrebljava na 100 kg proizvoda koji se denaturira
(1)	(2)	(3)	(4)			(5)
1	0408	Jaja peradi i ptičja jaja, bez ljuske, i žumanjci jaja, svježi, sušeni, kuhani u pari ili vodi, oblikovani, smrznuti ili na drugi način konzervirani, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih: – Žumanjci:	Terpentinski špirit			500
			Esencija lavande			100
			Ružmarinovo ulje			150
			Brezino ulje			100
	0408 11	– – Sušeni:	Riblja krupica iz tarifnog podbroja 2301 20 00 kombinirane nomenklature, koja ima karakterističan miris i s masenim udjelom u suhoj tvar najmanje:
			— 62,5 % sirovih bjelančevina i
			— 6 % sirovih lipida (masne tvari)			5 000
	0408 11 90	– – – Ostali
	0408 19	– – Ostali
	0408 19 90	– – – Ostalo
	0408 91	– – Sušeno:
	0408 91 90	– – – Ostalo
	0408 99	– – Ostalo
	0408 99 90	– – – Ostalo
2	1106	Brašno i krupica od osušenog mahunastog povrća iz tarifnog broja 0 713, od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0 714 ili od proizvoda iz Poglavlja 8.:	Riblje ulje ili ulje od riblje jetrice, filtrirano, ali ne deodorizirano ili dekolorizirano, bez aditiva			1 000
	1106 20	– Brašno i krupica od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0 714:	Riblja krupica iz tarifnog podbroja 2301 20 00 kombinirane nomenklature, koja ima karakterističan miris i s masenim udjelom u suhoj tvar najmanje:
	1106 20 10	– – Denaturirani	— 62,5 % sirovih bjelančevina i
			— 6 % sirovih lipida (masne tvari)			5 000
			Kemijsko ime ili opis	Uobičajeni naziv	Indeks boje (2)
3	2501 00	Sol (uključujući jestivu sol i denaturiranu sol) i čisti natrijev klorid, otopljen ili neotopljen u vodi ili s dodanim tvarima protiv grudanja ili tvarima za poboljšanje sipkosti; morska voda	Natrijeva sol 4-sulfobenzeneazoresorcinola, ili 2,4-dihidroksizobenzen-4-sulfonska kiselina (boja: žuta)	Krizoin S	14 270	6
		– Sol (uključujući sol za jelo i denaturiranu sol) i čisti natrijev klorid, otopljen u vodi ili ne s dodatkom ili bez dodatka tvari protiv grudanja ili za poboljšanje sipkosti – – Ostalo:	Dinatrijeva sol 1-(4-sulf-1-fenilazo)-4-aminobenzen-5-sulfonske kiselina (boja: žuta)	Trajna žuta AB	13 015	6
	2501 00 51	– Denaturirana ili za ostale industrijske namjene (uključujući rafinaciju), osim za ishranu ili pripravu hrane za ljude ili životinje	Tetranatrijeva sol 1-(4-sulfo-1-naftilazo)-2-naftol-3,6,8-trisulfonske kiseline (boja: crvena)	Ponceau 6 R	16 290	1
			Tetrabromofluorescein (boja: fluorescentno žuta)	Eosin	45 380	0,5
			Naftalen	Naftalen	–	250
			Sapun u prahu	Sapun u prahu	–	1 000
			Natrijev ili kalijev dikromat	Natrijev ili kalijev dikromat	–	30
			Željezov oksid sa sadržajem najmanje 50 mas. % Fe2O3. Željezov oksid bi trebao biti tamno crven do smeđi i trebao bi biti u obliku finog praha, od čega 90 % prolazi kroz sito veličine oka 0,10 mm	Željezov oksid	–	250
			Natrijev hipoklorit	Natrijev hipoklorit		3 000
			Ime
4	3502	Albumini (uključujući koncentrate od dviju ili više bjelančevina surutke, s masenim udjelom bjelančevina surutke većim od 80 %, računano na suhu tvar), albuminati i drugi albuminski derivati:	Ružmarinovo ulje (samo za tekuće albumine) Sirovo ulje od kamfora (za tekuće i krute albumine) Bijelo ulje od kamfora (za tekuće i krute albumine) Natrijev azid (za tekuće i krute albumine) Dietanolamin (samo za krute albumine)			150 2 000 2 000 100 6 000
	3502 10	– Albumin iz jaja:
	3502 10 10	– Neprikladan ili što se preradom ne mogu učiniti prikladnim za ljudsku uporabu
	3502 90	– Ostalo
		– Albumini, osim albumina iz jaja:
	3502 90 10	– Neprikladan ili što se preradom ne mogu učiniti prikladnim za ljudsku uporabu

Članak 17.

Denaturacija se obavlja tako da se osigura da se proizvod koji treba denaturirati i denaturant homogeno izmiješaju i da se ne mogu ponovno razdvojiti na ekonomski održiv način.

Članak 18.

Odstupajući od članka 16., svaka država članica može privremeno odobriti uporabu denaturanta koji nije naveden u stupcu 4 tablice na koju upućuje taj članak.

U takvom slučaju, Komisiji se šalje obavijest u roku od 30 dana, navodeći podrobne podatke o takvim denaturantima i o upotrijebljenoj količini. Komisija obavješćuje države članice što je prije moguće.

O tom pitanju raspravlja Odbor.

Ako, u roku od 18 mjeseci od datuma kada je Komisija primila obavijest, Odbor nije dostavio mišljenje o uvrštavanju predmetnog denaturanta u stupac 4 navedene tablice, uporaba takvog denaturanta odmah prestaje u svim državama članicama.

Članak 19.

Ovo se Poglavlje primjenjuje ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 70/524/EEZ (3).

POGLAVLJE 2.

Uvjeti za razvrstavanje u Carinsku tarifu određenih vrsta sjemenja

Članak 20.

Razvrstavanje robe prema tarifnim podbrojevima iz stupca 2 donje tablice popisane uz svaki podbroj u stupcu 3 podliježe uvjetima utvrđenima u člancima 21. do 24.

Redni broj	Oznaka KN	Naziv
1	0701	Krumpir, svjež ili rashlađen
	0701 10 00	– Sjemenski
2	0712	Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno:
	0712 90	– ostalo povrće; mješavine povrća:
		– – slatki kukuruz (Zea mays var. saccharata):
		– – – sjemenski hibridi
3	1001	Pšenica i suražica:
	1001 90	– ostala
	1001 90 10	– – pir za sjetvu
4	1005	Kukuruz
	1005 10	– Sjemenski:
		– – hibridni:
	1005 10 11	– – – dvolinijski i „top cross” hibridi
	1005 10 13	– – – trolinijski hibridi
	1005 10 15	– – – obični hibridi
	1005 10 19	– – – ostali
5	1006	Riža
	1006 10	– riža u ljusci (neoljuštena ili sirova)
	1006 10 10	– – za sjetvu
6	1007 00	Sirak u zrnu
	1007 00 10	– hibridi za sjetvu
7	1201 00	Soja u zrnu, uključujući i lomljenu
	1201 00 10	– za sjetvu
8	1202	Kikiriki, nepržen niti drukčije pripremljen, u ljusci, oljušten ili lomljen:
	1202 10	– u ljusci:
	1202 10 10	– – za sjetvu
9	1204 00	Laneno sjeme, cijelo ili lomljeno:
	1204 00 10	– za sjetvu
10	1205 00	Sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno:
	1205 00 10	– za sjetvu
11	1206 00	Suncokretovo sjeme, uključujući i lomljeno:
	1206 00 10	– za sjetvu
12	1207	Ostalo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno:
	1207 10	– palmini orasi i jezgre:
	1207 10 10	– – za sjetvu
13	1207 20	– Pamukovo sjeme:
	1207 20 10	– – za sjetvu
14	1207 30	– Ricinusovo sjeme:
	1207 30 10	– – za sjetvu
15	1207 40	– Sezamovo sjeme:
	1207 40 10	– – za sjetvu
16	1207 50	– Sjeme gorušice:
	1207 50 10	– – za sjetvu
17	1207 60	– Sjeme šafranike:
	1207 60 10	– – za sjetvu
		– Ostalo
18	1207 91	– – Sjeme maka:
	1207 91 10	– – za sjetvu
19	1207 92	– – Sjeme maslovca:
	1207 92 10	– – – za sjetvu
20	1207 99	– – ostalo:
	1207 99 10	– – – za sjetvu

Članak 21.

Sjemenski krumpiri ispunjavaju uvjete utvrđene na temelju članka 15. Direktive Vijeća 66/403/EEZ (4).

Članak 22.

Slatki kukuruz, pir, hibridni kukuruz, riža i sirak za sjetvu ispunjavaju uvjete utvrđene na temelju članka 16. Direktive Vijeća 66/402/EEZ (5).

Članak 23.

Uljano sjemenje i plodovi za sjetvu ispunjavaju uvjete utvrđene na temelju članka 15. Direktive Vijeća 69/208/EEZ (6).

Članak 24.

Slatki kukuruz, pir, hibridni kukuruz, riža, hibridni sirak, uljano sjemenje i plodovi vrste na koju se ne primjenjuju Direktive Vijeća 66/402/EEZ i 69/208/EEZ ne uvrštavaju se u podbrojeve navedene u članku 20. osim ako osoba na koju se to odnosi ne dokaže na zadovoljstvo nadležnih tijela država članica da su doista namijenjeni za sjetvu.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti za razvrstavanje u Carinsku tarifu tkanine za sita kao komadne robe

Članak 25.

Razvrstavanje u Carinsku tarifu tkanine za sita, nedovršene, iz oznake KN 5911 20 00 podliježe uvjetu da je označena kako je dolje navedeno.

Oznaka koja se sastoji od pravokutnika i njegovih dijagonala mora biti otisnuta u pravilnim razmacima uzduž oba ruba tkanine bez zadiranja u rubove, na takav način da udaljenost između dvije uzastopne oznake, izmjerena između susjednih krajeva pravokutnika, nije veća od jednog metra i da su oznake na jednom rubu raspoređene tako da su na pola puta između onih na drugome rubu (sredina svake oznake mora biti jednako udaljena od sredine dviju najbližih oznaka na suprotnom rubu). Položaj svake oznake mora biti takav da su dulje stranice pravokutnika paralelne s osnovom tkanine (vidi skicu ispod).

Debljina linija koje tvore stranice pravokutnika mora biti 5 mm, a debljina dijagonala 7 mm. Pravokutnik od vanjskog ruba linija mora biti dug najmanje 8 cm i širok 5 cm.

Oznake moraju biti otisnute u jednoj boji koja je u kontrastu s bojom tkanine i moraju biti neizbrisive.

POGLAVLJE 4.

Roba za koju se mora predočiti potvrda o vjerodostojnosti ili kakvoći, ili druga potvrda

Članak 26.

1.   Razvrstavanje robe prema tarifnim podbrojevima iz stupca 2 donje tablice popisane uz svaki podbroj u stupcu 3 uvezene iz zemalja prikazanih u stupcu 5, podliježe podnošenju potvrda koje ispunjavaju uvjete navedene u člancima 27. do 34.

Potvrde su prikazane u Prilozima 2. do 8., kako je navedeno u stupcu 4 tablice.

Potvrde o vjerodostojnosti primjenjuju se na grožđe, whisky, votku i duhan, potvrde o podrijetlu na vino, a potvrde o kakvoći na natrijev nitrat.

2.   Odstupajući od odredaba stavka 1., za Port, Madeiru, Sherry i Setubal muscatel iz oznaka KN 2204 21 41, 2204 21 51, 2204 29 41 i 2204 29 51, odobrena komercijalna isprava ispunjena i ovjerena u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 986/89 (7) podnosi se umjesto potvrde o podrijetlu.

3.   Međutim, duhan izuzet od carine pri puštanju u slobodni promet na temelju propisa Zajednice razvrstava se u podbrojeve 2401 10 10 do 2401 10 49 i 2401 20 10 do 2401 20 49 bez podnošenja potvrde o vjerodostojnosti. Takva se potvrda ne izdaje niti prihvaća za duhan navedenih tipova ako je više od jednog tipa duhana pakirano u istom izvornom pakiranju.

4.   Za robu navedenu pod rednim brojem 6. u sljedećoj tablici, u smislu ovog članka:

(a)

zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia znači duhan koji je sušen u umjetnim atmosferskim uvjetima procesom koji omogućuje regulaciju topline i ventilacije, ne dopuštajući dimu i parama da dođu u doticaj s listovima duhana; boja sušenog duhana obično varira od limun žute do vrlo tamno narančaste ili crvene. Ostale boje i kombinacije boja često su posljedica različite zrelosti ili različitih tehnika uzgoja ili sušenja;

(b)

svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride) znači duhan koji je sušen u prirodnim atmosferskim uvjetima i nema miris dima ili para ako je bila upotrijebljena dodatna toplina ili strujanje zraka; boja listova obično varira od svijetlo smeđe do crvenkaste boje. Ostale boje i kombinacije boja često su posljedica različite zrelosti ili različitih tehnika uzgoja ili sušenja;

(c)

svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland znači duhan koji je sušen u prirodnim atmosferskim uvjetima i nema miris dima ili para ako je bila upotrijebljena dodatna toplina ili strujanje zraka; boja listova obično varira od svijetlo žute do tamno crvene. Ostale boje i kombinacije boja često su posljedica različite zrelosti ili različitih tehnika uzgoja ili sušenja;

(d)

zračnim tokom sušen duhan znači duhan koji je sušen u umjetnim atmosferskim uvjetima uporabom otvorene vatre čiji dim drva duhan djelomično upije. Zračnim tokom sušeni listovi duhana obično su deblji od listova Burleya, zračnim tokom sušenog, ili Marylanda s odgovarajućeg mjesta na stabljici. Boje obično variraju od žućkasto-smeđe do vrlo tamno smeđe. Ostale boje i kombinacije boja često su posljedica različite zrelosti ili različitih tehnika uzgoja ili sušenja.

Redni broj	Oznaka KN	Opis	Br. Priloga	Tijelo izdavatelj
				Država izvoznica	Ime	Sjedište
(1)	(2)	(3)	(4)	(5)	(6)	(7)
1	0806	Grožđe, svježe ili suho:	2	Sjedinjene Američke Države	United States Department of Agriculture ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Washington DC
	0806 10	– Svježe
		– – stolno grožđe
		– – – od 1. studenoga do 14. srpnja:
	0806 10 11	– – – – sorte Emperor (Vitis vinifera cv.) od 1. prosinca do 31. siječnja
2	2106	Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu	3	Švicarska	Union Suisse du commerce de fromage SA/Schweizerische Kaseunion AG/Unione svizzera per il commercio del formaggio SA	Bern
	2106 90	– Ostali
	2106 90 10	– – Fondue sir		Austrija	Osterreichische Hartkase Export GmbH	Inssbruck
3	2204	Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina; mošt od grožđa, osim mošta iz tarifnog broja 2009			Ime vina   Tokay (Aszu, Szamorodni) Orszagos Borminosito Intezet Budapest II, Frenkel, Leo Utca I (Nacionalni institut za odobravanje vina)
		– Ostala vina; mošt od grožđa u kojeg je fermentacija zaustavljena dodatkom alkohol:
	2204 21	– – u posudama obujma 2 l ili manjeg
		– – – ostalo:
		– – – – s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 15 vol. %, ali ne većim od 18 vol. %
	2204 21 41	– – – – – tokay (Aszu, Szamorodni)	4	Madžarska		Budimpešta
		– – – – s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 18 vol. %, ali ne većim od 22 vol. %
	2204 21 51	– – – – – tokay (Aszu, Szamorodni)
	2204 29	– – ostalo:
		– – – ostalo:
		– – – – s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 15 vol. %, ali ne većim od 18 vol. %
	2204 29 45	– – – – – tokay (Aszu, Szamorodni)
		– – – – s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 18 vol. %, ali ne većim od 22 vol. %
	2204 29 55	– – – – – tokay (Aszu, Szamorodni)
4	2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića:		Sjedinjene Američke Države	United States Department of Treasury, Bureau of Alcohol, Tobacco and Firearms ili njegovi ovlašteni regionalni uredi (8)	Washington DC
	2208 30	– Viski:
		– – bourbon whisky, u posudama obujma:	5
	2208 30 11	– – – 2 l ili manjeg
	2208 30 19	– – – većeg od 2 l
5	2208 90	– Ostalo:
		– – votka s volumnim udjelom alkohola 45,4 vol. % ili manjim te destilirana pića (rakije) od šljiva, krušaka, trešanja ili višanja (osim likera), u posudama obujma:	6	Finska	ALKO Limited	Salmisaaren-ranta, 7 00100 Helsinki 10 Finska
		– – – 2 l ili manjeg:
	2208 90 31	– – – – votka
		– – ostala alkoholna pića u posudama obujma:
		– – – 2 l ili manjeg:
		– – – – destilirana pića (osim likera):
	2208 90 35	– – – – – ostalo
6	2401	Neprerađeni duhan; duhanski otpaci:	7	Sjedinjene Američke Države	Tobacco Association of the United States ili njezini ovlašteni uredi (8)	Raleigh, Sjeverna Karolina
	2401 10	– Duhan, neižiljen:
		– – zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia i svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride); svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland i na dimu sušen duhan:		Kanada	Directorate General Food Production and Inspection, Agriculture Branch, Canada, ili njezini ovlašteni uredi (8)	Ottawa
	2401 10 10	– – – zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia			Direction générale de la production et de l'inspection, Section agriculture, Canada, ili njezini ovlašteni uredi (8)
	2401 10 20	– – – svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride)
	2401 10 30	– – – svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland		Argentina	Camara del Tabaco del Salta, ili njezini ovlašteni uredi (8)	Salta
		– – – na dimu sušen duhan:			Camara del Tabaco del Jujuy, ili njezini ovlašteni uredi (8)	San Salvador de Jujuy
	2401 10 41	– – – – tipa Kentucky
	2401 10 49	– – – – ostali			Camara de Comercio Exterior de Misiones ili njezini ovlašteni uredi (8)	Posadas
	2401 20	– Duhan, djelomično ili potpuno ižiljen		Bangladeš	Ministry of Agriculture, Department of Agriculture Extension, Cash Crop Division ili njegov ovlašteni ured (8)	Dacca
		– – zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia i svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride); svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland i na dimu sušen duhan:		Brazil	Carteira de Comercio Exterior do Banco do Brasil ili njegov ovlašteni ured (8)	Rio de Janiero
	2401 20 10	– – – zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia		Kina	Shangai Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Šangaj
	2401 20 20	– – – svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride)			Shandong Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Qingdao
	2401 20 30	– – – svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland			Hubei Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Hankou
		– – – na dimu sušen duhan:
	2401 20 41	– – – – tipa Kentucky			Guangdong Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Kanton
	2401 20 49	– – – – ostali			Liaoning Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Dalian
					Yunnan Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Kunming
					Shenzhan Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Shenzhan
					Hainan Import and Export Commodity Inspection Bureau of the People's Republic of China ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Hainan
				Kolumbija	Superintendencia de Industria y Comercio - Division de Control de Normas y Calidades ili njegov ovlašteni ured (8)	Bogota
				Kuba	Empresa Cubana del Tabaco „Cubatabaco” ili njegov ovlašteni ured (8)	Havana
				Gvatemala	Direction de Comercio Interior y Exterior del Ministerio de Economia, ili njezin ovlašteni ured (8)	Gvatemala
				Indija	Tobacco Board, ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Guntur
				Indonezija	Lembaga Tembakou, ili njegovi ovlašteni uredi (8)
					— Lembaga Tembakou Sumatra Utara	Medan
					— Lembaga Tembakou Java Tengah	Sala
					— Lembaga Tembakou Java Timur I	Surabaya
					— Lembaga Tembakou Java Timur II	Jembery
				Meksiko	Secretaria de Comercio ili njegov ovlašteni ured (8)	Ciudad de Mexico
				Filipini	Philippine Virginia Tobacco Administration, ili njezini ovlašteni uredi (8)	Quezon City
				Južna Koreja	Office of Korean Monopoly Corporation, ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Sintanjin
				Šri Lanka	Department of Commerce ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Kolombo
				Švicarska	Administration federale des Douanes, Section de l’imposition du tabac, ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Bern
				Tajland	Department of Foreign Trade, Ministry of Commerce, ili njegovi ovlašteni uredi (8)	Bangkok
7	3102	Dušična gnojiva, mineralna ili kemijska:	8	Čile	Servicio Nacional de Geologia y Mineria	Santiago
	3102 50	– Natrijev nitrat:
	3102 50 10	– – prirodni natrijev nitrat
	3105	Mineralna ili kemijska gnojiva što sadrže dva ili tri gnojiva elementa-dušik, fosfor i kalij; ostala gnojiva; proizvodi iz ovog poglavlja u obliku tablica ili u sličnim oblicima ili u pakiranjima bruto mase ne veće od 10 kg:
	3105 90	– Ostala:
	3105 90 10	– – prirodni kalijev natrijev nitrat, što se sastoji od prirodne smjese natrijevog nitrata i kalijevog nitrata (kalijevog nitrata može biti i do 44 %), s ukupnim masenim udjelom dušika ne većim od 16,3 % u suhom bezvodnom proizvodu

Članak 27.

1.   Potvrde odgovaraju oglednim primjercima u odgovarajućim prilozima navedenima u stupcu 4 tablice iz članka 26. Tiskaju se i ispunjavaju na jednom od službenih jezika Europske ekonomske zajednice i, prema potrebi, na službenom jeziku zemlje izvoznice.

2.   Potvrde su veličine približno 210 × 297 milimetara.

Papir koji se koristi je:

—

u slučaju robe navedene pod rednim brojem 3. u tablici iz članka 26., bijeli papir bez mehaničkih dijelova i na kojem je moguće pisati, težine najmanje 55 g/m2 i najviše 65 g/m2. Prednja strana potvrde ima otisnut „guilloche” uzorak roza boje što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja,

—	u slučaju robe navedene pod rednim brojevima 4. i 5. u tablici iz članka 26., bijeli papir sa žutim rubom težine ne manje od 40 g/m2,

—	u slučaju ostale robe u tablici, bijeli papir težine najmanje 40 g/m2.

3.   U slučaju robe navedene pod rednim brojem 3. u tablici iz članka 26., rubovi potvrde mogu na sebi imati dekorativne dizajne na vanjskom rubu u obliku trake koji ne prelaze 13 milimetara po širini.

4.   U slučaju robe navedene pod rednim brojem 2. u tablici iz članka 26., potvrda se sastavlja u izvorniku i dva primjerka. Izvornik je bijele boje, prvi primjerak roza i drugi primjerak žute boje.

5.   U slučaju robe navedene pod rednim brojem 2. tablice iz članka 26., svaka potvrda ima pojedinačni serijski broj tijela izdavatelja, čemu slijedi nacionalni simbol koji pripada tome tijelu.

Kopije imaju isti serijski broj i nacionalni simbol kao i izvornik.

6.   Carinska tijela države članice u kojoj je roba deklarirana za puštanje u slobodni promet mogu zatražiti prijevod potvrde.

Članak 28.

Potvrda se ispunjava strojno ili vlastoručno. U potonjem slučaju ispunjava se tintom i velikim tiskanim slovima.

Članak 29.

1.   Potvrda ili, u slučaju djelomičnih pošiljaka robe navedene pod rednim brojevima 1., 6. i 7. u tablici iz članka 26., preslika potvrde, kako je predviđeno člankom 34., podnosi se carinskim tijelima države članice uvoznice zajedno s robom na koju se odnosi u sljedećem rokovima, počevši od datuma izdavanja potvrde:

—	dva mjeseca u slučaju robe navedene pod rednim brojem 2. u tablici,

—	tri mjeseca, u slučaju robe navedene pod rednim brojevima 1., 3. i 4. u tablici,

—	šest mjeseci, u slučaju robe navedene pod rednim brojevima 5. i 7. u tablici,

—	24 mjeseca, u slučaju robe navedene pod rednim brojem 6. u tablici.

2.   U slučaju robe navedene pod rednim brojem 2. u tablici iz članka 26:

—	izvornik i prvi primjerak potvrde podnosi se odgovarajućim tijelima,

—	drugi primjerak potvrde tijelo izdavatelj šalje izravno carinskoj službi države članice uvoznice.

Članak 30.

1.   Potvrda je valjana samo ako ju tijelo izdavatelj iz stupca 6 tablice iz članka 26. propisno ovjeri.

2.   Propisno ovjerena potvrda je ona na kojoj je navedeno mjesto i datum izdavanja i koja na sebi ima pečat tijela izdavatelja i potpis osobe ili osoba ovlaštenih za potpisivanje.

Članak 31.

1.   Tijelo izdavatelj može se pojaviti u tablici iz članka 26. samo ako:

(a)	ga kao takvog priznaje zemlja izvoznica;

(b)	se obvezuje provjeriti podatke prikazane na potvrdi;

(c)	se obvezuje Komisiji i državama članicama, na zahtjev, pružiti sve odgovarajuće informacije kako bi omogućilo procjenu pojedinosti prikazanih na potvrdama.

2.   Tablica iz članka 26. revidira se kada uvjet predviđen u stavku 1. točki (a) više nije ispunjen ili kad tijelo izdavatelj ne ispuni jednu ili više svojih obveza.

Članak 32.

Računi koji su podneseni kao prilog deklaracijama za puštanje u slobodni promet imaju serijski broj ili brojeve odgovarajuće(-ih) potvrde(-a).

Članak 33.

Zemlje navedene u stupcu 5 tablice iz članka 26. Komisiji šalju otiske pečata koje upotrebljavaju njihova tijela izdavatelji i ovlašteni uredi. Komisija te informacije šalje carinskim tijelima država članica.

Članak 34.

U slučaju robe navedene pod rednim brojevima 1, 6. i 7. u tablici iz članka 26., ako je pošiljka djelomična izvorna potvrda se fotokopira za svaki dio pošiljke. Preslike i izvorne potvrde podnose se carinarnici u kojoj se roba nalazi.

Na svakoj preslici naznačeno je ime i adresa primatelja i označen je navod „Izvod valjan za … kg” crvenom bojom (brojkama i slovima) zajedno s mjestom i datumom dijeljenja. Navedene izjave ovjeravaju se pečatom carinarnice i potpisom odgovornog carinskog službenika. Pojedinosti koje se odnose na dijeljenje pošiljke upisuju se u izvornu potvrdu, koju zadržava predmetna carinarnica.

GLAVA IV.

PODRIJETLO ROBE

POGLAVLJE 1.

Nepovlašteno podrijetlo

Odjeljak 1.

Obrada ili prerada kojom se stječe status podrijetla

Članak 35.

Ovo poglavlje propisuje, za tekstil i tekstilne proizvode iz Odsjeka XI. kombinirane nomenklature te za određene proizvode, osim tekstila i tekstilnih proizvoda, obradu ili preradu za koju se smatra da ispunjava kriterije iz članka 24. Zakonika i kojom predmetni proizvodi stječu podrijetlo zemlje u kojoj je izvršena obrada ili prerada.

„Zemlja” znači treća zemlja ili Zajednica, ovisno o slučaju.

Odsjek 1.

Tekstil i tekstilni proizvodi iz odsjeka XI. kombinirane nomenklature

Članak 36.

Za tekstil i tekstilne proizvode iz odsjeka XI. kombinirane nomenklature potpuni postupak, kako je opisan u članku 37., smatra se obradom ili preradom kojom se stječe podrijetlo u smislu članka 24. Zakonika.

Članak 37.

Obrada ili prerada nakon koje se dobiveni proizvodi razvrstavaju u broj kombinirane nomenklature različit od onoga koji obuhvaća različite materijale bez podrijetla smatraju se potpunim postupcima.

Međutim, za proizvode iz Priloga 10., samo se određeni postupci navedeni u stupcu 3 navedenog Priloga vezani uz pojedini dobiveni proizvod smatraju potpunima, bez obzira uključuju li ili ne promjenu broja.

Način primjene pravila iz Priloga 10. opisan je uvodnim napomenama u Prilogu 9.

Članak 38.

Za potrebe prethodnog članka, sljedeće se u svakom slučaju smatra nedostatnom obradom ili preradom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, bez obzira je li došlo do promjene broja:

(a)	postupci kojima se proizvode održava u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja (provjetravanje, prostiranje, sušenje, uklanjanje oštećenih dijelova i slični postupci);

(b)	jednostavni postupci koji se sastoje od uklanjanja prašine, prosijavanja, sortiranja, klasificiranja, slaganja (uključujući slaganje kompleta), pranja, rasijecanja;

(c)	i. promjena pakiranja te rastavljanje i ponovno sastavljanje pošiljaka; ii. jednostavno punjenje vreća, sanduka, kutija, pričvršćivanje na kartice ili ploče itd., te svi drugi jednostavni postupci pakiranja;

(d)	dodavanje oznaka, natpisa i drugih razlikovnih obilježja na proizvode ili njihova pakiranja;

(e)	jednostavno sklapanje dijelova kako bi se izradilo cjelovit proizvod;

(f)	kombinacija dvaju ili više postupaka navedenih u točkama (a) do (e).

Odsjek 2.

Proizvodi osim tekstila i tekstilnih proizvoda iz odsjeka XI. kombinirane nomenklature

Članak 39.

U slučaju dobivenih proizvoda navedenih u Prilogu 11., obrada ili prerada iz stupca 3 navedenog Priloga smatra se postupkom kojim se stječe status proizvoda s podrijetlom na temelju članka 24. Zakonika.

Način primjene pravila iz Priloga 11. opisan je u uvodnim napomenama u Prilogu 9.

Odsjek 3.

Zajedničke odredbe za sve proizvode

Članak 40.

Ako popisi u Prilozima 10. i 11. navode da se podrijetlo stječe ako vrijednost uporabljenih materijala bez podrijetla ne premašuje određeni postotak cijene franko tvornice dobivenog proizvoda, taj postotak izračunava se na sljedeći način:

—	„vrijednost” znači carinska vrijednost u vrijeme uvoza uporabljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga nije moguće utvrditi, prvu cijenu koju je moguće utvrditi, a koja se plaća za takve materijale u zemlji prerade,

—	„cijena franko tvornice” znači cijena franko tvornice dobivenog proizvoda umanjena za sve domaće poreze koji se vraćaju ili bi se mogli vratiti nakon izvoza takvog proizvoda,

—

„vrijednost ostvarena na temelju postupaka sastavljanja” znači uvećana vrijednost koja proizlazi iz samog sastavljanja, zajedno sa svim postupcima dorade i kontrole, te iz ugrađivanja bilo kojih dijelova podrijetlom iz zemlje u kojoj su predmetni postupci izvršeni, uključujući dobit i opće troškove nastale u toj zemlji kao rezultat postupaka.

Odjeljak 2.

Provedbene odredbe za zamjenske dijelove

Članak 41.

Osnovni zamjenski dijelovi za uporabu s bilo kojim komadom opreme, strojem, uređajem ili vozilom puštenim u slobodni promet ili prethodno izvezenim smatraju se proizvodima istog podrijetla kao ta oprema, stroj, uređaj ili vozilo, ako su ispunjeni uvjeti propisani u ovom odjeljku.

Članak 42.

Presumpcija o podrijetlu na način opisan u prethodnom članku prihvaća se samo:

—	ako je to neophodno za uvoz u zemlju odredišta,

—	ako ugrađivanje navedenih osnovnih zamjenskih dijelova u predmetnu opremu, stroj, uređaj ili vozilo u fazi proizvodnje nije za tu opremu, stroj, uređaj ili vozilo onemogućilo stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom u Zajednici ili zemlji proizvodnje.

Članak 43.

Za potrebe članka 41.:

(a)	„oprema, stroj, uređaj ili vozilo” znači roba iz odsjeka XVI., XVII. i XVIII. kombinirane nomenklature;

(b)

„osnovni zamjenski dijelovi” znači dijelovi koji su: — sastavnice bez kojih ispravan rad robe navedene pod (a) koja je puštena u slobodni promet ili je prethodno izvezena ne može biti osiguran, i — svojstveni toj robi, i — namijenjeni njezinom redovitom održavanju i zamjeni istovrsnih dijelova koji su se oštetili ili postali neupotrebljivi.

Članak 44.

Ukoliko se nadležnim tijelima ili ovlaštenim agencijama država članica podnese zahtjev za izdavanje potvrde o podrijetlu za osnovne zamjenske dijelove u smislu članka 41., polje 6 (redni broj artikla, oznake, broj i vrste paketa, opis robe) i zahtjev koji se na nju odnosi sadrži izjavu podnositelja zahtjeva da je navedena roba namijenjena za redovito održavanje prethodno izvezene opreme, stroja, uređaja ili vozila, s točnim podacima o navedenoj opremi, stroju, uređaju ili vozilu.

Kad god je moguće, podnositelj zahtjeva također navodi pojedinosti o potvrdi o podrijetlu (broj i datum i naziv tijela koje ju je izdalo) s kojom je izvezena oprema, stroj, uređaj ili vozilo čijem su održavanju dijelovi namijenjeni.

Članak 45.

Kad se podrijetlo osnovnih zamjenskih dijelova u smislu članka 41. mora dokazivati za njihovo puštanje u slobodni promet u Zajednici predočenjem potvrde o podrijetlu, potvrda uključuje pojedinosti navedene u članku 44.

Članak 46.

Kako bi se osigurala primjena pravila propisanih ovim odjeljkom, nadležna tijela država članica mogu zahtijevati dodatni dokaz, posebno:

—	predočenje računa ili preslike računa u vezi s opremom, strojem, uređajem ili vozilom puštenim u slobodni promet ili prethodno izvezenim,

—	ugovor ili presliku ugovora ili neke druge isprave koja pokazuje da se isporuka vrši kao dio redovite usluge održavanja.

Odjeljak 3.

Provedbene odredbe koje se odnose na potvrde o podrijetlu

Odsjek 1.

Odredbe u vezi s općim potvrdama o podrijetlu

Članak 47.

Kada se prilikom uvoza podrijetlo proizvoda dokazuje ili se mora dokazati predočenjem potvrde o podrijetlu, ta potvrda ispunjava sljedeće uvjete:

(a)	izdana je od pouzdanog tijela ili agencije koju je zemlja izdavateljica za to valjano ovlastila;

(b)

sadržava sve pojedinosti potrebne za prepoznavanje proizvoda na koji se odnosi, posebno: — broj i vrstu paketa, oznake i brojeve, — vrstu proizvoda, — bruto i neto težinu proizvoda; te se pojedinosti, međutim, mogu zamijeniti drugima, na primjer brojem ili volumenom, u slučaju da je proizvod podložan osjetnim promjenama u težini tijekom prijevoza te u slučaju kada se njegova težina ne može utvrditi ili se i inače utvrđuje na osnovi tih drugih pojedinosti, — naziv pošiljatelja;

(c)	nedvojbeno dokazuje da je proizvod na koji se odnosi podrijetlom iz određene zemlje.

Članak 48.

1.   Potvrda o podrijetlu koju izdaju nadležna tijela ili ovlaštene agencije država članica ispunjava uvjete propisane člankom 47. točkama (a) i (b).

2.   Potvrde i zahtjevi koji se na njih odnose izdaju se na obrascima koji odgovaraju oglednim primjercima u Prilogu 12.

3.   Takve potvrde o podrijetlu potvrđuju da je roba podrijetlom iz Zajednice.

Međutim, kada to zahtijevaju uvjeti izvozne trgovine, njima se može potvrditi da je roba podrijetlom iz određene države članice.

Ako su uvjeti iz članka 24. Zakonika ispunjeni samo kao rezultat niza radnji ili procesa provedenih u različitim državama članicama, može se potvrditi samo da je roba podrijetlom iz Zajednice.

Članak 49.

Potvrde o podrijetlu izdaju se na pismeni zahtjev dotične osobe.

Ako to nalažu okolnosti, posebno ako je podnositelj zahtjeva redovni korisnik postupka izvoza, države članice mogu odlučiti da ne traže zahtjev za svaki izvozni postupak pod uvjetom da se postupa u skladu s propisima koji se odnose na podrijetlo.

Kada to zahtijevaju potrebe trgovine može se izdati jedan ili više dodatnih preslika primjeraka potvrde o podrijetlu.

Takve preslike izdaju se sukladno obrascu koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 12.

Članak 50.

1.   Potvrda je veličine 210 × 297 mm. Obrazac smije biti kraći najviše pet milimetara odnosno smije biti duži najviše osam milimetara. Obrazac je tiskan na bijelom papiru bez mehaničkih dijelova na kojem je moguće pisati, a težina papira je najmanje 64 g/m2 ili između 25 i 30 g/m2 ako se koristi papir za zračnu poštu. Kao podloga u sepiji otisnut je „guilloche” uzorak, što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

2.   Obrazac zahtjeva tiska se na službenom jeziku ili na jednom ili više službenih jezika države članice izvoznice. Obrazac potvrde o podrijetlu tiska se na jednom ili više službenih jezika Zajednice ili, ovisno o običaju i zahtjevima trgovine, na nekom drugom jeziku.

3.   Države članice mogu zadržati pravo tiskanja obrazaca potvrde o podrijetlu ili taj posao povjeriti ovlaštenoj tiskari. U potonjem slučaju, na svakoj potvrdi mora biti navedeno takvo odobrenje. Na svakom obrascu potvrde o podrijetlu mora stajati naziv i adresa tiskare ili znak po kojem je tiskara prepoznatljiva. Osim toga, na obrascu je ispisan ili pečatom otisnut serijski broj po kojem se isti identificira.

Članak 51.

Obrazac zahtjeva i potvrda o podrijetlu popunjavaju se strojno ili vlastoručno, velikim tiskanim slovima, na jednaki način, na jednom od službenih jezika Zajednice ili, ovisno o praksi i zahtjevima trgovine, na nekom drugom jeziku.

Članak 52.

Svaka potvrda o podrijetlu iz članka 48. ima serijski broj po kojem se identificira. Zahtjev za potvrdu i svi primjerci potvrde nose isti broj.

Dodatno, nadležna tijela ili ovlaštene agencije država članica mogu brojčano označiti takve dokumente prema redoslijedu izdavanja.

Članak 53.

Nadležna tijela država članica utvrđuju koje dodatne pojedinosti, ako ih ima, treba navesti u zahtjevu. Takve dodatne pojedinosti se svode na najmanju moguću mjeru.

Svaka država članica Komisiju obavještava o odredbama koje donosi u skladu s odredbama prethodnog stavka. Komisija te informacije odmah šalje ostalim državama članicama.

Članak 54.

Nadležna tijela ili ovlaštene agencije država članica koje su izdale potvrde o podrijetlu čuvaju zahtjeve najmanje dvije godine.

Međutim, zahtjevi se mogu čuvati i u obliku preslika, pod uvjetom da u skladu sa zakonom predmetne države članice imaju istu dokaznu snagu.

Odsjek 2.

Posebne odredbe koje se odnose na potvrde o podrijetlu za određene poljoprivredne proizvode koji podliježu posebnim uvoznim pravilima

Članak 55.

Člancima 56. do 65. utvrđuju se uvjeti za uporabu potvrda o podrijetlu koje se odnose na poljoprivredne proizvode podrijetlom iz trećih zemalja za koje su bila uvedena posebna nepovlaštena uvozna pravila, ukoliko se navedena pravila odnose na sljedeće odredbe.

(a)    Potvrde o podrijetlu

Članak 56.

1.   Potvrde o podrijetlu koje se odnose na poljoprivredne proizvode podrijetlom iz trećih zemalja za koje su uvedena posebna nepovlaštena uvozna pravila izdaju se na obrascu koji odgovara oglednom primjerku iz Priloga 13.

2.   Takve potvrde izdaju nadležna državna tijela predmetnih trećih zemalja, u daljnjem tekstu tijela izdavatelji, ako se proizvodi na koje se potvrde odnose mogu smatrati proizvodima podrijetlom iz navedenih zemalja u smislu važećih pravila u Zajednici.

3.   Takvim se potvrdama također potvrđuju sve potrebne informacije predviđene zakonodavstvom Zajednice za posebna uvozna pravila iz članka 55.

4.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe o posebnim uvoznim pravilima iz članka 55., razdoblje valjanosti potvrda o podrijetlu je deset mjeseci od datuma kada su je tijela izdavatelji izdala.

Članak 57.

1.   Potvrde o podrijetlu izdane u skladu s odredbama ovog odsjeka sastoje se od samo jednog izvoda koji je označen kao „izvornik” pored naslova isprave.

Ako su potrebni dodatni primjerci, oni sadrže oznaku „preslika” pored naslova isprave.

2.   Nadležna tijela u Zajednici prihvaćaju kao valjan samo izvornik potvrde o podrijetlu.

Članak 58.

1.   Potvrda o podrijetlu veličine je 210 × 297 mm; smije biti duža najviše osam milimetara odnosno kraća najviše pet milimetara. Tiskana je na bijelom papiru bez mehaničkih dijelova, a težina papira je najmanje 40 g/m2. Naličje izvornika ima otisnut žuti „guilloche” uzorak u pozadini, što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

2.   Potvrde se tiskaju i ispunjavaju na jednom od službenih jezika Zajednice.

Članak 59.

1.   Potvrda se popunjava strojno ili mehanografskim ili sličnim postupkom obrade podataka.

2.   Unosi se ne smiju brisati niti se smije pisati preko njih. Sve promjene unose se precrtavanjem pogrešnog navoda i po potrebi dodavanjem točnih podataka. Takve promjene potvrđuje osoba koja ih je napravila, a ovjeravaju ih tijela izdavatelji.

Članak 60.

1.   Polje 5 potvrde o podrijetlu izdane u skladu s člancima 56. do 59. sadrži sve dodatne pojedinosti koje se mogu zahtijevati za provedbu posebnih uvoznih pravila na koje se odnose kako je navedeno u članku 56. stavku 3.

2.   Neupotrijebljeni prostor u poljima 5, 6 i 7 precrtava se na takav način da se ništa ne može dodati u kasnijoj fazi.

Članak 61.

Svaka potvrda o podrijetlu ima serijski broj, otisnut ili ne, po kojem se može identificirati, a ovjerava je pečatom tijelo izdavatelj i potpisuje osoba ili osobe ovlaštene za to.

Potvrda se izdaje kada se proizvodi na koje se odnosi izvoze, a tijelo izdavatelj zadržava primjerak svake izdane potvrde.

Članak 62.

Iznimno, naprijed navedene potvrde o podrijetlu mogu se izdati nakon izvoza proizvoda na koje se odnose, ako nisu mogle biti izdane u vrijeme izvoza zbog nenamjerne pogreške ili propusta ili posebnih okolnosti.

Tijelo izdavatelj ne može naknadno izdati potvrdu o podrijetlu predviđenu člancima 56. do 61. dok nisu provjerili odgovaraju li svi podaci iz zahtjeva izvoznika onima u odgovarajućem izvoznom spisu.

Naknadno izdane potvrde sadrže jedan od sljedećih navoda:

—	expedido a posteriori,

—	udstedt efterfølgende,

—	Nachträglich ausgestellt,

—	Εκδοθέν εκ των υστέρων,

—	Issued retrospectively,

—	Délivré a posteriori,

—	rilasciato a posteriori,

—	afgegeven a posteriori,

—	emitido a posteriori,

u polju „Napomene”.

(b)    Upravna suradnja

Članak 63.

1.   Ako posebna uvozna pravila za određene poljoprivredne proizvode predviđaju uporabu potvrde o podrijetlu iz članaka 56. do 62., pravo na uporabu takvih pravila podliježe uspostavi postupka upravne suradnje, osim ako nije u predmetnim pravilima naznačeno drugačije.

U tu svrhu, predmetne treće zemlje Komisiji Europskih zajednica šalju:

—	imena i adrese tijela izdavatelja potvrda o podrijetlu zajedno s otiscima pečata koje navedena tijela upotrebljavaju,

—	imena i adrese državnih tijela kojima trebaju biti poslani zahtjevi za naknadnu provjeru potvrda o podrijetlu predviđenih donjim člankom 64.

Komisija sve naprijed navedene podatke šalje nadležnim tijelima država članica.

2.   Ako predmetne treće zemlje Komisiji ne pošalju podatke navedene u stavku 1., nadležna tijela u Zajednici odbijaju pristup ostvarivanju prava na posebna uvozna pravila.

Članak 64.

1.   Naknadna provjera potvrda o podrijetlu iz članaka 56. do 62. provodi se slučajnim odabirom i kad god se pojavi opravdana sumnja u vjerodostojnost potvrde ili točnost podatka koje sadrži.

U vezi s podrijetlom, provjera se vrši na inicijativu carinskih tijela.

Za potrebe poljoprivrednih pravila, provjeru mogu izvršiti, prema potrebi, ostala nadležna tijela.

2.   Za potrebe stavka 1., nadležna tijela u Zajednici vraćaju potvrdu o podrijetlu ili njezinu presliku državnom tijelu koje je ovlastila zemlja izvoznica, navodeći, prema potrebi, oblikovne ili sadržajne razloge za upit. Ako je podnesen račun, izvorni račun ili njegova preslika prilaže se vraćenoj potvrdi. Tijela također pružaju sve informacije koje su dobivene pretpostavljajući da su podaci navedeni u potvrdama netočni ili da potvrda nije vjerodostojna.

Ako carinska tijela u Zajednici odluče suspendirati primjenu posebnih uvoznih pravila u očekivanju rezultata provjere, odobravaju puštanje proizvoda podložno onim mjerama opreza koje smatraju potrebnima.

Članak 65.

1.   Rezultati naknadnih provjera dostavljaju se nadležnim tijelima u Zajednici što je moguće prije.

Navedeni rezultati moraju omogućiti određivanje odnose li se potvrde o podrijetlu, koje su u skladu s uvjetima iz gornjeg članka 64. bile vraćene, na stvarno izvezenu robu i može li potonja doista dovesti do primjene predmetnih posebnih uvoznih pravila.

2.   Ako na zahtjeve za naknadnu provjeru nema odgovora u najduljem roku od šest mjeseci, nadležna tijela u Zajednici definitivno odbijaju odobriti pravo na posebna uvozna pravila.

POGLAVLJE 2.

Povlašteno podrijetlo

Odjeljak 1.

Opći sustav povlastica

Odsjek 1.

Definicija pojma proizvoda s podrijetlom

Članak 66.

Za potrebe odredaba o općim carinskim povlasticama koje Zajednica dodjeljuje određenim proizvodima s podrijetlom iz zemalja u razvoju, smatra se da su sljedeći proizvodi podrijetlom iz zemlje koja ima pravo na povlašteno carinsko postupanje (u daljnjem tekstu „zemlje korisnice”) pod uvjetom da su navedeni proizvodi bili prevezeni izravno u Zajednicu u smislu članka 75.:

(a)	proizvodi u cijelosti dobiveni u toj zemlji;

(b)	proizvodi dobiveni u toj zemlji, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim onih iz točke (a), pod uvjetom da su ti proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 68. stavka 1.

Članak 67.

1.   Smatra se da su sljedeći proizvodi u cijelosti dobiveni u zemlji korisnici u smislu članka 66. stavka (a):

(a)	mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njezinog tla ili s morskog dna te zemlje;

(b)	biljni proizvodi tamo ubrani ili požnjeveni;

(c)	žive životinje tamo okoćene i uzgojene;

(d)	proizvodi proizvedeni od tamo uzgojenih živih životinja;

(e)	proizvodi dobiveni tamo obavljenim lovom ili ribolovom;

(f)	proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi koje su njezina plovila izvadila iz mora;

(g)	proizvodi izrađeni na njezinim brodovima tvornicama isključivo od proizvoda navedenih pod točkom (f);

(h)	rabljeni proizvodi ondje prikupljeni namijenjeni samo za recikliranje sirovina;

(i)	otpad i otpadni materijal nastali slijedom tamo obavljenih proizvodnih postupaka;

(j)	proizvodi koji su izvađeni s morskog dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju isključivo pravo na eksploataciju tog dna ili podzemlja;

(k)	proizvodi tamo proizvedeni isključivo od proizvoda koji su navedeni pod točkom (a) do (j).

2.   Izraz „njezina plovila” iz stavka 1. točke (f) primjenjuje se isključivo na plovila:

—	koja su registrirana ili upisana u zemlji korisnici,

—	koja plove pod zastavom zemlje korisnice,

—

koja se u omjeru od najmanje 50 % nalaze u vlasništvu državljana zemlje korisnice ili tvrtke sa sjedištem u toj zemlji, čiji su direktor ili direktori, predsjednik uprave ili nadzornog odbora i većina članova te uprave ili odbora državljani te zemlje korisnice, u slučaju partnerstava ili društava s ograničenom odgovornošću, također najmanje polovica kapitala tog društva pripada toj zemlji korisnici ili javnim tijelima odnosno državljanima te zemlje korisnice,

—	čiji su zapovjednik i časnici državljani zemlje korisnice, i

—	čiju posadu čini najmanje 75 % državljana zemlje korisnice.

3.   Izraz „u zemlji korisnici” također obuhvaća teritorijalne vode te zemlje.

4.   Plovila koja plove na otvorenom moru, uključujući brodove tvornice na kojima se ulovljena riba obrađuje ili prerađuje, smatraju se dijelom državnog područja zemlje korisnice kojoj pripadaju, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete iz stavka 2.

Članak 68.

1.   Za potrebe članka 66. stavka (b), materijali bez podrijetla smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima ako je dobiveni proizvod razvrstan u broj različit od onoga u koji se razvrstavaju svi materijali bez podrijetla uporabljeni u njegovoj izradi, podložno stavcima 2. i 3. ispod.

Prilog 14. sadrži napomene u vezi s proizvodom izrađenim od materijala bez podrijetla.

Izrazi „poglavlja” i „brojevi” upotrijebljeni u ovim odredbama znače poglavlja i brojeve (četveroznamenkaste oznake) upotrijebljene u nomenklaturi koja čini Harmonizirani sustav.

Izraz „razvrstan” odnosi se na razvrstavanje proizvoda ili materijala u određeni broj.

2.   Za proizvod iz stupaca 1 i 2 popisa iz Priloga 15., umjesto pravila iz stavka 1., za predmetni proizvod ispunjavaju se uvjeti iz stupca 3.

(a)

Izraz „vrijednost” u popisu iz Priloga 15. znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prva utvrdiva cijena plaćena za materijale u predmetnoj zemlji. Ako je potrebno utvrditi vrijednost materijala s podrijetlom, ovaj se podstavak primjenjuje na odgovarajući način.

(b)

Izraz „cijena franko tvornice” u popisu iz Priloga 15. znači cijena plaćena za dobiveni proizvod u korist proizvođača u čijoj je tvrtki obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih materijala upotrijebljenih u proizvodnji, umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po obavljenom izvozu dobivenog proizvoda.

3.   Za potrebe članka 66. stavka (b), sljedeći postupci smatraju se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, neovisno je li došlo do promjene broja:

(a)	postupci kojima se jamči očuvanje robe u dobrom stanju tijekom prijevoza i skladištenja (prozračivanje, rasprostiranje, sušenje, hlađenje, soljenje, stavljanje u sumpor dioksid ili druge vodene otopine, odstranjivanje oštećenih dijelova i slični postupci);

(b)	jednostavni postupci kao što su uklanjanje prašine, prosijavanje ili prebiranje, raspoređivanje, razvrstavanje, slaganje (uključujući sastavljanje garnitura proizvoda), pranje, bojenje, razrezivanje;

(c)	i. promjene pakiranja te rastavljanje i sastavljanje pošiljaka; ii. jednostavno pakiranje u staklenke, bočice, vreće, sanduke i kutije, pričvršćivanje na kartone itd., te svi ostali jednostavni postupci pakiranja;

(d)	stavljanje oznaka, etiketa, logotipova i drugih sličnih prepoznatljivih znakova na proizvode ili njihovo pakiranje;

(e)	jednostavno miješanje proizvoda, bilo iste ili različite vrste, ako jedna ili više sastavnica mješavine ne ispunjava uvjete iz ove glave koji bi im omogućili da ih se smatra proizvodima s podrijetlom;

(f)	jednostavno sastavljanje dijelova proizvoda radi dobivanja cjelovitog proizvoda;

(g)	kombinacija dvaju ili više postupaka navedenih pod točkom (a) do (f);

(h)	klanje životinja.

Članak 69.

Kako bi se utvrdilo je li proizvod podrijetlom iz zemlje korisnice nije potrebno utvrditi jesu li energija i gorivo, postrojenja i oprema te strojevi i alati upotrijebljeni za dobivanje takvih proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja ili ne.

Članak 70.

1.   Odstupajući od članka 66., za potrebe određivanja je li proizvod proizveden u zemlji korisnici koja je članica regionalne skupine podrijetlom iz te zemlje u smislu tog članka, proizvodi podrijetlom iz bilo koje od zemalja iz te regionalne skupine koji se koriste u daljnjoj izradi u drugoj zemlji skupine smatraju se proizvodima podrijetlom iz zemlje u kojoj se vrši daljnja izrada.

2.   Zemlja podrijetla konačnog proizvoda određuje se sukladno članku 71.

3.   Regionalna kumulacija se primjenjuje na tri odvojene regionalne skupine zemalja korisnica općeg sustava povlastica:

(a)	Udruženje zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN);

(b)	Zajedničko tržište Srednje Amerike (CACM);

(c)	Andska zajednica.

4.   Izraz „regionalna skupina” znači ASEAN ili CACM ili Andsku zajednicu, ovisno o slučaju.

Članak 71.

1.   Proizvodi koji imaju status robe s podrijetlom na temelju članka 70. imaju podrijetlo iz one zemlje regionalne skupine u kojoj je izvršena posljednja obrada ili prerada, pod uvjetom da:

—	je dodana vrijednost tamo, kao što je utvrđena u stavku 3. ovog članka, veća od najviše carinske vrijednosti uporabljenih proizvoda podrijetlom iz neke druge zemlje regionalne skupine,

—	tamo izvršena obrada ili prerada premašuje obradu ili preradu iz članka 68. stavka 3. i, u slučaju tekstilnih proizvoda, također one radnje iz Priloga 16.

2.   U svim ostalim slučajevima proizvodi imaju podrijetlo iz one zemlje regionalne skupine kojoj pripada najveća carinska vrijednost proizvoda s podrijetlom koji dolaze iz drugih zemalja regionalne skupine.

3.   „Dodana vrijednost” znači cijena franko tvornice umanjena za carinsku vrijednost svih ugrađenih proizvoda podrijetlom iz druge zemlje regionalne skupine.

Članak 72.

1.   Članci 70. i 71. primjenjuju se samo ako:

(a)	su pravila koja uređuju trgovinu u okviru regionalne kumulacije, primjerice između zemalja regionalne skupine, jednaka pravilima utvrđenima u ovom odjeljku;

(b)

se svaka zemlja regionalne skupine obvezala poštivati ili osigurati poštivanje uvjeta iz ovog odjeljka te osigurati upravnu suradnju potrebnu kako Zajednici, tako i ostalim zemljama regionalne skupine za osiguranje ispravnog izdavanja potvrda o podrijetlu obrazac A te provjeru potvrda o podrijetlu obrazac A i obrazaca APR. Navedena obveza šalje se Komisiji putem Tajništva regionalne skupine. Tajništva su sljedeća: — Glavno tajništvo ASEAN-a, — Stalno tajništvo CACM-a, — Junta del Acuerdo de Cartagena, ovisno o slučaju.

2.   Komisija obavještava države članice kada su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. za svaku regionalnu skupinu posebno.

Članak 73.

Pribor, zamjenski dijelovi i alati koji se šalju s određenom opremom, strojem, uređajem ili vozilom, a koji su dio redovite opreme i stoga uključeni u njihovu cijenu ili koji nisu zasebno fakturirani, smatraju se sastavnim dijelom predmetne opreme, stroja, uređaja ili vozila.

Članak 74.

Setovi, kako su definirani Općim pravilom 3. Harmoniziranog sustava, smatraju se s podrijetlom kada su sve njegove komponente proizvodi s podrijetlom. Međutim, ako se set sastoji od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, smatra se proizvodom s podrijetlom pod uvjetom da vrijednost proizvoda bez podrijetla ne prelazi 15 % cijene franko tvornice seta.

Članak 75.

1.   Sljedeće se smatra prevezenim izravno iz izvozne zemlje korisnice u Zajednicu:

(a)	proizvodi koji se prevoze bez prolaska kroz neku drugu zemlju, osim u slučaju državnog područja druge zemlje iz iste regionalne skupine kada se primjenjuje članak 70.;

(b)

proizvodi koji se prevoze državnim područjem zemalja koje nisu izvozna zemlja korisnica ili, kada se primjenjuje članak 70., državnim područjem zemalja koje nisu ostale zemlje iste regionalne skupine, s pretovarom ili bez pretovara ili privremenog skladištenja unutar navedenih zemalja, pod uvjetom da je prijevoz kroz navedene zemlje opravdan iz zemljopisnih razloga ili isključivo zbog potreba prijevoza i da proizvodi: — su ostali pod nadzorom carinskih tijela u zemlji provoza ili skladištenja, i — nisu stavljeni u trgovinsku razmjenu ili bili pušteni za domaću uporabu tamo, i — nisu bili podvrgnuti postupcima, osim istovara, ponovnog utovara ili bilo kojeg postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju;

(c)

proizvodi koji se prevoze državnim područjem Austrije, Finske, Norveške, Švedske ili Švicarske te naknadno ponovno izvezeni u cijelosti ili djelomično u Zajednicu, pod uvjetom da roba: — je ostala pod nadzorom carinskih tijela u zemlji provoza ili skladištenja, i — nije bila podvrgnuta postupcima, osim istovara, ponovnog utovara ili bilo kojeg postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju;

(d)	proizvodi koji se prevoze cjevovodom preko državnog područja koji nije područje zemlje korisnice koja proizvod izvozi.

2.   Dokaz da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točaka (b) i (c) podnosi se carinskim tijelima u Zajednici predočenjem:

(a)	jedinstvene prijevozne isprave izdane u izvoznoj zemlji korisnici kojom je obuhvaćen prolazak kroz zemlju provoza; ili

(b)	potvrde koju izdaju carinska tijela zemlje provoza: — u kojoj se navodi točan opis robe, — u kojoj se navode datumi istovara i ponovnog utovara robe ili njezinog ukrcaja ili iskrcaja te podaci o uporabljenim brodovima, i — kojom se potvrđuju uvjeti pod kojima je roba ostala u zemlji provoza; ili

(c)	u nedostatku navedenoga, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz.

Članak 76.

Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su navedeni u ovom odsjeku ispunjavaju se bez prekida u zemlji korisnici.

Ako se proizvodi s podrijetlom, koji su izvezeni iz zemlje korisnice u neku drugu zemlju, vrate, oni se smatraju proizvodima bez podrijetla, osim ako se nadležnim tijelima ne pruže zadovoljavajući dokazi o tome:

—	da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena, i

—	da roba nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili prijeko potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji.

Članak 77.

1.   Odstupanja od navedenih odredaba dopuštena su u korist najmanje razvijenih zemalja korisnica općeg sustava povlastica, kada razvoj postojećih industrija ili stvaranje novih industrija to opravdava. Najmanje razvijene zemlje korisnice navedene su u uredbama Vijeća i odlukama EZUČ o primjeni općih carinskih povlastica za tekuću godinu.

U tu svrhu, predmetna zemlja Komisiji Europskih zajednica podnosi zahtjev za odstupanje zajedno s razlozima za zahtjev u skladu sa stavkom 3.

2.   Prilikom razmatranja zahtjeva posebno se uzima u obzir:

(a)	slučajevi gdje bi primjena postojećih pravila o podrijetlu značajno utjecala na sposobnost postojeće industrije u predmetnoj zemlji da nastavi izvoziti u Zajednicu, a posebno ako bi to moglo rezultirati prekidom njezinih djelatnosti;

(b)	konkretni slučajevi gdje je moguće jasno dokazati da pravila o podrijetlu mogu odvratiti značajna ulaganja u neku industriju te gdje bi odstupanje koje potiče provedbu programa ulaganja omogućilo postupno ispunjavanje pravila;

(c)	gospodarski i društveni učinak odluke koja se donosi, posebno na zapošljavanje.

3.   Kako bi se olakšalo razmatranje zahtjeva za odstupanje, zemlja koja podnosi zahtjev uz njega prilaže najpotpunije moguće informacije, koje posebno obuhvaćaju dolje navedene točke:

—	opis konačnog proizvoda,

—	prirodu i količinu proizvoda koji su tamo prerađeni,

—	postupak izrade,

—	dodanu vrijednost,

—	broj zaposlenika u predmetnom društvu,

—	očekivani opseg izvoza u Zajednicu,

—	razloge za zahtijevano vremensko razdoblje,

—	ostale primjedbe.

Isto se pravilo primjenjuje na sve zahtjeve za produljenje.

Odsjek 2.

Dokaz o podrijetlu

(a)    Potvrda o podrijetlu obrazac A

Članak 78.

1.   Proizvodi s podrijetlom u smislu ovog odjeljka imaju pravo, prilikom uvoza u Zajednicu, iskoristiti carinske povlastice iz članka 66. uz podnošenje potvrde o podrijetlu obrazac A, čiji je ogledni primjerak u Prilogu 17., koju su izdale ili carinska tijela ili druga državna tijela zemlje korisnice, pod uvjetom da je navedena zemlja:

—	Komisiji Europskih zajednica dostavila informacije iz članka 93., i

—	pomaže Zajednici na način da dopušta carinskim tijelima država članica da provjere vjerodostojnost isprave ili točnost informacija o pravom podrijetlu predmetnih proizvoda.

2.   Potvrda o podrijetlu obrazac A izdaje se samo ako može poslužiti kao dokazna isprava za potrebe povlaštenog carinskog postupanja iz članka 66.

3.   Potvrda o podrijetlu obrazac A izdaje se samo na temelju pisanog zahtjeva izvoznika ili njegovog ovlaštenog zastupnika.

4.   Izvoznik ili njegov zastupnik uz svoj zahtjev prilaže sve odgovarajuće prateće isprave kojima dokazuje da proizvodi koji će se izvoziti ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrde o podrijetlu obrazac A.

5.   Potvrdu izdaje nadležno državno tijelo zemlje korisnice ako proizvodi namijenjeni izvozu mogu biti smatrani proizvodima s podrijetlom iz te zemlje u smislu Odsjeka 1.

6.   Za potrebe provjere je li uvjet iz stavka 5. ispunjen, nadležno državno tijelo ima pravo zatražiti bilo koje dokazne isprave ili izvršiti sve preglede koje smatra primjerenima.

7.   Nadležno državno tijelo izvozne zemlje korisnice odgovorno je osigurati da su potvrde i zahtjevi propisno ispunjeni.

8.   Ispunjavanje polja 2 potvrde o podrijetlu obrazac A nije obvezno. Kao posljedica, polje 12 propisno se ispunjava navođenjem „Europske ekonomske zajednice” ili jedne od država članica. Međutim, u slučaju primjene postupka provoza iz članka 75. stavka 1. točke (c) i članka 80., potrebno je umjesto tog spomenuti jednu od zemalja navedenih u potonjem članku kao zemlju uvoznicu, kako je predviđeno posljednjim podstavkom članka 83. stavka 3.

9.   Datum izdavanja potvrde o podrijetlu obrazac A navodi se u polju 11. Potpis koji se stavlja u to polje, koje je namijenjeno nadležnom tijelu koje izdaje potvrdu, upisuje se rukom.

10.   Potvrdu o podrijetlu obrazac A izdaju nadležna tijela izvozne zemlje korisnice prilikom izvoza proizvoda na koje se odnosi. Stavlja se na raspolaganje izvozniku čim se izvoz doista obavi ili kada je sigurno da će se doista obaviti.

Članak 79.

Budući da potvrda o podrijetlu obrazac A predstavlja dokaznu ispravu za primjenu carinskih povlastica iz članka 66., odgovornost je nadležnog državnog tijela zemlje izvoznice da poduzme bilo koje potrebne mjere za provjeru podrijetla proizvoda i provjeri druge navode na potvrdi.

Članak 80.

Proizvodi s podrijetlom u smislu ovog odjeljka imaju pravo prilikom uvoza u Zajednicu iskoristiti carinske povlastice iz članka 66. uz podnošenje potvrde o podrijetlu obrazac A koju su izdala carinska tijela Austrije, Finske, Norveške, Švedske ili Švicarske na temelju potvrde o podrijetlu obrazac A koju su izdala nadležna tijela izvozne zemlje korisnice pod uvjetom da su zadovoljeni uvjeti iz članka 75. te pod uvjetom da Austrija, Finska, Norveška, Švedska ili Švicarska pomažu Zajednici na način da dopuštaju njezinim carinskim tijelima da provjere vjerodostojnost i točnost potvrda o podrijetlu obrazac A. Postupak provjere predviđenog u članku 95. primjenjuje se na odgovarajući način. Rok iz prvog podstavka članka 95. stavka 3. produljuje se na osam mjeseci.

Članak 81.

1.   U iznimnim slučajevima potvrda o podrijetlu obrazac A može se izdati nakon stvarnog izvoza proizvoda na koje se odnosi, ako nije bila izdana u trenutku izvoza kao posljedica nenamjernih grešaka ili propusta ili drugih posebnih okolnosti, i pod uvjetom da roba nije bila izvezena prije slanja podataka Komisiji Europskih zajednica propisanih člankom 93.

2.   Nadležno državno tijelo može naknadno izdati potvrdu samo nakon što provjeri odgovaraju li podaci navedeni u izvoznikovu zahtjevu onima koji se nalaze u odgovarajućim izvoznim ispravama te da potvrda o podrijetlu obrazac A nije bila izdana kada su predmetni proizvodi izvezeni.

3.   Polje 4 potvrda o podrijetlu obrazac A koje su izdane naknadno sadrže napomenu „Délivré a posteriori” ili „Issued retrospectively”.

Članak 82.

1.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o podrijetlu obrazac A izvoznik može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata nadležnom državnom tijelu koje ga je izdalo na temelju izvoznih isprava koje se nalaze u njihovom posjedu. Polje 4 tako izdanog duplikata obrasca A sadržava riječ „Duplicata” ili „Duplicate”, zajedno s datumom izdavanja te serijskim brojem izvorne potvrde.

2.   Za potrebe članka 85., duplikat stupa na snagu datumom izvornika.

Članak 83.

1.   U svakom trenutku je moguće jednu ili više potvrda o podrijetlu obrazac A zamijeniti jednom ili više drugih takvih potvrda, pod uvjetom da to učine carinska tijela u Zajednici odgovorna za nadzor proizvoda.

2.   Zamjenska potvrda izdana na temelju ovog članka ili članka 80. smatra se konačnom potvrdom o podrijetlu za proizvode na koje se odnosi. Zamjenska potvrda se izdaje na temelju pisanog zahtjeva ponovnog izvoznika.

3.   Gornje desno polje zamjenske potvrde sadrži ime zemlje posrednice u kojoj je potvrda izdana.

Polje 4 sadrži jednu od sljedećih napomena „replacement certificate” ili „certificat de remplacement”, kao i datum izdavanja izvorne potvrde o podrijetlu te njezin serijski broj.

Ime ponovnog izvoznika navodi se u polju 1.

Ime konačnog primatelja može se navesti u polju 2.

Veza s računom ponovnog izvoznika navodi se u polju 10.

Podaci o ponovno izvezenim proizvodima koji se nalaze na izvornoj potvrdi unose se u polja 3. do 9.

Tijelo koje je izdalo zamjensku potvrdu ovjerava polje 11. Odgovornost tijela je ograničena na izdavanje zamjenske potvrde.

Podaci u polju 12 o zemlji podrijetla te zemlji odredišta preuzimaju se iz izvorne potvrde. To polje potpisuje ponovni izvoznik. Ponovni izvoznik koji potpiše navedeno polje u dobroj vjeri nije odgovoran za točnost podataka navedenih u izvornoj potvrdi.

4.   Carinarnica od koje je zatraženo da obavi postupak na izvornoj potvrdi bilježi mase, brojeve i vrstu robe koja se prosljeđuje te na potvrdi navodi serijske brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde ili potvrda. Izvorna potvrda se čuva najmanje tri godine.

5.   Zamjenskoj potvrdi se smije priložiti preslika izvorne potvrde.

Članak 84.

1.   Pridržavajući se odredaba donjeg stavka 4. potvrda o vjerodostojnosti predviđena člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3833/90 (9) navodi se u polju 7 potvrde o podrijetlu obrazaca A predviđene člankom 78.

2.   Potvrda iz stavka 1. sadrži opis robe kako je navedeno u donjem stavku 3. nakon čega slijedi pečat nadležnog državnog tijela, s vlastoručnim potpisom službenika ovlaštenog za potvrđivanje opisa robe navedenog u polju 7.

3.   Opis robe u polju 7 potvrde o podrijetlu je onakav kako slijedi, prema predmetnom proizvodu:

—	„unmanufactured flue-cured tobacco Virginia type” ili „tabac brut ou non-fabriqué du type Virginia flue-cured”,

—	„agave brandy ‚tequila’, in containers holding two litres or less” ili „eau-de-vie d’agave ‚tequila’ en récipients contenant deux litres ou moins”,

—	„spirits produced from grapes, called ‚Pisco’ in containers holding two litres or less” ili „eau-de-vie à base de raisins, applée ‚Pisco’ en récipients contenant deux litres ou moins”,

—	„spirit produced from grapes, called ‚Singani’ in containers holding two litres or less” ili „eau-de-vie à base de raisins, appélée ‚Singani’ en récipients contenant deux litres ou moins”.

4.   Odstupajući od gornjih stavaka 1. i 2. te ne dovodeći u pitanje stavak 3., pečat tijela ovlaštenih za potvrđivanje vjerodostojnosti naziva robe iz stavka 3. ne stavlja se u polje 7 potvrde o podrijetlu obrazaca A ako je tijelo ovlašteno za izdavanje potvrde o podrijetlu državno tijelo ovlašteno za izdavanje potvrde o vjerodostojnosti.

Članak 85.

1.   Potvrdu o podrijetlu obrazac A dostavlja nadležno državno tijelo izvozne zemlje korisnice u roku od 10 mjeseci od datuma izdavanja carinskim tijelima države članice uvoznice u kojoj se proizvodi podnose na carinjenje.

2.   Potvrde o podrijetlu obrazac A koje su carinskim tijelima države članice uvoza dostavljene nakon isteka roka valjanosti iz stavka 1. mogu se prihvatiti za potrebe primjene carinskih povlastica iz članka 66. ako je rok prekoračen zbog više sile ili nepredvidivih okolnosti.

3.   Carinska tijela mogu prihvatiti potvrde ako im se proizvodi podnesu prije isteka navedenog vremenskog roka.

Članak 86.

1.   Za proizvode koji su poslani iz zemlje korisnice radi izlaganja u drugoj zemlji i prodani radi uvoza u Zajednicu, prilikom uvoza se primjenjuju carinske povlastice iz članka 66., pod uvjetom da proizvodi ispunjavaju zahtjeve iz ovog odjeljka koji im daju pravo da budu priznati kao proizvodi s podrijetlom iz izvozne zemlje korisnice te pod uvjetom da nadležnim carinskim tijelima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:

(a)	da je izvoznik te proizvode poslao izravno s državnog područja izvozne zemlje korisnice u zemlju u kojoj se izložba održava;

(b)	da je izvoznik te proizvode prodao ili na koji drugi način ustupio nekoj osobi u Zajednici;

(c)	da su proizvodi poslani u Zajednicu upravo u stanju u kojem su bili upućeni na izložbu;

(d)	da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu uporabljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi.

2.   Potvrda o podrijetlu obrazac A podnosi se na uobičajen način carinskim tijelima. Na potvrdi se naznačuje naziv i adresa izložbe. Prema potrebi mogu se zatražiti dodatne dokazne isprave o prirodi proizvoda te o uvjetima pod kojima su proizvodi bili izloženi.

3.   Stavak 1. primjenjuje se na sve trgovačke, industrijske, poljoprivredne ili obrtničke izložbe, sajmove ili slične javne priredbe ili izlaganja koja se ne priređuju u privatne svrhe u prodavaonicama ili poslovnim prostorima radi prodaje stranih proizvoda i tijekom kojih proizvodi ostaju pod nadzorom carinskih tijela.

Članak 87.

Potvrda o podrijetlu obrazac A podnosi se carinskim tijelima države članice uvoznice uz carinsku deklaraciju. Ona također može zatražiti da deklaraciju za puštanje u slobodni promet prati izjava uvoznika o tome da proizvodi ispunjavaju uvjete potrebne za provedbu povlaštenog carinskog postupanja iz članka 66.

Članak 88.

Ne dovodeći u pitanje članak 68. stavak 3., ako se nesastavljeni ili rastavljeni predmet iz Poglavlja 84. ili 85. Harmoniziranog sustava uvozi u nekoliko pošiljki po uvjetima koja su odredila carinska tijela, na zahtjev osobe koja deklarira robu carini, predmet se smatra jednim predmetom i potvrda o podrijetlu obrazac A može se predati za cijeli predmet pri uvozu prve pošiljke.

(b)    Obrazac APR

Članak 89.

1.   Neovisno o članku 78., u slučaju proizvoda koji su predmetom poštanskih pošiljaka (uključujući poštanske pakete), kao dokaz o statusu podrijetla u smislu ove Uredbe upotrebljava se obrazac APR, čiji se ogledni primjerak nalazi u Prilogu 18., pod uvjetom da se sastoje samo od proizvoda s podrijetlom i da vrijednost ne prelazi 3 000 ECU-a po pošiljci te pod uvjetom da je u odnosu na taj obrazac osigurana pomoć iz članka 78. stavka 1.

2.   Obrazac APR ispunjava i potpisuje izvoznik ili, na odgovornost izvoznika, njegov ovlašteni zastupnik. Potpis u polju 6 obrasca upisuje se rukom.

3.   Obrazac APR ispunjava se za svaku poštansku pošiljku. Nakon što izvoznik ispuni i potpiše obrazac, u slučaju paketnih pošiljaka, prilaže ga uz otpremnicu. U slučaju pismovnih pošiljaka, izvoznik umeće obrazac u omotnicu.

4.   Ako je roba u pošiljci već bila predmetom provjere u zemlji izvoznici u pogledu „proizvoda s podrijetlom”, izvoznik se može pozvati na tu provjeru u polju 7 „Napomene” obrasca APR.

5.   Ove odredbe ne oslobađaju izvoznike od obveze ispunjavanja svih drugih formalnosti koje proizlaze iz carinskih i poštanskih uredbi.

6.   Članci 85. i 87. primjenjuju se na odgovarajući način na obrasce APR.

(c)    Ostale odredbe u vezi s dokazom o podrijetlu

Članak 90.

Proizvodi koje u malim paketima pojedinac šalje pojedincu ili koji čine osobnu prtljagu putnika prihvaćaju se kao proizvodi s podrijetlom koji koriste carinske povlastice iz članka 66. bez podnošenja potvrde o podrijetlu obrazac A ili ispunjavanja obrasca APR, pod uvjetom da su takvi uvozi nekomercijalne naravi i da su deklarirani kao proizvodi koji zadovoljavaju uvjete za primjenu ovog članka te da ne postoji sumnja u istinitost takve izjave.

Ukupna vrijednost takvih proizvoda ne smije prelaziti ECU 215 u slučaju malih paketa ili ECU 600 u slučaju proizvoda koji čine dio osobne prtljage putnika.

Članak 91.

1.   Kada se primjenjuje članak 70., dokaz o statusu podrijetla proizvoda izvezenih iz zemlje regionalne skupine u drugu zemlju iste skupine koji se upotrebljavaju u daljnjoj obradi ili preradi, ili koji se ponovno izvoze ako nema daljnje obrade ili prerade, pruža se potvrdom o podrijetlu obrazac A ili obrascem APR izdanim i sastavljenim u prvoj zemlji.

2.   Tijela zemlje korisnice odgovorne za izdavanje potvrde o podrijetlu obrazac A za proizvode u čijoj se proizvodnji upotrebljavaju proizvodi podrijetlom iz druge članice iste regionalne skupine, uzimaju u obzir potvrdu o podrijetlu obrazac A koju izdaju nadležna tijela te druge zemlje ili tamo izdani obrazac APR. Zemlja podrijetla određena u skladu s člankom 71. upisuje se u polje 12 potvrda o podrijetlu obrazac A ili u polje 8 obrasca APR.

3.   Potvrde o podrijetlu obrazac A izdane na ovaj način moraju sadržavati ovjeru „cumul regional” ili „regional cumulation” u polju 4.

Članak 92.

Otkriće neznatnih odstupanja između navoda u potvrdi i navoda u ispravama koje su podnesene carinarnici za potrebe obavljanja formalnosti za uvoz proizvoda samom tom činjenicom ne čine potvrdu ili izjavu ništavom, pod uvjetom da se pravilno utvrdi da se isprava odnosi na predmetne proizvode.

Odsjek 3.

Načini upravne suradnje

Članak 93.

1.   Zemlje korisnice obavještavaju Komisiju Europskih zajednica o imenima i adresama državnih tijela koja smiju izdavati potvrde o podrijetlu obrazac A, zajedno s oglednim otiscima pečata koje navedena tijela koriste te imenima i adresama relevantnih državnih tijela koja su odgovorna za kontrolu potvrda o podrijetlu obrazac A i obrazaca APR.

2.   Zemlje korisnice također obavještavaju Komisiju Europskih zajednica o imenima i adresama državnih tijela koja smiju izdavati potvrde o vjerodostojnosti iz članka 84., zajedno s oglednim otiscima pečata koje koriste.

3.   Komisija navedene informacije prosljeđuje carinskim tijelima država članica.

Članak 94.

Za potrebe odredaba koje se odnose na carinske povlastice iz članka 66., svaka zemlja korisnica poštuje ili osigurava poštivanje pravila o ispunjavanju i izdavanju potvrda o podrijetlu obrazac A, uvjeta za korištenje obrasca APR i uvjeta u vezi s načinima upravne suradnje.

Članak 95.

1.   Naknadne provjere potvrda o podrijetlu obrazac A i obrazaca APR obavljaju se nasumičnim odabirom ili kad god carinska tijela imaju osnovane razloge za sumnju u vjerodostojnost isprave ili u točnost informacija o pravom podrijetlu predmetnih proizvoda.

2.   Za potrebe stavka 1., carinska tijela vraćaju potvrdu o podrijetlu obrazac A ili obrazac APR nadležnom državnom tijelu u zemlji korisnici izvoznici i ako je to potrebno navodi formalne ili sadržajne razloge za upit. Ako je dostavljen račun, taj se račun ili njegova preslika prilaže uz primjerak potvrde o podrijetlu obrazac A ili uz obrazac APR. Carinska tijela također prosljeđuju sve dobivene informacije koje upućuju na to da su podaci iz navedene potvrde ili obrasca netočni.

Ako navedena tijela odluče suspendirati carinske povlastice iz članka 66. u očekivanju rezultata provjere, odobravaju uvozniku puštanje proizvoda u promet vodeći računa o svim zaštitnim mjerama za koje prosude da su potrebne.

3.   Ako je podnesen zahtjev za naknadnu provjeru u skladu s odredbama stavka 1., ta se provjera izvršava i njezini se rezultati u roku od najviše šest mjeseci priopćavaju carinskim tijelima u Zajednici. Rezultati pokazuju vrijedi li predmetna potvrda o podrijetlu obrazac A ili obrazac APR za proizvode koji se stvarno izvoze ili ne te imaju li ti proizvodi u stvari pravo koristiti carinske povlastice iz članka 66.

4.   U slučaju potvrda o podrijetlu obrazac A koje su izdane u skladu s člankom 91., odgovor sadrži pozivanja na potvrde o podrijetlu obrazac A ili na obrasce APR koji su uzeti na razmatranje.

5.   Ako se u slučajevima osnovane sumnje ne dobije nikakav odgovor u roku od šest mjeseci iz stavka 3. ili ako odgovor ne sadrži dostatne informacije za utvrđivanje vjerodostojnosti predmetne isprave ili stvarnog podrijetla proizvoda, šalje se drugi upit nadležnim tijelima. Ako nakon drugog upita rezultati provjere nisu u roku od četiri mjeseca priopćeni tijelima koja su podnijela zahtjev ili ako ti rezultati ne omogućavaju utvrđivanje vjerodostojnosti predmetne isprave ili stvarnog podrijetla proizvoda, tijela koja su podnijela zahtjev, osim u slučaju više sile, odbijaju pravo na opće povlastice.

6.   Ako postupak provjere ili bilo koja druga dostupna informacija ukazuje na povrede odredaba ovog odjeljka, zemlja korisnica izvoznica na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Zajednice, hitno izvršava odgovarajuće istražne radnje ili osigurava izvođenje tih istražnih radnji kako bi utvrdila i spriječila takve povrede i u tu svrhu predmetna zemlja korisnica može pozvati Zajednicu da sudjeluje u navedenim istražnim radnjama.

7.   Za potrebe naknadne provjere potvrda o podrijetlu obrazac A, nadležna državna tijela zemlje korisnice izvoznice najmanje tri godine čuvaju primjerke potvrda kao i svih izvoznih isprava koje se na njih odnose.

Članak 96.

Odredbe članka 75. stavka 1. točke (c) i članka 80. primjenjuju se samo ukoliko, u okviru carinskih povlastica koje su dodijelile Austrija, Finska, Norveška, Švedska i Švicarska za određene proizvode podrijetlom iz zemalja u razvoju, navedene zemlje primjenjuju odredbe slične naprijed navedenim odredbama.

Odsjek 4.

Završne odredbe

Članak 97.

Ne dovodeći u pitanje članak 87., potvrde o podrijetlu obrazac A zajedno s dokaznom ispravom o izravnom prijevozu mogu se izdati za razdoblje od 6 mjeseci od datuma kada je zemlja ili područje prihvaćeno ili ponovno prihvaćeno kao korisnik općeg sustava povlastica, vezano za proizvode iz odgovarajućih uredaba Vijeća ili odluka EZUČ za predmetnu godinu, koji su ili u provozu ili su privremeno smješteni u skladištu u Zajednici, u postupku carinskog skladištenja ili u slobodnoj zoni ili u slobodnom skladištu.

Odjeljak 2.

Okupirana područja

Odsjek 1.

Definicija pojma proizvoda s podrijetlom

Članak 98.

1.   Za potrebe odredaba o carinskim povlasticama koje Zajednica dodjeljuje određenim proizvodima podrijetlom iz okupiranih područja, sljedeći proizvodi, pod uvjetom da su prevezeni izravno u smislu članka 103., smatraju se:

(a)

proizvodima podrijetlom iz okupiranih područja: i. proizvodi u cijelosti dobiveni u navedenim područjima; ii. proizvodi dobiveni u navedenim područjima, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda u cijelosti dobiveni u navedenim područjima, pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 100. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu ovog odsjeka, podrijetlom iz Zajednice;

(b)

proizvodima podrijetlom iz Zajednice: i. proizvodi u cijelosti dobiveni u Zajednici; ii. proizvodi dobiveni u Zajednici, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda u cijelosti dobivenih u Zajednici, pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 100. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu ovog odsjeka, podrijetlom iz okupiranih područja.

2.   Izraz „okupirana područja” obuhvaća Zapadnu obalu rijeke Jordan i Pojas Gaze, koje je okupirao Izrael.

Članak 99.

Smatra se da su sljedeći proizvodi u cijelosti dobiveni na okupiranim područjima:

(a)	mineralni proizvodi koji su izvađeni iz njihova tla ili s njihova morskog dna;

(b)	biljni proizvodi tamo ubrani ili požnjeveni;

(c)	žive životinje koje su tamo okoćene i uzgojene;

(d)	proizvodi od živih životinja koje su tamo uzgojene;

(e)	proizvodi koji su dobiveni tamo obavljenim lovom ili ribolovom;

(f)	rabljeni proizvodi tamo prikupljeni namijenjeni samo za recikliranje sirovina;

(g)	otpad i otpadni materijal nastali slijedom tamo obavljenih proizvodnih postupaka;

(h)	proizvodi koji su izvađeni s morskog dna ili podzemlja izvan njihovih teritorijalnih voda, pod uvjetom da imaju isključivo pravo na eksploataciju tog dna ili podzemlja;

(i)	roba tamo proizvedena isključivo od proizvoda koji su navedeni pod točkom (a) do (h).

Članak 100.

1.   Za potrebe članka 98. stavka 1. točke (a) podtočke ii. te točke (b) podtočke ii., materijali bez podrijetla smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima ako je dobiveni proizvod razvrstan u broj različit od broja u koji se razvrstavaju svi materijali bez podrijetla uporabljeni u njegovoj izradi, podložno stavcima 2. i 3.

Primjenjuju se drugi, treći i četvrti podstavak članka 68. stavka 1.

2.   Za proizvod iz stupaca 1. i 2. popisa iz Priloga 19., umjesto pravila iz stavka 1. za predmetni proizvod moraju biti ispunjeni uvjeti iz stupca 3.

(a)

Izraz „vrijednost” u popisu iz Priloga 19. znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prva utvrdiva cijena plaćena za materijale u predmetnom području. Ako je potrebno utvrditi vrijednost materijala s podrijetlom, prethodni podstavak primjenjuje se na odgovarajući način.

(b)

Izraz „cijena franko tvornice” u popisu iz Priloga 19. znači cijena plaćena u korist proizvođača u čijoj je tvrtki obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih materijala upotrijebljenih u proizvodnji, umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po obavljenom izvozu dobivenog proizvoda.

3.   U smislu članka 98. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i točke (b) podtočke ii., postupci iz članka 68. stavka 3. točaka (a) do (h) smatraju se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, neovisno je li došlo do promjene broja.

Članak 101.

Kako bi se utvrdilo je li roba podrijetlom iz okupiranih područja, nije potrebno utvrditi jesu li energija i gorivo, postrojenja i oprema te strojevi i alati upotrijebljeni za dobivanje takve robe ili bilo kojih materijala ili proizvoda upotrijebljenih tijekom proizvodnje koji ne ulaze ili nisu namijenjeni ulasku u konačni sastav robe podrijetlom iz trećih zemalja ili ne.

Članak 102.

Odredbe članaka 73. i 74. primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Članak 103.

1.   Sljedeće se smatra prevezenim izravno iz okupiranih područja u Zajednicu i iz Zajednice u okupirana područja:

(a)	proizvodi koji se prevoze bez prolaska kroz drugo državno područje;

(b)

proizvodi koji se prevoze kroz državna područja koja nisu okupirana područja ili Zajednica, s pretovarom ili bez pretovara ili privremenog skladištenja, pod uvjetom da je prijevoz kroz navedena državna područja opravdan iz zemljopisnih razloga ili isključivo zbog potreba prijevoza i da proizvodi: — nisu bili pušteni za domaću uporabu tamo, i — nisu bili podvrgnuti postupcima, osim istovara, ponovnog utovara ili bilo kojeg postupka koji se obavlja kako bi se očuvali u dobrom stanju;

(c)	proizvodi koji se prevoze cjevovodom preko državnih područja koja nisu okupirana područja.

2.   Dokaz da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke (b) podnosi se carinskim tijelima u Zajednici ili Gospodarskim komorama okupiranih područja predočenjem:

(a)	jedinstvene prijevozne isprave izdane u okupiranim područjima ili u Zajednici kojom je obuhvaćen prolazak robe kroz zemlju provoza; ili

(b)	potvrde koju izdaju carinska tijela zemlje provoza: — u kojoj se navodi točan opis robe, — u kojoj se navode datumi istovara i ponovnog utovara robe ili njezinog ukrcaja ili iskrcaja te podaci o uporabljenim brodovima, i — kojom se potvrđuju uvjeti pod kojima je roba ostala u zemlji provoza; ili

(c)	u nedostatku navedenoga, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz.

Članak 104.

Uvjeti za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom koji su navedeni u ovom odsjeku su bez prekida ispunjeni u Zajednici ili na okupiranim područjima.

Ako se proizvodi s podrijetlom koji su izvezeni iz Zajednice ili okupiranih područja u neku drugu zemlju vrate, oni se moraju smatrati proizvodima bez podrijetla, osim ako se nadležnim tijelima ne pruže zadovoljavajući dokazi o tome:

—	da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena, i

—	da roba nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili prijeko potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji.

Odsjek 2.

Dokaz o podrijetlu

(a)    Potvrda o prometu robe EUR.1

Članak 105.

Dokaz o statusu proizvoda s podrijetlom, u smislu ovog odjeljka, pruža se potvrdom o prometu robe EUR.1, čiji se ogledni primjerak nalazi u Prilogu 21.

Članak 106.

1.   Potvrda o prometu robe EUR.1 izdaje se samo na temelju zahtjeva koji u pisanom obliku podnosi izvoznik ili, na odgovornost izvoznika, njegov ovlašteni zastupnik. Takav zahtjev se podnosi na obrascu, čiji je ogledni primjerak sadržan u Prilogu 21., a ispunjava se sukladno odredbi ovog odsjeka.

Zahtjeve za izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1, Gospodarske komore okupiranih područja obvezne su čuvati najmanje dvije godine.

2.   Izvoznik ili njegov zastupnik uz svoj zahtjev prilaže sve odgovarajuće prateće isprave kojima dokazuje da proizvodi koji će se izvoziti ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1.

Izvoznik se obvezuje podnijeti, na zahtjev nadležnih tijela, sve dodatne dokaze koji su tim tijelima potrebni za potrebe određivanja ispravnosti statusa proizvoda s podrijetlom proizvoda koji imaju pravo na povlašteni tretman te se obvezuje pristati na bilo koji pregled evidencije koja se odnosi na te proizvode te na bilo koju provjeru okolnosti u kojima su proizvodi dobiveni.

3.   Potvrda o prometu robe EUR.1 može se izdati samo ako može poslužiti kao dokazna isprava potrebna za provedbu carinskih povlastica iz članka 98.

4.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice, ako se roba koja se izvozi može smatrati proizvodima s podrijetlom u smislu ovog odjeljka.

5.   Budući da potvrda o prometu robe EUR.1 predstavlja dokaznu ispravu za primjenu utvrđenih povlaštenih mjera, Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice odgovorni su za poduzimanje svih mjera potrebnih za provjeru podrijetla robe i ostalih navoda na potvrdi.

6.   Za potrebe provjere je li uvjet iz stavka 4. ispunjen, Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice imaju pravo zatražiti bilo koju dokaznu ispravu ili izvršiti bilo koji pregled koji smatraju primjerenim.

7.   Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice dužne su osigurati da su obrasci iz stavka 1. propisno ispunjeni. Prije svega, provjeravaju je li prostor predviđen za opis proizvoda ispunjen tako da se isključuje svaka mogućnost neovlaštenog dopisivanja. U tu svrhu, opis proizvoda unosi se bez ostavljanja praznih redaka. Ako prostor nije potpuno ispunjen, povlači se vodoravna linija ispod zadnje rečenice opisa proizvoda, a prazan prostor se precrtava.

8.   Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 mora se navesti u onom dijelu potvrde namijenjenom carinskim tijelima.

9.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice ako se izvoze proizvodi na koje se ta potvrda odnosi. Potvrda se stavlja na raspolaganje izvozniku u trenutku stvarnog izvoza ili čim se osigura izvoz.

Članak 107.

1.   U nepredvidivim okolnostima, potvrda o prometu robe EUR.1 također se može izdati nakon izvoza proizvoda na koje se odnosi ako nije bila izdana u trenutku izvoza zbog nenamjernih grešaka ili propusta ili drugih posebnih okolnosti.

2.   Za potrebe stavka 1., zahtjev izvoznika:

—	sadrži mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda odnosi,

—	potvrđuje da nije bila izdana potvrda o prometu robe EUR.1 u vrijeme izvoza predmetnih proizvoda te navodi razloge za to.

3.   Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela države članice izvoznice mogu naknadno izdati potvrdu o prometu robe EUR.1 isključivo nakon provjere odgovaraju li podaci navedeni u izvoznikovu zahtjevu podacima iz odgovarajuće evidencije.

Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 sadrže jednu od ovih napomena:

—	expedido a posteriori,

—	udstedt efterfølgende,

—	Nachträglich ausgestellt,

—	Εκδοθέν εκ των υστέρων,

—	Issued retrospectively,

—	Délivré a posteriori,

—	rilasciato a posteriori,

—	afgegeven a posteriori,

—	emitido a posteriori.

4.   Napomena iz stavka 3. unosi se u polje „Napomene” na potvrdi o prometu robe EUR.1.

Članak 108.

1.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe EUR.1, izvoznik može podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata Gospodarskim komorama okupiranih područja ili carinskim tijelima države članice izvoznice koja su je izdala na temelju izvoznih isprava koje se nalaze u njihovom posjedu.

2.   Tako izdan duplikat sadrži jednu od ovih oznaka:

—	DUPLICADO,

—

DUPLIKAT,

—

DUPLIKAT

—	ΑΝΤΙΓΡΑΦΟ,

—	DUPLICATE,

—	DUPLICATA,

—	DUPLICATO,

—	DUPLICAAT,

—	SEGUNDA VIA.

3.   Napomena iz stavka 2. unosi se u polje „Napomene” na potvrdi o prometu robe EUR.1.

4.   Duplikat na kojem je naznačen datum izdavanja izvorne potvrde o prometu robe EUR. 1 stupa na snagu s tim datumom.

Članak 109.

U svakom trenutku je moguće zamijeniti jednu ili više potvrda o prometu robe EUR.1 s jednom ili više potvrda o prometu robe EUR.1, pod uvjetom da to učini carinarnica u Zajednici gdje se roba nalazi.

Članak 110.

1.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 Gospodarske komore okupiranih područja dostavljaju u roku od 5 mjeseci od datuma izdavanja carinskim tijelima države članice u kojoj se proizvodi podnose.

2.   Potvrda o prometu robe EUR.1 koja je dostavljena carinskim tijelima države članice nakon krajnjeg roka za podnošenje iz stavka 1. može se prihvatiti za potrebe primjene povlaštenog postupanja ako potvrda do krajnjeg roka nije dostavljena zbog više sile ili izvanrednih okolnosti.

3.   U ostalim slučajevima zakašnjelog podnošenja, carinska tijela države članice uvoznice mogu prihvatiti potvrde ako su im proizvodi dostavljeni prije navedenog krajnjeg roka.

Članak 111.

1.   Za proizvode koji su poslani iz okupiranih područja radi izlaganja u trećoj zemlji i prodani nakon izlaganja radi uvoza u Zajednicu, prilikom uvoza se primjenjuju carinske povlastice iz članka 98., pod uvjetom da proizvodi ispunjavaju zahtjeve iz ovog odsjeka koji im daju pravo da budu priznati kao proizvodi s podrijetlom iz okupiranih područja te pod uvjetom da se carinskim tijelima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:

(a)	da je izvoznik te proizvode poslao iz okupiranih područja u zemlju u kojoj se izložba održava te da ih je tamo izložio;

(b)	da je izvoznik te proizvode prodao ili na koji drugi način ustupio nekoj osobi u Zajednici;

(c)	da su proizvodi tijekom izlaganja ili neposredno nakon tog poslani u Zajednicu upravo u stanju u kojem su bili upućeni na izložbu;

(d)	da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu uporabljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi.

2.   Potvrda o prometu robe EUR.1 podnosi se na uobičajen način carinskoj službi. Na potvrdi se naznačuje naziv i adresa izložbe. Prema potrebi mogu se zatražiti dodatne dokazne isprave o prirodi proizvoda te o uvjetima pod kojima su proizvodi bili izloženi.

3.   Stavak 1. primjenjuje se na svaku trgovačku, industrijsku, poljoprivrednu ili obrtničku izložbu, sajmove ili slične javne priredbe ili izlaganja koja se ne priređuju u privatne svrhe u prodavaonicama ili poslovnim prostorima radi prodaje stranih proizvoda i tijekom kojih proizvodi ostaju pod carinskom provjerom.

Članak 112.

Potvrde o prometu robe EUR.1 podnose se carinskim tijelima u državi članici uvoznici u skladu s postupcima utvrđenima u ovome odjeljku. Navedena tijela mogu zatražiti prijevod potvrde.

Također mogu zatražiti da deklaracija za puštanje u slobodni promet bude popraćena izjavom izvoznika o tome da proizvodi ispunjavaju uvjete potrebne za provedbu carinskih povlastica iz članka 98.

Članak 113.

Ukoliko se, na zahtjev deklaranta, nesastavljeni ili rastavljeni predmeti iz Poglavlja 84. ili 85. Harmoniziranog sustava uvoze u nekoliko pošiljki po uvjetima koje su odredila carinska tijela, smatraju se jednim predmetom i potvrda o prometu robe može se predati za cijeli predmet pri uvozu prve pošiljke.

Članak 114.

Potvrde o prometu robe EUR.1 zadržavaju carinska tijela države članice uvoznice u skladu s važećim pravilima.

(b)    Obrazac EUR.2

Članak 115.

1.   Neovisno o članku 106., u slučaju pošiljaka koje sadrže samo proizvode s podrijetlom čija vrijednost ne prelazi 2 820 ECU-a po pošiljci, kao dokaz o statusu podrijetla, u smislu ovog odjeljka, upotrebljava se obrazac EUR.2, čiji se ogledni primjerak nalazi u Prilogu 22.

2.   Obrazac EUR.2 ispunjava i potpisuje izvoznik ili, na odgovornost izvoznika, njegov ovlašteni zastupnik.

3.   Obrazac EUR.2 ispunjava se za svaku pošiljku.

4.   Ove odredbe ne oslobađaju izvoznike od obveze ispunjavanja svih drugih formalnosti koje proizlaze iz carinskih ili poštanskih uredbi

5.   Izvoznik koji je ispunio obrazac EUR.2 na zahtjev Gospodarske komore okupiranih područja prilaže sve popratne isprave koje se tiču uporabe ovog obrasca.

Članak 116.

Otkriće neznatnih odstupanja između navoda u potvrdi o prometu robe EUR.1 ili u obrascu EUR.2 i navoda u ispravama koje su podnesene carinarnici za potrebe obavljanja formalnosti za uvoz proizvoda samom tom činjenicom ne čine ispravu ništavom, ukoliko se pravilno utvrdi da se potvrda o prometu robe EUR.1 ili obrazac EUR.2 odnosi na predmetne proizvode.

Članak 117.

1.   Sljedeći se proizvodi mogu uvesti u Zajednicu kao proizvodi s podrijetlom u smislu ovog odjeljka bez da je potrebno podnijeti isprave iz članka 105. ili iz članka 115.:

(a)	proizvodi koje u malim paketima pojedinac šalje pojedincu, pod uvjetom da vrijednost proizvoda ne premašuje 200 ECU-a;

(b)	proizvodi sadržani u osobnoj prtljazi putnika, pod uvjetom da vrijednost proizvoda ne premašuje 565 ECU-a.

2.   Ove se odredbe primjenjuju isključivo kada su takvi uvozi nekomercijalne naravi i da su deklarirani kao proizvodi koji zadovoljavaju uvjete za primjenu utvrđenih povlastica te da ne postoji sumnja u istinitost takve izjave.

Odsjek 3.

Načini upravne suradnje

Članak 118.

Okupirana područja Komisiji šalju ogledne otiske pečata koje Gospodarske komore koriste zajedno s adresama onih tijela nadležnih za izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 i provedbu naknadne provjere navedenih potvrda i obrazaca EUR.2.

Komisija navedene informacije prosljeđuje carinskim tijelima država članica.

Članak 119.

1.   Naknadne provjere potvrda EUR.1 ili obrazaca EUR.2 obavljaju se nasumičnim odabirom ili kad god carinska tijela u državi članici uvoznici ili Gospodarske komore okupiranih područja imaju osnovane razloge za sumnju u vjerodostojnost isprave ili u točnost informacija o pravom podrijetlu predmetnih proizvoda.

2.   Kako bi se osigurala pravilna primjena odsjeka 1., okupirana područja pomažu Zajednici dopuštajući carinskim tijelima država članica provjeru vjerodostojnosti potvrda o prometu robe EUR.1 i obrazaca EUR.2 te točnost podataka u vezi sa stvarnim podrijetlom predmetnih proizvoda.

3.   Za potrebe stavka 1., carinska tijela države članice uvoznice ili uvoznog područja vraćaju potvrdu EUR.1 ili obrazac EUR.2 ili njihove preslike Gospodarskim komorama okupiranih područja ili carinskim tijelima države članice izvoznice i, tamo gdje je to potrebno, navode formalne ili sadržajne razloge za upit.

Tijela koja su podnijela zahtjev prilažu potvrdi o prometu robe EUR.1 ili obrascu EUR.2 odgovarajuće komercijalne isprave ili njihove preslike i prosljeđuju, uz zahtjev za naknadnu provjeru, sve dobivene isprave i informacije koje upućuju na to da su podaci iz navedene potvrde ili obrasca netočni.

Ako carinska tijela u državi članici uvoznici odluče suspendirati primjenu povlaštenog postupanja u očekivanju rezultata provjere, ona odobravaju puštanje robe vodeći računa o mjerama predostrožnosti za koje prosude da su potrebne.

4.   Carinska tijela u državi članici uvoznici ili Gospodarske komore okupiranih područja bit će obaviještena o rezultatima provjere u roku od šest mjeseci. Navedeni rezultati moraju pokazati vrijede li isprave vraćene na temelju stavka 3. za stvarno izvezenu robu te može li navedena roba, ustvari, ispuniti uvjete za povlašteno postupanje.

Odredbe članka 95. stavka 5. primjenjuju se na ovaj stavak.

5.   Za potrebe naknadne provjere potvrda EUR.1, Gospodarske komore okupiranih područja ili carinska tijela u državi članici izvoznici najmanje dvije godine čuvaju izvozne isprave ili preslike potvrda koje ih zamjenjuju.

Odjeljak 3.

Republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i državno područje bivše jugoslavenske republike Makedonije

Odsjek 1.

Definicija pojma proizvoda s podrijetlom

Članak 120.

Za potrebe odredaba o carinskim povlasticama koje Zajednica dodjeljuje određenim proizvodima podrijetlom iz Republika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i državnog područja bivše jugoslavenske republike Makedonije, u daljnjem tekstu „republike korisnice”, sljedeći proizvodi, pod uvjetom da su prevezeni izravno u smislu članka 125., smatraju se:

1.

proizvodima podrijetlom iz republike korisnice: (a) proizvodi u cijelosti dobiveni u republici korisnici; (b) proizvodi dobiveni u republici korisnici, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda u cijelosti dobivenih u navedenoj republici, pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 122. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu ovog odsjeka, podrijetlom iz Zajednice, pod uvjetom da su prošli, u predmetnoj republici korisnici, obradu ili preradu koja premašuje nedostatnu obradu ili preradu iz članka 122. stavka 3.;

2.

proizvodima podrijetlom iz Zajednice: (a) proizvodi u cijelosti dobiveni u Zajednici; (b) proizvodi dobiveni u Zajednici, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda u cijelosti dobivenih u Zajednici, pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 122. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu ovog odsjeka, podrijetlom iz republike korisnice pod uvjetom da su prošli, u Zajednici, obradu ili preradu koja premašuje nedostatnu obradu ili preradu iz članka 122. stavka 3.

Članak 121.

1.   Proizvodi iz članka 67. stavka 1. točaka (a) do (k) smatraju se dobivenim u cijelosti ili u republici korisnici ili u Zajednici.

2.   Izraz „njena plovila” iz članka 67. stavka 1. točke (f) primjenjuje se isključivo na plovila:

—	koja su registrirana ili upisana u državi članici ili predmetnoj republici korisnici,

—	koja plove pod zastavom države članice ili predmetne republike korisnice,

—

koja se u omjeru od najmanje 50 % nalaze u vlasništvu državljana države članice ili predmetne republike korisnice ili tvrtke sa sjedištem u državi članici ili u republici korisnici, čiji su direktor ili direktori, predsjednik uprave ili nadzornog odbora i većina članova te uprave ili odbora državljani te države članice ili republike korisnice i od koje, u slučaju partnerstava ili društava s ograničenom odgovornošću, najmanje polovica kapitala tog društva pripada državama članicama ili predmetnoj republici korisnici ili javnim tijelima odnosno državljanima te države članice ili republike korisnice,

—	čiji su zapovjednik i časnici državljani države članice ili predmetne republike korisnice, i

—	čiju posadu čini najmanje 75 % državljana države članice ili predmetne republike korisnice.

3.   Pojmovi „Zajednica” i „republika korisnica” također obuhvaćaju teritorijalne vode. Plovila koja plove na otvorenom moru, uključujući brodove tvornice na kojima se ulovljena riba obrađuje ili prerađuje, smatraju se dijelom državnog područja države kojoj pripadaju, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete iz stavka 2.

Članak 122.

1.   Za potrebe članka 120., materijali bez podrijetla smatraju se dostatno obrađenima ili prerađenima ako je dobiveni proizvod razvrstan u tarifni broj različit od broja u koji se razvrstavaju svi materijali bez podrijetla uporabljeni u njegovoj izradi, podložno odredbama stavaka 2. i 3.

Primjenjuju se odredbe drugog, trećeg i četvrtog podstavka članka 68. stavka 1.

2.   Za proizvod iz stupaca 1 i 2 popisa iz Priloga 20., umjesto pravila iz stavka 1. za predmetni proizvod moraju biti ispunjeni uvjeti iz stupca 3.

(a)

Ako se na popisu iz Priloga 20. primjenjuje pravilo o postotku u određivanju statusa podrijetla proizvoda dobivenih u Zajednici ili republici korisnici, dodana vrijednost obradom ili preradom odgovara cijeni franko tvornice dobivenog proizvoda, umanjenoj za carinsku vrijednost materijala iz trećih zemalja uvezenih u Zajednicu ili republiku korisnicu.

(b)

Izraz „vrijednost” u popisu iz Priloga 20. znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prva utvrdiva cijena plaćena za materijal u predmetnom području. Ako je potrebno utvrditi vrijednost materijala s podrijetlom, prethodni podstavak primjenjuje se na odgovarajući način.

(c)

Izraz „cijena franko tvornice” u popisu iz Priloga 20. znači cijena plaćena u korist proizvođača u čijem je poduzeću obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih materijala upotrijebljenih u proizvodnji, umanjenu za sve domaće poreze koji podliježu ili bi mogli podlijegati povratu po obavljenom izvozu dobivenog proizvoda.

3.   Za potrebe stavaka 1. i 2., postupci iz članka 68. stavka 3. točaka (a) do (h) smatraju se obradom ili preradom nedostatnom za stjecanje statusa proizvoda s podrijetlom, neovisno je li došlo do promjene broja.

Članak 123.

Kako bi se utvrdilo je li roba podrijetlom iz republike korisnice ili iz Zajednice, nije potrebno utvrditi jesu li energija i gorivo, postrojenja i oprema te strojevi i alati upotrijebljeni za dobivanje takvih proizvoda ili bilo kojih materijala ili proizvoda upotrijebljenih tijekom proizvodnje koji ne ulaze ili nisu namijenjeni ulasku u konačni sastav robe podrijetlom iz trećih zemalja ili ne.

Članak 124.

Odredbe članaka 73. i 74. primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Članak 125.

1.   Carinske povlastice iz članka 120. primjenjuju se samo na proizvode ili materijale s podrijetlom koji se prevoze između državnog područja republike korisnice i državnog područja Zajednice bez ulaska u neko drugo državno područje. Međutim, roba podrijetlom iz republike korisnice ili iz Zajednice i roba koja čini jednu pošiljku može se prevesti kroz državno područje koje nije državno područje republike korisnice ili Zajednice s pretovarom ili bez pretovara ili privremenog skladištenja na tom području, pod uvjetom da je roba ostala pod nadzorom carinskih tijela u državi provoza ili skladištenja te nije bila podvrgnuta postupcima, osim istovara, ponovnog utovara ili bilo kojeg postupka koji se obavlja kako bi se roba očuvala u dobrom stanju.

Proizvodi podrijetlom iz republike korisnice ili iz Zajednice mogu se prevesti cjevovodom preko državnog područja koje nije državno područje Zajednice ili republike korisnice.

2.   Dokaz da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. podnosi se nadležnim carinskim tijelima predočenjem:

(a)	jedinstvene prijevozne isprave izdane u izvoznoj zemlji ili državnom području kojom je obuhvaćen prolazak robe kroz zemlju provoza; ili

(b)	potvrde koju izdaju carinska tijela zemlje provoza: — u kojoj se navodi točan opis robe, — u kojoj se navode datumi istovara i ponovnog utovara robe ili njezinog ukrcaja ili iskrcaja te podaci o uporabljenim brodovima, — kojom se potvrđuju uvjeti pod kojima je roba ostala u zemlji provoza; ili

(c)	u nedostatku navedenoga, bilo kakvih isprava koje mogu poslužiti kao dokaz.

Članak 126.

Uvjeti navedeni u ovome odsjeku u vezi sa stjecanjem statusa proizvoda s podrijetlom bez prekida su ispunjeni u Zajednici ili u republici korisnici.

Ako se roba s podrijetlom koja je izvezena iz Zajednice ili republike korisnice u neku drugu zemlju u njih vrati, ona se smatra robom bez podrijetla, osim ako se carinskim tijelima ne pruže zadovoljavajući dokazi o tome:

—	da je vraćena upravo ona roba koja je bila izvezena, i

—	da roba nije bila podvrgnuta nikakvim postupcima, osim postupcima koji su bili prijeko potrebni kako bi se očuvala u dobrom stanju dok se nalazila u toj zemlji.

Odsjek 2.

Dokaz o podrijetlu

(a)    Potvrda o prometu robe EUR.1

Članak 127.

Dokaz o statusu proizvoda s podrijetlom, u smislu ovog odjeljka, pruža se potvrdom o prometu robe EUR.1, čiji se ogledni primjerak nalazi u Prilogu 21.

Članak 128.

1.   Potvrda o prometu robe EUR.1 izdaje se samo na temelju zahtjeva koji u pisanom obliku podnosi izvoznik ili, na odgovornost izvoznika, njegov ovlašteni zastupnik. Takav zahtjev se podnosi na obrascu, čiji je ogledni primjerak sadržan u Prilogu 21., a ispunjava se sukladno odredbama iz ovog odsjeka.

Zahtjeve za izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 carinska tijela države članice izvoznice ili republika korisnica obvezne su čuvati najmanje dvije godine.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 106. stavka 2.

3.   Potvrda o prometu robe EUR.1 može se izdati samo ako može poslužiti kao dokazna isprava potrebna za provedbu carinskih povlastica iz članka 120.

4.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice, ako se roba može smatrati proizvodima s podrijetlom u smislu ovog odjeljka.

5.   U slučajevima kada se roba smatra proizvodima s podrijetlom u smislu članka 120. stavka 1. točke (b), zadnja rečenica, ili stavka 2. točke (b), zadnja rečenica, potvrde o prometu robe EUR.1 izdaju se podložno pružanju prethodno izdanog ili sastavljenog dokaza o podrijetlu. Taj dokaz carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice moraju čuvati najmanje dvije godine.

6.   Budući da potvrda o prometu robe EUR.1 predstavlja dokaznu ispravu za primjenu carinskih povlastica iz članka 120., carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice odgovorna su za poduzimanje svih mjera potrebnih za provjeru podrijetla robe i ostalih navoda na potvrdi.

7.   Za potrebe provjere jesu li uvjeti iz stavaka 4. i 5. ispunjeni, carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice imaju pravo zatražiti bilo koju dokaznu ispravu ili izvršiti bilo koji pregled koji smatraju primjerenim.

8.   Carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice dužna su osigurati da su obrasci iz članka 127. propisno ispunjeni. Posebice, provjeravaju je li prostor predviđen za opis proizvoda ispunjen tako da se isključuje svaka mogućnost neovlaštenog dopisivanja. U tu svrhu, opis proizvoda unosi se bez ostavljanja praznih redaka. Ako prostor nije potpuno ispunjen, povlači se vodoravna linija ispod zadnje rečenice opisa proizvoda, a prazan prostor se precrtava.

9.   Datum izdavanja potvrde o prometu robe EUR.1 navodi se u onom dijelu potvrde namijenjenom carinskim tijelima.

10.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 izdaju carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice kada se izvoze proizvodi na koje se ta potvrda odnosi. Potvrda se stavlja na raspolaganje izvozniku u trenutku stvarnog izvoza ili čim se osigura izvoz.

11.   U slučajevima Republike Bosne i Hercegovine i državnog područja bivše jugoslavenske republike Makedonije, upućivanja na „carinska tijela” u ovome i sljedećim člancima smatraju se pozivanjem na Gospodarske komore dokle god Gospodarske komore navedenih republika obavljaju predmetne funkcije.

Članak 129.

Odredbe članaka 107. do 109. primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Članak 130.

1.   Potvrdu o prometu robe EUR.1 carinska tijela u državi članici izvoznici ili republici korisnici dostavljaju u roku od pet mjeseci od datuma izdavanja carinskim tijelima države članice uvoznice ili republike korisnice u koju se proizvodi unose.

2.   Potvrda o prometu robe EUR.1 koja je dostavljena carinskim tijelima države članice uvoznice ili republike korisnice nakon krajnjeg roka za podnošenje iz stavka 1. može se prihvatiti za potrebe primjene povlaštenog postupanja ako potvrda do krajnjeg roka nije dostavljena zbog više sile ili izvanrednih okolnosti.

3.   U ostalim slučajevima zakašnjelog podnošenja, carinska tijela države članice uvoznice ili republike korisnice mogu prihvatiti potvrde ako su im proizvodi dostavljeni prije navedenog krajnjeg roka.

Članak 131.

1.   Za proizvode koji su poslani iz Zajednice ili iz republike korisnice radi izlaganja u drugoj zemlji i prodani nakon izlaganja radi uvoza u Zajednicu, prilikom uvoza se primjenjuju carinske povlastice iz članka 120., pod uvjetom da roba ispunjava zahtjeve iz odsjeka 1. koji joj daju pravo da budu priznati kao proizvodi s podrijetlom iz Zajednice ili republike korisnice te pod uvjetom da se carinskim tijelima podnesu zadovoljavajući dokazi o tome:

(a)	da je izvoznik te proizvode poslao iz Zajednice ili republike korisnice u zemlju u kojoj se izložba održava te ih je tamo izložio;

(b)	da je izvoznik te proizvode prodao ili na koji drugi način ustupio nekoj osobi u republici korisnici ili u Zajednici;

(c)	da su proizvodi tijekom izlaganja ili neposredno nakon tog poslani u republiku korisnicu ili u Zajednicu, upravo u stanju u kojem su bili upućeni na izložbu;

(d)	da proizvodi, od trenutka kada su poslani na izložbu, nisu uporabljeni ni u koju drugu svrhu osim izlaganja na toj izložbi.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 111. stavaka 2. i 3.

Članak 132.

Potvrde o prometu robe EUR.1 podnose se carinskim tijelima u državi članici izvoznici ili republici korisnici, u skladu s postupcima koje je utvrdila navedena država članica ili navedena republika korisnica. Navedena tijela mogu zatražiti prijevod potvrde.

Također mogu zatražiti da uvozna deklaracija bude popraćena izjavom uvoznika o tome da proizvodi ispunjavaju uvjete potrebne za carinske povlastice iz članka 120.

Članak 133.

Ne dovodeći u pitanje članak 122. stavak 3., kada se, na zahtjev deklaranta, nesastavljeni ili rastavljeni predmeti iz poglavlja 84. ili 85. Harmoniziranog sustava uvoze u nekoliko pošiljki pod uvjetima koje su odredila carinska tijela, smatraju se jednim predmetom i potvrda o prometu robe može se predati za cijeli predmet pri uvozu prve pošiljke.

Članak 134.

Potvrde o prometu robe EUR.1 zadržavaju carinska tijela države članice uvoznice ili republike korisnice u skladu s važećim pravilima u Zajednici ili navedenoj republici korisnici.

(b)    Obrazac EUR.2

Članak 135.

1.   Neovisno o članku 127., u slučaju pošiljaka koje sadrže samo proizvode s podrijetlom čija vrijednost ne prelazi 3 000 ECU-a po pošiljci, kao dokaz o statusu podrijetla, u smislu odsjeka 1., upotrebljava se obrazac EUR.2, čiji se ogledni primjerak nalazi u Prilogu 22.

2.   Obrazac EUR.2 ispunjava i potpisuje izvoznik ili, na odgovornost izvoznika, njegov ovlašteni zastupnik. Ako je roba sadržana u pošiljci već bila podvrgnuta provjeri u državi članici izvoznici ili na državnom području pozivanjem na definiciju pojma proizvoda s podrijetlom, izvoznik se može pozvati na tu provjeru u polju „Napomene” obrasca EUR.2.

3.   Obrazac EUR.2 ispunjava se za svaku pošiljku.

4.   Ove odredbe ne oslobađaju izvoznike od obveze ispunjavanja svih drugih formalnosti koje proizlaze iz carinskih ili poštanskih uredbi

5.   Izvoznik koji je ispunio obrazac EUR.2, na zahtjev carinskih tijela države članice izvoznice ili republike korisnice, prilaže sve popratne isprave koje se tiču uporabe ovog obrasca.

Članak 136.

Sljedeći proizvodi s podrijetlom u smislu odsjeka 1. prilikom uvoza u Zajednicu ili u republiku korisnicu imaju pravo na carinske povlastice iz članka 120. bez da je potrebno podnijeti isprave iz članka 127. ili članka 135.:

(a)	proizvodi koje u malim paketima pojedinac šalje pojedincu, pod uvjetom da vrijednost proizvoda ne premašuje 215 ECU-a;

(b)	proizvodi koji čine osobnu prtljagu putnika, pod uvjetom da vrijednost proizvoda ne premašuje 600 ECU-a.

Odredbe članka 117. stavaka 2. i 3. primjenjuju se na ovaj odjeljak.

Odsjek 3.

Načini upravne suradnje

Članak 137.

Republike korisnice Komisiji šalju ogledne otiske upotrijebljenih pečata zajedno s adresama carinskih tijela nadležnih za izdavanje potvrda o prometu robe EUR.1 i provedbu naknadne provjere navedenih potvrda i obrazaca EUR.2. Komisija te informacije prosljeđuje carinskim tijelima država članica.

Članak 138.

1.   Naknadne provjere potvrda EUR.1 ili obrazaca EUR.2 obavljaju se nasumičnim odabirom ili kad god carinska tijela države članice izvoznice ili republike korisnice imaju osnovane razloge za sumnju u vjerodostojnost isprave ili u točnost informacija o pravom podrijetlu predmetnih proizvoda.

2.   Kako bi se osigurala pravilna primjena navedenih odredaba, republika korisnica i države članice Zajednice jedna drugoj pomažu, putem svojih odgovarajućih carinskih tijela, u provjeri vjerodostojnosti potvrda o prometu robe EUR.1 i obrazaca EUR.2 te točnosti podataka u vezi sa stvarnim podrijetlom predmetnih proizvoda.

3.   Za potrebe stavka 1., carinska tijela države članice uvoznice ili republike korisnice vraćaju potvrdu EUR.1 ili obrazac EUR.2 ili njihove preslike carinskim tijelimadržave izvoznice, i ako je to potrebno navode formalne ili sadržajne razloge za upit.

Tijela koja su podnijela zahtjev prilažu potvrdi o prometu robe EUR.1 ili obrascu EUR.2 račun ili njegovu presliku, ako je bio izdan, i prosljeđuju sve dobivene isprave i informacije koje upućuju na to da su podatci iz navedene potvrde ili obrasca netočni.

Ako carinska tijela države članice uvoznice odluče suspendirati carisnske povlastice iz članka 120. u očekivanju rezultata provjere, odobravaju puštanje robe vodeći računa o mjerama predostrožnosti koje smatraju potrebnima.

4.   Carinska tijela države članice uvoznice ili republike korisnice obavješćuju se o rezultatima provjere u roku od najviše šest mjeseci. Navedeni rezultati moraju pokazati vrijede li isprave vraćene na temelju stavka 3. za stvarno izvezene proizvode, te mogu li navedeni proizvodi, u stvari, biti podobni za carinske povlastice iz članka 120.

Ako se u slučaju opravdane sumnje ne dobije nikakav odgovor u roku od šest mjeseci od datuma zahtjeva za provjeru, ili ako odgovor ne sadrži dostatne informacije za utvrđivanje vjerodostojnosti predmetne isprave ili stvarnog podrijetla proizvoda, tijela koja su podnijela zahtjev, osim u slučaju više sile ili u izvanrednim okolnostima, odbijaju pravo na povlašteno postupanje.

5.   Za potrebe naknadne provjere potvrda EUR.1, carinska tijela države izvoznice najmanje dvije godine čuvaju preslike potvrda kao i sve izvozne isprave koje se na njih odnose.

Odsjek 4.

Ceuta i Melilla

Članak 139.

1.   Izraz „Zajednica” koji se koristi u ovom odjeljku ne obuhvaća Ceutu i Melillu. Izraz „proizvodi podrijetlom iz Zajednice” ne obuhvaća proizvode podrijetlom iz navedenih područja.

2.   Odsjeci 1. do 3. ovog odjeljka primjenjuju se na odgovarajući način na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille, podložno posebnim uvjetima utvrđenima u članku 140.

Članak 140.

1.   Sljedeći se stavci primjenjuju umjesto članka 120. i upućivanja na navedeni članak primjenjuju se na odgovarajući način na ovaj članak.

2.   Ako su bili prevezeni izravno u skladu s odredbama članka 125., sljedeće se smatra:

(a)

proizvodima podrijetlom iz Ceute i Melille: i. proizvodima u cijelosti dobivenima u Ceuti i Melilli; ii. proizvodima dobivenima u Ceuti i Melilli, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda iz točke i., pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 122. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu odsjeka 1., podrijetlom iz Zajednice ili iz republike korisnice, pod uvjetom da prođu, u Ceuti i Melilli, obradu ili preradu koja premašuje nedostatnu obradu ili preradu iz članka 122. stavka 3.;

(b)

proizvodima podrijetlom iz republike korisnice: i. proizvodima u cijelosti dobivenim u republici korisnici; ii. proizvodima dobivenim u republici korisnici, za čiju izradu su upotrijebljeni i drugi proizvodi osim proizvoda iz podtočke i., pod uvjetom da su navedeni proizvodi prošli dostatnu obradu ili preradu u smislu članka 122. Taj se uvjet, međutim, ne primjenjuje na proizvode koji su, u smislu odsjeka 1., podrijetlom iz Ceute i Melille ili Zajednice, pod uvjetom da prođu obradu ili preradu koja premašuje nedostatnu obradu ili preradu iz članka 122. stavka 3.

3.   Ceuta i Melilla smatraju se jedinstvenim državnim područjem.

4.   Izvoznik ili njegov ovlašteni zastupnik u polje 2 potvrde o prometu robe EUR.1 upisuje ime predmetne republike korisnice te „Ceuta i Melilla”.

Uz to, u slučaju proizvoda podrijetlom iz Ceute i Melille, status robe s podrijetlom upisuje se u polje 4 potvrde o prometu robe EUR.1.

5.   Za primjenu ovih odredaba u Ceuti i Melilli odgovorna su španjolska carinska tijela.

GLAVA V.

CARINSKA VRIJEDNOST

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 141.

1.   Za primjenu odredaba članaka 28. do 36. Zakonika i odredaba ove glave, države članice pridržavaju se odredaba iz Priloga 23.

Odredbe iz prvog stupca Priloga 23. primjenjuju se u svjetlu napomene za tumačenje koja se pojavljuje u drugome stupcu.

2.   Ako je potrebno pozvati se na općeprihvaćene računovodstvene standarde pri određivanju carinske vrijednosti, primjenjuju se odredbe Priloga 24.

Članak 142.

1.   Za potrebe ove glave:

(a)	„Sporazum” znači Sporazum o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini sklopljenog u okviru višestranih trgovinskih pregovora od 1973. do 1979. i koji je naveden u prvoj alineji članka 31. stavka 1. Zakonika;

(b)	„proizvedena roba” uključuje uzgojenu, proizvedenu i miniranjem dobivenu robu;

(c)	„istovjetna roba” znači roba proizvedena u istoj zemlji koja je u potpunosti ista, uključujući fizička svojstva, kakvoću i ugled. Manje razlike u izgledu ne isključuju robu koja se po svemu drugome uklapa u određenje istovjetne robe;

(d)

„slična roba” znači roba proizvedena u istoj državi koja, premda nije u potpunosti ista, ima slična svojstva i slične sastavne materijale koji joj omogućuju izvršavanje istih funkcija i komercijalnu zamjenjivost; kakvoća robe, njezin ugled i postojanje zaštićenog znaka spadaju među čimbenike koji se uzimaju u obzir pri određivanju je li roba slična;

(e)	„roba iste skupine ili vrste” znači roba koja pripada u skupinu ili asortiman robe koju proizvodi određena industrija ili industrijski sektor te koja uključuje istovjetnu ili sličnu robu.

2.   „Istovjetna roba” i „slična roba”, ovisno o slučaju, ne uključuje robu koja sadrži ili odražava inženjerske usluge, razvoj, umjetnički rad, dizajnerski rad te planove i skice za koje nisu izvršena usklađenja na temelju članka 32. stavka 1. točke (b) podtočke iv. Zakonika jer su ti poslovi obavljeni u Zajednici.

Članak 143.

1.   U smislu članka 29. stavka 1. točke (d) i članka 30. stavka 2. točke (c) Zakonika, osobe se smatraju povezanima samo ako:

(a)	je jedna službenik ili direktor poduzeća u vlasništvu druge osobe i obratno;

(b)	su pravno priznati partneri u poslu;

(c)	su poslodavac i posloprimac;

(d)	je jedna od njih izravni ili neizravni vlasnik, nadzire ili posjeduje 5 % ili više posto glavnih dionica s pravom glasa i dionica;

(e)	jedna izravno ili neizravno nadzire drugu;

(f)	su izravno ili neizravno pod nadzorom treće osobe;

(g)	zajedno izravno ili neizravno nadziru treću osobu; ili

(h)

su članovi iste obitelji. Osobe će se smatrati članovima iste obitelji samo ako su u jednom od sljedećih odnosa jedan s drugim: — suprug i supruga, — roditelj i dijete, — brat i sestra (i polubrat i polusestra), — djed ili baka i unuk ili unuka, — ujak ili ujna i tetak ili tetka i stric ili strina i nećak ili nećakinja, — roditelj od supružnika, snaha ili zet, — šurjak i šurjakinja.

2.   Za potrebe ove glave, osobe koje su poslovno međusobno povezane na način da je jedna od njih jedini zastupnik, jedini distributer ili jedini koncesionar drugoga, bez obzira na to kako je odnos opisan, smatraju se međusobno povezanima samo ako su obuhvaćeni kriterijima iz stavka 1.

Članak 144.

1.   Za potrebe određivanja carinske vrijednosti robe na temelju članka 29. Zakonika, za koju cijena još nije bila stvarno plaćena u trenutku koji je odlučan za određivanje vrijednosti u carinske svrhe, cijena koju treba platiti za ispunjenje obveza u navedeno vrijeme, kao opće pravilo, uzima se kao osnova za carinsku vrijednost.

2.   Komisija i države članice savjetuju se s Odborom u vezi s primjenom stavka 1.

Članak 145.

Kada roba deklarirana za slobodni promet čini dio veće količine iste robe kupljene u okviru jedne transakcije, stvarno plaćena ili plativa cijena za potrebe članka 29. stavka 1. Zakonika jest ona cijena koja odgovara omjeru ukupne cijene za količinu deklarirane robe prema ukupnoj količini kupljene robe.

Raspodjela stvarno plaćene ili plative cijene se također primjenjuje u slučaju gubitka dijela pošiljke ili kada je roba koja se procjenjuje bila oštećena prije stavljanja u slobodni promet.

Članak 146.

Kada stvarno plaćena ili plativa cijena u smislu članka 29. stavka 1. Zakonika sadrži iznos bilo kojih nacionalnih poreza koji se plaćaju u državi podrijetla ili državi izvoza za određenu robu, taj se iznos ne uračunava u carinsku vrijednost robe ako se carinskim tijelima na koje se to odnosi može dokazati da je predmetna roba bila ili će biti oslobođena tih poreza u korist kupca.

Članak 147.

1.   Za potrebe članka 29. Zakonika, činjenica da je roba koja je predmet prodaje deklarirana za puštanje u slobodni promet smatra se dostatnim pokazateljem da je roba bila prodana za izvoz u carinsko područje Zajednice. Taj pokazatelj se također primjenjuje u slučaju uzastopnih prodaja koje su prethodile utvrđivanju vrijednosti; u tom slučaju svaka cijena koja proizlazi iz tih prodaja, pridržavajući se odredbi članaka 178. do 181., može se uzeti kao osnova za utvrđivanje vrijednosti.

2.   Međutim, ako se roba koristi u trećoj zemlji od trenutka prodaje do trenutka puštanja robe u slobodni promet carinska vrijednost ne mora biti transakcijska vrijednost.

3.   Kupac ne treba ispunjavati nikakve druge uvjete, osim da je stranka u kupoprodajnom ugovoru.

Članak 148.

Ako se, primjenom članka 29. stavka 1. točke (b) Zakonika, utvrdi da prodaja ili cijena uvezene robe podliježe uvjetu ili isplati za vrijednost koja se može utvditi u pogledu robe koja se procijenjuje, ta se vrijednost smatra neizravnim plaćanjem kupca prodavatelju i time kao dio stvarno plaćene ili plative cijene ukoliko se uvjet ili isplata ne odnose na:

(a)	aktivnost na koju se primjenjuje članak 29. stavak 3. točka (b) Zakonika; ili

(b)	čimbenik koji se mora dodati u cijenu stvarno plaćenu ili plativu sukladno odredbama članka 32. Zakonika.

Članak 149.

1.   Za potrebe članka 29. stavka 3. točke (b) Zakonika, izraz „tržišne djelatnosti” znači sve djelatnosti koje se odnose na reklamu i pospješivanje prodaje predmetne robe te sve radnje u vezi s jamstvima i garancijama za tu robu.

2.   Takve djelatnosti, koje obavi kupac, smatraju se djelatnostima obavljene za njegov račun, pa i ako su izvršene kao obveza kupca na temelju dogovora s prodavateljem.

Članak 150.

1.   Za primjenu članka 30. stavka 2. točke (a) Zakonika (transakcijska vrijednost istovjetne robe), carinska vrijednost određuje se upućivanjem na transakcijsku vrijednost istovjetne robe, prodane na istoj komercijalnoj razini i u znatno jednakoj količini kao i roba koja se procjenjuje. Ako izostane takva prodaja, upućuje se na transakcijsku vrijednost istovjetne robe koja je bila prodana na drugoj komercijalnoj razini i/ili u drugačijoj količini uz prilagodbe potrebne radi razlika proisteklih iz komercijalne razine i/ili količine, pod uvjetom da se takve prilagodbe mogu provesti na osnovi podnesenih dokaza koji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, bez obzira na to dovodi li sama prilagodba do porasta ili smanjenja vrijednosti.

2.   U slučaju kada su troškovi i naknade iz članka 32. stavka 1. točke (e) Zakonika uključeni u transakcijsku vrijednost, pri prilagodbi vrijednosti uzimaju se u obzir bitne razlike u tim troškovima i naknadama između, s jedne strane, uvezene robe i, s druge strane, predmetne istovjetne robe koje proizlaze iz razlike u udaljenosti i vrsti prijevoza.

3.   Ako se, primjenom ovog članka, utvrde dvije ili više transakcijskih vrijednosti istovjetne robe, za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe upotrijebit će se najniža transakcijska vrijednosti.

4.   Primjenom ovog članka uzima se u obzir transakcijska vrijednost robe koju je proizvela druga osoba samo ako se transakcijska vrijednost ne može naći na temelju stavka 1. za istovjetnu robu koju je proizvela ista osoba kao i robu koja se procjenjuje.

5.   Za potrebe ovog članka, transakcijska vrijednost uvezene istovjetne robe znači carinska vrijednost koja je bila prethodno utvrđena na temelju članka 29. Zakonika i koja je usklađena kako je predviđeno stavkom 1. točkom (b) i stavkom 2. ovog članka.

Članak 151.

1.   Primjenom članka 30. stavka 2. točke (b) Zakonika (transakcijska vrijednost slične robe), carinska vrijednost određuje se upućivanjem na transakcijsku vrijednost slične robe, prodane na istoj komercijalnoj razini i u znatno jednakoj količini kao i roba koja se procjenjuje. Ako izostane takva prodaja, upućuje se na transakcijsku vrijednost slične robe koja je bila prodana na drugoj komercijalnoj razini i/ili u drugačijoj količini uz prilagodbe potrebne radi razlika proisteklih iz komercijalne razine i/ili količine, pod uvjetom da se takve prilagodbe mogu provesti na osnovi podnesenih dokaza koji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, bez obzira na to dovodi li sama prilagodba do porasta ili smanjenja vrijednosti.

2.   U slučaju kada su troškovi i naknade iz članka 32. stavka 1. točke (e) Zakonika uključeni u transakcijsku vrijednost, pri prilagodbi vrijednosti uzimaju se u obzir bitne razlike u tim troškovima i naknadama između, s jedne strane, uvezene robe, i, s druge strane, predmetne slične robe koje proizlaze iz razlike u udaljenosti i vrsti prijevoza.

3.   Ako se, primjenom ovog članka, utvrde dvije ili više transakcijskih vrijednosti slične robe, za utvrđivanje carinske vrijednosti uvezene robe upotrijebit će se najniža transakcijska vrijednost.

4.   Primjenom ovog članka uzima se u obzir transakcijska vrijednost robe koju je proizvela druga osoba, samo ako se transakcijska vrijednost ne može naći na temelju stavka 1. za sličnu robu koju je proizvela ista osoba kao robu koja se procjenjuje.

5.   Za potrebe ovog članka, transakcijska vrijednost uvezene slične robe znači carinska vrijednost koja je bila prethodno utvrđena na temelju članka 29. Zakonika i koja je usklađena kako je predviđeno stavkom 1. točkom (b) i stavkom 2. ovog članka.

Članak 152.

1.

(a) Ako se uvezena roba ili istovjetna ili slična uvezena roba proda u Zajednici u stanju u kojem je bila uvezena, carinska vrijednost uvezene robe, određena u skladu s člankom 30. stavkom 2. točkom (c) Zakonika, temelji se na jediničnoj cijeni po kojoj se takva uvezena roba ili istovjetna ili slična uvezena roba prodaje u najvećoj mogućoj ukupnoj količini, u istom ili približno istom trenutku uvoza roba koja se procjenjuje, i to osobama koje nisu povezane s osobama od kojih kupuju tu robu, sukladno umanjenjima za sljedeće iznose: i. uobičajene provizije plaćene ili koje se trebaju platiti ili uobičajena uvećanja radi ostvarivanja dobiti i općih troškova (uključujući direktne ili indirektne troškove tržišnog oglašavanja predmetne robe) u vezi s prodajom uvezene robe iste vrste ili skupine u Zajednici; ii. uobičajenih troškova prijevoza i osiguranja i s time povezanih troškova nastalih unutar Zajednice; iii. uvoznih carina i ostalih davanja koji se u Zajednici plaćaju zbog uvoza ili prodaje robe. (b) Ako se niti uvezena roba niti istovjetna niti slična uvezena roba ne prodaju u Zajednici u istom ili približno istom trenutku uvoza robe koja se procjenjuje, carinska vrijednost uvezene robe određena na temelju ovog članka, u suprotnom podložna odredbama stavka 1. točke (a), temelji se na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba ili istovjetna ili slična uvezena roba prodaje u Zajednici u stanju u kojem je bila uvezena u najkraćem roku nakon uvoza robe koja se procjenjuje, ali prije isteka od 90 dana od takvog uvoza.

2.   Ako se niti uvezena roba niti istovjetna niti slična uvezena roba ne prodaje u Zajednici u stanju u kojem je bila uvezena, tada se, ako to uvoznik zahtijeva, carinska vrijednost temelji na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba, nakon daljnje prerade, prodaje u najvećoj mogućoj ukupnoj količini osobama u Zajednici koje nisu povezane s osobama od kojih kupuju tu robu, vodeći računa o dodanoj vrijednosti nastaloj tom preradom i smanjenjima predviđenima u stavku 1. točki (a).

3.   Za potrebe ovog članka, jedinična cijena po kojoj se roba prodaje u najvećoj mogućoj ukupnoj količini jest cijena po kojoj se najveći broj jedinica prodaje u prodaji osobama koje nisu povezane s osobama od kojih kupuju tu robu na prvoj komercijalnoj razini nakon uvoza tijekom kojeg se dogodila ta prodaja.

4.   Bilo koja prodaja u Zajednici osobi koja izravno ili neizravno, besplatno ili po sniženim cijenama, dobavlja robu ili obavlja usluge u vezi s proizvodnjom ili prodajom za izvoz uvezene robe i bilo kojih elemenata navedenih u članku 32. stavku 1. točki (b) Zakonika, ne treba se uzeti u obzir za određivanje jedinične cijene u smislu ovog članka.

5.   Za potrebe stavka 1. točke (b), „u najkraće vrijeme” smatra se onaj datum do kojeg je uvezena roba ili istovjetna ili slična uvezena roba prodana u dovoljnoj količini za određivanje jedinične cijene.

Članak 153.

1.   Primjenom članka 30. stavka 2. točke (d) Zakonika (izračunana vrijednost), carinska tijela, od osobe koja nije rezident u Zajednici, ne moraju zahtijevati ili ju obvezati da zbog pregleda predoči račune ili dozvoli pristup istima ili drugim ispravama za određivanje te vrijednosti. Međutim, podaci koje dostavi proizvođač robe u svrhu određivanja carinske vrijednosti na temelju ovog članka mogu provjeriti carinska tijela države članice u državi koja nije članica Zajednice uz suglasnost proizvođača i pod uvjetom da navedena tijela pravodobno obavijeste tijela predmetne države i da ona ne osporavaju postupak provjere.

2.   Trošak ili vrijednost materijala i proizvodnje iz prve alineje članka 30. stavka 2. točke (d) Zakonika uključuje trošak elemenata navedenih u članku 32. stavku 1. točki (a) podtočkama ii. i iii. Zakonika.

Također uključuje vrijednost, pravilno raspodijeljenu, bilo kojeg proizvoda ili usluga navedenih u članku 32. stavku 1. točki (b) Zakonika koje je kupac isporučio izravno ili neizravno u vezi s proizvodnjom uvezene robe. Vrijednost radnji navedenih u članku 32. stavku 1. točki (b) podtočki iv. Zakonika koje su bile obavljene u Zajednici uključuju se samo u onoj mjeri ako se zaračunaju proizvođaču.

3.   Ako se, osim podataka koje je naveo proizvođač ili su dostavljeni u njegovo ime, za određivanje izračunane vrijednosti upotrijebe i drugi podaci, carinska tijela obavještavaju deklaranta, ukoliko on to zatraži, o korištenim podacima, njihovom izvoru i o izračunu na njihovoj osnovi, podložno članku 15. Zakonika.

4.   „Opći troškovi” iz druge alineje članka 30. stavka 2. točke (d) Zakonika, obuhvaćaju izravne ili neizravne troškove za proizvodnju i prodaju robe za izvoz koji nisu ubrojeni u prvoj alineji članka 30. stavka 2. točke (d) Zakonika.

Članak 154.

Ako su kontejneri iz članka 32. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Zakonika predmet ponavljajućih uvoza, njihov se trošak, na zahtjev deklaranta, raspodjeljuje, po potrebi, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim standardima.

Članak 155.

Za potrebe članka 32. stavka 1. točke (b) podtočke (iv.) Zakonika, trošak istraživanja i prethodnih idejnih nacrta ne uključuje se u carinsku vrijednost.

Članak 156.

Članak 33. stavak (c) Zakonika primjenjuje se na odgovarajući način ako se carinska vrijednost određuje primjenom neke druge metode osim transakcijske vrijednosti.

POGLAVLJE 2.

Odredbe o tantijemama i licencijskim naknadama

Članak 157.

1.   Za potrebe članka 32. stavka 1. točke (c) Zakonika, tantijeme i licencijske naknade smatraju se prije svega plaćanja za upotrebu prava u vezi s:

—	proizvodnjom uvezene robe (posebno patenti, dizajn, modeli i tehnološko znanje i iskustvo), ili

—	prodajom za izvoz uvezene robe (posebno žigovi, registrirani dizajn), ili

—	uporabom ili daljnjom prodajom uvezene robe (posebno autorsko pravo, tehnološki postupci koji su nedjeljivo uključeni u uvezenu robu).

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 32. stavak 5. Zakonika, kada se carinska vrijednost uvezene robe određuje na temelju odredaba članka 29. Zakonika, stvarno plaćenoj ili plativoj cijeni pribraja se tantijem ili licencijska naknada isključivo ako to plaćanje:

—	se odnosi na robu koja je predmet procjene, i

—	predstavlja uvjet prodaje te robe.

Članak 158.

1.   Kada je uvezena roba samo dio ili dodatna oprema robi koja se proizvodi u Zajednici, prilagodba stvarno plaćenoj ili plativoj cijeni za uvezenu robu vrši se samo ako se tantijema ili licencijska naknada odnose na tu robu.

2.   Ako se roba uvozi u rastavljenom stanju ili se prije sljedeće prodaje samo nebitno preradi, na primjer raspakira ili prepakira, to ne sprečava da se tantijema ili licencijska naknada ne odnosi na uvezenu robu.

3.   Ako se tantijeme ili licencijske naknade odnose djelomično na uvezenu robu, a djelomično na druge sastojke ili dodatne dijelove, koji se robi dodaju nakon uvoza, ili na radnje poslije uvoza ili usluge, odgovarajuća raspodjela provodi se na osnovi objektivnih i mjerljivih podataka, u skladu s pojašnjenjem uz članak 32. stavak 2. Zakonika iz Priloga 23.

Članak 159.

Tantijema ili licencijska naknada za pravo uporabe žiga dodaje se stvarno plaćenoj ili plativoj cijeni samo onda kada:

—	se tantijema ili licencijska naknada odnosi na robu koja je nakon uvoza bila prodana u nepromijenjenom stanju ili je nebitno prerađena ili obrađena,

—	se ta roba prodaje sa žigom označenim prije ili nakon uvoza i za koju se plaća tantijema ili licencijska naknada, i

—	kupac nema mogućnost nabave te robe kod drugih s prodavateljem nepovezanih dobavljača.

Članak 160.

Kada kupac plaća tantijemu ili licencijsku naknadu trećoj stranki, uvjeti predviđeni člankom 157. stavkom 2. ne smatraju se ispunjenima sve dok prodavatelj ili s njim povezana osoba ne zahtijeva od kupca plaćanje toj trećoj osobi.

Članak 161.

Ako način obračuna iznosa tantijeme ili licencijske naknade proizlazi iz cijene uvezene robe, smatra se, sve dok nije dokazano suprotno, da se plaćanje tantijeme ili licencijske naknade odnosi na robu koja se procjenjuje.

Međutim, ako se iznos tantijeme ili licencijske nakande obračunava neovisno od cijene uvezene robe, plaćanje tantijeme ili licencijske naknade se može odnositi na robu koja se procjenjuje.

Članak 162.

Primjenom članka 32. stavka 1. točke (c) Zakonika, ne uzima se u obzir u kojoj državi primatelj naknade za tantijemu ili licencijsku naknadu ima boravište.

POGLAVLJE 3.

Odredbe u vezi s mjestom ulaska u Zajednicu

Članak 163.

1.   Za potrebe članka 32. stavka 1. točke (e) i članka 33. točke (a) Zakonika, kao mjesto ulaska u carinsko područje Zajednice smatra se:

(a)	za robu koja se prevozi morem, luka istovara ili luka pretovara, ako su pretovar potvrdila carinska tijela navedene luke;

(b)	za robu koja se prevozi morem i potom, bez pretovara, unutarnjim plovnim putovima, prva luka u kojoj se može obaviti istovar ili na ušću rijeke ili kanala ili dublje u unutarnjost, ako se carinarnici pruži dokaz da je tovar do luke istovara veći od tovara do prve luke;

(c)	za robu koja se prevozi željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili cestom, mjesto na kojem se nalazi prva carinarnica;

(d)	za robu koja se prevozi na drugi način, mjesto gdje roba prijeđe kopnenu granicu carinskog područja Zajednice.

2.   Carinska vrijednost robe koja je ušla u carinsko područje Zajednice i potom prevezene do odredišta u drugom dijelu tog područja kroz područje Austrije, Švicarske, Mađarske, Češke i Slovačke Republike ili Jugoslavije kakva je bila 1. siječnja 1991. određuje se upućivanjem na prvo mjesto ulaska u carinsko područje Zajednice, pod uvjetom da se roba prevozi izravno kroz područje Austrije, Švicarske, Mađarske, Češke i Slovačke Republike ili Jugoslavije, kako je naprijed definirano, uobičajenom rutom preko tog područja do odredišnog mjesta.

3.   Carinska vrijednost robe koja je ušla u carinsko područje Zajednice i potom prevezene morem do odredišta u drugome dijelu navedenog područja određuje se pozivanjem na prvo mjesto ulaska u carinsko područje Zajednice, pod uvjetom da se roba prevozi izravno uobičajenom rutom do odredišnog mjesta.

4.   Stavci 2. i 3. ovog članka također se primjenjuju ako je roba bila istovarena, pretovarena ili je njezin prijevoz privremeno prekinut na područjima Austrije, Švicarske, Mađarske, Češke i Slovačke Republike ili Jugoslavije u smislu stavka 2., iz razloga koji se odnose isključivo na njihov prijevoz.

5.   Za robu koja je ušla u carinsko područje Zajednice i prevezene izravno iz jednog od francuskih prekomorskih odjela u drugi dio carinskog područja Zajednice ili obrnuto, mjesto ulaska koje se uzima u obzir je mjesto navedeno u stavcima 1. i 2. koje se nalazi u onom dijelu carinskog područja Zajednice iz kojega je roba došla, ako je istovarena ili pretovarena tamo i ako su to potvrdila carinska tijela.

6.   Kada uvjeti iz stavaka 2., 3. i 5. nisu ispunjeni, mjesto ulaska koje se uzima u obzir je mjesto navedeno u stavku 1. koje se nalazi u onom dijelu carinskog područja Zajednice u koje je roba poslana.

POGLAVLJE 4.

Odredbe o troškovima prijevoza

Članak 164.

Primjenom članka 32. stavka 1. točke (e) i članka 33. točke (a) Zakonika:

(a)

ako se roba prevozi istim prijevoznim sredstvom do mjesta koje je izvan mjesta unosa u carinsko područje Zajednice, troškovi prijevoza procjenjuju se razmjerno prevezenoj udaljenosti izvan i unutar carinskog područja Zajednice, osim ako se carinskim tijelima ne podnesu dokazi kakvi bi troškovi nastali prema općoj obveznoj tarifi za prijevoz robe do mjesta unosa u carinsko područje Zajednice;

(b)

ako se roba obračunava po jediničnoj cijeni franko odredišta koja odgovara cijeni na mjestu unosa, troškovi prijevoza unutar Zajednice se ne odbijaju od te cijene. Međutim, takav odbitak se uzima u obzir u slučaju ako se carinskim tijelima dokaže da je cijena franko mjesta unosa u carinsko područje niža od cijene franko odredišta;

(c)	ako je prijevoz besplatan ili obavljen od strane kupca, u carinsku se vrijednost ubrajaju troškovi do mjesta unosa određeni na osnovi uobičajene tarife za jednaki način prijevoza.

Članak 165.

1.   Sve se poštanske pristojbe za robu koja se prevozi u poštanskom prometu do mjesta odredišta uračunavaju u carinsku vrijednost navedene robe, uz izuzetak mogućih dodatnih poštanskih pristojbi koje se obračunavaju u zemlji uvoza.

2.   Nijedna se prilagodba deklarirane vrijednosti, međutim, ne vrši za takve pristojbe pri određivanju vrijednosti pošiljaka nekomercijalne naravi.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na robu koja se prevozi ekspresnim poštanskim službama poznatim kao EMS-Datapost (u Danskoj, EMS-Jetpost, u Njemačkoj, EMS-Kurierpostsendungen, u Italiji, CAI-Post).

Članak 166.

Troškovi zračnog prijevoza koji se uključuju u carinsku vrijednost robe određuju se primjenom pravila i postotaka prikazanim u Prilogu 25.

POGLAVLJE 5.

Određivanje vrijednosti određenih nosača podataka za uporabu uopremi za automatsku obradu podataka

Članak 167.

1.   Neovisno o člancima 29. do 33. Zakonika, u određivanju carinske vrijednosti uvezenog nosača podataka koji sadrži podatke ili upute za uporabu opreme za obradu podataka, samo trošak ili vrijednost samog nosača podataka uzima se u obzir. Carinska vrijednost uvezenog nosača podataka koji sadrži podatke ili upute za uporabu, stoga, ne uključuje trošak ili vrijednost podataka ili uputa, pod uvjetom da su ti troškovi ili vrijednost odvojeno iskazani od troška ili vrijednosti predmetnog nosača podataka.

2.   Za potrebe ovog članka:

(a)	izraz „nosač podataka” ne uključuje integrirane sklopove, poluvodiče i slične uređaje ili predmete koji sadrže takve sklopove ili uređaje;

(b)	izraz „podaci ili upute” ne uključuje zvučne, kinematografske ili video snimke.

POGLAVLJE 6.

Odredbe u vezi s tečajem

Članak 168.

Za potrebe članaka 169. do 171. ovog Poglavlja:

(a)

„utvrđen tečaj” znači: — posljednji prodajni tečaj utvrđen za komercijalne poslove na najreprezentativnijem deviznom tržištu ili tržištima predmetne države članice, ili — neki drugi opis tako utvrđenog tečaja i kojeg kao „utvrđen tečaj” odredi država članica pod uvjetom da‚ što je učinkovitije moguće, odražava tekuću vrijednost predmetne valute u komercijalnim poslovima;

(b)	„objavljen” znači učinjen opće poznatim na način koji odredi predmetna država članica;

(c)	„valuta” znači bilo koja novčana jedinica koja se upotrebljava kao sredstvo plaćanja između monetarnih tijela ili na međunarodnom tržištu.

Članak 169.

1.   Ako su čimbenici upotrijebljeni za određivanje carinske vrijednosti robe izraženi u vrijeme kada je vrijednost određena u valuti različitoj od valute države članice u kojoj je izvršena procjena, za određivanje te vrijednosti u valuti predmetne države članice upotrebljava se tečaj utvrđen predzadnje srijede u mjesecu i objavljen tog ili sljedećeg dana.

2.   Tečaj utvrđen predzadnje srijede u mjesecu upotrebljava se tijekom sljedećeg kalendarskog mjeseca osim ako ga ne nadomjesti tečaj koji se određuje na temelju članka 171.

3.   Ako tečaj nije utvrđen predzadnje srijede navedene u stavku 1., ili, ako se utvrdi, a ne objavi tog ili sljedećeg dana, posljednji tečaj utvrđen za predmetnu valutu objavljen u prethodnih 14 dana smatra se tečajem utvrđenim te srijede.

Članak 170.

Ako se tečaj ne može odrediti na temelju odredaba članka 169., tečaj koji se upotrebljava za primjenu članka 35. Zakonika određuje predmetna država članica i održava, što je učinkovitije moguće, tekuću vrijednost predmetne valute u komercijalnim poslovima u smislu valute navedene države članice.

Članak 171.

1.   Ako se tečaj utvrđen predzadnje srijede mjeseca i objavljen tog ili sljedećeg dana razlikuje za 5 % ili više od tečaja utvrđenog u skladu s člankom 169. s početkom valjanosti od sljedećeg mjeseca, zamjenjuje potonji tečaj od prve srijede tog mjeseca kao tečaj koji se upotrebljava zbog primjene članka 35. Zakonika.

2.   Ako se tijekom razdoblja primjene, kako je navedeno u prethodnim odredbama, tečaj određen u srijedu i objavljen tog ili sljedećeg dana razlikuje za 5 % ili više od tečaja koji se upotrebljava u skladu s ovim Poglavljem, taj tečaj zamjenjuje potonji tečaj i počinje važiti u sljedeću srijedu kao tečaj koji se upotrebljava zbog primjene članka 35. Zakonika. Nadomjesni tečaj ostaje valjan ostatak tekućeg mjeseca, pod uvjetom da navedeni tečaj nije zamijenjen zbog provedbe odredaba prve rečenice ovog stavka.

3.   Ako se, u državi članici, tečaj ne utvrdi u srijedu ili, ako se utvrdi, a ne objavi se tog ili sljedećeg dana, utvrđeni tečaj, za primjenu stavaka 1. i 2. u navedenoj državi članici, je zadnje utvrđeni i objavljeni tečaj prije navedene srijede.

Članak 172.

Ako carinska tijela države članice deklarantu odobre da pruži ili podnese na kasniji datum određene pojedinosti u vezi s deklaracijom za slobodni promet robe u obliku periodične deklaracije, tim se odobrenjem može, na zahtjev deklaranta, predvidjeti da se za pretvaranje elemenata koji se upotrjebljavaju za određivanje carinske vrijednosti i izraženi su u određenoj valuti, u valutu navedene države članice, upotrijebi jedinstveni tečaj. U tom slučaju, tečaj koji se upotrebljava je tečaj određen u skladu s ovim Poglavljem koji je primjenjiv prvog dana razdoblja obuhvaćenog predmetnom deklaracijom.

POGLAVLJE 7.

Pojednostavnjeni postupci za određenu kvarljivu robu

Članak 173.

1.   Za potrebe određivanja carinske vrijednosti proizvoda iz Priloga 26., Komisija za svaki klasifikacijski broj određuje jediničnu cijenu na 100 kg neto izraženu u valutama država članica.

Jedinične vrijednosti primjenjuju se za razdoblja od 14 dana, s tim da svako razdoblje započinje u petak.

2.   Jedinične vrijednosti određuju se na temelju sljedećih elemenata, koje države članice trebaju dostaviti Komisiji za svaki klasifikacijski broj:

(a)	prosječnu jediničnu cijenu franko mjesta unosa, neocarinjenu, izraženu u valuti predmetne države članice na 100 kg neto i izračunatu na temelju cijena za neoštećenu robu u trgovačkim centrima iz Priloga 27. tijekom referentnog razdoblja iz članka 174. stavka 1.;

(b)	količina stavljenih u slobodni promet tijekom kalendarske godine uz plaćanje uvoznih carina.

3.   Prosječna jedinična cijena franko mjesta unosa, neocarinjena, izračunava se na temelju bruto prihoda od prodaje obavljene između uvoznika i trgovaca na veliko. Međutim, u slučaju trgovačkih centara u Londonu, Milanu i Rungisu bruto prihodi su oni zabilježeni na komercijalnoj razini na kojoj se navedena roba najčešće prodaje u tim centrima.

Od tako izračunatog iznosa se odbijaju:

—	trgovačka marža u iznosu od 15 % za trgovačke centre u Londonu, Milanu i Rungisu i u iznosu od 8 % za ostale trgovačke centre,

—	troškovi prijevoza i osiguranje unutar carinskog područja,

—	standardni iznos od 5 ECU-a koji predstavlja sve ostale troškove koji se ne uključuju u carinsku vrijednost. Ovaj iznos preračunava se u valute država članica na temelju zadnjih važećih tečajeva utvrđenih u skladu s člankom 18. Zakonika,

—	uvozne carine i ostala davanja koja se ne uključuju u carinsku vrijednost.

4.   Države članice mogu utvrditi standardne iznose za odbijanje u vezi s troškovima prijevoza i osiguranja u skladu sa stavkom 3. Takvi standardni iznosi i metode za njihov izračun dostavljaju se Komisiji bez odlaganja.

Članak 174.

1.   Referentno razdoblje za izračun prosječnih jediničnih cijena iz članka 173. stavka 2. točke (a) je razdoblje od 14 dana koje završava u četvrtak prije tjedna tijekom kojeg se trebaju utvrditi nove jedinične vrijednosti.

2.   Države članice dostavljaju prosječne jedinične cijene najkasnije do ponedjeljka u 12 sati u tjednu tijekom kojeg se jedinične vrijednosti utvrđuju sukladno članku 173. Ako je taj dan neradni dan, obavijest se šalje radnog dana koji odmah prethodi tome danu.

3.   Količine stavljene u slobodni promet tijekom kalendarske godine za svaki klasifikacijski broj sve države članice dostavljaju Komisiji prije 15. lipnja sljedeće godine.

Članak 175.

1.   Jedinične vrijednosti iz članka 173. stavka 1. utvrđuje Komisija svaki drugi utorak na temelju ponderiranog prosjeka prosječnih jediničnih cijena iz članka 173. stavka 2. točke (a) u vezi s količinama iz članka 173. stavka 2. točke (b).

2.   Za potrebe određivanja ponderiranog prosjeka, svaka prosječna jedinična cijena iz članka 173. stavka 2. točke (a) preračunava se u ECU-e na temelju posljednjih stopa konverzije koje određuje Komisija i objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica prije tjedna tijekom kojeg se jedinične vrijednosti trebaju utvrditi. Iste stope konverzije primjenjuju se u konverziji tako dobivenih jediničnih vrijednosti natrag u valutu država članica.

3.   Posljednje objavljene jedinične vrijednosti primjenjuju se sve dok se ne objave nove vrijednosti. Međutim, u slučaju velikih fluktuacija u cijeni u jednoj ili više država članica, kao posljedica, na primjer, prekida stalnog uvoza određenog proizvoda, mogu se odrediti nove jedinične vrijednosti na temelju stvarnih cijena u vrijeme utvrđivanja navedenih vrijednosti.

Članak 176.

1.   Oštećenima se smatraju pošiljke koje u odlučujućem trenutku za procjenu carinske vrijednosti sadrže najmanje 5 % neprikladnih proizvoda za prehranu ljudi u nepromijenjenom stanju ili čija je vrijednost za najmanje 20 % niža od prosječnih tržišnih cijena zdravog proizvoda.

2.   Vrijednost pošiljki koje su oštećene može se odrediti:

—	ili, nakon razvrstavanja, primjenom jediničnih vrijednosti na zdravi dio, a oštećeni dio se uništava pod carinskim nadzorom, ili

—	primjenom jediničnih vrijednosti utvrđenih za zdravi proizvod nakon što se od težine pošiljke odbije postotak jednak postotku kojeg prisegnuti vještak procijeni i carinska tijela prihvate kao oštećen, ili

—	primjenom jediničnih vrijednosti utvrđenih za zdravi proizvod umanjenih za postotak kojeg prisegnuti vještak procijeni i carinska tijela prihvate kao oštećen.

Članak 177.

1.   Pri deklariranju ili uzrokovanju deklariranja carinske vrijednosti jednog ili više proizvoda koje uvozi pozivanjem na jedinične vrijednosti utvrđene u skladu s ovim Poglavljem, osoba na koju se to odnosi pristupa sustavu pojednostavnjenog postupka u tekućoj kalendarskoj godini za predmetni proizvod ili proizvode.

2.   Ako zatim dotična osoba zahtijeva primjenu neke druge metode, a ne metodu pojednostavnjenog postupka za utvrđivanje carinske vrijednosti jednog ili više proizvoda koje uvozi, carinska tijela predmetne države članice ovlaštena su obavijestiti ga da nema pravo na pogodnosti pojednostavnjenih postupaka za ostatak tekuće kalendarske godine u vezi s predmetnim proizvodom ili predmetnim proizvodima; to isključenje se može produljiti na sljedeću kalendarsku godinu. Takva obavijest o isključenju se bez odgode dostavlja Komisiji, koja zatim odmah obavještava carinske tijela ostalih država članica.

POGLAVLJE 8.

Prijava podataka i isprave koje treba priložiti

Članak 178.

1.   Ako je potrebno utvrditi carinsku vrijednost za potrebe članaka 28. do 36. Zakonika, deklaraciju o podacima koji se odnose na carinsku vrijednost (deklaracija o vrijednosti) prilaže se carinskoj deklaraciji izdanoj za uvezenu robu. Deklaracija o vrijednosti podnosi se na obrascu D.V. 1 koji odgovara oglednom primjerku iz Priloga 28., a po potrebi se dopunjava s jednim ili više dodatnih obrazaca D.V. 1 bis koji odgovaraju oglednom primjerku iz Priloga 29.

2.   Posebno je propisano da deklaraciju o vrijednosti iz stavka 1. podnese osoba s boravištem ili mjestom poslovanja u carinskom području Zajednice te koja posjeduje odgovarajuće činjenice.

3.   Carinska tijela mogu ne zahtijevati podnošenje deklaracije na obrascu iz stavka 1. ako se carinska vrijednost predmetne robe ne može utvrditi na temelju odredaba članka 29. Zakonika. U tim slučajevima osoba iz stavka 2. podnosi carinskim tijelima sve podatke koji su neophodni za utvrđivanje carinske vrijednosti na temelju nekog drugog članka navedenog Zakonika; a ti se podaci podnose u obliku i na način kako to odluče carinska tijela.

4.   Podnošenje deklaracije carinarnici zahtijevane u stavku 1., i ne dovodeći u pitanje moguću primjenu kaznenih odredaba, jednako je preuzimanju odgovornosti osobe iz stavka 2. s obzirom na:

—	točnost i potpunost podataka navedenih u deklaraciji,

—	vjerodostojnost isprava kao potpore navedenim činjenicama, i

—	sve dodatne podatke ili isprave koje su neophodne za utvrđivanje carinske vrijednosti robe.

5.   Ovaj članak ne primjenjuje se za robu za koju je carinska vrijednost određena na temelju sustava pojednostavnjenog postupka utvrđenog u skladu s odredbama članaka 173. do 177.

Članak 179.

1.   Osim kada je to neophodno za pravilnu primjenu uvozne carine, carinska tijela odobravaju da se deklaracija iz članka 178. stavka 1. u cijelosti ili djelomično ne prilaže kada:

(a)	carinska vrijednost uvezene robe u pošiljci ne prelazi 5 000 ECU-a, pod uvjetom da se ne radi o razdvojenim ili uzastopnim pošiljkama od istog pošiljatelja istom primatelju; ili

(b)	su obuhvaćeni uvozi nekomercijalne naravi; ili

(c)	podnošenje predmetnih podataka nije potrebno za primjenu Carinske tarife Europskih zajednica ili ako se carine predviđene u toj Tarifi ne naplaćuju u skladu s posebnim carinskim odredbama.

2.   Iznos u ECU-ima iz stavka 1. točke (a) preračunava se u skladu s člankom 18. Zakonika. Carinska tijela taj iznos mogu zaokružiti na manji ili veći nakon pretvorbe.

Carinska tijela mogu protuvrijednost u ECU-ima u nacionalnoj valuti ostaviti nepromijenjenu ako, u vrijeme godišnjeg usklađivanja predviđenog člankom 18. Zakonika, konverzija navedenog iznosa, prije zaokruživanja predviđenog ovim stavkom, uzrokuje promjenu od manje od 5 % protuvrijednosti izražene u nacionalnoj valuti ili sniženje te protuvrijednosti.

3.   U slučaju uzastopnih pošiljaka robe od istog prodavatelja istom kupcu na temelju istih trgovačkih uvjeta, carinska tijela mogu odustati od zahtjeva da se uz svaku carinsku deklaraciju navode svi podaci iz članka 178. stavka 1., ali ih zahtijevaju pri svakoj promjeni okolnosti i najmanje jednom u svake tri godine.

4.   Oslobođenje odobreno na temelju ovog članka može biti povučeno i može se zahtijevati podnošenje novog obrasca D.V. 1 ako se ustanovi da uvjet potreban za ostvarivanje prava na oslobođenje nije ispunjen ili se više ne ispunjava.

Članak 180.

Ako se upotrebljavaju računalni sustavi, ili ako predmetna roba podliježe općoj, periodičnoj ili rekapitulativnoj deklaraciji, carinska tijela mogu odobriti odstupanja od načina prikazivanja podataka potrebnih za određivanje carinske vrijednosti.

Članak 181.

1.   Osoba iz članka 178. stavka 2. dostavlja carinskim tijelima primjerak računa na temelju kojega je bila prijavljena vrijednost uvezene robe. Ako se carinska vrijednost deklarira pisanim putem taj primjerak zadržavaju carinska tijela.

2.   U slučaju pisanih prijava carinske vrijednosti, ako se račun za uvezenu robu izda na ime osobe s poslovnim nastanom u državi članici osim u onoj u kojoj je deklarirana carinska vrijednost, deklarant dostavlja carinskim tijelima dva primjerka računa. Jedan od tih primjeraka zadržavaju carinska tijela; drugi, koji nosi pečat predmetne carinarnice i serijski broj deklaracije u navedenoj carinarnici vraća se deklarantu da ga proslijedi osobi na čije ime je račun izdan.

3.   Carinska tijela mogu proširiti primjenu odredaba stavka 2. na slučajeve u kojima osoba na čije ime je račun izdan ima poslovni nastan u državi članici u kojoj je carinska vrijednost deklarirana.

GLAVA VI.

ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE

POGLAVLJE 1.

Pregled robe i uzimanje uzoraka od dotične osobe

Članak 182.

1.   Dozvola za pregled robe na temelju članka 42. Zakonika daje se osobi ovlaštenoj za dodjeljivanje carinski dopuštenog postupanja ili uporabe robe na njezin usmeni zahtjev, osim ako carinska tijela smatraju, s obzirom na okolnosti, da je potreban pisani zahtjev.

Uzimanje uzoraka može se dozvoliti samo na pisani zahtjev određene osobe.

2.   Pisani zahtjev iz stavka 1. potpisuje dotična osoba i podnosi ga odgovarajućim carinskim tijelima. Uključuje sljedeće podatke:

—	ime i adresu podnositelja zahtjeva,

—	podatak gdje se roba nalazi,

—	broj skraćene deklaracije, ako je već bila podnesena, osim ako carinarnica odluči upisati taj podatak, ili podatak o prethodnom carinskom postupku ili podatak o prijevoznom sredstvu na kojem se roba nalazi,

—	sve druge podatke potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe.

Carinska tijela daju odobrenje na zahtjev koji podnese dotična osoba. Ako se taj zahtjev odnosi na uzimanje uzoraka, navedena tijela određuju i količinu robe koju je potrebno uzeti.

3.   Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka izvodi se pod nadzorom koji odrede carinska tijela, koja ovisno o svakom pojedinom slučaju određuju odgovarajući način postupanja.

Osoba na koju se to odnosi snosi rizik i trošak raspakiranja, prepakiranja, vaganja i svih drugih postupaka s robom. Također plaća troškove koji se odnose na analize.

4.   Uzeti uzorci podliježu formalnostima za odobravanje carinski dopuštenog postupanja ili uporabe. Ako se uzeti uzorci pri analizi unište ili nenadoknadivo oštete, smatra se da za njih ne nastaje carinski dug. Članak 182. stavak 5. Zakonika primjenjuje se na otpatke i ostatke.

POGLAVLJE 2.

Skraćena deklaracija

Članak 183.

1.   Skraćenu deklaraciju potpisuje osoba koja ju sastavlja.

2.   Skraćenu deklaraciju ovjeravaju carinska tijela i zadržavaju je radi provjere je li robi na koju se odnosi određeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba u razdoblju utvrđenom u članku 49. Zakonika.

3.   Skraćena deklaracija za robu koja je bila u postupku provoza prije nego je podnesena carini koristi se u primjerku preslike isprave za provoz namijenjene odredišnoj carinarnici.

4.   Carinska tijela mogu dopustiti da se skraćena deklaracija sastavi u elektroničkom obrascu. U tom slučaju, pravila iz stavka 2. prilagođavaju ne odgovarajuči način.

Članak 184.

1.   Roba navedena u skraćenoj deklaraciji koja nije bila istovarena iz prijevoznog sredstva koje ju prevozi ponovno se podnosi u nepromijenjenom stanju od strane osobe iz članka 183. stavka 1. uvijek kada carinska tijela to zahtijevaju pa sve dok za predmetnu robu nije određeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba.

2.   Svaka osoba koja raspolaže robom istovarenom radi prijevoza ili skladištenja obvezna je pridržavati se obveze ponovnog podnošenja robe u nepromijenjenom stanju na zahtjev carinskih tijela.

POGLAVLJE 3.

Privremeni smještaj

Članak 185.

1.   Ako su mjesta iz članka 51. stavka 1. Zakonika stalno odobrena za privremeni smještaj robe, ta se mjesta nazivaju „skladišta za privremeni smještaj”.

2.   Kako bi se osigurala primjena carinskih propisa, carinska tijela mogu, ako skladištem za privremeni smještaj ne upravljaju sama, zahtijevati:

(a)	dvostruko zaključavanje skladišta za privremeni smještaj, pri čemu jedan ključ zadržavaju navedena carinska tijela;

(b)	da osoba koja upravlja prostorom za privremeni smještaj vodi takvu evidenciju robe koja omogućava praćenje kretanja robe.

Članak 186.

Roba se smješta u skladište za privremeni smještaj na osnovi skraćene deklaracije. Međutim, carinska tijela mogu zahtijevati podnošenje posebne deklaracije sastavljene na obrascu koji odgovara predlošku kakvog su oni odredili.

Članak 187.

Ne dovodeći u pitanje članak 56. Zakonika ili odredbe koje se primjenjuju na prodaju robe koje su u nadležnosti carinskih tijela, osoba koja je podnijela skraćenu deklaraciju ili, ako takva deklaracija još nije podnesena, osobe iz članka 44. stavka 2. Zakonika poštuju mjere koje su odredila carinska tijela sukladno članku 53. stavku 1. Zakonika i snose troškove navedenih mjera.

Članak 188.

Ako carinska tijela prodaju robu u skladu s člankom 53. Zakonika, to se vrši u skladu s važećim pravilima u državama članicama.

POGLAVLJE 4.

Posebne odredbe za robu koja se prevozi morem ili zrakom

Odjeljak 1.

Opća odredba

Članak 189.

Ako se roba u carinsko područje Zajednice iz treće zemlje unese morem ili zrakom i ako se bez pretovara, samo s jedinstvenom prijevoznom ispravom i istom vrstom prijevoza, šalje u drugu luku ili u drugu zračnu luku u Zajednici, roba se podnosi carini, u smislu članka 40. Zakonika, samo u luci ili u zračnoj luci gdje je istovarena ili pretovarena.

Odjeljak 2.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na ručnu i predanu prtljagu putnika

Članak 190.

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)	zračna luka Zajednice znači svaka zračna luka koja se nalazi na carinskom području Zajednice;

(b)	međunarodna zračna luka Zajednice znači svaka zračna luka Zajednice u kojoj je dozvoljeno, uz odobrenje nadležnih tijela, obavljati zračni promet s trećim zemljama;

(c)	let unutar Zajednice znači let zrakoplova između dvije zračne luke Zajednice, bez zaustavljanja, koji ne započinje i ne završava u zračnoj luci izvan Zajednice;

(d)	luka Zajednice znači bilo koja pomorska luka koja se nalazi na carinskom području Zajednice;

(e)	plovidba morem unutar Zajednice znači plovidba između dviju luka Zajednice bez neposrednog zaustavljanja plovila koje redovito ulazi između jedne ili više naznačenih luka Zajednice;

(f)	plovilo za razonodu znači privatni brodovi namijenjeni za putovanja čiji plan puta ovisi o željama korisnika;

(g)	turistički ili poslovni zrakoplov znači privatni zrakoplov namijenjen za putovanja po željama korisnika;

(h)	prtljaga znači svi predmeti koje putnici na bilo koji način nose sa sobom tijekom putovanja.

Članak 191.

Za potrebe ovog odjeljka, prtljaga u zračnom prometu smatra se:

—	predana prtljaga ako je predana na prijevoz u polaznoj zračnoj luci i ako osoba nema pristupa do prtljage tijekom leta ili, prema potrebi, tijekom usputnih slijetanja iz članka 192. stavaka 1. i 2. i članka 194. stavaka 1. i 2.ovog poglavlja,

—	ručna prtljaga ako je osoba ponese sa sobom u kabinu zrakoplova.

Članak 192.

Sve kontrole i carinske formalnosti koje se odnose na:

1.

ručnu i predanu prtljagu onih osoba koje počinju putovanje zrakoplovom pristiglim iz zračne luke izvan Zajednice i koji nakon pristajanja u zračnoj luci Zajednice nastavlja put do druge zračne luke Zajednice, obavljaju se u zadnjoj zračnoj luci pod uvjetom da je to zračna luka Zajednice za međunarodni promet; u tom se slučaju na prtljagu primjenjuju propisi koji vrijede za prtljagu osoba pristiglih iz treće zemlje ako osoba koja nosi takvu prtljagu ne može dokazati nadležnim tijelima na zadovoljavajući način da roba u prtljazi ima status robe iz Zajednice;

2.

ručnu i predanu prtljagu osoba koje počinju putovanje zrakoplovom koji pristaje u zračnoj luci Zajednice prije nastavka puta u zračnu luku izvan Zajednice, obavljaju se u polaznoj zračnoj luci, pod uvjetom da je to zračna luka Zajednice za međunarodni promet; u tom slučaju kontrola ručne prtljage može se obaviti i u zračnoj luci Zajednice u kojoj je zrakoplov pristao, kako bi se utvrdilo da roba u prtljazi odgovara uvjetima za slobodno kretanje unutar Zajednice;

3.	prtljagu osoba koje koriste usluge pomorskog plovila ako tu uslugu obavlja isto plovilo i za uzastopne prijevoze koji započinju, zaustavljaju se ili završavaju u luci izvan Zajednice, obavlja se u luci gdje se predmetna prtljaga ukrcava ili iskrcava, ovisno o slučaju.

Članak 193.

Sve kontrole i carinske formalnosti koje se odnose na prtljagu osoba:

1.	na plovilu za razonodu, obavljaju se u bilo kojoj zračnoj luci Zajednice, bez obzira na zastavu plovila i bez obzira na odredište;

2.

u turističkom ili poslovnom zrakoplovu, obavljaju se: — pri dolasku u prvu zračnu luku Zajednice za međunarodni promet, za letove koji dolaze iz zračne luke izvan Zajednice, ako zrakoplov nakon tog pristajanja nastavlja put do druge zračne luke Zajednice, — na zadnjoj zračnoj luci Zajednice za međunarodni promet, za letove koji dolaze iz zračne luke Zajednice ako zrakoplov nakon tog pristajanja nastavlja put do zračne luke izvan Zajednice.

Članak 194.

1.   Ako se prtljaga pristigla u zračnu luku Zajednice zrakoplovom iz zračne luke izvan Zajednice u navedenoj zračnoj luci pretovaruje u drugi zrakoplov koji nastavlja let unutar Zajednice:

—	sve se kontrole i formalnosti koje se odnose na predanu prtljagu izvode u zračnoj luci unutar Zajednice gdje putovanje završava, pod uvjetom da je to zračna luka Zajednice za međunarodni promet,

—	sve kontrole ručne prtljage obavljaju se u prvoj zračnoj luci Zajednice za međunarodni promet; mogu se obaviti dodatne kontrole ručne prtljage, samo u iznimnim slučajevima ako se nakon kontrole predane prtljage pokaže potreba,

—	kontrole predane prtljage mogu se obaviti u prvoj zračnoj luci Zajednice samo u iznimnim slučajevima ako se nakon kontrole ručne prtljage to smatra potrebnim.

2.   Ako se u zračnoj luci Zajednice u zrakoplov koji leti unutar Zajednice utovari prtljaga za pretovar u drugoj zračnoj luci Zajednice, u zrakoplov čije je odredište zračna luka izvan Zajednice:

—	sve kontrole i formalnosti koje se odnose na predanu prtljagu obavljaju se u zračnoj luci unutar Zajednice gdje je putovanje započelo, pod uvjetom da je to zračna luka Zajednice za međunarodni promet,

—	sve kontrole ručne prtljage obavljaju se u zadnjoj zračnoj luci Zajednice za međunarodni promet; mogu se obaviti prethodne kontrole takve prtljage u zračnoj luci unutar Zajednice gdje je putovanje započelo, samo u iznimnim slučajevima ako se nakon kontrole predane prtljage to smatra potrebnim,

—	dodatne kontrole predane prtljage mogu se obaviti u zadnjoj zračnoj luci Zajednice samo u iznimnim slučajevima ako se nakon kontrole ručne prtljage to smatra potrebnim.

3.   Sve kontrole i formalnosti koje se odnose na prtljagu pristiglu u zračnu luku Zajednice redovnim ili čarter letom iz zračne luke izvan Zajednice koja se u toj zračnoj luci pretovaruje u turistički ili poslovni zrakoplov namijenjen letu unutar Zajednice, obavljaju se u zračnoj luci u kojoj redovni ili čarter let završava.

4.   Sve kontrole i formalnosti oko prtljage utovarene u zračnoj luci Zajednice u turistički ili poslovni zrakoplov namijenjen letu unutar Zajednice radi pretovara u drugoj zračnoj luci Zajednice u zrakoplov na redovnom ili čarter letu s odredištem u zračnoj luci izvan Zajednice, obavljaju se u zračnoj luci u kojoj taj redovni ili čarter let počinje.

5.   Države članice mogu obavljati kontrole prtljage u zračnoj luci Zajednice za međunarodni promet gdje se vrši pretovar predane prtljage:

—	koja dolazi iz zračne luke izvan Zajednice i pretovaruje se u zračnoj luci Zajednice za međunarodni promet u zrakoplov koji leti u međunarodnu zračnu luku na istom državnom području,

—	koja je bila utovarena u zrakoplov u međunarodnoj zračnoj luci za pretovar u drugu međunarodnu zračnu luku na istom državnom području u zrakoplov koji leti u zračnu luku izvan Zajednice.

Članak 195.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

—	na dolasku, osobe ne mogu pretovariti robu prije obavljenih kontrola ručne prtljage koja nije obuhvaćena člankom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3925/91 (10),

—	na odlasku, osobe ne mogu pretovariti robu nakon obavljenih kontrola ručne prtljage koja nije obuhvaćena člankom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3925/91,

—	da su na dolasku poduzete odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo bilo kakav pretovar robe prije obavljanja kontrola predane prtljage koja nije obuhvaćena člankom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3925/91,

—	da su na odlasku poduzete odgovarajuće mjere kako bi se spriječio bilo kakav pretovar robe nakon obavljenih kontrola predane prtljage koja nije obuhvaćena člankom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3925/91.

Članak 196.

Predana prtljaga registrirana u zračnoj luci Zajednice označava se naljepnicom koja se stavlja u predmetnoj zračnoj luci. Ogledni primjerak naljepnice i tehničke značajke nalaze se u Prilogu 30.

Članak 197.

Svaka država članica Komisiji šalje popis zračnih luka koje odgovaraju pojmu „zračna luka Zajednice za međunarodni promet” navedenom u članku 190. stavku (b). Komisija taj popis objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica, seriji C.

GLAVA VII.

CARINSKE DEKLARACIJE - REDOVITI POSTUPAK

POGLAVLJE 1.

Pisane carinske deklaracije

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 198.

1.   Ako carinska deklaracija obuhvaća dvije ili više stvari, podaci koji se odnose na svaku stvar smatraju se zasebnom deklaracijom.

2.   Sastavni dijelovi industrijskog postrojenja koji spadaju u u jednu oznaku KN smatraju se jednom vrstom robe.

Članak 199.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu kaznenih odredaba, podnošenje deklaracije carinarnici, koju potpiše deklarant ili njegov zastupnik čini ga obveznim u skladu s važećim odredbama za:

—	točnost podataka u deklaraciji,

—	vjerodostojnost priloženih isprava, te

—	poštivanje svih obveza u vezi s ulaskom predmetne robe u odgovarajući postupak.

Članak 200.

Isprave koje se prilažu deklaraciji čuvaju carinska tijela osim ako navedena tijela predvide drugačije ili ako su deklarantu potrebne za druge postupke. U potonjem slučaju, carinska tijela poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurala da se predmetne isprave ne mogu naknadno upotrijebiti osim kao dokaz o količini ili vrijednosti robe na koju se odnose.

Članak 201.

1.   Deklaracija se podnosi carinarnici kojoj je podnesena i roba. Može se podnijeti tek kad je roba podnesena.

2.   Carinska tijela mogu dopustiti da se deklaracija podnese prije no što je deklarant u stanju podnijeti robu. U tom slučaju, carinska tijela, prema okolnostima, određuju rok u kojem roba mora biti podnesena. Ako roba nije podnesena u određenom roku smatra se da deklaracija nije bila podnesena.

3.   Ako je deklaracija podnesena prije nego li je roba na koju se odnosi prispjela u carinarnicu ili na drugo mjesto koje su odobrila carinska tijela, deklaracija može biti prihvaćena tek nakon što roba bude podnesena carini.

Članak 202.

1.   Deklaracija se podnosi nadležnoj carinarnici tijekom dana i u uredovno vrijeme kada je ista otvorena.

Međutim, carinska tijela mogu, na zahtjev deklaranta i na njegov trošak, odobriti da se deklaracija podnese izvan određenih dana i uredovnog vremena.

2.   Svaka deklaracija koja se podnese službenicima carinarnice na nekom drugom mjestu propisno odobrenom u tu svrhu sporazumom između carinskih tijela i dotične osobe smatra se da je bila podnesena navedenoj carinarnici.

Članak 203.

Datum prihvaćanja deklaracije se bilježi na deklaraciji.

Članak 204.

Carinska tijelamogu dopustiti ili zahtijevati da se ispravci iz članka 65. Zakonika izvrše podnošenjem nove deklaracije koja će nadomjestiti izvornu deklaraciju. U tom slučaju se kao datum koji je mjerodavan za utvrđivanje bilo kojih plativih carina i primjenu bilo kojih drugih odredaba koje uređuju predmetni carinski postupak smatra datum prihvaćanja izvorne deklaracije.

Odjeljak 2.

Obrasci koji se upotrebljavaju

Članak 205.

1.   Službeni predložak za pisane deklaracije u okviru redovitog postupka, u smislu stavljanja robe u carinski postupak ili ponovni izvoz robe u skladu s člankom 182. stavkom 3. Zakonika, je Jedinstvena carinska deklaracija.

2.   Mogu se upotrijebiti i drugi obrasci u tu svrhu ako to dopuštaju odredbe carinskog postupka.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. ne sprečavaju:

—	nepodnošenje pisane deklaracije propisano u člancima 225. do 236. za puštanje robe u slobodni promet, izvoz ili privremeni uvoz,

—	da države članice ne podnesu obrazac iz stavka 1. kada se za pošiljke pisama i poštanske pakete primjenjuju posebne odredbe utvrđene u člancima 237. i 238.

—	uporabu posebnih obrazaca koji pojednostavnjuju deklaraciju u pojedinim slučajevima, ako to dopuštaju carinska tijela,

—	da države članice ne podnesu obrazac iz stavka 1., u slučaju postojećih ili budućih sporazuma ili dogovora sklopljenih između uprava dviju ili više država članica s ciljem većeg pojednostavnjenja formalnosti u cjelokupnoj trgovini ili u dijelu trgovine između tih država članica,

—	da odnosne osobe upotrijebe popise pošiljaka za okončanje formalnosti provoznog postupka Zajednice u slučaju pošiljki koje se sastoje od više vrsta roba,

—

tiskanje izvoznih, provoznih i uvoznih deklaracija i isprava kojima se dokazuje status robe iz Zajednice koja se ne prevozi u unutarnjem postupku provoza Zajednice putem službenih ili privatnih sustava obrade podataka, ako je potrebno na praznom primjerku papira, pod uvjetima koje utvrde države članice,

—	mogućnost za države članice da, u slučaju uporabe računalnog sustava za obradu deklaracija, predvide da isprintana deklaraciji može imati obrazac Jedinstvene carinske deklaracije u smislu stavka 1.

4.   Kada se obave formalnosti uporabom javnih ili privatnih računala koji također tiskaju deklaracije, carinska tijela mogu predvidjeti da:

—

se vlastoručni potpis može zamijeniti drugom tehnikom utvrđivanja istovjetnosti koja se može temeljiti na uporabi oznaka i imati iste pravne posljedice kao vlastoručni potpis. To pojednostavnjenje dozvoljava se samo ako su ispunjeni tehnički i administrativni uvjeti koje su utvrdila nadležna tijela,

—	tako podnesene deklaracije mogu se izravno potvrditi putem navedenih sustava, umjesto ručnog ili mehaničkog otiska pečata carinarnice i potpisa nadležnog službenika.

5.   Ukoliko se u zakonodavstvu Zajednice poziva na izvoznu deklaraciju, ponovno izvoznu ili uvoznu deklaraciju, ili deklaraciju za stavljanje robe u drugi carinski postupak, države članice ne mogu zahtijevati nikakve administrativne isprave osim onih koje:

—	su bile izričito nastale na temelju propisa Zajednice ili predviđene takvim propisima,

—	se zahtijevaju u skladu s međunarodnim konvencijama koje su u skladu s Ugovorom,

—	se zahtijevaju od korisnika za dobivanje, na njihov zahtjev, prednosti ili posebne olakšice,

—	se zahtijevaju, uzimajući u obzir odredbe Ugovora, za provedbu posebnih uredaba koje se ne mogu provesti samo uporabom isprave iz stavka 1.

Članak 206.

Obrazac Jedinstvene carinske deklaracije se, prema potrebi, također upotrebljava tijekom prijelaznog razdoblja utvrđenog Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala u vezi s trgovinom između Zajednice, kako je sačinjen 31. prosinca 1985. i Španjolske ili Portugala te između te dvije zadnje navedene države članice, robom koja još uvijek podliježe određenim carinama i davanjima s istovrsnim učinkom ili koja je i dalje podložna ostalim mjerama utvrđenima Aktom o pristupanju.

Za potrebe prvog stavka, primjerak 2 ili po potrebi primjerak 7 obrazaca koji se upotrebljava za trgovinu sa Španjolskom i Portugalom ili trgovinu između navedenih država članica uništava se.

Također se upotrebljava u trgovini robom Zajednice između dijelova carinskog područja Zajednice na koje se primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 77/388/EEZ (11) i dijelova onog područja na kojemu se navedene odredbe ne primjenjuju, ili u trgovini između dijelova onog područja na kojemu se navedene odredbe ne primjenjuju.

Članak 207.

Ne dovodeći u pitanje članak 205. stavak 3., carinske uprave država članica općenito mogu, za potrebe završetka izvoznih ili uvoznih formalnosti, ne zahtijevati podnošenje jednog ili više primjeraka Jedinstvene carinske deklaracije namijenjene tijelima navedene države članice, pod uvjetom da su predmetni podaci dostupni na drugom nositelju podataka.

Članak 208.

1.   Jedinstvena carinska deklaracija se podnosi u podsetovima koji se sastoje od niza primjeraka potrebnih za dopunu formalnosti koje se odnose na zahtijevani carinski postupak.

2.   Ako je provozni postupak Zajednice ili zajednički provozni postupak prethodio ili uslijedio drugim carinskim postupkom, može se podnijeti podset sastavljen od niza primjeraka potrebnih za dopunu formalnosti koje se odnose na postupak provoza i prethodni ili naknadni carinski postupak.

3.   Podsetovi iz stavaka 1. i 2. sastavljeni su:

—	ili od seta od osam primjeraka, u skladu s oglednim primjerkom sadržanim u Prilogu 31.,

—	ili, posebno u slučaju podnošenja putem računalnog sustava za obradu deklaracija, dva uzastopna seta od četiri primjerka, u skladu s oglednim primjerkom sadržanim u Prilogu 32.

4.   Ne dovodeći u pitanje članke 205. stavak 3., 222. do 224. ili 254. do 289., obrasci deklaracija mogu se dopuniti, kada je to potrebno, s jednim ili više dodatnih listova podnesenih u setu koji sadrži primjerke deklaracije potrebne za provedbu zahtijevanog carinskog postupka. Ti primjerci potrebni za izvršenje formalnosti koje se odnose na prethodne ili naknadne carinske postupke mogu se priložiti prema potrebi.

Dodatni setovi sastavljeni su:

—	ili od kompleta od osam primjeraka, u skladu s oglednim primjerkom sadržanim u Prilogu 33.,

—	ili od dva kompleta od četiri primjerka, u skladu s oglednim primjerkom sadržanim u Prilogu 34.

Dodatni listovi čine sastavni dio Jedinstvene carinske deklaracije na koju se odnose.

5.   Odstupajući od članka 4., carinska tijela mogu odrediti da se dodatni listovi ne smiju upotrebljavati kada se za podnošenje deklaracije upotrebljava računalni sustav.

Članak 209.

1.   Ako se primjenjuje članak 208. stavak 2., svaka je stranka odgovorna samo za one podatke koji se odnose na carinski postupak u kojem ona nastupa kao deklarant, glavni obveznik ili opunomoćenik jedne od njih.

2.   Za potrebe stavka 1., ako deklarant upotrebljava Jedinstvenu carinsku deklaraciju izdanu tijekom prethodnog carinskog postupka, od njega se zahtijeva da, prije podnošenja svoje deklaracije, provjeri točnost postojećih podataka u poljima za koje je on odgovoran, kao i upotrebljivost tih podataka za predmetnu robu i carinski postupak kojeg je zahtijevao, te po potrebi te podatke dopunjuje.

U slučajevima iz prvog podstavka, deklarant odmah izvješćuje carinarnicu kojoj je podnio deklaraciju da je uočio nesklad između predmetne robe i postojećih podataka. U tom slučaju deklarant svoju deklaraciju popunjava na novim primjercima Jedinstvene carinske deklaracije.

Članak 210.

Ako se Jedinstvena carinska deklaracija upotrebljava za više uzastopnih carinskih postupaka, carinska tijela utvrđuju da se svi podaci na deklaracijama za različite predmetne postupke međusobno podudaraju.

Članak 211.

Deklaracija se sastavlja na jednom od službenih jezika Zajednice koji je prihvatljiv carinskim tijelima države članice u kojoj se formalnosti obavljaju.

Ukoliko je potrebno, carinska tijela odredišne države članice od deklaranta ili njegovog zastupnika u toj državi članici mogu zahtijevati prijevod deklaracije na službeni jezik ili jedan od službenih jezika predmetne države članice. Prijevod zamjenjuje odgovarajuće podatke u predmetnoj deklaraciji.

Odstupajući od odredaba prethodnog podstavka, deklaracija se sastavlja na službenom jeziku Zajednice koji je prihvatljiv odredišnoj državi članici u svim slučajevima ako je deklaracija u potonjoj državi članici izdana na drugim primjercima od onih koji su prvotno podneseni carinarnici države članice polaska.

Članak 212.

1.   Jedinstvena carinska deklaracija mora se ispuniti u skladu s pojašnjenjem iz Priloga 37. i svim dodatnim pravilima predviđenima u drugim propisima Zajednice.

2.   Carinska tijela osiguravaju da korisnici imaju nesmetan pristup primjercima pojašnjenja navedenim u stavku 1.

3.   Carinske tijela svake države članice mogu, ukoliko je potrebno, dopuniti pojašnjenje.

Članak 213.

Oznake koje se koriste za ispunjavanje obrazaca iz članka 205. stavka 1. navedene su u Prilogu 38.

Članak 214.

Ukoliko pravila zahtijevaju dodatne primjerke obrasca iz članka 205. stavka 1., deklarant u tu svrhu može upotrijebiti dodatne listove ili preslike navedenog obrasca.

Te dodatne listove ili preslike mora potpisati deklarant, moraju se podnijeti carinskim tijelima koja ih moraju potvrditi pod istim uvjetima kao i Jedinstvenu carinsku deklaraciju. Carinska tijela ih moraju prihvatiti kao da su izvorne isprave pod uvjetom da njihovu kakvoću i čitkost navedena tijela smatraju zadovoljavajućima.

Članak 215.

1.   Obrasci iz članka 205. stavka 1. tiskaju se na samokopirajućem papiru za pisanje i teže najmanje 40 g/m2. Papir mora biti dostatno neproziran da podaci s jedne strane ne utječu na čitkost podataka na drugoj strani i njihova jačina mora biti takva da se pri uobičajenoj uporabi lako ne trga ili gužva.

Papir je bijeli za sve primjerke. Međutim, na primjercima koji se upotrebljavaju za postupak provoza Zajednice (1, 4, 5 i 7), polja 1 (prvo i treće potpolje), 2, 3, 4, 5, 6, 8, 15, 17, 18, 19, 21, 25, 27, 31, 32, 33 (prvo potpolje na lijevoj strani), 35, 38, 40, 44, 50, 51, 52, 53, 55 i 56 imaju zelenu pozadinu.

Obrasci se tiskaju zelenom tintom.

2.   Polja su raspoređena u desetinama inča u vodoravnom i šestinama inča u okomitom smjeru. Potpolja su raspoređena u desetinama inča u vodoravnom smjeru.

3.   Različiti primjerci označavaju se bojom na sljedeći način:

(a)	na obrascima koji odgovaraju oglednim primjercima prikazanima u Prilozima 31. i 33.: — primjerci br. 1, 2, 3 i 5 uzduž desnog ruba imaju punu crtu crvene, zelene, žute i plave boje, — primjerci br. 4, 6, 7 i 8 uzduž desnog ruba imaju isprekidanu crtu plave, crvene, zelene i žute boje;

(b)	na obrascima koji odgovaraju oglednim primjercima prikazanima u Prilozima 32. i 34., primjerci br. 1/6, 2/7, 3/8 i 4/5 uzduž desnog ruba imaju punu crtu i desno od tog prekinutu isprekidanu crtu crvene, zelene, žute i plave boje.

Širina tih crta je otprilike 3 mm. Isprekidana crta sastavljena je od niza kvadrata veličine stranice 3 mm i između svake je razmak od 3 mm.

4.   Primjerci na kojima se moraju pojaviti podaci u samokopirajućem obliku sadržani u obrascima prikazanim u Prilozima 31. i 33. prikazani su u Prilogu 35.

Primjerci na kojima se moraju pojaviti podaci u samokopirajućem obliku sadržani u obrascima prikazanim u Prilozima 32. i 34. prikazani su u Prilogu 36.

5.   Obrasci su veličine 210 × 297 mm, s najvećim odstupanjem po duljini od najmanje 5 mm ili najviše 8 mm.

6.   Carinska tijela država članica mogu zahtijevati da se na obrascu upiše naziv tiskare ili druga oznaka koja omogućuje identifikaciju tiskare. Osim toga, tiskanje obrazaca može se uvjetovati prethodnim tehničkim odobrenjem.

Odjeljak 3.

Podaci koji se zahtijevaju u skladu s predmetnim carinskim postupkom

Članak 216.

1.   Maksimalni popis polja koja treba ispuniti za deklaracije za stavljanje u određeni carinski postupak uporabom Jedinstvene carinske deklaracije sadržan je u Prilogu 37.

2.   Prilog 37. također sadrži minimalni popis polja koja treba ispuniti za deklaracije za stavljanje u određeni carinski postupak.

Članak 217.

Podaci koji se zahtijevaju kada se upotrebljava jedan od obrazaca iz članka 205. stavka 2. ovisi o predmetnom obrascu. Po potrebi ih se dopunjava odredbama koje se odnose na predmetni carinski postupak.

Odjeljak 4.

Isprave koje se prilažu carinskoj deklaraciji

Članak 218.

1.   Carinskoj deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet prilažu se sljedeće isprave:

(a)	račun na osnovi kojeg je prijavljena carinska vrijednost robe, kako se zahtijeva na temelju članka 181.;

(b)	ako se to zahtijeva na temelju članka 178., deklaracija o podacima za procjenu carinske vrijednosti prijavljene robe, sastavljena je u skladu s uvjetima iz navedenog članka;

(c)	isprave potrebne za primjenu povlaštenih tarifnih pravila ili drugih mjera kojima se odstupa od važećih propisa za deklariranu robu;

(d)	sve druge isprave potrebne za primjenu odredaba koje uređuju puštanje deklarirane robe u slobodni promet.

2.   Carinska tijela mogu zahtijevati da se pri podnošenju deklaracije prilože prijevozne isprave ili isprave u vezi s prethodnim carinskim postupkom, prema potrebi.

Kada se jedna vrsta robe podnosi u dvije ili više pošiljaka, također se može zahtijevati prilaganje popisa pošiljaka ili jednakovrijedne isprave u kojoj je naveden sadržaj pojedinačne pošiljke.

3.   Međutim, ako se za robu odobravaju davanja na temelju članka 81. Zakonika, isprave iz stavka 1. točaka (b) i (c) ne trebaju se zahtijevati.

Pored toga, ako se za robu odobrava oslobođenje uvozne carine, isprave iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ne trebaju se zahtijevati osim ako carinska tijela ne smatraju da su te isprave potrebne radi pravilne primjene odredaba koje uređuju puštanje robe u slobodni promet.

Članak 219.

1.   Provoznoj deklaraciji prilaže se prijevozna isprava. Polazna carinarnica može odobriti da se prijevozna isprava ne priloži u trenutku obavljanja formalnosti. Međutim, na zahtjev carinarnice ili drugog nadležnog tijela prijevozna isprava predočava se tijekom prijevoza.

2.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje primjenjive mjere pojednostavnjenja, carinska isprava za izvoz/otpremu ili ponovni izvoz robe iz carinskog područja Zajednice ili bilo koja druga isprava s jednakim učinkom podnosi se polaznoj carinarnici zajedno s provoznom deklaracijom na koju se odnosi.

3.   Carinska tijela mogu, prema potrebi, zahtijevati podnošenje isprave koja se odnosi na prethodni carinski postupak.

Članak 220.

1.   Isprave koje se prilažu deklaraciji o stavljanju u carinski postupak s gospodarskim učinkom, osim za postupak vanjske proizvodnje, jesu sljedeće:

(a)	isprave iz članka 218., osim u slučajevima stavljanja u postupak carinskog skladištenja u bilo koje skladište osim skladišta tipa D;

(b)	odobrenje za predmetni carinski postupak ili primjerak zahtjeva za odobrenje ako se primjenjuje drugi podstavak članka 556. stavka 1., osim u slučajevima stavljanja u postupak carinskog skladištenja ili ako se primjenjuju članci 568. stavak 3., 656. stavak 3. ili 695. stavak 3.

2.   Isprave koje se prilažu deklaraciji za stavljanje u postupak vanjske proizvodnje jesu sljedeće:

(a)	isprave iz članka 221.;

(b)	odobrenje za postupak ili preslika zahtjeva za odobrenje ako se primjenjuje drugi podstavak članka 751. stavka 1., osim ako se ne primjenjuje članak 760. stavak 2.

3.   Članak 218. stavak 2. primjenjuje se na deklaracije za stavljanje u bilo koji carinski postupak s gospodarskim učinkom.

4.   Carinska tijela mogu dopustiti da im se isprave iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) stave na raspolaganje umjesto da se prilože deklaraciji.

Članak 221.

1.   Izvoznoj deklaraciji ili ponovno izvoznoj deklaraciji prilažu se sve isprave potrebne za ispravan obračun izvoznih carina i primjenu odredaba koje uređuju izvoz predmetne robe.

2.   Članak 218. stavak 2. primjenjuje se na izvozne i ponovno izvozne deklaracije.

POGLAVLJE 2.

Elektroničke carinske deklaracije

Članak 222.

1.   Carinska tijela mogu dopustiti deklarantu zamijenu svih ili dijela podataka iz pisane deklaracije iz Priloga 37. slanjem nadležnoj carinarnici, radi računalne obrade, podatke u obliku šifriranih oznaka ili podatke u bilo kojem drugom obliku koji odrede navedena tijela, a koji odgovaraju podacima zahtijevanim za pisane deklaracije.

2.   Carinska tijela određuju uvjete pod kojima se trebaju poslati podaci iz stavka 1.

Članak 223.

Carinska tijela mogu odobriti uporabu računala, između ostalog, kako slijedi:

—	mogu zahtijevati da se podaci potrebni za okončanje predmetnih formalnosti upišu u njihove sustave za računalnu obradu deklaracija, bez da se zahtijeva pisana deklaracija,

—	mogu odrediti da je deklaracija u smislu članka 205. stavka 1. sačinjena unosom podataka u računalo ako se ne predoči isprava koja odgovara deklaraciji.

Članak 224.

1.   Kada se formalnosti izvrše upotrebom javnih ili privatnih računalnih sustava, carinska tijela odobravaju osobama koje to zatraže da se vlastoručni potpis nadomjesti drugim oblikom identifikacije koji se može temeljiti na uporabi šifri te koji ima jednake pravne posljedice kao i vlastoručni potpis.

2.   Carinska tijela mogu dopustiti osobama na koje se to odnosi da priložene isprave iz članaka 218. do 221. ispune i pošalju računalnim putem u potpunosti ili djelomično.

3.   Olakšice iz stavaka 1. i 2. dozvoljavaju se samo ako su ispunjeni tehnički i administrativni uvjeti koje su utvrdila carinska tijela.

POGLAVLJE 3.

Carinske deklaracije podnesene usmeno ili nekim drugim radnjama

Odjeljak 1.

Usmene deklaracije

Članak 225.

Carinske deklaracije mogu se predati usmeno za puštanje u slobodni promet sljedeće robe:

(a)	robe nekomercijalne naravi: — koja je u putnikovoj osobnoj prtljazi, ili — koja je poslana fizičkim osobama, ili — u ostalim slučajevima manjeg značaja, ako carinska tijela to odobre;

(b)

robe komercijalne naravi pod uvjetom da: — ukupna vrijednost po pošiljci i po deklarantu ne prelazi statistički prag koji je utvrđen u važećim odredbama Zajednice, i — pošiljka nije dio redovitog niza sličnih pošiljki, i — robu ne prevoze neovisni prijevoznici kao dio većeg komercijalnog prijevoznog postupka;

(c)	robe iz članka 229. ako se radi o povratu robe;

(d)	robe iz članka 230. stavaka (b) i (c).

Članak 226.

Carinske deklaracije mogu se predati usmeno za izvoz:

(a)	robe nekomercijalne naravi: — koja je u putnikovoj osobnoj prtljazi, ili — koju šalju fizičke osobe;

(b)	robe iz članka 225. stavka (b);

(c)	robe iz članka 231. stavaka (b) i (c);

(d)	ostale robe u slučajevima manjeg gospodarskog značaja, ako carinska tijela to odobre.

Članak 227.

1.   Carinska tijela mogu odrediti da se članci 225. i 226. ne primjenjuju ako osoba koja započinje postupak carinjenja robe djeluje u ime druge osobe u svojstvu carinskog zastupnika.

2.   Ako carinska tijela sumnjaju u točnost ili potpunost prijavljenih podataka, mogu zahtijevati podnošenje pisane deklaracije.

Članak 228.

Ako roba koja je usmeno deklarirana carini, u skladu s člancima 225. i 226., podliježe uvoznim ili izvoznim carinama, carinska tijela dotičnoj osobi izdaju obračun dugovanih carina.

Članak 229.

1.   Carinske deklaracije mogu se podnijeti usmeno za privremeni uvoz sljedeće robe, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 696.:

(a)

— životinje i opremu iz članka 685., — ambalažu iz članka 679., — opremu za radio i televizijsku produkciju i emitiranje te vozila posebno opremljena za radio i televizijsko emitiranje, uključivši i njihovu opremu, koju uvoze javne ili privatne organizacije s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice te su ih carinska tijela koja su izdala odobrenje za postupak, ovlastile za uvoz te opreme i vozila, — instrumente i uređaje potrebne liječnicima za pružanje pomoći oboljelima koji čekaju na presađivanje organa u skladu s člankom 671. stavkom 2. točkom (c);

(b)	robe iz članka 232.;

(c)	ostale robe, ako carinska tijela to odobre.

2.   Roba iz stavka 1. može također podlijegati usmenoj deklaraciji radi završetka postupka ponovnog izvoza za privremeni uvozni postupak.

Odjeljak 2.

Carinske deklaracije podnesene nekim drugim radnjama

Članak 230.

Ako se podnesena roba izričito ne deklarira carini, sljedeće se smatra deklariranim za puštanje u slobodni promet nekom od radnji iz članka 233.:

(a)	roba nekomercijalne naravi koja je u putnikovoj osobnoj prtljazi, a oslobođena je plaćanja carine na temelju poglavlja I., glave XI. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 918/83 (12), ili kao vraćena roba;

(b)	roba oslobođena plaćanja carine na temelju poglavlja I., glava IX. i X. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 918/83;

(c)	prijevozna sredstva oslobođena plaćanja carine kao vraćena roba;

(d)	roba uvezena u okviru uvoza manjeg značaja i izuzeta od obveze prijevoza do carinarnice u skladu s člankom 38. stavkom 4. Zakonika, pod uvjetom da ne podliježe plaćanju uvozne carine.

Članak 231.

Ako se podnesena roba izričito ne deklarira carini, sljedeće se smatra deklariranim za izvoz nekom od radnji iz članka 233. stavka (b):

(a)	roba nekomercijalne naravi u putnikovoj osobnoj prtljazi, ako ne podliježe naplati izvozne carine;

(b)	prijevozna sredstva koja su registrirana u carinskom području Zajednice i namijenjena su ponovnom uvozu;

(c)	roba iz Poglavlja II. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 918/83;

(d)	ostala roba manjeg gospodarskog značenja, ako carinska tijela to odobre.

Članak 232.

1.   Ako se podnesena roba pisano ili usmeno ne deklarirana carini, sljedeće se smatra deklariranim za privremeni uvoz nekom od radnji iz članka 233., u skladu s člancima 698. i 735.:

(a)	osobni predmeti i roba putnika namijenjena za sportske svrhe iz članka 684.;

(b)	prijevozna sredstva iz članaka 718. do 725.

2.   Ako roba nije pisano ili usmeno deklarirana carini, smatra se da je roba iz članka 1. bila deklarirana za ponovni izvoz kojim se završava postupak privremenog uvoza nekom od radnji iz članka 233.

Članak 233.

Za potrebe članaka 230. do 232., sljedeće se radnje smatraju carinskom deklaracijom:

(a)

u slučaju kad je roba prevezena do carinarnice ili kojeg drugog mjesta koje je određeno ili odobreno u skladu s člankom 38. stavkom 1. točkom (a) Zakonika: — ulazak kroz zelenu ili „ništa za prijaviti” traku u carinarnicama gdje postoji sustav s dvije odvojene trake, — ulazak kroz carinarnicu koja ne djeluje u sustavu s dvije odvojene trake bez da se spontano ne podnese carinska deklaracija, — stavljanje naljepnice „ništa za prijaviti” ili vinjete carinske deklaracije na vjetrobransko staklo osobnog automobila ako je ta mogućnost predviđena nacionalnim odredbama;

(b)	u slučaju izuzeća obveze prijevoza robe carini u skladu s odredbama za provedbu članka 38. stavka 4. Zakonika, u slučaju izvoza robe u skladu s člankom 231. i u slučaju ponovnog izvoza robe u skladu s člankom 232. stavkom 2.: — sam čin prelaska granice carinskog područja Zajednice.

Članak 234.

1.   Ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 230. do 232., smatra se da je roba bila podnesena carini u smislu članka 63. Zakonika, da je deklaracija bila prihvaćena, a roba puštena u zahtijevani postupak u onom trenutku kad su izvršene radnje iz članka 233.

2.   Ako se u kontroli utvrdi da je izvršena radnja iz članka 233., ali uvezena ili iznesena roba ne ispunjava uvjete iz članaka 230. do 232., smatra se da je predmetna roba nezakonito uvezena ili izvezena.

Odjeljak 3.

Zajedničke odredbe za odjeljke 1. i 2.

Članak 235.

Odredbe članaka 225. do 232. ne primjenjuju se na robu za koju se zahtijeva isplata subvencija, ili drugih iznosa ili povrat carina, ili koja podliježe zabrani ili ograničenju ili drugoj posebnoj formalnosti.

Članak 236.

Za potrebe odjeljaka 1. i 2., „putnik” znači:

A.	pri uvozu: 1. svaka osoba koja privremeno ulazi u carinsko područje Zajednice u kojem nema uobičajeno boravište; i 2. svaka osoba koja se vraća u carinsko područje Zajednice u kojem ima uobičajeno boravište, nakon što je privremeno boravila u trećoj zemlji;

B.	pri izvozu: 1. svaka osoba koja privremeno napušta carinsko područje Zajednice u kojem ima uobičajeno boravište; i 2. svaka osoba koja nakon privremenog boravka napušta carinsko područje Zajednice i gdje nema uobičajeno boravište.

Odjeljak 4.

Poštanski promet

Članak 237.

1.   Za sljedeće poštanske pošiljke se smatra da su bile deklarirane carini:

A.

za puštanje u slobodni promet: (a) u trenutku unosa u carinsko područje Zajednice: — razglednice i pisma, isključivo s osobnim porukama, — poruke ispisane braillovim pismom, — tiskovine koje ne podliježu plaćanju uvozne carine, te — sve pošiljke poslane kao pisma i poštanski paketi koje su izuzete od obveze da budu prevezene do carine u skladu s odredbama članka 38. stavka 4. Zakonika; (b) u trenutku kada su podnesene carini: — pošljke poslane kao pisma i poštanski paketi koje nisu navedene pod (a), pod uvjetom da im je priložen obrazac C1 i/ili deklaracija C2/CP3;

B.

za izvoz: (a) trenutku kad ih prihvate poštanska tijela, ako se radi o pošiljkama poslanima kao pisma i poštanski paketi koje ne podliježu plaćanju izvoznih carina; (b) u trenutku kad su podnesene carini, ako se radi o pošiljkama poslanima kao pisma i poštanski paketi koje podliježu plaćanju izvoznih carina, pod uvjetom da im je priložen obrazac C1 i/ili deklaracija C2/CP3.

2.   Primatelj, u slučajevima iz stavka 1.A, i pošiljatelj, u slučajevima iz stavka 1.B, smatraju se deklarantom i, prema potrebi, dužnikom. Carinska tijela mogu propisati da se poštanska uprava smatra deklarantom i, prema potrebi, dužnikom.

3.   Za potrebe stavka 1., za robu koja ne podliježe plaćanju carine smatra se da je bila podnesena carini u smislu članka 63. Zakonika, carinska deklaracija prihvaćena i puštanje robe odobreno:

(a)	u slučaju uvoza, u trenutku kada je roba dostavljena primatelju;

(b)	u slučaju izvoza, u trenutku kada je roba prihvaćena od strane poštanskih tijela.

4.   Ako uz pošiljku poslanu kao pismo ili poštanski paket koja nije izuzeta od obveze da bude prevezena do carine u skladu s odredbama članka 38. stavka 4. Zakonika nije priložen obrazac C1 i/ili deklaracija C2/CP3 ili ako ta deklaracija nije potpuna, carinska tijela određuju obrazac na kojem carinsku deklaraciju treba podnijeti ili dopuniti.

Članak 238.

Članak 237. ne primjenjuje se:

—	na pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi čija ukupna vrijednost prelazi statistički prag koji je utvrđen važećim odredbama Zajednice; carinska tijela mogu odrediti više pragove,

—	na pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi koje čine dio uzastopnih pošiljaka istovrsnih postupaka,

—	ako je podnesena carinska deklaracija u pisanom obliku, usmeno ili uporabom tehnike za obradu podataka,

—	na pošiljke koje sadrže robu iz članka 235.

GLAVA VIII.

PREGLED ROBE, NALAZI CARINARNICE I OSTALE MJERE KOJE PRIMJENJUJE CARINARNICA

Članak 239.

1.   Roba se pregledava na mjestima i u vrijeme koje za to odrede carinska tijela.

2.   Međutim, carinska tijela mogu, na zahtjev deklaranta, dozvoliti da se pregled robe obavi na drugim mjestima ili izvan uredovnog vremena iz stavka 1.

Deklarant snosi sve troškove nastale takvim pregledom.

Članak 240.

1.   Ukoliko carinska tijela odluče obaviti pregled robe o tome obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika.

2.   Ako se odluče za djelomični pregled robe, carinska tijela obavještavaju deklaranta ili njegovog zastupnika koju robu želi pregledati. Odluka carinskih tijela je konačna.

Članak 241.

1.   Deklarant ili osoba koju on imenuje da bude prisutna pregledu robe pruža carinskim tijelima svu pomoć potrebnu za olakšanje posla. Ako pomoć nije dovoljna carinska tijela mogu zahtijevati da deklarant odredi drugu osobu koja može pružiti potrebnu pomoć.

2.   Ako deklarant odbije sudjelovati u pregledu robe ili ne opunomoći drugu osobu koja bi carinskim tijelima pri pregledu pružila potrebnu pomoć koju oni smatraju potrebnom, navedena tijela određuju rok u kojem deklarant mora ispuniti svoju obvezu, osim ako smatraju da može odustati od takvog pregleda.

Ako, po isteku roka, deklarant nije ispunio zahtjeve carinskih tijela, ona, u smislu primjene članka 75. stavka (a) Zakonika, nastavljaju pregled robe na rizik i trošak deklaranta, tražeći po potrebi usluge stručnjaka ili bilo koje druge osobe određene u skladu s važećim odredbama.

3.   Rezultati koje su carinska tijela dobila tijekom pregleda obavljenog pod uvjetima iz prethodnog stavka imaju jednaku vrijednost kao pregled obavljen u prisustvu deklaranta.

4.   Umjesto mjera utvrđenih u stavcima 2. i 3., carinska tijela imaju mogućnost smatrati deklaraciju ništavom ako deklarantovo odbijanje prisustvovanja pregledu ili imenovanja zastupnika koji bi carinskim tijelima pružio potrebnu pomoć nije spriječilo navedena tijela da utvrde da su pravila koja uređuju stavljanje robe u predmetni carinski postupak bila prekršena i ako takvim postupanjem deklarant ne izigrava ili ne pokušava izigravati odredbe članka 66. stavka 1. ili članka 80. stavka 2. Zakonika.

Članak 242.

1.   Ako carinska tijela odluče uzeti uzorke, o svojoj odluci izvješćuju deklaranta ili njegovog zastupnika.

2.   Carinska tijela sami uzimaju uzorke. Međutim, mogu zatražiti da to pod njihovim nadzorom učini deklarant ili osoba koju on imenuje.

Uzorci se uzimaju u skladu s metodama iz važećih odredaba.

3.   Uzorci se uzimaju u količinanama koje ne premašuju količinu koja je potrebna za analizu ili podrobniji pregled, uključujući moguću superanalizu.

Članak 243.

1.   Deklarant ili osoba koju on imenuje da bude prisutna uzimanju uzoraka pruža carinskim tijelima svu pomoć potrebnu za olakšanje postupka.

2.   Ako deklarant odbije prisustvovati uzimanju uzoraka ili ne imenuje drugu osobu koja bi prisustvovala, ili ako carinskim tijelima ne pruži svu pomoć potrebnu za olakšanje postupka, primjenjuju se odredbe članka 241. stavaka 1., 2. i 3.

Članak 244.

Ako carinska tijela uzmu uzorke za analizu ili podrobniji pregled, odobravaju puštanje predmetne robe bez čekanja rezultata analize ili pregleda, osim ako ne postoje drugi razlozi da to ne učine, i pod uvjetom da su, ako je carinski dug nastao ili bi mogao nastati, predmetne carine već proknjižene i plaćene ili osigurane.

Članak 245.

1.   Količine uzoraka koje su uzete od strane carinarnice ne oduzimaju se od prijavljene količine.

2.   Što se tiče izvozne deklaracije ili deklaracije za vanjsku proizvodnju, deklarantu se odobrava, ako to dopuštaju okolnosti, da u svrhu popunjavanja pošiljke nadomjesti količinu robe uzetu za uzorak s istovjetnom robom.

Članak 246.

1.   Osim ako se ne unište tijekom analize ili detaljnijeg ispitivanja, uzeti uzorci vraćaju se deklarantu na njegov zahtjev i trošak kada ih carinska tijela više ne trebaju čuvati, a posebno nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva koja je deklarant imao na raspolaganju protiv odluke carinskih tijela donesene na osnovi rezultata navedene analize ili drugog detaljnijeg ispitivanja.

2.   Ako deklarant ne zahtijeva da mu se vrate uzorci, uzorci se mogu uništiti ili pohraniti kod carinskih tijela. U pojedinim slučajevima, međutim, carinska tijela mogu zahtijevati od deklaranta da ukloni ostatak uzoraka.

Članak 247.

1.   Ako carinska tijela provjeravaju deklaracije i priložene isprave ili obave pregled robe, ona bilježe na primjerku deklaracije koju zadržavaju ili na ispravi koja se prilaže, osnove i rezultate bilo koje takve provjere ili pregleda. U slučaju djelomičnog pregleda robe, bilježe se podaci o pregledanoj pošiljci.

Prema potrebi, carinska tijela također navode u deklaraciji da je deklarant ili njegov zastupnik bio odsutan.

2.   Ako rezultati provjere deklaracije i priloženih isprava ili pregleda robe nisu u skladu s podacima navedenim u deklaraciji, carinska tijela navode, barem na preslici deklaracije koju zadržavaju navedena tijela, ili na ispravi koja se prilaže deklaraciji, podatke koje je potrebno uzeti u obzir u smislu obračuna davanja u vezi s predmetnom robom i, prema potrebi, obračuna subvencija ili drugih iznosa plaćenih pri izvozu te primjene ostalih odredaba koje uređuju carinski postupak u koji je roba stavljena.

3.   U rezultatima provjere carinska tijela po potrebi navode načine utvrđivanja identifikacije. Rezultati sadrže datum i potrebne podatke za prepoznavanje službenika koji ih je izdao.

4.   Ako carinska tijela niti provjeravaju deklaraciju niti pregledavaju robu, ne ovjeravaju deklaraciju ili priloženu ispravu iz stavka 1.

Članak 248.

1.   Puštanjem robe nastaje obveza knjiženja uvoznih carina utvrđenih na osnovi podataka u deklaraciji. Ako carinska tijela smatraju da bi provjere koje su izvršili mogle prouzročiti viši iznos carina od onoga koji proizlazi iz podataka navedenih u deklaraciji koje će se obračunati, carinska tijela nadalje zahtijevaju polaganje jamstva dovoljnog za pokrivanje razlike između iznosa navedenog o podatcima u deklaraciji i iznosa koji se naposljetku može obračunati za robu. Međutim, deklarant može zahtijevati izravno knjiženje iznosa carina kojem roba može naposljetku podlijegati umjesto polaganja navedenog jamstva.

2.   Ako, na temelju izvršenih provjera, carinska tijela ustanove da se iznos uvoznih carina razlikuje od iznosa koji proizlazi od podataka iz deklaracije, puštanje robe dovodi do neposrednog knjiženja tako procijenjenog iznosa.

3.   Ako carinska tijela sumnjaju primjenjuje li se ili ne zabrana ili ograničenje i to se ne može razriješiti dok rezultati provjere, koju su provodila tijela, nisu poznati, predmetna roba ne može biti puštena.

Članak 249.

1.   Carinska tijela određuju način puštanja robe, vodeći računa o mjestu na kojem se roba nalazi i posebnim načinima na koje se provodi njezin nadzor.

2.   Ako je podnesena deklaracija u pisanom obliku, puštanje robe i datum puštanja robe navodi se na deklaraciji ili, po potrebi, na ispravi koja joj je priložena, a preslika se vraća deklarantu.

Članak 250.

1.   Ako carinska tijela ne mogu odobriti puštanje robe iz jednog od razloga navedenih u drugoj i trećoj alineji članka 75. stavka (a) Zakonika, tijela deklarantu određuju rok za ispunjavanje propisanih obveza.

2.   Ako, u okolnostima iz druge alineje članka 75. stavka (a) Zakonika, deklarant nije predočio zahtijevane isprave u roku iz stavka 1., predmetna deklaracija smatra se nevažećom i carinarnica je poništava. Primjenjuju se odredbe članka 66. stavka 3. Zakonika.

3.   U slučajevima iz treće alineje članka 75. stavka (a) Zakonika, i ne dovodeći u pitanje mjere poduzete na temelju prvog podstavka članka 66. stavka 1. ili članka 182. Zakonika, ako deklarant ne plati nastali carinski dug, odnosno ne položi odgovarajući instrument osiguranja za plaćanje carinskog duga u roku iz stavka 1., carinska tijela mogu započeti pripremne formalnosti za prodaju robe. U tom se slučaju roba prodaje ako u međuvremenu zahtijevani uvjeti nisu bili ispunjeni, po potrebi prisilnom prodajom ako to dozvoljava zakon države članice kojoj predmetna tijela pripadaju. Carinska tijela o tome obavješćuju deklaranta.

Carinska tijela mogu, na rizik i trošak deklaranta, premjestiti robu u poseban prostor koji je pod njihovim nadzorom.

Članak 251.

Odstupajući od članka 66. stavka 2. Zakonika, carinska deklaracija može se poništiti nakon puštanja robe, kako je predviđeno ispod:

1.

ako se utvrdi da je roba greškom deklarirana za carinski postupak radi kojeg je nastala obveza plaćanja uvoznih carina umjesto da je bila stavljena u drugi carinski postupak, carinska tijela poništavaju deklaraciju ako je zahtjev podnesen u roku tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske deklaracije pod uvjetom da: — roba nije bila upotrebljavana protivno uvjetima koje predviđa carinski postupak u kojeg je morala biti stavljena, — je roba u trenutku kad je bila deklarirana za prvi postupak bila namijenjena za stavljanje u drugi carinski postupak, za kojeg je ispunjavala sve zahtijevane uvjete, te — je roba bez odlaganja stavljena u carinski postupak za koji je stvarno namijenjena. Deklaracija za stavljanje robe u drugi carinski postupak proizvodi učinke od dana prihvaćanja poništene deklaracije. U posebno opravdanim, izvanrednim slučajevima, carinska tijela mogu dopustiti protek tromjesečnog roka;

2.

ako je roba bila deklarirana za izvoz ili za postupak vanjske proizvodnje, deklaracija se poništava pod uvjetom da: (a) u slučaju da je roba predmet izvozne carine, zahtjeva za povrat uvozne carine, subvencija ili drugih iznosa pri izvozu ili drugih posebnih izvoznih mjera: — deklarant podnosi izvoznoj carinarnici dokaz da roba nije napustila carinsko područje Zajednice, — deklarant navedenoj carinarnici vrati sve preslike carinske deklaracije zajedno sa svim drugim ispravama koje su mu izdane po prihvaćanju deklaracije, — deklarant podnosi izvoznoj carinarnici dokaz da su vraćene sve subvencije i drugi iznosi odobreni na temelju sadržaja izvozne deklaracije predmetne robe, odnosno da su predmetne uprave poduzele mjere da se ti iznosi ne isplate, te — deklarant, u skladu s važećim odredbama, ispuni sve druge obveze koje odredi izvozna carinarnica radi uređivanja položaja robe. Poništavanje carinske deklaracije ima za posljedicu vraćanje u prvotno stanje otpisa količina izvršenog na izvoznoj dozvoli i potvrdi o utvrđenom predujmu. Ako roba deklarirana za izvoz mora u određenom roku napustiti carinsko područje Zajednice, nepoštivanje tog roka ima za posljedicu poništavanje odnosne deklaracije; (b) u slučaju druge robe, izvozna carinarnica je bila obaviještena u skladu s člankom 796. da deklarirana roba nije napustila carinsko područje Zajednice;

3.	ako je radi ponovnog izvoza robe bila podnesena deklaracija, gornji stavak 2. primjenjuje se na odgovarajući način;

4.

ako je roba iz Zajednice bila stavljena u postupak carinskog skladištenja u smislu članka 98. stavka 1. točke (b) Zakonika, poništavanje deklaracije za stavljanje u taj postupak može se zatražiti i obaviti pod uvjetom da su prihvaćene mjere predviđene u odgovarajućim zakonima za slučajeve nepoštivanja nekog od dopuštenih postupanja ili uporabe. Ako, po isteku roka određenog za ostavljanje robe u postupku carinskog skladištenja nije bio podnesen zahtjev za određivanje nekog od dopuštenih postupanja ili uporabe predviđenog odgovarajućim zakonima, carinska tijela poduzimaju mjere predviđene tim zakonima.

Članak 252.

Ako carinska tijela prodaju robu sukladno članku 75. Zakonika, to se vrši u skladu s člankom 188.

GLAVA IX.

POJEDNOSTAVNJENI POSTUPCI

POGLAVLJE 1.

Definicije

Članak 253.

1.   Postupak na osnovi nepotpune deklaracije carinskim tijelima dopušta da prihvate, u propisno opravdanom slučaju, deklaraciju koja ne sadrži sve potrebne podatke ili kojoj nisu priložene sve isprave potrebne za predmetni carinski postupak.

2.   Pojednostavnjeni postupak deklariranja omogućava da se za robu započne predmetni carinski postupak po podnošenju pojednostavnjene deklaracije uz obavezu naknadnog podnošenja dopunske deklaracije, koja je s obzirom na okolnosti slučaja opća, periodična ili rekapitulativna.

3.   Postupak kućnog carinjenja omogućuje stavljanje robe u predmetni carinski postupak koji se obavlja u prostorijama osobe na koju se to odnosi ili na drugim mjestima koja odrede ili odobre carinska tijela.

POGLAVLJE 2.

Deklaracije za puštanje robe u slobodni promet

Odjeljak 1.

Nepotpune deklaracije

Članak 254.

Deklaracije za puštanje robe u slobodni promet koje carinska tijela mogu prihvatiti na osnovi zahtjeva deklaranta bez obzira na to što ne sadrži sve propisane podatke iz Priloga 37. sadrži najmanje podatke u polju 1 (prvo i drugo podpolje), 14, 21, 31, 37, 40 i 54 Jedinstvene carinske deklaracije i:

—	opis robe na dostatno precizan način kako bi se carinskim tijelima omogućilo da odmah i nedvosmisleno odrede predmetni broj ili podbroj kombinirane nomenklature,

—	ako roba podliježe carinama ad valorem, njezina vrijednost za carinske svrhe ili, ako je očito da deklarant ne može deklarirati ovu vrijednost, njezina privremena vrijednost se navode, a koja je prihvatljiva za carinska tijela uzimajući u obzir podatke koji su na raspolaganju deklarantu,

—	sve druge podatke koji se smatraju nužnima carinskim tijelima da bi se osiguralo prepoznavanje robe, provedbu odredaba koje uređuju puštanje robe u slobodni promet i utvrđivanje iznosa osiguranja koje treba položiti da bi se roba mogla pustiti.

Članak 255.

1.   Deklaracijama za puštanje robe u slobodni promet koje carinska tijela prihvaćaju na osnovi zahtjeva deklaranta bez da su joj priložene sve propisane isprave, priložene su barem one isprave koje su potrebne da bi se deklarirana roba mogla pustiti u slobodni promet.

2.   Odstupajući od od stavka 1., može se prihvatiti deklaracija kojoj nisu priložene sve isprave koje bi morale biti priložene prije puštanja robe u slobodni promet ako se carinskim tijelima prethodno dokaže:

(a)	da predmetna isprava postoji i da je važeća;

(b)	da nije mogla biti priložena deklaraciji iz razloga na koje deklarant nije mogao utjecati;

(c)	da bi odgađanje prihvaćanja takve deklaracije sprečavalo puštanje robe u slobodni promet ili bi radi odlaganja trebalo obračunati carinu po višoj stopi.

Podaci vezani uz isprave koje nedostaju u svim slučajevima navedeni su na deklaraciji.

Članak 256.

1.   Rok koji carinska tijela dopuštaju deklarantu za slanje podataka ili podnošenje isprava koje nedostaju u trenutku prihvata deklaracije ne smije biti dulji od jednog mjeseca od datuma prihvata deklaracije.

U slučaju u kojima je potrebna isprava za odobravanje smanjene ili nulte stope uvozne carine, a carinska tijela opravdano vjeruju da bi se za robu deklariranu nepotpunom deklaracijom mogla odobriti smanjena ili nulta stopa carine, na zahtjev deklaranta, može se za podnošenje te isprave odobriti duži rok. Taj dodatni rok ne smije biti duži od tri mjeseca.

Ako se podaci ili isprave koje nedostaju odnose na carinsku vrijednost, carinska tijela mogu, ako je to s obzirom na okolnosti neophodno, odrediti duži rok ili produžiti prvotno određeni rok. Kod ukupno odobrenog razdoblja uzimaju se u obzir važeći propisani rokovi.

2.   Ako se smanjena ili nulta stopa uvozne carine primjenjuje na robu puštenu u slobodni promet samo u okviru određenih carinskih kvota ili plafona, roba se može naplatiti od dozvoljenih ograničenja samo uz prilaganje isprave koja je uvjet za odobravanje smanjene ili nulte stope. Isprava mora biti u svakom slučaju priložena:

—	prije datuma od kojeg se mjerom Zajednice ponovno uvode uobičajene uvozne carine, u slučaju carinskih plafona,

—	prije isteka propisanih rokova, u slučaju carinskih kvota.

3.   Pridržavajući se stavaka 1. i 2., isprava čije podnošenje uvjetuje odobravanje smanjene ili nulte stope uvozne carine može se podnijeti po isteku roka za razdoblje za koje je bila određena ta smanjena ili nulta stopa carine, pod uvjetom da je deklaracija za odnosnu robu prihvaćena prije isteka tog roka.

Članak 257.

1.   Prihvaćanje nepotpune deklaracije od strane carinskih tijela ne može spriječiti ili odgoditi puštanje tako deklarirane robe, osim ako za to ne postoje drugi razlozi. Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 248., roba se pušta u skladu s uvjetima utvrđenima u donjim stavcima 2. do 5.

2.   Ako naknadno prilaganje podataka ili isprava koje nisu bile priložene u trenutku prihvaćanja deklaracije ne utječe na visinu carina kojima roba koju navedena deklaracija obuhvaća podliježe, carinska tijela odmah za tako deklariranu robu obračunava plativi iznos po redovitom postupku.

3.   Ukoliko, sukladno članku 254., deklaracija sadrži privremene podatke o vrijednosti, carinska tijela:

—	odmah knjiže iznos carina utvrđenih na osnovi tog navoda,

—	zahtijevaju, ukoliko je potrebno, da se položi jamstvo u visini razlike između navedenog iznosa i iznosa kojem roba naposljetku može podlijegati.

4.   Ukoliko, u okolnostima osim onih iz stavka 3., naknadno prilaganje podataka ili isprava koje nisu bile priložene u trenutku prihvaćanja deklaracije može utjecati na visinu carina kojima roba obuhvaćena navedenom deklaracijom podliježe:

(a)

ako bi se mogla radi naknadnog prilaganja podatka ili isprave odobriti uporaba smanjene stope carine, carinska tijela: — odmah knjiže uvozne carine koje se plaćaju po smanjenoj stopi, — zahtijevaju da deklarant položi jamstvo u visini razlike između navedenog iznosa i iznosa uvoznih carina koju bi trebalo obračunati za tu robu, ako bi se uvozne carine na robu izračunale po uobičajenoj stopi;

(b)	ako bi se moglo radi naknadnog prilaganja podataka ili isprava odobriti potpuno oslobođenje od plaćanja carina, carinska tijela zahtijevaju polaganje jamstva u visini iznosa koji bi morao biti plaćen ako bi se carine izračunale po uobičajenoj stopi.

5.   Ne dovodeći u pitanje moguće naknadne izmjene do kojih može doći, posebno kao rezultat konačnog određivanja carinske vrijednosti, deklarant ima mogućnost da, umjesto polaganja jamstva, zahtijeva direktno knjiženje:

—	ako se primjenjuje druga alineja stavka 3. ili druga alineja stavka 4. točke (a), iznosa carina kojoj roba naposljetku može podlijegati, ili

—	ako se primjenjuje stavak 4. točka (b), iznosa carina izračunane po uobičajenoj stopi.

Članak 258.

Ako do isteka roka iz članka 256. deklarant ne podnese podatke koji su potrebni za konačno utvrđivanje carinske vrijednosti robe ili ne podnese podatke ili isprave koji nedostaju, carinska tijela odmah knjiže, kao carine kojima predmetna roba podliježe, iznos jamstva predviđenog u skladu s odredbama druge alineje članka 257. stavka 3., druge alineje članka 257. stavka 4. točke (a) ili članka 257. stavka 4. točke (b).

Članak 259.

Nepotpunu deklaraciju prihvaćenu na temelju uvjeta iz članaka 254. do 257. može popuniti ili deklarant ili se, uz suglasnost carinskih tijela, može zamijeniti drugom deklaracijom koja udovoljava uvjetima iz članka 62. Zakonika.

U oba slučaja se kao datum utvrđivanja carina i primjenu drugih propisa koji se odnose na puštanje robe u slobodni promet primjenjuje datum prihvaćanja nepotpune deklaracije.

Odjeljak 2.

Pojednostavnjeni postupak deklariranja

Članak 260.

1.   Deklarant je,na osnovi pisanog zahtjeva koji sadrži sve potrebne podatke, ovlašten pod uvjetima i na način propisan u člancima 261. i 262., podnijeti deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet u pojednostavnjenom obliku kada se roba podnosi carini.

2.   Takva pojednostavnjena deklaracija može biti u obliku:

—	ili nepotpune deklaracije, podnesene na obrascu Jedinstvene carinske deklaracije, ili

—	upravne ili trgovačke isprave, uz koju se prilaže zahtjev puštanje robe u slobodni promet.

Ona sadrži barem podatke potrebne za prepoznavanje robe.

3.   Ako to dopuštaju okolnosti, carinska tijela mogu dozvoliti da se zahtjev za puštanje u slobodni promet iz druge alineje stavka 2. zamijeni općim zahtjevom s obzirom na postupke puštanja robe koji se odvijaju u određenom razdoblju. Upućivanje na izdano odobrenje kao odgovor na takav opći zahtjev naznačeno je na trgovačkoj ili upravnoj ispravi podnesenoj u skladu sa stavkom 1.

4.   Pojednostavnjenoj deklaraciji prilažu se sve isprave čije se podnošenje može zahtijevati radi osiguranja puštanja robe u slobodni promet. Primjenjuje se članak 255. stavak 2.

5.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje članak 278.

Članak 261.

1.   Odobrenje iz članka 260. izdaje se deklarantu pod uvjetom da je moguće jamčiti učinkovitu provjeru usklađenosti s uvoznim zabranama ili ograničenjima ili ostalim odredbama koje uređuju puštanje robe u slobodni promet.

2.   Takvo se odobrenje u načelu odbacuje ukoliko je osoba koja je podnijela zahtjev:

—	počinila tešku povredu prava ili ponovila povrede carinskih propisa,

—	deklarira robu za puštanje u slobodni promet samo povremeno.

Može se odbiti ako osoba na koju se to odnosi nastupa za račun druge osobe koja deklarira robu za puštanje u slobodni promet samo povremeno.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 9. Zakonika, odobrenje se može ukinuti ako nastupe okolnosti iz stavka 2.

Članak 262.

1.   U odobrenju iz članka 260. se:

—	određuje carinarnica(e) nadležna za prihvat pojednostavnjenih deklaracija,

—	određuje oblik i sadržaj pojednostavnjenih deklaracija,

—	određuju robe na koje se pojednostavnjene deklaracije odnose i podaci koje pojednostavljene deklaracije moraju sadržavati radi prepoznavanja robe,

—	upućuje na jamstvo koje treba pružiti odnosna osoba radi pokrivanja carinskog duga koji može nastati.

Također se određuje oblik i sadržaj dopunskih deklaracija te utvrđuju rokovi u kojima ih se treba podnijeti carinskim tijelima određenima u tu svrhu.

2.   Carinska tijela mogu ne zahtijevati podnošenje dopunske deklaracije ako se pojednostavljena deklaracija tiče robe čija je vrijednost ispod statističkog praga utvrđenog važećim odredbama Zajednice i ako pojednostavnjena deklaracija već sadrži sve podatke potrebne za puštanje robe u slobodni promet.

Odjeljak 3.

Postupak kućnog carinjenja

Članak 263.

Odobrenje za uporabu postupka kućnog carinjenja izdaje se u skladu s uvjetima i na način utvrđenima u člancima 264. do 266. svakoj osobi koja zahtijeva da se puštanje robe u slobodni promet izvrši u njezinim prostorima ili na drugim mjestima iz članka 253. i koja carinskim tijeima podnese pisani zahtjev u tu svrhu koji sadrži sve potrebne podatke za izdavanje odobrenja:

—	za robu koja je predmet postupka provoza Zajednice ili zajedničkog postupka provoza i za koji je naprijed navedenoj osobi izdano odobrenje za uporabu pojednostavnjenih postupaka pri odredišnoj carinarnici u skladu s člancima 406. do 409.,

—	za robu koja je prethodno stavljena u carinski postupak s gospodarskim učinkom, ne dovodeći u pitanje članak 278.,

—	za robu koja je, nakon što je podnesena carini sukladno članku 40. Zakonika, prevezena u te prostore ili na mjesta u skladu s postupkom provoza, u drugim slučajevima od onih navedenih u prvoj alineji,

—	za robu koja je unesena u carinsko područje Zajednice iako je izuzeta od obveze podnošenja carini sukladno članku 41. točki (b) Zakonika.

Članak 264.

1.   Odobrenje iz članka 263. izdaje se pod uvjetom da:

—	evidencije podnositelja zahtjeva omogućava carinarnskim tijelima učinkovitu kontrolu, a posebno naknadnu kontrolu,

—	je omogućena učinkovita provjera uvoznih ili izvoznih zabrana ili ograničenja kao i drugih mjera za puštanje robe u slobodni promet.

2.   Odobrenje se u načelu odbija ako podnositelj zahtjeva:

—	je počinio tešku povredu prava ili je ponovio povrede carinskih propisa,

—	deklarira robu za puštanje u slobodni promet samo povremeno.

Članak 265.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 9. Zakonika, carinska tijela se mogu suzdržati od ukidanja odobrenja kada:

—	korisnik odobrenja svoje obveze izvrši u roku koji su ona odredila, ili

—	ako neizvršenje obveze nema stvarnih posljedica na pravilno djelovanje postupka.

2.   Odobrenje se u načelu ukida ako dođe do slučaja iz prve alineje članka 264. stavka 2.

3.   Odobrenje se može ukinuti ako dođe do slučaja iz druge alineje članka 264. stavka 2.

Članak 266.

1.   Kako bi se carinskim tijelima omogućilo pravilno obavljanje postupaka, korisnik odobrenja iz članka 263., po prispijeću robe na mjesto određeno u te svrhe:

(a)	pravodobno obavještava carinska tijela o prispijeću robe u obliku i na način koji ona odrede kako bi mu se pustila roba;

(b)	upisuje navedenu robu u svoje evidencije. Taj se unos može zamijeniti bilo kojom drugom formalnošću koja nudi slična osiguranja koja su propisana od strane carinskih tijela. Sadrži datum kada je sastavljen i podatke potrebne za prepoznavanje robe;

(c)	stavlja carinskim tijelima na raspolaganje sve isprave čije je podnošenje potrebno radi primjene odredaba koje uređuju puštanje robe u slobodni promet.

2.   Pod uvjetom da to ne utječe na provjeru pravilnog obavljanja postupaka, carinska tijela mogu:

(a)	dopustiti da se obavijesti iz stavka 1. točke (a) dostave neposredno prije namjeravanog prispijeća robe;

(b)

u određenim posebnim okolnostima, ako to opravdava vrsta robe i učestalost prometa, izuzeti korisnika odobrenja od obveze obavješćivanja nadležne carinarnice o svakom prispijeću robe, pod uvjetom da navedenoj carinarnici dostavi sve podatke koje smatra potrebnima za mogući pregled robe ako se stvori potreba za tim. U tom slučaju, upis robe u evidencije od strane odnosne osobe smatra se puštanjem robe.

Članak 267.

Odobrenje iz članka 263. sadržava posebna pravila za obavljanje postupka, a posebno utvrđuje:

—	robu na koju se odnosi,

—	oblik obveza iz članka 266. i pozivanje na osiguranje koje odnosna osoba treba položiti,

—	vrijeme puštanja robe,

—	rok u kojem treba podnijeti dopunsku deklaraciju i pri kojoj nadležnoj carinarnici,

—	uvjete pod kojima treba za robu podnijeti opću, periodičnu ili rekapitulativnu deklaraciju, po potrebi.

POGLAVLJE 3.

Deklaracije za carinski postupak s gospodarskim učinkom

Odjeljak 1.

Početak carinskog postupka s gospodarskim učinkom

Odsjek 1.

Početak postupka carinskog skladištenja

A.    Nepotpune deklaracije

Članak 268.

1.   Deklaracije za postupak carinskog skladištenja koje ulazna carinarnica može prihvatiti na zahtjev deklaranta bez da sadrže neke od podataka iz Priloga 37. sadrže barem podatke koji su potrebni za prepoznavanje robe obuhvaćene takvom deklaracijom, uključujući količinu robe.

2.   Članci 255., 256. i 259. primjenjuju se na odgovarajući način.

3.   Ovaj članak ne primjenjuje se na deklaracije za postupak poljoprivrednih proizvoda Zajednice navedenih u člancima 529. do 534.

B.    Pojednostavnjeni postupak deklariranja

Članak 269.

1.   Deklarant se, na zahtjev, ovlašćuje, u skladu s uvjetima i na način utvrđen u članku 270., da deklaraciju za početak postupka podnese na pojednostavnjen način po podnošenju robe carinarnici.

Takva pojednostavnjena deklaracija može biti u obliku:

—	ili nepotpune deklaracije vrste iz članka 268., ili

—	upravne ili trgovačke isprave uz zahtjev za početak postupka.

Sadrži podatke iz članka 268. stavka 1.

2.   Ako se navedeni postupak koristi za postupak skladištenja u carinskom skladištu tipa D, pojednostavnjena deklaracija također sadrži vrstu predmetne robe, u detaljima koji su dostatni da se omogući neposredno i nedvosmisleno razvrstavanje, te njihovu carinsku vrijednost.

3.   Postupak iz stavka 1. ne primjenjuje se na skladišta tipa B i F niti na stavljanje poljoprivrednih proizvoda Zajednice iz članaka 529. do 534. u postupak u bilo kojoj vrsti skladišta.

Članak 270.

1.   Zahtjev iz članka 269. stavka 1. podnosi se u pisanom obliku i sadrži sve podatke potrebne za izdavanje odobrenja.

Ako okolnosti slučaja to dopuštaju, zahtjev iz članka 269. stavka 1. može se zamijeniti općim zahtjevom za obavljanje postupaka u određenom vremenskom razdoblju.

U tom slučaju zahtjev se podnosi pod uvjetima iz članaka 497. do 502. i predaje se zajedno sa zahtjevom za upravljanje carinskim skladištem ili kao izmjena prvobitnog odobrenja carinskom tijelu koje je izdalo odobrenje za postupak.

2.   Odobrenje iz članka 269. stavka 1. izdaje se dotičnoj osobi pod uvjetom da to ne utječe na pravilno obavljanje postupaka.

3.   Takvo odobrenje u načelu se odbija ako:

—	se ne nudi potrebno osiguranje za pravilno obavljanje postupka,

—	odnosna osoba deklarira robu za početak postupka samo povremeno,

—	je odnosna osoba počinila tešku povredu prava ili ponovila povrede carinskih propisa.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 9. Zakonika, odobrenje se može ukinuti ako nastupe okolnosti iz stavka 3.

Članak 271.

Odobrenje iz članka 269. stavka 1. sadrži posebna pravila za obavljanje postupka, uključujući:

—	carinarnicu(-e) početka postupka,

—	oblik i sadržaj pojednostavnjene deklaracije.

Dopunsku deklaraciju nije potrebno predočiti.

C.    Postupak kućnog carinjenja

Članak 272.

1.   Odobrenje za uporabu postupka kućnog carinjenja izdaje se u skladu s uvjetima i na način utvrđen u stavku 2. te člancima 273. i 274.

2.   Članak 269. stavak 2. i članak 270. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 273.

1.   Kako bi se carinskim tijelima omogućilo pravilno obavljanje postupaka, korisnik odobrenja, po prispijeću robe na mjesto određeno u tu svrhu:

(a)	propisno izvještava nadzornu carinarnicu o prispijeću robe, u obliku i na način koji odredi carinarnica;

(b)	upisuje ju u evidenciju robe;

(c)	stavlja nadležnoj carinarnici na raspolaganje sve isprave čije je prilaganje potrebno za puštanje robe u postupak.

Upis u evidenciju robe iz stavka (b) sadrži barem neke podatke koji su potrebni da bi se utvrdio trgovinski opis robe i njezine količine.

2.   Primjenjuje se članak 266. stavak 2.

Članak 274.

Odobrenje iz članka 272. stavka 1. utvrđuje posebna pravila za obavljanje postupka i posebno utvrđuje:

—	robu na koju se odnosi,

—	oblik obveza iz članka 273.,

—	vrijeme puštanja robe,

Ne zahtijeva se dopunska deklaracija.

Odsjek 2.

Početak postupka unutarnje proizvodnje, postupka prerade pod carinom i postupka privremenog uvoza

A.    Nepotpune deklaracije

Članak 275.

1.   Deklaracije za početak carinskog postupka s gospodarskim učinkom, osim postupka vanjske proizvodnje i carinskog skladištenja, koje carinarnica početka postupka može prihvatiti na zahtjev deklaranta bez da sadrže neke od podataka iz Priloga 37. ili bez da ih prate određene isprave iz članka 220., sadrže barem podatke iz polja 14, 21, 31, 37, 40 i 54 Jedinstvene carinske deklaracije i iz Polja 44, pozivanje na odobrenje ili:

—	pozivanje na zahtjev, ako se primjenjuje drugi podstavak članka 556. stavka 1., ili

—	podatke iz članka 568. stavka 3., članka 656. stavka 3. ili članka 695. stavka 3. ako se mogu umetnuti u ovo polje kada se primjenjuju pojednostavnjeni postupci za izdavanje odobrenja.

2.   Članci 255., 256. i 259. primjenjuju se na odgovarajući način.

3.   U slučajevima stavljanja robe u postupak unutarnje proizvodnje, sustav povrata, članci 257. i 258. također se primjenjuju na odgovarajući način.

B.    Pojednostavnjena deklaracija i postupci kućnog carinjenja

Članak 276.

Odredbe članaka 260. do 267. i članka 270. primjenjuju se na odgovarajući način na robu deklariranu za carinske postupke s gospodarskim učinkom obuhvaćene ovim odsjekom.

Odsjek 3.

Roba deklarirana za postupak vanjske proizvodnje

Članak 277.

Odredbe članaka 279. do 289. koje se primjenjuju na robu deklariranu za izvoz primjenjuju se na odgovarajući način na robu deklariranu za izvoz u okviru postupka vanjske proizvodnje.

Odjeljak 2.

Završetak carinskog postupka s gospodarskim učinkom

Članak 278.

1.   U slučajevima završetka carinskog postupka s gospodarskim učinkom, osim postupka vanjske proizvodnje i carinskog skladištenja, može se odobriti uporaba pojednostavnjenih postupaka predviđenih za puštanje u slobodni promet ili ponovni izvoz. U slučaju ponovnog izvoza, odredbe članaka 279. do 289. primjenjuju se na odgovarajući način.

2.   Pojednostavnjeni postupci iz članaka 254. do 267. mogu se odobriti za puštanje robe u slobodni promet u okviru postupka vanjske proizvodnje.

3.   U slučajevima završetka postupka carinskog skladištenja, mogu se odobriti pojednostavnjeni postupci za puštanje u slobodni promet, izvoz ili ponovni izvoz.

Međutim:

(a)	za robu koja je bila unesena u carinsko skladište tipa F nije moguće odobriti niti jedno od predviđenih pojednostavnjenja;

(b)	za robu koja je bila unesena u carinsko skladište tipa B može se odobriti upotreba nepotpunih deklaracija i pojednostavnjeni postupak deklariranja;

(c)

izdavanje odobrenja za carinsko skladište tipa D zahtijeva automatsku primjenu postupka kućnog carinjenja za puštanje u slobodni promet. Međutim, ukoliko dotična osoba želi imati koristi od primjene stavaka za izračun nameta koji se ne može provjeriti bez fizičkog pregleda robe, ovaj se postupak ne može odobriti. U tom slučaju mogu se odobriti drugi postupci koji uključuju podnošenje robe carinarnici;

(d)	nijedan pojednostavnjeni postupak se ne primjenjuje na poljoprivredne proizvode iz Zajednice stavljene u postupak carinskog skladištenja sukladno člancima 529. do 534.

POGLAVLJE 4.

Izvozne deklaracije

Članak 279.

Formalnosti koje treba obaviti pri izvoznoj carinarnici i koje su propisane u članku 792. mogu se pojednostaviti sukladno odredbama ovog Poglavlja.

Odredbe članaka 793. i 796. primjenjuju se na ovo Poglavlje.

Odjeljak 1.

Nepotpune deklaracije

Članak 280.

1.   Izvozne deklaracije koje carinarnica može prihvatiti, na zahtjev deklaranta, bez da sadrže sve propisane podatke navedene u Prilogu 37. sadrže barem podatke iz polja 1 (prvo podpolje), 2, 14, 17, 31, 33, 38, 44 i 54 Jedinstvene carinske deklaracije i:

—	ako roba podliježe plaćanju izvozne carine ili je predmet mjera predviđenih zajedničkom poljoprivrednom politikom, sve podatke potrebne za pravilnu primjenu takvih davanja ili mjera,

—	sve druge podatke koji su potrebni da bi se roba mogla prepoznati, da bi se mogle primijeniti odredbe koje uređuju njezin izvoz ili da se odredi iznos mogućeg osiguranja koje se zahtijeva prije izvoza robe.

2.   Carinska tijela mogu odobriti deklarantu da ne popuni polja 17 i 33 pod uvjetom da izjavi da izvoz predmetne robe nije predmet zabrana ili ograničenja i da carinska tijela nemaju razloga za sumnju u točnost izjave i da opis robe omogućuje neposredno i nedvosmisleno razvrstavanje robe u kombiniranu nomenklaturu.

3.   Preslika br. 3. sadrži jedan od sljedećih navoda u polju 44:

—	Exportación simplificada,

—	Forenklet udførsel,

—	Vereinfachte Ausfuhr,

—	Απλουστευμένη εξαγωγή,

—	Simplified exportation,

—	Exportation simplifée,

—	Esportazione semplificata,

—	Vereenvoudigde uitvoer,

—	Exportação simplificada.

4.   Članci 255. do 259. primjenjuju se na odgovarajući način na izvozne deklaracije.

Članak 281.

Ako se primjenjuje članak 789., dopunska ili nadomjesna deklaracija može se podnijeti carinarnici koja je mjesno nadležna prema sjedištu ili prebivalištu izvoznika. Ako proizvođač ima sjedište ili prebivalište u državi članici osim u onoj u kojoj izvoznik ima sjedište ili prebivalište, ova se mogućnost primjenjuje samo pod uvjetom da su sklopljeni sporazumi između uprava predmetnih država članica.

Nepotpuna deklaracija uključuje carinarnicu kojoj će se podnijeti dopunska deklaracija. Carinarnica kojoj je podnesena nepotpuna deklaracija šalje primjerke br. 1 i 2 carinarnici kojoj se podnosi dopunska ili nadomjesna carinska deklaracija.

Odjeljak 2.

Pojednostavnjeni postupak deklariranja

Članak 282.

1.   Na osnovi pisanog zahtjeva koji sadrži sve potrebne podatke za izdavanja odobrenja, deklarantu se odobrava, pod uvjetima i na način utvrđen u člancima 261. i 262. koji se primjenjuju na odgovarajući način, da sastavi izvoznu deklaraciju na pojednostavnjenom obrascu prilikom podnošenja robe carini.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 288., pojednostavnjena deklaracija podnosi se kao nepotpuna Jedinstvena carinska deklaracija koja sadrži sve podatke potrebne za prepoznavanje robe. Stavci 3. i 4 članka. 280. primjenjuju se na odogovarajući način.

Odjeljak 3.

Postupak kućnog carinjenja

Članak 283.

Na osnovi pisanog zahtjeva, odobrenje za uporabu postupka kućnog carinjenja odobrava se pod uvjetima i na način utvrđen u članku 284. svakoj osobi, u daljnjem tekstu „ovlaštenom izvozniku”, koja želi izvozne formalnosti obavljati u svojim prostorima ili na drugim mjestima koja su odobrila carinska tijela.

Članak 284.

Članci 264. i 265. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 285.

1.   Da bi carinskim tijelima omogućio kontrolu provedbe odobrenog postupka, ovlašteni izvoznik prije iznošenja robe iz prostora ili mjesta navedenog u članku 283.:

(a)	pravodobno izvješćuje carinska tijela o takvom iznošenju u obliku i na način koji ona odredi sa svrhom da mu se dozvoli puštanje robe;

(b)	upisuje navedenu robu u svoje evidencije. Takav upis može nadomjestiti drugi postupak koji daje slična osiguranja i kojeg odobre carinska tijela. Upis sadrži datum kad je obavljen i podatke koji su potrebni za prepoznavanje robe;

(c)	stavlja carinskim tijelima na raspolaganje sve isprave potrebne za primjenu odredaba koje uređuju izvoz robe.

2.   U određenim okolnostima koje opravdava vrsta predmetne robe i učestalost izvoznog postupka, carinska tijela mogu izuzeti ovlaštenog izvoznika od obveze pravodobnog izvještavanja nadležne carinarnice o svakom iznošenju robe, pod uvjetom da navedenoj carinarnici stavi na raspolaganje sve podatke koje smatra potrebnima, koji joj omogućuju da provede svoje pravo pregleda robe ako se pojavi potreba.

U tom slučaju, upisom robe u evidencije ovlaštenog izvoznika smatra se da je odobreno puštanje robe.

Članak 286.

1.   Za nadzor i kao dokaz da je roba stvarno napustila carinsko područje Zajednice, koristi se primjerak br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije.

U odobrenju se određuje da se primjerak br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije ovjeri unaprijed.

2.   Prethodna ovjera može se provesti na jedan od sljedećih načina:

(a)	polje A može se unaprijed ovjeriti pečatom nadležne carinarnice te ga može potpisati službenik iz navedene carinarnice;

(b)	ovlašteni izvoznik može ovjeriti deklaraciju koristeći poseban pečat koji odgovara predlošku prikazanom u Prilogu 62.

Otisak pečata može na propisanom obrascu biti otisnut i unaprijed, ako se tiskanje povjerava tiskaru koji je za to ovlašten.

3.   Prije otpreme robe, ovlašteni izvoznik:

—	izvršava postupke iz članka 285.,

—	na primjerku br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije navodi redni broj i datum upisa robe u knjigovodstvo.

4.   Polje 44 primjerka br. 3, ispunjeno u skladu sa stavkom 2., sadrži:

—	broj odobrenja i naziv carinarnice koja ga je izdala,

—	jedan od navoda iz članka 280. stavka 3.

Članak 287.

1.   Odobrenjem iz članka 283. utvrđuju se posebna pravila za obavljanje postupka, a posebno:

—	roba na koju se odnosi,

—	oblik obveza iz članka 285.,

—	rok za puštanje robe,

—	sadržaj primjerka br. 3 i način na koji se ovjerava,

—	postupak podnošenja dopunske deklaracije i rok u kojem se mora podnijeti.

2.   Odobrenje uključuje obvezu ovlaštenog izvoznika da poduzme sve potrebne mjere za osiguranje čuvanja posebnog pečata ili obrazaca koji nose otisak pečata izvozne carinarnice ili otisak posebnog pečata.

Odjeljak 4.

Zajedničke odredbe za odjeljke 2. i 3.

Članak 288.

1.   Umjesto Jedinstvene carinske deklaracije, države članice mogu dopustiti uporabu komercijalne ili upravne isprave ili bilo kojeg drugog sredstva pohrane podataka ako se cjelokupni postupak izvoza obavlja na području jedne države članice, ili kad god je ta mogućnost predviđena sporazumima sklopljenima između uprava predmetnih država članica.

2.   Dokument ili sredstvo pohrane podataka iz stavka 1. sadrži barem podatke potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe plus jedan od navoda iz članka 280. stavka 3. i priložen mu je zahtjev za izvoz.

Ako to okolnosti dopuštaju, carinska tijela mogu dozvoliti da se taj zahtjev zamijeni općim zahtjevom koji obuhvaća izvozne postupke koji će se obaviti tijekom zadanog razdoblja. Pozivanje na odobrenje vrši se na predmetnom dokumentu ili sredstvu pohrane podataka.

3.   Komercijalna ili upravna isprava dokaz je iznosa robe iz carinskog područja Zajednice na isti način kao i primjerak br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije. Ako se upotrebljavaju druga sredstva pohrane podataka, pojedinosti o priznavanju iznosa robe određuju se, prema potrebi, u sporazumu sklopljenom između uprava predmetnih država članica.

Članak 289.

Ako se cjelokupan postupak izvoza obavlja na području jedne države članice, navedena država članica može, pored postupaka iz Odjeljaka 2. i 3. te osiguranjem usklađenosti s politikom Zajednice, predvidjeti druga pojednostavnjenja.

DIO II.

CARINSKI DOPUŠTENO POSTUPANJE ILI UPORABA

GLAVA I.

PUŠTANJE ROBE U SLOBODNI PROMET

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 290.

1.   Ako je roba Zajednice bila izvezena podkarnetom ATA sukladno članku 797., ta se roba može pustiti u slobodni promet na osnovu karneta ATA.

2.   U tom slučaju, carinarnica u kojoj se roba pušta u slobodni promet obavlja sljedeće formalnosti:

(a)	provjerava podatke navedene u poljima A do G kupona ponovnog uvoza;

(b)	ispunjava talon i polje H kupona ponovnog uvoza;

(c)	zadržava kupon ponovnog uvoza.

3.   Ako se formalnosti za završetak postupka privremenog izvoza robe iz Zajednice obavljaju u drugoj carinarnici od one preko koje je roba bila unesena u carinsko područje Zajednice, roba se od navedene carinarnice do carinarnice u kojoj se obavljaju navedene formalnosti prevozi bez dodatnih formalnosti.

POGLAVLJE 2.

Prijem određene robe s povoljnijim tarifnim postupanjem zbog njezine uporabe u posebne svrhe

Odjeljak 1.

Roba osim konja za klanje

Članak 291.

1.   Prijem robe puštene u slobodni promet s povoljnijim tarifnim postupanjem zbog njezine uporabe u posebne svrhe podliježe izdavanju pisanog odobrenja osobi koja uvozi robu ili naruči njezin uvoz za puštanje u slobodni promet.

2.   Navedeno odobrenje izdaju carinska tijela države članice u kojoj je roba prijavljena za puštanje u slobodni promet na pisani zahtjev odnosne osobe.

3.   U slučaju robe navedene u Prilogu 39. zahtjev, između ostalog, sadrži sljedeće informacije:

(a)	kratak opis postrojenja koje će se upotrebljavati za predloženu obradu;

(b)	vrstu predložene obrade;

(c)	vrstu i količinu robe koja će se upotrebljavati;

(d)	ako se primjenjuju Dodatne napomene 4. (n) i 5. uz Poglavlje 27. kombinirane nomenklature, vrstu, količinu i tarifni opis dobivene robe.

4.   Dotična osoba omogućava carinskim tijelima da prate robu u poslovnom nastanu ili poslovnim nastanima poduzeća na zadovoljavajući način kroz cjelokupan postupak prerade.

Članak 292.

1.   Carinska tijela mogu ograničiti razdoblje valjanosti odobrenja iz članka 291.

2.   Ako se odobrenje ukine, korisnik bez odlaganja plaća uvozne carine određene u skladu s člankom 208. Zakonika, za onu robu kojoj još nije bila određena uporaba u posebne svrhe.

Članak 293.

Korisnik odobrenja obvezan je:

(a)	odrediti uporabu robi u propisanu posebnu svrhu;

(b)	voditi i čuvati evidenciju koja carinskim tijelima omogućuje da vrši sve provjere koje smatraju potrebnim kako bi se osiguralo da se roba doista stavi u propisanu posebnu svrhu.

Članak 294.

1.   Svoj se robi određuje propisana uporaba u posebne svrhe u roku od jedne godine od datuma kad su carinska tijela prihvatila deklaraciju za slobodni promet robe.

2.   U slučaju robe navedene u Prilogu 40., dijelu 2., rok iz stavka 1. iznosi pet godina.

3.   Carinska tijela mogu produljiti rokove iz stavaka 1. i 2. ako robi još nije bila određena uporaba u propisanu posebnu svrhu ili zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile ili potreba koje proizlaze iz obrade ili prerade robe.

4.   U slučaju robe navedene u Prilogu 39., primjenjuju se stavci 1. i 3. osim ako nije drugačije predviđeno u dodatnim napomenama 4. točki (n) i 5. uz poglavlje 27. kombinirane nomenklature.

Članak 295.

1.   Smatra se da je robi određena uporaba u predmetnu posebnu svrhu:

1.	u slučaju robe koja se može upotrijebiti samo jednom, kada je svoj robi određena uporaba u propisanu svrhu u skladu s utvrđenim rokovima;

2.

u slučaju robe za višekratnu uporabu, dvije godine nakon što joj je prvi put dodijeljena propisana uporaba; datum tog prvog dodjeljivanja treba unijeti u evidenciju iz članka 293. stavka (b); međutim: (a) materijali navedeni u Prilogu 40., dijelu 1., koje zračni prijevoznici upotrebljavaju za održavanje ili popravak zrakoplova pod uvjetima iz sporazuma o razmjeni ili za vlastite potrebe zračnih prijevoznika smatraju se robom kojoj je određena navedena uporaba u posebnu svrhu u vrijeme kada im je prvi put određena propisana uporaba; (b) dijelovi vozila za sastavljanje smatraju se robom kojoj je određena navedena uporaba u posebnu svrhu kod premještanja vozila na druge osobe; (c) roba navedena u Prilogu 40., dijelu 1., namijenjena za određene klase zrakoplova za izradu, popravak, preuređivanje ili opremanje smatra se robom kojoj je određena uporaba u posebnu svrhu kod premještanja zrakoplova na osobu koja nije korisnik odobrenja ili kada se opet stavlja na raspolaganje svome vlasniku, između ostalog nakon održavanja, popravka ili preuređivanja; (d) roba iz Priloga 40., dijela 2., namijenjena za određene klase plovila ili za platforme za bušenje ili proizvodnju za izradu, popravak, preuređivanje, ugradnju ili opremanje smatra se robom kojoj je određena uporaba u posebnu svrhu kada se plovilo ili platforma za bušenje premješta na osobu koja nije korisnik odobrenja ili kada se opet stavlja na raspolaganje svome vlasniku, između ostalog nakon održavanja, popravka ili preuređivanja; (e) roba iz Priloga 40., dijela 2., dostavljena izravno na plovilo u svrhu opremanja smatra se robom koja je stavljena u uporabu u posebnu svrhu u vrijeme te dostave; (f) civilni zrakoplov smatra se robom koja je stavljena u uporabu u posebnu svrhu na dan upisa u javni registar propisan u tu svrhu.

2.   Otpaci i ostaci nastali obradom ili preradom robe i gubici nastali zbog prirodnih gubitaka smatraju se robom kojoj je određena uporaba u posebnu svrhu.

Članak 296.

1.   Ako korisnik odobrenja dokaže da je potrebno, carinska tijela mogu dozvoliti da se roba iz ovog odjeljka smjesti s robom jednake vrste i kakvoće te s jednakim tehničkim i fizičkim osobinama.

Ako se roba smjesti na taj način, ovaj se odjeljak primjenjuje na količinu robe istovjetne onoj puštenoj u slobodni promet u okviru ovog odjeljka.

2.   Odstupajući od odredaba stavka 1., carinska tijela mogu dopustiti da se roba navedena u Prilogu 39. i puštena u slobodni promet skladu s ovim odjeljkom, smjesti zajedno s ostalom robom navedenom u tom Prilogu ili s krutim naftnim uljima koja potpadaju pod oznaku KN 2709 00 00.

3.   Mješoviti smještaj robe iz stavka 2. koja nije jednake vrste i kakvoće i nema jednake tehničke i fizičke osobine može se dopustiti samo ako se cjelokupna mješavina podvrgne jednom od postupanja iz dodatnih napomena 4. i 5. uz poglavlje 27. kombinirane nomenklature.

Članak 297.

1.   Ako se roba premješta unutar Zajednice, primatelj mora imati odobrenje izdano u skladu s člankom 291.

2.   Odstupajući od odredaba članka 294., svoj robi mora biti određena propisana uporaba u posebnu svrhu u roku od godinu dana od datuma premještanja; međutim, to se razdoblje može produljiti kako je predviđeno člankom 294. stavkom 3.

Članak 298.

1.   Ako se roba obuhvaćena člankom 297. otprema iz jedne države članice u drugu, kontrolni primjerak T5 predviđen člancima 471. do 495. upotrebljava se podložno postupku utvrđenom u stavcima 2. do 8.

2.   Pošiljatelj ispunjava kontrolni primjerak T5 u šest primjeraka (jedan izvornik i pet primjeraka). Primjerci se brojčano označavaju na odgovarajući način.

Kontrolni primjerak T5 sadrži:

—	u polju A („Polazna carinarnica”), nadležnu carinarnicu u državi članici polaska,

—	u polju 2, ime ili trgovački naziv i punu adresu pošiljatelja,

—	u polju 8, ime ili trgovački naziv i punu adresu primatelja,

—	u polju „Važna napomena” (ispod polja 14 „Deklarant/Zastupnik”), umeće se treća alineja, između dvije postojeće alineje koja glasi „u slučaju robe proslijeđene u skladu s postupkom ‚posebna uporaba’ ispod navedenom pošiljatelju”,

—	u poljima 31 i 33, opis robe kakav je bio u vrijeme pošiljke, uključujući broj stavki i odgovarajuću oznaku kombinirane nomenklature,

—	u polju 38, neto težinu robe,

—	u polju 103, neto količinu robe riječima,

—

u polju 104, kvačicu u polju „Ostalo (navesti)”, i velikim tiskanim slovima jedno od sljedećeg: — DESTINO ESPECIAL: MERCANCÍAS QUE DEBEN PONERSE A DISPOSICIÓN DEL CESIONARIO [REGLAMENTO (CEE) No 2454/93, ARTÍCULO 298], — SÆRLIGT ANVENDELSESFORMÅL: SKAL STILLES TIL RÅDIGHED FOR ERHVERVEREN (FORORDNING (EØF) Nr. 2454/93, ARTIKEL 298), — BESONDERE VERWENDUNG: WAREN SIND DEM ÜBERNEHMER ZUR VERFÜGUNG ZU STELLEN (ARTIKEL 298 DER VERORDNUNG (EWG) Nr. 2454/93), — ΕΙΔΙΚΟΣ ΠΡΟΟΡΙΣΜΟΣ: ΕΜΠΟΡΕΥΜΑΤΑ ΠΟΥ ΠΡΕΠΕΙ ΝΑ ΤΕΘΟΥΝ ΣΤΗ ΔΙΑΘΕΣΗ ΤΟΥ ΕΚΔΟΧΕΑ [ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΣ (ΕΟΚ) αριθ. 2454/93, ΑΡΘΡΟ 298], — END-USE: GOODS TO BE PLACED AT THE DISPOSAL OF THE TRANSFEREE (REGULATION (EEC) No 2454/93, ARTICLE 298), — DESTINATION PARTICULIÈRE: MARCHANDISES À METTRE À LA DISPOSITION DU CESSIONNAIRE [RÈGLEMENT (CEE) No 2454/93, ARTICLE 298], — DESTINAZIONE PARTICOLARE: MERCI DA METTERE A DISPOSIZIONE DEL CESSIONARIO [REGOLAMENTO (CEE) N. 2454/93, ARTICOLO 298], — BIJZONDERE BESTEMMING: GOEDEREN TER BESCHIKKING TE STELLEN VAN DE CESSIONARIS (VERORDENING (EEG) Nr. 2454/93, ARTIKEL 298), — DESTINO ESPECIAL: MERCADORIAS A PÔR À DISPOSIÇÃO DO CESSIONÁRIO [REGULAMENTO (CEE) N.o 2454/93, ARTIGO 298.o];

—

u polju 106, (a) ukoliko je roba bila podvrgnuta bilo kakvoj obradi ili preradi nakon stavljanju u slobodni promet, opis robe u stanju u kakvom je bila pri puštanju u slobodni promet i odgovarajuću oznaku KN; (b) broj i datum deklaracije za puštanje u slobodni promet te naziv i adresu carinarnice u kojoj je deklaracija bila izdana,

—	u polju E, na poleđini obrasca, („Za uporabu u državi članici polazišta”): — nadležnu carinarnicu države članice odredišta, — datum otpreme robe.

3.   Pošiljatelj zadržava prvi primjerak u evidenciji predviđenoj člankom 293. stavkom (b) i, prije otpreme robe, šalje drugi i treći primjerak nadležnoj carinarnici na način koji ona opiše. On šalje primatelju četvrti i peti primjerak i izvornik zajedno s robom. Nadležna carinarnica zadržava drugi primjerak u svojoj evidenciji, a treći primjerak prosljeđuje nadležnoj carinarnici države članice za primatelja.

4.   Po primitku robe, primatelj upisuje robu u evidenciju predviđenu člankom 293. stavkom (b), kojoj prilaže izvornik; četvrti se primjerak šalje bez odgode nadležnoj carinarnici odredišne države članice na način koji propiše navedena država članica uz naznaku datuma dolaska. Primatelj bez odlaganja obavještava carinarnicu o bilo kakvom višku, manjku, zamjeni ili drugoj nepravilnosti. Pored toga, peti primjerak šalje pošiljatelju.

5.   Obveze pošiljatelja iz ovog poglavlja prenose se na primatelja na datum iz stavka 4. Do tada, navedene obveze dužan je ispuniti pošiljatelj.

6.   Roba koja se šalje u okviru postupka utvrđenog u ovome članku ne podnosi se ni polaznoj carinarnici niti odredišnoj carinarnici.

7.   Odredbe ovog članka primjenjuju se jednako na robu koja tijekom prijevoza između dvije točke unutar Zajednice prelaze preko područja država EFTA-e i koja se ponovno šalje iz navedene države.

8.   Carinska tijela države članice polaska i odredišne države članice obavljaju periodične provjere u prostorima i pošiljatelja i primatelja. Pošiljatelj i primatelj u tome surađuju i pružaju sve zahtijevane informacije.

Članak 299.

1.   Odstupajući od članka 298., kontrolni primjerak T5 ne mora se upotrebljavati za prijevoz materijala za održavanje ili popravak zrakoplova ili pod uvjetima iz sporazuma o razmjeni ili za vlastite potrebe zračnog prijevoznika, kod zračnih prijevoznika uključenih u međunarodni promet.

U tom se slučaju roba prevozi na temelju zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 298. stavku 6.

2.   Zračni tovarni list ili druga odgovarajuća isprava sadrži barem sljedeće podatke:

(a)	naziv otpremnog zračnog prijevoznika;

(b)	naziv zračne luke polaska;

(c)	naziv primateljskog zračnog prijevoznika;

(d)	naziv odredišne zračne luke;

(e)	opis materijala;

(f)	broj predmeta.

Podaci iz prethodnog podstavka mogu se, alternativno, navesti u šifriranom obliku ili upućivati na priloženu ispravu.

3.   Zračni tovarni list ili druga odgovarajuća isprava mora na prednjoj strani sadržavati jednu od sljedećih napomena velikim tiskanim slovima:

—	DESTINO ESPECIAL,

—	SÆRLIGT ANVENDELSESFORMÅL,

—	BESONDERE VERWENDUNG,

—	ΕΙΔΙΚΟΣ ΠΡΟΟΡΙΣΜΟΣ,

—

END-USE,

—	DESTINATION PARTICULIÈRE,

—	DESTINAZIONE PARTICOLARE,

—	BIJZONDERE BESTEMMING,

—	DESTINO ESPECIAL.

4.   U svakoj državi članici svaki zračni prijevoznik koji otprema ili prima materijal iz stavka 1. nadležnim carinskim tijelima stavlja na raspolaganje, u svrhu nadzora, evidenciju predviđenu člankom 293. točkom (b).

5.   Otpremni zračni prijevoznik jednu presliku zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave zadržava u svojim evidencijama i, na način koji propišu carinska tijela države članice polaska, drugu presliku šalje nadležnoj carinarnici.

Primateljski zračni prijevoznik zadržava presliku zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave u svojoj evidenciji i, na način koji propišu carinska tijela odredišne države članice, jednu presliku šalje nadležnoj carinarnici.

6.   Materijali u nepromijenjenu stanju te preslike zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave dostavljaju se primateljskom zračnom prijevozniku, na mjestu koje odrede nadležna carinska tijela u državi članici u kojoj zračni prijevoznik ima sjedište. Pored toga, materijali se unose u evidenciju navedenu u članku 293. stavku (b).

Materijali i preslike zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave te navod iz prethodnog stavka dostavljaju se u roku od pet dana od datuma polaska zrakoplova koji prevozi materijal.

7.   Obveze koje proizlaze iz ovog članka prelaze od otpremničkog zračnog prijevoznika na primateljskog zračnog prijevoznika u trenutku prispijeća materijala u nepromijenjenom stanju i preslika zračnog tovarnog lista ili druge odgovarajuće isprave.

Članak 300.

O svim premještanjima unutar države članice obavješćuju se carinska tijela. Oblik obavijesti, rok u kojemu se mora dostaviti i sve druge zahtjeve određuju navedena tijela. U obavijesti je jasno naznačen datum premještanja robe.

Počevši od tog datuma primatelj preuzima obveze koje proizlaze iz ovog odjeljka u vezi s premještenom robom.

Članak 301.

1.   Na zahtjev korisnika odobrenja izdanog u skladu s člankom 291., carinska tijela odobravaju, pod uvjetima koje ona odrede, mjesta, u daljnjem tekstu „kopnene operativne baze”, u kojima se roba navedena u Prilogu 40., dijelu 2., odjeljku B, može pohraniti ili podvrgnuti postupcima bilo koje vrste.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 298., nikakve se formalnosti, osim odgovarajućeg upisa u evidenciju predviđenog člankom 293. stavkom (b), ne primjenjuju na kretanje robe iz stavka 1.:

(a)	iz kopnenih operativnih baza do platformi, bilo da su unutar ili izvan teritorijalnih voda i obrnuto;

(b)	po potrebi, iz kopnenih operativnih baza do mjesta utovara robe na platforme i od mjesta na kojem se roba istovaruje s platformi u kopnene operativne baze;

(c)	od mjesta utovara robe na platforme, bilo da su unutar ili izvan teritorijalnih voda, ukoliko se roba tovari za dostavu na platforme bez prelaska preko kopnenih operativnih baza i obrnuto;

(d)	između platformi, bilo da su unutar ili izvan teritorijalnih voda.

Članak 302.

1.   Carinska tijela ne odobravaju uporabu robe osim one predviđene povoljnijim tarifnim postupanjem iz članka 291., osim ako im korisnik odobrenja ne pruži zadovoljavajuće dokaze da je bilo nemoguće da se roba stavi u propisanu uporabu u posebnu svrhu iz razloga koji se odnose na njegove okolnosti ili na samu robu.

2.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju proizvoda navedenih u Prilogu 40., dijelovima 1. i 2., carinska tijela odobravaju uporabu robe u drugu svrhu od one predviđene povoljnijim tarifnim postupanjem ako to smatraju opravdanim na gospodarskoj osnovi.

3.   Odobrenje iz prethodnih stavaka uvjetovano je plaćanjem iznosa uvoznih carina utvrđenih u skladu s člankom 208. Zakonika od korisnika odobrenja.

Članak 303.

1.   Carinska tijela ne odobravaju izvoz robe s carinskog područja Zajednice ili uništenje robe pod carinskim nadzorom osim ako im korisnik odobrenja ne pruži zadovoljavajuće dokaze da je bilo nemoguće da se roba stavi u propisanu uporabu u posebnu svrhu iz razloga koji se odnose na njegove okolnosti ili na samu robu.

Ako je izvoz robe s carinskog područja Zajednice odobren, roba se smatra robom koja nije roba Zajednice od trenutka prihvata izvozne deklaracije.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda, u polje 44 Jedinstvene carinske deklaracije upisuje se jedan od sljedećih navoda velikim tiskanim slovima:

—	DESTINO ESPECIAL: MERCANCÍAS PREVISTAS PARA LA EXPORTACIÓN [REGLAMENTO (CEE) No 2454/93, ARTÍCULO 303]: APLICACIÓN DE LOS MONTANTES COMPENSATORIOS MONETARIOS Y RESTITUCIONES AGRARIAS EXCLUIDA,

—	SÆRLIGT ANVENDELSESFORMÅL: VARER BESTEMT TIL UDFØRSEL I (FORORDNING (EØF) Nr. 2454/93, ARTIKEL 303): ANVENDELSE AF MONETÆRE UDLIGNINGSBELØB OG LANDBRUGSRESTITUTIONER ER UDELUKKET,

—	BESONDERE VERWENDUNG: ZUR AUSFUHR VORGESEHENE WAREN (ARTIKEL 303 DER VERORDNUNG (EWG) Nr. 2454/93): ANWENDUNG DER WÄHRUNGSAUSGLEICHSBETRÄGE UND LANDWIRTSCHAFTLICHEN AUSFUHRERSTATTUNGEN AUSGESCHLOSSEN,

—	ΕΙΔΙΚΟΣ ΠΡΟΟΡΙΣΜΟΣ: ΕΜΠΟΡΕΥΜΑΤΑ ΠΟΥ ΠΡΟΟΡΙΖΟΝΤΑΙ ΓΙΑ ΕΞΑΓΩΓΗ [ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΣ (ΕΟΚ) αριθ. 2454/93, ΑΡΘΡΟ 303]: ΑΠΟΚΛΕΙΕΤΑΙ Η ΕΦΑΡΜΟΓΗ ΤΩΝ ΝΟΜΙΣΜΑΤΙΚΩΝ ΕΞΙΣΩΤΙΚΩΝ ΠΟΣΩΝ ΚΑΙ ΤΩΝ ΓΕΩΡΓΙΚΩΝ ΕΠΙΣΤΡΟΦΩΝ,

—	END-USE: GOODS DESTINED FOR EXPORTATION (REGULATION (EEC) No 2454/93, ARTICLE 303). MONETARY COMPENSATORY AMOUNTS AND AGRICULTURAL REFUNDS NOT APPLICABLE,

—	DESTINATION PARTICULIÈRE: MARCHANDISES PRÉVUES POUR L'EXPORTATION [RÈGLEMENT (CEE) No 2454/93, ARTICLE 303]: APPLICATION DES MONTANTS COMPENSATOIRES MONÉTAIRES ET RESTITUTIONS AGRICOLES EXCLUE,

—	DESTINAZIONE PARTICOLARE: MERCI PREVISTE PER L'ESPORTAZIONE [REGOLAMENTO (CEE) N. 2454/93, ARTICOLO 303]: APPLICAZIONE DEI MONTANTI COMPENSATORI MONETARI E RESTITUZIONI AGRICOLE ESCLUSA,

—	BIJZONDERE BESTEMMING: VOOR UITVOER BESTEMDE GOEDEREN (VERORDENING (EEG) Nr. 2454/93, ARTIKEL 303): TOEKENNING VAN MONETAIRE COMPENSERENDE BEDRAGEN EN LANDBOUWRESTITUTIES UITGESLOTEN,

—	DESTINO ESPECIAL: MERCADORIAS PREVISTAS PARA A EXPORTAÇÃO [REGULAMENTO (CEE) N.o 2454/93, ARTIGO 303.o]: APLICAÇÃO DOS MONTANTES COMPENSATÓRIOS MONETARIOS E RESTITUIÇÕES AGRÍCOLAS EXCLUÍDA.

2.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju robe navedene u Prilogu 40., dijelu 1. i 2., carinska tijela odobravaju izvoz robe iz carinskog područja Zajednice ako to opravdavaju gospodarski uvjeti.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se na robu smještenu kao mješavina iz članka 296. stavka 3. osim ako se čitava mješavina ne izvozi ili uništava.

Članak 304.

1.   Ako uvozna carina koja se primjenjuje u okviru pravila o uporabi robe u posebnu svrhu za posebnu uporabu nije niža od one koja bi se u protivnom primjenjivala na robu, navedena roba razvrstava se pod oznaku KN koja s odnosi na uporabu u posebnu svrhu i ovaj se odjeljak ne primjenjuje.

2.   Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na robu navedenu u Prilogu 41.

Odjeljak 2.

Konji za klanje

Članak 305.

1.   Puštanje u slobodni promet konja namijenjenih za klanje iz oznake KN 0101 19 10 podliježe sljedećim uvjetima:

(a)	plaćanju jamstva u visini iznosa carinskog duga koji može nastati u skladu s člankom 208. Zakonika; i

(b)

označavanju svakog konja, na carinarnici zadovoljavajući način, u vrijeme puštanja u slobodni promet, jasno čitljivom oznakom tako da se škarama ili drugačije odstrani dlaka na lijevim ramenu i otisne oznaka X koja označava da je konj namijenjen za klanje te broj za prepoznavanje u vremenu od njegovog puštanja u slobodni promet do vremena klanja.

2.   Detalji o označivanju navode se u deklaraciji za puštanje konja u slobodni promet. Primjerak A deklaracije prati konje i stiže do službe iz članka 308. stavka 1.

3.   Obveze deklaranta su one iz članka 293.

Članak 306.

1.   Nakon što su pušteni u slobodni promet, konji se odvoze izravno, prijevoznim sredstvom na koje je carinarnica propisno stavila plombe (ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe s razbijanjem i zamjenom plombi u slučajevima nužde), u klaonicu koju priznaju carinska tijela, radi klanja.

2.   Po dolasku u klaonicu s vozila se može skinuti plomba, a konji istovariti u prisutnosti nadležnog tijela.

3.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako je carinarnica u kojoj je odobreno puštanje u klaonici i ako konje odmah preuzima tijelo iz članka 308. stavka 1.

Štoviše, ako se carinarnica u kojoj je odobreno puštanje nalazi u neposrednoj blizini klaonice, carinska tijela, umjesto uporabe plombi, mogu poduzeti odgovarajuće mjere nadzora kako bi osigurala da se konji premjeste izravno u klaonicu i da ih preuzme tijelo iz članka 308. stavka 1.

Članak 307.

Ako se konja pri dolasku u klaonicu ne može prepoznati, ili ako nije poštivan članak 306., nadležno tijelo odmah obavještava nadležnu carinarnicu koja poduzima potrebne mjere.

Članak 308.

1.   Dokaz da su konji bili zaklani polaže se ili u obliku certifikata koje izdaje za to ovlašteno tijelo ili u obliku potvrde koju navedeno tijelo prilaže primjerku deklaracije iz članka 305. stavka 2., iz koje je vidljivo da su zaklane životinje one navedene u deklaraciji o puštanju u slobodni promet.

2.   U roku od 30 dana od datuma prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet, dokaz o klanju mora dospjeti do carinarnice kojoj je navedena deklaracija bila podnesena, ili izravno od tijela iz stavka 1. ili preko deklaranta, u skladu s odlukom odnosne države članice.

GLAVA II.

PROVOZ

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 309.

Za potrebe ove Glave:

(a)	prijevozno sredstvo znači, posebno: — bilo koje cestovno vozilo, prikolica ili poluprikolica, — bilo koja željeznička kola ili vagon, — bilo koji brod ili plovilo, — bilo koji zrakoplov, — bilo koji kontejner u smislu članka 670. stavka (g);

(b)	polazna carinarnica znači: carinarnicu u kojoj započinje postupak provoza Zajednice;

(c)

provozna carinarnica znači: — carinarnicu na mjestu izlaska iz carinskog područja Zajednice kada pošiljka napušta to područje tijekom postupka provoza Zajednice preko granice između države članice i treće zemlje, — carinarnicu na mjestu ulaska u carinsko područje Zajednice kada je roba prešla preko područja treće zemlje tijekom postupka provoza Zajednice;

(d)	odredišna carinarnica znači: carinarnicu kojoj se mora podnijeti roba stavljena u postupak provoza Zajednice kako bi se završio postupak provoza Zajednice;

(e)	jamstvena carinarnica znači: carinarnica u kojoj se polaže zajedničko ili paušalno osiguranje.

POGLAVLJE 2.

Područje primjene

Članak 310.

1.   Roba Zajednice:

—	koja je prošla carinske izvozne formalnosti s ciljem odobravanja povrata za izvoz u treće zemlje u okviru zajedničke poljoprivredne politike, ili

—	za koju je povrat ili otpust uvoznih carina uvjetovan time da se roba ponovno izveze iz carinskog područja Zajednice ili da se stavi u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište ili u bilo koji carinski postupak osim puštanja u slobodni promet, ili

—	koja je puštena u slobodni promet u okviru postupka unutarnje proizvodnje, sustava povrata, s ciljem kasnijeg izvoza robe u obliku dobivenih proizvoda i za koju se može podnijeti zahtjev za povrat, u skladu s člankom 128. Zakonika, s time da predmetna osoba namjerava podnijeti takav zahtjev, ili

—	koja podliježe sustavu izvoznih pristojbi ili poreza te koja je prošla carinske formalnosti pri izvozu u treće zemlje u okviru zajedničke poljoprivredne politike, ili

—	koja dolazi iz interventnih zaliha, podliježe kontrolnim mjerama u vezi s uporabom i/ili odredištem te koja je prošla carinske formalnosti pri izvozu u treće zemlje u okviru zajedničke poljoprivredne politike,

kreće se u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice u skladu s člankom 91. stavkom 1. točkom (b) Zakonika.

2.   Roba iz stavka 1. koja nije napustila carinsko područje Zajednice tretira se kao roba Zajednice pod uvjetom da se potvrdi da su izvozna deklaracija, carinske formalnosti koje se odnose na mjere Zajednice kojima se zahtijevalo da roba napusti navedeno carinsko područje te učinci navedenih formalnosti bili otkazani.

Članak 311.

Ne dovodeći u pitanje članak 310. stavak 1., roba Zajednice koja se otprema:

(a)	s jedne do druge točke na carinskom području Zajednice kroz područje jedne ili više država Efta-e;

(b)

u okviru metoda upravne suradnje čija je namjera, tijekom prijelaznog razdoblja, radi osiguravanja slobodnog kretanja u trgovini između Zajednice, kako je sastavljeno 31. prosinca 1985., i Španjolske ili Portugala te u trgovini između te dvije države članice, robom za koju još uvijek nisu u potpunosti ukinuta carinska davanja ili ostale mjere utvrđene Aktom o pristupanju;

(c)

— iz dijela carinskog područja Zajednice u kojem se primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 77/388/EEZ u drugi dio carinskog područja Zajednice u kojem se navedene odredbe ne primjenjuju, ili, — iz dijela carinskog područja Zajednice u kojem se ne primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 77/388/EEZ u drugi dio carinskog područja Zajednice u kojem se navedene odredbe primjenjuju, ili — iz dijela carinskog područja Zajednice u kojem se ne primjenjuju odredbe Direktive Vijeća 77/388/EEZ u drugi dio carinskog područja Zajednice u kojem se navedene odredbe također ne primjenjuju, kreće se u okviru unutarnjeg postupka provoza Zajednice.

Članak 312.

Prijevoz robe na koju se primjenjuje postupak provoza Zajednice može se vršiti između dviju točaka na carinskom području Zajednice kroz područje treće zemlje koja nije država Efta-e u okviru postupka provoza Zajednice, pod uvjetom da se prijevoz kroz navedenu treću zemlju izvrši na temelju jedinstvene prijevozne isprave sastavljene u državi članici; u tom slučaju provedba postupka privremeno se obustavlja na području treće zemlje.

POGLAVLJE 3.

Status robe iz Zajednice

Članak 313.

1.   Podložno iznimkama navedenima u stavku 2., sva roba prevezena između dvije točke na carinskom području Zajednice smatra se robom Zajednice osim ako se ne utvrdi da nema status robe Zajednice.

2.   Sljedeća roba ne smatra se robom Zajednice osim ako se u skladu s člancima 314. do 323. ne utvrdi da ima status robe Zajednice:

(a)	roba koja se kreće na temelju jedne od isprava iz članka 163. stavka 2. točaka (b) do (e) Zakonika;

(b)	roba koja se kreće između dvije točke na carinskom području Zajednice kroz područje treće zemlje;

(c)

roba prevezena: — zrakoplovom iz zračne luke u trećoj zemlji do zračne luke u carinskom području Zajednice, — morem iz luke u trećoj zemlji do luke u carinskom području Zajednice, — morem iz slobodne zone u luci koja se nalazi na carinskom području Zajednice na kojem je bila ukrcana ili pretovarena za prijevoz u drugu luku na tom području, osim ako se ne ustanovi, zabilješkom carinskih tijela u brodske papire, da je navedeno plovilo stiglo iz dijela luke koja nije uključena u slobodnu zonu;

(d)

roba koju sadrže pošiljke poslane iz poštanskog ureda koji se nalazi unutar carinskog područja Zajednice, ako je naljepnica koja odgovara oglednom primjerku u Prilogu 42. stavljena na paket ili prateće isprave. Od carinskih tijela države članice otpreme zahtijeva se da stavi takvu naljepnicu ili da zahtijeva da bude stavljena na pakete ili prateće isprave ako roba nije roba Zajednice;

(e)

roba prevezena morem iz luke u carinskom području Zajednice u drugu luku na tom području, ako je prijevoz obavljen: — na plovilu koje dolazi iz i nosi robu utovarenu u trećoj zemlji, koje je pristalo u jednu ili više luka Zajednice, ili — na plovilu koje ide u treću zemlju i koje nosi robu utovarenu u luci Zajednice za istovar u trećoj zemlji, koje je pristalo u jednu ili više luka Zajednice, ili — na plovilu koje je pristalo u jednu ili više luka u trećim zemljama između luke polaska u Zajednici i odredišne luke Zajednice, ili — na plovilu koje stiže izravno u slobodnu zonu, ili — na plovilu koje je pristalo u luku sa slobodnom zonom, osim ako se ne ustanovi, zabilješkom carinskih tijela u brodske papire, da je brod stigao iz dijela navedene luke izvan slobodne zone.

3.

(a) Ne dovodeći u pitanje članak 170. Zakonika, zapovjednik plovila ili njegov zastupnik obvezan je carinska tijela u luci u kojoj se roba istovari obavijestiti o dolasku plovila i navesti iz koje je luke plovilo krenulo s početnim teretom, kao i o svim lukama u kojima je plovilo pristalo ili je namjeravalo pristati prije nego je stiglo u odredišnu luku Zajednice. Na zahtjev, zapovjednik plovila podnosi sve isprave, npr. brodski dnevnik, da potvrdi dostavljene podatke. Ako se carinskim tijelima u odredišnoj luci ne pruže zahtijevani podaci na zadovoljavajući način, sva roba koju plovilo prevozi smatra se robom koja nije roba Zajednice, osim ako se njezin status iz Zajednice ne utvrdi u skladu s člancima 314. do 323. (b) Kako bi ispunio svoje obveze iz podstavka (a), zapovjednik plovila ili njegov zastupnik carinskim tijelima u lukama Zajednice u kojima je roba istovarena mogu predočiti primjerak obavijesti koju su ovjerila carinska tijela u luci polaska u carinskom području Zajednice, navodeći planirane odredišne luke i sve luke u koje bi plovilo moglo pristati. Međutim, uporaba obavijesti obvezna je ako plovilo prevozi robu iz članka 91. stavka 1. Zakonika. (c) Carinska tijela u odredišnoj luci mogu se odreći primjene podstavaka (a) i (b) u vezi s plovilima: — koja očito, npr. zbog prirode i zemljopisnog opsega njihovih prijevoza, krstare samo između luka Zajednice i ne posjećuju treće zemlje, ili — kojima upravljaju brodarska društva koja imaju dozvolu za uporabu pojednostavnjenog postupka opisanog u članku 448. stavku 11.

Članak 314.

1.   U slučajevima iz članka 313. stavka 2. točaka (a) do (c) i (e), status robe iz Zajednice utvrđuje se pomoću jedne od isprava predviđenih člancima 315. do 318. ili u skladu s detaljnim postupcima predviđenima člancima 319. do 323.

2.   Isprave ili detaljni postupci iz stavka 1. ne upotrebljavaju se za robu:

(a)	koja je namijenjena za izvoz; ili

(b)	koja je obuhvaćena prvom alinejom članka 310. stavka 1.; ili

(c)	koja je u pakiranjima koja nemaju status iz Zajednice; ili

(d)

koja se ne prevozi izravno iz jedne države članice u drugu. Sljedeće se smatra izravno prevezenim iz jedne države članice u drugu: — roba koja se prevozi bez prolaska kroz područje treće zemlje, — roba koja se prevozi kroz područje jedne ili više trećih zemalja pod uvjetom da se prijevoz kroz te zemlje vrši na temelju jedinstvene prijevozne isprave sastavljene u državi članici.

Članak 315.

1.   Dokaz o statusu iz Zajednice pruža se u skladu s ovim člankom, podnošenjem ispraveT2L.

2.   Isprava T2L izdaje se na obrascu koji odgovara primjerku br. 4 ili primjerku br. 4/5 oglednog primjerka iz Priloga 31. i 32.

Navedeni obrazac dopunjava se jednim ili više obrazaca koji odgovaraju primjerku br. 4 ili primjerku br. 4/5 oglednog primjerka iz Priloga 33. i 34.

Ako države članice ne odobravaju uporabu dodatnih obrazaca pri izradi deklaracija pomoću računalnog sustava, obrazac se dopunjava jednim ili više obrazaca koji odgovaraju primjerku br. 4 ili primjerku br. 4/5 oglednih primjeraka iz Priloga 31. i 32.

3.   Dotična osoba upisuje oznaku „T2L” u desno podpolje polja 1. obrasca i oznaku „T2L bis” T2L u desno podpolje polja 1 svakog upotrijebljenog dodatnog obrasca.

4.   Ako ispravu T2L treba ispuniti za pošiljku koja je sastavljena od dvije ili više vrsta robe, podaci koji se odnose na navedenu robu mogu se upisati u jedan ili više popisa pošiljaka u smislu članka 341. stavka 2. do članka 344. stavka 2. radije nego u polja 31 „Pakiranje i naziv robe”, 32 „Broj stavke”, 35 „Bruto težina (kg)”, i, ako je potrebno, 33 „Šifra robe”, 38 „Neto težina (kg)” i 44 „Posebne primjedbe, priloženi dokumenti, uvjerenja i dozvole” upotrijebljenog obrasca isprave T2L.

Ako se koriste popisi pošiljaka robe, predmetna polja na obrascu upotrijebljenom za ispravu T2L precrtavaju se.

5.   Gornji dio polja iz članka 342. stavka (b) upotrebljava se za oznaku „T2L”; donji dio tog polja namijenjen je za ovjeru carinskih tijela, predviđenu člankom 316. stavkom 2.

Stupac „Država otpreme/izvoza” popisa pošiljaka ne ispunjava se.

6.   Popis pošiljaka podnosi se u istom broju primjeraka kao i isprava T2L na koju se odnosi.

7.   Ako se dva ili više popisa pošiljaka priloži jednoj ispravi T2L, takve popise pošiljaka treba označiti brojem narudžbe koji dodjeljuje odnosna osoba; broj priloženih popisa pošiljaka upisuje se u polje 4. „Popisi pošiljaka” obrasca koji se koristi za ispravu T2L.

Članak 316.

1.   Podložno odredbama članka 394., sastavlja se samo jedan izvornik isprave T2L.

2.   Ispravu T2L i, ako je potrebno, ispravu(-e) T2L bis ovjeravaju carinska tijela države članice polaska na zahtjev dotične osobe. Ta potvrda sadrži sljedeće, što bi se trebalo, ukoliko je moguće, navesti u polju C (polazna carinarnica) navedenih isprava:

(a)	u slučaju isprave T2L, naziv i pečat polazne carinarnice, potpis nadležnog službenika, datum potvrde te ili registracijski broj ili broj otpremne deklaracije ako je potrebna;

(b)	u slučaju isprave T2L bis, broj koji se pojavljuje na ispravi T2L. Taj se broj umeće ili putem pečata koji uključuje naziv polazne carinarnice ili ručno. U potonjem slučaju priložen im je službeni pečat navedene carinarnice.

Isprave se vraćaju dotičnoj osobi čim se dovrše sve formalnosti u vezi s otpremom robe u odredišnu državu članicu.

Članak 317.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 315. i 316., dokaz o statusu robe iz Zajednice pruža se u skladu s ovim člankom podnošenjem računa ili prijevozne isprave koja se odnosi na robu.

2.   Račun ili prijevozna isprava iz stavka 1. uključuje najmanje ime i adresu pošiljatelja, ili deklaranta ako pošiljatelj i deklarant nisu ista osoba, broj i vrstu, oznake i brojeve pakiranja, opis robe, bruto težinu u kilogramima i, po potrebi, brojeve kontejnera.

Deklarant jasno navodi oznaku „T2L” na navedenoj ispravi uz njegov vlastoručni potpis.

3.   Račun ili prijevoznu ispravu, koju je deklarant pravilno ispunio i potpisao, na njegov zahtjev ovjeravaju carinska tijela države članice polaska. Ta ovjera uključuje naziv i pečat polazne carinarnice, potpis nadležnog službenika, datum ovjere te ili registracijsku broj ili broj otpremne ili izvozne deklaracije, ako je takva deklaracija potrebna.

4.   Ako ukupna vrijednost robe iz Zajednice obuhvaćene računom ili prijevoznom ispravom, ispunjenom i potpisanom u skladu sa stavkom 2. ili člankom 224. stavkom 1., ne premašuje 10 000 ECU-a, od deklaranta se ne zahtijeva da podnese tu ispravu radi potvrde carinskih tijela države članice polaska.

U slučaju iz prethodnog podstavka, račun ili prijevozna isprava uključuje, pored podataka iz stavka 2., podatke polazne carinarnice.

5.   Ovaj članak primjenjuje se samo ako se račun ili prijevozna isprava odnosi isključivo na robu Zajednice.

Članak 318.

Ako se isprava kojom se dokazuje status robe iz Zajednice izdaje retroaktivno, sadrži jedan od sljedećih izraza napisanih crvenom bojom:

—	Expedido a posteriori,

—	Udstedt efterfølgende,

—	Nachträglich ausgestellt,

—	Εκδοθέν εκ των υστέρων,

—	Issued retroactively,

—	Délivré a posteriori,

—	Rilasciato a posteriori,

—	Achteraf afgegeven,

—	Emitido a posteriori.

Članak 319.

1.   Ako se roba prevozi pod pokrićem karneta TIR ili karneta ATA, deklarant može, s ciljem dokazivanja statusa robe iz Zajednice i podložno članku 314. stavku 2., jasno upisati oznaku „T2L” u prostor predviđen za opis robe, zajedno sa svojim potpisom, na sve odgovarajuće kupone upotrijebljenog karneta prije podnošenja polaznoj carinarnici na ovjeru. Na svim kuponima na kojima je upisana, oznaku „T2L” ovjerava se pečatom polazne carinarnice zajedno s potpisom nadležnog službenika.

2.   Ako karnet TIR ili karnet ATA obuhvaća i robu Zajednice i robu koja nije roba Zajednice, te dvije kategorije robe treba navesti zasebno, a oznaku „T2L” upisati tako da se jasno odnosi samo na robu Zajednice.

Članak 320.

Ako je potrebno utvrditi status motornih cestovnih vozila iz Zajednice registriranih u državi članici, smatra se da takva vozila imaju status iz Zajednice:

(a)	ako imaju registracijske tablice i isprave te registracijske podatke na navedenim tablicama i isprave kojima se nedvojbeno dokazuje njihov status iz Zajednice;

(b)	u ostalim slučajevima, u skladu s člancima 315. do 323.

Članak 321.

Ako je potrebno je utvrditi status robnih vagona iz Zajednice koji pripadaju željezničkom prijevozniku države članice, smatra se da takvi vagoni imaju status iz Zajednice:

(a)	ako na njima prikazana šifra i oznaka vlasništva (kratica) nedvojbeno dokazuju njihov status iz Zajednice;

(b)	u ostalim slučajevima, pri podnošenju jedne od isprava iz članaka 315. do 318.

Članak 322.

1.   Ako je potrebno utvrditi status pakiranja iz Zajednice koji se upotrebljavaju za prijevoz robe u trgovini unutar Zajednice za koje se može utvrditi da pripadaju osobi s poslovnim nastanom u državi članici i koja se nakon uporabe vraćaju prazna iz druge države članice, smatra se da pakiranja imaju status iz Zajednice:

(a)	ako su deklarirani kao roba iz Zajednice i nema nikakve sumnje u vjerodostojnost deklaracije;

(b)	u ostalim slučajevima, u skladu s člancima 315. do 323.

2.   Olakšica predviđena u stavku 1. odobrava se za posude, pakiranja, palete i ostalu sličnu opremu, isključujući kontejnere u smislu članka 670.

Članak 323.

Ako je potrebno utvrditi status robe iz Zajednice u pratećoj putničkoj prtljazi, pod uvjetom da nije namijenjena komercijalnoj uporabi, smatra se da ta roba ima status iz Zajednice:

(a)	ako je deklarirana kao roba Zajednice i nema nikakve sumnje u vjerodostojnost deklaracije;

(b)	u ostalim slučajevima, u skladu s člancima 315. do 322.

Članak 324.

Carinska tijela država članica međusobno si pomažu u provjeri vjerodostojnosti i točnosti isprava i pravilnosti detaljnih postupaka koji se, u skladu s ovim poglavljem, upotrebljavaju za dokazivanje statusa robe iz Zajednice.

Članak 325.

Isprava T2M ovime se utvrđuje kao dio načina upravne suradnje navedenog u prvom podstavku članka 10. stavka 2. Ugovora. Služi kao dokaz da ribarski ulovi koje su ostvarila plovila država članica koji se unose na carinsko područje Zajednice ili u nepromijenjenom stanju, ili nakon što su na plovilima država članica bili podvrgnuti procesu koji dobivene proizvode ne isključuje iz područja primjene poglavlja 3. ili oznaka KN 1504 do 2301, ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 9. stavku 2. navedenog Ugovora.

Članak 326.

Ulov i konačni proizvodi iz članka 325. obuhvaćeni su ispravom T2M izdanom u skladu s člancima 329. do 333. ako:

(a)	plovilo koje je ulovilo proizvode i prema potrebi ih preradilo, prevozi ih izravno u drugu državu članicu od države navedenog plovila;

(b)	plovilo koje pripada državi članici, na koje je ulov pretovaren s plovila iz točke (a), prerađuje ulov na plovilu i prevozi konačne proizvode izravno u carinsko područje Zajednice;

(c)	plovilo osim onog iz točaka (a) ili (b) koje pripada državi članici, na koje je bio pretovaren ulov ili konačni proizvodi, prevozi njega ili njih izravno u carinsko područje Zajednice;

(d)	jedno od plovila iz točaka (a), (b) ili (c) prevozi ulov ili konačne proizvode izravno u državu ili područje izvan Zajednice, od kuda se prevoze u carinsko područje Zajednice.

Članak 327.

1.   Obrazac za ispravu T2M odgovara oglednom primjerku prikazanom u Prilogu 43.

2.   Izvornik se tiska na papiru veličine za pisanje bez mehaničke celuloze težine najmanje 55 g/m2. Ima otisnut zeleni „guilloche” uzorak u podlozi na obje strane kako bi se omogućilo vizualno primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

3.   Obrasci T2M su veličine 210 × 297 mm, a može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini.

4.   Obrazac se ispunjava na službenom jeziku Zajednice koji odrede nadležna tijela države članice kojoj plovilo pripada.

5.   Obrasci T2M vezani su u bilježnice po 10 primjeraka, s jednim izvornikom koji se može istrgnuti i karbon kopijom svakog obrasca koja se ne može istrgnuti. Stranica 2. korica bilježnice sadrži napomene prikazane u Prilogu 44.

6.   Svaki obrazac T2M ima svoj serijski broj. Taj je broj isti i za izvornik i za kopiju.

7.   Države članice mogu same tiskati obrasce T2M i vezati ih u bilježnice ili taj posao povjeriti tiskarama koje su same odobrile. U potonjem slučaju, uputa na odobrenje nalazi se na 1. stranici korica svake bilježnice i na izvorniku svakog obrasca. Na 1. stranici i izvorniku svakog obrasca također je sadržan naziv i adresa tiskare ili oznaka po kojoj se ona može prepoznati.

8.   Obrasci T2M ispunjavaju se na jednom od službenih jezika Zajednice ili pisaćim strojem ili čitko rukom; ako se ispunjavaju rukom, moraju biti napisani tintom i tiskanim slovima. Brisanje i ispravke nisu dozvoljeni. Ispravci vrše se precrtavanjem netočnih podataka i unošenjem potrebnih. Svaki takav ispravak mora parafirati osoba koja je potpisala deklaraciju koja ih sadrži.

Članak 328.

Bilježnicu s obrascima T2M, na zahtjev vlasnika plovila ili njegovog zastupnika, izdaju carinska tijela luke upisa ili matične luke plovila. Izdaje se samo kada je vlasnik plovila ili njegov zastupnik ispunio, na jeziku obrasca, polja 1 i 2 svih izvornika i primjeraka obrazaca sadržanih u bilježnici. Pri izdavanju bilježnice, carinska tijela ispunjavaju polje 3 svih izvornika i primjeraka obrazaca sadržanih u bilježnici.

Članak 329.

Kapetan plovila koje vrši ulov ispunjava polja 4, 5 i 8 izvornika i primjerka jednog od obrazaca iz bilježnice:

(a)	kad god je ulov istovaren u državi članici koja nije ona država kojoj njegovo plovilo pripada;

(b)	kad god pretovara ulov na drugo plovilo koje pripada državi članici;

(c)	kad god je ulov istovaren u zemlji ili na području izvan carinskog područja Zajednice.

Članak 330.

Ako je ulov prerađen na plovilu koje je izvršilo ulov i konačni proizvodi potpadaju pod oznake KN 1504 ili 2301, kapetan navedenog plovila ispunjava polja 4 do 8 izvornika i primjerka predmetne isprave T2M te upisuje preradu u brodski dnevnik svog plovila.

Članak 331.

U slučaju pretovara ulova iz članka 329. stavka (b) ili konačnih proizvoda iz članka 330., polje 9 izvornika i primjerka isprave T2M također se ispunjava, a deklaraciju o pretovaru potpisuju dva predmetna kapetana. Izvornik isprave T2M dobiva kapetan plovila na koje su ulov ili konačni proizvodi pretovareni, s time da se postupak pretovara upisuje u brodski dnevnik svakog plovila.

Članak 332.

Ako se prerada iz članka 330. vrši na drugom plovilu koje pripada državi članici, na koje je ulov bio pretovaren, kapetan tog plovila ispunjava polje 6, 7 i 10 izvorne isprave T2M koju je dobio kad je ulov pretovaren te upisuje preradu u brodski dnevnik svog plovila.

Članak 333.

U slučaju drugog pretovara ulova iz članka 329. stavka (b) ili konačnih proizvoda iz članka 330., ili u slučaju pretovara konačnih proizvoda iz članka 332., polje 11 izvornika isprave T2M također se ispunjava, a deklaraciju o pretovaru potpisuju dva kapetana na koje se to odnosi.

Izvornik isprave T2M dobiva kapetan plovila na koje se ulov ili konačni proizvodi pretovaruju, s time da se postupak pretovara upisuje u brodski dnevnik svakog plovila.

Članak 334.

1.   Izvornik isprave T2M ispunjen u skladu s člankom 329. i, prema potrebi, člancima 330. do 333., podnosi se carinarnici kojoj su konačni proizvodi iz članka 325. na koje se odnosi prijavljeni za stavljanje u carinski postupak. Tijela imaju pravo zahtijevati prijevod. Nadalje, mogu zahtijevati, kako bi se provjerili unosi u ispravi T2M, podnošenje svih odgovarajućih isprava, a posebno brodskih listova plovila iz članka 326. stavaka (a), (b) i (c).

2.   Ako su ulov ili konačni proizvodi iz članka 325. na koje se isprava T2M odnosi bili istovareni u zemlji ili području izvan Zajednice, navedena je isprava valjana samo ako joj je priložena potvrda carinskih tijela te zemlje ili područja.

Ta potvrda:

(a)	sadrži izjavu da su ulov ili konačni proizvodi na koje se isprava odnosi bili pod carinskim nadzorom tijekom boravka u predmetnoj zemlji ili području te da tamo nisu bili podvrgnuti nikakvom rukovanju osim onog potrebnog za očuvanje;

(b)	navodi datume dolaska i polaska ulova ili konačnih proizvoda te prijevozno sredstvo upotrijebljeno za njihovo vraćanje u Zajednicu.

U nedostatku te potvrde, carinska tijela države članice u koju se ulov ili konačni proizvodi donose mogu prihvatiti bilo koju drugu ispravu kojoj priznaju jednakovrijedan učinak.

Članak 335.

1.   Ako su ulov ili konačni proizvodi iz članka 325. bili prevezeni u zemlju ili područje izvan carinskog područja Zajednice prije slanja u carinsko područje Zajednice u djelomičnim pošiljkama, izvornik isprave T2M, ispunjen u skladu s člankom 329. i, prema potrebi, člancima 330. do 333., u navedenoj državi ili području zadržava kapetan ili njegov zastupnik.Kopija isprave odmah se šalje carinarnici u luci upisa ili matičnoj luci ribarskog plovila.

2.   Za svaku djelomičnu pošiljku, kapetan ili njegov zastupnik radi izvadak isprave T2M, koristeći u tu svrhu obrazac uzet iz bilježnice s obrascima T2M izdanu u skladu s člankom 328.

Svaki izvadak uključuje uputu na izvornu ispravu i, u polju 4, navod o količini i vrsti proizvoda koji sačinjavaju djelomičnu pošiljku.

Svaki izvadak jasno je označen jednom od sljedećih riječi:

—

Extracto,

—

Udskrift,

—

Auszug,

—	Απόσπασμα,

—

Extract,

—

Extrait,

—

Estratto,

—	Uittreksel,

—

Extracto.

3.   Za svaku djelomičnu pošiljku izvornik izvatka isprave T2M kojemu je priložena potvrda predviđen člankom 334. stavkom 2. podnosi se carinarnici države članice gdje se proizvodi sadržani u djelomičnoj pošiljci deklariraju za stavljanje u carinski postupak.

4.   Carinarnica iz stavka 3. odmah šalje carinarnici u luci upisa ili matičnoj luci ribarskog plovila ovjerenu presliku izvatka isprave T2M. Navedena preslika također uključuje uputu na carinsku deklaraciju u vezi s određenim carinskim postupkom.

5.   Izvornik isprave T2M zadržava se dok se svim proizvodima na koje se odnosi ne dodijeli carinski dopušteno postupanje ili uporaba.

Kapetan ili njegov zastupnik u polje „Napomene” izvornika obrasca T2M upisuje, za svako postupanje ili uporabu, broj i vrstu pakiranja, bruto težinu (kg) i postupanje ili uporabu koja se dodjeljuje robi. Ako takvo postupanje uključuje djelomičnu pošiljku koja se šalje u Zajednicu sukladno stavku 2., broj i datum odgovarajućeg izvatka također se navodi. Nakon što je svim ribarskim proizvodima obuhvaćenima izvornom ispravom T2M bilo dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba, ta se isprava odmah šalje nazad carinarnici u luci upisa ili u matičnoj luci ribarskog plovila.

6.   Kako bi se osiguralo plaćanje svih prispjelih carina i drugih davanja, carinska tijela carinarnice iz stavka 3. dopuštaju carinjenje ribarskih proizvoda sa statusom iz Zajednice samo nakon polaganja jamstva. To se jamstvo oslobađa uz suglasnost carinarnice upisne luke ili matične luke ribarskog plovila. Takva se suglasnost izdaje najkasnije mjesec dana od primitka izvorne isprave T2M iz stavka 5.

Članak 336.

Za pakiranja podnesena u isto vrijeme kao i ulov ili konačni proizvodi iz članka na koje se isprava T2M odnosi odobrava se postupanje unutar Zajednice samo ako se isprava kojom se dokazuje njihov status iz Zajednice podnese carinskim tijelima.

Članak 337.

Svaki put kada se ribarsko plovilo vrati u svoju luku upisa ili matičnu luku, ako je od polaska upotrijebljena bilježnica s obrascima T2M, od vlasnika ili njegovog zastupnika zahtijeva se da bilježnicu preda carinarnici koja ju je izdala kako bi se mogle provjeriti preslike.

Također predaje bilježnicu kad god to carinska služba zahtijeva.

Bilježnica se vlasniku vraća nakon svake provjere dok se ne upotrijebe svi obrasci.

Članak 338.

Kada plovilo kojemu je bila izdana bilježnica s obrascima T2M iz članka 327., prije nego što su upotrijebljeni svi obrasci, prestane ispunjavati potrebne uvjete koji njegovom ulovu omogućuju postupanje unutar Zajednice u drugim državama članicama, bilježnicu se odmah vraća carinarnici koja ju je izdala.

Članak 339.

Kako bi se mogle pravilno primjenjivati odredbe članaka 325. do 340., uprave država članica trebaju jedna drugoj pružiti međusobnu pomoć u provjeri vjerodostojnosti isprava T2M i točnosti u njima sadržanih podataka.

Članak 340.

1.   Za potrebe članaka 325. i 326., plovila stalno upisana u registre nadležnih tijela Ceute ili Melille na lokalnoj razini (registros de base) ne smatraju se plovilima država članica.

2.   Carinska tijela u luci upisa ili matičnoj luci ribarskog plovila sa stalnim upisom u registre nadležnih tijela Ceute ili Melille na lokalnoj razini (registros de base) nije ovlaštena takvim plovilima izdavati bilježnice s obrascima T2M.

3.   Članak 334. stavak 2. primjenjuje se na ribarske ulove i konačne proizvode iz članka 326. koji su istovareni na temelju isprave T2M u luci u Ceuti ili Melilli radi pretovara i daljnjeg slanja u carinsko područje Zajednice. Pored toga, posebna pristaništa rade se za iskrcaj, skladištenje i pretovar takvih proizvoda, koja su odvojena od onih za proizvode za slanje u drugo odredište.

POGLAVLJE 4.

Vanjski provoz Zajednice

Odjeljak 1.

Postupak

Članak 341.

1.   Sva roba koja se kreće u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice predmet je deklaracije T1 u skladu s ovim Odjeljkom. Deklaracija T1 znači deklaraciju na obrascu koji odgovara oglednim primjercima iz Priloga 31. do 34. i koji se upotrebljava u skladu s napomenama iz Priloga 37. i 38.

2.   Popisi pošiljaka sastavljeni po oglednom primjerku iz Priloga 45. mogu se upotrebljavati u skladu s člancima 343. do 345. i člankom 383. kao opisni dio provozne deklaracije Zajednice. Njihova uporaba ni u kom slučaju ne smije utjecati na obveze u vezi s formalnostima koje vrijede za postupak otpreme/izvoza ili bilo koji postupak u odredišnoj državi članici, ili u vezi s obrascima koji se koriste za takve formalnosti.

Popis pošiljaka znači komercijalnu ispravu koja je u skladu s člancima 342. do 345. i člankom 383., te člancima 386. do 388.

Članak 342.

Popis pošiljaka uključuje:

(a)	naslov „Popis pošiljaka”;

(b)	polje veličine 70 × 55 mm, podijeljeno u gornji dio veličine 70 × 15 mm za upis oznake „T” čemu slijedi jedna od ovjera iz članka 346. stavka 1. i donji dio veličine 70 × 40 mm za upute iz članka 345. stavka 3.;

(c)	stupce, po sljedećem redu i sa sljedećim naslovima: — serijski broj, — oznake, brojevi, broj i vrsta pakiranja; opis robe, — država otpreme/izvoza, — bruto težina (u kilogramima), — samo za službenu uporabu.

Širina stupaca može se prilagoditi po potrebi. Međutim, širina stupca naslovljenog „Samo za službenu uporabu” ne smije biti manja od 30 mm. Također se mogu upotrijebiti prostori osim onih navedenih u gornjim stavcima (a), (b) i (c).

Članak 343.

1.   Samo prednja strana obrazaca može se koristiti kao popis pošiljaka.

2.   Svakoj stavci navedenoj na popisu pošiljaka prethodi serijski broj.

3.   Nakon svake stavke slijedi, prema potrebi, posebna uputa koju zahtijeva zakonodavstvo Zajednice, posebno u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, podnesenih isprava te potvrda i odobrenja.

4.   Povlači se vodoravna crta nakon zadnjeg navoda, a preostala prazna polja precrtavaju tako da nisu mogući naknadni upisi.

Članak 344.

1.   Carinska tijela svake države članice mogu dozvoliti da se kao popisi pošiljaka u smislu članka 341. stavka 2. koriste popisi koji ne ispunjavaju sve zahtjeve drugog podstavka članka 341. stavka 2., drugog podstavka i članka 342., drugog podstavka.

Uporaba takvih popisa dopuštena je samo ako:

(a)	ih podnose poduzeća čija se dokumentacija temelji na integriranom sustavu elektronske ili automatske obrade podataka;

(b)	su oblikovani i ispunjeni tako da ih carinska tijela mogu koristiti bez poteškoća;

(c)	za svaku stavku uključuju broj, vrstu i oznake i brojeve pakiranja, opis robe, zemlju otpreme/izvoza i bruto težinu u kilogramima.

2.   Opisne liste sastavljene u smislu obavljanja otpremnih/izvoznih formalnosti također se mogu koristiti kao popisi pošiljaka na temelju stavka 1., čak i ako te popise izrađuju poduzeća čija se dokumentacija ne temelji na integriranom sustavu elektronske ili automatske obrade podataka.

3.   Carinska tijela svake države članice mogu dozvoliti poduzećima čija se dokumentacija temelji na integriranom sustavu elektronske ili automatske obrade podataka i koja već imaju odobrenje za uporabu popisa pošiljaka posebnog tipa na temelju stavaka 1. i 2., da takve popise upotrebljavaju za postupke provoza Zajednice koji uključuju samo jednu vrstu robe ako je ta mogućnost potrebna radi računalnih programa koje ta poduzeća upotrebljavaju.

Članak 345.

1.   Ako glavni obveznik koristi popis pošiljaka za pošiljku koja sadrži dvije ili više vrsta robe, polja 15 „Zemlja otpreme/izvoza”, 33 „Šifra robe”, 35 „Bruto težina (kg)”, 38 „Neto težina (kg)” i, gdje je to potrebno, 44 „Posebne primjedbe, priloženi dokumenti, uvjerenja i dozvole” obrasca upotrijebljenog u svrhu provoza Zajednice precrtavaju se, a polje 31 „Pakiranje i naziv robe” navedenog obrasca ne upotrebljava se za prikaz oznaka i brojeva, broja i vrste pakiranja te opisa robe. U tom slučaju, dodatni obrasci se ne upotrebljavaju.

2.   Popis pošiljaka podnosi se u jednakom broju primjeraka kao i obrazac koji se upotrebljava u svrhu provoza Zajednice na koji se odnose.

3.   Pri upisu deklaracije, popis pošiljaka mora imati isti registracijski broj kao i obrazac upotrijebljen u svrhu provoza Zajednice na koji se odnosi. Taj se broj mora upisati ili pečatom koji sadrži naziv polazna carinarnice ili rukom. U potonjem slučaju mora imati službeni pečat polazne carinarnice.

Potpis službenika polazne carinarnice nije obvezan.

4.   Ako je dva ili više popisa pošiljaka priloženo jednome obrascu koji se upotrebljava u svrhu provoza Zajednice, svaki broj mora imati serijski broj koji dodjeljuje glavni obveznik: broj priloženih popisa pošiljaka navodi se u polju 4 „Popisi pošiljaka” navedenog obrasca.

5.   Deklaracija napisana na obrascu Jedinstvene carinske deklaracije koja u desnom podpolju polja 1 ima oznaku „T1” ili „T2” i kojoj je priložen jedan ili više popisa pošiljaka smatra se jednakovrijednom deklaraciji za vanjski ili unutarnji provoz Zajednice, ovisno o slučaju, u smislu članka 341. stavka 1. ili članka 381.

Članak 346.

1.   Ako se roba mora prevoziti u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice, glavni obveznik upisuje oznaku „T1” u desno podpolje polja 1 upotrijebljenog obrasca. Ako se koriste dodatni obrasci, glavni obveznik upisuje oznaku „T1 bis” u desno podpolje polja 1 upotrijebljenih dodatnih obrazaca.

Ako države članice ne odobravaju uporabu dodatnih obrazaca kada se koristi računalni sustav podnošenja deklaracija, obrazac provozne deklaracije Zajednice dopunjuje se jednim ili više obrazaca koji odgovaraju oglednim primjercima iz Priloga 31. i 32. U tom slučaju, oznaku „T1 bis” upisuje se u desno podpolje polja 1 obrasca.

2.   Deklaraciju T1 potpisuje glavni obveznik, a najmanje tri primjerka podnose se otpremnoj carinarnici.

3.   Ako se postupak provoza Zajednice u državi članici polaska nastavlja na drugi carinski postupak, navedeni postupak ili odgovarajuće carinske isprave treba navesti na deklaraciji T1.

Članak 347.

1.   Isto prijevozno sredstvo može se upotrebljavati za utovar robe u više od jedne polazne carinarnice i za istovar u više od jedne odredišne carinarnice.

2.   Svaka deklaracija T1 uključuje samo robu koja je utovarena ili koja će biti utovarena na jedno prijevozno sredstvo za prijevoz iz jedne polazne carinarnice u jednu odredišnu carinarnicu.

Za potrebe prvog podstavka, kao jedno prijevozno sredstvo razumijevaju se sljedeća prijevozna sredstva, pod uvjetom da se roba koja se prevozi otprema zajedno:

(a)	cestovno vozilo zajedno s jednom ili više prikolica ili poluprikolica;

(b)	kompozicija tračničkih kola ili vagona;

(c)	brodovi koji čine jednu kompoziciju;

(d)	kontejneri utovareni na jedno prijevozno sredstvo u smislu ovog članka.

Članak 348.

1.   Polazna carinarnica prihvaća deklaraciju T1 i upisuje ju u evidenciju, propisuje razdoblje u kojem se roba mora predočiti odredišnoj carinarnici i poduzima mjere za utvrđivanje istovjetnosti robe, ako to smatra potrebnim.

2.   Polazna carinarnica upisuje potrebne podatke u deklaraciju T1, zadržava vlastiti primjerak i ostale primjerke vraća glavnom obvezniku ili njegovom zastupniku.

Članak 349.

1.   Kao opće pravilo, istovjetnost robe osigurava se pečaćenjem.

2.   Pečati se sljedeće:

(a)	prostor u kojem je smještena roba, ako je prijevozno sredstvo odobreno na temelju drugih pravila ili ga je polazna carinarnica priznala kao primjerenog za pečaćenje;

(b)	svaki pojedinačni paket, u ostalim slučajevima.

3.   Prijevozno sredstvo može se priznati kao primjereno za pečaćenje pod uvjetom da:

(a)	se pečaćenje može jednostavno i učinkovito izvršiti na prijevoznom sredstvu;

(b)	je konstruirano tako da nije moguće iznositi ili unositi nikakvu robu bez da se ostave vidljivi tragovi oštećenja ili bez da se slome žigovi pečaćenja;

(c)	nema skrivenih prostora u kojima bi bilo moguće sakriti robu; i

(d)	prostori namijenjeni za utovar su lako dostupni za pregled carinskih tijela.

4.   Polazna carinarnica može odustati od pečaćenja ako je, uz poštovanje ostalih mogućih mjera za utvrđivanje istovjetnosti, moguće jednostavno utvrditi istovjetnost robe na temelju opisa robe u ispravi T1 ili u dopunskim ispravama.

Članak 350.

1.   Roba se prevozi na temelju primjeraka isprave T1 koje je polazna carinarnica vratila glavnom obvezniku ili njegovome zastupniku.

2.   Primjerke isprave T1 treba predočiti carinskim tijelima kada ona to zahtijevaju.

Članak 351.

Svaka država članica Komisiji šalje popis carinarnica nadležnih za postupke provoza Zajednice, navodeći njihovo radno vrijeme.

Komisija te podatke dostavlja ostalim državama članicama.

Članak 352.

1.   Pošiljka i primjerci isprave T1 podnose se svakoj provoznoj carinarnici.

2.   Prijevoznik daje prateću provoznu ispravu sastavljenu na obrascu koji odgovara oglednom primjerku iz Priloga 46. svakoj provoznoj carinarnici.

3.   Provozne carinarnice ne pregledavaju robu osim ako se ne sumnja na neku nepravilnost koja bi mogla rezultirati zlouporabom.

4.   Ako se roba prevozi preko provozne carinarnice koja nije navedena u ispravi T1, ta carinarnica bez odgode šalje prateću provoznu ispravu carinarnici navedenoj u ispravi.

Članak 353.

Ako se roba utovari ili istovari u prisustvu posredničkih carinskih tijela, primjerci isprave T1 koje vrate polaznoj carinarnici podnose se navedenoj službi.

Članak 354.

1.   Roba opisana u ispravi T1 može se pretovariti na drugo prijevozno sredstvo pod nadzorom carinskih tijela države članice na čijem području se treba obaviti pretovar, bez potrebe za novom deklaracijom. U tom slučaju, nadležna tijela unose odgovarajuće podatke na ispravu T1.

2.   Carinska tijela, prema uvjetima koje sama odrede, mogu dopustiti takav pretovar bez njezinog nadzora. U tom slučaju, prijevoznik navodi odgovarajuće podatke na ispravi T1 i obavještava carinska tijela države članice o pretovaru, u smislu dobivanja njihove potvrde.

Članak 355.

1.   Ako se u tijeku postupka prijevoza nenamjerno, izvan kontrole prijevoznika, oštete oznake pečaćenja, prijevoznik bez odgode zahtijeva da carinska tijela u državi članici u kojoj se prijevozno sredstvo nalazi sastave zapisnik i, ukoliko je moguće, izvrše novo pečaćenje.

2.   U slučaju nesreće zbog koje je potreban pretovar na drugo prijevozno sredstvo, primjenjuje se članak 354.

3.   U slučaju neposredne opasnosti zbog koje je potrebno odmah istovariti cjelokupni teret ili jedan njegov dio, prijevoznik može poduzeti radnje na osobnu odgovornost. Poduzete radnje upisuje u ispravu T1. U tom slučaju se primjenjuje stavak 1.

4.   Ako, radi nesreće ili drugog događaja u postupku prijevoza, prijevoznik ne može ispuniti rok iz članka 348., o tome obavješćuje carinska tijela iz stavka 1. što je moguće prije. Navedeno tijelo potom upisuje odgovarajuće zabilješke u ispravu T1.

Članak 356.

1.   Roba i isprava T1 podnose se odredišnoj carinarnici.

2.   Odredišna carinarnica na primjerke isprave T1 unosi pojedinosti o svim obavljenim kontrolama i bez odgode šalje primjerak polaznoj carinarnici i zadržava drugi primjerak.

3.   Postupak provoza Zajednice može se zaključiti u drugoj carinarnici od one navedene u ispravi T1. Ta druga carinarnica tada postaje odredišna carinarnica.

4.   Rok u kojem se roba mora podnijeti odredišnoj carinarnici, koji je propisala polazna carinarnica, obvezuje carinska tijela država preko čijeg se područja prošlo tijekom postupka provoza Zajednice i navedena tijela ne mogu ga mijenjati.

5.   Ako je roba odredišnoj carinarnici podnesena po isteku roka koji je propisala polazna carinarnica, a nepoštivanje tog roka proizlazi iz okolnosti koje su na zadovoljavajući način objašnjene odredišnoj carinarnici, a za koje nije odgovoran prijevoznik ili glavni obveznik, smatra se da je potonji podnio robu u roku.

Članak 357.

1.   Osoba koja podnosi provoznu ispravu Zajednice odredišnoj carinarnici zajedno s pošiljkom na koju se ta isprava odnosi može dobiti potvrdu primitka.

2.   Obrazac potvrde primitka kojom se potvrđuje da je provozna isprava Zajednice i odgovarajuća pošiljka podnesena odredišnoj carinarnici odgovara oglednom primjerku iz Priloga 47. Međutim, potvrda primitka za provozne isprave Zajednice može se izdati na oglednom primjerku koji se nalazi na poleđini ili povratnici te isprave.

3.   Potvrdu primitka unaprijed ispunjava odnosna osoba. Ona može sadržavati ostale podatke vezane za pošiljku, osim na mjestu rezerviranom za odredišnu carinarnicu, ali ovjera odredišne carinarnice vrijedi samo za podatke sadržane na tom mjestu.

Članak 358.

Svaka država članica ima pravo imenovati jednog ili više središnjih ureda kojima nadležne carinarnice u odredišnoj državi članici vraćaju isprave. Države članice, nakon imenovanja takvih ureda u tu svrhu, obavješćuju Komisiju sukladno tome i navode vrstu isprava koje im treba vratiti. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Odjeljak 2.

Osiguranja

Odsjek 1.

Opće odredbe

Članak 359.

1.   Osiguranje iz članka 94. stavka 1. Zakonika valjano je diljem Zajednice.

2.   Osiguranje može biti zajedničko, koje obuhvaća niz postupaka provoza Zajednice, ili pojedinačno, koje obuhvaća samo jedan postupak provoza Zajednice.

3.   Podložno članku 373. stavku 2., osiguranje se sastoji od solidarnog jamstva bilo koje fizičke ili pravne treće osoba koja ispunjava uvjete iz članka 195. Zakonika.

4.   Isprava o osiguranju iz stavka 3. odgovara oglednom primjerku sadržanom u:

—	Prilogu 48., u slučaju zajedničkog osiguranja,

—	Prilogu 49., u slučaju pojedinačnog osiguranja,

—	Prilogu 50., u slučaju paušalnog osiguranja.

5.   Ako to zahtijevaju odredbe utvrđene u nacionalnom pravu, propisima ili upravnom postupku, ili uobičajenoj praksi, svaka država članica može dozvoliti da osiguranje bude u različitom obliku, pod uvjetom da ima iste pravne učinke kao i isprava koja služi kao ogledni primjerak.

Odsjek 2.

Zajednička osiguranja

Članak 360.

Kada postupci vanjskog provoza Zajednice koji obuhvaćaju robu uvezenu u carinsko područje Zajednice iz trećih zemalja, koja je predmet ili mora biti predmet posebne informacije, prije svega zbog primjene odredaba Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1468/81 (13), predstavljaju povećani rizik od prijevare, carinska tijela država članica, u dogovoru s Komisijom, poduzimaju posebne mjere s ciljem privremene zabrane uporabe zajedničkog osiguranja.

Odluka carinske uprave države članice o zabrani uporabe zajedničkog osiguranja primjenjuje se u odnosu na carinske uprave ostalih država članica.

Carinske uprave država članica međusobno se obavješćuju o odlukama donesenima na temelju ovog članka, a o tome obavješćuju i Komisiju.

Nakon šest mjeseci Komisija određuje treba li ili ne nastaviti provoditi poduzete mjere.

Članak 361.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 360. razina zajedničkog osiguranja određuje se kako slijedi:

1.	Iznos osiguranja utvrđuje se u visini od najmanje 30 % plativih carina i ostalih nameta prema postupcima utvrđenima dolje pod 4.

2.

Zajedničko osiguranje utvrđuje se na razini jednakoj punom iznosu plativih carina i ostalih nameta, na temelju odredaba iz 4. dolje, ako je namijenjeno da obuhvati postupak vanjskog provoza Zajednice za robu: — uvezenu u carinsko područje Zajednice, — navedenu u Prilogu 53., i — koja je bila predmetom posebne informacije Komisije u vezi s postupcima provoza koji predstavljaju povećan rizik od prijevare, posebno u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1468/81. Međutim, carinska tijela mogu utvrditi iznos osiguranja u visini od 50 % plativih carina i ostalih nameta: za osobe: — s poslovnim nastanom u državi članici u kojoj je osiguranje položeno, — koje su redoviti korisnici provoznog sustava Zajednice, — čija je financijska situacija takva da mogu ispuniti svoje obveze, i — koje nisu počinile tešku povredu carinskih ili poreznih zakona. Ako se primjenjuje ovaj podstavak, jamstvena carinarnica u polje 7 potvrde o osiguranju predviđene člankom 362. stavkom 3. upisuje jednu od sljedećih izjava: — aplicación del punto 2 del artículo 361 del Reglamento (CEE) no 2454/93, — anvendelse af artikel 361, nr. 2, i forordning (EØF) nr. 2454/93, — Anwendung von Artikel 361 Nummer 2 der Verordnung (EWG) Nr. 2454/93, — Εφαρμογή του άρθρου 361 σημείο 2 δεύτερο εδάφιο του κανονισμού (ΕΟΚ) αριθ. 2454/93, — application of Article 361 (2) of Regulation (EEC) No 2454/93, — application de l'article 361 point 2 du règlement (CEE) no 2454/93, — applicazione dell'articolo 361, punto 2 del regolamento (CEE) n. 2454/93, — toepassing van artikel 361, punt 2, van Verordening (EEG) nr. 2454/93, — aplicação do ponto 2 do artigo 361.o do Regulamento (CEE) n.o 2454/93.

3.

Ako provozna deklaracija Zajednice uključuje drugu robu pored one obuhvaćene stavkom 2. ovog članka, odredbe koje se odnose na iznos osiguranja primjenjuju se kao da su dvije kategorije robe bile obuhvaćene zasebnim deklaracijama. Međutim, ne uzima se u obzir prisutnost robe iz jedne ili druge kategorije ako je njihova količina ili vrijednost relativno beznačajna.

4.

Za primjenu ovog članka treba ocijeniti: — pošiljke poslane tijekom razdoblja od tjedan dana, — plative carine i druge namete uzimajući u obzir najvišu razinu oporezivanja primjenjivog u jednoj od odnosnih država. To ocjenjivanje vrši se na temelju komercijalne i računovodstvene isprave dotične osobe za robu prevezenu tijekom prošle godine, dobiveni iznos se potom dijeli s 52. U slučaju novih korisnika jamstvena carinarnica u suradnji s osobom na koju se to odnosi procjenjuje količinu, vrijednost i poreze koji se primjenjuju na robu koja se prevozi u određenom razdoblju na temelju već raspoloživih podataka. Jamstvena carinarnica ekstrapolacijom određuje moguću vrijednost i poreze na robu koju treba prevesti tijekom razdoblja od jednog tjedna. Jamstvena carinarnica obavlja godišnji pregled iznosa zajedničkog osiguranja, posebno na temelju podataka iz polaznih carinarnica, te odgovarajuće prilagođava iznos.

Članak 362.

1.   Zajedničko osiguranje polaže se kod jamstvene carinarnice.

2.   Jamstvena carinarnica određuje iznos osiguranja, prihvaća izjavu jamca i izdaje odobrenje kojim glavnom obvezniku dozvoljava da obavi, u okvirima osiguranja, svaki postupak provoza Zajednice bez obzira na polaznu carinarnicu.

3.   Svaka osoba koja je dobila odobrenje, podložno uvjetima utvrđenim u člancima 363. do 366., dobiva jedan ili više primjeraka potvrde o osiguranju ispunjen na obrascu koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 51.

4.   Pozivanje na potvrdu o osiguranju unosi se u svaku ispravu T1.

5.   Jamstvena carinarnica može ukinuti odobrenje ako više nisu ispunjeni uvjeti pod kojima je izdano.

Članak 363.

1.   Pri izdavanju potvrde o osiguranju ili u bilo koje vrijeme dok je valjana, glavni obveznik na vlastitu odgovornost na poleđini potvrde određuje osobu ili osobe ovlaštene za potpisivanje provozne deklaracije Zajednice u njegovo ime. Podaci sadrže prezime i ime svake ovlaštene osobe nakon čega slijedi potpis navedene osobe. Svako imenovanje ovlaštene osobe glavni obveznik potvrđuje svojim potpisom. Glavni obveznik ima pravo na svoju odgovornost prekrižiti neupotrijebljena polja.

2.   Glavni obveznik može bilo kada izbrisati ime ovlaštene osobe s poleđine potvrde.

Članak 364.

Svaka osoba imenovana na poleđini potvrde o osiguranju podnesene u polaznoj carinarnici smatra se ovlaštenim zastupnikom glavnog obveznika.

Članak 365.

Razdoblje valjanosti potvrde o osiguranju je dvije godine. Međutim, jamstvena carinarnica može produljiti to razdoblje za još jedno razdoblje koje ne prelazi dvije godine.

Članak 366.

Ako se osiguranje otkaže, glavni obveznik dužan je jamstvenoj carinarnici odmah vratiti sve valjane potvrde o osiguranju koje su mu izdane.

Države članice Komisiji prosljeđuju podatke o svim nevraćenim valjanim potvrdama. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Odsjek 3.

Paušalna osiguranja

Članak 367.

1.   Svaka država članica može dozvoliti jamcu da za svaku deklaraciju položi pojedinačno osiguranje u paušalnom iznosu od 7 000 ECU-a, čime jamči plaćanje carina i ostalih nameta koji se mogu obračunati tijekom postupka provoza Zajednice obavljenim pod njegovom odgovornošću, bez obzira na to tko je glavni obveznik. Ova se odredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje članak 368.

2.   Paušalno osiguranje polaže se kod jamstvene carinarnice.

Članak 368.

1.   Osim u slučajevima iz stavaka 2. i 3., polazna carinarnica ne zahtijeva osiguranje koje premašuje paušalni iznos od 7 000 ECU-a za svaku provoznu deklaraciju Zajednice, bez obzira na iznos carina i drugih nameta koji se odnose na robu obuhvaćenu određenom deklaracijom.

2.   Ako, zbog posebnih okolnosti, postupak prijevoza uključuje povećane rizike i iz tog razloga je osiguranje u visini od 7 000 ECU-a očito nedovoljno, polazna carinarnica može zahtijevati osiguranje u visini višekratnog iznosa od 7 000 ECU-a kako bi se zajamčile carine koje se odnose na ukupnu količinu robe koju treba otpremiti.

3.   Prijevoz robe navedene u Prilogu 52. dovodi do povećanja iznosa paušalnog osiguranja ako količina robe koja se prevozi premašuje količinu koja odgovara paušalnom iznosu od 7 000 ECU-a.

U tom slučaju, paušalni iznos se povećava za onoliko višekratnih iznosa u visini od 7 000 ECU-a koliko je potrebno da se zajamči količina robe koju treba otpremiti.

4.   U slučajevima iz stavaka 2. i 3. glavni obveznik otpremnoj carinarnici dostavlja onoliki broj kupona za paušalno osiguranje koje odgovara višekratnom iznosu u visini od 7 000 ECU-a.

Članak 369.

1.   Ako provozna deklaracija Zajednice uključuje ostalu robu pored one prikazane na popisu sadržanom u Prilogu 52., odredbe o paušalnom osiguranju primjenjuju se kao da su dvije kategorije robe bile obuhvaćene zasebnim deklaracijama.

2.   Odstupajući od stavka 1., ne uzima se u obzir prisutnost robe iz jedne ili druge kategorije ako je njihova količina ili vrijednost relativno beznačajna.

Članak 370.

1.   Prihvaćanje izjave jamca od jamstvene carinarnice prenosi na jamca ovlast da u skladu s uvjetima iz osiguranja izda kupon ili kupone za paušalno osiguranje osobama koje namjeravaju nastupiti kao glavni obveznik u postupku provoza Zajednice iz polazne carinarnice po njihovom izboru.

2.   Kupon za paušalno osiguranje odgovara oglednom primjerku u Prilogu 54. Podaci s poleđine oglednog primjerka mogu, međutim, biti prikazani na prednjoj strani, iznad podataka o pojedincu ili poduzeću koje izdaje kupon, a ostali podaci ostaju nepromijenjeni.

3.   Jamac je odgovoran do iznosa u visini od 7 000 ECU-a za svaki kupon za paušalno osiguranje.

4.   Ne dovodeći u pitanje članke 368. i 371., glavni obveznik može obaviti jedan postupak provoza Zajednice u okviru svakog kupona za paušalno osiguranje. Kupon se dostavlja polaznoj carinarnici, koja ga zadržava.

Članak 371.

Jamac može izdati kupone za paušalno osiguranje:

—	koji nisu valjani za postupak provoza Zajednice za robu navedenu u Prilogu 52., i

—	koji se mogu upotrebljavati u kompletu do sedam kupona po prijevoznom sredstvu u smislu članka 347. stavka 2. za robu osim one navedene u prethodnoj alineji.

U tu svrhu jamac takve kupone za paušalno osiguranje označava dijagonalno velikim slovima jednim od sljedećih navoda:

—	VALIDEZ LIMITADA; APLICACIÓN DEL ARTÍCULO 371 DEL REGLAMENTO (CEE) No 2454/93,

—	BEGRÆNSET GYLDIGHED — ARTIKEL 371, I FORORDNING (EØF) Nr. 2454/93,

—	BESCHRÄNKTE GELTUNG — ARTIKEL 371 DER VERORDNUNG (EWG) Nr. 2454/93,

—	ΠΕΡΙΟΡΙΣΜΕΝΗ ΙΣΧΥΣ: ΕΦΑΡΜΟΓΗ ΤΟΥ ΑΡΘΡΟΥ 371 ΤΟΥ ΚΑΝΟΝΙΣΜΟΥ (ΕΟΚ) αριθ. 2454/93,

—	LIMITED VALIDITY — APPLICATION OF ARTICLE 371 OF REGULATION (EEC) No 2454/93,

—	VALIDITÉ LIMITÉE — APPLICATION DE L'ARTICLE 371 DU RÈGLEMENT (CEE) No 2454/93,

—	VALIDITÀ LIMITATA — APPLICAZIONE DELL'ARTICOLO 371 DEL REGOLAMENTO (CEE) N. 2454/93,

—	BEPERKTE GELDIGHEID — TOEPASSING VAN ARTIKEL 371 VAN VERORDENING (EEG) Nr. 2454/93,

—	VALIDADE LIMITADA; APLICAÇÃO DO ARTIGO 371.o DO REGULAMENTO (CEE) N.o 2454/93.

Članak 372.

Država članica kojoj odgovarajuća jamstvena carinarnica pripada, odmah obavješćuje ostale države članice o ukidanju osiguranja.

Odsjek 4.

Pojedinačna osiguranja

Članak 373.

1.   Pojedinačno osiguranje koje se daje za jedan postupak provoza Zajednice polaže se kod polazne carinarnice. Polazna carinarnica utvrđuje iznos osiguranja.

2.   Osiguranje iz stavka 1. može biti gotovinski polog položen kod polazne carinarnice. U tom slučaju, osiguranje se vraća kada se dokument T1 zaključi u polaznoj carinarnici.

Odsjek 5.

Zajedničke odredbe za odsjeke 1. do 4.

Članak 374.

Jamac se oslobađa svojih obveza kako je predviđeno u članku 199. stavku 1. Zakonika i pored tog se oslobađa svojih obveza nakon isteka razdoblja od 12 mjeseci od datuma upisa deklaracije T1 ako ga carinska tijela države članice polaska nisu obavijestila da isprava T1 nije bila zaključena.

Ako su, u razdoblju predviđenom u prvom podstavku, carinska tijela jamca obavijestila o nezaključivanju isprave T1, on je, pored toga, obaviješten da se od njega zahtijeva ili da se može zahtijevati da plati iznose koje je dužan plaćati za predmetni postupak provoza Zajednice. Ova obavijest stiže do jamca najkasnije tri godine od datuma upisa deklaracije T1. Ako nije napravljena obavijest prije isteka tog roka, jamac je isto tako oslobođen svojih obveza.

Odsjek 6.

Oslobođenje od polaganja osiguranja

Članak 375.

1.   Za potebe odobravanja oslobođenja od polaganja osiguranja za postupak provoza Zajednice, izjava koju mora dati osoba na koju se to odnosi u skladu s člankom 95. stavkom 2. točkom (e) Zakonika sastavlja se u skladu s oglednim primjerkom prikazanim u Prilogu 55.

2.   Ako to zahtijevaju odredbe nacionalnih zakona, propisa ili upravnog postupka ili uobičajene prakse, svaka država članica zahtijeva da osoba na koju se to odnosi sastavi izjavu u drugačijem obliku, pod uvjetom da ima jednake obvezujuće učinke kao i izjava iz oglednog primjerka.

Članak 376.

1.   U skladu s člankom 95. stavkom 3. Zakonika, oslobođenje od polaganja osiguranja ne primjenjuje se na robu:

(a)	čija ukupna vrijednost prelazi 100 000 ECU-a po pošiljci; ili

(b)	koja je navedena u Prilogu 56. kao da uključuje povećani rizik.

2.   Oslobođenje od polaganja osiguranja ne primjenjuje se ako je, u skladu s odredbama članka 360., uporaba zajedničkog osiguranja zabranjena.

Članak 377.

1.   Ako se primjenjuje oslobođenje od polaganja osiguranja, odgovarajuća provozna deklaracija T1 upućuje se na potvrdu iz članka 95. stavka 4. Zakonika.

2.   Potvrda o oslobođenju od polaganja osiguranja odgovara oglednom primjerku iz Priloga 57.

3.   Pri izdavanju potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja ili u bilo koje vrijeme dok je valjana, glavni obveznik na vlastitu odgovornost na poleđini potvrde određuje osobu ili osobe ovlaštene za potpisivanje provozne deklaracije Zajednice u njegovo ime. Podaci sadrže prezime i ime svake ovlaštene osobe nakon čega slijedi potpis navedene osobe. Svako imenovanje ovlaštene osobe glavni obveznik potvrđuje svojim potpisom. Glavni obveznik ima pravo na svoju odgovornost prekrižiti neupotrijebljena polja.

Glavni obveznik može bilo kada izbrisati ime ovlaštene osobe s poleđine potvrde.

4.   Svaka osoba imenovana na poleđini potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja podnesene u polaznoj carinarnici smatra se ovlaštenim zastupnikom glavnog obveznika.

5.   Razdoblje valjanosti potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja je dvije godine. Međutim, tijela koja odobravaju oslobođenje od polaganja osiguranja mogu produljiti to razdoblje za još jedno razdoblje koje ne prelazi dvije godine.

6.   Ako se oslobođenje od polaganja osiguranja ukine, glavni obveznik dužan je tijelima koja odobravaju oslobođenje od polaganja osiguranja odmah vratiti sve valjane potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja koje su mu izdane.

Države članice Komisiji prosljeđuju podatke o svim nevraćenim valjanim potvrdama.

Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Odjeljak 3.

Nepravilnosti; dokaz o pravilnosti

Članak 378.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 215. Zakonika, ako pošiljka nije bila podnesena odredišnoj carinarnici, a mjesto prekršaja ili nepravilnosti se ne može utvrditi, smatra se da su takav prekršaj ili nepravilnost počinjeni:

—	u državi članici kojoj pripada polazna carinarnica, ili

—	u državi članici kojoj pripada provozna carinarnica na točki ulaska u Zajednicu, koja je primila prateću provoznu ispravu,

osim ako se u roku iz članka 379. stavka 2., koji treba odrediti, dokaz o pravilnosti provoznog postupka ili mjestu na kojem je prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena ne pruži carinskim tijelima na zadovoljavajući način.

2.   Ako se takav dokaz ne pruži i time se smatra da je navedeni prekršaj ili nepravilnost počinjena u državi članici polaska ili u državi članici ulaska navedenoj u prvome stavku, drugoj alineji, carine i drugi nameti koji se odnose na predmetnu robu obračunava navedena država članica u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim odredbama.

3.   Ako se ustanovi država članica u kojoj je navedeni prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena prije isteka razdoblja od tri godine od datuma upisa deklaracije T1, navedena država članica, u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim odredbama, naplaćuje carine i druge namete (osim onih obračunatih, u skladu s drugim podstavkom, kao vlastita sredstva Zajednice) koji se odnose na predmetnu robu. U ovom slučaju, kada se pruži dokaz o takvoj naplati, carine i drugi nameti prvotno obračunati (osim onih obračunatih kao vlastita sredstva Zajednice) se vraćaju.

4.   Osiguranje koje obuhvaća postupak provoza ne oslobađa se do isteka naprijed navedenog razdoblja od tri godine ili dok se ne plate carine i drugi nameti primjenjivi u državi članici u kojoj je navedeni prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena.

Države članice poduzimaju potrebne mjere za borbu protiv prekršaja ili nepravilnosti i za učinkovito kažnjavanje.

Članak 379.

1.   Ako pošiljka nije bila podnesena odredišnoj carinarnici i ne može se utvrditi mjesto na kojem je došlo do prekršaja ili nepravilnosti, polazna carinarnica o toj činjenici obavještava glavnog obveznika što je moguće prije i u svakom slučaju prije kraja 11-og mjeseca nakon datuma upisa provozne deklaracije Zajednice.

2.   Obavijest iz stavka 1. sadrži, prije svega, rok do kojeg se polaznoj carinarnici mora pružiti na zadovoljavajući način dokaz o pravilnosti postupka provoza ili o mjestu na kojem je prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena. Rok je tri mjeseca od datuma obavijesti iz stavka 1. Ako navedeni dokaz nije pružen do kraja navedenog razdoblja, nadležna država članica poduzima mjere za naplatu pripadajuće carine i drugih nameta. Ukoliko navedena država članica nije ona u kojoj se nalazi polazna carinarnica, potonja o tome odmah obavještava državu članicu.

Članak 380.

Dokaz o pravilnosti postupka provoza u smislu članka 378. stavka 1. pruža se carinskim tijelima na zadovoljavajući način, između ostalog:

(a)	podnošenjem isprave koju su ovjerila carinska tijela iz čega je vidljivo da je predmetna roba podnesena odredišnoj carinarnici ili, ukoliko se primjenjuje članak 406., ovlaštenom primatelju. Ta isprava sadrži dovoljno podataka za utvrđivanje istovjetnosti navedene robe; ili

(b)

podnošenjem carinske isprave izdane u trećoj zemlji koja prikazuje puštanje za domaću uporabu ili primjerka preslike isprave; takav primjerak preslike kao točan prijepis mora ovjeriti organizacija koja je izdala izvornu ispravu, tijela odnosne treće zemlje ili tijela jedne države članice. Isprava sadrži dovoljno podataka a utvrđivanje istovjetnosti predmetne robe.

POGLAVLJE 5.

Unutarnji provoz Zajednice

Članak 381.

1.   Sva roba koja se kreće u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice predmet je deklaracije T2. Deklaracija T2 označava deklaraciju na obrascu koji odgovara oglednom primjerku iz Priloga 31. do 34., koja se upotrebljava u skladu s napomenom uz Prilog 37.

2.   Poglavlje 4. primjenjuje se na odgovarajući način na postupak unutarnjeg provoza Zajednice.

POGLAVLJE 6.

Odredbe zajedničke za poglavlja 4. i 5.

Članak 382.

1.   U slučaju pošiljaka koje sadrže robu koja se mora prevoziti u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i robu koja se mora prevoziti u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, dodatni obrasci koji na sebi imaju oznaku „T1 bis” ili „T2 bis” mogu se priložiti obrascu jedinstvene provozne deklaracije Zajednice.

U tom slučaju, oznaka „T” upisuje se u desno podpolje polja 1 navedenog obrasca; prazan prostor nakon oznake „T” precrtava se; pored toga, polja 32 „Broj stavke”, 33 „Šifra robe”, 35 „Bruto težina (kg)”, 38 „Neto težina (kg)” i 44 „Posebne primjedbe, priloženi dokumenti, uvjerenja i dozvole” precrtavaju se. Uputa na serijske brojeve dodatnih isprava označenih oznakom „T1 bis” i dodatnih isprava označenih oznakom „T2 bis” upisuje se u polje 31 „Pakiranje i naziv robe” upotrijebljenog obrasca provozne deklaracije Zajednice.

2.   Ako u desnom podpolju polja 1. upotrijebljenog obrasca nedostaje jedna od oznaka „T1”, „T1 bis” ili „T2”, „T2 bis” ili ako, u slučaju pošiljaka koje sadrže i robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, odredbe stavka 1. i članka 383. nisu bile ispunjene, roba koja se prevozi na temelju takvih isprava smatra se da se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice.

Međutim, za primjenu izvoznih carina ili mjera propisanih za izvoz u okviru zajedničke trgovinske politike, smatra se da se takva roba prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice.

Članak 383.

U slučaju pošiljaka koje sadrže robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, izdaju se zasebni popisi pošiljaka i mogu se priložiti obrascu jedinstvene provozne deklaracije Zajednice.

U tom slučaju, oznaka „T” upisuje se u desno podpolje polja 1 navedenog obrasca; prazan prostor nakon oznaka „T” precrtava se; pored toga, polja 15 „Država otpreme/izvoza”, 32 „Broj stavke”, 33 „Šifra robe”, 35 „Bruto težina (kg)”, 38 „Neto težina (kg)” i, ako je potrebno, 44 „Posebne primjedbe, priloženi dokumenti, uvjerenja i dozvole” precrtava se. Pozivanje na serijske brojeve popisa pošiljaka koji se odnose na svaku od dvije vrste robe upisuje se u polje 31 „Pakiranje i naziv robe” upotrijebljenog obrasca.

Članak 384.

Ako je potrebno, carinske tijela država članica jedne drugima šalju sve nalaze, isprave, izvješća, zapise o postupcima te podatke koji se odnose na postupke prijevoza koji se obavljaju u okviru postupka provoza Zajednice te na nepravilnosti i prekršaje u vezi s tim postupkom.

Članak 385.

Provozne deklaracije i isprave sastavljaju se na službenom jeziku Zajednice koji prihvate carinska tijela države članice polaska. Ova odredba ne primjenjuje se na kupone za paušalno osiguranje.

Gdje je to potrebno, carinska tijela druge države članice u kojoj se deklaracije i isprave moraju podnijeti mogu zahtijevati prijevod na službeni jezik ili jedan od službenih jezika navedene države članice.

Carinska tijela države članice odgovorna za jamstvenu carinarnicu određuju koji jezik upotrijebiti za potvrdu o osiguranju.

Carinska tijela države članice koja odobrava oslobođenje od polaganja osiguranja određuje koji jezik upotrijebiti za potvrdu o oslobođenju od polaganja osiguranja.

Članak 386.

1.   Papir koji se upotrebljava za popise pošiljaka, prateće provozne isprave i potvrde primitka je papir za pisanje i mora težiti najmanje 40 g/m2; njegova jačina mora biti takva da se pri uobičajenoj uporabi lako ne trga ili gužva.

2.   Papir koji se upotrebljava za kupon za paušalno osiguranje mora biti bez mehaničkih dijelova, na kojem je moguće pisati, a težina mora biti najmanje 55 g/m2. Kao podloga mora biti otisnut crveni „guilloche” uzorak, što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

3.   Papir koji se upotrebljava za potvrdu o osiguranju i obrasce potvrda o oslobođenju od polaganja osiguranja mora biti bez mehaničkih dijelova, a težina mora biti najmanje 100 g/m2. Kao podloga mora biti otisnut „guilloche” uzorak na obje strane što omogućuje primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja. Navedena pozadina mora biti:

—	zelena za potvrde o osiguranju,

—	svijetlo plava za potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja.

4.   Papir iz stavaka 1., 2. i 3. mora biti bijeli, osim za popise pošiljaka iz članka 341. stavka 2. za koje se odabir boje prepušta dotičnim osobama.

Članak 387.

Obrasci su dimenzija:

(a)	210 × 297 mm za popis pošiljaka, može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini;

(b)	210 × 148 mm za prateću provoznu ispravu, potvrdu o osiguranju i potvrdu za oslobođenje od polaganja osiguranja;

(c)	148 × 105 mm za potvrdu o primitku i kupon za paušalno osiguranje.

Članak 388.

1.   Na kuponima za paušalno osiguranje mora biti prikazan naziv i adresa tiskare ili druga oznaka koja omogućuje njezinu identifikaciju. Svaki kupon za paušalno osiguranje mora imati pojedinačni serijski broj.

2.   Države članice odgovorne su za tiskanje ili organiziranje tiskanja potvrda o jamstvu i potvrda o oslobođenju od polaganja jamstva. Svaka potvrda mora radi razlikovanja imati serijski broj.

3.   Obrasci za potvrde o osiguranju, potvrde o oslobođenju od polaganja osiguranja i kuponi za paušalno osiguranje moraju biti popunjeni pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom.

4.   Popisi pošiljaka, prateće provozne isprave i potvrde o primitku mogu se popuniti pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom, ili čitko rukom; u potonjem slučaju moraju biti ispunjeni tintom i tiskanim slovima.

5.   Obrasci ne smiju sadržavati izbrisana mjesta ili pisanje preko postojećeg teksta. Sve izmjene vrše se precrtavanjem netočnih podataka i unošenjem potrebnih. Svaku takvu izmjenu mora parafirati osoba koja ih je napravila i izričito odobriti carinska tijela.

POGLAVLJE 7.

Pojednostavnjenja

Odjeljak 1.

Pojednostavnjeni postupak za izdavanje isprave koja se koristi za utvrđivanje statusa robe iz Zajednice

Članak 389.

Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 317. stavka 4., carinska tijela svake države članice mogu ovlastiti bilo koju osobu, u daljnjem tekstu „ovlaštenog pošiljatelja”, koja ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 390. i koja namjerava dokazati status robe iz Zajednice putem isprave T2L u skladu s člankom 315. stavkom 1., ili putem jedne od isprava određenih u članku 317., u daljnjem tekstu „komercijalne isprave”, da upotrebljava te isprave bez da ih mora podnijeti na ovjeru carinskim tijelima države članice polaska.

Članak 390.

1.   Odobrenje predviđeno člankom 389. dodjeljuju se samo osobama:

(a)	koje učestalo šalju robu;

(b)	čija evidencija carinskim tijelima omogućuje da provjeri njihove radnje;

(c)	koje nisu počinile teške ili uzastopne prekršaje protiv carinskih ili poreznih propisa.

2.   Carinska tijela mogu opozvati odobrenje ako ovlašteni pošiljatelj više ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ili ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom odjeljku ili u odobrenju.

Članak 391.

1.   Carinska tijela u izdanim odobrenjima moraju posebno navesti:

(a)	carinarnicu odgovornu za prethodnu ovjeru obrazaca koji se koriste za predmetne isprave, kako je propisano u članku 392. stavku 1. točki (a);

(b)	način na koji ovlašteni pošiljatelj mora dokazati da su navedeni obrasci bilo propisno korišteni.

2.   Nadležna tijela određuju rok u kojem i način na koji ovlašteni pošiljatelj treba obavijestiti nadležnu carinarnicu kako bi ona mogla izvršiti sve potrebne kontrole prije otpreme robe.

Članak 392.

1.   U odobrenju se određuje da je polje C Polazna carinarnica na prednjoj strani obrazaca koji se upotrebljavaju za ispravu T2L i, ako je potrebno, za isprave T2L bis ili prednju stranu komercijalnih isprava potrebno:

(a)	unaprijed ovjeriti pečatom carinarnice iz članka 391. stavka 1. točke (a) i potpisom carinskog službenika te carinarnice; ili

(b)	ga mora ovlašteni pošiljatelj ovjeriti otiskom posebnog metalnog pečata, kojeg odobri carinska služba, koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 62.; otisak tog pečata je na obrasce moguće utisnuti unaprijed, ako tiskanje izvrši tiskara s odgovarajućim odobrenjem.

2.   Najkasnije uz otpremu robe ovlašteni pošiljatelj popunjava i potpisuje obrazac. Pored toga, u polje rezervirano za kontrolu polazne carinarnice na ispravi T2L ili na jasno vidljivo mjesto na upotrijebljenoj komercijalnoj ispravi upisuje naziv nadležne carinarnice, datum izdavanja isprave te jedan od sljedećih navoda:

—	Procedimiento simplificado,

—	Forenklet fremgangsmåde,

—	Vereinfachtes Verfahren,

—	Απλουστευμένη διδικασία,

—	Simplified procedure,

—	Procédure simplifée,

—	Procedura semplificata,

—	Vereenvoudigde regeling,

—	Procedimento simplificado.

3.   Ispunjeni obrazac, koji sadrži navod iz stavka 2. i kojeg je potpisao ovlašteni pošiljatelj, istovjetan je ispravi kojom se potvrđuje status robe iz Zajednice.

Članak 393.

1.   Carinska tijela mogu ovlaštenog pošiljatelja osloboditi potpisivanja upotrijebljenih isprava T2L ili komercijalnih isprava koje nose otisak posebnog pečata iz Priloga 62. i koje su bile podnesene sustavom elektroničke ili automatske obrade podataka. Takvo odobrenje podliježe uvjetu da se ovlašteni pošiljatelj prethodno pismeno obvezao da priznaje svoju odgovornost za pravne posljedice koje proizlaze iz svih izdanih isprava T2L ili komercijalnih isprava koje imaju otisnut posebni pečat.

2.   Isprave T2L ili komercijalne isprave izrađene u skladu sa stavkom 1. u polju predviđenom za potpis ovlaštenog pošiljatelja sadržavaju jedan od sljedećih navoda:

—	Dispensa de firma,

—	Fritaget for underskrift,

—	Freistellung von der Unterschriftsleistung,

—	Δεν απαιτείται υπογραφή,

—	Signature waived,

—	Dispense de signature,

—	Dispensa dalla firma,

—	Van ondertekening vrijgesteld,

—	Dispensada a assinatura.

Članak 394.

Ovlašteni pošiljatelj izrađuje kopiju svake isprave T2L ili svake komercijalne isprave izdane na temelju ovog odjeljka. Carinska služba određuje uvjete pod kojima se preslika isprave podnosi zbog kontrole i zadržava najmanje dvije godine.

Članak 395.

1.   Ovlašteni pošiljatelj mora:

(a)	poštivati odredbe ovog odjeljka i odobrenja;

(b)	poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje sigurnog čuvanja posebnog pečata ili obrazaca s otisnutim pečatom carinarnice iz članka 391. stavka 1. točke (a) ili s otiskom posebnog pečata.

2.   U slučaju da bilo koja osoba zlouporabi obrasce za isprave T2L ili komercijalne isprave s otiskom pečata carinarnice iz članka 391. stavka 1. točke (a) ili posebnog pečata, ovlašteni pošiljatelj odgovoran je, ne dovodeći u pitanje bilo kakve kaznene postupke, za plaćanje uvoznih i drugih nameta koji zbog te zlouporabe nisu plaćena ni u jednoj državi članici, osim ako ne dokaže carinskim tijelima koja su ga ovlastila da je poduzeo mjere koje su od njega zahtijevane na temelju stavka 1. točke (b).

Članak 396.

Carinska tijela države članice otpreme mogu isključiti određene kategorije robe i vrste prometa iz olakšica predviđenih ovim odjeljkom.

Odjeljak 2.

Pojednostavnjenje provoznih formalnosti koje se trebaju izvršiti u polaznoj i odredišnoj carinarnici

Članak 397.

Ako je postupak provoza Zajednice primjenjiv, formalnosti koje se odnose na postupak moraju se pojednostavniti u skladu s odredbama ovog odjeljka.

Ovaj se odjeljak, međutim, ne primjenjuje na robu na koju se primjenjuju članci 463. do 470.

Odsjek 1.

Formalnosti u polaznoj carinarnici

Članak 398.

Carinska tijela svake države članice mogu ovlastiti bilo koju osobu koja ispunjava uvjete utvrđene u članku 399. i koja namjerava obavljati postupke provoza Zajednice (u daljnjem tekstu „ovlašteni pošiljatelj”) da polaznoj carinarnici ne podnese ni predmetnu robu ni provoznu deklaraciju Zajednice za navedenu robu.

Članak 399.

1.   Odobrenje predviđeno člankom 398. dodjeljuju se samo osobama:

(a)	koje učestalo šalju robu;

(b)	čija evidencija carinskim tijelima omogućuje da provjere njihove radnje;

(c)	koje, ako se zahtijeva osiguranje u okviru postupka provoza Zajednice, polažu zajedničko osiguranje; i

(d)	koje nisu počinile teške ili uzastopne prekršaje protiv carinskih ili poreznih propisa.

2.   Carinska tijela mogu opozvati odobrenje ako ovlašteni pošiljatelj više ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ili ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovome odsjeku ili u odobrenju.

Članak 400.

Carinska tijela u izdanim odobrenjima moraju posebno navesti:

(a)	carinarnicu ili carinarnice nadležne da djeluju kao polazne carinarnice za pošiljke;

(b)	rok u kojem, i postupak kojim, ovlašteni pošiljatelj mora obavijestiti polaznu carinarnicu o pošiljkama koje treba poslati kako bi navedena carinarnica mogla izvršiti sve potrebne kontrole prije otpreme robe;

(c)	rok u kojem se roba mora podnijeti odredišnoj carinarnici;

(d)	potrebne mjere za utvrđivanje istovjetnosti. U tu svrhu carinska tijela mogu propisati da se na prijevozno sredstvo ili paket ili pakete moraju staviti posebni pečati, koje prihvaćaju carinska tijela i koje stavlja ovlašteni pošiljatelj.

Članak 401.

1.   U odobrenju se određuje da je polje rezervirano za polaznu carinarnicu na prednjoj strani obrazaca provozne deklaracije Zajednice potrebno:

(a)	unaprijed ovjeriti pečatom polazne carinarnice i potpisom carinskog službenika te carinarnice ili

(b)	ga mora ovlašteni pošiljatelj ovjeriti otiskom posebnog metalnog pečata kojeg odobre carinska tijela, koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 62., otisak tog pečata je na obrasce moguće utisnuti unaprijed, ako tiskanje izvrši tiskara s odgovarajućim odobrenjem.

Ovlašteni pošiljatelj mora ispuniti polje navođenjem datuma otpreme robe i u deklaraciju za postupak provoza upisati broj u skladu s odlukom iz odobrenja.

2.   Carinska tijela mogu propisati uporabu obrazaca koji moraju biti opremljeni raspoznavajućim znakom.

Članak 402.

1.   Najkasnije uz otpremu robe, ovlašteni pošiljatelj na prednjoj strani primjerka br. 1 i 4 pravilno popunjene provozne deklaracije Zajednice u polje „Kontrola polazne carinarnice” upisuje rok za podnošenje robe polaznoj carinarnici, primijenjene mjere za utvrđivanje istovjetnosti robe i jedan od sljedećih navoda:

—	Procedimiento simplificado,

—	Forenklet fremgangsmåde,

—	Vereinfachtes Verfahren,

—	Απλουστευμένη διαδικασία,

—	Simplified procedure,

—	Procédure simplifiée,

—	Procedura semplificata,

—	Vereenvoudigde regeling,

—	Procedimento simplificado.

2.   Nakon otpreme robe, primjerak br. 1 treba dostaviti bez odgode polaznoj carinarnici. Carinska tijela mogu u odobrenju odlučiti da primjerak br. 1 treba dostaviti polaznoj carinarnici istovremeno kad se popuni provozna deklaracija Zajednice. Ostali primjerci prate robu u skladu s člancima 341. do 380.

3.   Ako carinska tijela države članice polaska pri otpremi pošiljke izvrše kontrolu, to upisuju u polje „Kontrola polazne carinarnice” na prednjoj strani primjerka br. 1 i 4 provozne deklaracije Zajednice.

Članak 403.

Provozna deklaracija Zajednice, pravilno popunjena i koja sadrži navode iz članka 402. stavka 1., ima jednaku valjanost kao isprava za vanjski ili unutarnji provoz Zajednice, ovisno o slučaju, te ovlašteni pošiljatelj koji je potpisao deklaraciju postaje glavni obveznik.

Članak 404.

1.   Carinska tijela mogu ovlaštenog pošiljatelja osloboditi potpisivanja provoznih deklaracija Zajednice koje su opremljene otiskom posebnog pečata iz Priloga 62. i koje su bile podnesene sustavom elektroničke ili automatske obrade podataka. Takvo odobrenje podliježe uvjetu da se ovlašteni pošiljatelj prethodno kod navedene carinarnice pismeno obvezao da priznaje da je on glavni obveznik za sve postupke provoza Zajednice obavljene na temelju provoznih isprava Zajednice s otiskom posebnog pečata.

2.   Provozne isprave Zajednice izrađene u skladu sa stavkom 1. u polju rezerviranom za potpis glavnog obveznika sadržavaju jedan od sljedećih navoda:

—	Dispensa de firma,

—	Fritaget for underskrift,

—	Freistellung von der Unterschriftsleistung,

—	Δεν απαιτείται υπογραφή,

—	Signature waived,

—	Dispense de signature,

—	Dispensa dalla firma,

—	Van ondertekening vrijgesteld,

—	Dispensada a assinatura.

Članak 405.

1.   Ovlašteni pošiljatelj mora:

(a)	poštivati odredbe ovog odsjeka i odobrenja;

(b)	poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje sigurnog čuvanja posebnog pečata ili obrazaca s otisnutim pečatom polazne carinarnice ili s otiskom posebnog pečata.

2.   U slučaju da bilo koja osoba zlouporabi obrasce s otiskom pečata polazne carinarnice ili posebnog pečata, ovlašteni pošiljatelj odgovoran je, ne dovodeći u pitanje bilo koje kaznene postupke, za plaćanje carina i ostalih nameta plativih u određenoj državi članici za robu prevezenu na temelju takvih obrazaca, osim ako ne dokaže carinskim tijelima koja su ga ovlastila da je poduzeo mjere koje su od njega zahtijevane na temelju stavka 1. točke (b).

Odsjek 2.

Formalnosti u odredišnoj carinarnici

Članak 406.

1.   Carinska tijela svake države članice mogu dopustiti da robu koja se prevozi u postupku provoza Zajednice ne treba podnijeti odredišnoj carinarnici ako je roba namijenjena osobi koja ispunjava uvjete iz članka 407. (u daljnjem tekstu „ovlašteni primatelj”) i ima prethodno odobrenje carinskih tijela države članice kojoj odredišna carinarnica pripada.

2.   U slučaju iz stavka 1., glavni obveznik ispunio je svoje obveze na temelju članka 96. stavka 1. točke (a) Zakonika kada je primjerke provoznih isprava Zajednice koje su pratile pošiljku, te robu u nepromijenjenom stanju, podnio ovlaštenom primatelju u propisanom roku i u mjestu koje je određeno u odobrenju, i ako su bile poštivane mjere za utvrđivanje istovjetnosti.

3.   Ovlašteni primatelj ispostavlja na zahtjev prijevoznika potvrdu o primitku za svaku pošiljku dostavljenu u skladu sa stavkom 2., navodeći da su isprava i roba dostavljeni.

Članak 407.

1.   Odobrenje iz članka 406. dodjeljuju se samo osobama:

(a)	koje učestalo primaju pošiljke u okviru postupka provoza Zajednice;

(b)	čije evidencije carinskim tijelima omogućuje da provjere njihove radnje;

(c)	koje nisu počinile teške ili uzastopne prekršaje protiv carinskih ili poreznih propisa.

2.   Carinska tijela mogu opozvati odobrenje ako ovlašteni primatelj više ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ili ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovome odsjeku ili u odobrenju.

Članak 408.

1.   Carinska tijela u izdanim odobrenjima posebno navode:

(a)	carinarnicu ili carinarnice nadležne da djeluju kao odredišne carinarnice za pošiljke koje ovlašteni primatelj prima;

(b)	rok u kojem, i postupak kojim, ovlašteni primatelj mora obavijestiti odredišnu carinarnicu o dolasku robe kako bi navedena carinarnica mogla izvršiti sve potrebne kontrole prije dolaska robe.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 410., carinska tijela mogu u odobrenju odlučiti mora li odredišna carinarnica poduzeti bilo kakve radnje prije nego ovlašteni primatelj može raspolagati primljenom robom.

Članak 409.

1.   Ovlašteni primatelj o pošiljkama koje su prispjele u njegove prostore ili na mjesta navedena u odobrenju:

(a)	odmah obavještava odredišnu carinarnicu, u skladu s postupkom utvrđenim u odobrenju, o mogućem višku, manjku, zamjeni ili o drugim nepravilnostima te o oštećenjima pečata;

(b)	odredišnoj carinarnici bez odgode šalje primjerke provozne isprave Zajednice koja je pratila pošiljku, navodeći datum prispijeća i stanje stavljenih pečata.

2.   Odredišna carinarnica na navedene primjerke provozne isprave Zajednice unosi zahtijevane podatke.

Odsjek 3.

Ostale odredbe

Članak 410.

Carinska tijela države članice polaska ili odredišta mogu isključiti određene kategorije robe iz povlastica predviđenih člancima 398. i 406.

Članak 411.

1.   Ako se ne podnosi provozna deklaracija Zajednice pri polaznoj carinarnici za robu koja se prevozi na temelju teretnog lista CIM ili predajnog lista TR, u skladu s člancima 413. do 442., carinska tijela određuju potrebne mjere kako bi osigurala da primjerci 1, 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjeraka 2, 3A i 3B predajnog lista TR nose oznaku „T1” ili „T2”, ovisno o slučaju.

2.   Ako je roba koja se prevozi u skladu s člancima 413. do 442. namijenjena ovlaštenom primatelju, carinska tijela mogu, odstupajući od članka 406. stavka 2. i članka 409. stavka 1. točke (b), odlučiti da primjerke 2 i 3 teretnog lista CIM ili primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR odredišnoj carinarnici neposredno podnesu željeznički prijevoznici ili prijevozna tvrtka.

Odjeljak 3.

Pojednostavnjeni postupci za robu koja se prevozi željeznicom

Odsjek 1.

Opće odredbe vezane za prijevoz željeznicom

Članak 412.

Članak 352. ne primjenjuje se na prijevoz robe željeznicom.

Ako prateća provozna isprava još nije podnesena u skladu s člankom 352. stavkom 2., umjesto nje služe evidencije koje vode željeznički prijevoznici.

Članak 413.

Ako se primjenjuje postupak provoza Zajednice, formalnosti u okviru tog postupka se pojednostavnjuju u skladu s člancima 414. do 425., 441. i 442. za prijevoz robe koji obavljaju ovlašteni željeznički prijevoznici na temelju „teretnog lista CIM i za žurnu poštu” u daljnjem tekstu „teretni list CIM”.

Članak 414.

Teretni list CIM istovjetan je:

(a)	deklaraciji ili ispravi T1, za robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice;

(b)	deklaraciji ili ispravi T2, za robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice.

Članak 415.

Željeznički prijevoznik svake države članice vodi evidencije koje pohranjuje u svojim računovodstvenim uredima i koje su dostupne carinskim tijelima njihove države u svrhu kontrole.

Članak 416.

1.   Željeznički prijevoznik koji preuzima na prijevoz robu koju prati teretni list CIM i koji se koristi kao deklaracija ili isprava T1 ili T2 glavni je obveznik za taj postupak.

2.   Željeznički prijevoznik države članice kroz čije područje roba ulazi u Zajednicu glavni je obveznik za postupak provoza za robu koju su na prijevoz preuzele željeznice trećih zemalja.

Članak 417.

Željeznički prijevoznici brinu se za označivanje pošiljaka u postupku provoza Zajednice s naljepnicama s nacrtanim piktogramom, čiji je ogledni primjerak prikazan u Prilogu 58.

Naljepnice se pričvršćuju na teretni list CIM i na odgovarajući željeznički vagon u slučaju da jedna pošiljka popunjava cijeli vagon u kojem je teret, u ostalim slučajevima na paket odnosno pakete.

Članak 418.

U slučajevima promjene ugovora o prijevozu zbog kojeg se:

—	postupak prijevoza, koji se morao završiti izvan carinskog područja Zajednice, završava unutar carinskog područja Zajednice,

—	postupak prijevoza, koji se mora završiti unutar carinskog područja Zajednice, završava izvan carinskog područja Zajednice,

željeznički prijevoznici ne primjenjuju izmijenjeni ugovor o prijevozu bez prethodnog odobrenja polazne carinarnice.

U svim ostalim slučajevima, željeznički prijevoznici mogu primijeniti izmijenjeni ugovor; oni o tome odmah obaviješćuju polaznu carinarnicu.

Članak 419.

1.   U slučaju postupka prijevoza na koji se primjenjuje postupak provoza Zajednice i koji započinje i završava unutar carinskog područja Zajednice, teretni list CIM podnosi se polaznoj carinarnici.

2.   Polazna carinarnica u polje namijenjeno za carinarnicu u primjercima 1, 2 i 3 teretnog lista CIM jasno upisuje:

—	oznaku „T1”, ako se roba prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice,

—	oznaku „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT”, ovisno o slučaju, ako se roba prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice u skladu s člankom 311. stavkom (b) ili člankom 165. Zakonika.

Autentičnost oznake „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” dokazuje se pečatom polazne carinarnice.

3.   Svi primjerci teretnog lista CIM vraćaju se osobi na koju se to odnosi.

4.   Roba iz članka 311. točke (a) stavlja se u postupak unutarnjeg provoza Zajednice za čitav prijevoz od željezničke postaje polaska u Zajednici do odredišne željezničke postaje u carinskom području Zajednice, u skladu s uvjetima koje određuje svaka država članica, bez podnošenja teretnog lista CIM za robu polaznoj carinarnici i bez stavljanja naljepnica iz članka 417. Međutim, to se oslobođenje ne primjenjuje na tovarne listove CIM sastavljene za robu obuhvaćenu odredbama članaka 463. do 470.

5.   Za robu iz stavka 2., carinarnica odredišne željezničke postaje djeluje kao odredišna carinarnica. Ako je, međutim, roba puštena u slobodni promet ili stavljena u neki drugi carinski postupak na posrednoj željezničkoj postaji, carinarnica nadležna za tu željezničku postaju djeluje kao odredišna carinarnica.

U odredišnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti za robu iz članka 311. točke (a).

6.   Za potrebe kontrole iz članka 415., željeznički prijevoznici, u zemlji odredišta, stavljaju carinskim tijelima na raspolaganje sve primjerke teretnog lista CIM za postupke prijevoza iz stavka 4., u skladu sa svim odredbama iz međusobnog sporazuma s navedenim tijelima.

7.   Kada se roba Zajednice prevozi željeznicom od točke u državi članici do točke u drugoj državi članici kroz državno područje treće zemlje koja nije država EFTA-e, primjenjuje se postupak unutarnjeg provoza Zajednice. U tom slučaju odredbe stavaka 4., 5. drugog podstavka i stavka 6. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 420.

Kao opće pravilo i uzimajući u obzir mjere za označivanje koje primjenjuju željeznički prijevoznici, polazna carinarnica ne pečati prijevozna sredstva ili pakete.

Članak 421.

1.   U slučajevima iz prvog podstavka članka 419. stavka 5., željeznički prijevoznik države članice odgovorne za odredišnu carinarnicu prosljeđuje carinarnici primjerak 2. i 3. teretnog lista CIM.

2.   Odredišna carinarnica odmah vraća željezničkom prijevozniku primjerak 2., nakon njegova pečaćenja, a zadržava primjerak 3.

Članak 422.

1.   Članak 419. i 420. primjenjuju se na postupak prijevoza koji započinje unutar carinskog područja Zajednice i koji završava izvan njega.

2.   Carinarnica pogranične željezničke postaje preko koje roba u provozu napušta carinsko područje Zajednice djeluje kao odredišna carinarnica.

3.   Pri otpremnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

Članak 423.

1.   Ako postupak prijevoza započne izvan carinskog područja Zajednice i završava u njemu, carinarnica pogranične željezničke postaje preko koje roba ulazi u carinsko područje Zajednice djeluje kao otpremna carinarnica.

Pri otpremnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

2.   Carinarnica odredišne željezničke postaje djeluje kao odredišna carinarnica. Međutim, ako je roba na posrednoj željezničkoj postaji puštena u slobodni promet ili je stavljena u drugi carinski postupak, carinarnica te postaje djeluje kao odredišna carinarnica.

Formalnosti utvrđene u članku 421. obavljaju se u odredišnoj carinarnici.

Članak 424.

1.   Ako postupak prijevoza započne izvan carinskog područja Zajednice i završava izvan carinskog područja Zajednice, carinarnice koje djeluju kao polazna carinarnica i odredišna carinarnica su one iz članka 423. stavka 1. i članka 422 stavka 2.

2.   Pri polaznoj ili odredišnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

Članak 425.

Roba koja se prevozi na temelju članka 423. stavka 1. ili članka 424. stavka 1. smatra se da se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice osim ako se status robe iz Zajednice ne utvrdi u skladu s člancima 313. do 340.

Odsjek 2.

Odredbe vezane za robu koja se prevozi u velikim kontejnerima

Članak 426.

Ako se primjenjuje postupak provoza Zajednice, formalnosti u okviru tog postupka pojednostavnjuju se u skladu s člancima 427. do 442. za robu koju željeznički prijevoznici prevoze u velikim kontejnerima koristeći prijevoznike kao posrednike, na temelju predajnih listova navedenih u smislu ove glave kao „predajni listovi TR”. Takvi prijevozi mogu obuhvatiti otpremu pošiljaka od prijevoznika koji osim željezničkog prijevoz koriste druge vrste prijevoza, do željezničke postaje polaska u zemlji otpreme i od odredišne željezničke postaje u zemlji odredišta te prijevoz morem tijekom kretanja između te dvije postaje.

Članak 427.

Za potrebe članaka 426. do 442.:

1.	„prijevozno poduzeće” znači poduzeće koje su osnovali željeznički prijevoznici kao poslovni subjekt čiji su članovi za prijevoz robe u velikim kontejnerima na temelju predajnih listova TR;

2.	„veliki kontejner” znači kontejner u smislu članka 670. stavka (g) koji je: — oblikovan tako da se može ispravno zapečatiti ako to zahtijeva primjena članka 435., — takve veličine da površina omeđena četirima donjim vanjskim uglovima nije manja od 7 m2.

3.

„predajni list TR” znači isprava koja obuhvaća ugovor o prijevozu kojim prijevozno poduzeće organizira prijevoz jednog ili više velikih kontejnera od pošiljatelja primatelju u međunarodnom prijevozu. U gornjem desnom uglu predajni list TR ima radi identifikacije serijski broj. Taj je serijski broj sastavljen od osam brojeva ispred kojih stoji oznaka TR. Predajni list TR sastavljen je od sljedećih primjeraka, poredanih po broju: — br. 1: primjerak za glavni ured prijevoznog poduzeća, — br. 2: primjerak za nacionalnog zastupnika prijevoznog poduzeća na odredišnoj željezničkoj postaji, — br. 3A: primjerak za carinu, — br. 3B: primjerak za primatelja, — br. 4: primjerak za glavni ured prijevoznog poduzeća, — br. 5: primjerak za nacionalnog zastupnika prijevoznog poduzeća na željezničkoj postaji polaska, — br. 6: primjerak za pošiljatelja. Svaka stranica predajnog lista TR, osim stranice 3A, označena je uz svoj desni rub zelenom trakom širokom otprilike četiri centimetra.

4.

„Popis velikih kontejnera”, u daljnjem tekstu „popis”, znači isprava pridodana predajnom listu TR kao njegov sastavni dio, a koji služi za obuhvaćanje pošiljke od nekoliko velikih kontejnera iz jedne polazne željezničke postaje do jedne odredišne željezničke postaje na kojima se obavljaju carinske formalnosti. Popis se podnosi u istom broju primjeraka kao predajni list TR na koji se odnosi. Broj popisa upisuje se u polje namijenjeno za upis broja upisa u gornjem desnom uglu predajnog lista TR. Pored toga, u gornjem desnom uglu svakog popisa, potrebno je upisati serijski broj pripadajućeg predajnog lista TR.

Članak 428.

Predajni list TR koji upotrebljava prijevozno poduzeće istovrijedan je:

(a)	deklaraciji ili ispravi T1, ovisno o slučaju, za robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice;

(b)	deklaraciji ili ispravi T2, ovisno o slučaju, za robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice.

Članak 429.

1.   U svakoj državi članici prijevozno poduzeće carinskim tijelima čini dostupnima radi kontrole, preko nacionalnog predstavnika ili nacionalnih predstavnika, evidencije pohranjene u njegovom računovodstvenom uredu ili uredima ili u službama nacionalnog zastupnika ili nacionalnih zastupnika.

2.   Na zahtjev carinskih tijela, prijevozno poduzeće ili njegov nacionalni zastupnik ili zastupnici bez odgađanja im dostavljaju sve isprave, računovodstvene evidencije ili podatke u vezi s postupcima prijevoza koji su završeni ili su u tijeku, a koje navedena tijela smatraju potrebnim vidjeti.

3.   Ukoliko se, u skladu s člankom 428., predajni listovi TR smatraju istovrijednim deklaracijama ili ispravama T1 ili T2, prijevozno poduzeće ili njegov nacionalni zastupnik ili zastupnici:

(a)	obavješćuje odredišnu carinarnicu o svakom primjerku br. 1 predajnog lista TR ako ga primi bez carinske ovjere;

(b)	obavješćuje otpremnu carinarnicu o svakom predajnom listu TR, čiji mu primjerak br. 1 nije bio vraćen i za koji nije mogao utvrditi da je pošiljka ispravno podnesena odredišnoj carinarnici ili je bila izvezena iz carinskog područja Zajednice u treću zemlju na temelju članka 437.

Članak 430.

1.   U slučaju postupaka prijevoza iz članka 426. koje prihvati prijevozno poduzeće u državi članici, željeznički prijevoznik navedene države članice je glavni obveznik.

2.   U slučaju postupaka prijevoza iz članka 426. koje prihvati prijevozno poduzeće u trećoj zemlji, željeznički prijevoznik države članice kroz koju roba ulazi u carinsko područje Zajednice je glavni obveznik.

Članak 431.

Ako je potrebno obaviti carinske formalnosti tijekom prijevoza koji se ne odvija u željezničkom prometu do željezničke postaje polaska ili od odredišne željezničke postaje, u pojedini predajni list TR može se upisati samo jedan veliki kontejner.

Članak 432.

Prijevozno poduzeće osigurava da se postupci prijevoza koji se obavljaju u okviru postupka provoza Zajednice označe naljepnicom s nacrtanim piktogramom, čiji je ogledni primjerak prikazan u Prilogu 58. Naljepnice treba nalijepiti na predajni list TR i na odnosni veliki kontejner ili kontejnere.

Članak 433.

U slučajevima izmjene ugovora o prijevozu zbog kojeg se:

—	postupak prijevoza, koji se mora završiti izvan carinskog područja Zajednice, završava unutar carinskog područja Zajednice,

—	postupak prijevoza, koji se mora završiti unutar carinskog područja Zajednice, završava izvan carinskog područja Zajednice,

prijevozno poduzeće ne može primijeniti izmijenjeni ugovor bez prethodnog odobrenja polazne carinarnice.

U svim ostalim slučajevima, prijevozno poduzeće može primijeniti izmijenjeni ugovor; poduzeće odmah obavješćuje polaznu carinarnicu o učinjenim izmjenama.

Članak 434.

1.   Ako postupak prijevoza na koji se primjenjuje postupak provoza Zajednice započinje i završava unutar carinskog područja Zajednice, predajni list TR podnosi se polaznoj carinarnici.

2.   Polazna carinarnica mora jasno naznačiti u polju namijenjenom za carine na primjercima br. 2, 3A i 3B predajnog lista TR:

—	oznaku „T1” ako se roba prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice,

—	oznake „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” ovisno o slučaju, ako se roba prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, u skladu s člankom 311. stavkom (b) i člankom 165. Zakonika.

—	oznake „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” pečatom potvrđuje polazna carinarnica.

3.   Ako se predajni list TR odnosi i na kontejnere koji sadrže robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i kontejnere koji sadrže robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, u skladu s člankom 311. (b) i člankom 165. Zakonika, polazna carinarnica u polje rezervirano za carinu na primjerke br. 2, 3A i 3B predajnog lista TR upisuje zasebna upućivanja na kontejner(-e), ovisno o vrsti robe koji sadrže, te upisuju oznaku „T1” i oznaku „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” pored upućivanja na odgovarajući kontejner(-e).

4.   U slučajevima iz stavka 3., ako se upotrebljava popis velikih kontejnera, izdaju se zasebni popisi za svaku kategoriju kontejnera, a na njih se upućuje upisom u polje rezervirano za carinu na primjercima br. 2, 3A i 3B predajnog lista TR, serijskog broja(-eva) popisa. Oznaka „T1” ili oznaka „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” upisuje se pored serijskog broja(-eva) popisa prema kategoriji kontejnera na koje se odnose.

5.   Svi primjerci predajnog lista TR vraćaju se dotičnoj osobi.

6.   Roba iz članka 311. stavka (a) stavlja se u postupak unutarnjeg provoza Zajednice za čitav prijevoz u skladu s uvjetima koje odredi svaka država članica bez podnošenja predajnog lista TR za robu polaznoj carinarnici i bez stavljanja naljepnica iz članka 432. Međutim, to se oslobođenje ne primjenjuje na predajni list TR sastavljen za robu obuhvaćenu odredbama iz članaka 463. do 470.

7.   Za robu iz stavka 2., predajni list TR mora se podnijeti odredišnoj carinarnici u kojoj se roba deklarira za puštanje u slobodni promet ili za drugi carinski postupak.

U odredišnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti za robu iz članka 311. stavka (a).

8.   Za potrebe kontrole iz članka 429., prijevozno poduzeće u odredišnoj državi stavlja na raspolaganje carinskim tijelima sve predajne listove TR za postupke prijevoza iz stavka 6. i u skladu s odredbama iz međusobnog sporazuma s navedenim tijelima.

9.   Kada se roba Zajednice prevozi željeznicom od točke u državi članici do točke u drugoj državi članici kroz područje treće zemlje koja nije država EFTA-e, primjenjuje se postupak unutarnjeg provoza Zajednice. U tom slučaju, odredbe stavaka 6., 7. drugi podstavak i stavka 8. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 435.

Istovjetnost robe se utvrđuje u skladu s člankom 349. Međutim, polazna carinarnica velike kontejnere u pravilu ne pečati ako željeznički prijevoznici poduzmu mjere za utvrđivanje istovjetnosti robe. Ako su pečati postavljeni, to se upisuje u polje namijenjeno za carinsku uporabu na primjercima 3A i 3B predajnog lista TR.

Članak 436.

1.   U slučajevima iz prvog podstavka članka 434. stavka 7. prijevozno poduzeće odredišnoj carinarnici podnosi primjerke 1, 2 i 3A predajnog lista TR.

2.   Odredišna carinarnica odmah ovjerava primjerke 1 i 2 te ih vraća prijevoznom poduzeću i zadržava primjerak 3A.

Članak 437.

1.   Ako postupak prijevoza započne unutar carinskog područja Zajednice i završava izvan njega, primjenjuje se članak 434. stavci 1. do 5. i članak 435.

2.   Carinarnica zadužena za prekograničnu željezničku postaju preko koje roba napušta carinsko područje Zajednice djeluje kao odredišna carinarnica.

3.   Pri odredišnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

Članak 438.

1.   Ako postupak prijevoza započne izvan carinskog područja Zajednice i završava unutar istog, carinarnica zadužena za pograničnu željezničku postaju preko koje roba ulazi u Zajednicu djeluje kao polazna carinarnica. Pri polaznoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

2.   Carinarnica kojoj se podnosi roba djeluje kao odredišna carinarnica.

Formalnosti previđene u članku 436. obavljaju se pri odredišnoj carinarnici.

Članak 439.

1.   Ako postupak prijevoza započne i završava izvan carinskog područja Zajednice, carnarnice koje djeluju kao polazna carinarnica i odredišna carinarnica su one navedene u članku 438. stavku 1. i članku 437. stavku 2.

2.   Pri polaznoj ili odredišnoj carinarnici nije potrebno obaviti nikakve formalnosti.

Članak 440.

Roba koja se prevozi na temelju članka 438. stavka 1. ili članka 439. stavka 1. smatra se da se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice osim ako se status robe iz Zajednice ne utvrdi u skladu s odredbama članaka 313. do 340.

Odsjek 3.

Ostale odredbe

Članak 441.

1.   Drugi podstavak članka 341. stavka 2. i članci 342. do 344. primjenjuju se na sve popise pošiljaka koji su priloženi teretnom listu CIM ili predajnom listu TR. Broj priloženih popisa pošiljaka se upisuje u polje za navođenje priloga u teretnom listu CIM ili predajnom listu TR, ovisno o slučaju.

Pored toga, popis pošiljaka uključuje broj vagona na koji se odnosi teretni list CIM ili, prema potrebi, broj kontejnera koji sadrži robu.

2.   U slučaju postupaka prijevoza koji započinju unutar carinskog područja Zajednice, koji obuhvaćaju i robu koja se prevozi u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i robu koja se prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, izdaju se zasebni popisi pošiljaka; u slučaju robe koja se prevozi u velikim kontejnerima na temelju predajnih listova TR, takvi zasebni popisi izdaju se za svaki veliki kontejner koji sadrži obje kategorije robe.

Serijski brojevi popisa pošiljaka koji se odnose na svaku od dvije kategorije robe upisuju se u polje namijenjeno za opis robe na teretnom listu CIM ili predajnom listu TR, ovisno o slučaju.

3.   U slučajevima iz stavaka 1. i 2. i u smislu postupaka predviđenih člancima 413. do 442., popisi pošiljaka priloženi teretnom listu CIM ili predajnom listu TR čine njihov sastavni dio i imaju jednake pravne učinke.

Izvornik takvih popisa pošiljaka ovjeravaju se u otpremnoj željezničkoj postaji.

Pododjeljak 4.

Opseg redovitih postupaka i pojednostavnjenih postupaka

Članak 442.

1.   Ukoliko se primjenjuje postupak provoza Zajednice, odredbe članaka 412. do 441. ne sprečavaju uporabu postupaka utvrđenih u člancima 341. do 380., a odredbe članaka 415. i 417. ili 429. i 432. ipak se primjenjuju.

2.   U slučajevima iz stavka 1., upućivanje na korištenu provoznu ispravu(-e) Zajednice čitko se upisuje u polje namijenjeno za podatke o pratećim ispravama pri ispunjavanju teretnog lista CIM ili predajnog lista TR. Upućivanje sadrži vrstu isprave, naziv carinarnice koja ga je izdala te datum i registracijski broj svake upotrijebljene isprave.

Pored toga, primjerak br. 2 teretnog lista CIM ili primjerke br. 1 i 2 predajnog lista TR potvrđuje željeznički prijevoznik odgovoran za zadnju željezničku postaju u postupku provoza Zajednice. Taj prijevoznik potvrđuje ispravu nakon što se je uvjerio da je prijevoz robe obuhvaćen u provoznoj ispravi ili ispravama Zajednice.

3.   Ako se postupak provoza Zajednice obavlja na temelju predajnog lista TR u skladu s člancima 426. do 440., teretni list CIM upotrijebljen za postupak isključuje se iz područja primjene stavaka 1. i 2. i članaka 413. do 425. U teretni list CIM čitko se upisuje pozivanje na predajni list TR u polje namijenjeno za podatke o pratećim ispravama. To upućivanje mora sadržavati navod „predajni list TR” čemu slijedi serijski broj.

POGLAVLJE 8.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na određene vrste prijevoza

Odjeljak 1.

Prijevoz zrakom

Članak 443.

Postupak provoza Zajednice obvezan je samo za robu prevezenu zrakom ako je utovarena ili pretovarena u zračnoj luci u Zajednici.

Članak 444.

1.   Ako je, u skladu s člankom 443., postupak provoza Zajednice obvezan za robu prevezenu zrakom iz zračna luke Zajednice, manifest, pod uvjetom da sadrži podatke navedene u Dodatku 3. Priloga 9. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, mora biti istovjetan provoznoj deklaraciji Zajednice.

2.   Ako se postupak prijevoza odnosi i na robu koja se mora kretati u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i na robu koja se mora kretati u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, takva se roba navodi na odvojenim manifestima.

3.   Manifest ili manifesti navedeni u stavcima 1. i 2. moraju radi identifikacije imati ovjeru, koju s datumom i potpisom ovjerava zračni prijevoznik kao provoznu deklaraciju Zajednice i treba se navesti carinski status robe na koju se odnosi. Tako ispunjen i potpisan manifest ili manifesti se tretiraju kao deklaracija T1 ili deklaracija T2, ovisno o slučaju.

Manifest ili manifesti navedeni u stavcima 1. i 2. sadrže sljedeće:

—	naziv zračnog prijevoznika koji prevozi robu,

—	broj leta,

—	datum leta,

—	ime zračne luke utovara (polazna zračna luka) i istovara (odredišna zračna luka);

i za svaku pošiljku na manifestu:

—	broj zrakoplovnog tovarnog lista,

—	broj paketa,

—	sažeti opis robe ili, prema potrebi, naznaku „konsolidirano”, po mogućnosti u skraćenom obliku, (istovjetno zbirnom prijevozu),

—	bruto težinu.

4.   Zračni prijevoznik koji prevozi robu kojoj su priloženi manifesti iz stavaka 1. do 3. glavni je obveznik za predmetni postupak prijevoza.

5.   Osim ako zračni prijevoznik ima status ovlaštenog pošiljatelja u smislu članka 398., manifesti iz stavaka 1. do 3. podnose se na ovjeru u dva ili više primjeraka carinskim tijelima u polaznoj zračnoj luci, koja zadržava jedan primjerak.

Navedena tijela mogu, u svrhu kontrole, zahtijevati podnošenje svih zrakoplovnih tovarnih listova koji se odnose na pošiljke navedene u manifestu.

6.   Zračni prijevoznik koji prevozi robu obavješćuje carinska tijela u odredišnoj zračnoj luci o nazivu polazne zračne luke ili polaznih zračnih luka.

Carinska tijela odredišne zračne luke mogu odustati od tog zahtjeva za zračne prijevoznike za koje, između ostalog zbog vrste ruta na kojima se leti ili regija na kojima odnosni zračni prijevoznici vrše prijevoz, nema nikakve sumnje u vezi s polaznom zračnom lukom ili polaznim zračnim lukama.

7.   Primjerci manifesta predviđenih stavcima 1. do 5. podnose se carinskim tijelima u odredišnoj zračnoj luci. Navedena tijela zadržavaju primjerak takvih manifesta.

8.   Ne dovodeći u pitanje stavak 7., carinska tijela u odredišnoj zračnoj luci mogu, u svrhu kontrole, zahtijevati podnošenje manifesta koji se odnose na robu istovarenu u zračnoj luci.

Navedena tijela također mogu, u svrhu kontrole, zahtijevati podnošenje svih zrakoplovnih tovarnih listova koji se odnose na pošiljke navedene u manifestu.

9.   Carinska tijela odredišne zračne luke dostavljaju carinskim tijelima svake polazne zračne luke jednom mjesečno popis manifesta, kojeg su sastavile zračni prijevoznici o svim manifestima iz stavaka 1. do 3. koji su bili podneseni u prethodnom mjesecu. Popis manifesta ovjeravaju carinska tijela u odredišnoj zračnoj luci.

Opis svakog manifesta u navedenome popisu sadrži sljedeće podatke:

—	referentni broj manifesta,

—	naziv (koji može biti skraćen) zračnog prijevoznika koji je prevozio robu,

—	broj leta,

—	datum leta.

Pod uvjetima koje odrede, carinska tijela mogu dvostranim ili višestranim sporazumom odobriti da zračni prijevoznici sami, u skladu s prvim podstavkom, prenose podatke carinskim tijelima svake polazne zračne luke. Carinska tijela koja izdaju takva odobrenja o tome obavještavaju carinska tijela ostalih država članica.

Ako utvrdi nepravilnosti u podacima na manifestima s popisa manifesta, carinarnica odredišne zračne luke o tome izvješćuje polaznu carinarnicu, navodeći posebno zrakoplovne tovarne listove koji se odnose na predmetnu robu.

10.   Carinska tijela u državama članicama, na zahtjev odnosnih zračnih prijevoznika, mogu dvostranim ili višestranim sporazumom dopustiti uporabu pojednostavnjenih postupaka provoza Zajednice, uporabom tehnologije za razmjenu podataka koje upotrebljavaju odnosni zračni prijevoznici, umjesto manifesta navedenog u stavku 1.

11.

(a) U slučaju međunarodnih zračnih prijevoznika koji imaju poslovni nastan ili imaju regionalni ured u carinskom području Zajednice i: — upotrebljavaju sustave razmjene podataka za prijenos podataka između polaznih i odredišnih zračnih luka na navedenome području, i — ispunjavaju uvjete iz točke (b), postupak provoza Zajednice opisan u stavcima 1. do 9. pojednostavnjuje se na zahtjev. Po primitku zahtjeva, carinska tijela države članice u kojoj zračni prijevoznik ima poslovni nastan obavješćuju carinska tijela ostalih država članica na čijim se državnim područjima nalaze polazne zračne luke i odredišne zračne luke koje su povezane tehnologijom razmjene podataka. Ukoliko u roku od šezdeset dana od datuma obavijesti ne stigne nikakav prigovor, carinska tijela odobravaju upotrebu pojednostavnjenog postupka iz točke (c), podložno članku. 97. stavku 2. točki (a) Zakonika. To odobrenje vrijedi u svim državama članicama na koje se to odnosi i primjenjuje se samo na provozne postupke između zračnih luka navedenih u odobrenju. (b) Pojednostavnjeni postupak predviđen u točki (c) odobrava se samo zračnim prijevoznicima: — koji obavljaju značajan broj letova unutar Zajednice, — koji često šalju i primaju robu, — čija pisana ili računalna evidencija carinskim tijelima omogućuje da provjere njihove radnje na polasku i na odredištu, — koji nisu počinili teške ili uzastopne prekršaje protiv carinskih ili poreznih propisa, — koji carinskim tijelima stavljaju na raspolaganje svu evidenciju, — koji preuzimaju punu odgovornost prema carinskim tijelima pri ispunjavanju svojih obveza i u sudjelovanju u rješavanju svih prekršaja i nepravilnosti. (c) Pojednostavnjeni postupak primjenjuje se kako slijedi: — zračni prijevoznik evidentira status svih pošiljaka u svojoj poslovnoj evidenciji, — manifest u polaznoj zračnoj luci koji se prenosi tehnologijom razmjene podataka postaje manifest u odredišnoj zračnoj luci, — zračni prijevoznik navodi odgovarajući status T1, T2, TE (što odgovara T2 ES), TP (što odgovara T2 PT) i C (što odgovara T2L) za svaku stavku na manifestu, — postupak provoza Zajednice smatra se završenim kada su manifesti poslani elektroničkom razmjenom podataka dostupni carinskim tijelima odredišne zračne luke i kada im je roba podnesena, — ispis manifesta poslanog elektroničkom razmjenom podataka podnosi se na zahtjev carinskim tijelima u polaznim i odredišnim zračnim lukama, — carinska tijela u polaznoj zračnoj luci obavljaju naknadne sustavne revizije na temelju uočene analize rizika, — carinska tijela u odredišnoj zračnoj luci obavljaju sustavne revizije na temelju uočene analize rizika i ukoliko je potrebno šalju pojedinosti o manifestima poslanima elektroničkom razmjenom podataka carinskim tijelima u polaznim zračnim lukama radi provjere, — zračni prijevoznik odgovoran je za prepoznavanje i obavještavanje carinskih tijela o svim prekršajima i nepravilnostima otkrivenima u odredišnoj zračnoj luci, — carinska tijela u odredišnoj zračnoj luci, nakon razumnog vremena, obavješćuju carinska tijela u polaznoj zračnoj luci o svim utvrđenim prekršajima i nepravilnostima, — navedeni prekršaji i nepravilnosti mogu se riješiti u okviru postupaka o kojima se dogovaraju zračni prijevoznici i carinska tijela na odredištu i polasku.

Članak 445.

Ako je, u skladu s člankom 443., postupak provoza Zajednice obvezan za robu prevezenu zrakom iz zračne luke Zajednice, odredbe članka 444. ne isključuju nijednoj osobi na koju se to odnosi uporabu postupka provoza Zajednice utvrđenog u člancima 341. do 380. U tom slučaju, postupci utvrđeni u članku 444. ne primjenjuju se.

Odjeljak 2.

Prijevoz morem

Članak 446.

Postupak provoza Zajednice obvezan je samo za robu prevezenu morem ako je utovarena ili pretovarena u luci u Zajednici.

Članak 447.

Postupak provoza Zajednice ne primjenjuje se ako je roba iz članka 91. stavka 1. Zakonika utovarena u plovilo u luci koja se nalazi u carinskom području Zajednice:

—	za izvoz u treću zemlju bez istovara ili pretovara u drugu luku koja se nalazi u carinskom području Zajednice, ili

—	za prijevoz u slobodnu zonu koja se nalazi u luci; u ovom slučaju, uporaba obavijesti iz članka 313. stavka 3. točke (b) obvezna je.

Članak 448.

1.   Ako je, u skladu s člankom 446., postupak provoza Zajednice obvezan za robu prevezenu morem iz luke Zajednice, carinska tijela države članice mogu, na zahtjev predmetnih brodarskih društava i podložno uvjetima utvrđenima u stavcima 2. do 10., pojednostaviti postupke provoza Zajednice tako da dopuste uporabu manifesta za navedenu robu kao deklaraciju ili ispravu za provoz Zajednice.

2.   Po primitku zahtjeva, carinska tijela države članice u kojoj brodarsko društvo ima poslovni nastan obavješćuju carinska tijela ostalih država članica na čijim se državnim područjima nalaze predviđene luke polaska i odredišta.

Ukoliko u roku od šezdeset dana od datuma obavijesti ne stigne nikakav prigovor, carinska tijela daju odobrenje odnosnom brodarskom društvu. Odobrenje je valjano u svim odnosnim državama članicama kao dvostrani ili višestrani dogovor iz članka 97. stavka 2. točke (a) Zakonika.

Ako takvo odobrenje nije dano, primjenjuje se postupak provoza Zajednice utvrđen u člancima 341. do 380.

Odredbe ovog članka nijednoj osobi na koju se to odnosi, uključujući brodarska društva koja su dobila odobrenje, ne isključuju uporabu postupka provoza Zajednice utvrđenog u člancima 341. do 380., prema potrebi.

3.   Odobrenje iz stavka 1. daje se samo brodarskim društvima:

—	čije evidencije carinskim tijelima omogućuju da provjere njihove radnje,

—	koja nisu počinila teške ili uzastopne prekršaje protiv carinskih ili poreznih propisa,

—

koja upotrebljavaju manifeste: — u obliku koji sadrži najmanje naziv i punu adresu predmetnog brodarskog društva, identitet broda, mjesto utovara, mjesto istovara, pozivanje na brodski teretni list, te za svaku pošiljku broj, opis robe, bruto težinu u kilogramima i, po potrebi, identifikacijske brojeve kontejnera, — koje lako mogu provjeriti i upotrijebiti carinska tijela, — koji se mogu predočiti, pravilno ispunjeni i potpisani, carinskim tijelima prije polaska plovila na koje se odnose.

4.   Odobrenje iz stavka 1. određuje da se, ako se postupak prijevoza odnosi i na robu koja se mora kretati u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice i na robu koja se mora kretati u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednice, takva roba navede na odvojenim manifestima.

5.   Manifest ili manifesti navedeni u stavcima 1. i 3. moraju radi identifikacije imati sljedeću oznaku, koju s datumom i potpisom ovjerava brodarsko društvo kao provoznu deklaraciju Zajednice i treba se navesti carinski status robe na koju se odnosi. Tako ispunjen i potpisan, manifest ili manifesti se tretiraju kao deklaracija T1 ili deklaracija T2, ovisno o slučaju.

6.   Brodarsko društvo koje prevozi robu kojoj su priloženi manifesti iz stavaka 1. do 4. glavni je obveznik za predmetni postupak prijevoza.

7.   Osim ako brodarsko društvo ima status ovlaštenog pošiljatelja u smislu članka 398., manifesti iz stavaka 1. do 4. podnose se na ovjeru u dva ili više primjeraka carinskim tijelima u polaznoj luci, koja zadržava jedan primjerak.

8.   Manifesti predviđeni stavcima 1. do 4. predočavaju se radi ovjere carinskim tijelima u odredišnoj luci. Navedena tijela zadržavaju jednu kopiju manifesta kako bi se roba mogla staviti pod carinski nadzor, ukoliko je potrebno.

9.   Ne dovodeći u pitanje stavak 8., carinska tijela odredišne luke mogu, u svrhu kontrole, zahtijevati podnošenje manifesta i brodskih teretnih listova koji se odnose na bilo koju robu istovarenu u luci.

10.   Carinska tijela u odredišnoj luci svaki mjesec carinskim tijelima u svakoj polaznoj luci dostavljaju popis manifesta iz stavaka 1. do 4. koji su podneseni tijekom prethodnog mjeseca, a koji su sastavila brodarska društva ili njihovi zastupnici. Popis ovjeravaju carinska tijela u odredišnoj luci.

Popisna lista sadrži sljedeće podatke o manifestu:

—	referentni broj manifesta,

—	naziv (može biti i skraćenica) brodarskog društva koje je prevezlo robu,

—	datum prijevoza.

U slučaju nepravilnosti otkrivenih u vezi s podacima na manifestima koji se pojavljuju na navedenom popisu, odredišna carinarnica obavješćuje polaznu carinarnicu, posebno navodeći brodske teretne listove za predmetnu robu.

11.

(a) U slučaju međunarodnih brodarskih društava koja ili imaju poslovni nastan ili regionalni ured u carinskom području Zajednice i ispunjavaju uvjete iz podstavka (b), postupak provoza Zajednice opisan u stavcima 1. do 10. može se još pojednostaviti na zahtjev. Po primitku zahtjeva, carinska tijela države članice u kojoj brodarsko društvo ima poslovni nastan obavještavaju carinska tijela ostalih država članica na čijim se područjima nalaze predviđene luke polaska i odredišta. Ukoliko u roku od šezdeset dana od datuma obavijesti ne stigne nikakav prigovor, carinska tijela odobravaju upotrebu pojednostavnjenog postupka iz podstavka (c), podložno članku. 97. stavku 2. točki (a) Zakonika. To odobrenje vrijedi u svim predmetnim državama članicama i primjenjuje se samo na provozne postupke između luka navedenih u odobrenju. (b) Pojednostavnjeni postupak predviđen u podstavku (c) odobrava se samo brodarskim društvima: — koja imaju dopuštenje za uporabu manifesta u skladu s odredbama ovog članka, — koja obavljaju značajan broj putovanja unutar Zajednice na poznatim rutama, — koja često šalju i primaju robu, — koja preuzimaju punu odgovornost prema carinskim tijelima pri ispunjavanju svojih obveza i u sudjelovanju u rješavanju svih prekršaja i nepravilnosti. (c) Pojednostavnjeni postupak primjenjuje se kako slijedi: — brodarsko društvo evidentira status svih pošiljaka u svojoj poslovnoj dokumentaciji i u preslikama manifesta, — brodarsko društvo može koristiti jedinstveni manifest za svu prevezenu robu i treba navesti odgovarajući status T1, T2, TE (što odgovara T2 ES), TP (što odgovara T2 PT) te C (što odgovara T2L) za svaku stavku na manifestu, — postupak provoza Zajednice smatra se završenim kada su manifesti i roba podneseni carinskim tijelima u odredišnoj luci, — carinska tijela u polaznoj luci obavljaju naknadne sustavne revizije na temelju uočene analize rizika, — carinska tijela odredišne luke obavljaju sustavne revizije na temelju uočene analize rizika i ukoliko je potrebno šalju pojedinosti o manifestima za razmjenu podataka carinskim tijelima polazne luke radi provjere, — brodarsko društvo odgovorno je za prepoznavanje i obavještavanje carinskih tijela o svim prekršajima i nepravilnostima otkrivenima u odredišnoj luci, — carinska tijela odredišne luke obavješćuju carinska tijela polazne luke o svim utvrđenim prekršajima i nepravilnostima u razumnom roku.

Članak 449.

Odstupajući od članka 446., roba ukrcana ili pretovarena u slobodnoj zoni u luci koja se nalazi u carinskom području Zajednice smatra se ukrcanom ili pretovarenom u trećoj zemlji osim ako se utvrdi, iz zapisa carinskih tijela u brodske papire, da navedeno plovilo dolazi iz dijela te luke koji nije slobodna zona.

Odjeljak 3.

Prijevoz cjevovodom

Članak 450.

1.   Ako se primjenjuje postupak provoza Zajednice, formalnosti koje se odnose na postupak prilagođavaju se u skladu sa stavcima 2. do 6. za robu koja se prevozi cjevovodom.

2.   Postupak provoza Zajednice za robu koja se prevozi cjevovodom počinje:

—	po ulasku na carinsko područje Zajednice za onu robu koja na to područje ulazi putem cjevovoda,

—	po stavljanju u sustav cjevovoda za onu robu koja se već nalazi na carinskom području Zajednice.

Po potrebi, status robe iz Zajednice utvrđuje se u skladu s člancima 313. do 340.

3.   Glavni obveznik za robu iz stavka 2. je osoba odgovorna za cjevovod, s poslovnim nastanom u državi članici preko čijeg područja roba ulazi u carinsko područje Zajednice ili osoba odgovorna za cjevovod u državi članici u kojoj počinje kretanje.

4.   Za potrebe članka 96. stavka 2. Zakonika, osoba odgovorna za cjevovod s poslovnim nastanom u državi članici preko čijeg državnog područja se roba prevozi cjevovodom smatra se prijevoznikom.

5.   Postupak provoza Zajednice smatra se završenim kada roba koja se prevozi cjevovodom stigne u objekte primatelja ili je primljena u distribucijsku mrežu primatelja te je ubilježena u njegovu poslovnu evidenciju.

6.   Poduzeća koja sudjeluju u prijevozu robe vode evidenciju i omogućuju carinskim tijelima uvid u evidenciju i stavljaju ju na raspolaganje carinskim tijelima zbog kontrola koje smatra potrebnim u vezi s postupcima provoza Zajednice iz stavaka 2. do 4.

POGLAVLJE 9.

Prijevoz prema postupcima s karnetom TIR ili ATA

Odjeljak 1.

Zajedničke odredbe

Članak 451.

1.   Ako se, u skladu s člankom 91. stavkom 2. točkama (b) i (c) i člankom 163. stavkom 2. točkom (b) Zakonika, roba prevozi od jednog do drugog mjesta na carinskom području Zajednice:

—	u okviru postupka za međunarodni prijevoz robe pod pokrićem karneta TIR (Konvencija TIR),

—	pod pokrićem karneta ATA (Konvencija ATA),

carinsko područje Zajednice, za potrebe pravila koja uređuju uporabu karneta TIR ili ATA za takav prijevoz, smatra se jednim područjem.

2.   Za potrebe uporabe karneta ATA kao provozne isprave, „provoz” znači prijevoz robe iz carinarnice koja se nalazi na carinskom području Zajednice u drugu carinarnicu koja se nalazi na istome području.

Članak 452.

Ako, tijekom prijevoza od jednog do drugog mjesta na carinskom području Zajednice, roba prelazi preko područja treće zemlje, kontrole i formalnosti u vezi s postupkom TIR ili ATA obavljaju se na mjestima gdje roba privremeno napušta carinsko područje Zajednice i gdje ponovno ulazi u navedeno područje.

Članak 453.

1.   Roba koja se prevozi pod pokrićem karneta TIR ili ATA unutar carinskog područja Zajednice smatra se robom koja nije roba Zajednice, osim ako njihov status robe iz Zajednice nije propisno utvrđen.

2.   Status robe iz Zajednice iz stavka 1. određuje se u skladu s člancima 314. do 324.

Članak 454.

1.   Ovaj članak primjenjuje se ne dovodeći u pitanje posebne odredbe Konvencije TIR i ATA o odgovornosti jamstvenih udruga ako se upotrebljava karnet TIR ili ATA.

2.   Ako se ustanovi da je, tijekom ili u vezi s postupkom prijevoza obavljenim pod pokrićem karneta TIR ili s provoznim postupkom obavljenim pod pokrićem karneta ATA, počinjen prekršaj ili nepravilnost u određenoj državi članici, država članica u skladu s odredbama Zajednice ili s nacionalnim odredbama, ne dovodeći u pitanje pokretanje kaznenih postupaka, vrši povrat carine i drugih nameta koji se mogu platiti.

3.   Ako nije moguće odrediti na kojem je području počinjen prekršaj ili nepravilnost, takav se prekršaj ili nepravilnost smatraju počinjenim u državi članici u kojoj su otkriveni osim ako se, u roku utvrđenom u članku 455. stavku 1., carinskim tijelima ne pruži zadovoljavajući dokaz o pravilnosti prijevoza ili o mjestu na kojem su prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjeni.

Ako se ne pruži takav dokaz i ako se time smatra da je navedeni prekršaj ili nepravilnost bila počinjena u državi članici u kojoj je otkrivena, carine i drugi nameti koji se odnose na predmetnu robu obračunava navedena država članica u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim odredbama.

Ako se naknadno utvrdi država članica u kojoj je navedeni prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena, carine i drugi nameti (osim onih obračunatih, u skladu s drugim podstavkom, kao vlastita sredstva Zajednice) kojima roba podliježe u navedenoj državi članici toj državi članici vraća država članica koja ih je prvotno otkrila. U tom slučaju, svaki preplaćeni iznos vraća se osobi koja je prvotno platila namete.

Ako je iznos carina i drugih nameta koje je prvotno obračunala i vratila država članica koja ih je otkrila manji od iznosa carina i drugih nameta propisanih u državi članici u kojoj je prekršaj ili nepravilnost stvarno počinjena, navedena država članica obračunava razliku u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim odredbama.

Carinska tijela država članica poduzimaju potrebne mjere za postupanje s prekršajima ili nepravilnostima i za uvođenje učinkovitog kažnjavanja.

Članak 455.

1.   Ako se utvrdi da je prekršaj ili nepravilnost počinjena za vrijeme ili u vezi s postupkom prijevoza obavljenog pod pokrićem karneta TIR ili provoznog postupka obavljenog pod pokrićem karneta ATA, carinska tijela obavješćuju korisnika karneta TIR ili karneta ATA i jamstvenu udrugu u roku propisanom u članku 11. stavku 1. Konvencije TIR ili članku 6. stavku 4. Konvencije ATA, ovisno o slučaju.

2.   Dokaz o pravilnosti postupka izvršenog pod pokrićem karneta TIR ili karneta ATA u smislu prvog podstavka članka 454. stavka 3. pruža se u roku propisanom u članku 11. stavku 2. Konvencije TIR ili članku 7. stavcima 1. i 2. Konvencije ATA, ovisno o slučaju.

3.   Takav se dokaz može pružiti carinskim tijelima na zadovoljavajući način, između ostalog:

(a)	podnošenjem isprave koju su ovjerila carinska tijela iz čega je vidljivo da je predmetna roba podnesena odredišnoj carinarnici. Ta isprava mora sadržavati dovoljno podataka za utvrđivanje istovjetnosti navedene robe; ili

(b)

podnošenjem carinske isprave izdane u trećoj zemlji koja prikazuje puštanje u slobodni promet ili primjerka ili preslike isprave; takav primjerak ili presliku kao točan prijepis mora ovjeriti tijelo koje je izdalo izvornu ispravu ili tijela odnosne treće zemlje ili tijela jedne države članice. Ta isprava mora sadržavati dovoljno podataka za utvrđivanje istovjetnosti predmetne robe; ili

(c)	za potrebe Konvencije ATA, dokazom iz članka 8. navedene Konvencije.

Odjeljak 2.

Odredbe koje se odnose na postupak s karnetom TIR

Članak 456.

Za potrebe članka 1. stavka (h) Konvencije TIR, „usputna carinarnica” znači svaku carinarnicu kroz koju se cestovno vozilo, kombinacija vozila ili kontejner, kako je određeno u Konvenciji TIR, uvozi u ili izvozi iz carinskog područja Zajednice tijekom postupka TIR.

Članak 457.

Za potrebe članka 8. stavka 4. Konvencije TIR, ako pošiljka uđe u carinsko područje Zajednice ili kreće iz polazne carinarnice koja se nalazi na carinskom području Zajednice, jamstvena udruga postaje ili je odgovorna carinskim tijelima svake države članice na čije državno područje pošiljka TIR ulazi, do točke na kojoj napušta carinsko područje Zajednice ili do odredišne carinarnice na tom području.

Odjeljak 3.

Odredbe koje se odnose na postupak s karnetom ATA

Članak 458.

1.   Carinska tijela određuju koordinacijsku carinarnicu u svakoj državi članici za svaku radnju koja se odnosi na kršenja ili nepravilnosti koje su povezane s karnetima ATA.

Navedena tijela obavješćuju Komisiju o određivanju koordinacijskih carinarnica zajedno s njihovim punim adresama. Popis carinarnica objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica, seriji C.

2.   Za potrebe određivanja države članice odgovorne za obračunavanje propisanih carina i drugih nameta, država članica u kojoj su prekršaj ili nepravilnost počinjeni tijekom postupka provoza obavljenog pod pokrićem karneta ATA otkriveni u smislu drugog podstavka članka 454. stavka 3. je država članica u kojoj je roba nađena ili, ako nije bila nađena, država članica čija koordinacijska carinarnica ima najnoviji kupon iz karneta.

Članak 459.

1.   Ako carinska tijela države članice ustanove da je nastao carinski dug, jamstvenoj udruzi s kojom je država članica povezana šalje se zahtjev što je moguće prije. Ako je dug nastao zbog činjenice da roba obuhvaćena karnetom ATA nije bila izvezena ili joj nije bilo dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba u rokovima utvrđenim u Konvenciji ATA, taj se zahtjev šalje najranije tri mjeseca nakon datuma isteka karneta.

2.   Koordinacijska carinarnica koja podnosi zahtjev šalje istovremeno, ukoliko je moguće, koordinacijskoj carinarnici u čijoj se nadležnosti nalazi carinarnica privremenog uvoza obavijest sastavljenu u skladu s predloškom prikazanim u Prilogu 59.

Obavijesti se prilaže primjerak nerazduženog kupona, ako ga koordinacijska carinarnica posjeduje. Obavijest se također može upotrijebiti kad god se to smatra potrebnim.

Članak 460.

1.   Iznos carina i poreza koji proizlaze iz zahtjeva iz članka 459. izračunavaju se po predlošku za obračun davanja iz Priloga 60. sastavljenom u skladu s priloženim uputama.

Obrazac za obračun davanja može se poslati kasnije od zahtjeva, iako ne kasnije od tri mjeseca od zahtjeva i u svakom slučaju ne kasnije od šest mjeseci od datuma kada carinska tijela započnu postupak povrata sredstava.

2.   U skladu s člankom 461. i kako je predviđeno u njemu, slanjem carinskih tijela ovog obrasca jamstvenoj udruzi s kojom je povezana ne oslobađaju se druge jamstvene udruge u Zajednici od obveze da plate carine i druge namete ako se otkrije da je prekršaj ili nepravilnost počinjena u drugoj državi članici od one u kojoj su započeti postupci.

3.   Obrazac za obračun davanja sastavlja se u dva ili tri primjerka, po potrebi. Prvi primjerak je za jamstvenu udrugu povezanu s carinskim tijelima države članice u kojoj je zahtjev sastavljen. Drugi primjerak zadržava koordinacijska carinarnica koja izdaje obrazac. Ukoliko je potrebno koordinacijska carinarnica koja izdaje obrazac šalje treći primjerak koordinacijskoj carinarnici u čijoj se nadležnosti nalazi carinarnica privremenog uvoza.

Članak 461.

1.   Ako se ustanovi da je prekršaj ili nepravilnost počinjena u drugoj državi članici od one u kojoj su započeti postupci, koordinacijske carinarnice prve države članice što se nje tiče zatvara spis.

2.   Za potrebe zatvaranja, šalje koordinacijskoj carinarnici druge države članice sadržaj spisa koji posjeduje i po potrebi jamstvenoj udruzi s kojom je povezana vraća sve iznose koje je ta udruga možda položila ili privremeno platila.

Međutim, spis se zatvara samo ako koordinacijska carinarnica prve države članice od koordinacijske carinarnice druge države članice primi zaključak iz kojeg je vidljivo da su postupci u vezi sa zahtjevom bili započeti u potonjoj državi članici, u skladu s pravilima Konvencije ATA. Taj se zaključak sastavlja u skladu s predloškom iz Priloga 61.

3.   Koordinacijska carinarnica države članice u kojoj je prekršaj ili nepravilnost počinjena preuzima postupke povrata sredstava i kada je potrebno od jamstvene udruge s kojim je povezana ubire iznos carina i drugih davanja po stopama važećim u državi članici u kojoj se ta carinarnica nalazi.

4.   Postupci se moraju prenijeti u roku od jedne godine računajući od isteka karneta pod uvjetom da plaćanje ne postane konačno sukladno članku 7. stavcima 2. ili 3. Konvencije ATA. Ako se taj rok prekorači primjenjuje se treći i četvrti podstavak članka 454. stavka 3.

POGLAVLJE 10.

Prijevoz u okviru postupka s obrascem 302

Članak 462.

1.   Ako se, u skladu s člankom 91. stavkom 2. točkom (e) i člankom 163. stavkom 2. točkom (e) Zakonika, roba prevozi od jedne točke u carinskom području Zajednice do druge pod pokrićem obrasca 302 predviđenog Sporazumom između država stranaka Sjevernoatlantskog ugovora o pravnom položaju njihovih snaga, koji je potpisan u Londonu 19. lipnja 1951., carinsko područje Zajednice smatra se, u smislu pravila koja uređuju uporabu navedenog obrasca za takav prijevoz, jednim područjem.

2.   Ako, tijekom prijevoznog postupka iz stavka 1., roba prođe kroz područje treće zemlje, kontrole i formalnosti u vezi s obrascem 302 obavljaju se na točkama gdje roba privremeno napušta carinsko područje Zajednice i gdje ponovno ulazi na to područje.

3.   Ako se otkrije da je, tijekom ili u vezi s prijevoznim postupkom obavljenim pod pokrićem obrasca 302, prekršaj ili nepravilnost počinjena u određenoj državi članici, povrat carina i drugih nameta koji mogu biti plativi vrši ta država članica u skladu s odredbama Zajednice ili nacionalnim odredbama, ne dovodeći u pitanje pokretanje kaznenih postupaka.

4.   Članak 454. stavak 3. primjenjuje se na odgovarajući način.

POGLAVLJE 11

Uporaba provoznih isprava Zajednice za primjenu mjera koje se odnose na izvoz određene robe

Članak 463.

1.   Ovo Poglavlje određuje uvjete koji se primjenjuju na robu koja se prevozi unutar carinskog područja Zajednice u okviru postupka provoza Zajednice ili u okviru drugog carinskog postupka provoza ako je izvoz navedene robe iz Zajednice zabranjen ili podliježe ograničenjima, plaćanju carina ili drugih nameta.

2.   Ti se uvjeti, međutim, primjenjuju samo ukoliko tako predviđa mjera kojom se uvodi zabrana, ograničenje, carina ili drugi namet i ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje navedena mjera može sadržavati.

Članak 464.

Ako se roba iz članka 463. stavka 1. stavi u postupak provoza Zajednice, glavni obveznik u polje s naslovom „Opis robe” na provoznoj ispravi Zajednice upisuje jednu od sljedećih rečenica:

—	Salida de la Communidad sometida a restricciones,

—	Udpassage fra Fællesskabet undergivet restriktioner,

—	Ausgang aus der Gemeinschaft — Beschränkungen unterworfen,

—	Έξοδος από την Κοινότητα υποκείμενη σε περιορισμούς,

—	Export from the Community subject to restrictions,

—	Sortie de la Communauté soumise à des restrictions,

—	Uscita dalla Comunità assoggettata a restrizioni,

—	Verlaten van de Gemeenschap aan beperkingen onderworpen,

—	Saída da Comunidade sujeita a restrições,

—	Salida de la Comunidad sujeta a pago de derechos,

—	Udpassage fra Fællesskabet betinget af afgiftsbetaling,

—	Ausgang aus der Gemeinschaft — Abgabenerhebungen unterworfen,

—	Έξοδος από την Κοινότητα υποκείμενη σε επιθάρυνση,

—	Export from the Community subject to duty,

—	Sortie de la Communauté soumise à imposition,

—	Uscita dalla Comunità assoggettata a tassazione,

—	Verlaten van de Gemeenschap aan belastingheffing onderworpen,

—	Saída da Comunidade sujeita a pagamento de imposições.

Članak 465.

1.   Ako se roba iz članka 463. stavka 1. stavi u postupak provoza osim postupka provoza Zajednice, carinarnica u kojoj se obavljaju formalnosti otpreme zahtIjeva ispunjavanje kontrolnog primjerka T5, predviđenog člankom 472. Osoba na koju se to odnosi u polje 104 kontrolnog primjerka T5, po potrebi, upisuje jedan od navoda iz članka 464.

2.   Carinarnica iz stavka 1. u carinsku ispravu na temelju koje se roba prevozi, po potrebi, upisuje jednu od rečenica navedenih u članku 464.

Članak 466.

Članci 464. i 465. ne primjenjuju se ako se, pri deklariranju robe za izvoz iz carinskog područja Zajednice, carinarnici u kojoj se obavljaju izvozne formalnosti predoči dokaz da je donesena administrativna mjera kojom se roba oslobađa ograničenja, da su sve propisane izvozne carine ili nameti bili plaćeni ili da, u danim okolnostima, roba može napustiti carinsko područje Zajednice bez daljnjih formalnosti.

Članak 467.

1.   Ako mjere iz članka 463. stavka 2. predviđaju polaganje osiguranja, takvo se osiguranje polaže ukoliko, prema podacima sadržanim u carinskoj ispravi, roba iz članka 463. stavka 1. koja se kreće između dvije točke na carinskom području Zajednice, tijekom prijevoza, mora napustiti to područje drugim putem nego zrakom.

2.   Osiguranje se polaže ili carinarnici u kojoj se obavljaju potrebne formalnosti pri otpremi robe ili bilo kojem drugom tijelu koje je u tu svrhu odredila država članica kojoj ta carinarnica pripada, u skladu s pravilima koje su utvrdila carinska tijela navedene države članice. U slučaju mjera kojima se uvodi izvozna carina ili drugi namet, osiguranje ne treba pružiti ako se roba prevozi u okviru postupka provoza Zajednice, ako je osiguranje bilo pruženo u drugom obliku, a ne u gotovini ili ako je došlo do odricanja od osiguranja zbog identiteta glavnog obveznika.

Članak 468.

1.   Članak 465. također se primjenjuje na robu iz članka 463. stavka 1. koja, tijekom prijevoza između dvije točke u carinskom području Zajednice, prelazi preko područja države EFTA-e i koja je ponovno poslana iz te države.

Odstupajući od odredaba članka 482., izvornik kontrolnog primjerka T5 prati robu do nadležne carinarnice odredišne države članice.

Polazna carinarnica određuje rok u kojemu se roba mora ponovno uvesti u carinsko područje Zajednice.

2.   Ako se mjerom iz članka 463. stavka 2. predviđa polaganje osiguranja, onda se iznimno od odredaba članka 467. to osiguranje pruža za sve poslove obuhvaćene stavkom 1.

Članak 469.

Ako roba nije vraćena u slobodni promet odmah nakon što je stigla do odredišne carinarnice, na toj je carinarnici da poduzme mjere potrebne za provedbu mjera iz članka 463. stavka 2.

Članak 470.

Ako se roba iz članka 463. stavka 1. prevozi kako je opisano u članku 467., zračnim putem ili ne, te nije ponovno uvezena u carinsko područje Zajednice u propisanom roku, smatra se da je nepravilno izvezena u treću zemlju iz države članice iz koje je bila poslana, osim ako se utvrdi da je bila izgubljena zbog više sile ili nepredvidivih okolnosti.

POGLAVLJE 12.

Odredbe koje se odnose na isprave (Kontrolni primjerak T5) koje treba upotrijebiti za primjenu mjera Zajednica koje uključuju kontrole uporabe i/ili odredišta robe

Članak 471.

U smislu ovog Poglavlja:

(a)	„nadležna tijela” znači: carinska tijela ili bilo koje drugo tijelo odgovorno za primjenu ovog Poglavlja;

(b)	„ured” znači: carinarnica ili organizacija odgovorna na lokalnoj razini za primjenu ovog Poglavlja.

Članak 472.

1.   Ako provedba mjere Zajednice podliježe dokazu da su bili ispunjeni uvjeti propisani tom mjerom, a tiču se uporabe i/ili odredišta robe uvezene u, izvezene iz ili koja se prevozi unutar carinskog područja Zajednica, taj se dokaz pruža podnošenjem kontrolnog primjerka T5. Kontrolni primjerak T5 je ispunjeni obrazac T5, kojemu može biti priložen, prema potrebi, jedan ili više obrazaca T5 bis, kako je predviđeno člankom 478., ili jedan ili više popisa pošiljaka T5, kako je predviđeno člankom 479. ili 480.

Nije isključena uporaba u isto vrijeme, ali iz različitih razloga, nekoliko kontrolnih primjeraka T5, ukoliko je svaki od njih predviđen u zakonodavstvu Zajednice.

2.   Od svake osobe koja potpiše kontrolni primjerak T5 u smislu stavka 1. zahtijeva se da robu opisanu u toj ispravi stavi u deklariranu uporabu i/ili da robu otpremi u prijavljeno odredište.

Članak 473.

Obrasci za kontrolni primjerak T5 moraju odgovarati oglednim primjercima iz Priloga 63., 64. i 65. Ispunjavaju se u skladu s pojašnjenjima iz Priloga 66. i, prema potrebi, sa svim dodatnim pravilima utvrđenim u ostalom zakonodavstvu Zajednice. Svaka država članica može, ako je potrebno, dopuniti pojašnjenje.

Kontrolni primjerak T5 izdaje se i upotrebljava u skladu s člancima 476. do 485.

Članak 474.

1.   Upotrijebljeni papir mora biti svijetlo plavi papir za pisanje i težine najmanje 40 g/m2. Papir mora biti dostatno neproziran da podaci s jedne strane ne utječu na čitkost podataka na drugoj strani. Njihova jačina mora biti takva da se pri uobičajenoj uporabi lako ne trga ili gužva.

2.   Veličina obrazaca je:

(a)	210 × 297 mm za obrazac T5 (Prilog 63.) i obrazac T5 bis (Prilog 64.), može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini;

(b)	297 × 240 mm za popise pošiljaka T5 (Prilog 65.), može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini.

3.   Različiti primjerci označavaju se bojom na sljedeći način:

—	izvornici uzduž desnog ruba imaju isprekidanu crtu crne boje,

—	širina te crte je otprilike 3 mm.

4.   Adresa za povrat i važna napomena na prednjoj strani obrasca može se otisnuti crvenom bojom.

Članak 475.

Nadležna tijela država članica mogu zahtijevati da se na obrascima kontrolnog primjerka T5 upiše naziv i adresa tiskare ili kratica koja omogućuje identifikaciju tiskare.

Članak 476.

Kontrolni primjerak T5 izdaje se na službenom jeziku Zajednice koji je prihvatljiv nadležnim tijelima države članice polaska.

Nadležna tijela druge države članice u kojoj je takva isprava podnesena, po potrebi, zahtijevaju prijevod na službeni jezik, ili jedan od službenih jezika, navedene države članice.

Članak 477.

1.   Kontrolni primjerak T5 ispunjava se pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom. Također se može ispuniti čitko rukom, tintom i velikim tiskanim slovima.

Obrazac ne smije sadržavati izbrisana mjesta ili pisanje preko postojećeg teksta. Sve izmjene vrše se precrtavanjem netočnih podataka i unošenjem potrebnih. Svaku takvu izmjenu mora parafirati osoba koja ih je napravila i izričito odobriti nadležna tijela.

2.   Kontrolni primjerak T5 također se može podnijeti i ispuniti pomoću automatskog kopiranja pod uvjetom da se strogo poštuju odredbe koje se odnose na ogledne primjerke obrazaca, papir, veličinu, korišteni jezik, čitkost, zabranu mjesta gdje je izvršeno brisanje i pisanje preko postojećeg teksta te izmjene.

Članak 478.

1.   Nadležna tijela svake države članice mogu dozvoliti poduzećima koja imaju poslovni nastan na njihovom području da dopune kontrolni primjerak T5 jednim ili više dopunskih obrazaca T5 bis ukoliko se svi obrasci odnose na jednu pošiljku robe utovarene na jedno prijevozno sredstvo i namijenjene jednom primatelju i jednoj uporabi i/ili odredištu.

2.   Broj upotrijebljenih dopunskih obrazaca T5 bis prikazuje se u polju 3 kontrolnog primjerka T5 kojemu su priloženi. Registracijski broj kontrolnog primjerka T5 prikazuje se u polju za registracijske podatke svakog dopunskog obrasca T5 bis. Ukupan broj paketa obuhvaćenih kontrolnim primjerkom T5 i dopunskim obrascima T5 bis prikazuje se u polju 6 kontrolnog primjerka T5.

Članak 479.

1.   Nadležna tijela svake države članice mogu dozvoliti poduzećima koja imaju poslovni nastan na njihovom području da dopune kontrolni primjerak T5 jednim ili više popisa pošiljaka T5 navodeći podatke koji su obično prikazani u poljima 31, 33, 35, 38, 100, 103 i 105 obrasca T5, pod uvjetom da se svi obrasci odnose na jednu pošiljku robe utovarene na jedno prijevozno sredstvo i namijenjene jednom primatelju i jednoj uporabi i/ili odredištu.

2.   Može se upotrebljavati samo prednja strana obrasca popisa pošiljaka T5. Svakoj stavci prikazanoj na popisu pošiljaka T5 mora prethoditi serijski broj i trebaju se upisati svi podaci koji proizlaze iz naslova stupaca.

Nakon zadnjeg unosa povlači se vodoravna crta, a preostala prazna polja se precrtavaju tako da nije moguće naknadno upisivanje. Ukupan broj pakiranja koja sadrže navedenu robu te ukupna bruto i neto težina navedenih proizvoda prikazuje su u dnu odgovarajućih stupaca.

3.   Ako se upotrebljavaju popisi pošiljaka T5, polja 31, 33, 35, 38, 100, 103 i 105 kontrolnog primjerka T5 na koji se odnose treba precrtati, a kontrolnom primjerku ne može biti priložen obrazac T5 bis.

4.   Broj upotrijebljenih popisa pošiljaka T5 prikazuje se u polju 4 kontrolnog primjerka T5. Registracijski broj kontrolnog primjerka T5 prikazuje se u polju za registracijske podatke svakog popisa pošiljaka T5. Ukupan broj pakiranja obuhvaćenih raznim popisima pošiljaka prikazuje se u polju 6 kontrolnog primjerka T5.

Članak 480.

1.   Odobrenjem iz članka 479. stavka 1. može se dopustiti poduzećima čija se dokumentacija temelji na elektronskom ili automatskom sustavu obrade podataka da upotrebljavaju popise pošiljaka T5 ispunjene po tom sustavu obrade podataka koji, iako uključuju sve podatke predviđene na popisu kako je otisnuto u Prilogu 65., ne ispunjavaju sve uvjete članaka 473. do 475. i 477. ili odredbe iz članka 479. stavka 2. da svakoj stavci prikazanoj na popisu mora prethoditi serijski broj. Takvi su popisi, međutim, oblikovani i ispunjeni tako da ih odnosne nadležne carinarnice mogu koristiti bez poteškoća.

2.   Odobrenje dobivaju samo ona poduzeća koja pružaju garancije koje nadležna tijela smatraju prikladnim.

3.   Uporaba opisnih lista sastavljenih u smislu obavljanja otpremnih/izvoznih formalnosti kao popisa pošiljaka, kako je navedeno u članku 479. stavku 1., također se može dopustiti čak i ako ih podnesu poduzeća čija se dokumentacija ne temelji na elektronskom ili automatskom sustavu obrade podataka.

4.   Korisnik odobrenja odgovaran je u slučaju prijevarne uporabe popisa pošiljaka osobe koja ih sastavlja.

Članak 481.

1.   Obrasce kontrolnog primjerka T5 i, prema potrebi, dopunske obrasce T5 bis ili popisi pošiljaka T5 izdaje predmetna osoba u jednom izvorniku i najmanje jednom primjerku. Svaki od njih mora imati izvorni potpis predmetne osobe.

2.   Kontrolni primjerak T5 i, prema potrebi, dopunski obrasci T5 bis ili popisi pošiljaka T5 uključuju sve podatke u vezi s opisom robe i sve dodatne podatke potrebne u skladu s odredbama koje se odnose na mjere Zajednice kojima se uvodi kontrola.

3.   Ako se roba ne stavlja u postupak provoza Zajednice, kontrolni primjerak T5 mora se pozivati na ispravu koja se odnosi na provedbu postupka provoza, ako postoji. Ako nije proveden nijedan postupak provoza, mora sadržavati jednu od sljedećih rečenica:

—	mercancías fuera del procedimiento de tránsito,

—	ingen forsendelsesprocedure,

—	nicht im Versandverfahren befindliche Waren,

—	είτε σε μνεία „Εμπορεύματα εκτός διαδικασίας διαμετακόμισης”,

—	goods not covered by a transit procedure,

—	marchandises hors procédure de transit,

—	merci non vincolate ad una procedura di transito,

—	goederen niet geplaatst onder een regeling voor douanevervoer,

—	mercadorias não abrangidas por um procedimento de trânsito.

4.   Provozna isprava Zajednice ili isprava koja se odnosi na provedbu postupka provoza mora se pozivati na izdani kontrolni primjerak ili izdane primjerke T5.

Članak 482.

1.   Ako se roba prevozi u okviru postupka provoza Zajednice, ili u okviru drugog carinskog postupka provoza, kontrolni primjerak T5 izdaje polazna carinarnica. Polazna carinarnica zadržava primjerak kontrolnog primjerka T5. Izvornik kontrolnog primjerka T5 prati robu najmanje do carinarnice u kojoj uporaba i/ili odredište robe potvrđuje pod istim uvjetima kao i isprava koja se odnosi na provedeni postupak provoza.

2.   Ako se roba koja podliježe kontrolama u vezi s njezinom uporabom i/ili odredištem ne stavi u postupak provoza, kontrolni primjerak T5 izdaju nadležna tijela države članice otpreme. Zadržavaju primjerak kontrolnog primjerka T5.

Kontrolni primjerak T5 sadrži jednu od rečenica iz članka 481. stavka 3.

3.   Kontrolni primjerak T5 i, gdje je to potrebno, obrazac(-sce) T5 bis i/ili popis(-e) pošiljaka T5 potvrđuju nadležna tijela države članice otpreme. Ta ovjera sadrži sljedeće podatke koje treba navesti u polje A (polazna carinarnica) navedenih isprava:

(a)	u slučaju kontrolnog primjerka T5, naziv i pečat polazne carinarnice, potpis nadležne osobe, datum ovjere i registracijski broj koji može biti otisnut unaprijed;

(b)	u slučaju obrasca T5 bis i/ili popisa pošiljaka T5, broj naveden na kontrolnom primjerku T5. Taj se broj umeće ili putem pečata koji uključuje naziv polazne carinarnice ili ručno. U potonjem slučaju mora im biti priložen službeni pečat navedene carinarnice.

Izvornici navedenih isprava vraćaju se predmetnoj osobi čim se dovrše sve administrativne formalnosti.

4.   Roba i izvornik kontrolnih primjeraka T5 podnosi se odredišnoj carinarnici.

Članak 483.

1.   Odredišna carinarnica vrši, ili se mora pobrinuti za njihovo izvršenje na svoju odgovornost, predviđene ili propisane kontrole uporabe i/ili odredišta.

2.   Odredišna carinarnica bilježi podatke iz kontrolnog primjerka T5, po potrebi zadržavanjem preslike navedene isprave, te rezultate izvršenih kontrola.

3.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 485., odredišna carinarnica, po dovršenju svih potrebnih formalnosti i nakon odgovarajuće potvrde odredišne carinarnice, šalje izvornik kontrolnog primjerka T5 na adresu prikazanu u polju s naslovom „Vratiti”.

Članak 484.

Svaka osoba koja odredišnoj carinarnici podnosi kontrolni primjerak T5 i pošiljka na koji se on odnosi može, na zahtjev, dobiti potvrdu ispunjenu na obrascu koji odgovara oglednom primjerku iz Priloga 47.

Potvrda ne može nadomjestiti kontrolni primjerak T5.

Članak 485.

1.   U slučaju pošiljke robe kojoj je priložen kontrolni primjerak T5, nadležna tijela država članica dopuštaju da se ta pošiljka i kontrolni primjerak T5 razdijele prije završetka postupka za koji je izdan obrazac. Pošiljke koje su nastale pri toj podjeli mogu se nadalje dijeliti.

2.   Stavak 1. ne dovodi u pitanje primjenu mjera Zajednice na proizvode iz interventnih zaliha koji se moraju podvrgnuti kontroli uporabe i/ili odredišta i koji se prerađuju u drugoj državi članici prije određivanja konačne uporabe i/ili prije nego stignu u konačno odredište.

3.   Podjela iz stavka 1. obavlja se u skladu sa stavcima 4. do 7. Države članice imaju pravo odstupiti od tih odredaba ukoliko se svim pošiljkama nastalima takvom podjelom odredi konačna uporaba ili su stigle u konačno odredište u državi članici u kojoj se vrši podjela.

4.   Carinarnica u kojoj se vrši podjela izdaje, u skladu s člankom 481., izvod kontrolnog primjerka T5 za svaki dio podijeljene pošiljke, koristeći u tu svrhu kontrolni primjerak T5.

Svaki izvod između ostalog sadrži dodatne informacije prikazane u poljima 100, 104, 105, 106 i 107 prvotnog kontrolnog primjerka T5 i sadrži neto težinu i neto količinu robe na koju se izvod odnosi. U polju 106 svakog izvoda navodi se registracijski broj te datum, ured i država izdavanja prvotnog kontrolnog primjerka T5, uporabom jednog od sljedećih navoda:

—	Extracto del ejemplar de control: … … (número, fecha, oficina y país de expedición)

—	Udskrift af kontroleksemplar: … … (nummer, dato, udstedelsessted og land)

—	Auszug aus dem Kontrollexemplar: … … (Nummer, Datum, ausstellende Stelle und Ausstellungsland)

—	Απόσπασμα του αντιτύπου ελέγχου: … … (αριθμός, ημερομηνία, γραφείο και χώρα εκδόσεως)

—	Extract of control copy: … … (Number, date, office and country of issue)

—	Extrait de l'exemplaire de contrôle: … … (numéro, date, bureau et pays de délivrance)

—	Estratto dell'esemplare di controllo: … … (numero, data, ufficio e paese di emissione)

—	Uittreksel uit controle-exemplaar: … … (nummer, datum, kantoor en land van afgifte)

—	Extracto do exemplar de controlo: … … (número, data, estância, país de emissão)

5.   Ured u kojem se odvija razdvajanje na prvotnom kontrolnom primjerku T5 navodi da je obrazac bio razdvojen. To radi tako da u polje „kontrola uporabe i/ili odredišta” upiše jedan od sljedećih navoda:

—	… (número) extractos expedidos — copias adjuntas,

—	… (antal) udstedte udskrifter — kopier vedføjet,

—	… (Anzahl) Auszüge ausgestellt — Durchschriften liegen bei,

—	… (αριθμός) εκδοθέντα αποσπάσματα — συνημμένα αντίγραφα,

—	… (number) extracts issued — copies attached,

—	… (nombre) extraits délivrés — copies ci-jointes,

—	… (numero) estratti rilasciati — copie allegate,

—	… (aantal) uittreksels afgegeven — kopieën bijgevoegd,

—	… (quantidade) extractos emitidos — cópias juntas

Prvotni kontrolni primjerak T5 vraća se bez odgode na adresu prikazanu pod naslovom „Vratiti”, zajedno s primjercima izdanih izvoda.

Ured u kojem se odvija razdvajanje zadržava primjerak izvornog kontrolnog primjerka T5 i izvoda koji su bili izdani.

6.   Izvornici izvoda kontrolnih primjeraka T5 zajedno s ispravama koje se odnose na provedbu postupka, ako postoji, prate svaki dio razdvojene pošiljke.

7.   Nadležni uredi u državama članicama odredišta dijelova raspodijeljene pošiljke obavljaju, ili se brinu da se obave u okviru njihove odgovornosti, kontrole predviđene ili propisane uporabe i/ili odredišta. Upisuju odgovarajuće podatke na izvodima i vraćaju ih, u skladu s člankom 483. stavkom 3., na adresu prikazanu pod naslovom „Vratiti”.

8.   U slučaju daljnje raspodjele kako je predviđeno u stavku 1., stavci 2. do 7. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 486.

1.   Kontrolni primjerak T5 može se izdati naknadno pod uvjetom da:

—	dotična osoba nije odgovorna za nepodnošenje zahtjeva ili neizdavanje te isprave kada je roba bila otpremljena ili ako može nadležnim tijelima pružiti zadovoljavajući dokaz da razlog tome nije nemar ili uobičajena nemarnost s njegove strane,

—	dotična osoba pruži dokaz da se kontrolni primjerak T5 odnosi na robu za koju su obavljene sve administrativne formalnosti,

—	dotična osoba predoči isprave potrebne za izdavanje kontrolnog primjerka T5,

—	se nadležnim tijelima pruže zadovoljavajući dokazi da naknadno izdavanje kontrolnog primjerka T5 ne može dovesti do financijske koristi koja ne bi bila zajamčena u svjetlu bilo kojeg provedenog postupka provoza, carinskog statusa robe te njihove uporabe/ili odredišta.

2.   Ako je kontrolni primjerak T5 izdan naknadno, mora sadržavati jednu od sljedećih rečenica napisanih crvenom bojom:

—	Expedido a posteriori,

—	Udstedt efterfølgende,

—	Nachträglich ausgestellt,

—	Εκδοθέν εκ των υστέρων,

—	Issued retroactively,

—	Délivré a posteriori,

—	Rilasciato a posteriori,

—	Achteraf afgegeven,

—	Emitido a posteriori.

Pored toga, dotična osoba na takvom kontrolnom primjerku T5 upisuje oznaku prijevoznog sredstva kojim je roba otpremljena, datum polaska i, ukoliko je potrebno, datum podnošenja robe odredišnoj carinarnici.

3.   Odredišna carinarnica može ovjeriti naknadno izdan kontrolni primjerak T5 samo ako ustanovi da je roba obuhvaćena predmetnom ispravom bila korištena u svrhu i/ili je dospjela na odredište predviđeno ili propisano mjerom Zajednice za uvoz, izvoz ili kretanje navedene robe unutar carinskog područja Zajednice.

4.   Duplikati kontrolnih primjeraka T5, izvoda kontrolnih primjeraka T5, dodatnih obrazaca T5 bis i popisa pošiljaka T5 mogu se izdati ako se izgube izvornici. Duplikat mora sadržavati podebljanim crvenim slovima riječ „DUPLIKAT” kao i pečat carinarnice koja je izdala duplikat i potpis nadležnog službenika.

Članak 487.

Odstupajući od članka 472. i osim ako je drugačije određeno u odredbama koje se odnose na odgovarajuće mjere Zajednice, svaka država članica ima pravo zahtijevati da joj se pruži dokaz da je roba bila upotrijebljena u određenu svrhu i/ili da je stigla na predviđeno ili propisano odredište, u skladu s nacionalnim postupkom i pod uvjetom da roba ne napušta njezino područje prije nego što je bila upotrijebljena u određenu svrhu i/ili je stigla na predviđeno ili propisano odredište.

Članak 488.

Nadležna tijela svake države članice mogu, u okviru svoje nadležnosti, ovlastiti bilo koju osobu koja ispunjava uvjete utvrđene u članku 489. i koja namjerava poslati robu za koju treba ispuniti kontrolni primjerak T5 (u daljnjem tekstu „ovlašteni pošiljatelj”) da otpremnoj carinarnici ne podnosi ni predmetnu robu ni kontrolni primjerak T5 koji je obuhvaća.

Članak 489.

1.   Odobrenja predviđena člankom 488. dodjeljuju se samo osobama:

(a)	koje učestalo šalju robu;

(b)	čije evidencije nadležnim tijelima omogućuje da provjere njihove radnje;

(c)	koje polože osiguranje, ako je polaganje osiguranja uvjet za izdavanje kontrolnog primjerka T5; i

(d)	koje nisu počinile teške ili uzastopne prekršaje protiv predmetnog zakonodavstva.

2.   Nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere za osiguranje položenog osiguranja iz stavka 1. točke (c).

Članak 490.

Nadležna tijela u izdanim odobrenjima moraju posebno navesti:

(a)	ured ili urede nadležne da djeluju kao carinarnice otpreme pošiljaka;

(b)	rok u kojem i postupak kojim ovlašteni pošiljatelj polaznu carinarnicu treba obavijestiti o pošiljkama koje treba poslati, kako bi ta carinarnica mogla izvršiti sve potrebne kontrole prije polaska robe;

(c)	rok u kojem se roba mora podnijeti odredišnoj carinarnici; taj se rok određuje prema uvjetima prijevoza;

(d)	mjere potrebne za utvrđivanje istovjetnosti. U tu svrhu nadležna tijela mogu propisati da prijevozno sredstvo ili pakiranje ili pakiranja nose posebne carinske oznake koje prihvaćaju nadležna tijela i koje stavlja ovlašteni pošiljatelj.

Članak 491.

1.   U odobrenju se navodi da polje rezervirano za polaznu carinarnicu na prednjoj strani obrasca kontrolnog primjerka deklaracije T5:

(a)	se unaprijed ovjerava pečatom polazne carinarnice te da ga potpisuje službenik te carinarnice; ili

(b)	ovjerava ovlašteni pošiljatelj otiskom posebnog metalnog pečata kojeg su odobrila nadležna tijela i koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 62. Otisak pečata je na obrasce moguće utisnuti unaprijed ako tiskanje izvrši tiskara s odgovarajućim odobrenjem u tu svrhu.

Ovlašteni pošiljatelj ispunjava to polje navođenjem datuma otpreme robe i dodjeljuje broj deklaraciji u skladu s pravilima utvrđenim u tu svrhu u odobrenju.

2.   Nadležna tijela mogu propisati uporabu obrazaca koji moraju biti opremljeni raspoznavajućim znakom.

Članak 492.

1.   Ovlašteni pošiljatelj, najkasnije u vrijeme otpreme robe, na prednjoj strani pravilno ispunjenog kontrolnog primjerka T5, u polje „Kontrola polazne carinarnice” upisuje, prema potrebi, podatke o roku u kojem se roba mora predočiti odredišnom uredu te pozivanja na izvozne isprave kako to zahtijeva država članica otpreme pošiljke, kao i mjere za utvrđivanje istovjetnosti koje se primjenjuju zajedno s jednim od sljedećih navoda u polju:

—	Procedimiento simplificado,

—	Forenklet fremgangsmåde,

—	Vereinfachtes Verfahren,

—	Απλουστευμένη διαδικασία,

—	Simplified procedure,

—	Procédure simplifée,

—	Procedura semplificata,

—	Vereenvoudigde regeling,

—	Procedimento simplificado.

2.   Nakon otpreme robe, ovlašteni pošiljatelj bez odgode polaznoj carinarnici šalje kopiju kontrolnog primjerka T5, zajedno sa svim posebnim ispravama na temelju kojih je kontrolni primjerak T5 sastavljen.

3.   Ako polazna carinarnica izvrši kontrolu pri odlasku pošiljke, to evidentira u polju „Kontrola polazne carinarnice” na prednjoj strani kontrolnog primjerka T5.

4.   Pravilno ispunjen kontrolni primjerak T5 koji sadrži navode iz stavka 1. te kojeg je potpisao ovlašteni pošiljatelj smatra se da je izdan od polazne carinarnice koja je izvršila prethodnu ovjeru obrazaca u skladu s člankom 491. stavkom 1. točkom (a) ili čije ime se nalazi na otisku posebnog pečata iz članka 491. stavka 1. točke (b), u smislu pružanja dokaza da je u njemu navedena roba bila upotrebljavana s namjenom i/ili je dospjela na određeno odredište.

Članak 493.

1.   Ovlašteni pošiljatelj mora:

(a)	poštivati odredbe ovog Poglavlja i uvjete odobrenja;

(b)	poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje sigurnog čuvanja posebnog pečata ili obrazaca s otisnutim pečatom polazne carinarnice ili s otiskom posebnog pečata.

2.   Ovlašteni pošiljatelj snosi sve posljedice, posebno financijske posljedice, svih pogrešaka, propusta ili drugih grešaka pri sastavljanju kontrolnog primjerka T5 ili pri obavljanju postupaka koje je na temelju odobrenja iz članka 488. dužan izvršiti.

3.   U slučaju da bilo koja osoba zlouporabi obrasce kontrolnog primjerka T5 s otiskom pečata polazne carinarnice ili posebnog pečata, ovlašteni pošiljatelj odgovoran je, ne dovodeći u pitanje nijednu kaznenu mjeru, za plaćanje neplaćenih carina i ostalih nameta i za povrat financijskih povlastica koje je pogrešno dobio zbog takve zlouporabe, osim ako nadležnim tijelima koja su ga ovlastila ne dokaže da je poduzeo mjere koje su od njega zahtijevane na temelju stavka 1. točke (b).

Članak 494.

1.   Nadležna tijela ovlaštenom pošiljatelju mogu odobriti da ne potpiše obrasce kontrolnog primjerka T5 koji nose posebni pečat naveden u Prilogu 62., koji su ispunjeni putem elektroničkog ili automatskog sustava obrade podataka. Takvo odobrenje podliježe uvjetu da je ovlašteni pošiljatelj navedenim tijelima prethodno dao pisanu izjavu kojom prihvaća da je odgovoran, ne dovodeći u pitanje kaznene postupke, za plaćanje svih neplaćenih carina i ostalih nameta i za povrat financijskih povlastica koje je pogrešno dobio zbog uporabe obrazaca kontrolnog primjerka T5 koji nose otisak posebnog pečata.

2.   Obrasci kontrolnog primjerka T5 ispunjeni u skladu sa stavkom 1. u polju rezerviranom za potpis deklaranta sadrže jedan od sljedećih navoda:

—	Dispensa de firma,

—	Fritaget for underskrift,

—	Freistellung von der Unterschriftsleistung,

—	Δεν απαιτείται υπογραφή,

—	Signature waived,

—	Dispense de signature,

—	Dispensa dalla firma,

—	Van ondertekening vrijgesteld,

—	Dispensada a assinatura.

Članak 495.

Obrasci iz Priloga I., II. i III. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2823/87 (14) koji su bili u uporabi prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe mogu se i dalje upotrebljavati dok se ne iscrpe zalihe i najkasnije do 31. prosinca 1995.

GLAVA III.

CARINSKI POSTUPCI S GOSPODARSKIM UČINKOM

POGLAVLJE 1.

Zajedničke odredbe

Odjeljak 1.

Definicije

Članak 496.

Za potrebe ove Glave:

(a)	nadzorna carinarnica znači : carinarnica ovlaštena od strane carinskih tijela svake države članice koja izdaju odobrenje za nadziranje postupka, kako je naznačeno u odobrenju;

(b)	carinarnica početka postupka znači : carinarnica ili carinarnice koje su ovlaštene od strane carinskih tijela države članice koja je izdala odobrenje za prihvaćanje deklaracija za stavljanje robe u postupak ili postupke, kako je naznačeno u odobrenju;

(c)

carinarnica završetka postupka znači : carinarnica ili carinarnice koje su ovlaštene od strane carinskih tijela države članice koja je izdala odobrenje za prihvaćanje deklaracija kojima se određuje roba, nakon stavljanja u carinski postupak s gospodarskim učinkom, za prihvaćeno carinski dopušteno postupanje ili uporabu, kako je naznačeno u odobrenju.

Odjeljak 2.

Odobravanje uporabe postupka - redoviti postupak

Članak 497.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. i članke 568., 656., 695. i 760., zahtjev za odobrenje uporabe carinskog postupka s gospodarskim učinkom (uključujući zahtjeve za odobrenje upravljanja carinskim skladištem ili uporabe postupka carinskog skladištenja), u daljnjem tekstu „zahtjev”, podnosi se pisanim putem.

Zahtjev odgovara odgovarajućem predlošku iz Priloga 67. Podnositelj zahtjeva u svom zahtjevu navodi sve potrebne podatke pod različitim tarifnim brojevima navedenim u tom predlošku po tarifnom broju, kako je prikazano u Prilozima 67./A do 67./E, uključujući napomene. Tekstualni dio napomena ne treba se, međutim, prikazati u zahtjevu. Zahtjevi moraju biti potpisani i označeni datumom.

Ako imenovana carinska tijela smatraju da podaci iz zahtjeva nisu dostatni, niti jedna odredba ovog stavka ne sprečava da se od podnositelja zahtjeva zahtijeva da pruži dodatne podatke, niti je zahtijevanje ostalih podataka potrebno za primjenu odredaba na područjima osim onih koje uređuje ova Glava.

2.   Zahtjev se odnosi na i moraju mu biti priloženi izvornici i preslike svih dodatnih dokaza ili isprava koje se odnose na podatke koje treba navesti u zahtjevu čije je podnošenje potrebno za njihovu procjenu. Mogu mu biti priloženi dodatni listovi ako se moraju pružiti detaljnije informacije. Sve takve isprave, dokazi ili dodatni listovi tvore sastavni dio zahtjeva kojemu su priloženi. Broj priloga mora biti naznačen na zahtjevu.

3.   Ovisno o slučaju, carinska tijela mogu dopustiti korisniku odobrenja podnošenje zahtjeva za produženje ili izmjenu pisanim putem, navodeći podatke iz prethodnog odobrenja i navodeći sve promjene koje je potrebno izvršiti.

4.   Ne dovodeći u pitanje pojednostavnjene postupke predviđene člancima 568., 656., 695. i 760., zahtjev koji ne ispunjava uvjete utvrđene u ovome članku i koji nije podnesen u skladu s člancima 509., 555., 651., 691. i 750. ne prihvaća se.

Članak 498.

Podnošenjem zahtjeva potpisanog od strane podnositelja zahtjeva izražava se želja odnosne osobe da primjeni zahtijevani carinski postupak i, ne dovodeći u pitanje moguću primjenu kaznenih odredaba, da je odgovorna, na temelju važećih odredaba u državama članicama, za:

—	točnost podataka navedenih u deklaraciji,

—	vjerodostojnost priloženih isprava, i

—	sukladnost sa svim obvezama koje se odnose na zahtijevani carinski postupak.

Članak 499.

1.   Prije izdavanja odobrenja, carinska tijela nadležna za izdavanje odobrenja moraju se uvjeriti da su ispunjeni svi uvjeti za izdavanje odobrenja.

2.   Odobrenje se ne izdaje ako se zahtjev ne može prihvatiti u smislu članka 497. stavka 4.

Članak 500.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 568., 656., 695. i 760., odobrenje za uporabu carinskog postupka s gospodarskim učinkom kako je predviđeno člankom 85. Zakonika (uključujući odobrenja za upravljanje carinskim skladištem ili uporabu postupka carinskog skladištenja), izdaje se na predlošku koji odgovara odgovarajućim odredbama u Prilozima 68./A do 68./E. Mora biti potpisan i naveden datum.

2.   Podnositelj zahtjeva mora biti obaviješten da je odobrenje izdano.

3.   Ne dovodeći u pitanje odstupanja iz članka 556. stavka 1. i članka 751. stavka 1., odobrenja proizvode učinke na dan izdavanja.

4.   Odobrenja mogu obuhvaćati jedno ili više stavljanja u predmetni postupak, prema potrebi.

5.   Odstupajući od stavka 1., u slučaju produženja ili izmjene prethodno izdanog odobrenja čiji je zahtjev podnesen u skladu s člankom 497. stavkom 3., carinska tijela, ovisno o slučaju, mogu ili donijeti odluku kojom se navodi da se polja promijene pozivanjem na izmijenjeno odobrenje ili izdati novo odobrenje.

Članak 501.

1.   Ako jedan od uvjeta za izdavanje odobrenja nije ispunjen, carinska tijela odbijaju zahtjev.

2.   Odluka o odbijanju zahtjeva donosi se pisanim putem i mora se dostaviti podnositelju zahtjeva, u skladu s člankom 6. stavkom 3. Zakonika.

Članak 502.

1.   Carinska tijela zadržavaju zahtjeve i njihove priloge, zajedno s izdanim odobrenjem.

2.   Ako se odobrenje izdaje, zahtjev, prilozi i odobrenje čuvaju se najmanje tri godine od završetka kalendarske godine u kojoj odobrenje ističe ili, u slučaju odobrenja za upravljanje carinskim skladištem ili za uporabu postupka za carinsko skladištenje, najmanje tri godine od završetka kalendarske godine u kojoj odobrenje poništeno ili ukinuto.

3.   Kada je zahtjev odbijen ili je odobrenje poništeno ili ukinuto, zahtjev i odluka o odbijanju, zahtjeva ili odobrenja, ovisno o slučaju, kao i svi prilozi, čuvaju se najmanje tri godine od završetka kalendarske godine u kojoj je zahtjev odbijen ili je odobrenje ukinuto ili opozvano.

POGLAVLJE 2.

Carinsko skladištenje

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Odsjek 1.

Definicije i tipovi skladišta

Članak 503.

Za potrebe ovog Poglavlja:

(a)

poljoprivredni proizvodi znače : proizvodi obuhvaćeni Uredbama iz članka 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80 (15). Proizvodi koji spadaju pod Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3033/80 (16) (proizvodi dobiveni preradom poljoprivrednih proizvoda) ili (EEZ) br. 3035/80 (17) (poljoprivredni proizvodi izvezeni u obliku proizvoda koji ne spadaju pod Prilog II. Ugovora) smatraju se poljoprivrednim proizvodima;

(b)	isplata predujma znači : plaćanje predujma jednakog izvoznoj subvenciji prije izvoza robe, ako je to plaćanje predviđeno Uredbom Vijeća (EEZ) br. 565/80;

(c)	predfinancirana roba znači : svaka roba namijenjena za izvoz u nepromijenjenom stanju koja podliježe plaćanju predujma, bez obzira kako je opisano u pravilima Zajednice kojima se dopušta takvo plaćanje;

(d)	predfinancirani osnovni proizvod znači : svaki proizvod namijenjen za izvoz nakon prerade višeg stupnja od rukovanja iz članka 532. u obliku prerađenog proizvoda koji podliježe plaćanju predujma;

(e)	prerađena roba znači : svaki proizvod ili roba koja nastaje preradom predfinanciranog osnovnog proizvoda, bez obzira kako je opisan u pravilima Zajednice kojima se dopušta plaćanje predujma.

Članak 504.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., carinska skladišta u kojima se skladišti roba u postupku carinskog skladištenja razvrstavaju se kako slijedi:

—	skladište tipa A: javno skladište u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika za koje je odgovoran posjednik skladišta,

—	skladište tipa B: javno skladište u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika za koje je odgovoran svaki korisnik skladišta, u skladu s člankom 102. stavkom 1. Zakonika, uzimajući u obzir drugi podstavak članka 105. Zakonika,

—	skladište tipa C: privatno skladište u skladu s drugom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika ako je posjednik skladišta ista osoba kao i korisnik skladišta, ali nije nužno i vlasnik robe,

—	skladište tipa D: privatno skladište u skladu s drugom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika ako je posjednik skladišta ista osoba kao i korisnik skladišta, ali nije nužno i vlasnik robe, i pri čemu se primjenjuje postupak iz članka 112. stavka 3. Zakonika.

2.   Postupak carinskog skladištenja kao privatnog skladištenja, u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika gdje je posjednik skladišta ista osoba kao i korisnik skladišta, ali nije nužno i vlasnik robe, može se primijeniti u okviru sustava koji dopušta skladištenje robe u skladišnim prostorima koji pripadaju korisniku odobrenja u skladu s člankom 98. stavkom 3. Zakonika. Taj je sustav označen kao skladište tipa E.

3.   Ako carinskim skladištem, koje je javno skladište u skladu s prvom alinejom drugog stavka članka 99. Zakonika upravljaju carinska tijela, to je označeno kao skladište tipa F.

4.   Kombinacija tipova skladišta iz stavaka 1., 2. i 3. u istim prostorima ili mjestima nije dopuštena.

Odsjek 2.

Prostor carinskih skladišta

Članak 505.

1.   Osim skladišta tipa E i tipa F, carinsko skladište sastoji se od prostora ili bilo kojeg drugog određenog mjesta kojeg su odobrila carinska tijela.

2.   Ako carinska tijela odluče upravljati skladištem tipa F, određuju prostore ili mjesta koja služe kao skladište. Odluka se objavljuje u obliku koji država članica upotrebljava za objavljivanje svojih administrativnih ili pravnih instrumenata.

3.   Mjesto koje carinska tijela odobre kao „objekt za privremeni smještaj” u skladu s člankom 185. ili kojim upravljaju carinska tijela također se može odobriti kao skladište tipa A, tipa B, tipa C ili tipa D ili se njime upravlja kao skladištem tipa F.

Članak 506.

Skladišta tipa A, tipa C, tipa D i tipa E također se mogu odobriti kao opskrbna skladišta u skladu s člankom 38. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87 (18).

Odsjek 3.

Mjere trgovinske politike

Članak 507.

Kada se zakonima Zajednice predviđa da se mjere trgovinske politike primjenjuju:

(a)	pri puštanju robe u slobodni promet, te mjere se ne primjenjuju na robu koja se stavlja u postupak carinskog skladištenja ili za ono vrijeme dok se roba nalazi tamo;

(b)	pri unosu robe u carinsko područje Zajednice, te mjere se primjenjuju kada se roba koja nije roba Zajednice stavlja u postupak carinskog skladištenja;

(c)	pri izvozu robe, te mjere se primjenjuju kada se roba Zajednica izvozi iz carinskog područja Zajednice nakon što je stavljena u postupak carinskog skladištenja.

Odjeljak 2.

Odredbe u vezi s dodjelom odobrenja

Članak 508.

Odredbe ovog odjeljka primjenjuju se na sve tipove skladišta osim na skladište tipa F.

Članak 509.

Zahtjev za odobrenje podnosi se, u skladu s člankom 497. i Prilogom 67./A, carinskim tijelima koja odredi država članica u kojoj se nalaze mjesta odobrena kao carinska skladišta ili, u slučaju skladišta tipa E, carinskom tijelu koje odredi država članica u kojoj se vodi glavno knjigovodstvo posjednika skladišta.

Članak 510.

1.   Odobrenje se može dati samo ako podnositelj zahtjeva dokaže da postoji stvarna gospodarska potreba za skladištenjem i ako je skladište namijenjeno isključivo za skladištenje robe; međutim, roba se može podvrgnuti uobičajenim oblicima rukovanja, postupku unutarnje proizvodnje ili preradi pod carinom pod uvjetima iz članaka 106. i 109. Zakonika, pod uvjetom da ti postupci ne prevladavaju nad skladištenjem robe.

2.   Za potrebe članka 86. Zakonika, procjena jesu li upravni troškovi nadzora i kontrole carinskog skladišta razmjerni gospodarskim potrebama za carinsko skladištenje ima u vidu između ostalog tip carinskog skladišta i postupke koji se tamo mogu izvoditi.

Članak 511.

1.   Odobrenja izdaju carinska tijela koje odredi svaka država članica u kojoj je zahtjev podnesen na temelju članka 509.

Odobrenja proizvode učinke na datum izdavanja ili kasnije ako je u njima tako predviđeno. Međutim, ako podnositelj zahtjeva traži odobrenje za vođenje privatnog skladišta i carinska tijela ga iznimno obavijeste da su mu pristala izdati takvo odobrenje u pisanom obliku, a ne putem obrasca iz Priloga 68./A, odobrenje proizvodi učinke na datum te obavijesti. Preslika obavijesti prilaže se odobrenju i čini njegov sastavni dio.

2.   Ne dovodeći u pitanje pravila koja uređuju ukidanje, poništavanje ili izmjenu odobrenja, odobrenja se donose na neodređeno vrijeme.

3.   U odobrenjima mora između ostalog biti navedena carinarnica odgovorna za nadzor carinskog skladišta. Odobrenjima se također može odrediti, prema potrebi, da roba koja predstavlja opasnost ili koja bi mogla štetiti drugoj robi ili koja, iz drugih razloga, zahtijeva posebne prostore, može biti skladištena samo u prostorima koji su posebno opremljeni za skladištenje takve robe.

U slučaju privatnog skladišta, u odobrenju mogu također biti navedene kategorije robe koja se smije skladištiti u tom skladištu.

4.   Ako osoba na koju se to odnosi traži da mu se omogući podnošenje ili deklariranje robe za postupak kod druge carinarnice, a ne kod nadzorne carinarnice i ako pravilno provođenje postupaka ne bi bilo ugroženo, carinska tijela mogu ovlastiti jednu ili više carinarnica da djeluju kao ulazne carinarnica(e) za postupak.

Ako to utječe na više od jedne države članice, carinska tijela koja su izdala odobrenje šalju primjerak predmetnim carinskim tijelima.

Članak 512.

1.   Smatra se da kriterij gospodarske potrebe iz članka 510. stavka 1. više nije ispunjen ako odnosna osoba u pisanom obliku zatraži da se odobrenje ukine.

2.   Odobrenje se također može ukinuti ako carinska tijela smatraju da carinsko skladište nije korišteno ili se više dovoljno ne koristi da bi opravdalo svoje postojanje.

Odjeljak 3.

Stavljanje robe u postupak

Članak 513.

1.   Roba koja se stavlja u postupak carinskog skladištenja i odgovarajuće deklaracije za početak postupka podnose se nadzornoj carinarnici ili, ako se primjenjuje članak 511. stavak 4., carinarnici početka postupka naznačenoj u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje drugi podstavak članka 511. stavka 4., presliku ili dodatni izvadak deklaracije iz stavka 1. ili presliku upravne ili komercijalne isprave koja se upotrebljava za stavljanje robe u postupak, carinarnica početka postupka šalje nadzornoj carinarnici čim se odobri puštanje. Naziv i adresa navedene carinarnice upisuje se u polje 44 deklaracije ili na komercijalnu ili upravnu ispravu.

Ako carinarnica početka postupka ocijeni da je to potrebno, može od nadzorne carinarnice zahtijevati da ju obavijesti o prispijeću robe.

Odredbe koje uređuju postupak carinskog skladištenja primjenjuju se od datuma kada carinarnica početka postupka prihvati deklaraciju za početak postupka; ta se deklaracija također upotrebljava za prijevoz robe, koji se mora obaviti što je moguće prije, te za unos robe u prostore carinskog skladišta bez podnošenja nadzornoj carinarnici.

Ovaj postupak ne primjenjuje se u skladištu tipa B.

3.   Postupak iz stavka 2. također se može upotrebljavati bez zahtjeva odnosnih osoba za to, zbog razloga koji se odnose na interno poslovanje carinarnica, a posebno zbog razloga u vezi s uporabom računalnih postupaka.

Odsjek 1.

Redoviti postupak

Članak 514.

Deklaracija iz članka 513. ispunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

Odsjek 2.

Pojednostavnjeni postupci

Članak 515.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člancima 268. do 274.

Članak 516.

Postupci predviđeni člancima 514. i 515. također se primjenjuju na premještanje robe iz privremenog smještaja predviđene člankom 505. stavkom 3. u postupak carinskog skladištenja.

Odjeljak 4.

Vođenje carinskog skladišta i postupak carinskog skladištenja

Odsjek 1.

Evidencija robe

Članak 517.

1.   Kao osobu zaduženu za vođenje evidencije robe iz članka 105. Zakonika u skladištu tipa A, tipa C, tipa D i tipa E, carinska tijela određuju posjednika skladišta.

Evidencija robe mora biti na raspolaganju nadzornoj carinarnici kako bi carinarnica mogla vršiti sve provjere.

2.   U carinskom skladištu tipa B, nadzorna carinarnica pohranjuje deklaracije za početak postupka ili upravne isprave koje se koriste za te postupke kako bi mogla nadzirati njihov završetak. Ne treba voditi evidenciju robe.

Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Zajednice koje uređuju čuvanje carinskih isprava, nadzorna carinarnica može odlučiti u sklopu svog internog poslovanja koliko dugo se te deklaracije moraju tamo čuvati. Taj se rok može produljiti.

Ako robi na koju se deklaracija ili isprava odnosi nije bilo dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba u roku, nadzorna carinarnica zahtijeva da se robi dodijeli carinski dopušteno postupanje ili uporaba ili da se prvotna deklaracija ili isprava za početak postupka zamijeni novom deklaracijom koja prikazuje sve podatke iz stare deklaracije ili stare isprave.

3.   U carinskom skladištu tipa F, carinska evidencija sadrži sve podatke iz članka 520. Navedena evidencija zamjenjuje evidenciju robe iz članka 105. Zakonika.

Članak 518.

Ne dovodeći u pitanje članak 517. stavak 3., nadzorna carinarnica ne vodi evidenciju robe.

Međutim, u administrativne svrhe može voditi registar svih prihvaćenih deklaracija.

Članak 519.

Ako korisnik skladišta vodi evidenciju za svoje komercijalne ili porezne potrebe, ta evidencija sadrži sve podatke koji su potrebni za nadzor, uzimajući u obzir tip carinskog skladišta i postupke za početak i završetak postupka, i ti se podaci mogu koristiti u svrhu nadzora, carinska tijela mogu odobriti te evidencije kao evidenciju robe iz članka 105. Zakonika.

Članak 520.

1.   Evidencija robe iz članka 105. Zakonika sadrži sve podatke potrebne za pravilnu primjenu i nadzor postupka.

Ona uključuje:

(a)	podatke iz polja 1, 31, 37 i 38 deklaracije za početak postupka;

(b)	referentne podatke o deklaracijama kojima je robi dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba kojima je završen postupak carinskog skladištenja;

(c)	datum i referentne podatke o drugim carinskim ispravama i svim drugim ispravama koje se odnose na početak i završetak postupka;

(d)	podatke koji omogućuju nadzor robe, uključujući mjesto na kojem se roba nalazi i podatke o premještanju robe iz jednog u drugo carinsko skladište, a da postupak nije završen;

(e)	podatke o zajedničkom skladištenju robe iz članka 524.;

(f)	sve ostale podatke koji su potrebni za utvrđivanje vrste robe;

(g)	podatke o uobičajenim oblicima rukovanja kojima roba podliježe;

(h)	podatke o privremenom iznošenju robe iz prostora carinskog skladišta.

2.   Evidencija robe, koja se nalazi u carinskom skladištu tipa D mora, osim podataka iz stavka 1., sadržavati podatke iz minimalnog popisa predviđenog u Prilogu 37.

3.   Evidencija robe u svakom trenutku mora pokazati stvarnu količinu robe koja je još uvijek u postupku carinskog skladištenja. U razdobljima koja određuje carinska služba, posjednik skladišta navedenoj nadzornoj carinarnici mora podnijeti popis navedene količine.

4.   Ako se primjenjuje članak 112. stavak 2. Zakonika, carinska vrijednost robe prije rukovanja navodi se evidenciji.

5.   Ako se primjenjuju pojednostavnjeni (početak ili završetak) postupci, odredbe ovog članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 521.

1.   Roba, za koju je započet postupak carinskog skladištenja u skladištu tipa A, tipa C ili tipa D, treba se upisati u evidenciju u skladu s člankom 107. Zakonika u trenutku kada se roba fizički unosi u carinsko skladište, na temelju podataka koje je prihvatila odnosno utvrdila nadzorna carinarnica ili carinarnica početka postupka sukladno članku 513. stavku 2.

2.   Ako je roba stavljena u postupak u skladištu tipa E, robu treba upisati u evidenciju iz stavka 1. u trenutku kada stigne u skladišne prostorije korisnika odobrenja.

3.   Ako se carinsko skladište u skladu s člankom 505. stavkom 3. koristi i za privremeni smještaj robe, robu treba upisati u evidenciju iz stavka 1.:

—	prije isteka roka određenog na temelju članka 49. Zakonika, ako se postupak kućnog carinjenja iz članka 272. primjenjuje za prijenos robe iz privremenog smještaja u postupak carinskog skladištenja,

—	u ostalim slučajevima, u trenutku kada je roba puštena nakon podnošenja deklaracije za stavljanje robe u postupak carinskog skladištenja.

4.   Podatke u vezi sa završetkom postupka treba upisati u evidenciju:

—	najkasnije u trenutku kada se roba iznosi iz carinskog skladišta, ako se primjenjuje jedan od pojednostavnjenih postupaka,

—	u trenutku puštanja robe na osnovi podnesene deklaracije za carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe, u ostalim slučajevima.

Odsjek 2.

Uobičajeni oblici rukovanja

Članak 522.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., uobičajeni oblici rukovanja kojima roba koja nije iz Zajednice može biti podvrgnuta, navedeni su u Prilogu 69.

2.   Ako bi rukovanje moglo dovesti do prednosti u pogledu uvoznih carina koje se primjenjuju na robu nakon rukovanja u usporedbi s onima koje se primjenjuju prije rukovanja, ono se može odobriti samo pod uvjetom da se zahtjev iz članka 112. stavka 2. Zakonika podnese u isto vrijeme kao i zahtjev za odobrenje obavljanja uobičajenih oblika rukovanja.

U tom slučaju, zahtjev za uporabu povoljnijih stavaka za izračun nameta u skladištu tipa D, kako je navedeno u članku 112. stavka 3. Zakonika, ne može se prihvatiti.

3.   Ako bi rukovanje moglo dovesti do toga da uvozne carine budu veće od onih koje se primjenjuju na robu prije rukovanja, odnosna osoba ne podnosi zahtjev iz članka 112. stavka 2. Zakonika.

U tom slučaju, posjednik skladišta tipa D odriče se svake prednosti koju je mogao dobiti primjenom stavaka za izračun nameta priznatih ili prihvaćenih za robu koja je bila predmet rukovanja kada je bila stavljena u postupak.

4.   Ako je roba koja je stavljena u postupak carinskog skladištenja deklarirana za drugo carinski dopušteno postupanje ili uporabu osim puštanja u slobodni promet i ako se primjenjuje stavak 2., polje 31 deklaracije kojom se robi dodjeljuje predmetno carinski dopušteno postupanje ili uporaba sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Mercancías MU,

—

SB varer,

—

UB-Waren,

—	Εμπορεύματα ΣΕ,

—	UFH goods,

—	Marchandises MU,

—

Merci MU,

—	GB-goederen,

—	Mercadorias MU.

Taj se navod mora upisati u svaku ispravu koja se odnosi na carinski postupak ili privremeni smještaj u koji je roba naknadno stavljena.

5.   Ako je roba na koju se primjenjuje stavak 2., nakon što je stavljena u neki od carinskih postupaka, puštena u slobodni promet ili stavljena u drugi carinski postupak koji bi mogao dovesti do nastanka carinskog duga, upotrebljava se informativni obrazac INF 8. Izdaje se u izvorniku i jednom primjerku na obrascu koji odgovara predlošku i odredbama iz Priloga 70.

Carinska tijela kojima je podnesena deklaracija za puštanje u slobodni promet ili za drugi carinski postupak koji bi mogao prouzročiti nastanak carinskog duga, upotrebljavaju informativni obrazac INF 8, koji ovjerava, da od carinarnice nadležne za carinsko skladište u kojoj su obavljeni uobičajeni oblici rukovanja zatraže da navede vrstu, carinsku vrijednost i količinu deklarirane robe koja bi bila uzeta u obzir da nije bila podvrgnuta navedenom rukovanju.

Izvornik obrasca INF 8 šalje se nadzornoj carinarnici za carinsko skladište; presliku zadržavaju carinska tijela koja su potvrdila polje 14 obrasca.

Carinarnica nadležna za carinsko skladište ispunjava polja 11, 12 i 13, ovjerava polje 15 i izvornik obrasca INF 8 šalje natrag carinarnici iz polja 4.

6.   Deklarant može zatražiti izdavanje obrasca INF 8 u vrijeme podnošenja deklaracije iz stavka 4.

U tom slučaju, nadzorna carinarnica ispunjava polja 11, 12 i 13, ovjerava polje 15 i izvornik obrasca INF 8 vraća deklarantu.

Članak 523.

1.   Osoba na koju se to odnosi mora nadzornoj carinarnici u pisanom obliku podnijeti zahtjev, ovisno o slučaju, za odobrenje obavljanja uobičajenih oblika rukovanja prije nego što se takvo rukovanje počne obavljati.

2.   U zahtjevima za odobrenje obavljanja uobičajenih oblika rukovanja moraju biti navedeni svi podaci potrebni za primjenu odredaba koje uređuju postupak carinskog skladištenja, a posebno odredbe članka 522. stavaka 2. i 3.

Ako se zahtjev odobri, nadzorna carinarnica daje odobrenje ovjeravanjem i pečatiranjem zahtjeva. U tom slučaju članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 522., u odobrenju za vođenje carinskog skladišta ili, u slučaju skladišta tipa E, odobrenju za uporabu postupka mogu biti navedeni uobičajeni oblici rukovanja koje se očekuje provesti u okviru postupka. U tom slučaju obavijest nadzornoj carinarnici, na način koji ona odredi, da se rukovanje mora obaviti zamjenjuje zahtjev iz stavka 1.

Odsjek 3.

Zajedničko skladištenje roba različitog carinskog statusa

Članak 524.

1.   Ako se time ne narušava pravilnost postupka, nadzorna carinarnica može odobriti da se i roba Zajednice, osim robe iz članka 98. stavka 1. točke (b) Zakonika, i roba koja nije roba Zajednice smješta zajedno u istim u prostorijama.

2.   Ako zbog zajedničkog skladištenja, kako je navedeno u stavku 1., nije moguće u svakom trenutku utvrditi carinski status svake vrste robe, skladištenje se može odobriti samo ako je ta roba istovrijedna.

Smatra se da je roba istovrijedna ako potpada pod isti podbroj kombinirane nomenklature, ako ima jednaku trgovačku kakvoću i jednaka tehnička svojstva

Odsjek 4.

Privremeno iznošenje

Članak 525.

1.   Prije privremenog iznošenja robe iz prostora carinskog skladišta, osoba na koju se to odnosi nadzornoj carinarnici podnosi pisani zahtjev, ovisno o slučaju, za odobrenje da to učini.

2.   Zahtjevi za odobrenje za privremeno iznošenje robe moraju sadržavati sve podatke koji su potrebni za primjenu odredaba koje uređuju postupak carinskog skladištenja. Ako je zahtjev odobren, nadzorna carinarnica daje odobrenje ovjeravanjem i pečatiranjem zahtjeva.

U tom slučaju članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

3.   U odobrenjima za vođenje carinskih skladišta može biti navedeno da se roba može privremeno iznijeti. U tom slučaju obavijest nadzornoj carinarnici, na način koji ona odredi, da se roba privremeno iznosi zamjenjuje zahtjev iz stavka 1.

4.   Članci 522. i 523. primjenjuju se ako se uobičajeni oblici rukovanja trebaju obaviti dok je roba privremeno odsutna iz skladišta.

Odsjek 5.

Premještaj robe između carinskih skladišta bez završetka postupka

Članak 526.

1.   Za premještaj robe između carinskih skladišta bez završetka postupka carinskog skladištenja, obrazac koji odgovara oglednom primjerku obrasca, ispunjen u skladu s člankom 205., upotrebljava se u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 71.

2.   Primjenjuje se pojednostavnjeni postupak opisan u Prilogu 72.:

—

ako carinsko skladište iz kojeg je roba otpremljena ima odobrenje za uporabu postupka kućnog carinjenja, kako je navedeno u članku 253. stavku 3., a carinsko skladište u koje se roba unosi ima odobrenje za uporabu pojednostavnjenog postupka kućnog carinjenja za stavljanje robe u postupak, kako je navedeno u članku 272., ili

—	ako je ista osoba odgovorna za oba skladišta, ili

—	ako je evidencija o robi međusobno povezana elektronskim putem.

3.   Odgovornost za robu premještenu između skladišta prelazi na posjednika carinskog skladišta u koje se roba treba smjestiti kada posjednik primi robu i upiše je u svoju evidenciju.

4.   Kada je roba koja se premješta bila predmet uobičajenih oblika rukovanja i kada se primjenjuje članak 522. stavak 2., isprava iz stavka 1. mora sadržavati i podatke o vrsti, carinskoj vrijednosti i količini premještene robe, koji bi se uzeli u obzir u slučaju nastanka carinskog duga za tu robu da predmetna roba nije bila podvrgnuta navedenom rukovanju.

Članak 522. stavci 4., 5. i 6. po potrebi se primjenjuju na tu robu.

5.   Roba stavljena u postupak ne može se premjestiti iz jednog carinskog skladišta u drugo bez završetka postupka ako je skladište iz kojeg ili u koje se vrši premještaj skladište tipa B.

Odsjek 6.

Popis robe

Članak 527.

Nadzorna carinarnica može, ako smatra da je to potrebno radi pravilnog poslovanja carinskog skladišta, tražiti da se napravi popis sve ili neke robe koja je stavljena u postupak carinskog skladištenja, povremeno ili drugačije.

Odjeljak 5.

Završetak postupka

Članak 528.

1.   Ako se istovrijedna roba skladišti skupa, kako je navedeno u članku 524. stavku 2., roba deklarirana za carinski dopušteno postupanje ili uporabu može se smatrati ili robom Zajednice ili robom koja nije roba Zajednice, po izboru odnosne osobe.

Ni u kom slučaju primjena prvog podstavka ne smije dovesti do toga da se dodijeljeni carinski status pripiše većoj količini robe od količine robe koja ima taj status, koja se u trenutku iznosa robe deklarirane za carinski dopušteno postupanje ili uporabu stvarno nalazi u carinskom skladištu.

2.   U slučaju potpunog uništenja ili nepovratnoga gubitka robe, udjel robe uništene ili izgubljene, stavljene u postupak, određuje se uz uvažavanje udjela robe iste vrste u okviru postupka u prostorijama carinskog skladišta u trenutku kada je došlo do uništenja ili gubitka, osim ako posjednik skladišta može podnijeti dokaze o stvarnoj količini izgubljene ili uništene robe u okviru postupka.

Odjeljak 6.

Posebne odredbe za poljoprivredne proizvode Zajednice

Članak 529.

Odjeljci 1. do 5., osim članaka 522. i 524., primjenjuju se na predfinanciranu robu koja je stavljena u postupak carinskog skladištenja u skladu s člankom 98. stavkom 1. točkom (b) Zakonika.

Članak 530.

1.   Ako se deklaracija iz članka 513. stavka 1. odnosi na predfinanciranu robu mora se ispuniti na obrascu predviđenom člankom 205.

2.   Primjerak isprave iz stavka 1. čini „deklaraciju o plaćanju” predviđenu člankom 25. stavkom 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87.

3.   Deklaraciji moraju biti priložene sve isprave čije je podnošenje neophodno za stavljanje predfinancirane robe u postupak, uključujući izvozne dozvole ili potvrde o utvrđenom predujmu navedene u Uredbi Komisije (EEZ) br. 3719/88 (19).

Članak 531.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., deklaracija iz članka 530. za stavljanje predfinancirane robe u postupak carinskog skladištenja može se prihvatiti tek nakon što je položeno jamstvo u skladu s člankom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80 i člankom 31. stavcima 1. i 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87. Primjenjuje se Uredba Komisije (EEZ) br. 2220/85 (20).

2.   Carinska tijela mogu dopustiti da se jamstvo iz stavka 1. položi nakon prihvaćanja deklaracije za stavljanje u postupak, pod uvjetima utvrđenima u članku 31. stavku 3. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87.

Članak 532.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu Komisije (EEZ) br. 815/89 (21) o obojenom ječmu, predfinancirana roba stavljena u postupak carinskog skladištenja može se podvrgnuti oblicima rukovanja predviđenima člankom 28. stavkom 4. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87; oblici rukovanja navedeni su u Prilogu 73.

Članak 533.

1.   Postupak carinskog skladištenja završava se kada se prihvati izvozna deklaracija.

2.   Nakon prihvaćanja izvozne deklaracije roba ostaje pod carinskim nadzorom dok ne napusti carinsko područje Zajednice.

Tijekom tog razdoblja roba se može pohraniti u prostorima carinskog skladišta bez da je u postupku carinskog skladištenja.

3.   Primjenom ovog članka od strane nadzorne carinarnice ne dovode se u pitanje provjere koje vrše nadležna tijela u smislu zajedničke poljoprivredne politike.

Članak 534.

1.   Predfinancirana roba stavljena u postupak carinskog skladištenja deklarira se za izvoz pomoću obrasca predviđenog člankom 205.

2.   Deklaraciji moraju biti priložene sve isprave iz članka 221., uključujući izvozne dozvole ili potvrde o utvrđenom predujmu navedene u Uredbi Komisije (EEZ) br. 3719/88.

3.   Datum kada roba napušta carinsko područje Zajednice bilježi se na poleđini isprave iz stavka 1.

Ako se, prije napuštanja carinskog područja Zajednice, roba za koju je prihvaćena izvozna deklaracija provozi kroz dio tog područja, primjenjuju se postupci utvrđeni u člancima 6., 6.a i 7. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87.

4.   Smatra se da je roba kojoj je bilo dodijeljeno carinsko postupanje istovrijedno izvozu u skladu s člancima 34. i 42. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87, napustila carinsko područje Zajednice.

Odjeljak 7.

Uporaba carinskog skladišta bez stavljanja robe u postupak

Odsjek1.

Roba Zajednice

Članak 535.

Preradba predfinanciranih osnovnih proizvoda u prostorima carinskog skladišta obavlja se u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80.

Članak 536.

1.   Ako carinska tijela zahtijevaju da se roba Zajednice, osim robe iz članka 98. stavka 2. točke (b) i stavka (3) Zakonika, koja je uskladištena u prostorima carinskog skladišta, upiše u evidenciju robe iz članka 105. Zakonika u skladu s člankom 106. stavkom 3. Zakonika, iz unosa mora biti jasno vidljiv njezin carinski status.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 524., nadzorna carinarnica može utvrditi posebne metode za utvrđivanje istovjetnosti te robe, prije svega zato da je se može razlikovati od robe stavljene u postupak carinskog skladištenja uskladištene u istim prostorima.

3.   Roba iz stavka 1. može se upotrebljavati za uobičajene oblike rukovanja, postupak unutarnje proizvodnje ili preradu pod carinom.

Članak 537.

U prostorima carinskog skladišta može se uskladištiti sljedeća roba, bez da je stavljena u postupak carinskog skladištenja:

—	roba koja mora ostati pod carinskim nadzorom u skladu s člankom 3. stavkom 6. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87,

—	roba koja je privremeno prisutna na carinskom području Zajednice radi pretovara sukladno članku 6.a navedene Uredbe.

Članak 536. stavak 1. i 2. primjenjuje se na takvu robu.

Odsjek 2.

Roba koja nije roba Zajednice

Članak 538.

1.   Ovaj odsjek primjenjuje se na postupke unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) ili preradu pod carinom koja se obavlja u prostorima carinskih skladišta tipa A, C i D i u kojima je dopuštena uporaba postupka kućnog carinjenja za stavljanje u postupak, ponovni izvoz ili puštanje u slobodni promet.

2.   Ako nije drugačije predviđeno ovim odsjekom, odredbe utvrđene za unutarnju proizvodnju i preradu pod carinom primjenjuje se na:

—	postupke unutarnje proizvodnje u sustavu povrata,

—	postupke unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav ili sustav povrata) ili prerade pod carinom koji se obavljaju u prostorima skladišta tipa B ili F, ili u prostorima koji se koriste za skladištenje robe stavljene u postupak carinskog skladištenja u skladištu tipa E,

—	postupke koji se obavljaju u prostorima skladišta tipa A, C ili D koji ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1.

Članak 539.

Carinska tijela uskraćuju odobrenje za uporabu pojednostavnjenih postupaka iz ovog odsjeka ako nisu pružena potrebna jamstva za pravilno izvođenje postupaka. Carinska tijela mogu uskratiti odobrenje osobama koje ne obavljaju redovito postupke unutarnje proizvodnje ili preradu pod carinom, ne dovodeći u pitanje članak 510.

Članak 540.

Proizvodne radnje koje se obavljaju u okviru postupka unutarnje proizvodnje ili postupka prerade pod carinom u prostorima carinskog skladišta iz članka 538. stavka 1., ne izvode se dok se ne dobije odobrenje iz članka 556. ili 651.

U odobrenju se mora navesti carinsko skladište (s navodom tipa skladišta) u kojem će se radnje obavljati.

Članak 541.

1.   Za uporabu postupaka predviđenih ovim odsjekom, korisnik odobrenja mora voditi „evidenciju unutarnje proizvodnje” ili „evidenciju prerade pod carinom”, prema potrebi, kako je navedeno u članku 556. stavku 3. i članku 651. stavku 3., koja također mora sadržavati referentne podatke o odobrenju.

2.   Za potrebe sastavljanja obrasca za završetak postupka iz članka 595. ili članka 664., pozivanje na upise iz stavka 1. zamjenjuje pozivanje na deklaracije i isprave iz članka 595. stavka 3. ili članka 664. stavka 3.

3.   Upisi u „evidenciju unutarnje proizvodnje” ili „evidenciju prerade pod carinom” omogućuju carinskim tijelima da u svakome trenutku nadziru točnu situaciju sve robe ili proizvoda koji se nalaze u jednom od postupaka.

Članak 542.

1.   Ako je roba stavljena u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom u trenutku njezinog unosa u prostore carinskog skladišta, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članka 276.

2.   Upisi u evidenciju unutarnje proizvodnje ili evidenciju prerade pod carinom odnose se na ispravu na temelju koje je roba prevezena.

Članak 543.

1.   Ako je roba koja se već nalazi u prostorima carinskog skladišta stavljena u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članka 276.

2.   Postupak carinskog skladištenja završava se upisom u evidenciju unutarnje proizvodnje ili evidenciju prerade pod carinom, ovisno o slučaju. Referentni podaci o tom upisu bilježe se u evidenciju robe carinskog skladišta.

Članak 544.

1.   Ako su dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju bili stavljeni u postupak unutarnje proizvodnje u prostorima carinskog skladišta ili ako su prerađeni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju koji su bili stavljeni u postupak prerade pod carinom u prostorima carinskog skladišta stavljeni u postupak carinskog skladištenja, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članka 272.

2.   Postupak unutarnje proizvodnje i postupak prerade pod carinom završavaju se upisom u evidenciju o robi carinskog skladišta. Referentni podaci o tom upisu bilježe se u evidenciji unutarnje proizvodnje ili evidenciji prerade pod carinom, ovisno o slučaju.

3.   Navodi predviđeni člankom 610. upisuju se u evidenciju robe carinskog skladišta.

Članak 545.

1.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom završava u trenutku iznosa dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz prostora carinskog skladišta ponovnim izvozom navedenih proizvoda ili robe, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članka 283.

2.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom završava u trenutku iznosa dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz prostora carinskog skladišta puštanjem u slobodni promet navedenih proizvoda ili robe, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članaka 263. do 267.

3.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom završava u trenutku iznosa dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz prostora carinskog skladišta njihovim unosom u drugi postupak osim puštanja u slobodni promet ili u ponovni izvoz, primjenjuju se uobičajeni ili pojednostavnjeni postupci predviđeni u tu svrhu.

4.   Iznošenje dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz prostora carinskog skladišta ne mora se upisivati u evidenciju robe carinskog skladišta.

Članak 546.

Članci 544. stavak 2. i 545. stavci 2. i 4. ne dovode u pitanje primjenu članaka 122., 135. i 136. Zakonika u vezi s primjenom nameta na robu ili proizvode stavljene u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom.

Članak 547.

1.   Ako to ne narušava pravilno izvođenje postupaka, carinska tijela dopuštaju da se roba koja nije roba Zajednice stavljena u postupak carinskog skladištenja te uvozna roba ili dobiveni proizvodi stavljeni u postupak unutarnje proizvodnje skladište zajedno u istim skladišnim prostorima.

2.   Ako se robi pripisuje status robe stavljene u postupak carinskog skladištenja ili dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju stavljenih u postupak unutarnje proizvodnje, navedena roba podliježe svim odredbama koje uređuju predmetni postupak, uključujući prije svega odredbe o nametima i ubiranju kompenzacijske kamate.

3.   Članak 524. stavak 2. i članak 528. stavci 1. i 2. primjenjuju se na odgovarajći način.

Odjeljak 8.

Razmjena informacija

Članak 548.

Sukladno ovom poglavlju svaka država članica Komisiju obavješćuje o općim mjerama koje se odnose na:

—	određivanje carinskih tijela sukladno članku 509.,

—	članak 104. Zakonika,

—	članak 106. stavak 3. Zakonika,

—	članak 513. stavak 3.

Komisija te informacije objavljuje u seriji C Službenog lista Europskih zajednica.

POGLAVLJE 3.

Unutarnja proizvodnja

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 549.

Za potrebe ovog Poglavlja:

(a)	glavni dobiveni proizvodi znači: dobiveni proizvodi za čiju je proizvodnju odobrena uporaba postupka unutarnje proizvodnje;

(b)	sporedni dobiveni proizvodi znači: dobiveni proizvodi osim glavnih dobivenih proizvoda koji nužno nastaju kao sporedni proizvodi proizvodnih radnji;

(c)	gubici znači: dio uvozne robe koji se uništi ili izgubi tijekom proizvodnih radnji, prije svega isparivanjem, isušivanjem, ispuštanjem ili curenjem;

(d)	količinska metoda znači: izračun udjela uvozne robe ugrađene u različitim dobivenim proizvodima na osnovi količine uvozne robe;

(e)	vrijednosna metoda znači: izračun udjela uvozne robe ugrađene u različitim dobivenim proizvodima na osnovi vrijednosti dobivenih proizvoda;

(f)	proizvođač znači: osobe koje izvode dio ili sve proizvodne radnje;

(g)	istovjetna naknada znači: sustav koji omogućava, u skladu s člankom 115. stavkom 1. točkom (a) Zakonika, proizvesti dobivene proizvode iz istovrijedne robe, koja ispunjava uvjete iz članka 569. stavka 1.;

(h)	prethodni izvoz znači: sustav koji omogućava, u skladu s člankom 115. stavkom 1. točkom (b) Zakonika, dobivene proizvode proizvedene iz istovrijedne robe izvoziti iz carinskog područja Zajednice prije nego se uvozna roba stavi u postupak uporabom suspenzivnog sustava;

(i)	postupak kod više carinarnica znači: sustav pomoću kojega se uvozna roba stavlja u postupak u Zajednici u drugoj carinarnici od one u kojoj je izvršen prethodni izvoz dobivenih proizvoda;

(j)	rok za ponovni izvoz znači: rok u kojem se proizvodima mora odobriti jedno od carinski dopuštenih postupanja predviđenih na temelju članka 89. Zakonika;

(k)	mjesečno kumuliranje znači: primjena drugog podstavka članka 118. stavka 2. Zakonika u vezi s rokovima za ponovni izvoz koji počinju teći u tekućem kalendarskom mjesecu;

(l)	tromjesečno kumuliranje znači : primjena drugog podstavka članka 118. stavka 2. Zakonika u vezi s rokovima za ponovni izvoz koji počinju teći u tekućem tromjesečju.

Članak 550.

Roba iz članka 114. stavka 2. točke (d) Zakonika koja se može upotrebljavati kao pomoćni proizvodni materijal navedena je u Prilogu 74.

Odjeljak 2.

Odobravanje uporabe postupka - redoviti postupak

Članak 551.

1.   Odobrenje za uporabu suspenzivnog sustava odobrava se samo ako podnositelj zahtjeva ima stvarnu namjeru da ponovno izveze glavne dobivene proizvode iz carinskog područja Zajednice. U tom slučaju uporaba suspenzivnog sustava može se odobriti za svu robu koja se podvrgava preradi.

2.   Odobrenje za uporabu sustava povrata odobrava se samo u slučajevima iz članka 124. Zakonika, ako postoje izgledi za izvoz glavnih dobivenih proizvoda iz carinskog područja Zajednice.

3.   Ako su ispunjeni uvjeti za primjenu oba sustava, podnositelj zahtjeva može zahtijevati odobrenje bilo za suspenzivni sustav, bilo za sustav povrata.

Članak 552.

1.   Gospodarski uvjeti utvrđeni u članku 117. stavku (c) Zakonika smatraju se ispunjenima, između ostalog, ako:

(a)

prerada sadrži jedno od sljedećeg, označeno odgovarajućom oznakom: i. postupke koji se obavljaju na temelju ugovora o poslovima prerade sklopljenog između osoba s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. „Posao prerade” znači bilo kakva prerada uvozne robe izravno ili neizravno stavljena na raspolaganje korisniku odobrenja koja se obavlja prema specifikacijama i za račun glavnog obveznika s poslovnim nastanom izvan carinskog područja te općenito uz plaćanje koje obuhvaća samo proizvodne troškove (oznaka 6201); ii. postupke koji uključuju robu nekomercijalne prirode (oznaka 6202); iii. popravke robe, uključujući obnavljanje i osposobljavanje robe (oznaka 6301); iv. uobičajene oblike rukovanja, namijenjene čuvanju robe, poboljšanju njezina izgleda ili tržišne kakvoće te pripremi robe za distribuciju ili daljnju prodaju (oznaka 6302); v. postupke kod kojih vrijednost svake vrste robe, prema osmeroznamenkastoj oznaci KN, uvezene na temelju odobrenja ne prelazi 200 000 ECU-a po podnositelju zahtjeva i po kalendarskoj godini, bez obzira na broj proizvođača koji obavljaju proizvodnu radnju. Međutim, granična vrijednost za robu i proizvode navedene u Prilogu 75. iznosi 100 000 ECU-a. Navedena vrijednost je carinska vrijednost robe procijenjena na temelju poznatih podataka i isprava podnesenih u trenutku podnošenja zahtjeva. Može se odustati od primjene ovog stavka u vezi s određenom uvoznom robom u skladu s postupkom Odbora (oznaka 6400);

(b)	se proizvodi roba u Zajednici koja nije usporediva s robom koja se prerađuje (oznaka 6101); „Usporediva roba” znači robu iz iste osmeroznamenkaste oznake KN, iste trgovačke vrijednosti i istih tehničkih svojstava kao i dobiveni proizvodi;

(c)	usporediva roba iz stavka (b) nije proizvedena u Zajednici u dovoljnoj količini (oznaka 6102);

(d)

proizvođači s poslovim nastanom u Zajednici usporedivu robu iz stavka (b) ne mogu staviti na raspolaganje podnositelju zahtjeva u odgovarajućem roku. Smatra se da je takva roba neraspoloživa u odgovarajućem roku ako proizvođači s poslovnim nastanom u Zajednici tu robu ne mogu staviti na raspolaganje podnositelju zahtjeva u roku koji je potreban za predloženu trgovinsku radnju, iako im je zahtjev pravovremeno podnesen (oznaka 6103);

(e)

se usporediva roba iz stavka (b) proizvodi u Zajednici, ali se ne može koristiti iz jednog od sljedećih razloga: i. njezina cijena je takva da planirani posao ne bi bio ekonomičan (oznaka 6104). Prilikom utvrđivanja bi li cijena usporedive robe proizvedene u Zajednici predloženu trgovinsku radnju učinila neekonomičnom, treba uzeti u obzir, između ostalog, utjecaj koji bi uporabu robe proizvedene u Zajednici imao na visinu troškova dobivenih proizvoda i time na ponudu tih proizvoda na tržištu treće zemlje, pri čemu se uzima u obzir: — cijena neocarinjene robe namijenjene preradi i cijena usporedive robe proizvedene u Zajednici, od koje se odbiju sva domaća davanja koja bi se morala vratiti prilikom izvoza, uključujući sve izvozne subvencije ili druge iznose koji se primjenjuju u okviru zajedničke poljoprivredne politike. Uvjeti prodaje, prije svega uvjeti plaćanja i predloženi uvjeti isporuke za robu Zajednice također se uzimaju u obzir pri usporedbi cijena, — cijenu koju dobiveni proizvodi dostižu na tržištu treće zemlje, a koja je utvrđena na osnovi trgovačke korespondencije i drugih isprava; ii. roba nema kakvoću ili svojstva potrebna u proizvodnji dobivenih proizvoda (oznaka 6105); iii. roba ne odgovara izrično postavljenim zahtjevima kupca dobivenih proizvoda iz treće zemlje (oznaka 6106); iv. dobiveni proizvodi moraju biti proizvedeni iz uvozne robe radi poštivanja propisa s područja zaštite prava industrijskog ili trgovačkog vlasništva (oznaka 6107);

(f)

podnositelj za odobrenje u vezi s određenom vrstom robe za koju zahtjeva stavljanje u postupak u određenom razdoblju: i. tijekom predmetnog razdoblja, dobiva 80 % ukupnih zahtjeva za takvu robu koja je potrebna u proizvodnji dobivenih proizvoda na carinskom području Zajednice u obliku usporedive robe, kako je određeno u stavku (b), proizvedene u Zajednici; kako bi iskoristio tu odredbu, podnositelj zahtjeva carinskim tijelima mora predati prateće isprave koje navedenim tijelima omogućuje da se uvjere u to da se namjeravana nabava robe iz Zajednice može opravdano obaviti. Te prateće isprave, koje se prilažu zahtjevu, mogu biti, na primjer, preslika komercijalnih ili upravnih isprava koje se odnose na nabavu obavljenu u ranijem referentnom razdoblju ili narudžbu ili namjeravanu nabavu u određenom razdoblju. Ne dovodeći u pitanje članak 87. stavak 2. Zakonika, carinska tijela, prema potrebi, provjeravaju točnost postotka na kraju predmetnog razdoblja (oznaka 7001); ii. pokušava otkloniti problem nedovoljne opskrbe, koji se na zadovoljavajući način dokaže carinskim tijelima, za tu vrstu robe, a udjel zaliha robe proizvedene u Zajednici niži je od postotka navedenog u podtočki i. (oznaka 7002); iii. carinskim tijelima dokazuje da je poduzeo potrebne mjere kako bi dobio robu za preradu u Zajednici, ali nije zaprimio odgovor od proizvođača iz Zajednice (oznaka 7003); iv. gradi civilne zrakoplove za dostavu zračnim prijevoznicima (oznaka 7004); v. vrši popravke, preoblikovanje ili pretvaranje civilnih zrakoplova (oznaka 7005).

2.   Stavak 1. točka (f) podtočka i. ne primjenjuje se na robu navedenu u Prilogu II. Ugovoru.

3.   Podnositelj zahtjeva navodi u svom zahtjevu razloge za koje se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima u smislu stavka 1.

Članak 553.

1.   U izvarednim okolnostima, ako podnositelj zahtjeva smatra da su gospodarski uvjeti ispunjeni iz drugih razloga od onih navedenih u članku 552., te razloge navodi u svom zahtjevu (oznaka 8000).

2.   Ako carinska tijela smatraju da su gospodarski uvjeti ispunjeni u drugim slučajevima od onih predviđenih člankom 552., odobrenje se izdaje na ograničeni rok, koji ne smije biti dulji od devet mjeseci.

Podatci o zahtjevu koji se odnose na gospodarske uvjete dostavljaju se Komisiji u roku od mjeseca dana od izdavanja odobrenja. Komisija o tome obavještava ostale države članice.

Carinska tijela mogu, na zahtjev korisnika odobrenja, produljiti razdoblje valjanosti odobrenja ako odgovarajuće odredbe u skladu s postupkom Odbora nisu pravovremeno donesene.

3.   Ako carinska tijela smatraju da je savjetovanje na razini Zajednice preporučljivo kako bi se osiguralo ispunjenje gospodarskih uvjeta koji omogućuju izdavanje odobrenja, nadležna država članica slučaj predaje Komisiji, koja o tome obavješćuje ostale države članice.

Ako carinska tijela ne smatraju preporučljivim izdavanje odobrenja prije savjetovanja na razini Zajednice, moraju dostaviti podatke o zahtjevu što je moguće prije.

Ako carinska tijela smatraju da se odobrenje može izdati prije savjetovanja, stavak 2. može se primjenjivati na odgovarajući način.

Članak 554.

Prilikom utvrđivanja gospodarskih uvjeta, sljedeće činjenice neće same po sebi biti osnova za odobrenje:

(a)	činjenica da je proizvođač usporedive robe iz Zajednice, koja bi se mogla koristiti za obavljanje proizvodnih radnji, poduzeće u tržišnom natjecanju s osobom koja se prijavljuje za upotrebu postupka;

(b)	činjenica da je roba proizvedena u Zajednici od strane samo jednog poduzeća.

Članak 555.

1.   Zahtjev se sastavlja u skladu s člankom 497. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 67./B, a podnosi ga osoba kojoj se odobrenje može izdati na temelju članaka 86., 116. i 117. Zakonika.

2.

(a) Zahtjev se podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj se proizvodna radnja treba obaviti. (b) Ako se očekuje da će uzastopne proizvodne radnje obaviti podnositelj zahtjeva ili druga osoba u njegovo ime u različitim državama članicama, može se izdati zahtjev za jedinstveno odobrenje. U tom slučaju, zahtjev, koji uključuje sve podatke o slijedu radnji i točna mjesta na kojima će se one obaviti, podnosi se carinskim tijelima države članice u kojoj će se obaviti prvi takav postupak.

3.   Ako se prerada vrši na osnovi ugovora o poslovima prerade između dviju osoba s poslovnim nastanom u Zajednici, zahtjev podnosi glavni obveznik ili druga osoba u njegovo ime.

4.   U smislu druge rečenice članka 117. točke (a) Zakonika, „nekomercijalni uvoz” znači uvoz robe iz članka 1. stavka 6.

Članak 556.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 568., odobrenje izdaju carinska tijela kojima je zahtjev podnesen na temelju članka 555. stavka 2., a izdaje se u skladu s člankom 500. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 68./B.

Odstupajući od članka 500. stavka 3. i u posebno utemeljenim izvanrednim slučajevima, carinska tijela mogu izdati retroaktivno odobrenje. Međutim, retroaktivni učinak tog odobrenja ne smije ići dalje od dana podnošenja zahtjeva.

2.   Ako se primjenjuje članak 555. stavak 2. točka (b), odobrenje se ne može izdati bez suglasnosti carinskih tijela koja su određena od strane država članica u kojima se nalaze mjesta navedena na zahtjevu. Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

carinska tijela kojima je podnesen zahtjev, nakon što su se uvjerila da se gospodarski uvjeti za predviđeni postupak mogu smatrati ispunjenima, zahtjev i nacrt odobrenja šalju carinskim tijelima ostalih odnosnih država članica; navedeni nacrt uključuje najmanje normativ proizvodnje, odobrene metode za utvrđivanje istovjetnosti, carinarnice iz točke 12. oglednog primjerka odobrenja iz Priloga 68./B, sve pojednostavnjene postupke za stavljanje u postupak, prijenos ili završetak postupaka te pravila koja, između ostalog, treba uzeti u obzir radi obavještavanja nadzorne carinarnice;

(b)	carinska tijela, nakon što su primila obavijest, dostavljaju sve prigovore što je moguće prije, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od datuma slanja zahtjeva i nacrta odobrenja;

(c)	carinska tijela iz točke (a), nakon što su poduzela mjere potrebne za osiguranje plaćanja carinskog duga koji bi mogao nastati za uvoznu robu, mogu izdati odobrenje ako nisu primila nikakve informacije o postojanju prigovora na nacrt odobrenja u roku navedenom u točki (b);

(d)	država članica koja izdaje odobrenje, presliku odobrenja šalje svim naprijed navedenim državama članicama.

Odobrenja izdana na taj način valjana su samo u naprijed navedenim država članicama.

Države članice Komisiji dostavljaju nazive i adrese carinskih tijela određenih za primanje zahtjeva i nacrta odobrenja iz točke (a). Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

3.   Kako bi se osigurala pravilna primjena odredaba koje uređuju postupak, carinska tijela u smislu olakšanja kontrola mogu zatražiti od korisnika odobrenja da vodi ili osigura vođenje evidencije robe, u daljnjem tekstu „evidencije unutarnje proizvodnje” u kojoj je navedena količina uvozne robe stavljene u postupak i proizvedenih dobivenih proizvoda te svih podataka potrebnih za nadzor nad provedbom postupaka i pravilno obračunavanje svih plativih uvoznih carina.

„Evidencija unutarnje proizvodnje” mora biti dostupna nadzornoj carinarnici, kako bi joj omogućila da vrši potrebne provjere pravilne provedbe postupka. Ako se proizvodne radnje izvode kod dva ili više proizvođača, evidencija robe mora se voditi tako da je iz nje moguće u svakom trenutku utvrditi stvarno stanje izvedbe postupka kod svakog pojedinog proizvođača.

Ako evidencije koje podnositelj zahtjeva vodi u komercijalne svrhe omogućuje nadzor postupka, carinska tijela ih priznaju kao važeće „evidencije unutarnje proizvodnje” u smislu prethodnog podstavka.

Članak 557.

Ako se ne primjenjuje članak 556. stavak 2. i dobiveni proizvodi se proizvode iz drugih dobivenih proizvoda za koje je već bilo doneseno odobrenje, osoba koja obavlja dodatne proizvodne radnje, odnosno osoba u ime koje se one obavljaju mora podnijeti novi zahtjev na obrascu propisanom sukladno Prilogu 67./B, navodeći referentne podatke o odobrenju koje je već izdano. U tom slučaju se gospodarski uvjeti smatraju ispunjenima i ne treba ih ponovno provjeravati (oznaka 6303).

Članak 558.

1.   Carinska tijela određuju razdoblje valjanosti odobrenja uzimajući u obzir gospodarske uvjete i posebne potrebe podnositelja zahtjeva.

Ako je razdoblje valjanosti duže od dvije godine, uvjeti na temelju kojih je odobrenje izdano moraju se povremeno provjeriti u vremenskim razdobljima koja su navedena u odobrenju.

2.   Odstupajući od stavka 1., razdoblje valjanosti odobrenja za uporabu postupka za proizvode iz članka 560. stavka 2. ne smije biti duže od tri mjeseca.

Članak 559.

1.   Prilikom donošenja odobrenja, carinska tijela određuju rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju ponovno izvesti u skladu s člankom 118. Zakonika, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za obavljanje proizvodnih radnji, kako je za određenu količinu robe navedeno u odobrenju, količinu uvozne robe odobrene za ovaj postupak te vrijeme potrebno za dodjelu dobivenih proizvoda carinski dopuštenom postupanju ili uporabi.

2.   Ako okolnosti to nalažu, rok određen za ponovni izvoz može se produžiti čak i nakon isteka prvotno određenog roka.

Članak 560.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., u slučaju poljoprivrednih proizvoda iste vrste predviđene u članku 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80, koji se ponovno izvoze u obliku prerađenih proizvoda ili robe u smislu članka 2. točaka (b) ili (c) navedene Uredbe, rok za ponovni izvoz nije duži od šest mjeseci.

2.   U slučaju proizvoda iz članka 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 804/68 (22) koji su namijenjeni za proizvodnju proizvoda koji su navedeni u tom članku ili robe iz Priloga navedene Uredbe, rok za ponovni izvoz nije duži od četiri mjeseca.

Članak 561.

1.   U slučaju prethodnog izvoza carinska tijela određuju rok iz članka 118. stavka 3. Zakonika uzimajući u obzir vrijeme potrebno za nabavu i prijevoz uvozne robe u Zajednicu.

2.   Rok iz stavka 1. nije duži od:

—	tri mjeseca u slučaju robe koja podliježe mehanizmu prilagodbe cijena,

—	roka valjanosti uvozne dozvole izdane u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br. 2630/81 (23) u slučaju sirovog šećera iz oznake KN 1701 11 ili 1701 12,

—	šest mjeseci u slučaju sve ostale robe. Taj se rok, međutim, može produžiti ako korisnik odobrenja podnese opravdani zahtjev, pod uvjetom da ukupni rok ne smije biti duži od dvanaest mjeseci. Ako to nalažu okolnosti, produženje se može odobriti čak i nakon isteka prvobitnog roka.

Članak 562.

1.   Rokovi iz članaka 559. i 560. teku od datuma prihvaćanja deklaracije za stavljanje robe u postupak ili, u sustavu povrata, deklaracije za puštanje u slobodni promet.

2.   Rokovi određeni u skladu s člankom 561. teku od datuma prihvaćanja izvozne deklaracije.

Članak 563.

1.   Mjesečno ili tromjesečno kumuliranje odobravaju carinska tijela propisno ovlaštena od strane države članice u kojoj je podnesen zahtjev ako se očekuje da se uvozna roba stavi u postupak prerade i ponovni izvoz u obliku dobivenih proizvoda na redovitoj osnovi, tako da rok za ponovni izvoz bude manje ili više konstantan.

2.   U slučaju mjesečnog kumuliranja, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u navedenom mjesecu ističu zadnjeg dana kalendarskog mjeseca tijekom kojeg bi istekao rok za ponovni izvoz koji se odnosi na zadnje stavljanje u postupak u predmetnom mjesecu.

3.   U slučaju tromjesečnog kumuliranja, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u navedenom tromjesečju ističu zadnjeg dana tromjesečja u kojem bi istekao rok za ponovni izvoz koji se odnosi na zadnje stavljanje u postupak u predmetnom tromjesečju.

4.   Mjesečno ili tromjesečno kumuliranje primjenjuje se uzimajući u obzir primjere iz Priloga 76.

Članak 564.

1.   Ako se odobrava mjesečno kumuliranje za poljoprivredne proizvode iz članka 560. stavka 1., rokovi za ponovni izvoz iz članka 563. stavka 2. ističu najkasnije zadnjeg dana petog kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca za koji je kumuliranje bilo odobreno.

2.   Ako se odobrava mjesečno kumuliranje za poljoprivredne proizvode iz članka 560. stavka 2., rokovi za ponovni izvoz ističu najkasnije zadnjeg dana četvrtog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca za koji je kumulianje bilo odobreno.

3.   Ako se odobrava tromjesečno kumuliranje za poljoprivredne proizvode iz članka 560. stavka 1., rokovi za ponovni izvoz iz članka 563. stavka 3. ističu najkasnije zadnjeg dana tromjesečja koje slijedi nakon tromjesečja za koje je kumuliranje bilo odobreno.

4.   Tromjesečno kumuliranje ne odobrava se za proizvode iz članka 560. stavka 2.

Članak 565.

Rokovi iz članaka 563. i 564. počinju teći na dan prihvaćanja deklaracije za stavljanje robe u postupak.

Članak 566.

1.   Podložno članku 567., normativ proizvodnje utvrđen u članku 114. stavku 2. točki (e) Zakonika ili metoda za utvrđivanje tog normativa iz članka 119. Zakonika određuje se koliko je to moguće na osnovi proizvodnih podataka i moraju biti razvidni iz evidencija proizvođačeva poduzeća.

2.   Normativ ili metoda za određivanje normativa određuje se u skladu sa stavkom 1. te isti podliježu naknadnoj provjeri carinskih tijela.

Članak 567.

1.   Uobičajeni normativi proizvodnje iz stavka 2. primjenjuju se samo na uvoznu robu dobre, izvorne i tržišne kakvoće koja odgovara standardima o kakvoći utvrđenima u zakonodavstvu Zajednice.

2.   Uobičajeni normativi proizvodnje prikazani u stupcu 5 Priloga 77. primjenjuju se na postupke unutarnje proizvodnje koji se vrše na uvoznoj robi iz stupca 1 navedenog Priloga koji dovode do proizvodnje dobivenih proizvoda navedenih u stupcima 3 i 4.

Odjeljak 3.

Odobravanje uporabe postupka - pojednostavnjeni postupak

Članak 568.

1.   Ovaj članak primjenjuje se ako se proizvodne radnje trebaju obaviti u jednoj državi članici, osim u slučajevima uporabe sustava istovrijedne kompenzacije.

2.   Ako se pojednostavnjeni postupci za stavljanje u postupak navedeni u članku 76. Zakonika ne primjenjuju, i u slučajevima iz članka 552. stavka 1. točke (a), svaka carinarnica koju su carinska tijela ovlastila za izdavanje odobrenja primjenom pojednostavnjenog postupka dopušta da se podnošenje deklaracije za unos u postupak, u okviru suspenzivnog sustava, ili deklaracije za puštanje u slobodni promet, u okviru sustava povrata, smatra kao podnošenje zahtjeva za odobrenje.

U tom slučaju prihvat deklaracije smatra se kao donošenje odobrenja, uz uvjet da su ispunjeni uvjeti koji se primjenjuju prilikom donošenja odobrenja.

3.   Deklaraciji koja se podnosi sukladno stavku 2. prilaže se isprava koju popunjava deklarant i koja sadrži sljedeće podatke, po potrebi, osim ako su ti podaci upisani u polje 44 obrasca koji se koristi za deklaraciju:

(a)	ako osoba koja podnosi zahtjev za primjenu postupka nije ista kao i deklarant, ime ili naziv poslovnog subjekta i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)	ako proizvođač i podnositelj zahtjeva ili deklarant nisu ista osoba, ime ili naziv poslovnog subjekta i adresu proizvođača;

(c)	vrstu proizvodne radnje;

(d)	trgovački i/ili tehnički opis dobivenih proizvoda;

(e)	predviđeni normativ proizvodnje ili, prema potrebi, metodu za određivanje normativa;

(f)	predviđeni rok za ponovni izvoz;

(g)	mjesto na kojem se namjerava obaviti proizvodna radnja.

Članak 498. primjenjuje se na odgovarajući način.

4.   Članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

Odjeljak 4.

Istovrijedna kompenzacija i prethodni izvoz

Odsjek 1.

Istovrijedna kompenzacija pod suspenzivnim sustavom i sustav povrata

Članak 569.

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. i članak 570. stavak 2., pri uporabi istovrijedne kompenzacije, istovrijedna roba mora potpadati pod isti osmeroznamenkasti podbroj oznake KN, biti iste komercijalne kakvoće i imati iste tehničke značajke kao i uvozna roba.

2.   Posebne odredbe, navedene u Prilogu 78., primjenjuju se u vezi s robom navedenom u tome Prilogu.

3.   Uporaba istovrijedne kompenzacije moguće je samo ako je osoba na koju se to odnosi to zatražila u svom zahtjevu i ako su u odobrenju navedeni čimbenici iz stavka 1. zajednički za istovrijednu robu i uvoznu robu te načini za njihovu provjeru.

4.   Ako odobrenje predviđa uporabu istovrijedne kompenzacije, posebne mjere koje treba poduzeti kako bi se osigurala usklađenost s odredbama koje se primjenjuju na taj sustav navode se u odobrenju.

5.   Ako u odobrenju nije navedena uporaba istovrijedne kompenzacije, ali korisnik odobrenja želi upotrijebiti taj sustav, navedeni korisnik podnosi zahtjev za izmjenu prvotno donesenog odobrenja. Zahtjev se popunjava u skladu s člankom 497.

Članak 570.

1.   Ako to okolnosti nalažu, carinska tijela mogu odobriti da istovrijedna roba bude u višem stupnju obrade nego uvozna roba, pod uvjetom da je značajan dio proizvodnje kojoj podliježe takva istovrijedna roba izveden u poduzeću korisnika odobrenja ili u poduzeću gdje se ta radnja provodi u njegovo ime.

2.   Osoba na koju se to odnosi u svakom slučaju omogućuje carinskim tijelima provjeru čimbenika iz članka 569. stavka 1. prije nego ona može primijeniti sustav istovrijedne komepenzacije.

Članak 571.

1.   U slučaju istovrijedne kompenzacije bez prethodnog izvoza, do promjene carinskog statusa uvozne robe i istovrijedne robe, iz članka 115. stavka 3. Zakonika, dolazi u trenutku prihvaćanja deklaracije za završetak postupka. Međutim, ako korisnik odobrenja stavi uvoznu robu na tržište Zajednice, ili u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobivenih proizvoda, prije nego je postupak završen, do promjene carinskog statusa uvozne robe i istovrijedne robe dolazi u trenutku stavljanja robe na tržište.

2.   Zamjena carinskog statusa iz stavka 1. ne mijenja podrijetlo izvezene robe.

3.   U slučaju potpunog uništenja ili nepovratnoga gubitka robe u nepromijenjenom stanju ili dobivenih proizvoda, udjel uništene ili izgubljene uvozne robe izračunava se uz uvažavanje udjela uvozne robe navedene u evidenciji korisnika odobrenja u vrijeme kada je došlo do uništenja ili gubitka, osim ako korisnik odobrenja ne pruži dokaze o stvarnoj količini izgubljene ili uništene uvozne robe.

Odsjek 2.

Prethodni izvoz pod suspenzivnim sustavom

Članak 572.

1.   Ako se upotrebljava istovrijedna kompenzacija pod suspenzivnim sustavom, članci 569., 570. i 571. stavci 2. i 3. primjenjuju se na odgovarajući način.

2.   U slučaju prethodnog izvoza, do promjene carinskog statusa iz članka 115. stavka 3. Zakonika dolazi:

—	za izvezene dobivene proizvode, u trenutku prihvaćanja izvozne deklaracije i pod uvjetom da je uvozna roba stavljena u postupak,

—	za uvoznu i istovrijednu robu, u trenutku puštanja uvozne robe deklarirane za postupak.

Odjeljak 5.

Odredbe koje se primjenjuju na suspenzivni sustav

Odsjek 1.

Stavljanje robe u postupak

Članak 573.

1.   Postupci kojima se uređuje stavljanje robe u postupak unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) također se primjenjuju na uvoznu robu u sustavu istovrijedne kompenzacije uz ili bez prethodnog izvoza.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 570. stavak 2., istovrijedna roba koja se upotrebljava u sustavu istovrijedne kompenzacije, uz ili bez prethodnog izvoza, ne podliježe postupcima za stavljanje robe u postupak.

(a)    Redoviti postupak

Članak 574.

1.   Osim ako se ne primjenjuje članak 568., deklaracija za stavljanje uvozne robe u postupak unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) podnosi se jednoj od ulaznih carinarnica za postupak naveden u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 568., deklaracija iz stavka 1. podnosi se propisno ovlaštenoj carinarnici.

Članak 575.

1.   Deklaracija iz članka 574. ispunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 568., opis robe naveden u deklaraciji iz stavka 1. odgovara navodima u odobrenju.

Ako se primjenjuje sustav istovrijedne kompenzacije, podaci u deklaraciji moraju biti dostatno podrobni da se omogući utvrđivanje podataka iz članka 569. stavka 1.

3.   Za potrebe članka 62. stavka 2. Zakonika, isprave koje se prilažu deklaraciji su one predviđene člankom 220.; ako se primjenjuje postupak kod više carinarnica deklaraciji također treba priložiti obrazac INF, osim ako se primjenjuje članak 605., u skladu s člankom 604.

(b)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 576.

1.   Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člancima 275. i 276.

2.   Carinska tijela uskraćuju izdati odobrenje za primjenu postupka kućnog carinjenja predviđenog člankom 276. osobama koje ne mogu osigurati vođenje evidencija, kako je navedeno u članku 556. stavku 3.

3.   Dopunska deklaracija iz članka 76. stavka 2. Zakonika podnosi se u odobrenom roku, a ni u kojem slučaju poslije podnošenja obrasca za završetak postupka.

Odsjek 2.

Završetak postupka

Članak 577.

1.   Sukladno članku 89. Zakonika, postupak unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) za uvoznu robu završava kada se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju deklariraju za drugo carinski dopušteno postupanje ili uporabu te ako su ispunjeni svi drugi uvjeti za primjenu postupka.

Ako se primjenjuje članak 115. stavak 1. točka (b) Zakonika, postupak se završava kada carinska tijela prihvate deklaraciju za robu koja nije roba Zajednice.

2.   Za potrebe završetka postupka unutarnje proizvodnje, sljedeće se smatra izvozom iz carinskog područja Zajednice:

(a)

dostava dobivenih proizvoda osobama u trećim zemljama koje imaju pravo na oslobođenje od plaćanja carine sukladno ili Bečkoj Konvenciji o diplomatskim odnosima od 18. travnja 1961., Bečkoj Konvenciji o konzularnim odnosima od 24. travnja 1963. ili ostalim konzularnim konvencijama, ili Njujorškom konvencijom o specijalnim misijama od 16. prosinca 1969.;

(b)	dostava dobivenih proizvoda oružanim snagama trećih zemalja koje su stacionirane na području države članice, u skladu s člankom 136. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 918/83;

(c)	dostava civilnih zrakoplova zračnim prijevoznicima s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice;

(d)	popravak, preoblikovanje ili pretvaranje civilnih zrakoplova koje se obavlja u okviru postupka unutarnje proizvodnje.

3.   Završetak postupka provodi se ili prema količini uvozne robe koja odgovara dobivenim proizvodima koji su određeni u jedan od postupanja ili uporaba iz stavka 1. ili stavka 2., ili prema količini robe u nepromijenjenom stanju, koja je određena takvom postupanju ili uporabi.

Članak 578.

Deklaracija kojom se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju određuju u neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba sadrži sve podatke potrebne za završetak postupka.

Članak 579.

1.   Kada su priroda i/ili tehnička svojstva uvozne robe zbog nepredviđenih okolnosti ili više sile u toj mjeri promijenjene da nije moguće proizvesti dobivene proizvode za koje se izdaje odobrenje o unutarnjoj proizvodnji (suspenzivni sustav), korisnik odobrenja obavješćuje o tome nadzornu carinarnicu.

2.   Članak 571. stavak 3. primjenjuje se na odgovarajući način.

3.   Ukoliko predmetna promjena može utjecati na daljnju primjenu ili na sadržaj donesenog odobrenja, stavci 1. i 2. ne dovode u pitanje članak 9. i članak 87. stavak 2. Zakonika.

4.   Ovaj članak primjenjuje se na odgovarajući način na dobivene proizvode.

Članak 580.

1.   Uvjeti za puštanje u slobodni promet robe u nepromijenjenom stanju ili glavnih dobivenih proizvoda smatraju se ispunjenim ako osoba na koju se to odnosi izjavi da nije u mogućnosti tim proizvodima odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporabu u okviru kojih ne bi trebalo plaćati uvoznu carinu.

2.   Carinska tijela mogu općenito odobriti puštanje robe u slobodni promet. Takvo odobrenje ne smije biti u suprotnosti s drugim odredbama Zajednice koje se odnose na puštanje robe u slobodni promet.

3.   Uvozna roba može se staviti na tržište Zajednice ili u obliku dobivenih proizvoda ili u obliku robe u nepromijenjenom stanju bez da su ispunjene formalnosti za puštanje u slobodni promet u trenutku njihovog stavljanja na tržište.

Samo za potrebe stavka 4., ne smatra se da je robi stavljenoj na tržište na takav način određeno jedno od postupanja ili uporaba iz članka 89. Zakonika.

4.   Smatra se da je uvozna roba u obliku dobivenih proizvoda ili u obliku robe u nepromijenjenom stanju, koja je obuhvaćena općim odobrenjem za puštanje u slobodni promet i kojoj, po isteku roka za ponovni izvoz (uzimajući u obzir odgovarajući članak 561.), nije određeno neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba iz članka 89. Zakonika, puštena u slobodni promet, a deklaracija za puštanje u slobodni promet smatra se podnesenom i prihvaćenom, a puštanje odobreno po isteku navedenog roka.

5.   Roba stavljena na tržište u skladu sa stavkom 3. smatra se od tada robom Zajednice.

Članak 581.

Ne dovodeći u pitanje uporabu pojednostavnjenih postupaka, odredišnoj carinarnici podnose se bilo koji dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju, za koju će se odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporaba kako bi se provele carinske formalnosti propisane za predmetno postupanje ili uporabu sukladno primjenjivim općim odredbama.

Međutim, nadzorna carinarnica može odobriti da se predmetni proizvodi ili roba podnese nekoj drugoj carinarnici, a ne onoj koja je navedena u prvome podstavku.

(a)    Redoviti postupci

Članak 582.

1.   Osim u slučaju primjene članka 568., deklaracija za završetak postupka unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) podnosi se jednoj od carinarnica završetka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 568., deklaracija iz stavka 1. podnosi se carinarnici koja je donijela odobrenje.

3.   Međutim, nadzorna carinarnica može odobriti da se deklaracija podnese nekoj drugoj carinarnici, a ne onim carinarnicama iz stavaka 1. i 2.

Članak 583.

1.   Deklaracija iz članka 582. mora se popuniti u skladu s odredbama utvrđenim za predmetno carinski dopušteno postupanje ili uporabu.

2.   Opis dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u deklaraciji iz stavka 1. odgovara podacima u odobrenju.

3.   U smislu članka 62. stavka 2. Zakonika, deklaraciji za završetak postupka moraju biti priložene sve isprave čije je podnošenje potrebno za stavljanje robe u zahtijevani postupak, kako je predviđeno člancima 218. do 221.

(b)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 584.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člankom 278.

(c)    Odredbe koje se odnose na primjenu nameta

Članak 585.

1.   Ako uvoznu robu čine maslinova ulja iz tarifnih brojeva 1509 ili 1510 kombinirane nomenklature, a odobreno je njihovo puštanje u slobodni promet ili u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobivenih proizvoda iz oznaka KN 1509 90 00 ili 1510 00 90, poljoprivredna pristojba koju treba obračunati je:

—	poljoprivredna pristojba navedena u uvoznoj dozvoli izdanoj na temelju natječaja, podložno odredbama članka 4. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3136/78 od 28. prosinca 1978. (24), ili

—	posljednja najniža poljoprivredna pristojba koju utvrđuje Komisija prije datuma prihvaćanja deklaracije za slobodni promet, ako je dozvola iz članka 6. navedene Uredbe bila podnesena ili ako količina puštena u slobodni promet ne premašuje 100 kilograma.

2.   Stavak 1. također se primjenjuje ako uvoznu robu čine masline iz oznake KN 0709 90 39 ili 0711 20 90, a odobreno je puštanje u slobodni promet dobivenih proizvoda iz oznake KN 1509 90 00 ili 1510 00 90.

Članak 586.

U slučaju puštanja u slobodni promet robe u nepromijenjenom stanju ili dobivenih proizvoda u drugoj državi članici od one u kojoj je roba stavljena u postupak, navedena država članica obračunava uvozne carine koje su navedene u informativnom obrascu INF 1 iz članka 611., u skladu s odgovarajućim navodima.

Članak 587.

1.   Ako se dobiveni proizvodi puštaju u slobodni promet i carinski dug se obračunava na temelju stavki za izračun nameta koji vrijedi za uvoznu robu, u skladu s člankom 121. Zakonika, polja 15, 16, 34, 41 i 42 deklaracije odnose se na robu u nepromijenjenom stanju.

2.   Podatke navedene u stavku 1. nije potrebno navesti ako je uz carinsku deklaraciju za puštanje u slobodni promet priložen informativni obrazac INF 1 iz članka 611. ili druga isprava koja sadrži iste podatke kao i informativni obrazac INF 1.

Članak 588.

1.   Popis dobivenih proizvoda i proizvodnih radnji na koje se primjenjuje prva alineja članka 122. stavka (a) Zakonika nalazi se u Prilogu 79.

Za potrebe ovog članka, uništenje dobivenih proizvoda osim onih na koje se primjenjuje prva alineja članka 122. stavka (a) Zakonika smatra se izvozom iz carinskog područja Zajednice.

2.   Datum koji je mjerodavan za određivanje uvoznih carina za dobivene proizvode iz stavka 1. je datum prihvata deklaracije za puštanje u slobodni promet.

3.   Nadzorna carinarnica može odobriti da se prva alineja članka 122. stavka (a) Zakonika primijeni na otpatke, reciklažne otpatke, ostatke, tiskarske otpatke i robu s nedostatkom, osim one s popisa iz stavka 1.

Svaka država članica svakih šest mjeseci Komisiju obavješćuje o slučajevima u kojima se primjenjuje ovaj stavak.

Članak 589.

1.   Nastane li carinski dug za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju, kompenzacijske kamate plaćaju se na primjenjivu uvoznu carinu.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se:

—	ako je carinski dug nastao sukladno članku 216. Zakonika,

—	pri puštanju u slobodni promet otpadaka i ostataka nastalih uništenjem robe na temelju članka 182. Zakonika,

—	pri puštanju u slobodni promet sporednih dobivenih proizvoda iz Priloga 79., ako je njihova količina razmjerna količini izvezenih glavnih dobivenih proizvoda,

—	ako kompenzacijske kamate izračunane u skladu sa stavkom 4. ne premašuje 20 ECU-a po deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet,

—

ako korisnik odobrenja zahtijeva puštanje u slobodni promet i pruži dokaz da zbog izvanrednih okolnosti koje ne proizlaze iz njegova nemara ili prijevarnih postupaka nije moguće ili nije gospodarski opravdano obaviti izvozni postupak pod uvjetima koje je predvidio i odgovarajuće dokazao kad je podnosio zahtjev za izdavanje odobrenja.

3.   Zahtjev za razmatranje slučaja pod uvjetima pete alineje stavka 2. podnosi se carinskim tijelima koje je navela država članica koja je izdala odobrenje. Zahtjev je dopušten samo ako su mu priložene sve prateće isprave potrebne za potpuno pregledavanje slučaja.

Ako carinska tijela zaprime zahtjev koji se odnosi na kompenzacijske kamate za iznos od 3 000 ECU-a ili manji po obrascu za završetak postupka i ako ustanove da razlozi koji podržavaju zahtjev odgovaraju situaciji iz pete alineje stavka 2., odustaju od primjene stavka 1. U tom slučaju carinska tijela čuvaju prateće isprave tri godine.

U svim ostalim slučajevima, ako namjeravaju odobriti zahtjev, navedeni zahtjev prosljeđuju Komisiji zajedno sa spisom koji sadrži materijal potreban za potpuni pregled slučaja. Puštanje u slobodni promet koje carinska tijela odobravaju za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju može biti uvjetovano polaganjem osiguranja, čiji se iznos utvrđuje u skladu sa stavkom 4.

Komisija obavješćuje odnosnu državu članicu čim zaprimi spis. Država članica koja je proslijedila zahtjev odustaje od primjene stavka 1. ako ju je Komisija propustila obavijestiti o prigovorima u roku od dva mjeseca od datuma potvrde primitka.

Komisija obavješćuje države članice o zaprimljenim zahtjevima i radnjama koje je poduzela s njima u vezi.

4.

(a) Komisija utvrđuje godišnje kamatne stope na temelju aritmetičke sredine odgovarajućih kratkoročnih stopa za svaku državu članicu u istom šestomjesečnom razdoblju prethodne godine. Primjenjuju se na sve carinske dugove nastale tijekom šestomjesečnog razdoblja. Primjenjuje se stopa za državu članicu u kojoj su izvršeni ili su trebali biti izvršeni postupci unutarnje proizvodnje ili prvi takav postupak. Stope se objavljuju u seriji L Službenog lista Europskih zajednica najmanje mjesec dana prije nego se počnu primjenjivati. (b) Kamate se obračunavaju po kalendarskom mjesecu za razdoblje koje teče od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesecu u kojem je uvozna roba za koju je postupak završen bila prvi put stavljena u postupak do zadnjega dana u mjesecu u kojem je nastao carinski dug. Kako bi se pojednostavnilo određivanje razdoblja koje se uzima u obzir za obračun kompenzacijskih kamata, posebno u slučaju postupaka u kojima je zbog broja uvozne robe i/ili dobivenih proizvoda gospodarski nemoguće primijeniti uobičajene odredbe, carinska tijela, na zahtjev odnosne osobe, mogu dozvoliti da se razdoblje za obračun kamata temelji na razdoblju obrta zalihe robe upotrijebljene za proizvodnju dobivenih proizvoda. Kao razdoblje obrta zaliha smatra se prosječno vrijeme od trenutka unosa robe koja se upotrebljava za proizvodnju dobivenih proizvoda u tvornicu do trenutka iznosa robe iz tvornice. To razdoblje određuje se iz omjera vrijednosti prosječne zalihe robe potrebne za proizvodnju dobivenih proizvoda do godišnjeg prometa po nabavnoj cijeni. Tako izračunana brojka, pomnožena s 12 i zaokružena na sljedeći cijeli broj, označava broj mjeseci za koje se obračunavaju kompenzacijske kamate. Prethodno navedeno pojednostavnjenje carinska tijela dozvoljavaju samo pod uvjetom da se razdoblje obrta zaliha može provjeriti. Razdoblje koje se uzima u obzir za obračun kompenzacijskih kamata ne smije biti kraće od mjesec dana. (c) iznos kamata izračunava se na temelju uvoznih carina, kamatne stope iz prethodne točke (a) i razdoblja iz prethodne točke (b).

Članak 590.

1.   U posebnim slučajevima, prije svega u slučaju proizvodnih radnji u kojima sudjeluju dvije ili više država članica, pojednostavnjene metode mogu se upotrijebiti na zahtjev odnosnih osoba za izračun i knjiženje kompenzacijskih kamata.

2.   Ako su se odnosne države članice uvjerile da se zahtijevani postupci mogu provesti, dostavljaju ih Komisiji, a Komisija o tome obavješćuje ostale države članice. Postupci priopćeni Komisiji mogu se primjenjivati, osim ako Komisija ne obavijesti odnosne države članice, u roku od dva mjeseca od datuma primitka nacrta, o prigovorima na taj zahtjev.

Članak 591.

1.   Udjel uvozne robe u dobivenim proizvodima izračunava se kada je to potrebno da bi se odredile uvozne carine za naplatu. Ovaj izračun se ne koristi, između ostalog, ako se iznos duga određuje isključivo na temelju članka 122. Zakonika.

2.   Kod izračuna se koristi jedna od metoda iz članaka 592. do 594. ili neka druga metoda koja daje iste rezultate.

Članak 592.

Količinska metoda (dobiveni proizvodi) primjenjuje se kada se u postupku unutarnje proizvodnje proizvodi samo jedna vrsta dobivenih proizvoda. U tom slučaju određuje se količina uvozne robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda u vezi s kojom je nastao carinski dug, tako da se cjelokupna količina uvozne robe pomnoži s koeficijentom koji odgovara odnosu između količine dobivenih proizvoda za koje je carinski dug nastao i cjelokupne količine dobivenih proizvoda.

Članak 593.

1.   Količinska metoda (uvozna roba) primjenjuje se u slučaju kada se svi elementi uvozne robe nalaze u svakom dobivenom proizvodu.

Kod odlučivanja koja će se metoda primijeniti, gubici se neće uzimati u obzir.

Količina uvozne robe potrošene u proizvodnji svakog od dobivenih proizvoda određuje se tako da se redom cjelokupna količina uvezene robe pomnoži s koeficijentima koji odgovaraju odnosu između potrošene količine uvozne robe u svakoj vrsti dobivenog proizvoda i cjelokupne potrošene količine uvozne robe u svim dobivenim proizvodima.

Količina uvozne robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda za koje je nastao carinski dug, određuje se primjenom koeficijenta do kojeg se dolazi metodom navedenom u članku 592. koji se pomnoži s količinom uvozne robe utrošene u proizvodnji tih dobivenih proizvoda, kako je izračunana u skladu s trećim podstavkom.

2.   Odstupajući od odredaba stavka 1., količinska metoda (uvozna roba) također se primjenjuje na postupke u kojima se tvrda pšenica prerađuje kako bi se dobila krupica „kuskus”, prekrupa i ostala krupica.

Članak 594.

1.   Ako se ne primjenjuju članci 592. i 593., vrijednosna metoda primjenjuje se u svim slučajevima. Međutim, uz suglasnost korisnika odobrenja i u smislu pojednostavnjenja, carinska tijela mogu primijeniti količinsku metodu (uvozna roba) umjesto vrijednosne metode ako bi obje metode dale slične rezultate.

2.   Kako bi se odredila količina uvozne robe upotrijebljene u proizvodnji svake vrste dobivenih proizvoda, cjelokupna količina uvozne robe množi se redom koeficijentima koji se izračunaju na osnovi odnosa između vrijednosti svakog dobivenog proizvoda i ukupne količine uvozne robe, izračunane u skladu sa stavkom 3.

3.   Sukladno članku 36. stavku 1. Zakonika, vrijednost svake vrste dobivenih proizvoda, koja se primjenjuje u vrijednosnoj metodi je:

—	zadnja prodajna cijena istih ili sličnih proizvoda u Zajednici, pod uvjetom da na tu cijenu nije utjecala povezanost između kupca i prodavatelja ili, ako ta cijena nije poznata,

—	zadnja cijena franko tvornice u Zajednici, pod uvjetom na tu cijenu nije utjecala povezanost između kupca i prodavatelja.

Ako se vrijednost ne može utvrditi na temelju prvog podstavka, nadležna carinarnica je određuje primjenom neke druge primjerne metode.

4.   Količina uvozne robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda za koje je nastao carinski dug izračunava se primjenom koeficijenta koji je dobiven metodom navedenoj u članku 592. koji se pomnoži s količinom uvozne robe upotrijebljene u proizvodnji predmetnih proizvoda, kako je izračunana u skladu sa stavkom 2.

(d)    Obrazac za završetak postupka

Članak 595.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 596. stavak 3., korisnik odobrenja nadzornoj carinarnici podnosi obrazac za završetak postupka.

2.   Obrazac za završetak postupka između ostalog sadrži sljedeće podatke:

(a)	referentne podatke o odobrenju;

(b)	količinu za svaku vrstu uvozne robe i referentne podatke o deklaracijama kojima se roba stavlja u postupak;

(c)	oznaku kombinirane nomenklature uvozne robe;

(d)	carinsku vrijednost uvozne robe i stope uvoznih carina za tu robu;

(e)	utvrđeni normativ proizvodnje;

(f)	vrstu i količinu dobivenih proizvoda te određivanje carinski dopuštenog postupanja ili uporabe, zajedno s referentnim podacima o deklaracijama kojima se navedenim proizvodima određuje carinsko dopušteno postupanje ili uporaba;

(g)	vrijednost dobivenih proizvoda, ako se za završetak postupka primjenjuje vrijednosna metoda;

(h)	iznos uvoznih carina koje treba platiti na količinu uvozne robe za koju se smatra da je stavljena u slobodni promet na temelju članka 580. stavka 3.;

(i)	uvoznu robu stavljenu u postupak u okviru postupka kod više carinarnica.

3.   Ako se pojednostavnjeni postupci primjenjuju za početak postupka ili završetak postupka, predmetne deklaracije i isprave su one predviđene člankom 76. stavkom 3. Zakonika. Obrazac za završetak postupka također prikazuje količinu robe za koju se smatra da je puštena u slobodni promet sukladno članku 580.

Članak 596.

1.   Obrazac za završetak postupka podnosi se u roku od 30 dana po isteku roka za ponovni izvoz, izračunatog, prema potrebi, u skladu s člankom 565. Ako se koristi mjesečno ili tromjesečno kumuliranje, obrazac za završetak postupka podnosi se svaki mjesec ili svako tromjesečje.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. i članak 597. stavak 4., ako se primjenjuje sustav prethodnog izvoza obrazac za završetak postupka podnosi se u roku od 30 dana po isteku razdoblja utvrđenog u skladu s člankom 561.

3.   Nadzorna carinarnica može sama izdati obrazac za završetak postupka podložno istim rokovima iz stavaka 1. i 2. Ta se činjenica navodi u odobrenju.

Članak 597.

1.   Uvozne carine na uvoznu robu, ili u obliku dobivenih proizvoda ili u obliku robe u nepromijenjenom stanju za koje se smatra da su bili pušteni u slobodni promet u skladu s člankom 580. stavkom 3., plaćaju se najkasnije po podnošenju obrasca za završetak postupka koji se može temeljiti na skraćenoj deklaraciji.

2.   Ako je potrebno utvrditi stavke za izračun nameta za uvoznu robu kako bi se odredio iznos uvoznih carina, na obrascu za završetak postupka pored tog trebaju biti prikazane te stavke i, prema potrebi, udio uvozne robe u dobivenim proizvodima, određen u skladu s člancima 592. do 594.

3.   Korisnik odobrenja nadzornoj carinarnici stavlja na raspolaganje sve isprave koje se odnose na robu za koju se smatra da je bila puštena u slobodni promet u skladu s člankom 580. stavkom 3., a čije je podnošenje potrebno za pravilnu primjenu odredaba koje uređuju puštanje robe u slobodni promet.

4.   Nadzorna carinarnica može odobriti:

(a)	da se obrazac za završetak postupka iz članka 595. stavka 1. treba izraditi na računalu ili u bilo kojem drugom obliku koji odredi ta carinarnica;

(b)	da se obrazac za završetak postupka treba izraditi na deklaraciji za stavljanje robe u postupak.

Članak 598.

Nadzorna carinarnica evidentira obrazac za završetak postupka na temelju provedene provjere, po potrebi obavještavajući korisnika odobrenja o rezultatima te provjere, te zadržava obrazac za završetak postupka i s njime povezane isprave najmanje tri kalendarske godine od kraja godine u kojoj je obračun bio napravljen. Međutim, navedena carinarnica može odlučiti da isprave koje se odnose na obrazac za završetak postupka zadržava korisnik odobrenja. U tom slučaju, navedene isprave čuvaju se jednako dugo.

Članak 599.

1.   Ako je uvozna roba bila stavljena u postupak na temelju jedinstvenog odobrenja, ali s više deklaracija, smatra se da su dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju kojima je određeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba bili dobiveni od uvozne robe stavljene u postupak s najstarijom deklaracijom.

2.   Ako korisnik odobrenja može dokazati da su dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju iz stavka 1. bili dobiveni od posebne uvozne robe, stavak 1. se ne primjenjuje.

Odsjek 3.

Postupak kod više carinarnica

Članak 600.

Carinska tijela iz članka 556. mogu dopustiti primjenu postupka kod više carinarnica samo u okviru sustava prethodnog izvoza.

Članak 601.

1.   Za postupak kod više carinarnica upotrebljava se informativni obrazac poznat kao „informativni obrazac INF 5”.

2.   Informativni obrazac INF 5 izdaje se na obrascu koji odgovara predlošku i naznakama iz Priloga 81., u jednom izvorniku i tri primjerka koja se moraju predočiti zajedno carinarnici u kojoj se obavljaju izvozne formalnosti.

Informativni obrazac INF 5 izdaje se za količinu uvozne robe koja odgovara količini izvezenih dobivenih proizvoda. Ako se robu planira uvesti u uzastopnim pošiljkama, može se izdati više od jednog obrasca INF 5.

3.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja informativnog obrasca INF 5, uvoznik može zatražiti izdavanje duplikata od carinarnice koja ga je potvrdila. Navedena carinarnica udovoljava tom zahtjevu pod uvjetom da se može dokazati da uvozna roba za koju se zahtijeva duplikat nije bila stavljena u postupak.

Izvornik i primjerci na taj način izdanog informativnog obrasca INF 5 sadrže jedan od sljedećih navoda:

—	DUPLICADO,

—

DUPLIKAT,

—

DUPLIKAT,

—	ΑΝΤΙΓΡΑΦΟ,

—	DUPLICATE,

—	DUPLICATA,

—	DUPLICATO,

—	DUPLICAAT,

—	SEGUNDA VIA.

Članak 602.

1.   Kada se izvozna deklaracija za dobivene proizvode podnese carinarnici u kojoj su obavljene izvozne formalnosti, podnosi se obrazac INF 5 izdan u skladu s člankom 601. stavkom 2.

2.   Ako dobiveni proizvodi napuste carinsko područje Zajednice putem carinarnice u kojoj je izvozna deklaracija prihvaćena, navedena carinarnica ovjerava polja 9 i 10 obrasca INF 5, zadržava primjerak br. 1 te izvornik i ostale primjerke vraća deklarantu.

Ako navedena carinarnica nije nadzorna carinarnica, ovjerava primjerak 1 i šalje ga nadzornoj carinarnici.

3.   Ako dobiveni proizvodi napuste carinsko područje Zajednice preko carinarnice osim carinarnice u kojoj je izvozna deklaracija prihvaćena, iznose se carinskog područje Zajednice u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice.

Polje rezervirano za opis robe na provoznoj ispravi sadrži jedan od navoda iz članka 610. stavka 1. plus slova EX-IM.

U slučajevima predviđenim ovim stavkom carinarnica u kojoj je izvozna deklaracija prihvaćena ispunjava polje 9, unoseći podatke iz isprave T1 i oznaku T1. Izlazna carinarnica ispunjava polje 10, šalje primjerak 1 nadzornoj carinarnici te vraća izvornik i ostale primjerke deklarantu.

4.   Dobivenim proizvodima iz stavka 3. ne može biti dodijeljeno nikakvo postupanje ili uporaba osim izravnog izvoza u treću zemlju.

Članak 603.

Uvozna roba može se staviti u postupak u ulaznoj carinarnici osim one prvotno naznačene, ako promjenu prihvati nadzorna carinarnica ili carinarnica u kojoj se doista obavljaju formalnosti, koja u tom slučaju nadzornu carinarnicu obavještava o promjeni.

Članak 604.

1.   Deklaraciji o stavljanju uvozne robe u postupak moraju biti priloženi izvornik te primjerci 2 i 3 informativnog obrasca INF 5.

2.   Carinarnica u kojoj se podnosi deklaracija o stavljanju u postupak upisuje na izvorniku i primjercima 2 i 3 informativnog obrasca INF 5 količinu uvozne robe stavljene u postupak i datum prihvaćanja deklaracije. Šalje primjerak 3 nadzornoj carinarnici bez odgode, vraća izvornik deklarantu te zadržava primjerak 2.

3.   Po primitku primjerka 3. nadzorna carinarnica obavješćuje korisnika odobrenja bez odgode o količini uvozne robe stavljene u postupak te o datumu takvog unosa.

Članak 605.

Ako se carinarnica početka postupka i carinarnica u kojoj su obavljene izvozne formalnosti nalaze u istoj državi članici, carinska tijela mogu predvidjeti drugačije postupke.

Odsjek 4.

Posebne mjere trgovinske politike

Članak 606.

Ako se zahtjev za odobrenje odnosi na robu podložnu mjerama trgovinske politike iz članka 607. stavka 1. točke (a) nije potrebno predočiti nikakvu dozvolu, odobrenje ili drugu sličnu ispravu u trenutku kada je zahtjev podnesen.

Članak 607.

1.   Ako akti Zajednice predviđaju posebne mjere trgovinske politike za:

(a)	puštanje robe u slobodni promet, navedene mjere ne primjenjuju se niti pri stavljanju robe u postupak unutarnje proizvodnje niti na vrijeme u kojem ostaju u postupku;

(b)	robu donesenu u carinsko područje Zajednice, navedene mjere primjenjuju se kada se uvozna roba stavi u postupak unutarnje proizvodnje.

2.   Roba koja nije roba Zajednice, čak i ako nije podložna plaćanju uvoznih carina, može se također staviti u postupak primjenjujući suspenzivni sustav:

(a)	zato da se ne upotrijebe mjere trgovinske politike koje se primjenjuju na puštanje robe u slobodni promet;

(b)	zato da se ne upotrijebe mjere trgovinske politike koje se primjenjuju na izvoz robe u nepromijenjenom stanju ili dobivene proizvode, ne dovodeći u pitanje mjere trgovinske politike koje se primjenjuju na izvoz proizvoda podrijetlom iz Zajednice.

3.   Ako se primjenjuje stavak 1. točka (a) ili stavak 2., nije potrebno predočiti nikakvu dozvolu, odobrenje ili drugu sličnu ispravu u vrijeme stavljanja u postupak.

Članak 608.

Podložno mjerodavnim odredbama, ponovni izvoz robe koja nije roba Zajednice, stavljene u postupak, ne dovodi do primjena mjera trgovinske politike utvrđenih za izvoz robe u nepromijenjenom stanju ili dobivenih proizvoda, ne dovodeći u pitanje mjere trgovinske politike koje se primjenjuju na izvoz proizvoda podrijetlom iz Zajednice.

Članak 609.

1.   Puštanje uvozne robe u slobodni promet ili u obliku robe u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobivenih proizvoda, osim sporednih dobivenih proizvoda navedenih u Prilogu 79., podliježe primjeni, od strane carinskih tijela, bilo koje mjere trgovinske politike važeće za robu uvezenu u vrijeme kada je deklaracija za puštanje u slobodni promet bila prihvaćena.

2.   Ako se puštanje u slobodni promet zahtijeva u državi članici osim u onoj u kojoj je uvozna roba stavljena u postupak, ono podliježe primjeni bilo kojih mjera trgovinske politike važećih u državi članici u kojoj je roba bila stavljena u postupak u vrijeme prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet.

Odsjek 5.

Upravna suradnja

Članak 610.

1.   Ako se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju stavljaju u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili u jedan od suspenzivnih postupaka, omogućujući završetak postupka unutarnje proizvodnje, polje rezervirano za opis robe na ispravi koja se upotrebljava za navedeno carinsko dopušteno postupanje ili uporabu ili, ako se primjenjuju pojednostavnjeni postupci, na upotrijebljenoj trgovačkoj ispravi ili dokumentaciji, pored podataka utvrđenih za predmetni postupak, sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Mercancías PA/S,

—	A. F./S-varer,

—	A. V./S-Waren,

—	Εμπορεύματα ET/A,

—	I. P./S. goods,

—	Marchandises PA/S,

—	Merci PA/S,

—	AV/S-goederen,

—	Mercadorias AA/S.

2.   Ako za uvoznu robu stavljenu u postupak primjenom suspenzivnog sustava vrijede posebne mjere trgovinske politike i takve se mjere nastave primjenjivati u vrijeme kada je roba, bilo u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobivenih proizvoda, stavljena u jedan od carinskih postupaka ili u slobodnu zonu ili u slobodno skladište, navod iz stavka 1. dopunjuje se jednim od sljedećih:

—	Politica comercial,

—	Handelspolitik,

—	Handelspolitik,

—	Εμπορική πολιτική,

—	Commercial policy,

—	Politique commerciale,

—	Politica commerciale,

—	Handelspolitiek,

—	Política comercial.

3.   Carinarnica završetka postupka mora provjeriti jesu li navodi iz stavka 1. i po potrebi iz stavka 2. upisani u isprave koje su izdane da zamijene ili razduže isprave iz navedenih stavaka.

Članak 611.

1.   Informativni obrazac poznat kao obrazac INF 1 izdaje se u izvorniku i dva primjerka na obrascu koji odgovara oglednom primjerku i odredbama iz Priloga 82.

2.   Obrazac INF 1 iz stavka 1. upotrebljava se za:

(a)	utvrđivanje iznosa osiguranja iz članka 88. Zakonika;

(b)	puštanje dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju u slobodni promet u bilo kojoj carinarnici osim u carinarnici završetka postupka.

Članak 612.

Ako se upotrebljava obrazac INF 1 u smislu članka 611. stavka 2. točke (a), u polje 2 upisuje se odgovarajući navod.

Članak 613.

1.   Na temelju članka 611. stavka 2. točke (b), ako se zahtijeva puštanje u slobodni promet svih ili dijela dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju, carinska tijela odgovorna za prihvaćanje deklaracije, uporabom obrasca INF 1 kojeg su ovjerila, od nadzorne carinarnice zahtijevaju da navede:

—	u polju 9 (a), iznos uvoznih carina koje se trebaju obračunati na temelju članka 121. ili članka 128. stavka 4. Zakonika,

—	u polju 9 (b), iznos kompenzacijskih kamata koje treba obračunati na temelju članka 589.,

—	količinu, oznaku KN i podrijetlo uvozne robe upotrijebljene u proizvodnji dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet.

Iznos uvoznih carina također odražava razliku između:

—	iznosa uvoznih carina određenog primjenom članka 121. Zakonika ili iznosa vraćenih ili otpuštenih uvoznih carina, i

—	iznosa već obračunatih uvoznih carina ili onih koje treba vratiti ili otpustiti.

2.   Ako se deklaracija za puštanje u slobodni promet odnosi na proizvode ili robu iz članka 610. stavka 2., a mjere trgovinske politike se trebaju primjenjivati u državi članici u kojoj je bila odobrena uporaba postupka, carinska tijela odgovorna za prihvaćanje navedene deklaracije, uporabom obrasca INF 1 kojeg su ovjerila, od nadzorne carinarnice zahtijevaju da navede jesu li mjere trgovinske politike važeće za robu stavljenu u postupak unutarnje proizvodnje ustvari bile primijenjene.

3.   Izvornik i jedan primjerak obrasca INF 1 šalje se nadzornoj carinarnici, a jedan primjerak zadržavaju tijela koja su ovjerila obrazac.

4.   Ako se obrazac INF 1 upotrebljava za primjenu mjera trgovinske politike, nadzorna carinarnica koja ga prima obavještava korisnika odobrenja o zahtjevu.

5.   Nadzorna carinarnica kojoj se šalje obrazac INF 1 pruža zahtijevane podatke u poljima 8, 9 i 10 obrasca, ovjerava ga, zadržava izvornik i vraća primjerak. Međutim, nije obvezna dostaviti te podatke nakon isteka roka u kojem se od nje zahtijeva da vodi evidenciju.

6.   Za potrebe izračuna iznosa iz stavka 1. i samo u tu svrhu, proizvodi na koje se obrazac INF 1 odnosi smatra se da su pušteni u slobodni promet na datum kad je ovjereno polje 2.

Članak 614.

Ako se zahtijeva puštanje u slobodni promet i obrazac INF 1 je izdan na temelju članka 612., isti obrazac INF 1 može se upotrebljavati, pod uvjetom da sadrži:

—	u polju 9 (a) iznos uvoznih carina koji se plaća prilikom uvoza robe sukladno članku 121. stavku 1. ili članku 128. stavku 4. Zakonika, i

—	u polju 11, datum kada je predmetna uvozna roba prvi puta stavljena u postupak.

U nedostatku takvih podataka, ovjerava se novi obrazac INF 1 u skladu s člankom 613.

Članak 615.

1.   Korisnik odobrenja može zahtijevati da se obrazac INF 1 ovjeri kada se dobiveni proizvodi ili roba prenose na drugog korisnika odobrenja ili u postrojenje drugog ovlaštenog izvođača.

2.   U tom slučaju, nadzorna carinarnica navodi iste podatke koji su predviđeni u članku 614.

Odsjek 6.

Premještanje robe

Članak 616.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 617. do 623., ako se proizvodi ili roba kreću unutar carinskog područja Zajednice, ili na temelju premještanja odobrenja ili na temelju jedinstvenog odobrenja, predmetni proizvodi ili roba prevoze se u skladu s odredbama o vanjskom provozu.

2.   Isprava o vanjskom provozu Zajednice ili isprava koja se tretira kao isprava o vanjskom provozu sadrži navode iz članka 610.

3.   Ako je uporaba takvih postupaka premještanja dozvoljena, oni se navode u odobrenju. Oni zamjenjuju postupke kretanja u postupku vanjskog provoza. U slučaju premještanja proizvoda ili robe s korisnika jednog odobrenja na korisnika drugog odobrenja, u oba navedena odobrenja mora biti predviđena mogućnost postupaka premještanja.

Dopuštenje za uporabu predmetnih postupaka može se dati samo ako korisnik odobrenja vodi ili osigura vođenje evidencije unutarnje proizvodnje iz članka 556. stavka 3.

(a)    Odredbe koje uređuju premještanje robe ili proizvoda koji koriste jedinstveno odobrenje

Članak 617.

Carinska tijela mogu dopustiti da se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju prenesu bez carinskih formalnosti i bez završetka postupka unutarnje proizvodnje iz postrojenja jednog izvođača u postrojenje drugog izvođača, s ciljem daljnje prerade, pod uvjetom da je premještanje upisano u evidenciju unutarnje proizvodnje.

Članak 618.

Korisnik odobrenja zadržava odgovornost za prenesenu robu ili proizvode.

(b)    Odredbe koje uređuju premještanje robe ili proizvoda s korisnika jednog odobrenja na korisnika drugog odobrenja

Članak 619.

Carinska tijela dopuštaju da se dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju prenesu s korisnika jednog odobrenja na korisnika drugog odobrenja, pod uvjetom da je premještanje upisano u evidenciju unutarnje proizvodnje prvog korisnika u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 83.

Članak 620.

1.   Odgovornost za prenesenu robu ili proizvode prelazi na korisnika drugog odobrenja u trenutku dostave navedene robe ili proizvoda i upisivanja u svoju evidenciju unutarnje proizvodnje.

2.   Takav unos u evidenciju unutarnje proizvodnje ima učinak ponovnog stavljanja robe ili proizvoda u postupak u ime korisnika drugog odobrenja.

(c)    Opće odredbe

Članak 621.

1.   Pod uvjetom da nije ugroženo pravilno provođenje postupaka, carinska tijela, pod ostalim uvjetima koje utvrde, dopuštaju:

(a)	prijevoz uvozne robe, bez carinskih formalnosti, iz carinarnice početka postupka do postrojenja izvođača te dobivenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz postrojenja izvođača do carinarnice završetka postupka;

(b)	izvođaču ovjeru obrazaca iz Priloga 83. unaprijed ili ispunjavanje obrazaca iz Priloga 83. koje on treba pečatirati pomoću posebnog metalnog pečata kojeg je odobrila carinska služba;

(c)	ispunjavanje formalnosti uporabom računalnog sustava, pod uvjetom da navedeni sustav može jamčiti pravilnu provedbu odredaba ovog poglavlja.

2.   Ako se primjenjuje stavak 1. točka (a), carinarnica početka postupka mora obavijestiti nadzornu carinarnicu da je uvozna roba bila stavljena u postupak, a carinarnica završetka postupka da su dobiveni proizvodi ili roba u nepromijenjenom stanju bili izvezeni, slanjem dodatnih primjeraka deklaracije izdane u tu svrhu i priloženih isprava.

Članak 622.

Korisnik odobrenja odgovoran je za obavješćivanje carinskih tijela unaprijed o premještanjima koje treba obaviti u obliku i na način koji odrede navedena tijela.

Članak 623.

1.   Ako se primjenjuju postupci premještanja iz ovog pododjeljka, odredbe članka 580. u vezi s robom za koju se smatra da je puštena u slobodni promet mogu se primijeniti po podnošenju obrasca za završetak postupka, pod uvjetom da to ne sprečavaju ostale odredbe Zajednice u vezi s puštanjem robe u slobodni promet.

2.   Nadzorna carinarnica obavještava carinarnicu ili carinarnice početka postupka o odobrenim završecima postupaka, navodeći referentne podatke o deklaracijama za stavljanje u postupak koje su prihvatile.

Odjeljak 6.

Odredbe koje se primjenjuju na sustav povrata

Odsjek 1.

Puštanje u slobodni promet u okviru sustava povrata

Članak 624.

Postupci utvrđeni za puštanje u slobodni promet u sustavu povrata primjenjuju se na uvoznu robu, uključujući uvoznu robu u okviru sustava istovrijedne kompenzacije bez prethodnog izvoza (posebno puštanje u slobodni promet bez primjene uvoznih carina).

(a)    Redoviti postupak

Članak 625.

1.   Osim ako se ne primjenjuje članak 568., deklaracija za puštanje u slobodni promet u sustavu povrata podnosi se jednoj od carinarnica početka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 568., deklaracija iz stavka 1. podnosi se jednoj od propisno ovlaštenih carinarnica.

Članak 626.

1.   Deklaracija iz članka 625. ispunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

2.   Primjenjuje se članak 575. stavci 2. i 3.

(b)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 627.

1.   Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika za puštanje u slobodni promet u sustavu povrata primjenjuju se u skladu s člancima 275. i 276.

2.   Primjenjuje se članak 576. stavak 2.

3.   Dopunska deklaracija iz članka 76. stavka 2. Zakonika podnosi se u utvrđenom vremenskom roku i u svakom slučaju najkasnije do podnošenja zahtjeva za povrat.

Odsjek 2.

Povrat ili otpust carina

Članak 628.

Slučajevi iz članka 577. stavka 2. smatraju se jednakima izvozu dobivenih proizvoda iz Zajednice.

Članak 629.

Deklaracija ili zahtjev za dodjelu dobivenih proizvoda jednom od carinski dopuštenih postupanja ili uporabe iz članka 128. Zakonika sadrži sve podatke potrebne u prilog zahtjeva za povrat.

Članak 630.

Ne dovodeći u pitanje uporabu pojednostavnjenih postupaka, carinarnici završetka postupka moraju se podnijeti bilo koji dobiveni proizvodi kojima će se odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporaba kako bi se provele carinske formalnosti propisane za predmetno postupanje ili uporabu sukladno primjenjivim općim odredbama.

Članak 631.

1.   Osim ako se ne primjenjuje članak 568., deklaracija kojom se dobivenim proizvodima dodjeljuje neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba iz članka 128. podnosi se jednoj od carinarnica završetka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 568., deklaracija iz stavka 1. podnosi se carinarnici koja je izdala odobrenje.

3.   Međutim, nadzorna carinarnica može dopustiti da se deklaracija iz stavka 1. podnese drugoj carinarnici od one navedene u stavcima 1. i 2.

Članak 632.

1.   Deklaracija iz članka 631. sastavlja se u skladu s odredbama utvrđenim za predmetno carinski dopušteno postupanje ili uporabu.

2.   Primjenjuje se članak 583. stavci 2. i 3.

Članak 633.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika za završetak postupka primjenjuju se u skladu s člankom 278.

Članak 634.

1.   Udjel uvozne robe u dobivenim proizvodima izračunava se kada je to potrebno da bi se odredile uvozne carine koje treba vratiti ili otpustiti. Ovaj izračun se ne koristi ako je svim dobivenim proizvodima dodijeljeno jedno od postupanja ili uporaba iz članka 128. Zakonika.

2.   Kod izračuna se koristi jedna od metoda iz članaka 635. do 637. ili neka druga metoda koja daje iste rezultate.

Članak 635.

Količinska metoda (dobiveni proizvodi) primjenjuje se kada se u postupcima unutarnje proizvodnje proizvodi samo jedna vrsta dobivenih proizvoda. U tom slučaju određuje se količina uvozne robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda za koje se može zatražiti povrat ili otpust, tako da se cjelokupna količina uvozne robe pomnoži s koeficijentom koji odgovara odnosu između količine dobivenih proizvoda za koje se može zatražiti povrat ili otpust i cjelokupne količine dobivenih proizvoda.

Članak 636.

Količinska metoda (uvozna roba) primjenjuje se u slučaju kada se svi elementi robe puštene u slobodni promet nalaze u svakom dobivenom proizvodu.

Kod odlučivanja hoće li primijeniti ova metoda, gubici se neće uzimati u obzir.

Količina uvozne robe u sustavu povrata korištene u proizvodnji svakog dobivenog proizvoda utvrđuje se primjenjujući koeficijent na ukupnu količinu uvozne robe koji odgovara odnosu između količine navedene robe koja se nalazi u svakoj vrsti dobivenog proizvoda i ukupne količine robe koja se nalazi u dobivenih proizvodima u cijelosti.

Količina uvozne robe u sustavu povrata koja odgovara količini dobivenih proizvoda za koje se može zatražiti povrat ili otpust utvrđuje se primjenjujući koeficijent do kojeg se dolazi metodom navedenom u članku 635. o količini uvozne robe korištene u proizvodnji navedenog proizvoda izračunatog u skladu s trećim podstavkom.

Članak 637.

1.   Ako se ne mogu primjenjivati članci 635. i 636., primjenjuje se vrijednosna metoda. Međutim, uz suglasnost korisnika odobrenja i u smislu pojednostavnjenja, carinska tijela mogu primijeniti količinsku metodu (uvozna roba) umjesto vrijednosne metode ako bi obje metode dale slične rezultate.

2.   Kako bi se odredila količina uvozne robe upotrijebljene u proizvodnji svake vrste dobivenih proizvoda, cjelokupna količina uvozne robe množi se redom koeficijentima koji se izračunaju na osnovi odnosa između vrijednosti svakog dobivenog proizvoda i ukupne količine uvozne robe, izračunane u skladu sa stavkom 3.

3.   Primjenjuje se članak 594. stavak 3.

4.   Količina uvozne robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda za koje se može zatražiti povrat ili otpust izračunava se primjenom koeficijenta do kojeg se dolazi metodom navedenom u članku 635. koji se množi s količinom uvozne robe utrošene pri proizvodnji predmetnih proizvoda, izračunane u skladu sa stavkom 2.

Članak 638.

1.   Povrat ili otpust uvoznih carina podliježu podnošenju zahtjeva od strane korisnika odobrenja, u daljnjem tekstu „zahtjev za povrat/UP”, nadzornoj carinarnici. Zahtjev se podnosi u dva primjerka.

2.   Podložno stavku 4., ako je odobrenje izdano na temelju članka 556. stavka 2., zahtjev za povrat/UP može se podnijeti samo nadzornoj carinarnici u državi članici koja je izdala odobrenje.

3.   Ako se primjenjuje članak 557., povrat može zatražiti samo jedan korisnik odobrenja.

4.   U posebnim slučajevima, nakon pisanog zahtjeva osoba na koje se to odnosi, ako su dvije ili više država članica uključene u proizvodne radnje spremne dopustiti da se zahtjevi za povrat/UP podnesu carinskim tijelima druge države članice od one navedene u stavku 2., zahtjeve prvo dostavljaju Komisiji, zajedno s nacrtom planiranih postupaka kako bi osigurale da je zahtjev iz članka 640. pravilno sastavljen. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice. Postupci priopćeni Komisiji mogu se primjenjivati osim ako Komisija predmetne države članice u roku od dva mjeseca od datuma primitka ne izvijesti o mogućim prigovorima na zahtjev.

Članak 639.

1.   Rok iz članka 128. stavka 3. Zakonika u kojem se zahtjev za povrat/UP podnosi određuje se na najviše šest mjeseci od datuma kada se dobivenim proizvodima dodijeli neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba iz članka 128. stavka 1. Zakonika.

2.   Ako to posebne okolnosti nalažu, carinska tijela mogu produljiti rok iz stavka 1. čak i nakon što istekne.

Članak 640.

1.   Zahtjev za povrat/UP između ostalog sadrži sljedeće podatke:

(a)	referentne podatke o odobrenju;

(b)	količinu za svaku vrstu uvozne robe za koju se traži povrat ili otpust;

(c)	oznaku KN uvozne robe;

(d)	carinsku vrijednost uvozne robe i stopu uvoznih carina kojima ona podliježe koju priznaju carinska tijela na dan prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet u okviru sustava povrata;

(e)	datum puštanja u slobodni promet uvozne robe u okviru sustava povrata;

(f)	pozivanje na deklaracije na temelju kojih je uvezena roba puštena u slobodni promet u okviru sustava povrata;

(g)	vrstu i količinu dobivenih proizvoda i carinski dopušteno postupanje ili uporaba koja im se određuje;

(h)	vrijednost dobivenih proizvoda ako se primjenjuje vrijednosna metoda u smislu završetka postupka;

(i)	utvrđeni normativ proizvodnje;

(j)	pozivanje na deklaracije na temelju kojih su dobiveni proizvodi bili stavljeni u neko od carinski dopuštenog postupanja ili uporabe iz članka 128. Zakonika;

(k)	iznos uvoznih carina koje treba vratiti ili otpustiti i sve obračunate kompenzacijske kamate, uzimajući u obzir, između ostalog, uvozne carine za druge dobivene proizvode.

2.   U slučaju primjene pojednostavnjenih postupaka koji se odnose na formalnosti za puštanje u slobodni promet u sustavu povrata i na izvoz, deklaracije i isprave su one iz članka 76. stavka 3. Zakonika.

Članak 641.

1.   Ako nadzorna carinarnica odluči da korisnik odobrenja mora čuvati deklaracije iz članka 640. stavka 1. točaka (f) i (j) te ostale isprave koje odredi, te deklaracije i isprave moraju biti dostupne navedenoj carinarnici.

2.   Međutim, ako se primjenjuje članak 646., uz zahtjev treba priložiti propisno ovjerene izvornike obrasca INF 7.

Članak 642.

1.   Nadzorna carinarnica može dopustiti da se ispuste neke podaci iz članka 640. stavka 1. ako to ne utječe na izračun iznosa povrata ili otpusta.

2.   Nadzorna carinarnica može dopustiti da se zahtjev za povrat/UP iz članka 640. stavka 1. sačini na računalu ili u nekom drugom obliku dogovorenom s carinarnicom.

Članak 643.

Nadzorna carinarnica na temelju obavljene provjere potvrđuje zahtjev za povrat/UP i obavješćuje korisnika odobrenja o rezultatima te provjere; nadzorna carinarnica zadržava zahtjev i isprave koje se na njega odnose kroz najmanje tri kalendarske godine od kraja godine u kojoj donese odluku o zahtjevu.

Međutim, nadzorna carinarnica može odrediti da korisnik odobrenja sam čuva navedene isprave. U tom slučaju, navedene isprave čuvaju se kroz isto razdoblje.

Odsjek 3.

Upravna suradnja

Članak 644.

1.   Ako se dobiveni proizvodi u sustavu povrata stavljaju u jedan od postupaka carinski dopuštenog postupanja ili uporabe iz druge alineje članka 128. stavka 1. Zakonika, time dopuštajući povrat, polje rezervirano za opis robe na ispravi koja se upotrebljava za postupak ili u slobodnoj zoni ili u slobodnom skladištu sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Mercancías PA/S,

—	A. F./S-varer,

—	A. V./S-Waren,

—	Εμπορεύματα ET/A,

—	I. P./S. goods,

—	Marchandises PA/S,

—	Merci PA/S,

—	AV/S-goederen,

—	Mercadorias AA/S.

2.   Carinarnica završetka postupka mora provjeriti jesu li navodi iz stavka 1. upisani u svaku ispravu koja je izdana da zamijeni ili razduži ispravu iz navedenog stavka.

Članak 645.

Ako se dobiveni proizvodi dobiveni u postupku unutarnje proizvodnje u sustavu povrata otpremaju drugoj nadzornoj carinarnici u istoj ili drugoj državi članici u okviru postupka vanjskog provoza Zajednice, a koji bi mogao biti osnova za podnošenje zahtjeva za povrat, a za te se dobivene proizvode zahtijeva novi postupak unutarnje proizvodnje, ovlaštena carinarnica koja je zadužena za donošenje novog odobrenja, u suspenzivnom sustavu ili u sustavu povrata, primjenjuje obrazac INF 1 iz članka 611. kako bi se odredio iznos uvoznih carina koje treba naplatiti odnosno iznos carinskog duga koji bi mogao nastati.

Članak 646.

1.   Informativni obrazac poznat kao obrazac INF 7 sastoji se od izvornika i jednog primjerka na obrascu koji odgovara oglednom primjerku i odredbama iz Priloga 84.

2.   Obrazac INF 7 iz stavka 1. primjenjuje se kada se proizvodi dobiveni u proizvodnim radnjama u okviru sustava povrata, za koji nije bio podnesen zahtjev za povrat, prenesu do druge nadzorne carinarnice od one u kojoj je roba puštena u slobodni promet i tamo joj je određeno, ili u nepromijenjenom stanju ili nakon daljnjih propisno odobrenih postupaka prerade, neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba koje dopuštaju povrat ili otpust u skladu s člankom 128. stavkom 1. Zakonika. Carinarnica u kojoj je proizvodima određeno takvo postupanje ili uporaba, gdje je to potrebno, na zahtjev odnosne osobe, izdaje informativni obrazac INF 7.

Članak 647.

1.   Osoba na koju se to odnosi podnosi informativni obrazac istovremeno s deklaracijom za određeno carinski dopušteno postupanje ili uporabu.

2.   Carinarnica kojoj je podnesena deklaracija iz stavka 1. ovjerava informativni obrazac INF 7 te izvornik i jedan primjerak vraća korisniku, a drugi zadržava.

Odjeljak 7.

Razmjena informacija s Komisijom

Članak 648.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)

za svako odobrenje ako vrijednost uvozne robe po izvođaču i po kalendarskoj godini premašuje granice navedene u članku 552. stavku 1. točki (a) podtočki v., podatke navedene u Prilogu 85.; te podatke nije potrebno dostaviti ukoliko je odobrenje za unutarnju proizvodnju bilo izdano na temelju jednog ili više gospodarskih uvjeta označenih sljedećim oznakama: 6106, 6107, 6201, 6202, 6301, 6302, 6303, 7004 ili 7005. Međutim, za proizvode iz članka 560. stavka 2., treba dostaviti podatke za svako dodijeljeno odobrenje, bez obzira na vrijednost proizvoda ili oznaku upotrijebljenu za označivanje gospodarskih uvjeta;

(b)	za svaki zahtjev za odobrenje koji je odbijen jer se gospodarski uvjeti ne smatraju ispunjenima, podatke navedene u Prilogu 86.;

(c)	podatke o slučajevima u kojima se standardni normativi uporabe iz članka 567. nisu primjenjivali jer iako se postupci unutarnje proizvodnje tiču uvozne robe navedene u stupcu 1 Priloga 77., dobiveni proizvodi nisu oni navedeni u stupcima 3 ili 4 u istoj fazi proizvodnje.

2.   Podaci iz stavka 1. točaka (a) i (b) dostavljaju se tijekom mjeseca koji slijedi onom u kojem je odobrenje izdano ili zahtjev odbijen, ovisno o slučaju. Njih Komisija prosljeđuje ostalim državama članicama te ih pregledava Odbor ukoliko se to prosudi potrebnim.

Članak 649.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)	popis carinskih tijela kojima se zahtjevi za odobrenje trebaju podnijeti, osim u slučaju primjene članka 568;

(b)	popis carinarnica ovlaštenih za prihvaćanje deklaracija za stavljanje robe u okviru suspenzivnog postupka ili deklaracija za puštanje u slobodni promet u sustavu povrata, sukladno članku 568.

2.   Podatak iz stavka 1. prosljeđuje se dva mjeseca prije početka primjene ove Uredbe te naknadno tijekom mjeseca koji slijedi mjesec u kojem država članica mijenja nadležnost carinarnica.

3.   Za obavještavanje trgovaca, Komisija objavljuje podatke u seriji C Službenog lista Europskih zajednica.

POGLAVLJE 4.

Prerada pod carinom

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 650.

Sukladno članku 131. Zakonika, postupak prerade pod carinom može se upotrebljavati za robu iz stupca 1 popisa iz Priloga 87. koja se podvrgava preradi iz stupca II.

Odsjek 1.

Odobrenje - redoviti postupak

Članak 651.

1.   Zahtjev se podnosi u skladu s člankom 497. i u skladu s oglednim primjerkom u Prilogu 67./C te ga podnosi osoba kojoj se odobrenje može izdati na temelju članaka 86., 132. i 133. Zakonika.

2.

(a) Zahtjev se podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj se mora obaviti postupovna radnja. (b) Ako se očekuje da će postupovne radnje obaviti podnositelj zahtjeva ili da će se oni obaviti u njegovo ime u različitim državama članicama, može se podnijeti zahtjev za jedinstveno odobrenje. U tom slučaju, zahtjev, koji uključuje podatke o slijedu radnji i točna mjesta na kojima se obavljaju, podnosi se carinskim tijelima države članice u kojoj će se obaviti prva takva radnja.

Članak 652.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 656., odobrenje izdaju carinska tijela kojima je zahtjev podnesen na temelju članka 651. stavka 2. i sastavlja se u skladu s člankom 500. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 68./C.

2.   Ako se primjenjuje članak 651. stavak 2. točka (b), odobrenje se ne može izdati bez suglasnosti carinskih tijela koja određuju države članice u kojima se nalaze mjesta navedena u zahtjevu. Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

carinska tijela kojima je podnesen zahtjev, nakon što su se uvjerila da se gospodarski uvjeti za predviđeni postupak mogu smatrati ispunjenima, zahtjev i nacrt odobrenja dostavljaju carinskim tijelima ostalih predmetnih država članica; navedeni nacrt uključuje najmanje normativ proizvodnje, odobrene metode za utvrđivanje istovjetnosti, carinarnice iz točke 9. oglednog primjerka odobrenja iz Priloga 68./C, sve pojednostavnjene postupke primijenjene za početak postupka, prijenos ili završetak postupaka te pravila koja, između ostalog, treba uzeti u obzir radi obavještavanja nadzorne carinarnice;

(b)	carinska tijela, nakon što su zaprimila obavijest, šalju sve prigovore što je moguće prije, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od datuma slanja zahtjeva i nacrta odobrenja;

(c)	carinska tijela iz točke (a), nakon što su poduzela mjere potrebne za osiguranje plaćanja carinskog duga koji bi mogao nastati za uvoznu robu, mogu izdati odobrenje ako nisu zaprimila nikakve informacije o postojanju prigovora na nacrt odobrenja u roku navedenom u točke (b);

(d)	država članica koja izdaje odobrenje, primjerak odobrenja šalje svim naprijed navedenim država članicama.

Odobrenja izdana na taj način valjana su samo u prethodno navedenim državama članicama.

Države članice Komisiji dostavljaju nazive i adrese carinskih tijela određenih za primanje zahtjeva i nacrta odobrenja iz točke (a). Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

3.   Kako bi se osigurala pravilna primjena odredaba koje uređuju postupak, carinska tijela u smislu olakšanja kontrola mogu zatražiti od korisnika odobrenja da vodi ili osigura vođenje evidencije o robi u kojoj su navedene količine uvozne robe stavljene u postupak i dobivenih prerađenih proizvoda te svih podataka potrebnih za nadzor nad izvođenjem postupaka i pravilno obračunavanje svih plativih uvoznih carina.

„Evidencije prerade pod carinom” na raspolaganju su nadzornoj carinarnici, kako bi joj omogućila da vrši potrebne provjere pravilne provedbe postupka.

Ako evidencije koje podnositelj zahtjeva vodi u komercijalne svrhe omogućuju nadzor postupka, carinska tijela ih priznaju kao važeće „evidencije prerade pod carinom”.

Članak 653.

Razdoblje valjanosti odobrenja određuju carinska tijela na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir posebne potrebe podnositelja zahtjeva.

Ako je rok valjanosti dulji od dvije godine, uvjeti na temelju kojih je odobrenje izdano moraju se ponovno provjeriti u vremenskim razdobljima koja su navedena u odobrenju.

Članak 654.

1.   Prilikom donošenja odobrenja carinska tijela određuju rok u kojem se dobivenim proizvodima mora odrediti carinski dopušteno postupanje ili uporaba u skladu s člankom 134. Zakonika, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za obavljanje proizvodnih radnji te vrijeme potrebno za početak drugog carinski dopuštenog postupanja ili uporabe.

2.   Ako okolnosti to nalažu, rok naveden u odobrenju može se produljiti čak i nakon isteka prvotno određenog roka.

Članak 655.

1.   Normativ proizvodnje ili metoda za utvrđivanje normativa, iz članka 134. Zakonika, određuje se koliko je to moguće na osnovi proizvodnih podataka i mora biti razvidan iz evidencije proizvođača.

2.   Normativ ili metoda za određivanje normativa utvrđuje se u skladu sa stavkom 1., a carinska tijela to mogu provjeravati retroaktivno.

Odsjek 2.

Odobrenje - pojednostavnjeni postupak

Članak 656.

1.   Ovaj se članak primjenjuje ako se proizvodne radnje obavljaju samo u jednoj državi članici.

2.   Ako se ne primjenjuju pojednostavnjeni postupci za početak postupka iz članka 76. Zakonika, svaka carinarnica koju su carinska tijela ovlastila da izdaje odobrenja za primjenu pojednostavnjenog postupka dopušta da podnošenje deklaracije za unos robe u postupak vrijedi kao podnošenje zahtjeva za odobrenje. U tom je slučaju odobrenje izdano prihvaćanjem takve deklaracije, pri čemu navedeno prihvaćanje ostaje podložno uvjetima koji uređuju izdavanje odobrenja.

3.   Deklaracijama podnesenim na temelju stavka 2. prilaže se isprava koju podnosi deklarant i koja sadrži sljedeće podatke, ukoliko je potrebno, osim ako se navedeni podaci mogu unijeti u polje 44 obrasca koji se koristi kao deklaracija:

(a)	ako osoba koja podnosi zahtjev za uporabu postupka nije ista kao deklarant, ime ili naziv poslovnog subjekta te adresu podnositelja zahtjeva;

(b)	ako osoba koja vrši preradu nije ista kao podnositelj zahtjeva ili deklarant, ime ili naziv poslovnog subjekta te adresu navedene osobe;

(c)	vrstu proizvodne radnje;

(d)	trgovački i/ili tehnički opis prerađenih proizvoda;

(e)	normativ proizvodnje ili, prema potrebi, metodu za određivanje normativa;

(f)	predviđeni rok za određivanje carinski dopuštenog postupanja ili uporabe uvoznoj robi;

(g)	mjesto gdje je predviđeno obavljanje proizvodne radnje.

Članak 498. primjenjuje se na odgovarajući način.

4.   Članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

Odjeljak 2.

Stavljanje robe u postupak

Članak 657.

1.   Osim ako se ne primjenjuje članak 656., deklaracija za stavljanje robe u preradu pod carinom podnosi se jednoj od carinarnica početka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 656., deklaracija iz stavka 1. podnosi se propisno ovlaštenoj carinarnici.

Članak 658.

1.   Deklaracija iz članka 657. ispunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 656., opis robe u deklaraciji iz stavka 1. odgovara navodima u odobrenju.

3.   Za potrebe članka 62. stavka 2. Zakonika, isprave koje treba priložiti deklaraciji su one predviđene člankom 220.

Članak 659.

1.   Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člancima 275. i 276.

2.   Carinska tijela uskraćuju primjenu postupka kućnog carinjenja predviđenog člankom 276., osobama čija se evidencija robe, kako je navedeno u članku 652. stavku 3., ne može utvrditi.

3.   Dopunska deklaracija iz članka 76. stavka 2. Zakonika dostavlja se u određenom roku i u svakom slučaju ne kasnije od podnošenja obrasca za završetak postupka.

Odjeljak 3.

Završetak postupka

Članak 660.

1.   Završetak postupka temelji se ili na količini uvozne robe koja odgovara, primjenom normativa proizvodnje, prerađenim proizvodima ili na količini robe u nepromijenjenom stanju kojoj je dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba.

2.   Prema potrebi, sukladno članku 135. Zakonika, pravila iz članaka 591. do 594. u vezi s dijelom uvozne robe uključene u proizvode primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 661.

1.   Osim ako se ne primjenjuje članak 656., deklaracija za završetak postupka za preradu robe pod carinom podnosi se jednoj od carinarnica završetka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 656., deklaracija iz stavka 1. podnosi se carinarnici koja je izdala odobrenje.

3.   Međutim, nadzorna carinarnica može dozvoliti da se deklaracija iz stavka 1. podnese drugoj carinarnici od one iz stavaka 1. i 2.

Članak 662.

1.   Deklaracija iz članka 661. ispunjava se u skladu s odredbama utvrđenim za predmetno carinski dopušteno postupanje ili uporabu.

2.   Opis prerađenih proizvoda ili uvozne robe u deklaraciji iz stavka 1. mora odgovarati navodima u odobrenju.

3.   Primjenjuju se odredbe članka 583. stavka 3.

Članak 663.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika za završetak postupka primjenjuju se u skladu s člankom 278. stavkom 1.

Članak 664.

1.   Korisnik odobrenja nadzornoj carinarnici dostavlja obrazac za završetak postupka u roku od 30 dana od isteka roka za završetak postupka.

2.   Obrazac za završetak postupka između ostalog sadrži sljedeće podatke:

(a)	referentne podatke o odobrenju;

(b)	količinu po vrsti uvozne robe i referentne podatke o deklaracijama kojima se roba stavlja u postupak;

(c)	oznaku KN za uvoznu robu;

(d)	carinsku vrijednost uvozne robe;

(e)	utvrđeni normativ proizvodnje;

(f)	vrstu i količinu prerađenih proizvoda i carinski dopušteno postupanje ili uporabu koji su im dodijeljeni, zajedno s referentnim podacima o deklaracijama kojima se navedenim proizvodima dodjeljuje carinski dopušteno postupanje ili uporaba;

(g)	ako se primjenjuje četvrta alineja članka 666., proizvodne troškove;

(h)	oznaku KN prerađenih proizvoda.

3.   Ako se pojednostavnjeni postupak primjenjuje za početak ili završetak postupka, predmetne deklaracije i isprave su one predviđene člankom 76. stavkom 3. Zakonika.

Članak 665.

1.   Nadzorna carinarnica može odobriti da:

(a)	se obrazac za završetak postupka iz članka 664. stavka 2. sačinjava računalno ili u nekom drugom obliku kojeg odredi carinarnica;

(b)	se obrazac za završetak postupka sačinjava na deklaraciji za početak postupka.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 598.

3.   Nadzorna carinarnica može sama popuniti obrazac za završetak postupka u okviru rokova iz članka 664. stavka 1. Ta se činjenica navodi u odobrenju.

Članak 666.

Sukladno članku 36. stavku 1. Zakonika, ako su prerađeni proizvodi pušteni u slobodni promet, njihova carinska vrijednost je jedna od sljedećih, po izboru odnosne osobe na dan prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet:

—	carinska vrijednost, određena u isto ili u približno isto vrijeme za iste ili slične proizvode proizvedene u trećoj zemlji,

—	njihova prodajna cijena, pod uvjetom da na tu cijenu ne utječe povezanost između kupca i prodavatelja,

—	prodajna cijena istih ili sličnih proizvoda u Zajednici, pod uvjetom da na tu cijenu ne utječe povezanost između kupca i prodavatelja,

—	carinska vrijednost uvozne robe, kojoj se dodaju proizvodni troškovi.

Članak 667.

Ako su na snazi mjere trgovinske politike za uvoznu robu u trenutku prihvata deklaracije za puštanje robe u slobodni promet, takve se mjere ne primjenjuju za prerađene proizvode, osim ako ne važe i za proizvode jednake prerađenim proizvodima.

U tom slučaju, mjere se primjenjuju na onu količinu uvozne robe koja je bila stvarno uporabljena pri proizvodnji prerađenih proizvoda puštenih u slobodni promet.

Odjeljak 4.

Razmjena informacija s Komisijom

Članak 668.

1.   Države Komisiji dostavljaju:

(a)	za svako odobrenje, ako vrijednost robe stavljene u postupak, po izvođaču i po kalendarskoj godini premašuje 100 000 ECU-a, podatke navedene u Prilogu 88.;

(b)	za svaki zahtjev za odobrenje koji je odbijen jer se gospodarski uvjeti iz članka 133. točke (e) Zakonika ne smatraju ispunjenima, podatke navedene u Prilogu 89.

2.   Podaci iz stavka 1. dostavljaju se tijekom mjeseca koji slijedi onom u kojem je odobrenje izdano ili zahtjev odbijen, ovisno o slučaju. Komisija prosljeđuje podatke iz stavka 1. ostalim državama članicama te ih pregledava Odbor ukoliko se to prosudi potrebnim.

Članak 669.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)	popis carinskih tijela kojima se podnose zahtjevi za odobrenje, osim u slučaju primjene članka 656.;

(b)	popis carinarnica ovlaštenih za prihvaćanje deklaracija za stavljanje robe u postupak na temelju članka 656.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 649. stavaka 2. i 3.

POGLAVLJE 5.

Postupak privremenog uvoza

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 670.

Za potrebe ovog Poglavlja:

(a)	ulazna carinarnica znači: carinarnica preko koje roba koju prati karnet ATA ulazi u carinsko područje Zajednice;

(b)	izlazna carinarnica znači: carinarnica preko koje roba koju prati karnet ATA napušta carinsko područje Zajednice;

(c)	prijevozno sredstvo znači: bilo koja sredstva koja se upotrebljavaju za prijevoz osoba ili robe. Izraz obuhvaća zamjenske dijelove i uobičajene dodatke i opremu, uključujući uređaj za spremanje, osiguranje ili zaštitu robe koja se uvozi s prijevoznim sredstvom;

(d)	osoba s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice znači: fizička osoba s uobičajenim prebivalištem izvan carinskog područja Zajednice ili pravna osoba koja ima registrirano mjesto poslovanja izvan tog područja;

(e)	komercijalna uporaba znači: uporaba prijevoznog sredstva za prijevoz ljudi uz naknadu ili industrijski ili komercijalni prijevoz robe bilo da je uz ili bez naknade;

(f)	privatna uporaba znači: uporaba prijevoznog sredstva isključivo za osobne potrebe osobe na koju se to odnosi, osim komercijalne uporabe;

(g)

kontejner znači: dio opreme za prijevoz (dizalica, pokretni spremnik, rastavljiva konstrukcija ili druga slična struktura): — u potpunosti ili djelomično zatvoren tako da tvori odjeljak namijenjen prijevozu robe, — trajnog karaktera i stoga dovoljno čvrst da se može upotrebljavati višekratno, — posebno dizajniran za olakšavanje prijevoza robe, jednim ili na više načina prijevoza, bez potrebe međupretovara, — dizajniran za lako rukovanje, posebno pri prenošenju iz jednog na drugo prijevozno sredstvo, — dizajniran tako da se lako puni i prazni te unutarnjeg volumena od najmanje jednog kubičnog metra ili više. Ravne platforme smatraju se kontejnerima. Izraz kontejner uključuje i pribor i opremu kontejnera koji odgovaraju tipu kontejnera, pod uvjetom da se taj pribor i oprema prevoze s kontejnerom. Izraz kontejner ne obuhvaća vozila, pribor i rezervne dijelove vozila, kao ni ambalažu i palete. Odstupajući od odredaba zadnje alineje, izraz kontejner primjenjuje se na kontejnere koji se koriste u zračnom prijevozu unutarnjeg volumena od manje od jednog kubičnog metra;

(h)	prijevoz pod carinskom plombom znači: uporaba kontejnera za prijevoz robe čija se istovjetnost utvrđuje stavljanjem carinske plombe na kontejner;

(i)

odvojive prikolice znači: tovarni prostor bez vlastitog pogona, konstruiran posebno za prevažanje na cestovnom vozilu, šasija i donji dio okvira karoserije posebno su konstruirani u tu svrhu. Ova definicija također obuhvaća i pokretne sanduke koji čine tovarni prostor posebno konstruirane za kombinirani prijevoz;

(j)

djelomično zatvoreni kontejneri znači: oprema koja se općenito sastoji od poda i nadgradnje koje uokviruje isti tovarni prostor kao i onaj zatvorenog kontejnera; nadgradnja je općenito napravljena od metalnih dijelova koji čine okvir kontejnera; kontejneri ovog tipa također mogu imati jedan ili više bočnih ili frontalnih zidova; u nekim slučajevima imaju samo krov koji je na pod pričvršćen potpornjima; ovaj tip kontejnera upotrebljava se prije svega za prijevoz glomazne robe (motornih vozila, na primjer);

(k)	ravne platforme znači: tovarne platforme bez nadgradnje ili samo s djelomičnom nadgradnjom, iste dužine i širine kao i kontejneri koji imaju donje i gornje kutne priključke koji se nalaze na strani platforme i omogućuju uporabu jednakih uređaja za sidrenje i podizanje kao i za kontejnere;

(l)

pribor i oprema kontejnera znači: posebno sljedeći uređaji, čak i ako se mogu odvojiti: i. oprema za nadzor, izmjenu i održavanje temperature unutar kontejnera; ii. mali uređaji, kao što su snimači temperature ili vibracija, namijenjeni za prikaz ili snimanje promjena u okolini i vibracija; iii. unutarnje pregrade, palete, police, potpornji, kuke i slični uređaji za smještanje robe.

(m)

paleta znači: naprava na čijoj se površini može smjestiti određena količina robe koja tako tvori jedinstveni teret u svrhu prijevoza, rukovanja ili slaganja uz pomoć mehaničkih sprava. Ova je naprava izrađena od samo dvije površine koje su razdvojene nosačima ili pak od samo jedne površine koja stoji na nogarima; visina je smanjena na najmanju moguću mjeru a koja još uvijek omogućava pomicanje viljuškarima ili ručnim viljuškarima; ona može, ali ne mora imati nadgradnju;

(n)	rukovatelj kontejnerom ili paletom znači: osoba koja, bilo da je vlasnik ili ne, ima učinkovit nadzor nad njegovim kretanjem;

(o)	korisnik postupka za kontejner ili paletu znači: korisnik kontejnera ili palete ili njegovog zastupnika;

(p)	unutarnji promet znači: prijevoz osoba ili roba ukrcanih ili utovarenih na carinskom području Zajednice za iskrcaj ili istovar u mjestu unutar tog područja.

Odjeljak 2.

Privremeni uvoz robe osim prijevoznih sredstava

Odsjek 1.

Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje: područje primjene i uvjeti

(a)    Profesionalna oprema

Članak 671.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za profesionalnu opremu.

2.   Profesionalna oprema znači:

(a)

oprema za tisak, za emitiranje zvuka ili televizijsko emitiranje koja je potrebna predstavnicima tiska, radija ili televizije s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice, koji posjećuju područje druge države radi izvještavanja ili da bi emitirali i snimili materijal za određene programe;

(b)	kinematografska oprema koja je potrebna osobi s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice i koja posjećuje to područje radi snimanja jednog ili više filmova;

(c)

sva ostala oprema koja je neophodna za obavljanje zanimanja, zanata ili profesije osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice i koja posjećuje to područje da bi izvršila određeni zadatak. To ne uključuje opremu koja se koristi u industrijskoj proizvodnji i pakiranju robe ili (osim u slučaju ručnog alata) za eksploataciju prirodnih resursa, za izgradnju, popravke ili održavanje zgrada ili zemljanih ili sličnih radova;

(d)	pomoćni uređaji za opremu navedenu u podstavcima (a), (b) o (c) ovog stavka i pribor.

Ogledni popis robe koja se smatra profesionalnom opremom naveden je u Prilogu 90.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da je profesionalna oprema:

(a)	u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice;

(b)	uvezena od osobe s poslovnim nastanom izvan navedenog područja;

(c)	korištena jedino od osobe ili pod osobnim nadzorom osobe koja posjećuje navedeno područje.

Međutim, uvjet naveden u točki (c) ne primjenjuje se na kinematografsku opremu uvezenu za proizvodnju filma, televizijskog programa ili audiovizualnih radova koji su dio koprodukcijskog ugovora sklopljenog između osobe s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice.

U slučaju zajedničkih programa emitiranja zvuka ili televizijskog emitiranja, profesionalna oprema može biti predmet ugovora o najmu ili sličnog sporazuma u kojem je osoba s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice jedna od stranaka.

Članak 672.

Naknadno uvezeni zamjenski dijelovi za popravak profesionalne opreme koja je bila privremeno uvezena, imaju pravo na pogodnosti pri privremenom uvozu pod istim uvjetima kao i sama oprema.

(b)    Roba namijenjena izlaganju ili upotrebi na izložbama, sajmovima, sastancima i sličnim manifestacijama

Članak 673.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za:

(a)	robu namijenjenu izlaganju ili prikazivanju na manifestaciji;

(b)

robu namijenjenu uporabi u vezi s izlaganjem uvezenih proizvoda na nekoj manifestaciji, u što je uključena i: — roba koja je potrebna u svrhu prikazivanja uvezenih strojeva ili uređaja koji se izlažu, — konstrukcije i materijal za dekoraciju uključujući i električnu opremu namijenjeni za uređenje privremenih izložbenih prostora osoba s poslovnim nastanom izvan Zajednice, — reklamni i pokazni materijal i ostala oprema koja se koristi kao promidžbeni materijal za uvoznu robu, kao na primjer snimljeni zvučni i vizualni materijal, filmovi i filmski dijapozitivi, kao i uređaji koji se za njih koriste;

(c)	oprema koja uključuje opremu za prevođenje, uređaje za snimanje zvuka i slike te filmove koji su obrazovnog, znanstvenog ili kulturnog karaktera, a namijenjeni su uporabi na međunarodnim sastancima, konferencijama ili kongresima;

(d)	žive životinje namijenjene izlaganju ili sudjelovanju na manifestaciji;

(e)	proizvodi dobiveni za vrijeme manifestacije od privremeno uvezene robe, strojeva, uređaja ili životnija.

2.   Manifestacija znači:

(a)	trgovačka, industrijska, poljoprivredna ili zanatska izložba, sajam ili slična manifestacija ili izlaganje;

(b)	izložba ili sastanak koji je prvenstveno organiziran u dobrotvorne svrhe;

(c)

izložba ili sastanak koji je prvenstveno organiziran da bi se promovirala neka grana studija, umjetnosti, zanatstva, sporta ili znanstvena, tehnička, obrazovna, kulturna, sindikalna ili turistička djelatnost, da bi se promovirale religijske spoznaje ili praksa ili da bi se promoviralo prijateljstvo među narodima;

(d)	susret predstavnika neke međunarodne organizacije ili međunarodne skupine organizacija;

(e)	sastanak službene ili komemorativne naravi,

osim izložbi organiziranih u privatne svrhe u trgovinama ili poslovnim prostorima radi prodaje uvezene robe.

(c)    Nastavna pomagala i znanstvena oprema

Članak 674.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za:

(a)	nastavna pomagala;

(b)	rezervne dijelove i pribore za takva pomagala;

(c)	alate posebno dizajnirane za održavanje, provjeru, kalibriranje ili popravak takvih pomagala.

2.   Nastavno pomagalo znači svako pomagalo namijenjeno isključivo za poučavanje ili strukovnu izobrazbu, a prije svega modeli, instrumenti, uređaji i strojevi.

Popis robe koja se smatra nastavnim pomagalima naveden je u Prilogu 91.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da nastavna pomagala, rezervni dijelovi, pribori ili alati:

(a)	uvoze odobrene ustanove te se upotrebljavaju pod nadzorom i odgovornošću takvih ustanova;

(b)	se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe;

(c)	su uvezeni u razumnim količinama, uzimajući u obzir predviđenu svrhu uvoza;

(d)	tijekom svog boravka na carinskom području Zajednice ostaju u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan tog područja.

4.   Rok u kojem takva nastavna pomagala mogu ostati u okviru postupka privremenog uvoza iznosi dvanaest mjeseci.

Članak 675.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za:

(a)	znanstvenu opremu;

(b)	zamjenske dijelove i pribor za takvu opremu;

(c)	alate posebno dizajnirane za održavanje, provjeru, kalibriranje ili popravak znanstvene opreme koja se u carinskom području Zajednice upotrebljava isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja ili poučavanja.

2.   Znanstvena oprema označava instrumente, uređaje i strojeve koji se upotrebljavaju u svrhu znanstvenog istraživanja ili poučavanja.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da znanstvena oprema, pribor, zamjenski dijelovi i alati:

(a)	uvoze odobrene ustanove te se upotrebljavaju pod nadzorom i odgovornošću takvih ustanova;

(b)	se upotrebljavaju u nekomercijalne svrhe;

(c)	su uvezeni u razumnim količinama, uzimajući u obzir predviđenu svrhu uvoza;

(d)	tijekom svog boravka na carinskom području Zajednice ostaju u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan tog područja.

4.   Rok u kojem takva nastavna pomagala mogu ostati u okviru postupka privremenog uvoza iznosi dvanaest mjeseci.

Članak 676.

1.   Za potrebe članka 674. stavka 3. točke (a), odobrene ustanove znači javne ili privatne ustanove za obrazovanje ili strukovno osposobljavanje koje su u biti neprofitne i odobrene od strane nadležnih tijela države članice koja je izdala odobrenje kao primatelje nastavnih pomagala u okviru postupka privremenog uvoza.

2.   Za potrebe članka 675. stavka 3. točke (a), odobrene ustanove znači javne ili privatne znanstvene ili obrazovne ustanove koje su u biti neprofitne i odobrene od strane nadležnih tijela države članice koja je izdala odobrenje kao primatelje znanstvene opreme u okviru postupka privremenog uvoza.

(d)    Medicinska, kirurška i laboratorijska oprema

Članak 677.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za medicinsku, kiruršku i laboratorijsku opremu namijenjenu bolnicama i drugim medicinskim ustanovama.

2.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da je navedena oprema:

(a)	bila otpremljena na privremenoj osnovi, na besplatnu posudbu;

(b)	namijenjena u dijagnostičke ili terapeutske svrhe.

3.   Oprema otpremljena na privremenoj osnovi znači svu medicinsku, kiruršku i laboratorijsku opremu poslanu na zahtjev bolnice ili druge medicinske ustanove kojoj je ona hitno potrebna zbog neadekvatnosti njihovih vlastitih kapaciteta.

(e)    Materijali za pomoć žrtvama katastrofa

Članak 678.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava se za materijale koji se koriste za provođenje mjera sprečavanja posljedica nesreća ili u sličnim situacijama koje pogađaju carinsko područje Zajednice.

2.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da su takvi materijali:

—	uvezeni besplatno na posudbu,

—	namijenjeni državnim tijelima ili tijelima koja su dobila odobrenje nadležnih tijela.

(f)    Ambalaža

Članak 679.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od uvoznih carina odobrava za ambalažu.

2.   Ambalaža znači:

(a)	spremnici koji se koriste ili se mogu koristiti u onom obliku u kojem su uvezeni, za vanjsko ili unutarnje pakiranje robe;

(b)	pomoćna ambalaža na kojoj je roba, ili može biti, u rolama, uvijena ili pričvršćena,

s izuzetkom ambalažnih materijala kao što su slama, papir, staklena vuna, piljevina i sl., kad se uvoze na veliko.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da:

(a)	se ambalaža, ako se uvozi puna, deklarira za ponovni izvoz kao prazna ili puna;

(b)	se ambalaža, ako se uvozi prazna, deklarira za ponovni izvoz kao puna.

4.   Ambalaža primljena u postupak privremenog uvoza ne smije se upotrebljavati u unutarnjem prometu niti povremeno, osim za izvoz robe iz carinskog područja Zajednice. U slučaju ambalaže koja je uvezena puna, ta se zabrana primjenjuje samo od trenutka kada joj se isprazni sadržaj.

5.   Rok u kojem takva ambalaža može ostati u okviru postupka privremenog uvoza iznosi šest mjeseci.

(g)    Ostala roba koja ispunjava uvjete za privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje

Članak 680.

Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja carine odobrava se za:

(a)	matrice, blokove, ploče, crteže, planove, modele i ostale slične predmete namijenjene osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice, ako se najmanje 75 % proizvoda koji se proizvode njihovom uporabom izvozi iz tog područja;

(b)	instrumente za mjerenje, kontrolu i slične predmete namijenjene osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice za uporabu u postupku proizvodnje, ako se najmanje 75 % proizvoda koji se proizvode njihovom uporabom izvozi iz tog područja;

(c)

specijalne alate i instrumente koji se daju na korištenje osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice za uporabu u proizvodnji robe koja će se u cijelosti izvesti, pod uvjetom da ti specijalni alati i instrumenti ostanu u vlasništvu osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice;

(d)	raznovrsnu robu koja se podvrgava ispitivanjima, pokusima ili prikazivanju, uključujući ispitivanja i pokuse potrebne za postupke tipnog odobravanja, ali isključujući ispitivanja, pokuse ili prikazivanja koji predstavljaju privređivačku djelatnost;

(e)	raznovrsnu robu koja se upotrebljava za ispitivanja, pokuse ili prikazivanja, ali isključujući ispitivanja, pokuse ili prikazivanja koji predstavljaju privređivačku djelatnost;

(f)	uzorke koji predstavljaju određenu kategoriju robe i koji su namijenjeni u pokazne svrhe radi dobivanja narudžbi za sličnu robu.

Članak 681.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za zamjenska sredstva za proizvodnju.

2.   Rok u kojem zamjenska sredstva za proizvodnju mogu ostati u okviru postupka privremenog uvoza iznosi šest mjeseci.

3.   Zamjenska sredstva za proizvodnju znači instrumente, uređaje i strojeve koje dobavljač ili serviser daje na besplatnu privremenu uporabu kupcu, do isporuke ili popravka slične robe.

Članak 682.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za:

(a)	rabljenu robu, uvezenu s namjerom prodaje na dražbi;

(b)	robu uvezenu na temelju ugovora o prodaji podložno zadovoljavajućim testovima prihvatljivosti;

(c)	umjetnička djela uvezena u svrhu izlaganja, s ciljem moguće prodaje;

(d)	pošiljke po odobrenju gotovih proizvoda od krzna, dragog kamenja, tepiha i draguljarskih predmeta, pod uvjetom da se zbog svojih posebnih značajki ne mogu izvesti kao uzorci.

2.   Rok u kojem roba iz stavka 1. može ostati u postupku privremenog uvoza iznosi šest mjeseci u slučaju (a), (b) i (c) i četiri tjedna u slučaju (d).

3.   Za te potrebe:

—	rabljena roba znači svu robu osim novo proizvedene robe,

—	pošiljke po odobrenju znači pošiljke robe koje pošiljatelj sa svoje strane želi prodati i koje primatelj može odlučiti kupiti nakon pregleda.

Članak 683.

Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za:

(a)	pozitive kinematografskih filmova, tiskane i razvijene, namijenjene za gledanje prije komercijalne prodaje;

(b)	filmove, magnetne vrpce i magnetizirane filmove, namijenjene za dopunjavanje s tonskim zapisom, za sinkroniziranje ili kopiranje;

(c)	filmove koji prikazuju prirodu ili djelovanje stranog proizvoda ili opreme, pod uvjetom da nisu namijenjeni javnom prikazivanju uz plaćanje;

(d)	nositelje podataka, poslane besplatno za uporabu u automatskoj obradi podataka.

Članak 684.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za osobne predmete i robu uvezenu u sportske svrhe.

2.   Za te potrebe:

(a)	osobni predmeti znači sve predmete, nove ili rabljene, koje putnik može opravdano trebati za osobnu uporabu tijekom putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja, ali isključujući robu uvezenu u komercijalne svrhe;

(b)	roba uvezena u sportske svrhe znači sportsku opremu i ostale predmete za uporabu putnika u sportskim natjecanjima ili prikazivanjima ili za trening koji se odvija na carinskom području Zajednice.

3.   Ogledni popis tih proizvoda naveden je u Prilogu 92.

Članak 685.

Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za:

(a)	žive životinje svih vrsta, uvezene za dresuru, trening ili uzgoj, ili radi veterinarskog tretmana;

(b)	tegleće životinje svih vrsta, uvezene zbog sezonske selidbe ili ispaše;

(c)

tegleće životinje i opremu koja pripada osobama s poslovnim nastanom izvan, ali u neposrednoj blizini carinskog područja Zajednice, pod uvjetom da su ih uvezle osobe radi obrade zemlje koja se nalazi u carinskom području Zajednice, uključujući poljoprivredni rad ili šumarski rad, uključujući čišćenje ili prijevoz drva, ili za uzgoj riba;

(d)	turistički promidžbeni materijali. Popis robe koja se smatra turističkim promidžbenim materijalima naveden je u Prilogu 93.

Članak 686.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za materijal za razonodu pomoraca.

2.   Za te potrebe:

—	materijal za razonodu znači materijal za kulturne, obrazovne, rekreacijske, vjerske ili sportske aktivnosti pomoraca,

—	pomorci znači sve osobe koje se prevoze plovilom, a odgovorne su za zadaće u vezi s djelovanjem ili uslugama plovila na moru.

3.   Popis robe koja se smatra materijalom za razonodu pomoraca naveden je u Prilogu 94.

4.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. odobrava se pod uvjetom da je materijal:

(a)	istovaren iz plovila koje sudjeluje u međunarodnom pomorskom prometu za privremenu uporabu posadi na kopnu, u razdoblju koje ne prelazi razdoblje boravaka plovila u luci;

(b)

uvezen za privremenu uporabu u kulturnim i socijalnim ustanovama u razdoblju od dvanaest mjeseci. Kulturne ili socijalne ustanove znači hostele, klubove ili rekreacijske centre za pomorce, kojima upravljaju ili službena tijela ili vjerske ili neprofitne organizacije, te vjerske objekte u kojima se redovito odvijaju vjerski obredi za pomorce.

Članak 687.

Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za raznu opremu koja se upotrebljava pod nadzorom i odgovornošću javnih tijela za gradnju, popravak ili održavanje infrastrukture od opće važnosti u pograničnim područjima.

Članak 688.

1.   Postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se za robu privremeno uvezenu u carinsko područje Zajednice u posebnoj situaciji bez gospodarskog značaja.

2.   Privremeni uvoz u carinsko područje Zajednice na povremenoj osnovi, u razdoblju koje nije dulje od tri mjeseca, robe čija je vrijednost manja od 4 000 ECU-a smatra se posebnom situacijom bez gospodarskog značaja.

Članak 689.

1.   Svaka država članica može odlučiti odobriti potpuno oslobođenje umjesto djelomičnog oslobođenja od plaćanja carine iz članka 142. Zakonika, za robu uvezenu na njezino područje na povremenoj osnovi, u razdoblju koje nije dulje od tri mjeseca.

2.   Nakon što Odbor pregleda obavijesti iz članka 746. stavka 1. točke (c), donose se odredbe koje iz područja primjene stavka 1. isključuju one postupke za koje je ustanovljeno da imaju negativan utjecaj na uvjete tržišnog natjecanja u Zajednici ili štete interesima proizvođača koji u njoj imaju poslovni nastan.

Odsjek 2.

Posebne odredbe koje se odnose na robu koja ispunjava uvjete za djelomično oslobođenje

Članak 690.

Sukladno članku 142. stavku 2. Zakonika, popis robe za koju se postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih carina ne može primijeniti naveden je u Prilogu 95.

Odsjek 3.

Odobravanje uporabe postupka

(a)    Redoviti postupak

Članak 691.

1.   Zahtjev se podnosi u skladu s člankom 497. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 67./D, a podnosi ga osoba kojoj se može izdati odobrenje na temelju članaka 86. i 138. Zakonika.

2.

(a) Zahtjev se podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj se roba upotrebljava. (b) Ako se očekuje da će se roba upotrebljavati u nekoliko država članica, može se podnijeti zahtjev za jedinstveno odobrenje. Taj se zahtjev podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj će se roba prvi put upotrijebiti. U tom slučaju, zahtjev sadrži podatke o nizu uporaba i očekivanih mjesta na kojima će se privremeno uvezena roba upotrebljavati.

Članak 692.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 695., odobrenje izdaju tijela kojima je podnesen zahtjev na temelju članka 691. stavka 2. i izdaje se u skladu s člankom 500., i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 68./D.

2.   Ako se primjenjuje članak 691. stavak 2. točka (b), odobrenje se ne može izdati bez suglasnosti carinskih tijela koje određuju države članice u kojima se nalaze mjesta navedena u zahtjevu. Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

carinska tijela kojima je zahtjev podnesen, zahtjev i nacrt odobrenja šalje ostalim carinskim tijelima na koja se to odnosi; navedeni nacrt uključuje najmanje mjesta uporabe, trgovački i/ili tehnički opis robe, očekivanu količinu u vrijednost, članak na temelju kojeg se traži odobrenje, predviđene metode utvrđivanja istovjetnosti, carinarnice navedene u točki 8, oglednog primjerka odobrenja iz Priloga 68./D i prema potrebi, pravila koja, između ostalog, treba uzeti u obzir radi obavještavanja nadzorne carinarnice;

(b)	ostala carinska tijela na koja se to odnosi obavješćuju o postojanju prigovara što je moguće prije, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od datuma slanja zahtjeva i nacrta odobrenja;

(c)	carinsko tijelo iz podstavka (a) može izdati odobrenje ako je primilo informacije o postojanju prigovora na nacrt odobrenja u roku navedenom u podstavku (b);

(d)	država članica koja izdaje odobrenje, primjerak odobrenja šalje svim naprijed navedenim državama članicama.

Odobrenja izdana na taj način valjana su samo u naprijed navedenim država članicama.

Države članice Komisiji dostavljaju nazive i adrese carinskih tijela određenih za primanje zahtjeva i nacrta odobrenja iz podstavka (a). Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Članak 693.

Rok valjanosti odobrenja određuju carinska tijela na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir posebne potrebe podnositelja zahtjeva.

Članak 694.

1.   Prilikom donošenja odobrenja carinske tijela određuju rok u kojem se uvoznoj robi mora dodijeliti carinski dopušteno postupanje ili uporaba, uzimajući u obzir rokove predviđene člankom 140. stavkom 2. Zakonika i člancima 674., 675., 677., 679., 681., 682. i 688. te vrijeme potrebno za postizanje cilja privremenog uvoza.

2.   Za potrebe članka 140. stavka 3. Zakonika, iznimne okolnosti znači svi događaji zbog kojih se roba mora upotrebljavati u dodatnom razdoblju kako bi se postigla svrha postupka privremenog uvoza.

3.   Ako je odobreno produljenje koje premašuje predviđeno razdoblje, određuje se uzimajući u obzir okolnosti koje su korisnika odobrenja spriječile da ispuni svoje obveze ponovnog izvoza u tom razdoblju.

(b)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 695.

1.   Ovaj se članak može primjenjivati ako se robu namjerava upotrebljavati u jednoj državi članici ili u nekoliko država članica. Primjenjuje se kad god se ne zahtijeva primjena članka 142. stavka 1. Zakonika ili članaka 688. i 689.

2.   Ako se pojednostavnjeni postupci za stavljanje u postupak navedeni u članku 76. Zakonika ne primjenjuju, carinarnica koju su carinska tijela ovlastila za izdavanje odobrenja za primjenu pojednostavnjenog postupka dopušta da se podnošenje deklaracije za stavljanje u postupak smatra kao podnošenje zahtjeva za odobrenje.

U tom slučaju prihvat deklaracije smatra se kao donošenje odobrenja, uz uvjet da su ispunjeni uvjeti koji se primjenjuju prilikom donošenja odobrenja, uključujući odluku nadzorne carinarnice navedene u polju 44 obrasca.

3.   Uz deklaraciju podnesenu na temelju stavka 2. prilaže se isprava koju popunjava deklarant i koja sadrži sljedeće podatke, ukoliko su ti podaci potrebni i ne mogu se upisati u polje 44 obrasca koji se koristi kao deklaracija:

(a)	ako osoba koja podnosi zahtjev za uporabu postupka nije ista kao i deklarant, ime ili naziv poslovnog subjekta te adresu podnositelja zahtjeva, i, prema potrebi, vlasnika robe;

(b)	ako korisnik i podnositelj zahtjeva ili deklarant nisu ista osoba, ime ili naziv poslovnog subjekta i adresu korisnika robe;

(c)	članak na temelju kojeg se podnosi zahtjev;

(d)	rok u kojem se očekuje da roba ostane u okviru postupka;

(e)	mjesto na kojem se roba namjerava upotrebljavati;

(f)	upotrebljavaju li se postupci utvrđeni u člancima 713. i 714.

Članak 498. primjenjuje se na odgovarajući način.

4.   Članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 696.

1.   Slučajevi predviđeni člankom 229. stavkom 1. točkama (a) i (c) primjenjuju se pod uvjetom da deklarant podnese, uz usmenu deklaraciju, popis robe na kojem se navodi:

(a)	njegovo ime i adresa;

(b)	trgovački opis robe;

(c)	vrijednost robe;

(d)	predviđeno trajanje ostanka robe u predmetnoj državi članici;

(e)	točne podatke o broju stavki svih vrsta robe;

(f)	mjesto uporabe u slučajevima navedenim u četvrtoj alineji članka 229. stavka 1. točke (a).

2.   Popis robe, koji s datumom i potpisom ovjerava podnositelj zahtjeva, podnosi se carinarnici u dva primjerka; carinarnica ovjerava jedan primjerak i daje ga predmetnoj osobi, a drugi primjerak zadržava za sebe.

Popis robe kojeg je ovjerila carinarnica istovjetan je odobrenju.

3.   Popisi robe koji se odnose na životinje i opremu iz prve alineje članka 229. stavka 1. mogu se upotrebljavati godinu dana za sve unose u carinsko područje Zajednice.

Svake godine se podnose nadležnoj carinarnici prije obavljanja prvog postupka privremenog uvoza.

Članak 697.

1.   Podnošenje karneta ATA carinarnici koju su propisno ovlastila carinska tijela radi primjene postupka privremenog uvoza, smatra se podnošenjem zahtjeva za odobrenje, a prihvat karneta (kupon za privremeni uvoz) smatra se odobrenjem za primjenu postupka.

2.   Roba koja se može privremeno uvesti u skladu s postupkom opisanim u stavku 1. navedena je u Prilogu 96.

3.   Carinarnice prihvaćaju karnete ATA samo ako:

(a)	su izdani u državi koja je ugovorna stranka Konvencije ATA i koja ima potvrdu i jamstvo od udruženja koje čini dio međunarodnog jamstvenog lanca. Komisija popis država i udruženja dostavlja odnosnim državama članicama;

(b)	su ih ovjerila carinska tijela u odgovarajućem odjeljku prednje strane, i

(c)	ako su važeći diljem carinskog područja Zajednice.

Članak 698.

Osim na žurni zahtjev carinskih tijela, osobnim predmetima putnika i robi uvezenoj u sportske svrhe iz članka 684. odobrava se postupak privremenog uvoza bez pisanog zahtjeva ili odobrenja.

U tom se slučaju radnja predviđena člankom 223. smatra zahtjevom za privremeni uvoz, a izostanak djelovanja carinskih tijela odobrenjem.

Odsjek 4.

Stavljanje robe u postupak

Članak 699.

1.   Osim ako se ne primjenjuju članci 695. do 697., deklaracija za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza podnosi se jednoj od carinarnica početka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 695. ili članak 696., deklaracija iz članka 701. ili popis robe podnosi se propisno ovlaštenoj carinarnici.

3.   Ako se primjenjuje članak 697., kako bi se roba stavila u postupak privremenog uvoza karnet ATA podnosi se sljedećim carinarnicama:

(a)	u slučaju robe iz točaka 2. do 9., 11. i 20. Priloga 95., carinarnici početka postupka koja je mjesno nadležna s obzirom na robu koja će se upotrebljavati;

(b)	u ostalim slučajevima, svakoj ulaznoj carinarnici koja je ovlaštena da nastupa kao carinarnica početka postupka. U tom slučaju, ulazna carinarnica nastupa kao carinarnica početka postupka.

Iznimno, ako ulazna carinarnica koja je ovlaštena da nastupa kao carinarnica početka postupka ne može provjeriti jesu li ispunjeni svi uvjeti za uporabu postupka privremenog uvoza, dopušta da se roba preveze u odredišnu carinarnicu koja može izvršiti takve provjere na temelju karneta ATA kao provozne isprave.

4.   Carinske tijela država članica ovlašćuju carinarnice da nastupaju kao carinarnice početka postupka ili ulazne carinarnice koje nastupaju kao carinarnice početka postupka.

Članak 700.

U smislu članka 88. Zakonika, slučajevi u kojima se ne zahtijeva polaganje osiguranja za unos robe u postupak privremenog uvoza navedeni su u Prilogu 97.

(a)    Redoviti postupak

Članak 701.

1.   Deklaracija iz članka 699. stavaka 1. i 2. popunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 695., opis robe u deklaraciji iz stavka 1. odgovara navodima u odobrenju.

3.   Ako se primjenjuje članak 699. stavak 3., carinarnica početka postupka postupa kako slijedi:

(a)	provjerava podatke u poljima A do G ulaznog kupona;

(b)	popunjava talon i polje H ulaznog kupona; pri čemu datum ponovnog izvoza robe, koji se upisuje u polje H (b), ne smije biti kasniji od datuma isteka valjanosti karneta, ne dovodeći u pitanje posebne rokove iz članka 140. stavka 2. Zakonika;

(c)	upisuje naziv i adresu carinarnice početka postupka u polje H (e) kupona za ponovni izvoz; i

(d)	zadržava ulazni kupon.

(b)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 702.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člancima 275. i 276.

Odsjek 5.

Završetak postupka

(a)    Opće odredbe koje se odnose na carinski dopuštena postupanja ili uporabe predviđene člankom 89. Zakonika

Članak 703.

Ulazak robe u carinski dopušteno postupanje ili uporabu u okviru postupka privremenog uvoza s djelomičnim oslobođenjem od plaćanja carine podliježe plaćanju bilo kojem iznosu dospjelom na temelju članka 143. Zakonika.

Članak 704.

1.   Smatra se da je postupak privremenog uvoza završen za robu uvezenu na temelju članka 673. koja je bila potrošena, uništena ili besplatno podijeljena posjetiteljima manifestacije.

Međutim, vrsta te robe i proizvoda iz članka 673. stavka 1. točke (e) mora odgovarati naravi manifestacije, broju posjetitelja i opsegu izlagačeva udjela.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na alkoholna pića, duhanske proizvode i pogonsko gorivo.

(b)    Redoviti postupci

Članak 705.

1.   Osim ako se ne primjenjuju članci 695. do 697., deklaracija za završetak postupka privremenog uvoza podnosi se u jednoj od carinarnica završetka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 695. ili deklaracija iz stavka 1. ili popis robe, ovisno o slučaju, podnosi se carinarnici koja je izdala odobrenje.

3.   Ako se primjenjuje članak 697. karnet ATA podnosi se propisno ovlaštenoj carinarnici završetka postupka.

4.   Međutim, nadzorna carinarnica može dopustiti da se deklaracija iz stavaka 1. i 2. podnese nekoj drugoj carinarnici osim one iz navedenih stavaka.

Članak 706.

1.   Deklaracija iz članka 705. stavaka 1. i 2. izdaje se u skladu s odredbama utvrđenima za predmetno carinski dopušteno postupanje ili uporabu.

2.   Opis uvozne robe u deklaraciji iz stavka 1., odgovara navodima u odobrenju.

3.   Ako se primjenjuje članak 705. stavak 3., carinarnica završetka postupka:

(a)	ispunjava talon i polje H kupona za ponovni izvoz;

(b)	zadržava kupon za ponovni izvoz i vraća ga bez odgode carinarnici iz polja H (e).

(c)    Pojednostavnjeni postupci

Članak 707.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člankom 278.

Odsjek 6.

Odredbe o primjeni nameta

Članak 708.

Sukladno članku 144. stavku 1. Zakonika, u slučaju robe iz članka 673. i članka 682. stavka 1. točaka (a), (c) i (d), stvarno vrijeme u smislu određivanja carinskog duga je vrijeme prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet.

Članak 709.

1.   Ako je uvozna roba prethodno stavljena u postupak privremenog uvoza puštena u slobodni promet, kompenzacijske kamate plaćaju se na cjelokupnu primjenjivu uvoznu carinu.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na puštanje u slobodni promet robe koja je bila stavljena u postupak privremenog uvoza na temelju članka 673., članka 678., članka 682., članka 684. i članka 685. stavka (d).

3.

(a) Godišnje kamatne stope su one utvrđene na temelju članka 589. stavka 4. točke (a). (b) Kamate se obračunavaju po kalendarskom mjesecu za razdoblje koje teče od prvog dana mjeseca nakon mjeseca u kojem je uvozna roba za koju se završava postupak bila prvotno stavljena u postupak do zadnjega dana mjeseca u kojem je puštena u slobodni promet. Stvarno razdoblje za obračun kompenzacijskih kamata ne smije biti manje od jednog mjeseca. (c) Iznos kamata izračunava se na temelju uvoznih carina, kamatne stope prethodno navedene pod (a) i razdoblja prethodno navedenoga pod (b).

Članak 710.

U slučaju prekršaja ili nepravilnosti počinjenih tijekom ili u vezi s postupkom privremenog uvoza pod pokrićem karneta ATA, odredbe u člancima 630. i 631. i člancima 634. do 637. koje se odnose na uporabu karneta ATA kao provozne isprave primjenjuju se na odgovarajući način na naplatu dospjelih uvoznih carina.

Odsjek 7.

Upravna suradnja

Članak 711.

Ako je uvozna roba stavljena u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili je stavljena u jedan od dopuštenih postupaka uvjetnog oslobođenja, čime se omogućava završetak postupka privremenog uvoza, polje rezervirano za opis robe na ispravi koja se tiče navedenog carinski dopuštenog postupanja ili uporabe ili, ako se upotrebljavaju pojednostavnjeni postupci, na upotrijebljenim komercijalnim ispravama ili evidenciji, pored informacija utvrđenih za predmetni postupak, sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Mercancías IT,

—

MI-varer,

—	V. V.-Waren,

—	Εμπορεύματα ΠΕ,

—	T. A. goods,

—	Marchandises AT,

—	Merci A. T.,

—	TI-goederen,

—	Mercadorias I. T.

Odsjek 8.

Premještanje robe

Članak 712.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 713. i 714., ako se roba kreće unutar carinskog područja Zajednice, ili na temelju premještanja odobrenja ili na temelju jedinstvenog odobrenja, predmetna roba prevozi se u skladu s odredbama o vanjskom prijevozu.

2.   Isprava o vanjskom provozu ili isprava koja se tretira kao isprava o vanjskom provozu sadrži konačni datum ponovnog izvoza i jedan od navoda iz članka 711.

Članak 713.

1.   Na zahtjev dotične osobe, roba iz članka 712. stavka 1. također se može prevoziti na temelju jedinstvenog odobrenja u skladu s postupcima premještanja navedenim u stavcima 3. i 4. ovog članka.

2.   Ako je uporaba takvih postupaka premještanja dozvoljena, oni moraju biti navedeni u odobrenju. Oni potom zamjenjuju postupke kretanja u postupku vanjskog provoza.

3.   Carinska tijela dopuštaju da se roba prenese iz carinarnice početka postupka u carinarnicu završetka postupka bez ostalih carinskih formalnosti kakve su predviđene u članku 715. stavku 3. i bez okončanja postupka privremenog uvoza.

4.   Korisnik odobrenja zadržava odgovornost za prenesenu robu.

5.   Korisnik odobrenja carinsko tijelo unaprijed obavješćuje o premještanjima koje je potrebno obaviti u obliku i na način koji navedena tijela odrede.

Članak 714.

1.   Pod uvjetom da nije ugroženo pravilno provođenje postupaka, carinska tijela, pod ostalim uvjetima koje utvrde, dopuštaju prijevoz uvozne robe, bez carinskih formalnosti, iz carinarnice početka postupka do mjesta uporabe te iz mjesta uporabe do carinarnice završetka postupka.

2.   Osoba na koju se to odnosi obavješćuje nadzornu carinarnicu o ponovnom izvozu robe stavljene u postupak privremenog uvoza slanjem primjerka dobivene izvozne deklaracije.

Članak 715.

1.   Ako se primjenjuje članak 712. kada se roba stavlja u postupak vanjskog provoza, nadležna tijela ovjeravaju informativni obrazac predviđen u stavku 3., na zahtjev korisnika odobrenja.

2.   Ako se primjenjuje članak 713., informativni obrazac predviđen u stavku 3. ovjerava se ili pri stavljanju robe u postupak ili na početku postupka premještanja.

3.   Informativni obrazac, u daljnjem tekstu obrazac INF 6, sastoji se od izvornika i dva primjerka. Napisan je na obrascu koji odgovara predlošku u Prilogu 98.

Članak 716.

1.   Obrazac INF 6 sadrži sve potrebne podatke kako bi carinska tijela znala:

—	datum kada je uvezena roba stavljena u postupak privremenog uvoza,

—	stavke za izračun nameta utvrđenog na taj datum,

—	iznos svih već obračunatih uvoznih carina u okviru mjera djelomičnog oslobođenja te razdoblja koje je uzeto u obzir u tu svrhu.

2.   Izvornik i jedan primjerak obrasca INF 6 vraćaju se odnosnoj osobi; jedan primjerak zadržava carinarnica koja ga ovjerava; drugi primjerak odnosna osoba daje carinarnici završetka postupka i, nakon ovjere, odnosna osoba ga vraća carinarnici koja ga je prvotno ovjerila.

Odjeljak 3.

Privremeni uvoz prijevoznog sredstva

Odsjek 1.

Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje: područje primjene i uvjeti

Članak 717.

Ne dovodeći u pitanje članak 718. stavak 7., članak 719. stavak 10. točku (b) i stavak 11., članak 721. stavak 5., članak 722. stavak 3. te članak 723. stavke 3. i 7., prijevozno sredstvo navedeno ispod pod točkama (a) do (d) ne posuđuje se, ne iznajmljuje se, ne zalaže se, ne prenosi se niti stavlja na raspolaganje osobi s poslovnim nastanom u Zajednici.

(a)    Cestovna prijevozna sredstva

Članak 718.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na cestovna vozila za komercijalnu uporabu.

2.   Za potrebe ovog članka, vozila znače sva cestovna vozila i prikolice koje se mogu priključiti na takva vozila.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., ulaz u okvir postupka privremenog uvoza iz stavka 1. dozvoljava se pod uvjetom da vozila:

(a)	uvozi osoba s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice ili u njegovo ime;

(b)	ta osoba ili druga osoba u njegovo ime koristi u komercijalne svrhe; i

(c)	su registrirana izvan carinskog područja Zajednice na ime osobe s poslovnim nastanom izvan tog područja. Međutim, ako vozila nisu registrirana, naprijed navedeni uvjet smatra se ispunjenim ako predmetna vozila pripadaju osobi s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice;

(d)	se koriste isključivo za prijevoz koji počinje ili završava izvan carinskog područja Zajednice.

4.   Ako se prikolica priključi na motorno vozilo registrirano u carinskom području Zajednice, postupak privremenog uvoza može se odobriti čak i ako uvjeti iz podstavka 3. točaka (a) i (b) nisu ispunjeni.

5.   Vozila iz stavka 1. mogu ostati na carinskom području Zajednice podložno uvjetima utvrđenima u stavku 3. onoliko dugo koliko je potrebno za obavljanje postupaka radi kojih se zahtijeva privremeni uvoz, npr. prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje putnika, utovar i istovar robe, prijevoz i održavanje.

6.   Za potrebe podstavka 3. točaka (a) i (b), osobe koje djeluju u ime osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice odnosna osoba mora propisno ovlastiti.

7.   Odstupajući od stavka 3.:

(a)	podložno zahtjevima stavka 6., vozilima za komercijalnu uporabu mogu upravljati fizičke osobe s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice;

(b)

carinska tijela mogu: — u iznimnim slučajevima, dopustiti osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice da uveze i upotrebljava vozila za komercijalnu uporabu u okviru postupka privremenog uvoza u ograničenom razdoblju koje određuju navedena tijela u skladu s okolnostima pojedinačnog slučaja, — dopustiti fizičkoj osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice koju zapošljava osoba s poslovnim nastanom izvan tog područja da uveze i koristi na tome području vozilo koje pripada toj osobi u komercijalne svrhe. Vozilo stavljeno u postupak privremenog uvoza može se također upotrebljavati u privatne svrhe ako je ta uporaba povremena, sporedna s obzirom na komercijalnu uporabu i predviđena u ugovoru o radu;

(c)	vozila za komercijalnu uporabu mogu se upotrebljavati u unutarnjem prometu ako to dopuštaju odredbe koje su važeće na području prijevoza, prije svega one koje se tiču stavljanja u postupak i radnji.

Članak 719.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na cestovna vozila za privatnu uporabu.

2.   Za potrebe ovog članka, vozila znači sva cestovna vozila, uključujući prikolice za stanovanje i prikolice koje se mogu spojiti na motorna vozila.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1., dozvoljava se pod uvjetom da vozila:

(a)	uvoze osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice;

(b)	da ih odnosne osobe koriste u privatne svrhe;

(c)	da su registrirana izvan carinskog područja Zajednice na ime osobe s poslovnim nastanom izvan toga područja. Međutim, ako vozila nisu registrirana, prethodno navedeni uvjet smatra se ispunjenim ako predmetna vozila pripadaju osobi s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice.

4.   Odstupajući od stavka 3.:

(a)	postupak se također može odobriti u slučaju vozila koja nisu iz Zajednice, koja su privremeno registrirana u carinskom području Zajednice s ciljem ponovnog izvoza i imaju registracijsku tablicu izdanu na ime osobe s poslovnim nastanom izvan tog područja;

(b)

carinska tijela mogu dopustiti fizičkoj osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice koju zapošljava osoba s poslovnim nastanom izvan tog područja da uveze i koristi vozilo koje pripada toj osobi u privatne svrhe ili za obavljanje djelatnosti radi plaćanja, osim onih određenih za komercijalnu uporabu, pod uvjetom da je to predviđeno u ugovoru o radu.

5.   Postupak privremenog uvoza također se primjenjuje i u sljedećim slučajevima:

(a)	ako se privatno vozilo registrirano u zemlji uobičajenog boravišta korisnika redovito upotrebljava u carinskom području Zajednice za putovanje od boravišta do njegovog radnog mjesta i obrnuto. Odobrenje za uporabu postupka ne podliježe drugim vremenskim ograničenjima;

(b)	ako student upotrebljava privatno vozilo registrirano u državi svog uobičajenog boravišta u carinskom području Zajednice u kojem student boravi isključivo u svrhu studija.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavak 5. točku (a), vozila iz stavka 1. mogu ostati u carinskom području Zajednice u:

(a)	razdoblju od šest mjeseci, s prekidima ili ne, u bilo kojih 12 mjeseci;

(b)	razdoblju u kojem student boravi u carinskom području Zajednice u slučajevima iz stavka 5. točke (b).

7.   Stavak 5. točka (b) i stavak 6. točka (b) primjenjuje se na odgovarajući način na osobe koje obavljaju zadaće s određenim trajanjem.

8.   Za potrebe podstavka 3. točaka (a) i (b), vozila za privatnu uporabu ne daju se u najam, posuđuju ili stavljaju na raspolaganje nakon uvoza ili, ako su bili iznajmljeni, posuđeni ili stavljeni na raspolaganje u trenutku uvoza, ne iznajmljuju se ponovno ili daju u pod-najam ili posuđuju, ili stavljaju na raspolaganje drugoj osobi u carinskom području Zajednice u bilo koju svrhu osim neposrednog ponovnog izvoza.

9.   Sukladno stavku 8., vozila za privatnu uporabu koja pripadaju poduzeću za najam, čije se registrirano mjesto poslovanja nalazi izvan carinskog područja Zajednice mogu se ponovno iznajmiti fizičkoj osobi s poslovnim nastanom izvan tog područja radni njihovog ponovnog izvoza u roku kojeg određuju carinska tijela, ako su na carinskom području Zajednice radi izvršenja ugovora o najmu.

10.   Neovisno o stavku 8.:

(a)	supružnik i članovi uže obitelji u izravnim i pobočnim linijama fizičke osobe s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice koje imaju uobičajeno boravište izvan tog područja mogu koristiti privatno vozilo koje je stavljeno u postupak privremenog uvoza;

(b)	vozilo za privatnu uporabu povremeno može upotrebljavati osoba s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice ako ta osoba djeluje u ime i po uputama korisnika postupka, koji se i sam nalazi na tome području;

11.   Odstupajući od članka 717.:

(a)	postupak privremenog uvoza predviđen u stavku 9. dostupan je fizičkim osobama s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice; vozila iz carinskog područja Zajednice također može vratiti djelatnik poduzeća za najam koji ima boravište na tom području;

(b)

fizička osoba s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice može, u smislu vraćanja u državu članicu u kojoj ima boravište, unajmiti ili posuditi izvan tog područja vozilo za privatnu uporabu koje udovoljava uvjetima iz podstavka 3. točke (c). Rok u kojem se vozilo mora ponovno izvesti određuju carinska tijela u skladu s okolnostima pojedinačnog slučaja;

(c)

carinska tijela mogu dopustiti da postupak privremenog uvoza iz stavka 4., upotrebljavaju fizičke osobe s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice koje se pripremaju na mijenjanje uobičajenog boravišta izvan tog područja pod sljedećim uvjetima: — odnosna osoba pruža dokaz o promjeni boravišta na način prihvatljiv navedenim tijelima, — vozilo se mora izvesti u roku od tri mjeseca od datuma registracije.

12.   Za potrebe podstavka 6. točke (a), kako bi prekinuo rok u kojem vozilo uvezeno u okviru postupka ostaje u carinskom području Zajednice, korisnik postupka privremenog uvoza o tome obavještava carinska tijela i usklađuje se s mjerama koje ta tijela smatraju odgovarajućim za sprečavanje uporabe vozila na privremenoj osnovi.

Članak 720.

1.   Članak 719., isključujući njegov stavak 12., primjenjuje se na odgovarajući način na konje za jahanje ili tegleće životinje te vozila koja one vuku kada ulaze na carinsko područje Zajednice.

2.   Životinje i vozila koja one vuku iz stavka 1. mogu ostati u carinskom području Zajednice u razdoblju od tri mjeseca.

(b)    Željeznička prijevozna sredstva

Članak 721.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na željeznička prijevozna sredstva.

2.   Za potrebe ovog članka, željeznička prijevozna sredstva znači sve lokomotive, vagone i kompozicije te tračnička vozila bilo kojeg opisa koja se upotrebljavaju za prijevoz osoba ili robe.

3.   Postupak privremenog uvoza iz stavka 1. dozvoljava se pod uvjetom da željeznička prijevozna sredstva:

(a)	pripadaju osobi s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice;

(b)	su registrirana u željezničkoj mreži izvan carinskog područja Zajednice.

4.   Željeznička prijevozna sredstva mogu ostati u carinskom području Zajednice 12 mjeseci.

5.   Odstupajući od članka 717.:

(a)	željeznička prijevozna sredstva mogu se staviti na raspolaganje osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice pod uvjetom da se upotrebljavaju zajednički u okviru ugovora na temelju kojega svaka mreža može upotrebljavati tračnička vozila drugih mreža kao vlastita tračnička vozila;

(b)

u iznimnim slučajevima, carinska tijela mogu dopustiti da osoba s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice uveze i upotrebljava vagone namijenjene za prijevoz robe koja je bila stavljena u postupak privremenog uvoza u ograničenom razdoblju kojeg određuju navedena tijela u skladu s okolnostima pojedinačnog slučaja.

(c)    Zračna prijevozna sredstva

Članak 722.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na zračna prijevozna sredstva.

2.   Prijevozno sredstvo iz stavka 1. može ostati na carinskom području Zajednice onoliko dugo koliko je potrebno za obavljanje postupaka za koje se zahtijeva privremeni uvoz, npr. prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje putnika, utovar i istovar robe, prijevoz i održavanje.

3.   Članak 718. stavci 6., 7. i 8. primjenjuju se na odgovarajući način na zrakoplove za komercijalnu uporabu. Prije svega, carinska tijela mogu, u iznimnim slučajevima, dopustiti osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice da uveze i upotrebljava zrakoplove stavljene u postupak privremenog uvoza u ograničenom razdoblju koje određuju navedena tijela u skladu s okolnostima pojedinačnog slučaja.

4.   Ako se prijevozno sredstvo iz stavka 1. upotrebljava za privatni zračni prijevoz, primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku 719. stavku 3.

5.   Prijevozno sredstvo iz stavka 4. može ostati na carinskom području Zajednice u razdoblju od šest mjeseci, s prekidima ili ne, u bilo kojih 12 mjeseci.

6.   Članak 719. stavci 8. do 12. primjenjuju se na odgovarajući način na zrakoplove za privatnu uporabu.

(d)    Morska i riječna prijevozna sredstva

Članak 723.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na sredstva za prijevoz morem ili unutarnjim plovnim putovima.

2.   Prijevozno sredstvo iz stavka 1. može ostati na carinskom području Zajednice onoliko dugo koliko je potrebno za obavljanje postupaka za koje se zahtijeva privremeni uvoz, npr. prijevoz, ukrcavanje i iskrcavanje putnika, utovar i istovar robe, prijevoz i održavanje.

3.   Članak 718. stavci 6. i 7. primjenjuju se na odgovarajući način na plovila za komercijalnu uporabu u morskom prijevozu ili prijevozu unutarnjim plovnim putovima. Prije svega, carinska tijela mogu, u iznimnim slučajevima, dopustiti osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice da uveze i upotrebljava plovila stavljena u postupak privremenog uvoza u ograničenom razdoblju koje određuju navedena tijela u skladu s okolnostima pojedinačnog slučaja.

4.   Ako se prijevozno sredstvo iz stavka 1. upotrebljava za privatni prijevoz morem ili unutarnjim plovnim putovima, primjenjuju se uvjeti utvrđeni u članku 719. stavku 3.

5.   Prijevozno sredstvo iz stavka 4. može ostati na carinskom području Zajednice šest mjeseci u razdoblju od 12 mjeseci, s prekidima ili bez.

6.   Članak 719. stavci 8. do 12. primjenjuju se na odgovarajući način na plovila za privatnu uporabu u morskom prijevozu ili prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

7.   Odstupajući od članka 717., u iznimnim slučajevima ako infrastruktura jezerskog pristaništa izvan carinskog područja Zajednice ne omogućuje pristajanje sredstava za prijevoz unutarnjim plovnim putovima za privatnu uporabu, carinska tijela mogu dopustiti da fizička osoba s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice uveze plovilo stavljeno u postupak privremenog uvoza i koje se upotrebljava na dijelu jezera koje pripada Zajednici, a koje se nalazi i na navedenom području i u zemlji u kojoj je plovilo registrirano. Osoba na koju se to odnosi pruža dokaz o neprikladnosti infrastrukture jezerskog pristaništa na način prihvatljiv carinskim tijelima.

(e)    Palete

Članak 724.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na palete.

2.   Palete čija se istovjetnost može ustanoviti, mogu ostati u carinskom području Zajednice u razdoblju od 12 mjeseci, što se može i skratiti na zahtjev dotične osobe.

3.   Palete osim onih iz stavka 2. mogu ostati na carinskom području Zajednice u razdoblju od šest mjeseci, što se može i skratiti na zahtjev predmetne osobe.

(f)    Kontejneri

Članak 725.

1.   Postupak privremenog uvoza primjenjuje se na kontejnere koji su odobreni za prijevoz pod carinskom plombom ili imaju jednostavne oznake kada se unose na carinsko područje Zajednice u ime svojih vlasnika, korisnika ili zastupnika jedne ili druge strane.

2.   Kontejneri osim onih iz stavka 1. stavljaju se u postupak privremenog uvoza ako to odobre carinska tijela države članice kojoj je podnesen zahtjev za stavljanje u postupak.

3.   Kontejneri stavljeni u postupak privremenog uvoza mogu ostati na carinskom području Zajednice u razdoblju od 12 mjeseci.

4.   Kontejneri stavljeni u postupak privremenog uvoza mogu se koristiti u unutarnjem prometu prije njihova ponovnog izvoza iz carinskog područja Zajednice. Međutim, kontejneri se smiju koristiti samo jednom tijekom svog boravka u državi članici, za prijevoz robe ukrcane i istovarene u području navedene država članice te koja se namjerava istovariti na području iste države članice, ako bi inače istim područjem kontejneri prometovali prazni.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 729. stavak 1., pribor kontejnera i uobičajena oprema kontejnera može se uvesti ili s kontejnerom za naknadni ponovni izvoz zasebno ili s drugim kontejnerom, ili zasebno za naknadni ponovni izvoz s kontejnerom.

Članak 726.

1.   Članak 725. stavak 1. primjenjuje se na kontejnere, bilo da su bili odobreni za prijevoz pod carinskom plombom ili ne, na kojima su sljedeći podaci trajno označeni na primjerenom i jasno vidljivom mjestu:

(a)	identitet vlasnika ili rukovatelja;

(b)	identifikacijske oznake i brojevi kontejnera, koje su dali vlasnik ili rukovatelj;

(c)	tara težina kontejnera uključujući njegovu trajno pričvršćenu opremu; i

(d)	država kojoj kontejner pripada.

Međutim, podaci iz podstavka (c) ne označavaju se na kontejnerima s pomičnim dijelovima koji se koriste za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz, a podaci iz podstavka (d) ne označavaju se na kontejnerima koji služe za zračni prijevoz.

2.   Država kojoj kontejner pripada može biti prikazana ili s punim imenom ili ISO alpha-2 šifrom za odnosnu državu utvrđenu međunarodnim standardom ISO 3166 ili s karakterističnim kraticama države u kojoj je registrirano motorno vozilo u međunarodnom cestovnom prometu ili s brojevima, ako je riječ o kontejnerima s pomičnim dijelovima koji se koriste za kombinirani željezničko-cestovni prijevoz. Identitet vlasnika ili rukovatelja može se prikazati ili punim imenom/nazivom ili prepoznatljivom identifikacijskom oznakom, bez simbola kao što su grb ili zastava.

3.   Ako je kontejner označen u skladu sa stavcima 1. i 2. kao da pripada državi članici, smatra se da ispunjava uvjete utvrđene u člancima 9. i 10. Ugovora.

Međutim, korisnik postupka, na zahtjev carinskih tijela države članice u kojoj se kontejner čuva, pruža informacije o carinskom statusu kontejnera.

Članak 727.

1.   Kontejneri koji:

(a)	nose, pored podataka predviđenih člankom 726. stavkom 1., sljedeće podatke, koji se unose u verifikacijsku pločicu u skladu s pravilima iz stavka 2.: — serijski broj proizvođača (broj proizvođača), i — ako su obuhvaćeni homologacijom, identifikacijskim brojevima ili slovima tipa;

(b)	ispunjavaju tehničke uvjete iz stavka 2.; i

(c)	koje je odobrila država članica ili jedna od država navedenih u Prilogu 99. u skladu s postupcima predviđenima u stavku 2.,

smatraju se odobrenim za prijevoz pod carinskom oznakom.

2.   Tehnička pravila koja se primjenjuju na kontejnere koji mogu biti odobreni za prijevoz pod carinskom plombom i postupci u vezi s tim odobrenjem su u skladu s onima sadržanima u dijelu I. i dijelu. II Priloga 7. Konvencije TIR priložene Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2112/78 (25). Svaka izmjena koja je stupila na snagu, a odnosi se na Prilog 7. Konvencije TIR također se primjenjuje u smislu ove Uredbe.

Navedena pravila primjenjuju se u skladu s pojašnjenjima u dijelu III. navedenog Priloga 7.

3.   Ako se utvrdi da kontejneri koji su bili odobreni nisu u skladu s tehničkim pravilima iz stavka 2., ili ako kontejner ima veće oštećenje i tako više ne ispunjava standarde po kojima je odobren za prijevoz pod carinskom plombom, carinarnica postupa u skladu s Prilogom 100.

Članak 728.

Članak 725. stavak 4. primjenjuje se u skladu s pojašnjenjem iz Priloga 101.

(g)    Zamjenski dijelovi, pribor i uobičajena oprema

Članak 729.

1.   Postupak privremenog uvoza odobrava se za uobičajene zamjenske dijelove, pribor i opremu, uključujući uređaj za smještanje, osiguranje ili zaštitu robe, uvezene s prijevoznim sredstvom ili odvojeno od prijevoznog sredstva za koje su namijenjeni.

2.   Zamjenski dijelovi zajedno s ili odvojeno od prijevoznog sredstva za koje su namijenjeni upotrebljavaju se isključivo za obavljanje manjih popravaka i rutinsko održavanje navedenog prijevoznog sredstva.

3.   Postupci rutinskog održavanja i popravci prijevoznog sredstva koji su postali nužni na putu za carinsko područje Zajednice ili u njemu ne predstavljaju promjenu u smislu članka 137. Zakonika i mogu se obavljati tijekom razdoblja privremenog uvoza.

Odsjek 2.

Odobravanje primjene postupaka

(a)    Općenito

Članak 730.

Osim ako se ne primjenjuje članak 724. stavak 3. i članak 725. stavak 2., i ne dovodeći u pitanje članak 728., postupak za prijevozna sredstva odobrava se bez pisanog zahtjeva ili odobrenja.

U tom se slučaju radnja predviđena člankom 233. smatra zahtjevom za privremeni uvoz, a izostanak djelovanja od strane carinskih tijela odobrenjem.

Članak 731.

Primjena postupka može se odobriti za palete iz članka 724. stavka 2. i za kontejnere iz članka 725. stavka 1. u skladu s postupkom iz članka 730. ako korisnik postupka:

(a)	je zastupan na carinskom području Zajednice i određenim carinskim tijelima svake države članice u kojoj se palete ili kontejneri trebaju čuvati dostavlja podatke koji omogućuju prepoznavanje njegovog zastupnika i opseg ovlasti te osobe;

(b)	na zahtjev određenih carinskih tijela države članice u kojoj se palete ili kontejneri čuvaju, dostavlja podatke o mjestu i datumu unosa paleta i kontejnera u carinsko područje Zajednice, mjestu i datumu njihovog iznosa s tog područja te kretanju paleta ili kontejnera po tome području.

(b)    Posebni slučajevi

Članak 732.

1.   Ako se primjenjuju članci 724. stavak 3. i 725. stavak 2., kako bi mogao koristiti postupak privremenog uvoza, proizvođač ili njegov zastupnik podnosi zahtjev nadležnoj carinarnici države članice u kojoj se kontejneri ili palete koji se stavljaju u postupak unose u carinsko područje Zajednice.

2.   Zahtjev se podnosi pisanim putem u bilo kojem obliku prihvatljivom carinskim tijelima. Sadrži sljedeće podatke:

(a)	ime, naziv poslovnog subjekta i adresu proizvođača ili njegovog zastupnika;

(b)	izjavu kojom se obvezuje pridržavati se članka 731. točke (b).;

(c)	ako se primjenjuje članak 724. stavak 3., broj i opis i paleta.

3.   Zahtjev može biti opće naravi i obuhvaćati više od jednog postupka privremenog uvoza.

4.   Za jedinstveni postupak privremenog uvoza zahtjev se zamjenjuje podnošenjem popisa predviđenog člankom 736. stavkom 1. točkom (b).

Članak 733.

1.   Carinarnica na koju je zahtjev naslovljen o njemu odlučuje i po potrebi izdaje „privremeno” odobrenje za uvoz, u daljnjem tekstu odobrenje.

2.   Odobrenje se izdaje samo za kontejnere čiju je istovjetnost moguće utvrditi pri ponovnom izvozu.

3.   Odobrenje potpisuje nadležna carinarnica, koja zadržava primjerak. U njemu je naveden, između ostalog, način na koji proizvođač dostavlja podatke predviđene člankom 731. točkom (b).

4.   Odobrenje može biti opće naravi i obuhvaćati više od jednog postupka privremenog uvoza.

5.   Za jedinstveni postupak privremenog uvoza, prihvat izjave predviđen člankom 736. stavkom 1. točkom (b) od carinskih tijela istovjetan je odobrenju.

(c)    Rokovi iz članka 140. Zakonika

Članak 734.

U smislu članka 140. stavka 3. Zakonika, članak 694. stavak 2. primjenjuje se na prijevozno sredstvo. Ako korisnik postupka može dokazati da se palete iz članka 724. stavaka 3. i 4. ili kontejneri iz članka 725. stavka 1. i 2. nisu upotrebljavali neko vrijeme, takva neuporaba smatra se iznimnom okolnosti koja opravdava produljenje roka.

Odsjek 3.

Stavljanje robe u postupak

Članak 735.

1.   Prijevozno sredstvo stavlja se u postupak privremenog uvoza kako je predviđeno člankom 232. stavkom 1.

2.   Sukladno članku 88. Zakonika, stavljanje u postupak privremenog uvoza prijevoznih sredstava koja nisu deklarirana ne podliježe polaganju osiguranja.

Članak 736.

1.   Odstupajući od članka 735. stavka 1., ako nadzorna carinarnica u trenutku stavljanja u postupak ili prilikom kontrole smatra da postoji ozbiljan rizik od neispunjavanja obveze ponovnog izvoza prijevoznog sredstva, postupak privremenog uvoza primjenjuje se s tim da se:

(a)	podnese deklaracija sastavljena u skladu s člankom 205. stavkom 1. ili isprava predviđena međunarodnom Konvencijom, kako je navedeno u članku 205. stavku 3.;

(b)

u slučaju kontejnera, usmena deklaracija, kako je navedeno u članku 229. stavku 1., poprati popisom. Popis sadrži: i. ime, naziv poslovnog subjekta i adresu proizvođača ili njegovog zastupnika; ii. način prepoznavanja kontejnera; iii. broj kontejnera i količina i vrsta uobičajenih zamjenskih dijelova, pribora i opreme.

2.   Odstupajući od članka 735. stavka 1., predmeti iz članka 729. stavka 1. koji su uvezeni odvojeno od prijevoznog sredstva kojem su namijenjeni podliježu formalnostima utvrđenima u stavku 1. točki (a), ne dovodeći u pitanje šire mogućnosti predviđene važećim sporazumima.

3.   Odstupajući od članka 735. stavka 2., ako nadzorna carinarnica smatra da se primjenjuje stavak 1. i da plaćanje carinskog duga koji bi mogao nastati nije sigurno, zahtijeva se polaganje osiguranja.

Članak 737.

1.   Prijevozno sredstvo stavljeno u postupak privremenog uvoza po završetku postupka unutarnje proizvodnje smatra se prijevoznim sredstvom koje je bilo uneseno u carinsko područje Zajednice.

2.   Datum stavljanja u postupak privremenog uvoza prijevoznog sredstva iz stavka 1. je datum njegove prve uporabe u okviru postupka.

3.   U smislu ispunjavanja obrasca za završetak postupka predviđenog u okviru postupka unutarnje proizvodnje, korisnik postupka privremenog uvoza izdaje korisniku odobrenja za unutarnji postupak potvrdu koja zamjenjuje isprave predviđene člankom 595. stavkom 3.

Odsjek 4.

Završetak postupka

Članak 738.

Dijelovima koji su zamijenjeni nakon popravka ili održavanja i novim zamjenskim dijelovima koji su oštećeni ili neispravni određuje se carinski dopušteno postupanje ili uporaba dozvoljena za uvoznu robu.

Članak 739.

U slučaju željezničkih prijevoznih sredstava iz članka 721. i paleta iz članka 724. koji se upotrebljavaju zajedno u okviru sporazuma, postupak se također završava kada se željezničkim prijevoznim sredstvima istog tipa ili paletama istog tipa ili jednake vrijednosti kao one koji su stavljene na raspolaganje osobi s poslovnim nastanom u carinskom području Zajednice odredi carinski dopušteno postupanje ili uporaba.

Članak 740.

1.   Ako se prijevozno sredstvo stavi u postupak privremenog uvoza kako je predviđeno člankom 735., postupak se završava:

(a)	u slučaju ponovnog izvoza, na način iz članka 232. stavka 2.

(b)	u slučaju deklaracije za bilo koje drugo carinski dopušteno postupanje ili uporabu, na način određen za deklaracije za predmetno postupanje ili uporabu.

2.   Ako se primijenio članak 736., postupak privremenog uvoza završava se za predmetno prijevozno sredstvo podnošenjem prijevoznog sredstva u carinski dopušteno postupanje ili uporabu zajedno s deklaracijom ili ispravom iz članka 736. u roku kojeg utvrdi carinarnica ako je navedena isprava ili deklaracija podnesena.

Odsjek 5.

Završne odredbe

Članak 741.

Ovaj odjeljak ne utječe na važeće odredbe u području prijevoza, prije svega one koje uređuju uvjete stavljanja u postupak i radnji.

Članak 742.

Carinska tijela mogu opozvati odobrenje za privremeni uvoz za prijevozna sredstva ako, ne dovodeći u pitanje odstupanja predviđena u ovom Poglavlju ili šire mogućnosti predviđene važećim sporazumima, otkriju između ostalog:

—	da je cestovno prijevozno sredstvo za komercijalnu uporabu bilo korišteno u unutarnjem prometu,

—	da je prijevozno sredstvo za privatnu uporabu bilo korišteno u komercijalne svrhe u unutarnjem prometu,

—

da je prijevozno sredstvo bilo iznajmljeno, posuđeno ili stavljeno na raspolaganje nakon njegovog uvoza ili, ako je bilo iznajmljeno, posuđeno ili stavljeno na raspolaganje u trenutku uvoza, ako je bilo ponovno iznajmljeno ili stavljeno u pod-najam ili posuđeno ili stavljeno na raspolaganje drugoj osobi u carinskom području Zajednice u bilo koju svrhu osim neposrednog ponovnog izvoza.

Odjeljak 4.

Posebni načini završetka postupka

Članak 743.

Za potrebe ovog Poglavlja, u dogovoru s carinskim tijelima uvijek je moguće robu ustupiti državnoj riznici, u iznimnim utemeljenim slučajevima.

Odjeljak 5.

Mjere trgovinske politike

Članak 744.

Ako akti Zajednice predviđaju mjere trgovinske politike o:

(a)	puštanju robe u slobodni promet, navedene mjere ne primjenjuju se ni na stavljanje robe u postupak privremenog uvoza ni na vrijeme u kojem roba ostaje u okviru postupka;

(b)	robi unesenoj u carinsko područje Zajednice, navedene mjere primjenjuju se ako je roba stavljena u postupak privremenog uvoza;

(c)	izvozu, navedene mjere ne primjenjuju se ako je roba koja nije roba Zajednice ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice nakon što je stavljena u postupak privremenog uvoza.

Članak 745.

Puštanje uvozne robe u slobodni promet podliježe primjeni, od strane carinskih tijela, svih mjera trgovinske politike važećih za navedenu robu u trenutku prihvata deklaracije za puštanje robe u slobodni promet.

Odjeljak 6.

Razmjena informacija

Članak 746.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)	slučajeve u kojima se članak 696. primjenjuje sukladno članku 229. stavku 1. točki (c);

(b)	podatke iz Priloga 102. za svako odobrenje u kojem vrijednost uvozne robe premašuje 4 000 ECU-a i u kojem je privremeni uvoz bio odobren sukladno članku 688.;

(c)	podatke iz Priloga 103. za svako odobrenje u kojem je privremeni uvoz bio odobren sukladno članku 689.

2.   Podaci iz stavka 1. točaka (b) i (c) šalju se do 15. ožujka i 15. rujna svake godine za odobrenja izdana tijekom prethodnog šestomjesečnog razdoblja. Komisija ih prosljeđuje ostalim državama članicama, a Odbor ih pregledava ukoliko se to prosudi potrebnim.

Članak 747.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)	popis carinskih tijela kojima se zahtjevi moraju podnijeti, osim na temelju članaka 695., 696. i 697.;

(b)	popis carinarnica ovlaštenih za prihvat deklaracija za postupak sukladno člancima 695., 696. i 697.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 649. stavaka 2. i 3.

POGLAVLJE 6.

Vanjska proizvodnja

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 748.

Za potrebe ovog Poglavlja:

(a)	glavni dobiveni proizvodi znači: dobiveni proizvodi za čiju je proizvodnju odobrena primjena postupka vanjske proizvodnje;

(b)	sporedni dobiveni proizvodi znači: dobiveni proizvodi osim onih za koje je odobren postupak, koji nužno nastaju u postupku vanjske proizvodnje;

(c)	gubici znači: dio privremeno izvezene robe koji se uništi ili izgubi tijekom proizvodne radnje, prije svega ishlapljivanjem, sušenjem, otplinjivanjem ili izluženjem;

(d)	količinska metoda znači: način izračuna udjela privremeno izvezene robe sadržane u različitim dobivenim proizvodima na osnovi količine te robe;

(e)	vrijednosna metoda znači: način izračuna udjela privremeno izvezene robe sadržane u različitim dobivenim proizvodima na osnovi vrijednosti tih dobivenih proizvoda;

(f)	prethodni izvoz znači: sustav predviđen člankom 154. stavkom 4. Zakonika;

(g)	postupak kod više carinarnica znači: sustav pomoću kojega se dobiveni proizvodi puštaju u slobodni promet s ili bez potpunog oslobođenja od plaćanja uvoznih carina u drugoj carinskoj upravi od one iz koje je roba bila privremeno izvezena;

(h)	iznos koji se odbija znači: uvozne carine koje bi se primjenjivale na privremeno izvezenu robu da je bila uvezena u carinsko područje Zajednice iz zemlje u kojoj je bila podvrgnuta proizvodnoj radnji ili posljednjoj proizvodnoj radnji;

(i)

troškovi utovara, prijevoza i jamstva znači: svi troškovi nastali u vezi s utovarom, prijevozom i jamstvom robe, uključujući: — provizije i posredničke usluge, osim nabavnih provizija, — trošak kontejnera koji nisu sastavni dio privremeno izvezene robe, — trošak pakiranja uključujući rad i materijale, — troškove postupanja s robom nastale u vezi s prijevozom.

Odsjek 1.

Odobravanje uporabe postupka - redoviti postupak

Članak 749.

1.   Za potrebe članka 148. stavka (b) Zakonika, carinska tijela utvrđuju da je moguće ustanoviti da su dobiveni proizvodi bili proizvedeni od privremeno izvezene robe, prije svega sljedećim putem:

(a)	navođenjem ili opisom posebnih oznaka ili brojeva proizvođača;

(b)	stavljanjem plombi, pečata, pričvršćenih oznaka ili drugih znakova raspoznavanja;

(c)	uzimanjem uzoraka, slika ili tehničkih opisa;

(d)	provedbom analiza;

(e)	provjerom pratećih isprava koje se odnose na promatranu transakciju (kao što su ugovori, korespondencija ili računi) koji jasno kazuju da se dobiveni proizvodi moraju proizvesti od privremeno izvezene robe.

Carinska tijela također mogu upotrijebiti „informativnu ispravu o olakšanju privremenog izvoza robe poslane iz jedne zemlje za proizvodnju, preradu ili popravak u drugoj” predviđenu preporukom Vijeća za carinsku suradnju od 3. prosinca 1963. i sadržanom u Prilogu 104.

2.   Ako se postupak zahtijeva radi popravka robe, u standardnom sustavu razmjene ili ne, carinska tijela utvrđuju da se privremeno izvezena roba može popraviti. Ako carinska tijela smatraju da taj uvjet nije ispunjen, odbijaju odobrenje.

3.   Ako se zahtijeva sustav standardne razmjene, carinska tijela, između ostalog, koriste metode provjere navedene u stavku 1. točkama (a), (c), (d) ili (e). U slučaju iz stavka 1. točke (e), u pratećim ispravama jasno je navedeno da će se predmetni popravak obaviti dostavom nadomjesne robe koja ispunjava uvjete navedene u članku 155. stavku 1. Zakonika.

4.   Za potrebe stavka 3., carinska tijela, prije svega, utvrđuju da uporaba postupka kojim se provodi nadomještanje, kako je predviđeno člankom 154. stavkom 1. Zakonika, nije dozvoljena kao sredstvo poboljšanja tehničkih svojstava robe.

U tu svrhu treba provjeriti:

—	ugovore i ostale prateće isprave koje se odnose na popravak, i

—	ugovore o prodaji ili leasingu i/ili račune koji se odnose na privremeno izvezenu robu ili robu koja sadrži privremeno izvezenu robu, prije svega u njima navedene uvjete.

5.   Ako nije moguće utvrditi hoće li se dobiveni proizvodi proizvesti od privremeno izvezene robe, a carinskim tijelima se podnese zahtjev za odstupanje na temelju članka 148. stavka (b) Zakonika, tijela zahtjev šalju Komisiji.

Članak 750.

1.   Zahtjev se ispunjava u skladu s člankom 497. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 67./E, a podnosi ga osoba kojoj se odobrenje može odobriti na temelju članka 86., 147. i 148. Zakonika.

2.

(a) Zahtjev se podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj se nalazi roba za privremeni izvoz. (b) Ako se očekuje da će se roba izvesti iz nekoliko država članica, može se podnijeti zahtjev za jedinstveno odobrenje. Taj se zahtjev podnosi carinskim tijelima koje odredi država članica u kojoj se nalazi dio robe. U tom slučaju, zahtjev uključuje sve podatke o slijedu postupaka i očekivana mjesta privremenog izvoza.

Članak 751.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 760. i 761., odobrenja izdaju carinska tijela kojima je zahtjev podnesen na temelju članka 750. stavka 2. i izdaje se u skladu s člankom 500. i u skladu s oglednim primjerkom iz Priloga 68./E.

Odstupajući od članka 500. stavka 3. i u posebno utemeljenim iznimnim slučajevima, carinska tijela mogu izdati retroaktivno odobrenje. Retroaktivni učinak tog odobrenja ne smije ići dalje od dana podnošenja zahtjeva. To se odstupanje ne primjenjuje na standardnu zamjenu uz prethodni izvoz.

2.   Ako se primjenjuje članak 750. stavak 2. točka (b), odobrenje se ne može izdati bez suglasnosti carinskih tijela koja su odredile države članice u kojima se nalaze mjesta navedena na zahtjevu. Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

carinska tijela kojima je podnesen zahtjev, nakon što su utvrdila da se gospodarski uvjeti za predviđeni postupak mogu smatrati ispunjenima, zahtjev i nacrt odobrenja dostavljaju ostalim carinskim tijelima na koje se to odnosi; navedeni nacrt uključuje najmanje normativ proizvodnje, odobrene metode za utvrđivanje istovjetnosti, carinarnice iz točke 11. predloška odobrenja iz Priloga 68./E, po potrebi carinarnicu odgovornu za postupak („nadzorna carinarnica”) i sve pojednostavnjene postupke upotrijebljene za početak postupka ili puštanje u slobodni promet u okviru postupaka, kao i pravila koja, između ostalog, treba uzeti u obzir radi obavještavanja nadzorne carinarnice;

(b)	ostala odnosna carinska tijela obavješćuju o postojanju prigovora što je moguće prije, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od datuma slanja zahtjeva i nacrta odobrenja;

(c)	carinska tijela iz točke (a) mogu izdati odobrenje ako nisu zaprimila nikakve informacije o postojanju prigovora na nacrt odobrenja u roku navedenom u podstavku (b);

(d)	država članica, koja izdaje odobrenje, presliku odobrenja šalje svim prethodno navedenim državama članicama.

Odobrenja izdana na taj način valjana su samo u prethodno navedenim državama članicama.

Države članice Komisiji dostavljaju nazive i adrese carinskih tijela određenih za primanje zahtjeva i nacrta odobrenja iz podstavka (a). Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Članak 752.

1.   Odobrenje za primjenu sustava standardne zamjene bez prethodnog uvoza može se također upotrebljavati za ponovni uvoz dobivenih proizvoda umjesto nadomjesnih proizvoda, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti.

2.   Ako okolnosti to nalažu i ako su svi uvjeti za odobrenje uporabe sustava standardne zamjene bez prethodnog uvoza ispunjeni, carinska tijela mogu dozvoliti korisniku odobrenja za postupak vanjske proizvodnje u kojem se ne predviđa uporaba tog sustava da uveze nadomjesne proizvode.

Osobe na koje se to odnosi u tu svrhu podnose zahtjev najkasnije do trenutka uvoza proizvoda.

Članak 753.

Carinska tijela određuju razdoblje valjanosti odobrenja uzimajući u obzir gospodarske uvjete i posebne potrebe podnositelja zahtjeva.

Ako je razdoblje valjanosti dulje od dvije godine, gospodarski uvjeti na temelju kojih je odobrenje izdano ponovno se provjeravaju u vremenskim razdobljima koja su navedena u odobrenju.

Članak 754.

1.   Rok u kojem se dobiveni proizvodi moraju ponovno uvesti u carinsko područje Zajednice određuje se s obzirom na vrijeme potrebno za dovršavanje proizvodnih radnji i prijevoz privremeno izvezene robe i dobivenih proizvoda. Taj se rok računa od datuma prihvaćanja deklaracije za stavljanje u postupak.

2.   U okviru sustava standardne zamjene bez prethodnog uvoza, rok u kojem se nadomjesni proizvodi moraju uvesti u carinsko područje Zajednice određuje se s obzirom na vrijeme potrebno za zamjenu privremeno izvezene robe i za prijevoz privremeno izvezene robe i nadomjesnih proizvoda. Taj se rok računa od datuma prihvaćanja deklaracije za stavljanje u postupak.

3.   Ponovni uvoz dobivenih proizvoda iz stavka 1. i uvoz nadomjesnih proizvoda iz stavka 2. smatra se obavljenim ako su proizvodi:

—	pušteni u slobodni promet, ili

—	stavljeni u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili u postupak carinskog skladištenja ili postupke unutarnje proizvodnje,

—	stavljeni u postupak vanjskog provoza Zajednice.

4.   Datum koji se uzima u obzir za primjenu ovog članka je datum prihvaćanja deklaracije za puštanje u slobodni promet ili deklaracije za stavljanje proizvoda u neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba iz stavka 3., ili datum unosa u slobodnu zonu ili slobodno skladište.

Članak 755.

Ako to nalažu okolnosti, rok iz članka 754. može se produljiti čak i ako je prvotni rok već istekao.

Članak 756.

1.   Ako to nalažu okolnosti, rok iz članka 157. Zakonika može se produljiti čak i nakon isteka prvotnog roka.

2.   U smislu članka 157. stavka 1. Zakonika, unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište ili u postupak carinskog skladištenja radi naknadnog izvoza smatra se izvozom.

Članak 757.

Ne dovodeći u pitanje članak 758., normativ proizvodnje iz članka 149. stavka 2. Zakonika utvrđuje se najkasnije u trenutku stavljanja robe u postupak, uzimajući u obzir tehničke podatke o predviđenom postupku ili postupcima ako su dostupni ili, ako nisu, podatke dostupne u Zajednici koji se odnose na postupke iste vrste.

Članak 758.

Ako to nalažu okolnosti, carinska tijela mogu utvrditi normativ proizvodnje nakon stavljanja robe u postupak, ali najkasnije u trenutku prihvata deklaracije za puštanje u slobodni promet dobivenih proizvoda.

Članak 759.

1.   Za potrebe članka 147. stavka 2. Zakonika, odobrenje iz članka 751. izdaje se na zahtjev osobe koja izvozi privremeno izvezenu robu čak i ako ona nije osoba koja obavlja proizvodne radnje. To se odstupanje traži u zahtjevu koji se podnosi carinskim tijelima države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima poslovni nastan. Također se primjenjuje i u slučaju postupka kod više carinarnica.

Odobrenje se izdaje podnositelju zahtjeva.

Odstupanje omogućuje osobi koja nije korisnik odobrenja da podnese deklaraciju za puštanje dobivenih proizvoda u slobodni promet te da mu se odobri uporaba postupka.

2.   Zahtjevu moraju biti priložene sve prateće isprave potrebne za provjeru. Na tim ispravama mora biti navedeno, prije svega:

—	prednosti do kojih bi dovela primjena članka 147. stavka 2. Zakonika u obliku veće prodaje izvozne robe u usporedbi s prodajom koja se vrši po uobičajenim uvjetima,

—	dokaz da zatraženo odstupanje ne bi naštetilo ključnim interesima proizvođača iz Zajednice koji izrađuju slične ili istovrijedne proizvode kao što su dobiveni proizvodi predviđeni za ponovni uvoz.

3.   Ako carinska tijela posjeduju sve potrebne podatke, Komisiji šalju zahtjev zajedno sa svojim mišljenjem.

Po primitku zahtjeva, Komisija dostavlja podatke državama članicama.

Komisija odlučuje u skladu s postupkom Odbora može li se i pod kojim uvjetom odobrenje izdati, a posebno navodi kontrolne mjere koje osiguravaju da se oslobođenje iz članka 151. Zakonika odobri samo za one dobivene proizvode koji stvarno sadrže privremeno izvezenu robu.

Odsjek 2.

Odobravanje uporabe postupka - pojednostavnjeni postupci

Članak 760.

1.   Ako se pojednostavnjeni postupci za stavljanje u postupak utvrđeni u članku 76. Zakonika ne primjenjuju, a proizvodne radnje se tiču popravka robe, carinarnica koju su carinska tijela ovlastila da izdaje odobrenja primjenom pojednostavnjenog postupka dopušta da se podnošenje deklaracije za stavljanje u postupak smatra podnošenjem zahtjeva za odobrenje.

U tom slučaju prihvat deklaracije se smatra odobrenjem, a naveden prihvat podliježe uvjetima koji uređuju izdavanje odobrenja.

2.   Deklaracijama podnesenima na temelju stavka 1. priložena je isprava koju je sastavio deklarant i koja, po potrebi, sadrži sljedeće podatke, osim ako se ti podaci mogu upisati u polje 44 obrasca koji se koristi za deklaraciju:

(a)	ako osoba koja podnosi zahtjev za uporabu postupka nije ista kao i deklarant, ime ili naziv poslovnog subjekta i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)	trgovački i/ili tehnički opis dobivenih proizvoda;

(c)	vrstu proizvodnih radnji;

(d)	vrijeme potrebno za ponovni uvoz dobivenih proizvoda;

(e)	normativ proizvodnje ili, prema potrebi, način utvrđivanja normativa proizvodnje;

(f)	načine utvrđivanja istovjetnosti.

Članak 498. primjenjuje se na odgovarajući način.

3.   Članak 502. primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 761.

1.   Ako se proizvodne radnje tiču popravaka nekomercijalne naravi, bez obzira na to jesu li plaćeni ili ne, carinarnica koju su odredila carinska tijela, na zahtjev deklaranta, dopušta da se deklaracija za puštanje u slobodni promet smatra zahtjevom za odobrenje. U tim slučajevima, prihvat deklaracije smatra se odobrenjem i navedeni prihvat podliježe uvjetima koji uređuju dodjelu odobrenja.

2.   Za potrebe stavka 1. „popravci nekomercijalne naravi” znači popravke robe, uključujući vraćanje robe u prvobitno stanje i dovođenje robe u red, koji:

—	se obavljaju povremeno, i

—	odnose se isključivo na robu za osobnu uporabu uvoznika ili njegove obitelji, koja po svojoj naravi ili količini ne odražava komercijalni interes.

3.   Na podnositelju zahtjeva je da dokaže nekomercijalnu narav robe. Carinarnica ne odobrava olakšice predviđene u stavku 1. ako nisu ispunjeni svi uvjeti.

Odjeljak 2.

Stavljanje robe u postupak

Članak 762.

Postupci koji uređuju stavljanje robe u postupak vanjske proizvodnje primjenjuju se na privremeni izvoz robe, uključujući privremeni izvoz robe koji se upotrebljava u sustavu standardne zamjene s prethodnim uvozom ili bez.

Odsjek 1.

Redoviti postupak

Članak 763.

1.   Osim ako se ne primjenjuju članci 760. i 761. deklaracija za stavljanje privremeno izvezene robe u postupak vanjske proizvodnje (izvozna deklaracija) podnosi se jednoj od carinarnica početka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 760., deklaracija iz stavka 1. podnosi se propisno ovlaštenoj carinarnici.

Članak 764.

1.   Deklaracija iz članka 763. ispunjava se u skladu s odredbama utvrđenima za izvoz.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 761., opis robe u deklaraciji iz stavka 1. odgovara podacima u odobrenju.

3.   Primjenjuju se odredbe članka 658. stavka 3.

Odsjek 2.

Pojednostavnjeni postupci

Članak 765.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se u skladu s člankom 277.

Odjeljak 3.

Pravo na oslobođenje u okviru postupka

Članak 766.

Ne dovodeći u pitanje članak 754. (rok predviđen člankom 149. stavkom 1. Zakonika), pravo na oslobođenje u okviru postupka vanjske proizvodnje podliježe podnošenju deklaracije za puštanje u slobodni promet.

Članak 767.

1.   Osim ako se ne primjenjuju članci 760. i 761., deklaracija za puštanje u slobodni promet podnosi se jednoj od carinarnica završetka postupka navedenih u odobrenju.

2.   Ako se primjenjuje članak 760., deklaracija iz stavka 1. podnosi se carinarnici koja je izdala odobrenje.

3.   Ako se primjenjuje članak 761., deklaracija za puštanje u slobodni promet podnosi se carinarnici koju su propisno ovlastila carinska tijela.

4.   Međutim, nadzorna carinarnica može dozvoliti da se deklaracija iz stavka 1. predoči drugoj carinarnici od one navedene u stavcima 1. i 2.

Članak 768.

1.   Deklaracija iz članka 767. ispunjava se u skladu s člancima 198. do 252.

2.   Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 761., opis dobivenih proizvoda ili nadomjesnih proizvoda u deklaraciji iz stavka 1. odgovara podacima iz odobrenja.

3.   Za potrebe članka 62. stavka 2. Zakonika, deklaraciji se prilažu one isprave koje su neophodne za puštanje robe u slobodni promet, kako je predviđeno člancima 218. do 221. i:

—	primjerak deklaracije za stavljanje u postupak ili, u slučaju postupka kod više carinarnica, obrazac INF 2 kako je predviđeno člankom 781., te

—

ako je deklaracija za puštanje u slobodni promet podnesena nakon isteka razdoblja utvrđenih u skladu s člankom 149. stavkom 1. Zakonika, i kada se primjenjuje članak 754. stavak 3., sve prateće isprave kojima je moguće provjeriti da je dobivenim ili nadomjesnim proizvodima određeno carinsko dopušteno postupanje ili uporaba u navedenom razdoblju.

Članak 769.

Pojednostavnjeni postupci predviđeni člankom 76. Zakonika primjenjuju se na puštanje u slobodni promet na temelju postupka i u skladu s člancima 254. do 267. i 278.

Odjeljak 4.

Odredbe koje se odnose na primjenu nameta

Članak 770.

U izračunu iznosa koji treba odbiti u skladu s prvim podstavkom članka 151. stavka 2. Zakonika, ne uzimaju se u obzir:

(a)

nameti predviđeni: — člankom 14. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2727/75 o tržištu žitarica (26), — člankom 13. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2759/75 o tržištu svinjskog mesa (27), — člankom 8. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2771/75 o tržištu jaja (28), — člankom 8. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2777/75 o tržištu mesa peradi (29), — člancima 25. i 25.a Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1035/72 o sektoru voća i povrća (30), — člankom 53. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 822/87 o tržištu vina (31);

(b)	antidampinške ili kompenzacijske carine,

koje bi se primjenjivale na privremeno izvezenu robu da je bila uvezena u predmetnu državu članicu iz zemlje u kojoj je bila podvrgnuta proizvodnoj radnji ili posljednjoj takvoj radnji.

Članak 771.

1.   Ako se primjenjuje drugi podstavak članka 151. stavka 2. Zakonika, troškovi utovara, prijevoza i osiguranja za privremeno izvezenu robu do mjesta u kojoj je obavljena proizvodna radnja ili posljednja takva radnja, ne uključuju se u:

—	vrijednost privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir pri određivanju carinske vrijednosti dobivenih proizvoda u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. Zakonika,

—	proizvodne troškove, ako se vrijednost privremeno izvezene robe ne može odrediti primjenom članka 32. stavka 1. točke (b) podtočke i. iz prve alineje.

2.   Proizvodni troškovi iz stavka 1. uključuju troškove utovara, prijevoza i osiguranja za dobivene proizvode od mjesta obavljanja proizvodne radnje ili posljednje takve radnje do mjesta njihova unosa u carinsko područje Zajednice.

3.   Troškovi popravka iz članka 153. Zakonika obuhvaćaju sva izvršena ili predviđena ukupna plaćanja korisnika odobrenja za obavljene popravke osobi ili u korist osobe koja obavlja popravke i uključuju sva izvršena ili predviđena plaćanja korisnika odobrenja koji su uvjet za popravak privremeno izvezene robe osobi koja obavlja popravke ili za ispunjavanje njezinih obveza.

Nije nužno da takvo plaćanje ima oblik prijenosa novca. Plaćanje se može izvršiti pomoću akreditiva ili prenosivih vrijednosnih papira i to izravno ili neizravno.

Članak 143. primjenjuje se za ocjenu odnosa između korisnika odobrenja i izvođača.

Članak 772.

1.   Udjel privremeno izvezene robe u dobivenim proizvodima izračunava se po jednoj od metoda iz članaka 773. do 775. ako svi dobiveni proizvodi, osim sporednih dobivenih proizvoda iz članka 774. stavka 3. koji su rezultat određenog postupka preradbe, nisu pušteni istodobno u slobodni promet.

2.   Udjeli iz članaka 773. do 775. izračunavaju se na temelju primjeraka navedenih u Prilogu 105. ili po bilo kojoj drugoj metodi koja daje iste rezultate.

Članak 773.

1.   Ako se iz postupaka unutarnje proizvodnje dobije samo jedna vrsta dobivenih proizvoda od jedne ili više vrsta privremeno izvezene robe, količinska metoda (dobiveni proizvodi) upotrebljava se za određivanje iznosa koji se odbija kod puštanja dobivenih proizvoda u slobodni promet.

2.   Za potrebe stavka 1., količina svake vrste privremeno izvezene robe koja odgovara količini dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet i koja se uračunava kod određivanja iznosa koji mora biti odbijen izračunava se tako da se cjelokupna količina svake vrste privremeno izvezene robe pomnoži s koeficijentom koji odgovara udjelu količine dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet u cjelokupnoj količini dobivenih proizvoda.

Članak 774.

1.   Ukoliko se postupkom vanjske proizvodnje dobiva nekoliko vrsta dobivenih proizvoda od jedne ili nekoliko vrsta privremeno izvezene robe i svi su elementi navedene robe prisutni u svakom različitom dobivenom proizvodu, količinska metoda (privremeno izvezena roba) upotrebljava se za određivanje iznosa koji se treba odbiti pri puštanju u slobodni promet dobivenih proizvoda.

2.   Prilikom odlučivanja primjenjuje li se metoda iz stavka 1., gubici se ne uzimaju u obzir.

3.   Pri određivanju udjela privremeno izvezene robe, sporedni dobiveni proizvodi koji predstavljaju otpatke, talog, odreske i ostatke smatraju se gubicima.

4.   Ako se primjenjuje stavak 1., količina svake vrste privremeno izvezene robe koja se upotrebljava u proizvodnji svake vrste dobivenog proizvoda određuje se tako da se redom cjelokupna količina svake vrste privremeno izvezene robe pomnoži s koeficijentima koji odgovaraju odnosu između količine navedene robe koja se nalazi u svakoj vrsti dobivenog proizvoda i cjelokupne količine navedene robe koja se nalazi u dobivenim proizvodima kao cjelina.

5.   Količina svake vrste privremeno izvezene robe koja odgovara količini svake vrste dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet koja se uračunava kod određivanja iznosa koji se odbija izračunava se tako da se koeficijent izračunan po metodi iz članka 773. stavka 2. pomnoži s količinom svake vrste privremeno izvezene robe korištene u proizvodnji svake vrste dobivenog proizvoda, izračunanom u skladu sa stavkom 4.

Članak 775.

1.   Ako se ne primjenjuju članci 773. i 774., primjenjuje se vrijednosna metoda.

Međutim, uz suglasnost korisnika odobrenja i u smislu pojednostavnjenja, carinska tijela mogu primijeniti količinsku metodu (privremeno izvezena roba) umjesto vrijednosne metode ako bi obje metode dale slične rezultate.

2.   Kako bi se odredila količina svake vrste privremeno izvezene robe korištene u proizvodnji svake vrste dobivenih proizvoda, cjelokupna količina privremeno izvezene robe množi se uzastopnim koeficijentima koji odgovaraju omjeru između carinske vrijednosti svake vrste dobivenih proizvoda i ukupne carinske vrijednosti tih proizvoda.

3.   Ako jedna vrsta dobivenih proizvoda nije ponovno uvezena, vrijednost tog proizvoda u smislu vrijednosne metode je zadnja prodajna cijena istog ili sličnog proizvoda u Zajednici, s tim da na tu cijenu nije utjecala povezanost između kupca i prodavatelja.

Članak 143. primjenjuje se za ocjenu odnosa između kupca i prodavatelja.

Ako se vrijednost ne može utvrditi primjenom prethodno navedenih odredaba, određuju je carinska tijela nekom drugom prihvatljivom metodom.

4.   Količina svake vrste privremeno izvezene robe koja odgovara količini svake vrste dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet koja se uračunava kod određivanja iznosa kojeg treba odbiti izračunava se tako da se koeficijent izračunan po metodi iz članka 773. stavka 2. množi s količinom svake vrste privremeno izvezene robe korištene u proizvodnji tih proizvoda, izračunanom u skladu sa stavkom 2.

Članak 776.

1.   Ako se izdaje odobrenje za vanjsku proizvodnju koje se ne odnosi na popravak, a carinsko tijelo je u mogućnosti, uz pristanak korisnika odobrenja, odrediti približan iznos carine koju treba platiti sukladno odredbama o djelomičnom oslobođenju od plaćanja uvoznih carina, navedeno tijelo može odrediti prosječnu stopu primjenjivu na sve proizvodne radnje koje se izvode s navedenim odobrenjem (zbirni završetak) u slučaju poduzeća koja često izvode postupke vanjske proizvodnje.

2.   Stopa iz stavka 1. određuje se za razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci, i to na osnovi:

—	unaprijed približne procjene iznosa, dospjele u tom razdoblju, ili

—	stečenog iskustva s obzirom na naplatu plaćenog iznosa u prethodnim jednako dugim razdobljima.

Stopa se može po potrebi povisiti, kako bi se osiguralo da iznos proknjižene uvozne carine nije manji od propisanog iznosa.

3.   Stopa iz stavka 1. primjenjuje se za privremeni obračun nameta za dobivene proizvode puštene u slobodni promet u referentnom razdoblju koje je jednako razdoblju koje je bilo korišteno za izračune iz stavka 2. i nije potrebno točno izračunati stvarni iznos uvozne carine dospjele kod svakog puštanja robe u slobodni promet.

4.   Iznos uvozne carine obračunat primjenom ovog članka knjiži se pod uvjetima i u rokovima predviđenim člancima 217. do 232. Zakonika.

5.   Na kraju svakog referentnog razdoblja carinska tijela poduzimaju zbirni završetak postupka i obavljaju završni obračun u skladu s odredbama koje se odnose na djelomično oslobođenje od plaćanja uvoznih carina.

6.   Ako se kod završnog obračuna utvrdi da je iznos uvozne carine, koji je proknjižen, previsok ili da je, unatoč povećanju u skladu sa stavkom 2., iznos proknjižene uvozne carine niži od propisanog iznosa, potrebno je izvršiti prilagodbu.

Odjeljak 5.

Postupak kod više carinarnica

Članak 777.

1.   Carinska tijela iz članka 751. dopuštaju uporabu sustava postupaka kod više carinarnica ili:

(a)	u vezi s odobrenjem iz članka 147. ili članka 152. Zakonika; ili

(b)	na poseban zahtjev korisnika odobrenja koji je podnesen nakon izdavanja odobrenja, ali prije nego su dobiveni ili nadomjesni proizvodi bili pušteni u slobodni promet.

2.   Uporaba sustava postupaka kod više carinarnica ne odobrava se u okviru sustava standardne zamjene s prethodnim uvozom.

Članak 778.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 783., ako se upotrebljava sustav postupaka kod više carinarnica upotrebljava se informativni obrazac poznat kao „INF 2”.

2.   Informativni obrazac INF 2, koji odgovara oglednom primjerku i odredbama iz Priloga 106., sastavljen je od jednog izvornika i jedne preslike primjerka koji se podnose zajedno ulaznoj carinarnici.

Informativni obrazac INF 2 izdaje se za količinu robe stavljene u postupak. Ako se očekuje da će dobiveni ili nadomjesni proizvodi biti ponovno uvezeni u više od jedne pošiljke u različitim carinarnicama, ulazna carinarnica, na zahtjev korisnika odobrenja, izdaje potreban broj obrazaca INF 2 izdanih za količinu robe stavljene u postupak.

3.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja informacijskog obrasca INF 2, korisnik odobrenja za vanjsku proizvodnju može od carinarnice koja ga je ovjerila zatražiti izdavanje duplikata. Navedena carinarnica udovoljava tom zahtjevu pod uvjetom da se može dokazati da privremeno izvezena roba za koju se traži duplikat nije bila ponovno uvezena.

Duplikat izdan na taj način sadrži sljedeće navode:

—	DUPLICADO,

—

DUPLIKAT,

—

DUPLIKAT,

—	ΑΝΤΙΓΡΑΦΟ,

—	DUPLICATE,

—	DUPLICATA,

—	DUPLICATO,

—	DUPLICAAT,

—	SEGUNDA VIA.

4.   Zahtjev za izdavanje informativnog obrasca INF 2 smatra se pristankom korisnika odobrenja iz članka 150. stavka 1. točke (b) Zakonika.

Članak 779.

1.   Carinarnica početka postupka ovjerava izvornik i presliku informativnog obrasca INF 2. Kopiju zadržava, a izvornik vraća deklarantu.

2.   Ako carinarnica početka postupka smatra da carinarnica kojoj će se podnijeti deklaracija za puštanje u slobodni promet zahtijeva određene podatke iz odobrenja kojih nema na informativnom obrascu, te podatke unosi u informativni obrazac.

3.   Izvornik informativnog obrasca INF 2 podnosi se carinarnici gdje roba napušta carinsko područje Zajednice. Ta carinarnica na izvorniku potvrđuje da je roba napustila navedeno područje i vraća ga osobi koja ga je podnijela.

Članak 780.

1.   Ako je carinarnica početka postupka pozvana da ovjeri informativni obrazac INF 2, u polju 16 navodi sredstva korištena za utvrđivanje istovjetnosti privremeno izvezene robe.

2.   Ako se uzimaju uzorci ili se upotrebljavaju ilustracije ili tehnički opisi, carinarnica iz stavka 1. ovjerava takve uzorke, ilustracije ili tehničke opise stavljanjem carinske plombe ili na robu, ako to njihova narav dopušta, ili na ambalažu, na način da se oni ne mogu promijeniti.

Obilježje koje ima pečat carinarnice i referentne podatke o izvoznoj deklaraciji pričvršćuje se na uzorke, ilustracije ili tehničke opise na način kojim se sprečava njihova zamjena.

3.   Uzorci, ilustracije ili tehnički opisi, potvrđeni i s pečatom, u skladu sa stavkom 2., vraćaju se izvozniku koji ih predočava s neoštećenim carinskim plombama kada se dobiveni ili nadomjesni proizvodi ponovno uvoze.

4.   Ukoliko je potrebna analiza čiji rezultati neće biti poznati dok carinarnica ne potvrdi INF 2, isprava koja sadrži rezultate analize daje se izvozniku u omotnici s pečatom koja je zaštićena od mogućnosti mijenjanja.

Članak 781.

1.   Uvoznik dobivenih ili nadomjesnih proizvoda predočava izvornik informativnog obrasca INF 2 i, prema potrebi, sredstva za utvrđivanje istovjetnosti iz članka 780. stavaka 3. i 4. u carinarnici završetka postupka kada podnosi deklaraciju za puštanje u slobodni promet.

2.   Ako su dobiveni ili nadomjesni proizvodi pušteni u slobodni promet kao jedna pošiljka ili u više od jedne pošiljke, ali kod iste carinarnice, ta carinarnica na izvorniku informativnog obrasca INF 2 navodi količine privremeno izvezene robe koja odgovara količini dobivenih ili nadomjesnih proizvoda puštenih u slobodni promet. Ako je informativni obrazac INF 2 završen, prilaže se odgovarajućoj deklaraciji. U protivnom, vraća se deklarantu i ta se činjenica bilježi u polje 44 obrasca IM predviđenog člankom 205.

3.   Ako su dobiveni ili nadomjesni proizvodi pušteni u slobodni promet u više od jedne pošiljke kod više od jedne carinarnice i članak 779. stavak 2. se nije primijenio, carinarnica kojoj je podnesena prva deklaracija za puštanje u slobodni promet, na zahtjev deklaranta, zamjenjuje prvotni informativni obrazac INF 2 novim obrascima INF 2 izdan za količinu privremeno izvezene robe koja još nije puštena u slobodni promet. Carinarnica na zamjenskom informativnom obrascu ili obrascima navodi broj prvotnih informativnih obrazaca i carinarnicu koja ga je izdala. Količine upisane na zamjenski informativni obrazac ili obrasce otpisuju se od količina upisanih na prvotnom informativnom obrascu INF 2 koji se, nakon što je završen na ovaj način, prilaže prvotnoj deklaraciji za puštanje u slobodni promet. Kad je svaki od informativnih obrazaca završen, prilaže se deklaraciji za puštanje u slobodni promet na koju se odnosi.

Članak 782.

Carinarnica završetka postupka ovlaštena je od carinarnice koja je ovjerila informativni obrazac INF 2 zatražiti naknadnu provjeru vjerodostojnosti informativnog obrasca i točnosti podatka koje sadrži te svih dodatnih podataka koji su u njega upisani.

Potonja carinarnica ispunjava taj zahtjev što je moguće prije.

Članak 783.

Pojednostavnjeni informativni i kontrolni postupci mogu se primijeniti za posebne tokove postupka kod više carinarnica.

Države članice na koje se to odnosi Komisiji unaprijed dostavljaju nacrt predloženih postupaka za predmetni tok. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Pojednostavnjeni postupci dostavljeni Komisiji mogu se provesti osim ako Komisija ne obavijesti odnosne države članice u roku od dva mjeseca od datuma primitka nacrta da postoje prigovori na provedbu postupaka.

Odjeljak 6.

Mjere trgovinske politike

Članak 784.

1.   Mjere trgovinske politike za izvoz primjenjuju se u trenutku prihvata deklaracije za početak postupka.

2.   Stavak 1. ne utječe na odluke koje omogućuju da se pepeo i ostaci od bakra i slitine bakra iz oznake KN 2620 te otpaci od bakra i slitine bakra iz oznake KN 7404 00 ne uključuju u izvozne kvote.

Članak 785.

1.   Ako su dobiveni proizvodi iz članka 145. stavka 1. Zakonika pušteni u slobodni promet, posebne mjere trgovinske politike koje vrijede za takve proizvode u trenutku prihvata deklaracije za puštanje u slobodni promet primjenjuju se samo ako takvi proizvodi nisu podrijetlom iz Zajednice u smislu članaka 23. i 24. Zakonika.

2.   Mjere trgovinske politike za izvoz ne primjenjuju se ako se upotrebljava sustav standardne zamjene, niti u slučaju popravaka ili dodatnih proizvodnih radnji koje se trebaju obaviti u skladu s člankom 123. Zakonika.

Odjeljak 7.

Upravna suradnja

Članak 786.

1.   Za svaki zahtjev za odobrenje koji je odbijen zato što se gospodarski uvjeti ne smatraju ispunjenima, države članice Komisiji šalju podatke iz Priloga 107.

2.   Podaci iz stavka 1dostavljaju se tijekom mjeseca koji slijedi mjesecu u kojem je zahtjev odbijen. Komisija te podatke prosljeđuje ostalim državama članicama, a pregledava ih Odbor ako se to smatra potrebnim.

Članak 787.

1.   Države članice Komisiji dostavljaju:

(a)	popis carinskih tijela kojima se trebaju podnijeti zahtjevi za odobrenje, osim na temelju članaka 760. i 761.;

(b)	popis carinarnica ovlaštenih za izdavanje odobrenja sukladno člancima 760. i 761.

2.   Primjenjuju se odredbe članka 649. stavaka 2. i 3.

GLAVA IV.

PROVEDBENE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IZVOZ

POGLAVLJE 1.

Konačni izvoz

Članak 788.

1.   Kao izvoznik, u smislu članka 161. stavka 5. Zakonika, podrazumijeva se osoba u čije ime je izvozna carinska deklaracija podnesena i koja je vlasnik robe ili ima slično pravo na raspolaganje robom u trenutku prihvata deklaracije.

2.   Kada vlasništvo ili slično drugo pravo raspolaganja robom pripada osobi s poslovnim nastanom izvan Zajednice, u skladu s ugovorom na kojem se izvoz temelji, kao izvoznik se podrazumijeva ugovorna stranka s poslovnim nastanom u Zajednici.

Članak 789.

U slučajevima podugovaranja, izvozna deklaracija također se može podnijeti carinarnici nadležnoj prema poslovnom nastanu ugovornog partnera.

Članak 790.

Ako se, radi upravnih razloga, prva rečenica članka 161. stavka 5. Zakonika ne može primijeniti, deklaracija se može podnijeti bilo kojoj carinarnici, u odnosnoj državi članici, koja je nadležna za predmetni postupak.

Članak 791.

1.   Ako postoje valjano opravdani razlozi, izvozna deklaracija može se prihvatiti:

—	u drugoj carinarnici od one iz prve rečenice članka 161. stavka 5. Zakonika, ili

—	u drugoj carinarnici od one iz članka 790.

U tom slučaju, kontrole koje se odnose na primjenu zabrana i ograničenja vode računa o posebnoj naravi situacije.

2.   Ako, u slučajevima iz stavka 1., izvozne formalnosti nisu dovršene u državi članici izvoznika, carinarnica kojoj je izvozna deklaracija bila podnesena dostavlja primjerak Jedinstvene carinske deklaracije nadležnoj carinarnici u državi članici izvoznika.

Članak 792.

Ne dovodeći u pitanje članak 207., ako je izvozna deklaracija sastavljena na temelju Jedinstvene carinske deklaracije, upotrebljavaju se primjerci br. 1, 2 i 3. Carinarnica kod koje je bila podnesena izvozna deklaracija (izvozna carinarnica) potvrđuje polje A i, prema potrebi, ispunjava polje D. Po puštanju robe, zadržava primjerak br. 1, šalje primjerak br. 2 statističkom uredu države članice kojoj pripada izvozna carinarnica i vraća primjerak br. 3 osobi na koju se odnosi.

Članak 793.

1.   Primjerak br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije i roba puštena za izvoz podnose se carini u izlaznoj carinarnici.

2.   Izlazna carinarnica znači:

(a)	u slučaju izvoza robe željeznicom, poštom, zrakom ili morem, mjesno nadležna carinarnica s obzirom na mjesto u kojem je roba obuhvaćena jedinstvenim ugovorom o prijevozu u treću zemlju, putem željezničkih prijevoznika, pošte, zračnih prijevoznika ili brodarskih društava;

(b)	u slučaju izvoza robe cjevovodima i električnim vodovima, carinarnica koju je odredila država članica u kojoj izvoznik ima poslovni nastan;

(c)	u slučaju izvoza robe ostalim prijevoznim sredstvima ili u okolnostima koje nisu navedene u točkama (a) i (b), posljednja carinarnica prije nego što roba napusti carinsko područje Zajednice.

3.   Izlazna carinarnica provjerava odgovara li podnesena roba robi koja je deklarirana i nadgleda i ovjerava fizički odlazak robe na poleđini primjerka br. 3. Ovjera je u obliku pečata s nazivom carinarnice i datumom. Izlazna carinarnica vraća primjerak br. 3 osobi koja ga je podnijela, kako bi ga ta osoba vratila deklarantu.

U slučaju podijeljenog izvoza, daje se potvrda samo za onu robu koja je stvarno izvezena. U slučaju podijeljenog izvoza preko nekoliko različitih carinarnica, izlazna carinarnica kojoj je podnesen izvornik primjerka br. 3, po primitku valjano argumentiranog zahtjeva, ovjerava kopiju primjerka br. 3 za svaki dio predmetne robe, radi podnošenja robe drugoj izlaznoj carinarnici. Na izvornik primjerka br. 3 se unosi odgovarajuća bilješka.

Kada se čitav postupak obavlja na državnom području jedne države članice, ta država članica može predvidjeti da se primjerak br. 3 ne ovjerava i u tom slučaju se ta kopija ne vraća.

4.   Ako izlazna carinarnica utvrdi da postoji manjak robe, to unosi kao napomenu u podnesenoj deklaraciji i obavješćuje izvoznu carinarnicu.

Ako izlazna carinarnica utvrdi višak robe, ne dopušta izlaz robi dok nisu završene izvozne formalnosti.

Kada izlazna carinarnica utvrdi razlike u vrsti robe, ne dopušta izlaz dok se ne obave izvozne formalnosti te također obavješćuje izvoznu carinarnicu.

5.   U slučajevima iz stavka 2. točke (a), izlazna carinarnica ovjerava primjerak br. 3 izvozne deklaracije u skladu sa stavkom 3. nakon što u prijevoznu ispravu upiše riječ „Izvoz” u crvenoj boji i otisne svoj pečat. Ako, u slučaju redovitih brodskih linija ili izravnog prijevoza ili letova u odredišta treće zemlje, korisnici mogu jamčiti pravilnosti postupaka na drugi način, ne zahtijeva se upisivanje riječi „Izvoz”.

6.   Ako je roba poslana u treću zemlju ili u izlaznu carinarnicu u okviru postupka provoza, polazna carinarnica ovjerava primjerak br. 3 u skladu sa stavkom 3. i vraća ga deklarantu nakon što u svim primjercima provozne isprave ili bilo koje druge isprave koja zamjenjuje provoznu ispravu upiše riječ „Izvoz”, u crvenoj boji. Izlazna carinarnica kontrolira fizički izlazak robe.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je roba oslobođena podnošenja polaznoj carinarnici, kako je navedeno u članku 419. stavcima 4. i 7. i članku 434. stavcima 6. i 9.

7.   Izlazna carinarnica može od izvoznika zahtijevati da predoči dokaz da je roba stvarno napustila carinsko područje Zajednice.

Članak 794.

1.   Roba koja ne podliježe zabrani ili ograničenju i čija vrijednost po pošiljci i po deklarantu ne premašuje 3 000 ECU-a može se deklarirati izlaznoj carinarnici.

Države članice mogu propisati da se ta odredba ne primjenjuje ako osoba koja podnosi izvoznu deklaraciju nastupa kao profesionalni carinski zastupnik u ime drugih osoba.

2.   Usmene deklaracije mogu se podnijeti samo izlaznoj carinarnici.

Članak 795.

Ukoliko roba napušta carinsko područje Zajednice bez izvozne deklaracije, izvoznik tu deklaraciju podnosi naknadno carinarnici koja je nadležna prema mjestu u kojem izvoznik ima poslovni nastan. Odredbe članka 790. primjenjuju se u tim okolnostima.

Prihvat ove deklaracije podliježe tome da izvoznik carinskim tijelima predmetne carinarnice pruža zadovoljavajući dokaz o vrsti i količini predmetne robe i okolnostima u kojima je roba napustila carinsko područje Zajednice. Ta carinarnica također ovjerava primjerak br. 3 Jedinstvene carinske deklaracije.

Naknadni prihvat deklaracije ne isključuje primjenu kazni koje su na snazi, kao ni posljedice koje mogu nastati u vezi sa zajedničkom poljoprivrednom politikom.

Članak 796.

1.   Ako roba puštena za izvoz ne napušta carinsko područje Zajednice, izvoznik odmah obavještava izvoznu carinarnicu. Primjerak br. 3 predmetne deklaracije mora se vratiti navedenoj carinarnici.

2.   Ako, u slučajevima iz članka 793. stavka 5. ili 6., promjena prijevoznog ugovora proizvodi učinak okončavanja prijevoza unutar carinskog područja Zajednice koji bi se trebao okončati izvan njega, predmetna trgovačka društva ili tijela mogu promijeniti ugovor o prijevozu samo uz suglasnost carinarnice navedene u članku 793. stavku 2. točki (a) ili, u slučaju provoznog postupka, polazne carinarnice. U tom se slučaju primjerak br. 3 mora vratiti.

POGLAVLJE 2.

Privremeni izvoz s uporabom karneta ATA

Članak 797.

1.   Karnet ATA se može koristiti za izvoz ukoliko su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	karnet ATA izdaje se u državi članici Zajednice i sadrži oznaku i jamstvo udruženja s poslovnim nastanom u Zajednici koje čini dio međunarodnog jamstvenog lanca. Komisija objavljuje popis udruženja;

(b)

karnet ATA primjenjuje se samo na robu Zajednice: — za koju su se, tijekom izvoza iz carinskog područja Zajednice, obavile izvozne carinske formalnosti s namjenom isplate subvencija ili drugih iznosa pri izvozu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, — za koju nije odobrena druga financijska povlastica u okviru zajedničke poljoprivredne politike, u vezi s obvezom izvoza spomenute robe, — za koju nije podnesen zahtjev za povrat;

(c)	moraju se predočiti isprave iz članka 221. Carinska tijela mogu zahtijevati prilaganje prijevozne isprave;

(d)	roba mora biti namijenjena ponovnom uvozu.

2.   Za robu koja se, obuhvaćena karnetom ATA, stavlja u svrhu privremenog izvoza, izvozna carinarnica obavlja sljedeće formalnosti:

(a)	provjerava podatke navedene u poljima A do G izvoznog kupona u odnosu na robu koja se izvozi na temelju karneta;

(b)	ispunjava, ako je to potrebno, polje na prvoj strani obrasca s naslovom „Potvrda carinskih tijela”;

(c)	popunjava talon i polje H izvoznog kupona;

(d)	upisuje svoje ime u točki (b) polja H u kuponu za ponovni uvoz;

(e)	zadržava izvozni kupon.

3.   Ukoliko izvozna carinarnica nije ujedno i izlazna carinarnica, izvozna carinarnica obavlja sve formalnosti navedene u stavku 2., ali ne ispunjava polje 7 u izvoznom talonu kojeg mora popuniti izlazna carinarnica.

4.   Rok za ponovni uvoz robe kojeg su propisala carinska tijela u točki (b) polju H izvoznog kupona, ne smije prekoračiti rok valjanosti karneta.

Članak 798.

Ako roba koja je napustila carinsko područje Zajednice pod pokrićem karneta ATA nije više namijenjena ponovnom uvozu, izvozna deklaracija koja sadrži podatke navedene u Prilogu 37. podnosi se izvoznoj carinarnici.

Kod podnošenja tog karneta, izvozna carinarnica ovjerava primjerak br. 3 izvozne deklaracije i poništava kupon za ponovni uvoz i talon.

GLAVA V.

OSTALA CARINSKI DOPUŠTENA POSTUPANJA ILI UPORABE

POGLAVLJE 1.

Slobodne zone i slobodna skladišta

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 799.

1.   Za potrebe ovog Poglavlja, izvođač znači bilo koja osoba koja obavlja djelatnost uključujući skladištenje, obradu, preradu, prodaju ili nabavu robe u slobodnoj zoni ili u slobodnom skladištu.

2.   Definicije sadržane u članku 503. također se primjenjuju na ovo poglavlje.

Članak 800.

Ako se aktima Zajednice predviđa da se mjere trgovinske politike primjenjuju:

(a)	pri puštanju robe u slobodni promet, te mjere se ne primjenjuju na robu koja se stavlja u slobodnu zonu ili slobodno skladište niti na vrijeme dok se roba nalazi tamo;

(b)	pri unosu robe u carinsko područje Zajednice, te mjere se primjenjuju kada se roba koja nije roba Zajednice stavlja u slobodnu zonu ili slobodno skladište;

(c)	pri izvozu robe, te mjere se primjenjuju kada se roba Zajednice iz slobodne zone ili slobodnog skladišta izvozi iz carinskog područja Zajednice. Takva roba podliježe nadzoru carinskih tijela.

Članak 801.

Svaka osoba može podnijeti zahtjev da se dio carinskog područja Zajednice odredi za uređenje slobodne zone ili slobodnog skladišta.

Postojeće i aktivne slobodne zone u Zajednici navedene su u Prilogu 108.

Članak 802.

Opseg ograđenih slobodnih zona i prostora slobodnih skladišta je takav da carinskim tijelima olakšava nadzor izvan slobodne zone ili slobodnog skladišta i sprečava nepravilno iznošenje bilo koje robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta.

Područje neposredno izvan opsega je takvo da omogućava carinskim tijelima zadovoljavajući nadzor. Pristup navedenom području zahtijeva pristanak navedenih tijela.

Članak 803.

1.   Zahtjev za odobrenje gradnje u slobodnoj zoni podnosi se u pisanom obliku.

2.   Zahtjev iz stavka 1. navodi djelatnost za koju će se objekt koristiti te sadrži druge podatke koji će omogućiti carinskim tijelima da procjene osnove za izdavanje odobrenja.

3.   Carinska tijela izdaju odobrenje u slučajevima kada se ne narušava primjena carinskih propisa.

4.   Stavci 1., 2. i 3. se također primjenjuju kod prenamjene zgrade u slobodnoj zoni ili zgrade u okviru slobodnog skladišta.

Članak 804.

Ne dovodeći u pitanje nadzor iz članka 168. stavka 1. Zakonika, carinska tijela vrše provjere iz članka 168. stavaka 2. i 4. Zakonika samo nasumično ili kad god opravdano sumnjaju u usklađenost s primjenjivim zakonodavstvom.

Odjeljak 2.

Djelatnost koja se obavlja u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu i potvrda evidencije robe

Članak 805.

U slučaju djelatnosti iz članka 176. stavka 1. Zakonika, obavijest iz članka 172. stavka 1. Zakonika preuzima oblik podnošenja zahtjeva za potvrdu evidencije robe iz članka 808.

Članak 806.

Izvođač poduzima potrebne predostrožnosti kako bi osigurao da osobe koje on zaposli obavljaju njegove djelatnosti poštujući carinsko zakonodavstvo.

Članak 807.

1.   Prije početka obavljanja djelatnosti u slobodnoj zoni ili u slobodnom skladištu, izvođač od carinskih tijela dobiva potvrdu evidencije robe iz članka 176. Zakonika.

2.   Potvrda iz stavka 1. se izdaje samo osobama koje podnesu sva potrebna jamstva koja se odnose na primjenu odredaba o slobodnim zonama ili slobodnim skladištima.

Članak 808.

1.   Zahtjev za potvrdu iz članka 807., u daljnjem tekstu „zahtjev”, podnosi se u pisanom obliku carinskim tijelima koje je odredila država članica u kojoj se nalaze slobodna zona ili slobodno skladište.

2.   Zahtjev navodi koje su djelatnosti iz članka 176. stavka 1. Zakonika predviđene. Uključuje detaljan opis evidencije robe koja se vodi ili će se voditi, vrstu i carinski sastav robe na koju se ove djelatnosti odnose, carinski postupak na temelju kojega se djelatnosti trebaju obavljati, po potrebi, te sve druge podatke koje carinska tijela trebaju kako bi se osigurala pravilna primjena odredaba koje uređuju slobodne zone i slobodna skladišta.

3.   Zahtjeve i ostale isprave koje se odnose na njih carinska tijela zadržavaju najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj izvođač prestaje obavljati djelatnost u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Članak 809.

Potvrda evidencije robe izdaje se u pisanom obliku i sadržava datum i potpis.

Podnositelj zahtjeva se obavješćuje o potvrdi.

Kopija odobrenja čuva se u razdoblju predviđenom člankom 808. stavkom 3.

Članak 810.

1.   Carinska tijela izmjenjuju ili ukidaju odobrenje ako osobi kojoj je odobrenje izdano zabrane obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu na temelju članka 172. stavaka 2. ili 3. Zakonika.

2.   Carinska tijela ukidaju odobrenje ako u više navrata utvrde nestanke robe koje nije moguće na prihvatljiv način objasniti.

3.   Kada je odobrenje ukinuto, djelatnosti na koje se odnose evidencije robe ne smiju se više obavljati u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Odjeljak 3.

Ulazak robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište

Članak 811.

Ne dovodeći u pitanje članke 812. i 813., kada roba stigne u slobodnu zonu ili slobodno skladište ne podnosi se niti se zahtijeva carinska deklaracija.

Unos bilo kakve robe u prostore koji se koriste za obavljanje djelatnosti odmah se upisuje u evidenciju iz članka 807.

Članak 812.

Prijevozne isprave iz članka 168. stavka 4. Zakonika mogu biti bilo koje isprave koje se odnose na prijevoz, kao što su na primjer tovarni listovi, dostavnice, manifesti ili otpremnice, ako sadrže sve potrebne podatke za identifikaciju robe.

Članak 813.

1.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje pojednostavnjene postupke predviđene za završetak carinskog postupka, ako se roba stavljena u carinski postupak mora podnijeti carinskim tijelima sukladno članku 170. stavku 2. točki (a) Zakonika, moraju biti podnesene i odgovarajuće isprave zajedno s robom.

2.   Ako postupak unutarnje proizvodnje ili postupak privremenog uvoza završava stavljanjem dobivenih proizvoda ili uvozne robe u postupak vanjskog provoza Zajednice, kojemu slijedi ulazak robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište s namjerom naknadnog izvoza iz carinskog područja Zajednice, carinska tijela vrše nasumične provjere kako bi se uvjerila jesu li podaci iz članka 817. stavka 3. točke (f) uneseni u evidenciju.

Također utvrđuju, ako je roba prenesena od jednog izvođača do drugog unutar slobodne zone, da je to upisano u evidenciju izvođača koji prima robu.

Članak 814.

Ako se odlukom o povratu ili otpustu uvoznih carina odobrava smještanje robe u slobodnu zonu ili u slobodno skladište, carinska tijela izdaju potvrdu iz članka 887. stavka 5.

Članak 815.

Ne dovodeći u pitanje članak 823., ulazak u slobodnu zonu ili slobodno skladište robe koja podliježe izvoznim carinama ili ostalim propisima o izvozu i za koju carinska tijela na temelju članka 170. stavka 3. Zakonika zahtijevaju da se podnese carinarnici, ne zahtijeva ni podnošenje isprave o unosu ni sustavne i opće kontrole sve robe koja se unosi.

Članak 816.

Ako carinska tijela potvrde da roba ima status iz Zajednice ili nema status iz Zajednice, u skladu s člankom 170. stavkom 4. Zakonika, upotrebljavaju obrazac koji odgovara primjerku i odredbama iz Priloga 109.

Odjeljak 4

Upravljanje slobodnom zonom ili slobodnim skladištem

Članak 817.

1.   Izvođač koji vodi odobrenu evidenciju u skladu s člankom 807. u nju bilježi sve podatke potrebne za provjeru pravilne primjene carinskih propisa.

2.   Ako izvođač otkrije da je roba nestala na drugi način nego zbog prirodnih uzroka o tome obavještava carinska tijela.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 824., evidencije robe sadrže:

(a)	podatke o oznakama, identifikacijskim brojevima, broju i vrsti ambalaže, količinu i uobičajeni komercijalni opis robe te po potrebi i identifikacijske oznake kontejnera;

(b)	podatke koji omogućuju nadziranje robe, posebno njezine lokacije;

(c)	referentne podatke o prijevoznoj ispravi koja se koristi pri unosu ili iznosu robe;

(d)	podatke o carinskom statusu robe i, kada je to potrebno, referentne podatke o potvrdi o carinskom statusu robe iz članka 816.;

(e)	podatke o uobičajenim oblicima rukovanja robom;

(f)

ako se unosom robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište završava ili postupak unutarnje proizvodnje ili postupak privremenog uvoza ili postupak carinskog skladištenja ili postupak vanjskog provoza Zajednice koji sam služi za završetak jednog od navedenih postupaka, navode iz: — članka 522. stavka 4., — članka 610. stavka 1. i članka 644. stavka 1., — članka 711.;

(g)	ako je roba bila stavljena u postupak vanjskog provoza Zajednice nakon iznosa iz slobodne zone ili slobodnog skladišta, a taj je postupak završen unosom robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, navode predviđene člankom 818. stavkom 4.;

(h)	podatke koji se odnose na robu koja puštanjem u slobodni promet ili stavljanjem u postupak privremenog uvoza ne bi podlijegala plaćanju uvoznih carina ni mjerama trgovinske politike, a čija uporaba ili odredište se moraju provjeravati.

4.   Ako se određeni podaci evidentiraju sukladno odredbama o provedbi odnosnog carinskog postupka, tada se ne moraju unositi u evidenciju iz stavka 1.

Članak 818.

1.   Uobičajeni oblici rukovanja robom iz članka 173. stavka (b) Zakonika su oni određeni u Prilogu 69.

2.   Ako rukovanje može dovesti do prednosti u pogledu uvoznih carina primjenjivih na robu koja nije iz Zajednice nakon rukovanja u usporedbi s onima primjenjivih prije rukovanja, može se obaviti samo pod uvjetom da se zahtjev iz članka 178. stavka 2. Zakonika podnese istovremeno kao i zahtjev za odobrenje, u skladu s člankom 523. stavcima 1. i 2.

3.   Ako bi rukovanje rezultiralo višim uvoznim carinama za robu od onih koje se primjenjuju na robu prije rukovanja, ono se obavlja bez odobrenja i osoba na koju se to odnosi više ne može podnijeti zahtjev iz članka 178. stavka 2. Zakonika.

4.   Ako je roba stavljena u slobodnu zonu ili slobodno skladište deklarirana za carinski dopušteno postupanje ili uporabu osim puštanja u slobodni promet ili ponovni izvoz ili smještanje u privremeno skladište, a primjenjuje se stavak 2., polje 31 deklaracije za stavljanje robe u predmetno postupanje ili uporabu ili polje rezervirano za opis robe u ispravi koja se koristi za privremeno skladištenje sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Mercancías MU,

—

SB-varer,

—

UB-Waren,

—	Εμπορεύματα ΣΕ,

—	UFH goods,

—	Marchandises MU,

—

Merci MU,

—	GB-goederen,

—	Mercadorias MU.

5.   Ako je roba na koju se primjenjuje stavak 2., nakon stavljanja u jedan od carinskih postupaka, puštena u slobodni promet ili stavljena u neki drugi carinski postupak koji bi mogao rezultirati nastankom carinskog duga, upotrebljava se informativni obrazac INF 8 iz Priloga 70.

Carinska tijela kojima se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet ili stavljanje u drugi postupak koji bi mogao rezultirati nastankom carinskog duga upotrebljavaju informativni obrazac INF 8, kojeg ovjeravaju, kako bi upitala carinska tijela nadležna za nadzor slobodne zone ili slobodnog skladišta gdje su uobičajeni oblici rukovanja obavljeni da naznače vrstu, carinsku vrijednost i količinu deklarirane robe koja bi bila uzeta u obzir da predmetna roba nije bila podvrgnuta navedenom rukovanju.

Original obrasca INF 8 šalje se carinskim tijelima nadležnima za nadzor slobodne zone ili slobodnog skladišta; primjerak zadržavaju carinska tijela koja su potvrdila polje 14 obrasca.

Carinsko tijelo nadležno za nadzor slobodne zone ili slobodnog skladišta ispunjava podatke u poljima 11, 12 i 13, ovjerava polje 15 te izvornik obrasca INF 8 vraća carinarnici iz polja 4.

6.   Deklarant može zatražiti da se obrazac INF 8 izda u vrijeme iznošenja robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta radi stavljanja u drugi carinski postupak osim slobodnog prometa ili ponovnog izvoza.

U tom slučaju, carinsko tijelo nadležno za nadzor slobodne zone ili slobodnog skladišta pruža informacije navedene u poljima 11, 12 i 13, potvrđuje polje 15 te vraća izvornik obrasca INF 8 deklarantu.

Članak 819.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 175. stavak 2. Zakonika, ako se roba koja nije roba Zajednice stavi u slobodni promet u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu, postupak predviđen člankom 253. stavkom 3. primjenjuje se bez prethodnog odobrenja carinskih tijela. U tom slučaju odobrenje evidencije robe iz članka 809. također obuhvaća uporabu navedene evidencije robe za provjeru pojednostavnjenog postupka za puštanje robe u slobodni promet.

2.   Status robe iz Zajednice stavljene u slobodni promet u skladu sa stavkom 1. potvrđuje se ispravom iz Priloga 109., koju mora izdati izvođač.

Odjeljak 5.

Iznošenje robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta

Članak 820.

Podatke o iznosu robe iz prostora gdje korisnik obavlja djelatnost vezanu za tu robu, bez odlaganja se upisuje u evidenciju iz članka 807. tako da služi kao podloga za provjeru koju vrše carinska tijela iz članka 822.

Članak 821.

Ne dovodeći u pitanje postupke koji se primjenjuju ukoliko izvozi podliježu izvoznim carinama ili mjerama trgovinske politike ili odredbama Odjeljka 6., ako se roba iznosi izravno iz carinskog područja Zajednice ne zahtijeva se ni podnošenje robe niti carinska deklaracija.

Članak 822.

Ne dovodeći u pitanje članak 827., kako bi utvrdila da se poštuju odredbe o izvozu, ponovnom izvozu ili otpremi koje se primjenjuju na robu iznesenu iz slobodne zone ili slobodnog skladišta, carinska tijela vrše nasumične provjere izvođačeve evidencije robe.

Odjeljak 6.

Posebne odredbe u vezi s poljoprivrednom robom iz Zajednice

Članak 823.

1.   Predfinancirana roba unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladište sukladno članku 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80 podnosi se i za nju se podnosi carinska deklaracija.

2.   Deklaracija iz stavka 1. sastavlja se u skladu s člankom 530.

Članak 824.

Evidencije robe iz članka 807. uključuju, pored podataka iz članka 817., datum kada je predfinancirana roba bila unesena u slobodnu zonu ili slobodno skladište te referentne podatke o deklaraciji za unos robe.

Članak 825.

Članak 532. primjenjuje se na rukovanje predfinanciranom robom.

Članak 826.

Prerada predfinanciranih osnovnih proizvoda u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu obavlja se u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 565/80.

Članak 827.

1.   Predfinancirana roba deklarira se za izvoz i napušta carinsko područje Zajednice u rokovima predviđenima u poljoprivrednom zakonodavstvu Zajednice.

2.   Deklaracija iz stavka 1. podnosi se u skladu s člankom 534.

3.   Ne dovodeći u pitanje Uredbu VIjeća (EEZ) br. 386/90 (32), carinska tijela obavljaju nasumične provjere na temelju evidencije robe kako bi se osiguralo udovoljavanje rokovima iz stavka 1.

Članak 828.

Opskrbno skladište može se postaviti u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu u skladu s člankom 38. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87 (33).

Odjeljak 7.

Postupci koji se primjenjuju ako se postupak unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) ili postupak prerade pod carinom, obavlja u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu

Članak 829.

Postupci prerade koji se obavljaju u postupku unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) ili postupku prerade pod carinom ne obavljaju se u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu prije dobivanja odobrenja iz članka 556. ili članka 651.

U odobrenju treba navesti slobodnu zonu ili slobodno skladište u kojima će se obavljati ti postupci.

Članak 830.

Carinska tijela odbijaju izdati odobrenje za uporabu pojednostavnjenih postupaka iz ovog Odjeljka ako se ne pruže potrebna jamstva za pravilno obavljanje postupaka.

Carinska tijela mogu odbiti izdavanje odobrenja osobama koje obavljaju postupke unutarnje proizvodnje ili postupke prerade pod carinom samo povremeno.

Članak 831.

1.   Korisnik odobrenja vodi posebnu evidenciju o postupku unutarnje proizvodnje odnosno postupku prerade pod carinom sukladno članku 556. stavku 3. i članku 652. stavku 3., koja uključuje također i podatke o odobrenju.

2.   Za potrebu ispunjavanja obrasca za završetak postupka iz članka 595. ili članka 664., podaci o upisu u evidenciju iz stavka 1. zamjenjuju podatke o deklaracijama i ispravama iz članka 595. stavka 3. ili članka 664. stavka 3.

Članak 832.

1.   Ako se roba stavlja u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom u trenutku unosa robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja utvrđen u članku 276.

2.   Unatoč tome, izvođač može zatražiti primjenu uobičajenog postupka za unos robe u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom.

3.   Ako se postupak kućnog carinjenja primjenjuje u skladu s člankom 276. unos u evidenciju unutarnje proizvodnje ili evidenciju o preradi pod carinom zamjenjuje upis u evidenciju robe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

4.   Unos u evidenciju postupka unutarnje proizvodnje ili postupka prerade pod carinom odnosi se na ispravu na temelju koje je roba prevezena.

Članak 833.

1.   Ako se roba koja je već u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu stavi u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članka 276.

2.   Referentni podaci o unosu u evidenciju unutarnje proizvodnje ili evidenciju o preradi pod carinom upisuju se u evidenciju o robi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Članak 834.

1.   Postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom za dobivene ili prerađene proizvode odnosno robu u nepromijenjenom stanju koja se nalazi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu završava se upisom te robe u evidenciju robe u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu. Referentni podaci o takvom unosu upisuju se u evidenciju postupka unutarnje proizvodnje ili postupka prerade pod carinom, ovisno o slučaju.

2.   Navode iz članka 610. potrebno je upisati u evidenciju o robi u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Članak 835.

1.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje, za dobivene ili prerađene proizvode ili robe u nepromijenjenom stanju, ili postupak prerade pod carinom završi u trenutku iznošenja navedenih proizvoda ili robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta radi ponovnog izvoza, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja utvrđen u članku 283.

Ne dovodeći u pitanje postupke koji se primjenjuju ukoliko izvoz podliježe izvoznim carinama ili mjerama trgovinske politike, ako se proizvodi ili roba iznose izravno iz slobodne zone ili slobodnog skladišta s carinskog područja Zajednice, ne zahtijeva se izvozna deklaracija.

2.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju, ili postupak prerade pod carinom za prerađene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju završi u trenutku iznošenja navedenih proizvoda ili robe iz slobodne zone ili slobodnog skladišta radi puštanja u slobodni promet, primjenjuje se postupak kućnog carinjenja iz članaka 263. do 267.

3.   Ako se postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom završi u trenutku iznošenja dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz slobodne zone ili slobodnog skladišta radi stavljanja u drugi postupak, a ne radi puštanja u slobodni promet ili izvoz, primjenjuju se uobičajeni ili pojednostavnjeni postupci utvrđeni u tu svrhu.

4.   Odredbe članka 832. stavka 2. primjenjuju se na odgovarajući način.

5.   Ako se primjenjuju stavci 1. i 2., iznošenje dobivenih proizvoda, prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz slobodne zone ili slobodnog skladišta ne mora se unijeti u evidenciju robe slobodne zone ili slobodnog skladišta.

Članak 836.

Članak 835. stavci 2. i 5. ne dovode u pitanje primjenu članaka 122., 135. i 136. Zakonika u pogledu oporezivanja robe ili proizvoda stavljenih u postupak unutarnje proizvodnje ili postupak prerade pod carinom.

Članak 837.

Prije kraja mjeseca koji slijedi nakon svakog tromjesečja, carinska tijela Federalne Republike Njemačke Komisiji šalju podatke iz Priloga 85. o odobrenjima za unutarnju proizvodnju izdanima ili izmijenjenima na području stare slobodne luke Hamburg tijekom prethodnog tromjesečja i koji ne podliježu gospodarskim uvjetima utvrđenima za postupak unutarnje proizvodnje.

Članak 838.

Status dobivenih ili prerađenih proizvoda ili robe u nepromijenjenom stanju iz Zajednice puštenih u slobodni promet u ili pri iznošenju iz slobodne zone ili slobodnog skladišta potvrđuje se ispravom iz Priloga 109., koju mora izdati izvođač.

Prvi stavak također se primjenjuje na dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju stavljenu na tržište Zajednice sukladno članku 580. stavku 3.

Članak 839.

Upisi u evidenciju postupka unutarnje proizvodnje ili evidenciju prerade pod carinom moraju omogućiti carinskim tijelima da u bilo koje vrijeme provjeri točno stanje robe ili proizvoda koji su stavljeni u neki od ta dva postupka u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu.

Odjeljak 8.

Dostavljanje podataka

Članak 840.

1.   Carinska tijela država članica Komisiji dostavljaju sljedeće podatke:

(a)	slobodne zone koje su odredile ili koje počinju s poslovanjem nakon što su već određene te slobodna skladišta čije su postavljanje i poslovanje odobrile, bez obzira na to kako su te zone ili skladišta opisana;

(b)	imenovana carinska tijela kojima se zahtjev iz članka 808. mora podnijeti;

(c)	promjene dogovora oko kontrole postupka unutarnje proizvodnje ili postupka prerade pod carinom sukladno članku 173. Zakonika.

2.   Komisija podatke iz stavka 1. točaka (a) i (b) objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica, seriji C.

POGLAVLJE 2.

Ponovni izvoz, uništavanje i ustupanje

Članak 841.

Ako je potrebno radi ponovnog izvoza robe podnijeti carinsku deklaraciju, odredbe članaka 788. do 796. primjenjuju se na odgovarajući način, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje se mogu primjenjivati kada se ponovnim izvozom završava prethodni carinski postupak s gospodarskim učinkom.

Članak 842.

1.   Za potrebe članka 182. stavka 3. Zakonika, osoba koja zahtijeva uništenje robe zahtjev za uništenjem podnosi u pisanom obliku i potpisuje ga. Zahtjev za uništenjem mora se podnijeti unaprijed onoliko koliko je potrebno carinskim tijelima da provedu nadzor nad uništenjem.

2.   Ako je predmetna roba već predmet deklaracije koju su carinska tijela prihvatila, carinska tijela na deklaraciji unose podatak da je uništena i poništavaju ju u skladu s člankom 66. Zakonika.

Carinska tijela koja su prisutna pri uništenju robe, u prijavi odnosno deklaraciji navode vrstu i količinu mogućih otpadaka i ostataka koji preostanu po uništavanju, u svrhu određivanja stavaka za izračun nameta koji se na njih primjenjuje kao i uporabe kada se za njih određuje drugo carinski dopušteno postupanje ili uporaba.

3.   Odredbe prvog podstavka stavka 2. primjenjuju se na odgovarajući način na robu koja je ustupljena u korist državne blagajne.

GLAVA VI.

ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE ZAJEDNICE

Članak 843.

1.   Ako roba, koja nije u carinskom postupku i čiji je izvoz iz Zajednice zabranjen ili podliježe ograničenjima, izvoznoj carini ili drugom nametu, napušta carinsko područje Zajednice s namjerom da se ponovno unese u drugi dio tog područja, pri njezinom izvozu sastavlja se kontrolni primjerak T5 u skladu s pravilima utvrđenim u člancima 472. do 495.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na prijevoz koji obavlja zračni prijevoznik ili brodarsko društvo, pod uvjetom da se prijevoz morem vrši izravnom rutom i redovitom brodskom linijom bez zaustavljanja izvan carinskog područja Zajednice.

3.   Kontrolni primjerak T5 može sastaviti svaka carinarnica ako joj se predmetna roba podnese i mora se podnijeti zajedno s predmetnom robom kod izlazne carinarnice.

4.   Navedeni kontrolni primjerak uključuje:

—	u poljima 31 i 33, opis robe i odgovarajuću oznaku kombinirane nomenklature,

—	u polju 38, neto težinu robe,

—	u polju 104, oznaku u polju „Ostalo (navesti)” te velikim tiskanim slovima jedno od sljedećeg: „Izlaz iz Zajednice podliježe ograničenjima - Roba namijenjena ponovnom unosu u područje Zajednice”, „Izlaz iz Zajednice podliježe carini - Roba namijenjena ponovnom unosu u područje Zajednice.”

5.   Izvornik kontrolnog primjerka T5 podnosi se zajedno s robom carinarnici odgovornoj za mjesto na kojem se roba ponovno unosi u carinsko područje Zajednice.

6.   Carinarnica iz stavka 5. kontrolni primjerak T5 bez odgode vraća carinarnici koja ga je izdala, nakon što je potonja potvrdila polje „J: Kontrola uporabe i/ili odredišta” stavljanjem križića u prvo polje i umetanjem podataka prilikom ponovnog unosa robe u carinsko područje Zajednice.

Pored toga, u slučaju nepravilnosti, odgovarajuća napomena upisuje se u polje „Napomene”.

DIO III.

POVRAT ROBE

Članak 844.

1.   U skladu s člankom 185. stavkom 2. točkom (b) Zakonika, sljedeće se izuzima od uvoznih carina:

—	roba koja je prethodno izvezena iz carinskog područja Zajednice za koju su bile ispunjene izvozne carinske formalnosti radi dobivanja subvencija ili drugih iznosa pri izvozu predviđenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, ili

—	za koju je odobrena druga financijska pogodnost osim naknada ili drugih iznosa u okviru zajedničke poljoprivredne politike, povezana s obvezom izvoza te robe,

pod uvjetom da se utvrdi, po potrebi, da su naknade ili drugi plaćeni iznos vraćeni ili da su nadležna tijela poduzela odgovarajuće mjere da se isplata tog iznosa zadrži, odnosno da se druge financijske pogodnosti ukinu, i da:

i.	roba nije mogla biti puštena za domaću uporabu u zemlji u koju je poslana radi važećih propisa te države;

ii.	je primatelj vratio robu, jer roba ima nedostatke ili nije u suglasnosti s odredbama ugovora koji se odnose na nju;

iii.	je ponovno uvezena u carinsko područje Zajednice, jer robu nije bilo moguće uporabiti za predviđene namjene radi drugih okolnosti na koje izvoznik nije mogao utjecati.

2.   Okolnosti iz stavka 1. točke iii. uključuju sljedeće:

(a)	robu vraćenu u carinsko područje Zajednice jer prije nego je bila dostavljena primatelju, bilo roba bilo prijevozno sredstvo na kojem je prevezena, su pretrpjeli oštećenja;

(b)	roba koja je prvotno izvezena za potrošnju ili prodaju na sajmu ili sličnoj priredbi, a nije bila potrošena ili prodana;

(c)	roba koja nije mogla biti dostavljena primatelju radi njegove stvarne ili pravne nemogućnosti da preuzme robu u skladu s uvjetima ugovora, na temelju kojih je roba bila izvezena;

(d)	roba koja, zbog prirodnih nepogoda, političkih ili socijalnih nemira nije mogla biti dostavljena primatelju ili mu je bila dostavljena nakon obveznog roka za isporuku određenog ugovorom na temelju kojeg je roba bila izvezena;

(e)	proizvodi obuhvaćeni zajedničkom organizacijom tržišta voća i povrća, izvezeni i poslani radi konsignacijske prodaje, ali koji nisu bili prodani na tržištu odredišne treće zemlje.

3.   Roba izvezena u okviru zajedničke poljoprivredne politike s izvoznom dozvolom ili potvrdom o utvrđenom predujmu ne izuzima se od uvoznih carina osim ako se ne utvrdi da su odgovarajuće odredbe Zajednice bile ispunjene.

4.   Roba iz stavka 1. ne izuzima se od uvoznih carina osim ako nije puštena u slobodni promet u carinskom području Zajednice u roku od dvanaest mjeseci od dana kada su obavljene carinske formalnosti u odnosu na njezin izvoz.

Članak 845.

Vraćena roba izuzima se od uvoznih carina čak i ako predstavlja samo dio robe prethodno izvezene iz carinskog područja Zajednice.

Navedeno se također primjenjuje ako se roba sastoji od dijelova ili dodatne opreme strojeva, instrumenata, uređaja ili drugih proizvoda koji su bili prethodno izvezeni iz carinskog područja Zajednice.

Članak 846.

1.   Odstupajući od članka 186. Zakonika, vraćena roba u jednoj od sljedećih situacija izuzima se od uvoznih carina:

(a)	roba koja je, nakon što je bila izvezena iz carinskog područja Zajednice, bila predmet samo onih postupaka koji su bili nužni za održavanje robe u dobrom stanju ili rukovanja koji su promijenili samo izgled robe;

(b)

roba koja je, nakon što je bila izvezena iz carinskog područja Zajednice, bila predmet drugih postupaka od postupaka potrebnih za održavanje robe u dobrom stanju ili drugih rukovanja od onih koja mijenjaju izgled robe, ali koji su se pokazali manjkavi ili neprimjereni za njezinu namjeravanu uporabu, kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: — postupak ili rukovanje robom je bilo izvršeno isključivo u svrhu da se roba popravi ili osposobi, — njezina neprikladnost za predviđenu uporabu postala je očita tek nakon što je takav postupak ili rukovanje započelo.

2.   Kada je vraćena roba bila podvrgnuta postupku ili rukovanju dopuštenom na temelju stavka 1. točke (b), a takav bi postupak prouzročio da podliježe uvoznim carinama da je bila stavljena u postupak vanjske proizvodnje, primjenjuju se važeća pravila o obračunu carina za postupak vanjske proizvodnje.

Međutim, ako se carinskim tijelima pruži zadovoljavajući dokaz da je roba bila podvrgnuta postupku koji se sastoji od neophodnog popravka ili osposobljavanja radi nepredviđenih okolnosti koje su nastale izvan carinskog područja Zajednice, oslobođenje od plaćanja uvoznih carina odobrava se pod uvjetom da vrijednost vraćene robe nije viša, radi takvog postupka, od vrijednosti robe u vrijeme izvoza iz carinskog područja Zajednice.

3.   Za potrebe drugog podstavka stavka 2.:

(a)

potrebni popravak ili osposobljavanje robe znači: bilo koji postupak za otklanjanje oštećenja odnosno nedostataka u djelovanju ili otklanjanje greške koju je roba pretrpjela izvan carinskog područja Zajednice, ako roba bez takvih popravaka ili osposobljavanja ne bi mogla više biti uporabljena na uobičajeni način za svrhe u koje je bila namijenjena;

(b)	smatra se da vrijednost vraćene robe nije viša, radi takvog postupka, od vrijednosti robe u vrijeme izvoza iz carinskog područja Zajednice, ako postupak ne prelazi one koji su nužno potrebni za daljnju uporabu robe u jednakoj mjeri kao i u vrijeme izvoza.

Kada je za popravak ili osposobljavanje robe potrebno ugraditi rezervne dijelove, takva ugradnja ograničena je samo na one dijelove koji su nužno potrebni za uporabu robe u jednakoj mjeri kao i u vrijeme izvoza.

Članak 847.

Pri ispunjavanju izvoznih carinskih formalnosti, carinska tijela, na zahtjev osobe na koju se to odnosi, izdaju ispravu koja sadrži podatke potrebne za utvrđivanje istovjetnosti robe, u slučaju da se ta roba ponovno vrati u carinsko područje Zajednice.

Članak 848.

1.   Sljedeće se prihvaća kao vraćena roba:

—

roba za koju se pored deklaracije za puštanje robe u slobodni promet, podnose još i sljedeće isprave: (a) primjerak izvozne deklaracije koju su carinska tijela vratila izvozniku ili primjerak takve isprave koju su navedena tijela odgovarajuće potvrdila; ili (b) informativni obrazac predviđen člankom 850. Ako dokazi koji su na raspolaganju carinskim tijelima u carinarnici ponovnog izvoza ili koje su ona utvrdila od strane osobe na koju se to odnosi ukazuju na to da je roba puštena u slobodni promet prvotno bila izvezena iz carinskog područja Zajednice te da je u to vrijeme ispunila uvjete da ju se prihvati kao vraćenu robu, isprave navedene pod (a) i (b) ne zahtijevaju se,

—	roba obuhvaćena karnetom ATA izdanim u Zajednici. Navedena roba može se prihvatiti kao vraćena roba, u skladu s ograničenjima iz članka 185. Zakonika, čak i ako je valjanost karneta ATA protekla. U svim slučajevima, formalnosti utvrđene u članku 290. stavku 2. ispunjavaju se.

2.   Prva alineja stavka 1. ne primjenjuje se na međunarodni promet ambalaže, prijevoznih sredstava ili određene robe stavljene u posebne carinske postupke ako autonomne ili konvencionalne odredbe propisuju da se carinske isprave ne zahtijevaju u tim okolnostima.

Ne primjenjuje se ni u slučajevima ukoliko se roba može deklarirati za puštanje u slobodni promet usmeno ili nekom drugom radnjom.

3.   Ako to smatraju potrebnim, carinska tijela u carinarnici ponovnog uvoza mogu zahtijevati od odnosne osobe da priloži dodatne dokaze s ciljem utvrđivanja istovjetnosti vraćene robe.

Članak 849.

1.   Uz deklaraciju za puštanje u slobodni promet koja se odnosi na vraćenu robu za koju su pri izvozu mogle biti obavljene izvozne carinske formalnosti radi dobivanja subvencija ili drugih iznosa pri izvozu, predviđenih zajedničkom poljoprivrednom politikom, uz isprave iz članka 848. potrebno je priložiti i potvrdu tijela koji su nadležni za odobravanje tih subvencija ili iznosa u državi članici izvoza. Takva potvrda sadrži podatke koji su potrebni da bi carinarnica kod koje se predmetna roba deklarira za puštanje u slobodni promet mogla provjeriti da se potvrda odnosi na navedenu robu.

2.   Ako pri izvozu nisu bile obavljene izvozne carinske formalnosti radi dobivanja subvencija ili drugih iznosa pri izvozu, predviđenih zajedničkom poljoprivrednom politikom, potvrda sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Sin concesión de restituciones u otras cantidades a la exportación;

—	Ingen restitutioner eller andre beløb ydet ved udførslen;

—	Keine Ausfuhrerstattungen oder sonstige Ausfuhrvergünstigungen;

—	Δεν έτυχαν επιδοτήσεων ή άλλων χορηγήσεων κατά την εξαγωγή;

—	No refunds or other amounts granted on exportation;

—	Sans octroi de restitutions ou autres montants à l'exportation;

—	Senza concessione di restituzioni o altri importi all'esportazione;

—	Geen restituties of andere bij de uitvoer verleende bedragen;

—	Sem concessão de restituicões ou outros montantes na exportação.

3.   Ako su pri izvozu robe obavljene izvozne carinske formalnosti zbog dobivanja subvencija ili drugih nameta predviđenih pri izvozu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, potvrda sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	Restituciones y otras cantidades a la exportación reintegradas por … (cantidad);

—	De ved udførslen ydede restitutioner eller andre beløb er tilbagebetalt for … (mængde);

—	Ausfuhrerstattungen und sonstige Ausfuhrvergünstigungen für … (Menge) zurückbezahlt;

—	Επιδοτήσεις και άλλες χορηγήσεις κατά την εξαγωγή επεστράφησαν για … (ποσότης);

—	Refunds and other amounts on exportation repaid for … (quantity);

—	Restitutions et autres montants à l'exportation remboursés pour … (quantité);

—	Restituzioni e altri importi all'esportazione rimborsati per … (quantità);

—	Restituties en andere bedragen bij de uitvoer voor … (hoeveelheid) terugbetaald;

—	Restituições e outros montantes na exportação reembolsados para … (quantidade); ili

—	Titulo de pago de restituciones u otras cantidades a la exportación anulado por … (cantidad);

—	Ret til udbetaling af restitutioner eller andre beløb ved udførslen er annullerei for … (mængde);

—	Auszahlungsanordnung über die Ausfuhrerstattungen und sonstigen Ausfuhrvergünstigungen für … (Menge) ungültig gemacht;

—	Αποδεικτικό πληρωμής επιδοτήσεων ή άλλων χορηγήσεων κατά την εξαγωγή ακυρωμένο για … (ποσότης),

—	Entitlement to payment of refunds or other amounts on exportation cancelled for … (quantity);

—	Titre de paiement des restitutions ou autres montants à l'exportation annulé pour … (quantité);

—	Titolo di pagamento delle restituzioni o di altri importi all'esportazione annullato per … (quantità);

—	Aanspraak op restituties of andere bedragen bij uitvoer vervallen voor … (hoeveelheid);

—	Titulo de pagamento de restituições ou outros montantes na exportação anulado para … (quantidade);

ovisno o tome je li nadležno tijelo isplatilo ili nije povrat ili drugi iznos pri izvozu.

4.   U slučaju iz podstavka (b) prve alineje članka 848. stavka 1., potvrda iz stavka 1. sastavlja se na informativnom obrascu INF 3 predviđenom člankom 850.

5.   Kada carinska tijela u carinarnici gdje je roba deklarirana za puštanje u slobodni promet imaju mogućnost da, na temelju dokaza kojima raspolažu, utvrde da nije bila niti će naknadno biti odobrena subvencija ili drugi iznos pri izvozu u okviru zajedničke poljoprivredne politike, potvrdu iz stavka 1. ovog članka nije potrebno podnositi.

Članak 850.

Informativni obrazac INF 3 sastavlja se u izvorniku i dva primjerka na obrascima koji odgovaraju oglednim primjercima iz Priloga 110.

Članak 851.

1.   Podložno stavku 3., informativni obrazac INF 3 izdaju carinska tijela u izvoznoj carinarnici na zahtjev izvoznika u trenutku ispunjavanja izvoznih formalnosti za predmetnu robu, ako izvoznik izjavi da će roba vjerojatno biti vraćena preko druge carinarnice, a ne preko izvozne carinarnice.

2.   Informativni obrazac INF 3 također mogu izdati, na zahtjev izvoznika, carinska tijela u izvoznoj carinarnici nakon ispunjavanja izvoznih formalnosti za predmetnu robu, pod uvjetom da na temelju informacija kojima raspolažu nedvojbeno utvrde da se navodi u zahtjevu izvoznika odnose na izvezenu robu.

3.   Za robu iz članka 849. stavka 1., informativni obrazac INF 3 može se izdati isključivo nakon ispunjavanja odgovarajućih izvoznih carinskih formalnosti, uz pridržavanje uvjeta iz stavka 2.

Pored toga, može se izdati samo pod uvjetom da su:

(a)	carinska tijela prethodno ispunila i potvrdila polje B; i

(b)	carinska tijela prethodno ispunila i potvrdila polje A, ako su informacije sadržane u tom polju potrebne.

Članak 852.

1.   Informativni obrazac INF 3 sadrži sve podatke koje zahtjevaju carinska tijela radi utvrđivanja istovjetnosti izvezene robe.

2.   Ako se očekuje da će se izvezena roba vratiti u carinsko područje Zajednice preko više carinarnica, a ne preko izvozne carinarnice, izvoznik može zahtijevati izdavanje većeg broja informativnog obrazaca INF 3, kako bi se obuhvatila cjelokupna količina izvezene robe.

Također, izvoznik može od carinskih tijela koja su izdala informativni obrazac INF 3 zahtijevati da se nadomjesti s više informativnih obrazaca INF 3 koji obuhvaćaju cjelokupnu količinu robe sadržanu u prvotno izdanom informativnom obrascu INF 3.

Izvoznik također može zahtijevati izdavanje informativnog obrasca INF 3 za samo dio izvezene robe.

Članak 853.

Izvornik i jedna preslika informativnog obrasca INF 3 vraća se izvozniku radi podnošenja carinarnici ponovnog uvoza. Druga preslika zadržava se u službenoj dokumentaciji carinskih tijela koja su je izdala.

Članak 854.

Carinarnica ponovnog uvoza bilježi, na izvorniku i preslici informativnog obrasca INF 3, količinu vraćene robe koja je izuzeta od uvoznih carina te zadržava izvornik, a presliku tog obrasca koji sadrži broj i datum deklaracije za puštanje u slobodni promet šalje carinskim tijelima koja su je izdala.

Navedena carinska tijela tu presliku uspoređuju s onom koju imaju te je pohranjuju u svojoj službenoj dokumentaciji.

Članak 855.

U slučaju krađe, gubitka ili uništenja informativnog obrasca INF 3, osoba na koju se to odnosi može od carinskih tijela koja su ga izdala zatražiti izdavanje duplikata. Ona udovoljavaju tom zahtjevu ako to opravdavaju okolnosti. Duplikat izdan na taj način sadrži jedan od sljedećih navoda:

—	DUPLICADO,

—

DUPLIKAT,

—

DUPLIKAT,

—	ΑΝΤΙΓΡΑΦΟ,

—	DUPLICATE,

—	DUPLICATA,

—	DUPLICATO,

—	DUPLICAAT,

—	SEGUNDA VIA.

Carinska tijela na svojoj preslici informativnog obrasca INF 3 bilježe izdavanje duplikata.

Članak 856.

1.   Na zahtjev carinskih tijela kod carinarnice ponovnog uvoza, carinska tijela kod izvozne carinarnice dostavljaju prethodnoj sve raspoložive podatke, kako bi mogla utvrditi ispunjava li roba potrebne uvjete s ciljem dobivanja koristi od odredaba iz ovog dijela.

2.   Informativni obrazac INF 3 može se upotrijebiti za zahtjev i razmjenu podataka iz stavka 1.

DIO IV.

CARINSKI DUG

GLAVA I.

OSIGURANJE

Članak 857.

1.   Oblici osiguranja, osim gotovinskih pologa ili jamaca, u smislu članaka 193., 194. i 195. Zakonika, te gotovinski polog ili polaganje osiguranja koje države članice mogu dozvoliti čak i ako nisu u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 194. stavku 1. Zakonika, su sljedeći:

(a)	stvaranje hipoteke, zemljišna pristojba, anithreza ili drugo pravo koje se smatra istovjetnim s pravom koje pripada nepokretnoj imovini;

(b)	ustupanje potraživanja, zalaganje, s predajom ili bez predaje u posjed, robe, vrijednosnih papira ili potraživanja ili, prije svega, štedne bankovne knjižice ili upis u registar javnog duga;

(c)	pretpostavka zajedničke ugovorne odgovornosti za puni iznos carinskog duga od treće strane koji su u tu svrhu priznala carinska tijela i, prije svega, polaganje mjenice čije plaćanje jamči ta treća strana;

(d)	polaganje gotovine ili osiguranja koje se smatra jednakim polaganju gotovine, u valuti različitoj od valute države članice u kojoj je položeno osiguranje;

(e)	sudjelovanje, podložno plaćanju doprinosa, u općem sustavu osiguranja kojim upravljaju carinska tijela.

2.   Okolnosti i uvjeti pod kojima se naplata može primijeniti na oblike osiguranja iz stavka 1. propisuju carinska tijela.

Članak 858.

Ako je osiguranje dano u obliku gotovinskog pologa, carinska tijela ne naplaćaju kamate.

GLAVA II.

NASTANAK CARINSKOG DUGA

POGLAVLJE 1.

Propusti bez bitnog utjecaja na provedbu privremenog smještaja ili carinskog postupka

Članak 859.

Smatra se da sljedeći propusti nemaju bitnog utjecaja na pravilnu provedbu privremenog smještaja ili predmetnog carinskog postupka u smislu članka 204. stavka 1. Zakonika, ako:

—	ne predstavljaju pokušaj nezakonitog izuzimanja robe ispod carinskog nadzora,

—	ne uključuju očitu nemarnost od strane osobe na koju se to odnosi, i

—

su naknadno ispunjene sve formalnosti potrebne za određivanje položaja robe: 1. prekoračenje roka prije čijeg isteka se robi moralo odrediti neko od carinski dopuštenih postupanja ili uporaba predviđenih u okviru privremenog smještaja ili odnosnog carinskog postupka, ukoliko bi taj rok bio produžen da je zahtjev za produženje roka bio podnesen pravovremeno; 2. u slučaju robe stavljene u postupak provoza, protek roka za podnošenje robe odredišnoj carinarnici, ako se to podnošenje izvrši kasnije; 3. u slučaju robe stavljene u privremeni smještaj ili u postupak carinskog skladištenja, ako takvo rukovanje nije unaprijed dozvoljeno od strane carinskih tijela pod uvjetom da bi takvo rukovanje bilo odobreno da je bilo zatraženo; 4. u slučaju robe stavljene u postupak privremenog uvoza, uporaba robe suprotna onoj predviđenoj u odobrenju, pod uvjetom da bi takva uporaba bila odobrena da je to podnositelj zahtijevao; 5. u slučaju robe stavljene u privremeni smještaj ili stavljene u carinski postupak, neovlašteno premještanje robe, pod uvjetom da se ta roba može podnijeti carinskim tijelima na njihov zahtjev; 6. u slučaju robe stavljene u privremeni smještaj ili stavljene u carinski postupak, iznos robe iz carinskog područja Zajednice ili unos takve robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, bez obavljenih potrebnih formalnosti; 7. u slučaju robe koja je bila predmet povoljnijeg tarifnog postupanja zbog njezine uporabe u posebne svrhe, premještanje robe bez obavješćivanja carinskih tijela, prije nego je bila stavljena u namijenjenu uporabu, pod uvjetom da: (a) se premještanje zabilježi u pošiljateljevu evidenciju robe; i (b) je primatelj korisnik odobrenja za predmetnu robu.

Članak 860.

Carinska tijela smatraju da je carinski dug nastao na temelju članka 204. stavka 1. Zakonika osim ako osoba koja bi mogla biti dužnik ne dokaže da su ispunjeni uvjeti iz članka 859.

Članak 861.

Činjenica da zbog grešaka iz članka 859. nije nastao carinski dug ne utječe na primjenu važećih odredaba kaznenog prava ili odredaba o ukidanju ili opozivu odobrenja za određeni carinski postupak.

POGLAVLJE 2.

Prirodni gubici

Članak 862.

1.   Za potrebe članka 206. Zakonika, carinska tijela, na zahtjev dotične osobe, uzimaju u obzir količine koje nedostaju ako je moguće dokazati da je uočeni gubitak nastao isključivo kao posljedica same vrste robe, a ne radi bilo kakve nemarnosti ili prijevarnih postupaka navedene osobe.

2.   Prije svega, kao nemarnost ili prijevarni postupak podrazumijeva se svako nepoštivanje pravila prijevoza, skladištenja, rukovanja, dorade, obrade ili prerade predmetne robe koje određuju carinska tijela ili koji proizlaze iz uobičajene prakse.

Članak 863.

Carinska tijela mogu osobu na koju se to odnosi osloboditi obveze podnošenja dokaza da je roba radi same naravi robe nepovratno izgubljena, ukoliko se uvjere da ne postoji nikakvo drugo objašnjenje za gubitak robe.

Članak 864.

Nacionalne važeće odredbe u državama članicama koje se odnose na uobičajene stope za nepovratne gubitke radi naravi robe primjenjuju se ako odnosna osoba ne dokaže da stvarni gubitak prelazi onaj izračunan primjenom uobičajene stope za predmetnu robu.

POGLAVLJE 3.

Carinski status robe u određenim nepravilnim situacijama

Članak 865.

Podnošenje carinske deklaracije za predmetnu robu ili neka druga radnja s istim pravnim učincima te podnošenje isprave za potvrdu nadležnim tijelima, smatra se izuzimanjem robe ispod carinskog nadzora u smislu članka 203. stavka 1. Zakonika, ako te radnje imaju za posljedicu nepravilno dodjeljivanje carinskog statusa robi Zajednice.

Članak 866.

Ne dovodeći u pitanje odredbe kojima se utvrđuju određene zabrane ili ograničenja koja se mogu primjenjivati na predmetnu robu, ako je uvozni carinski dug nastao sukladno člancima 202., 203., 204. ili 205. Zakonika i ako su uvozne carine plaćene, navedena roba smatra se robom Zajednice i za nju nije potrebno podnositi deklaraciju za puštanje u slobodni promet.

Članak 867.

Oduzimanje robe u skladu s člankom 233. točkama (c) i (d) Zakonika ne utječe na carinski status predmetne robe.

GLAVA III.

KNJIŽENJE I NAKNADNA NAPLATA

Članak 868.

Države članice ne moraju knjižiti iznose carina niže od 10 ECU-a.

Nema naknadne naplate uvoznih carina ili izvoznih carina ako je iznos koji bi se trebao naplatiti manji od 10 ECU-a.

Članak 869.

Carinska tijela sama odlučuju da ne knjiže nenaplaćene carine:

(a)

u slučajevima u kojima je povlašteno tarifno postupanje bilo primijenjeno u okviru carinske kvote, carinskog plafona ili drugih postupaka ako je pravo na taj tretman okončano u vrijeme prihvaćanja carinske deklaracije bez da je ta činjenica bila objavljena u Službenom listu Europskih zajednica prije puštanja predmetne robe u slobodni promet ili, ako ta činjenica nije objavljena, obavještavajući na odgovarajući način predmetnu državu članicu i osobu odgovornu za plaćanje svog dijela koja je postupila u dobroj vjeri i poštivala sve odredbe o carinskoj deklaraciji predviđene važećim zakonodavstvom;

(b)	u slučajevima u kojima smatraju da su uvjeti iz članka 220. stavka 2. točke (b) Zakonika ispunjeni, pod uvjetom da je iznos, koji nije naplaćen od predmetnog izvođača u vezi s jednim ili više uvoznih ili izvoznih postupaka kao posljedica jedne greške, manji od 2 000 ECU-a;

(c)	u slučajevima u kojima je država članica kojoj ta tijela pripadaju bila za to ovlaštena u skladu s člankom 875.

Članak 870.

1.   Svaka država članica Komisiji šalje popis slučajeva u kojima su se primijenile odredbe članka 869. točaka (a), (b) ili (c), navodeći kratak sažetak svakog slučaja.

2.   Popis iz stavka 1. šalje se tijekom prvog i trećeg tromjesečja svake godine za sve slučajeve u kojima je odlučeno da se nenaplaćene carine ne knjiže tijekom prethodne polovice godine.

3.   Komisija prosljeđuje popise svim ostalim državama članicama.

4.   Popise povremeno pregledava Odbor.

Članak 871.

U slučajevima izuzev onih iz članka 869., ako carinska tijela ili smatraju da su uvjeti iz članka 220. stavka 2. točke (b) Zakonika ispunjeni ili sumnjaju u točan opseg kriterija te odredbe u određenom slučaju, ta tijela predaju slučaj Komisiji tako da se odluka može donijeti u skladu s postupkom predviđenim u člancima 872. do 876. Slučaj poslan Komisiji sadrži sve podatke potrebne za potpuni pregled slučaja.

Čim primi slučaj, Komisija o tome obavješćuje predmetnu državu članicu.

Ako se ustanovi da podaci koje je država članica poslala nisu dostatni za donošenje odluke o predmetnom slučaju u potpunom poznavanju činjenica, Komisija može zatražiti daj joj se dostave dodatni podaci.

Članak 872.

U roku od 15 dana po primitku slučaja iz prvog stavka članka 871., Komisija njegov primjerak šalje državama članicama.

Razmatranje predmetnog slučaja se što je moguće prije uvrštava na dnevni red sastanka Odbora predviđen člankom 247. Zakonika.

Članak 873.

Nakon savjetovanja sa skupinom stručnjaka koja se sastoji od predstavnika svih država članica, koji se sastaju u okviru Odbora da razmotre predmetni slučaj, Komisija odlučuje jesu li okolnosti koje se razmatraju takve da predmetne carine treba obračunati ili ne.

Takva se odluka mora donijeti u roku od šest mjeseci od dana kada je Komisija primila slučaj iz prvog stavka članka 871. Ako je Komisija ustanovila da je potrebno zatražiti dodatne podatke od država članica kako bi mogla donijeti odluku, rok od šest mjeseci produljuje se za razdoblje koje odgovara razdoblju koje je proteklo između datuma kada je Komisija poslala zahtjev za dodatne podatke i datuma kada je zaprimila podatke.

Članak 874.

Predmetna država članica se obavješćuje o odluci iz članka 873. što je moguće prije i u svakom slučaju u roku od 30 dana od isteka roka iz tog članka.

Primjerak odluke šalje se ostalim državama članicama.

Članak 875.

Ako iz odluke iz članka 873. proizlazi da su okolnosti koje se razmatraju takve da predmetne carine ne treba knjižiti, Komisija može, pod uvjetima koje sama odredi, jednu ili više država članica ovlastiti da odustanu od naknadnog knjiženja u slučajevima koji uključuju usporediva pitanja činjenica i zakona.

U tom slučaju, svaka tako ovlaštena država članica se također obavješćuje o odluci iz članka 873.

Članak 876.

Ako Komisija ne uspije donijeti odluku u roku iz članka 873. ili ako o odluci ne obavijesti predmetnu državu članicu u roku iz članka 874., carinska tijela navedene države članice ne knjiže predmetne carine.

GLAVA IV.

POVRAT ILI OTPUST UVOZNIH ILI IZVOZNIH CARINA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 877.

1.   Za potrebe ove Glave:

(a)	carinarnica knjiženja znači: carinarnicu u kojoj su knjižene uvozne ili izvozne carine čiji se povrat ili otpust zahtijeva;

(b)	carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka znači: carinsko tijelo ovlašteno za odlučivanje o zahtjevu za povrat ili otpust uvoznih ili izvoznih carina u državi članici u kojoj su predmetne carine knjižene;

(c)	nadzorna carinarnica znači: carinarnica koja ima nadležnost nad robom za koju se zahtijeva povrat ili otpust knjiženih uvoznih ili izvoznih carina i koja obavlja određene kontrole u vezi s ocjenom zahtjeva;

(d)	provedbena carinarnica znači: carinarnica koja donosi potrebne mjere kako bi se osigurala pravilna provedba odluke za povrat ili otpust uvoznih ili izvoznih carina;

2.   Funkcije carinarnice knjiženja, carinskog tijela nadležnog za donošenje odluka, nadzorne carinarnice i provedbene carinarnice može obavljati u cijelosti ili djelomično ista carinarnica.

POGLAVLJE 2.

Provedbene odredbe koje se odnose na članke 236. do 239. Zakonika

Odjeljak 1.

Zahtjev

Članak 878.

1.   Zahtjev za povrat ili otpust uvoznih ili izvoznih carina, u daljnjem tekstu „zahtjev za povrat ili otpust”, podnosi osoba koja je platila ili je odgovorna platiti navedene carine ili osobe koje su preuzele njezina prava i obveze.

Zahtjev za povrat ili otpust može podnijeti također i zastupnik osobe ili osoba iz prvog podstavka.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 882., zahtjev za povrat ili otpust podnosi se u jednom izvorniku i jednom primjerku, na obrascu koji odgovara oglednom primjerku i odredbama iz Priloga 111.

Međutim, zahtjev za povrat ili otpust također se može podnijeti, na zahtjev osobe ili osoba iz stavka 1., i u drugom pisanom obliku, pod uvjetom da sadrži sve podatke naznačene u navedenom Prilogu.

Članak 879.

1.   Zahtjevi za povrat ili otpust, kojima su priložene sve potrebne isprave iz članka 6. stavka 1. Zakonika, podnose se carinarnici knjiženja, osim ako carinska tijela ne odrede drugu carinarnicu u tu svrhu; navedena carinarnica prosljeđuje ih neposredno nakon prihvata carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka ako sama nije određena kao takva.

2.   Carinarnica iz stavka 1. upisuje datum prihvata na izvorniku i preslici zahtjeva. Presliku vraća podnositelju zahtjeva.

Ako se primjenjuje drugi podstavak članka 878. stavka 2., navedena carinarnica podnositelju zahtjeva pisano potvrđuje prijam zahtjeva.

Članak 880.

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe donesene u vezi s tim u okviru zajedničke poljoprivredne politike, zahtjevu koji se odnosi na robu za koju je podnesena uvozna ili izvozna dozvola ili potvrda o utvrđenom predujmu prilikom podnošenja odgovarajuće carinske deklaracije također mora biti priložena potvrda koju su izdala tijela odgovorna za izdavanje takve dozvole ili potvrda iz kojih je vidljivo da su bile poduzete mjere potrebne za poništenje učinaka navedene dozvole ili potvrde.

Takva se potvrda neće zahtijevati, međutim:

—	ako je carinsko tijelo kojem se podnosi zahtjev samo izdalo predmetnu dozvolu ili potvrdu,

—	ako je podnošenje zahtjeva utemeljeno na značajnoj pogrešci koja nema nikakvog utjecaja na dodjelu predmetnih dozvola ili potvrda.

Članak 881.

1.   Carinarnica iz članka 879. može prihvatiti zahtjev koji ne sadrži sve podatke predviđene na obrascu iz članka 878. stavka 2. Međutim, zahtjev mora sadržavati barem podatke koji se upisuju u polja 1 do 3 i 7.

2.   Ako se primjenjuje stavak 1., navedena carinarnica određuje vremenski rok za dostavu podataka i/ili isprava koje nedostaju.

3.   Ako vremenski rok koji je carinarnica odredila u skladu sa stavkom 2. nije zadovoljen, smatra se da je zahtjev povučen.

Podnositelja zahtjeva se o tome odmah obavješćuje.

Članak 882.

1.   Za vraćenu robu za koju su pri njezinom izvozu s carinskog područja Zajednice naplaćene izvozne carine, za povrat ili otpust tih carina carinskim se tijelima podnosi zahtjev kojem je potrebno priložiti:

(a)	ispravu koja je izdana kao dokaz o plaćanju, ako su predmetni iznosi već plaćeni;

(b)

izvornik ili presliku deklaracije za puštanje u slobodni promet, koja se odnosi na vraćenu robu, koju je ovjerila carinarnica ponovnog uvoza, Ova isprava sadrži jedan od sljedećih navoda carinarnice ponovnog uvoza: — Mercancías de retorno en aplicación de la letra b) del apartado 2 del artículo 185 del Código — Returvarer i henhold til kodeksens artikel 185, stk. 2, litra b) — Rückwaren gemäß Artikel 185 Absatz 2 Buchstabe b) des Zollkodex — Εμπορεύματα επανεισαγόμενα κατ' εφαρμογή του άρθρου 185 παράγραφος 2 στοιχείο β) του κώδικα — Goods admitted as returned goods under Article 185 (2) (b) of the Code — Marchandises en retour en application de l'article 185 paragraphe 2 point b) du code — Merci in reintroduzione in applicazione dell'arti-colo 185, parágrafo 2, lettera b) del códice — Goederen die met toepassing van artikel 185, lid 2, onder b), van het Wetboek kunnen worden toegelaten als terugkerende goederen — Mercadorias de retorno por aplicação da alínea b) do n.o 2 do artigo 185.o do código;

(c)	primjerak izvozne deklaracije vraćene izvozniku u vrijeme završetka izvoznih formalnosti za robu ili njezinu presliku, koju je potvrdila izvozna carinarnica.

Ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka već posjeduje podatke iz jedne ili više deklaracija navedenih pod gornjim točkama (a), (b) ili (c), predmetna deklaracija ili deklaracije ne trebaju se predočiti.

2.   Zahtjev iz stavka 1. mora se podnijeti carinarnici iz članka 879. u roku od 12 mjeseci od dana prihvaćanja izvozne deklaracije.

Odjeljak 2.

Postupak za odobrenje povrata ili otpusta

Članak 883.

Carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka može odobriti da se određene carinske formalnosti, koje su potrebne radi odobrenja bilo kojeg povrata ili otpusta, ispune prije donošenja odluke o zahtjevu za povrat ili otpust. Ovo odobrenje u potpunosti ne dovodi u pitanje donošenje odluke o zahtjevu.

Članak 884.

Ne dovodeći u pitanje članak 883. i dok o zahtjevu za povrat ili otpust nije donesena odluka, robu za koju se traži povrat ili otpust carina nije dozvoljeno premještati na drugo mjesto s mjesta navedenog u tom zahtjevu, osim ako podnositelj o tome nije prethodno obavijestio carinarnicu iz članka 879., koja obavješćuje carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka.

Članak 885.

1.   Ako se zahtjev za povrat ili otpust odnosi na slučaj za koji je potrebno pribaviti dodatne podatke ili obaviti pregled robe kako bi se osiguralo ispunjavanje uvjeta za povrat ili otpust predviđenih u Zakoniku i u ovoj glavi, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka donosi sve mjere potrebne u tu svrhu, ako je potrebno i traženjem pomoći od nadzorne carinarnice, određujući vrstu podataka koje treba pribaviti ili provjere koje treba obaviti.

Nadzorna carinarnica bez odlaganja ispunjava taj zahtjev te dobivene podatke i rezultate izvršenih provjera šalje carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka.

2.   Ako se zahtjev odnosi na robu koja se nalazi u državi članici osim u onoj u kojoj su uknjižene uvozne ili izvozne carine, primjenjuju se odredbe Poglavlja 4. ove glave.

Članak 886.

1.   Ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka raspolaže svim potrebnim podacima, svoju odluku o zahtjevu za povrat ili otpust donosi pisanim putem u skladu s člankom 6. stavcima 2.i 3. Zakonika.

2.   Ako je zahtjev odobren, odluka sadrži sve podatke koji su potrebni za njegovo izvršenje.

S obzirom na okolnosti, odluka sadrži sve ili barem neke od sljedećih podataka:

(a)	podatke potrebne za prepoznavanje robe na koju se odluka odnosi;

(b)	osnove za povrat ili otpust uvoznih ili izvoznih carina i pozivanje na odgovarajući članak Zakonika te, prema potrebi, odgovarajući članak ove glave;

(c)	uporabu u koju roba može biti stavljena ili odredišno mjesto gdje se roba može poslati, s obzirom na mogućnosti koje su propisane Zakonikom za pojedine slučajeve i prema potrebi na temelju posebnog odobrenja carinskog tijela nadležnog za donošenje odluka;

(d)	rok za ispunjenje formalnosti kojima povrat ili otpust uvoznih ili izvoznih carina podliježe;

(e)	izjavu da uvozne ili izvozne carine neće biti vraćene ili otpuštene dok provedbena carinarnica ne izvijesti carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka da su ispunjene formalnosti nužne za otpust ili povrat;

(f)	pojedinosti o svim zahtjevima kojima roba i dalje podliježe do provedbe odluke;

(g)	obavijest primatelju da pri podnošenju robe provedbenoj carinarnici po vlastitom izboru mora priložiti također i izvornik odluke.

Članak 887.

1.   Provedbena carinarnica poduzima potrebne mjere kojima osigurava da:

—	su, gdje je to potrebno, ispunjene obveze iz članka 886. stavka 2. točke (f),

—	je u svim slučajevima roba stvarno uporijebljena na način ili poslana na odredište određeno u odluci o povratu ili otpustu uvoznih ili izvoznih carina.

2.   Ako je odlukom predviđeno da se roba može staviti u carinsko skladište, u slobodnu zonu ili slobodno skladište i osoba na koju glasi odluka iskoristi tu mogućnost, potrebne formalnosti moraju se obaviti kod provedbene carinarnice.

3.   Ako odluka za povrat ili otpust carina određuje uporabu u koju roba može biti stavljena ili odredišno mjesto gdje se roba može poslati, što se može utvrditi samo u državi članici izuzev one u kojoj se nalazi provedbena carinarnica, dokaz o tome pruža se podnošenjem kontrolnog primjerka T5 izdanog i korištenog u skladu s odredbama članaka 471. do 495. te odredbama ovog članka.

Kontrolni primjerak T5 mora sadržavati sljedeće:

(a)	polje 33 sadrži oznaku kombinirane nomenklature robe;

(b)	u polje 103 riječima se navodi neto količina robe;

(c)

polje 104 sadrži, po potrebi, ili riječi „izlaz iz carinskog područja Zajednice” ili jedan od sljedećih navoda pod naslovom „ostalo”: — Besplatna dostava sljedećoj dobrotvornoj ustanovi …, — Uništenje pod carinskim nadzorom, — Stavljanje u sljedeći carinski postupak …, — Smještaj u slobodnu zonu ili slobodno skladište;

(d)	polje 106 sadrži referentne podatke iz odluke o odobrenju povrata ili otpusta carina;

(e)	polje 107 sadrži riječi „članci 877. do 912. Uredbe (EEZ) br. 2454/93”.

4.   Nadzorna carinarnica koja utvrđuje ili na čiju odgovornost se utvrđuje da je roba stvarno bila korištena u predviđenu uporabu ili je stigla na propisano odredište, ispunjava polje naslovljeno „Kontrola uporabe i/ili odredišta” kontrolne isprave tako da križićem označi navod „korištena u predviđenu uporabu i/ili odredište navedeno na drugoj strani” i navodi odgovarajući datum.

5.   Ako se provedbena carinarnica uvjerila da su uvjeti iz stavka 1. ispunjeni, u tu svrhu šalje potvrdu carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka.

Članak 888.

Nakon što je odobrilo zahtjev za povrat ili otpust carina, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka tu carinu vraća ili otpisuje tek nakon primitka potvrde iz članka 887. stavka 5.

Članak 889.

1.   Ukoliko se zahtjev za povrat ili otpust temelji na tome da je u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije za puštanje robe u slobodni promet postojalo pravo za primjenu smanjene ili nulte stope uvozne carine za robu u okviru carinske kvote, carinskog plafona ili po ostalim povlaštenim tarifnim postupanjima, povrat ili otpust odobrava se samo pod uvjetom da, u vrijeme podnošenja zahtjeva za povrat ili otpust uz kojeg su priložene potrebne isprave:

—	u slučaju carinske kvote, ona nije iscrpljena,

—	u ostalim slučajevima, stopa carine uobičajeno propisana nije bila ponovno uvedena.

Moguće je odobriti povrat ili otpust čak i ako nisu ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka ako za robu nije bila primijenjena smanjena ili nulta stopa carine radi propusta na strani carinskih tijela, a deklaracija za puštanje robe u slobodni promet sadržavala je sve podatke i bile su joj priložene sve isprave potrebne za primjenu smanjene ili nulte stope.

2.   Svaka država članica Komisiji šalje popis slučajeva u kojima su se primjenjivale odredbe drugog podstavka stavka 1., navodeći kratki sažetak svakog slučaja.

Primjenjuje se članak 870. stavci 2., 3. i 4.

Članak 890.

Ako je zahtjevu za povrat ili otpust priložena potvrda o podrijetlu, potvrda o kretanju robe, isprava o unutarnjem provozu Zajednice ili koja druga odgovarajuća isprava koja dokazuje da je uvezena roba u trenutku prihvata carinske deklaracije za puštanje robe u slobodni promet ispunjavala propisane uvjete za postupanje Zajednice ili povlašteno tarifno postupanje, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka odobrava takav zahtjev samo ako se propisno ustanovi:

—	da se tako podnesena isprava konkretno odnosi na predmetnu robu i da su ispunjeni svi uvjeti za prijam navedene isprave,

—	da su ispunjeni svi ostali uvjeti za odobravanje povlaštenog tarifnog postupanja.

Povrat ili otpust obavlja se po podnošenju robe. Ako robu nije moguće podnijeti provedbenoj carinarnici, potonja odobrava povrat ili otpust samo u slučaju ako je na temelju raspoloživih podataka i priloženih isprava nedvojbeno utvrdila da se naknadno priložena potvrda ili isprava odnosi na navedenu robu.

Članak 891.

Povrat ili otpust carine ne odobrava se ako se potvrde o utvrđenom predujmu nameta predoče kao prilog zahtjevu.

Članak 892.

Uvozne carine neće biti vraćene ili otpuštene na temelju članka 238. Zakonika za robu:

—	čiji su nedostaci uzeti u obzir već pri određivanju ugovornih uvjeta, prije svega cijene robe, s kojom je roba stavljena u carinski postupak u kojemu je nastala obveza plaćanja uvoznih carina,

—	koju je uvoznik prodao, nakon što je utvrdio da ista ima nedostatke ili da nije u skladu s uvjetima iz ugovora.

Članak 893.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 900. stavak 1. točku (c), carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka određuje rok, koji ne može biti dulji od 2 mjeseca od dana uručenja odluke o povratu ili otpustu uvoznih ili izvoznih carina, za ispunjenje carinskih formalnosti koje su potrebne za povrat ili otpust carina.

2.   Nepoštivanjem roka iz stavka 1. gubi se pravo na povrat ili otpust osim ako osoba na koju se odluka odnosi ne dokaže da rok nije bila u mogućnosti poštivati radi nepredvidivih okolnosti ili više sile na koje nije bilo moguće utjecati.

Članak 894.

Ako uništenje robe koje dozvoli carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka prouzroči nastanak otpadaka ili ostataka, takvi otpaci ili ostaci smatraju se robom koja nije roba Zajednice nakon što je donesena odluka o prihvatu zahtjeva za povrat ili otpust.

Članak 895.

Ako je izdano odobrenje iz drugog podstavka članka 238. stavka 2. točke (b) Zakonika, carinska tijela poduzimaju sve potrebne mjere koje omogućuju da se roba stavljena u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište, može naknadno prepoznati kao roba koja nije roba Zajednice.

Članak 896.

1.   Roba koja je, u okviru zajedničke poljoprivredne politike, stavljena u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina u okviru uvozne dozvole ili potvrde o utvrđenom predujmu ima koristi od članaka 237., 238. i 239. Zakonika samo ako se carinarnica iz članka 879. uvjeri da su nadležna tijela poduzela sve potrebne mjere za poništenje učinaka potvrde u okviru koje je obavljen uvoz.

2.   Stavak 1. također se primjenjuje u slučaju ponovnog izvoza, stavljanja u carinsko skladište, slobodnu zonu ili slobodno skladište, ili uništenja robe.

Članak 897.

Ako se izvoz, ponovni izvoz ili uništenje, ili neko drugo carinski dopušteno postupanje ili uporaba ne odnosi na cjeloviti proizvod, nego na jedan ili više dijelova ili sastavnih dijelova tog proizvoda, iznos koji se vraća ili otpušta predstavlja razliku između iznosa uvoznih carina za cjeloviti proizvod i iznosa uvoznih carina koji bi se platio za ostatak proizvoda da je potonji stavljen u nepromijenjenom stanju u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja takvih carina na dan kad je cjeloviti proizvod stavljen u postupak.

Članak 898.

Iznos iz članka 240. Zakonika ovime se određuje na 10 ECU-a.

POGLAVLJE 3.

Posebne odredbe koje se odnose na primjenu članka 239. Zakonika

Odjeljak 1.

Odluke koje donose carinska tijela država članica

Članak 899.

Ne dovodeći u pitanje ostale situacije koje se uzimaju u obzir na pojedinačnoj osnovi u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 905. do 909., ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka utvrdi da se zahtjev za povrat ili otpust koji mu je podnesen na temelju članka 239. stavka 2. Zakonika:

—

temelji na razlozima koji odgovaraju nekoj od okolnosti iz članaka 900. do 903., i da te okolnosti nisu posljedica prijevare ili očite nemarnosti odnosne osobe, odobrava povrat ili otpust iznosa predmetnih uvoznih carina. „Odnosna osoba” znači osoba ili osobe iz članka 878. stavka 1., ili njihovi zastupnici, te bilo koja druga osoba koja je bila uključena u obavljanje carinskih formalnosti koje se odnose na predmetnu robu ili je dala upute za obavljanje tih formalnosti,

—	temelji na razlozima koji odgovaraju nekoj od okolnosti iz članka 904., ne odobrava povrat ili otpust iznosa predmetnih uvoznih carina.

Članak 900.

1.   Uvozne carine vraćaju se ili otpuštaju ako:

(a)

je roba koja nije roba Zajednice koja je stavljena u carinski postupak s djelomičnim ili potpunim oslobođenjem od uvoznih carina ili roba puštena u slobodni promet s povoljnijim tarifnim postupanjem zbog njezine uporabe u posebne svrhe ukradena, pod uvjetom da je roba odmah pronađena i stavljena u izvorni carinski položaj koji je roba imala u trenutku kada je bila ukradena;

(b)

se roba koja nije roba Zajednice omaškom izuzme iz carinskog postupka s djelomičnim ili potpunim oslobođenjem od navedenih carina pod koji je bila stavljena, pod uvjetom da, čim se ustanovi greška, roba se stavlja ponovno u njezin izvorni carinski položaj koji je imala u trenutku kada je roba izuzeta;

(c)	nije moguće upravljati mehanizmom za otvaranje prijevoznog sredstva na kojem se nalazi roba koja je prethodno puštena u slobodni promet i robu također u odredišnom mjestu nije moguće istovariti, pod uvjetom da se ta roba odmah ponovno izvozi;

(d)

je roba, koja je prvotno puštena u slobodni promet naknadno vraćena dobavljaču koji nije iz Zajednice u postupku vanjske proizvodnje radi besplatnog popravka odnosno otklanjanja grešaka koje su postojale prije puštanja robe u slobodni promet (čak ako su te greške utvrđene po puštanju robe u slobodni promet) ili usklađivanja s odredbama ugovora na temelju kojeg je roba puštena u slobodni promet, pri čemu je dobavljač odlučio trajno zadržati robu jer greške odnosno manjkavosti nije bilo moguće otkloniti odnosno njihovo otklanjanje bi bilo neekonomično;

(e)

se u trenutku kada carinska tijela odlučuju o naknadnom knjiženju uvoznih carina stvarno propisanih u vezi s robom koja je bila puštena u slobodni promet s potpunim oslobođenjem od tih carina utvrdi da je ta roba bila ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice bez carinskog nadzora, pod uvjetom da se dokaže da bi materijalni uvjeti koje propisuje Zakonik za povrat ili otpust takvih uvoznih carina bili stvarno ispunjeni u vrijeme ponovnog izvoza te robe da je iznos bio obračunat pri puštanju robe u slobodni promet;

(f)

ako je pravosudno tijelo zabranilo trgovinu robom koja je prethodno bila stavljena u carinski postupak koji odnosnu osobu obvezuje da plati uvozne carine pod uobičajenim uvjetima i ako je navedena roba ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice ili uništena pod provjerom carinskih tijela, pod uvjetom da se utvrdi da se predmetna roba stvarno nije koristila u Zajednici;

(g)	je za robu bio započet carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza naplate tih carina od strane deklaranta u skladu sa svojim ovlastima, a da tu robu, bez ikakve krivnje deklaranta, nije bilo moguće isporučiti primatelju;

(h)	je roba greškom pošiljatelja naslovljena na primatelja;

(i)	se utvrdi da roba radi očite greške u narudžbi ne može biti uporabljena za namjenu za koju ju je primatelj namjeravao koristiti;

(j)	se za robu po puštanju u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina dokaže da u trenutku puštanja nije bila u skladu s važećim propisima na području uporabe ili prometa s njom i radi toga se ta roba ne može koristiti za namjene koje je predvidio primatelj;

(k)	uporaba robe u svrhu koju je predvidio primatelj nije moguća ili je bitno ograničena zbog općih mjera koje ovlaštena tijela donesu nakon puštanja robe u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina;

(l)	bez krivnje odnosne osobe, carinska tijela ne mogu odobriti potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja uvozne carine koje zahtijeva odnosna osoba u skladu s postojećim odredbama, pri čemu obračunava uvozne carine koje treba platiti;

(m)	je roba isporučena primatelju nakon isteka obvezujućih rokova isporuke propisanih u ugovoru, na temelju kojeg je roba stavljena u carinski postupak, u kojem je nastala obveza plaćanja uvoznih carina;

(n)

robu na carinskom području Zajednice nije bilo moguće prodati pa je besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama: — koje svoju djelatnost obavljaju u trećim zemljama, pod uvjetom da u Zajednici imaju svoja predstavništva, ili — koje svoju djelatnost obavljaju na carinskom području Zajednice, pod uvjetom da imaju pravo na oslobođenje od carina u slučaju uvoza kod puštanja u slobodni promet slične robe iz trećih zemalja.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., povrat ili otpust uvoznih carina u slučajevima iz stavka 1. točaka (c) i (f) do (n), osim ako je roba uništena po odluci javnog tijela ili besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama koje svoju djelatnost obavljaju u Zajednici, uvjetovan je njihovim ponovnim izvozom iz carinskog područja Zajednice pod nadzorom carinskih tijela.

Na zahtjev, tijelo nadležno za donošenje odluka dozvoljava da se ponovni izvoz robe zamijeni njeznim uništenjem ili njezinim stavljanjem, radi ponovnog izvoza, u postupak vanjskog provoza Zajednice, u postupke carinskog skladištenja, ili u slobodnu zonu ili slobodno skladište.

Roba kojoj se odredi neko od tih postupaka ili uporaba smatra se robom koja nije roba Zajednice.

U tom slučaju, carinska tijela poduzimaju sve potrebne mjere koje omogućuju da se roba stavljena u carinsko skladište, u slobodnu zonu ili slobodno skladište, može naknadno prepoznati kao roba koja nije roba Zajednice.

3.   U slučajevima iz stavka 1. točaka (h) i (i), povrat ili otpust uvoznih carina uvjetovan je ponovnim izvozom robe prvotnom dobavljaču ili na drugu adresu koju sam odredi.

4.   Pored toga, nadzornoj se carinarnici mora dokazati da roba nije bila ni korištena niti prodana prije ponovnog izvoza.

Članak 901.

1.   Uvozne carine vraćaju se ili otpuštaju ako:

(a)

je roba za koju je greškom bio započet carinski postupak na temelju kojeg je nastala obveza plaćanja uvoznih carina, ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice, pri čemu za tu robu nije bio započet carinski postupak koji je trebao biti, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi uvjeti iz članka 237. Zakonika;

(b)	je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu s člankom 238. stavkom 2. točkom (b) Zakonika, pod uvjetom da su ispunjeni i drugi uvjeti utvrđeni spomenutim člankom;

(c)	je roba bez carinskog nadzora ponovno izvezena ili uništena u skladu s člankom 900. stavkom 1. točkama (c) i (f) do (n), pod uvjetom da su ispunjeni i drugi uvjeti utvrđeni u članku 900. stavcima 2. i 4.

2.   Povrat ili otpust uvoznih carina u okolnostima iz stavka 1. uvjetovani su:

(a)

podnošenjem svih dokaza potrebnih kako bi se carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka uvjerilo da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust: — stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice, ili — uništena pod nadzorom nadležnih tijela ili osoba ovlaštenih da uništenje službeno potvrde;

(b)

povratom svih isprava koje potvrđuju status robe iz Zajednice i s kojima je predmetna roba bila iznesena iz carinskog područja Zajednice carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka ili prilaganju svih dokaza koje navedeno tijelo smatra potrebnima kako bi utvrdilo da se predmetna isprava ne može naknadno koristiti pri mogućem kasnijem uvozu robe u Zajednicu.

Članak 902.

1.   Za potrebe članka 901. stavka 2.:

(a)

kao dokaz potreban da carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka utvrdi da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust stvarno ponovno izvezena iz carinskog područja Zajednice smatra se podnošenje od podnositelja zahtjeva: — izvornika ili ovjerenog primjerka deklaracije za izvoz robe iz carinskog područja Zajednice, i — potvrde carinarnice preko koje je roba stvarno napustila carinsko područje Zajednice. Ako takvu potvrdu nije moguće priložiti, kao dokaz da je roba napustila carinsko područje Zajednice, mogu se prihvatiti: — potvrde carinarnice treće zemlje koja potvrđuje prispijeće robe na odredište, ili — izvornika ili ovjerenog primjerka carinske deklaracije za robu proizvedenu u trećoj odredišnoj zemlji. Uz te isprave potrebno je priložiti upravne i komercijalne isprave na temelju kojih carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka provjerava da je roba izvezena iz carinskog područja Zajednice istovjetna robi deklariranoj za carinski postupak s obvezom plaćanja uvoznih carina, i to: — izvornik ili ovjereni primjerak deklaracije za navedeni postupak, i — ako to carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka smatra potrebnim, komercijalne ili upravne isprave (npr. račune, otpremnice, provozne isprave ili zdravstvene potvrde) koje sadrže potpuni opis robe (trgovački opis, količinu, identifikacijske i druge oznake), koji su priloženi deklaraciji za navedeni postupak ili deklaraciji za izvoz iz carinskog područja Zajednice ili carinskoj deklaraciji izdanoj za robu u trećoj odredišnoj zemlji, ovisno o slučaju;

(b)

kao dokaz potreban da carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka utvrdi da je roba za koju se zahtijeva povrat ili otpust stvarno bila uništena pod nadzorom nadležnog tijela ili drugih osoba koje su ovlaštene da potvrde takvo uništenje smatra se podnošenje od podnositelja zahtjeva: — izvješća ili deklaracije o uništenju robe koju je sastavilo tijelo pod čijim nadzorom je bila roba uništena, ili njezinog ovjerenog primjerka, ili — potvrde koju je sastavila osoba koja je ovlaštena za nadzor uništenja robe, skupa s odgovarajućim dokazom o ovlaštenju za nadzor. Te isprave sadrže dovoljno detaljan opis uništene robe (trgovački opis robe, količinu, identifikacijske i druge oznake) koji carinskim tijelima omogućuje usporedbu s podacima iz deklaracije i uz nju priloženih komercijalnih isprava (računi, otpremnice itd.), za puštanje u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina, kako bi mogla utvrditi da je uništena roba istovjetna robi koja je bila podnesena u carinski postupak.

2.   Kada su dokazi iz stavka 1. nedostatni da bi carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka moglo u konkretnom slučaju odlučiti na temelju potpunog poznavanja činjenica ili ako neki od dokaza nisu na raspolaganju, potrebno ih je dopuniti ili nadomjestiti drugim ispravama, koje navedeno tijelo smatra potrebnima.

Članak 903.

1.   Za vraćenu robu u odnosu na koju je plaćena izvozna carina pri njezinom izvozu iz carinskog područja Zajednice, puštanjem u slobodni promet stječe se pravo na povrat plaćenog iznosa.

2.   Stavak 1. primjenjuje se samo na robu u koja se nalazi u jednom od slučajeva iz članka 844.

Carinarnici kojoj se roba deklarira za puštanje u slobodni promet treba priložiti dokaze da se radi o robi koja se nalazi u jednom od slučajeva iz članka 185. stavka 2. točke (b) Zakonika.

3.   Stavak 1. primjenjuje se čak i ako vraćena roba predstavlja samo dio robe prethodno izvezene iz carinskog područja Zajednice.

Članak 904.

Uvozne carine ne vraćaju se ili otpuštaju ako su jedini razlozi na kojima se temelji zahtjev za povrat ili otpust, prema potrebi:

(a)	ponovni izvoz iz carinskog područja Zajednice robe prethodno stavljene u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina, radi drugih razloga od onih koji su navedeni u člancima 237. ili 238. Zakonika ili u članku 900. ili 901., prije svega radi neuspjele prodaje robe;

(b)	uništenje, iz bilo kojeg razloga, osim u slučajevima koji su izričito predviđeni zakonodavstvom Zajednice, robe stavljene u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja uvoznih carina nakon što su ju carinska tijela pustila u postupak;

(c)	podnošenje, u smislu priznavanja povlaštenog tarifnog postupanja za robu deklariranu za slobodni promet, isprava za koje se naknadno utvrdi da su lažne, krivotvorene ili da nisu valjane za tu svrhu, čak i ako su bile podnesene u dobroj vjeri.

Odjeljak 2.

Odluke koje donosi Komisija

Članak 905.

1.   Ako carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka kojoj je podnesen zahtjev za povrat ili otpust na temelju članka 239. stavka 2. Zakonika ne može donijeti odluku na temelju članka 899., ali je zahtjevu priložen dokaz koji bi mogao predstavljati posebnu situaciju koja proizlazi iz okolnosti u kojima se nikakve prijevarne namjere ili očita nemarnost ne mogu pripisati dotičnoj osobi, država članica kojoj to tijelo pripada slučaj prosljeđuje Komisiji da ga ona riješi u okviru postupka utvrđenog u člancima 906. do 909.

Izraz „dotična osoba” tumači se na isti način kako je navedeno u članku 899.

U svim drugim slučajevima, carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka odbija zahtjev.

2.   Slučaj poslan Komisiji uključuje sve činjenice potrebne za potpun pregled predanog slučaja.

Čim primi slučaj, Komisija o tome obavješćuje predmetnu državu članicu.

Ako se ustanovi da podaci koje je država članica poslala nisu dostatni za donošenje odluke o predmetnom slučaju s potpunim poznavanjem činjenica, Komisija može zatražiti daj joj se dostave dodatni podatci.

3.   Bez čekanja na završetak postupka iz članaka 906. do 909., carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka može, na zahtjev, dopustiti da se carinske formalnosti koje se odnose na ponovni izvoz ili uništenje robe obave prije nego Komisija odluči o tom slučaju. Takvo dopuštenje ni u čemu ne dovodi u pitanje konačnu odluku o zahtjevu.

Članak 906.

U roku od 15 dana od primitka slučaja iz članka 905. stavka 2. Komisija njegov primjerak šalje državama članicama.

Razmatranje predmetnog slučaja se, što je moguće prije, uvrštava na dnevni red sastanka Odbora predviđenog člankom 247. Zakonika.

Članak 907.

Nakon savjetovanja sa skupinom stručnjaka koja se sastoji od predstavnika svih država članica, koji se sastaju u okviru Odbora da razmotre predmetni slučaj, Komisija odlučuje opravdava li ili ne posebna situacija koja je razmotrena povrat ili otpust.

Takva odluka donosi se u roku od šest mjeseci od dana kada je Komisija primila slučaj iz članka 905. stavka 2. Ako je Komisija ustanovila da je potrebno zatražiti dodatne podatke od država članica kako bi mogla donijeti odluku, rok od šest mjeseci produljuje se za razdoblje koje odgovara razdoblju koje je proteklo između datuma kada je Komisija poslala zahtjev za dodatne podatke i datuma kada je primila podatke.

Članak 908.

1.   Predmetna država članica se obavještava o odluci iz članka 907. što je moguće prije i u svakom slučaju u roku od 30 dana po isteku roka iz članka 907.

Primjerak odluke šalje se ostalim državama članicama.

2.   Tijelo nadležno za donošenje odluka odlučuje hoće li prihvatiti ili odbiti zahtjev koji mu je poslan na temelju odluke Komisije o kojoj je obaviješteno u skladu sa stavkom 1.

3.   Ako iz odluke iz članka 907. proizlazi da razmotrene okolnosti opravdavaju povrat ili otpust, Komisija može, pod uvjetima koje sama odredi, jednu ili više država članica ovlastiti da vrate ili otpuste carine u slučajevima koji uključuju usporediva pitanja činjenica i zakona.

U tom slučaju, svaka tako ovlaštena država članica se također obavješćuje o odluci iz članka 907.

Članak 909.

Ako Komisija ne uspije donijeti odluku u roku iz članka 907. ili ako o odluci ne obavijesti predmetnu državu članicu u roku iz članka 908., carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka prihvaća zahtjev.

POGLAVLJE 4.

Upravna suradnja između carinskih tijela država članica

Članak 910.

U slučajevima iz članka 885. stavka 2., carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka nadzornoj carinarnici šalje dva primjerka svog zahtjeva sastavljenog u pisanom obliku na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 112. Zahtjevu se prilažu izvornici ili preslike zahtjeva za povrat ili otpust te sve potrebne isprave koje nadzornoj carinarnici omogućuju da dobije podatke i izvrši zahtijevane provjere.

Članak 911.

1.   U roku od dva tjedna od datuma primitka zahtjeva nadzorna carinarnica dobiva podatke ili vrši provjere koje zahtijeva carinsko tijelo nadležno za donošenje odluka. Dobivene rezultate upisuje u odgovarajuće polje izvornika isprave iz članka 910. rezerviranog u tu svrhu te navedenu ispravu vraća carinskoj službi nadležnoj za donošenje odluka zajedno sa svim ispravama koje su joj proslijeđene.

2.   Ako nije mogla dobiti podatke ili izvršiti zahtijevane provjere u roku od dva tjedna iz stavka 1., nadzorna carinarnica potvrđuje primitak zahtjeva koji joj je poslan u tom roku vraćanjem propisno označenog primjerka isprave iz članka 910. carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka.

Članak 912.

Provedbena carinarnica potvrdu iz članka 887. stavka 5. šalje carinskom tijelu nadležnom za donošenje odluka na obrascu koji odgovara oglednom primjerku u Prilogu 113.

DIO V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 913.

Sljedeće Uredbe i Direktive stavljaju se izvan snage:

—	Uredba (EEZ) br. 37/70 Komisije od 9. siječnja 1970. o određivanju podrijetla osnovnih rezervnih dijelova za uporabu s bilo kojim komadom prethodno poslane opreme, stroja, uređaja ili vozila (34),

—	Uredba (EEZ) br. 2632/70 Komisije od 23. prosinca 1970. o određivanju podrijetla radijskih i televizijskih prijamnika (35),

—	Uredba (EEZ) br. 315/71 Komisije od 12. veljače 1971. o određivanju podrijetla osnovnih vina namijenjenih pripremi vermuta, te podrijetla vermuta (36),

—	Uredba (EEZ) br. 861/71 Komisije od 27. travnja 1971. o određivanju podrijetla magnetofona (37),

—	Uredba (EEZ) br. 3103/73 Komisije od 14. studenoga 1973. o potvrdama o podrijetlu i zahtjevima za takve potvrde (38),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2945/76 od 26. studenoga 1976. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 754/76 o carinskom tretmanu robe koja se vraća u carinsko područje Zajednice (39), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala,

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 137/79 od 19. prosinca 1978. o uvođenju posebnog načina upravne suradnje za primjenu tretmana unutar Zajednice na proizvode ribolova ulovljene plovilima država članica (40), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3399/91 (41),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1494/80 od 11. lipnja 1980. o napomenama za tumačenje i općeprihvaćeni računovodstveni standardi u smislu carinske vrijednosti (42),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1495/80 od 11. lipnja 1980. o provedbi određenih odredaba Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1224/80 o vrednovanju robe u carinske svrhe (43), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 558/91 (44),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1496/80 od 11. lipnja 1980. o deklaraciji o pojedinostima koje se odnose na carinsku vrijednost i isprave koje treba podnijeti (45), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 979/93 (46),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1574/80 od 20. lipnja 1980. o odredbama za provedbu članaka 16. i 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1430/79 o povratu ili otpustu uvoznih ili izvoznih carina (47),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3177/80 od 5. prosinca 1980. o mjestu unosa koje treba uzeti u obzir pri primjeni članka 14. stavka 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1224/80 o vrednovanju robe u carinske svrhe (48), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2779/90 (49);

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3179/80 od 5. prosinca 1980. o poštanskim naknadama koje treba uzeti u obzir pri određivanju carinske vrijednosti robe poslane poštom (50), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1264/90, (51)

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 553/81 od 12. veljače 1981. o potvrdama o podrijetlu i primjenama takvih potvrda (52),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1577/81 od 12. lipnja 1981. o utvrđivanju sustava pojednostavnjenih postupaka za određivanje carinske vrijednosti određene pokvarljive robe (53), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3334/90 (54),

—	Direktiva Komisije 82/57/EEZ od 17. prosinca 1981. o određenim odredbama za provedbu Direktive Vijeća 79/695/EEZ o usklađivanju postupaka za puštanje robe u slobodni promet (55), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 83/371/EEZ (56),

—	Direktiva Komisije 82/347/EEZ od 23. travnja 1982. o određenim odredbama za provedbu Direktive Vijeća 81/177/EEZ o usklađivanju postupaka za izvoz robe iz Zajednice (57),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3040/83 od 28. listopada 1983. o odredbama za provedbu članaka 2. i 14. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1430/79 o povratu ili otpustu uvoznih ili izvoznih carina (58),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3158/83 od 9. studenoga 1983. o utjecaju tantijema i licencijskih troškova na carinsku vrijednost (59),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1751/84 od 13. lipnja 1984. o određenim odredbama za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3599/82 (60), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3693/92 (61),

—	Uredba Komisije (EEZ) 3548/84 od 17. prosinca 1984. o određenim odredbama za primjenu Uredbe (EEZ) br. 2763/83 o postupcima koji dopuštaju preradu robe pod carinom prije puštanja u slobodni promet (62), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2361/87 (63),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1766/85 od 27. lipnja 1985. o tečajevima koji se moraju upotrijebiti u određivanju carinske vrijednosti (64), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 593/91 (65),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3787/86 od 11. prosinca 1986. o poništavanju i ukidanju odobrenja izdanih u okviru određenih carinskih postupaka s gospodarskim učinkom (66),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3799/86 od 12. prosinca 1986. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1430/79 o povratu ili otpustu uvoznih ili izvoznih carina (67),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2458/87 od 31. srpnja 1987. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2473/86 o postupcima vanjske proizvodnje i sustavu standardne zamjene (68), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3692/92 (69),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 4128/87 od 9. prosinca 1987. kojom se utvrđuju uvjeti za unos zračnim tokom sušenog duhana tipa Virginia i svijetlog zračno sušenog duhana tipa Burley (uključujući Burley hibride), svijetlog zračno sušenog duhana tipa Maryland i na dimu sušenog duhana, koji potpadaju pod tarifne podbrojeve 2401 10 10 do 2401 10 49 i 2401 10 49 i 2401 20 10 do 2401 20 49 kombinirane nomenklature (70),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4129/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje određenih živih životinja domaće vrste goveda i određenoga goveđeg mesa u kombiniranu nomenklaturu navedenu u Prilogu C Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Jugoslavije (71),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4130/87 od 9. prosinca 1987. o utvrđivanju uvjeta za razvrstavanje svježeg stolnoga grožđa sorte Emperor (Vitis vinifera cv) u tarifni podbroj 0806 10 11 kombinirane nomenklature (72),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 4131/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje vina Porto, Madeira, Sherry, Setubal muscatel i Tokay (Aszu i Szamorodni) u tarifne podbrojeve 2204 21 41, 2204 21 51, 2204 29 41, 2204 29 45, 2204 29 51 i 2204 29 55 kombinirane nomenklature (73), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2490/91 (74),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4132/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje bourbon whiskeya u tarifne podbrojeve 2208 30 11 i 2208 30 19 kombinirane nomenklature (75),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 4133/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za odobrenje carinskih povlastica predviđenih sporazumom između Europske gospodarske zajednice i Republike Finske o zajedničkoj trgovini vinima i alkoholnim pićima (76), pri uvozu votke iz podbrojeva 2208 90 31 i 2208 90 59 kombinirane nomenklature u Zajednicu,

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4134/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje pripravaka poznatih fondue sirevi u podbrojeve 2106 90 10 kombinirane nomenklature (77),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4135/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje prirodnog natrijevog nitrata i prirodnog kalijevog natrijevog nitrata u podbrojeve 3102 50 10 i 3105 91 10 kombinirane nomenklature (78),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4136/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje konja namijenjenih za klanje u podbrojeve 0101 19 10 kombinirane nomenklature (79),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4137/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta za razvrstavanje robe u podbrojeve 0408 11 90, 0408 91 90, 0408 99 90, 1106 20 10, 2501 00 51, 3502 10 10 i 3502 90 10 kombinirane nomenklature (80),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4138/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta pod kojima su određeni krumpir, slatki kukuruz, žitarice, uljano sjemenje i plodovi, za sjetvu, pri uvozu podobni za povoljnije tarifno postupanje zbog njihove krajnje uporabe (81),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4139/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta pod kojima su određeni naftni proizvodi pri uvozu podobni za povoljnije tarifno postupanje zbog njihove krajnje uporabe (82),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4140/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta o unosu tkanine za sita, koja nije gotova za neposrednu uporabu, u podbroj 5911 20 00 kombinirane nomenklature (83),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4141/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta pod kojima je roba za određene kategorije zrakoplova i brodova pri uvozu podobna za povoljnije tarifno postupanje zbog njihove krajnje uporabe (84), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1418/81 (85),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4142/87 od 9. prosinca 1987. o određivanju uvjeta pod kojima je određena roba pri uvozu podobna za povoljnije tarifno postupanje zbog njihove krajnje uporabe (86), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3803/92 (87),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 693/88 od 4. ožujka 1988. o definiciji pojma proizvoda s podrijetlom u smislu primjene carinskih povlastica koje je odobrila Europska gospodarska zajednica za određene proizvode iz država u razvoju (88), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3660/92 (89),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 809/88 od 14. ožujka 1988. o definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom” i načinima upravne suradnje koji se primjenjuju na uvoz u Zajednicu proizvoda podrijetlom iz okupiranih područja (90), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2774/88 (91),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 4027/88 od 21. prosinca 1988. o odredbama za privremeni uvoz kontejnera (92), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3348/89 (93),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 288/89 od 3. veljače 1989. o određivanju podrijetla integriranih krugova (94),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 597/89 od 8. ožujka 1989. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2144/87 o carinskom dugu (95),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2071/89 od 11. srpnja 1989. o određivanju podrijetla uređaja za fotokopiranje s ugrađenim optičkim sustavom ili za kontaktno kopiranje (96),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3850/89 od 15. prosinca 1989. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 802/68 od 27. lipnja 1968. o zajedničkoj definiciji pojma podrijetla robe u odnosu na određene poljoprivredne proizvode koji podliježu posebnim uvoznim pravilima (97),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2561/90 od 30. srpnja 1990. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2503/88 o carinskim skladištima (98), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 3001/92 (99),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2562/90 od 30. srpnja 1990. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2504/88 o slobodnim zonama i slobodnim skladištima (100), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 2485/91 (101),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2883/90 od 5. listopada 1990. o određivanju podrijetla soka od grejpa (102),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2884/90 od 5. listopada 1990. o određivanju podrijetla određenih proizvoda od jaja (103),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3561/90 od 11. prosinca 1990. o određivanju podrijetla određenih keramičkih proizvoda (104),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3620/90 od 14. prosinca 1990. o određivanju podrijetla mesa i klaoničkih proizvoda, svježih, rashlađenih ili smrznutih, određenih domaćih životinja (105),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3672/90 od 18. prosinca 1990. o određivanju podrijetla kugličnih, valjkastih ili igličastih ležaja (106),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3716/90 od 19. prosinca 1990. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 4046/89 o instrumentu osiguranja koje treba položiti kako bi se osiguralo plaćanje carinskog duga (107),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3796/90 od 21. prosinca 1990. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1714/90 o informacijama koje osigurava carinska služba država članica u vezi s razvrstavanjem robe u carinsku nomenklaturu (108), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2674/92 (109),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1364/91 od 24. svibnja 1991. o određivanju podrijetla tekstila i tekstilnih proizvoda koji potpadaju pod odjeljak XI. kombinirane nomenklature (110),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1365/91 od 24. svibnja 1991. o određivanju podrijetla pamučnog lintersa, impregniranog pusta i netkanih tekstilnih materijala, kožne odjeće, obuće i remena za ručne satove od tekstila (111),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1593/91 od 12. lipnja 1991. kojom se predviđa provedba Uredbe Vijeća (EEZ) br. 719/91 o uporabi karneta TIR i karneta ATA u Zajednici kao provoznih dokumenata (112),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1656/91 od 13. lipnja 1991. kojom se utvrđuju posebne odredbe primjenjive na određene vrste postupaka unutarnje proizvodnje ili prerade pod carinom (113),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 2164/91 od 23. srpnja 1991. o odredbama za provedbu članka 5. stavka 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1697/79 o naknadnom obračunu uvoznih carina ili izvoznih carina, čije se plaćanje nije zahtijevalo od osobe odgovorne za plaćanje robe stavljene u carinski postupak koji uključuje obvezu plaćanja takvih carina (114),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2228/91 od 26. lipnja 1991. o odredbama za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1999/85 o dogovorima za olakšanje unutarnje proizvodnje (115), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3709/92 (116),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2249/91 od 25. srpnja 1991. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1855/89 za privremeni uvoz prijevoznih sredstava (117),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2365/91 od 31. srpnja 1991. o utvrđivanju uvjeta za uporabu karneta ATA za privremeni uvoz robe u carinsko područje Zajednice ili njihov privremeni izvoz s tog područja (118),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3717/91 od 18. prosinca 1991. o sastavljanju popisa robe kojoj se može odobriti postupak koji dozvoljava preradu robe pod carinom prije puštanja u slobodni promet (119), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 209/93 (120),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 343/92 od 22. siječnja 1992. o definiciji pojma proizvoda s podrijetlom i načinima upravne suradnje koji se primjenjuju na uvoz u Zajednicu proizvoda podrijetlom iz Republike Hrvatske i Slovenije i Jugoslavenskih Republika Bosne-Hercegovine i Makedonije (121), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3660/92 (89),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 1214/92 od 12. travnja 1992. o odredbama za provedbu postupka provoza Zajednice i određenih pojednostavnjenja tog postupka (122), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3712/92 (123),

—

Uredba Komisije (EEZ) br. 1823/92 od 3. srpnja 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3925/91 o ukidanju kontrola i formalnosti koje se primjenjuju na ručnu i zadržanu prtljagu osoba na letovima unutar Zajednice i na prtljagu osoba na pomorskim putovanjima unutar Zajednice (124),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2453/92 od 31. srpnja 1992. o provedbi Uredbe Vijeća (EEZ) br. 717/91 o Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji (125), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 607/93 (126),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2674/92 od 15. rujna 1992. o dopuni provedbenih odredaba Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1715/90 o informacijama koje osiguravaju carinska tijela država članica u vezi s razvrstavanjem robe u carinsku nomenklaturu (127),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 2713/92 od 17. rujna 1992. o kretanju robe između određenih dijelova carinskog područja Zajednice (128),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3269/92 od 10. studenoga 1992. o utvrđivanju određenih provedbenih odredaba članaka 161., 182. i 183. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice, koji se odnosi na postupak izvoza i ponovnog izvoza i robu koja napušta carinsko područje Zajednice (129),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3566/92 od 8. prosinca 1992. o dokumentima koje se koriste za provedbu mjera Zajednice koje zahtijevaju provjeru uporabe i/ili odredišta robe (130),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3689/92 od 21. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 719/91 o uporabi karneta TIR i karneta ATA u Zajednici kao provoznih isprava i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3599/82 o pravilima privremenog uvoza (131),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3691/92 od 21. prosinca 1992. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 719/91 o uporabi karneta TIR i karneta ATA u Zajednici kao provoznih isprava i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3599/82 o pravilima privremenog uvoza (132),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3710/92 od 21. prosinca 1992. o utvrđivanju postupaka za prijenose robe ili proizvoda obuhvaćenih postupcima unutarnje proizvodnje (suspenzivni sustav) (133),

—	Uredba Komisije (EEZ) br. 3903/92 od 21. prosinca 1992. o troškovima zračnog prijevoza (134).

Članak 914.

Smatra se da se upućivanja na ukinute odredbe odnose na ovu Uredbu.

Članak 915.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1994.

Članak 791. stavak 2. prestaje se primjenjivati počevši od 1. siječnja 1995.

---

(1)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(2)  Ovaj stupac sadrži brojeve koji su navedeni u Rewe Colour Index, treće izdanje, 1971., Bradford, Engleska.

(3)  SL L 270, 14.2.1970., str. 1.

(4)  SL 125, 11.7.1966., str. 2320.

(5)  SL 125, 11.7.1966., str. 2309.

(6)  SL L 169, 10.7.1969., str. 3.

(7)  SL L 106, 18.4.1989., str. 1.

(8)  Ako se ovlašteni ured nalazi u mjestu koje nije navedeno u stupcu 7 kao mjesto u kojem se nalazi sjedište odgovarajućeg tijela izdavatelja, predmetna država iz stupca 5 Komisiji Europskih zajednica šalje ime i adresu tog ovlaštenog tijela, koja o tome obavještava carinska tijela država članica.

(9)  SL L 370, 31.12.1990., str. 86.

(10)  SL L 374, 31.12.1991., str. 4.

(11)  SL L 145, 13.6.1977., str. 1.

(12)  SL L 105, 23.4.1983., str. 1.

(13)  SL L 144, 2.6.1981., str. 1.

(14)  SL L 270, 23.9.1987., str. 1.

(15)  SL L 62, 7.3.1980., str. 5.

(16)  SL L 323, 29.11.1980., str. 1.

(17)  SL L 323, 29.11.1980., str. 27.

(18)  SL L 351, 14.12.1987., str. 1.

(19)  SL L 331, 2.12.1988., str. 1.

(20)  SL L 205, 3.8.1985., str. 5.

(21)  SL L 86, 31.3.1989., str. 34.

(22)  SL L 148, 28.6.1968., str. 13.

(23)  SL L 258, 11.9.1981., str. 16.

(24)  SL L 370, 30.12.1978., str. 72.

(25)  SL L 252, 28.9.1978., str. 1.

(26)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(27)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1.

(28)  SL L 282, 1.11.1975., str. 49.

(29)  SL L 282, 1.11.1975., str. 77.

(30)  SL L 118, 20.5.1972., str. 1.

(31)  SL L 84, 27.3.1987., str. 1.

(32)  SL L 42, 16.2.1990., str. 6.

(33)  SL L 351, 14.12.1987., str. 7.

(34)  SL L 7, 10.1.1970., str. 6.

(35)  SL L 279, 24.12.1970., str. 35.

(36)  SL L 36, 13.2.1971., str. 10.

(37)  SL L 95, 28.4.1971., str. 11.

(38)  SL L 315, 16.11.1973., str. 34.

(39)  SL L 335, 4.12.1976., str. 1.

(40)  SL L 20, 27.1.1979., str. 1.

(41)  SL L 320, 22.11.1991., str. 19.

(42)  SL L 154, 21.6.1980., str. 3.

(43)  SL L 154, 21.6.1980., str. 14.

(44)  SL L 62, 8.3.1991., str. 24.

(45)  SL L 154, 21.6.1980., str. 16.

(46)  SL L 101, 27.4.1993., str. 7.

(47)  SL L 161, 26.6.1980., str. 3.

(48)  SL L 335, 12.12.1980., str. 1.

(49)  SL L 267, 29.9.1990., str. 36.

(50)  SL L 335, 12.12.1980., str. 62.

(51)  SL L 124, 15.5.1990., str. 32.

(52)  SL L 59, 5.3.1981., str. 1.

(53)  SL L 154, 13.6.1981., str. 26.

(54)  SL L 321, 21.11.1990., str. 6.

(55)  SL L 28, 5.2.1982., str. 38.

(56)  SL L 204, 28.7.1983., str. 63.

(57)  SL L 156, 7.6.1982., str. 1.

(58)  SL L 297, 29.10.1983., str. 13.

(59)  SL L 309, 10.11.1983., str. 19.

(60)  SL L 171, 29.6.1984., str. 1.

(61)  SL L 374, 22.12.1992., str. 28.

(62)  SL L 331, 19.12.1984., str. 5.

(63)  SL L 215, 5.8.1987., str. 9.

(64)  SL L 168, 28.6.1985., str. 21.

(65)  SL L 66, 13.3.1991., str. 14.

(66)  SL L 350, 12.12.1986., str. 14.

(67)  SL L 352, 13.12.1986., str. 19.

(68)  SL L 230, 17.8.1987., str. 1.

(69)  SL L 374, 22.12.1992., str. 26.

(70)  SL L 387, 31.12.1987., str. 1.

(71)  SL L 387, 31.12.1987., str. 9.

(72)  SL L 387, 31.12.1987., str. 16.

(73)  SL L 387, 31.12.1987., str. 22.

(74)  SL L 231, 20.8.1991., str. 1.

(75)  SL L 387, 31.12.1987., str. 36.

(76)  SL L 387, 31.12.1987., str. 42.

(77)  SL L 387, 31.12.1987., str. 48.

(78)  SL L 387, 31.12.1987., str. 54.

(79)  SL L 387, 31.12.1987., str. 60.

(80)  SL L 387, 31.12.1987., str. 63.

(81)  SL L 387, 31.12.1987., str. 67.

(82)  SL L 387, 31.12.1987., str. 70.

(83)  SL L 387, 31.12.1987., str. 74.

(84)  SL L 387, 31.12.1987., str. 76.

(85)  SL L 135, 30.5.1991., str. 28.

(86)  SL L 387, 31.12.1987., str. 82.

(87)  SL L 384, 30.12.1992., str. 15.

(88)  SL L 77, 22.3.1988., str. 77.

(89)  SL L 370, 19.12.1992., str. 11.

(90)  SL L 86, 30.3.1988., str. 1.

(91)  SL L 249, 8.9.1988., str. 5.

(92)  SL L 355, 23.12.1988., str. 22.

(93)  SL L 323, 8.11.1989., str. 17.

(94)  SL L 33, 4.2.1989., str. 23.

(95)  SL L 65, 9.3.1989., str. 11.

(96)  SL L 196, 12.7.1989., str. 24.

(97)  SL L 374, 22.12.1989., str. 8.

(98)  SL L 246, 10.9.1990., str. 1.

(99)  SL L 301, 17.10.1992., str. 16.

(100)  SL L 246, 10.9.1990., str. 33.

(101)  SL L 228, 17.8.1991., str. 34.

(102)  SL L 276, 6.10.1990., str. 13.

(103)  SL L 276, 6.10.1990., str. 14.

(104)  SL L 347, 12.12.1990., str. 10.

(105)  SL L 351, 15.12.1990., str. 25.

(106)  SL L 356, 19.12.1990., str. 30.

(107)  SL L 358, 21.12.1990., str. 48.

(108)  SL L 365, 28.12.1990., str. 17.

(109)  SL L 271, 16.9.1992., str. 5.

(110)  SL L 130, 25.5.1991., str. 18.

(111)  SL L 130, 25.5.1991., str. 28.

(112)  SL L 148, 13.6.1991., str. 11.

(113)  SL L 151, 15.6.1991., str. 39.

(114)  SL L 201, 24.7.1991., str. 16.

(115)  SL L 210, 31.7.1991., str. 1.

(116)  SL L 378, 23.12.1992., str. 6.

(117)  SL L 204, 27.7.1991., str. 31.

(118)  SL L 216, 3.8.1991., str. 24.

(119)  SL L 351, 20.12.1991., str. 23.

(120)  SL L 25, 2.2.1993., str. 18.

(121)  SL L 38, 14.2.1992., str. 1.

(122)  SL L 132, 16.5.1992., str. 1.

(123)  SL L 378, 23.12.1992., str. 15.

(124)  SL L 185, 4.7.1992., str. 8.

(125)  SL L 249, 28.8.1992., str. 1.

(126)  SL L 65, 17.3.1993., str. 5.

(127)  SL L 271, 16.9.1992., str. 1.

(128)  SL L 275, 18.9.1992., str. 11.

(129)  SL L 326, 12.11.1992., str. 11.

(130)  SL L 362, 11.12.1992., str. 11.

(131)  SL L 374, 22.12.1992., str. 14.

(132)  SL L 374, 22.12.1992., str. 25.

(133)  SL L 378, 23.12.1992., str. 9.

(134)  SL L 393, 31.12.1992., str. 1.

---

PROVEDBENE ODREDBE ZA CARINSKI ZAKONIK ZAJEDNICE

PRILOZI

POPIS PRILOGA

Predmet

1	Obvezujuća tarifna informacija Obrazac prijave

2	Potvrda o vjerodostojnosti. Svježe stolno grožđe „Emperor”

3	Potvrda za pripravke poznate pod nazivom „Fondue sirevi”

4	Potvrda o oznaci podrijetla vina Tokay (Aszu, Szamorodni)

5	Potvrda o vjerodostojnosti za whisky bourbon

6	Potvrda o vjerodostojnosti za finsku votku

7	Potvrda o vjerodostojnosti za duhan

8	Potvrda o kakvoći za nitrat iz Čilea

9	Uvodne napomene uz listu postupaka obrade ili prerade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom

10	Lista postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom. Tekstil i tekstilni proizvodi iz odjeljka XI.

11	Lista postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom. Proizvodi osim tekstila i tekstilnih proizvoda iz odjeljka XI.

12	Uvjerenje o podrijetlu robe i zahtjev

13	Uvjerenje o podrijetlu robe za uvoz poljoprivrednih proizvoda u Europsku ekonomsku zajednicu

14	Uvodne napomene koje se primjenjuju na tri sustava povlastica

15	Lista postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom (OSP)

16	Obrada isključena iz regionalne kumulacije općeg sustava povlastica

17	Potvrda o podrijetlu obrazac A

18	Obrazac APR

19	Lista postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom (Okupirana područja)

20	Lista postupaka prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom (Republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i bivša jugoslavenska republika Makedonija)

21	Potvrda o prometu robe EUR.1 i odgovarajući zahtjevi

22	Obrazac EUR.2

23	Napomene za tumačenje carinske vrijednosti

24	Primjena općeprihvaćenih računovodstvenih načela pri utvrđivanju carinske vrijednosti

25	Troškovi zračnog prijevoza koji se uključuju u carinsku vrijednost

26	Razvrstavanje robe podložno jediničnoj vrijednosti

27	Tržišni centri za izračun jediničnih cijena po klasifikacijskom broju

28	Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe - D. V. 1

29	Dodatni obrazac D. V. 1 bis

30	Naljepnica koja se stavlja na ručnu prtljagu predanu u zračnoj luci Zajednice

31	JCD - Jedinstvena carinska deklaracija

32	JCD - Računalni sustav obrade deklaracije

33	JCD - Dodatni obrazac

34	JCD - Dodatni obrazac

35	Označavanje primjeraka obrazaca iz Priloga 31. i 33. na kojima bi se podaci trebali pojaviti postupkom samokopiranja

36	Označavanje primjeraka obrazaca iz Priloga 32. i 34. na kojima bi se podaci trebali pojaviti postupkom samokopiranja

37	JCD - Pojašnjenja

38	Oznake koje se koriste u obrascima

39	Popis naftnih proizvoda na koje se primjenjuju uvjeti za uvoz robe s povoljnijom carinom zbog njihove uporabe u posebne svrhe

40	Popis proizvoda namijenjenih za zrakoplove, brodove i platforme za bušenje ili proizvodnju na koje se primjenjuju uvjeti za uvoz s povoljnijim tarifnim postupanjem zbog njihove uporabe u posebne svrhe

41	Popis robe na koju se, pozivanjem na članke 291. do 304., uvjeti za uvoz s povoljnijim tarifnim postupanjem zbog njihove uporabe u posebne svrhe ne primjenjuju

42	Žuta naljepnica

43	Obrazac T2M

44	Napomene koje se nalaze na 2. str. korica knjižice koja sadrži obrasce T2M

45	Popis pošiljaka

46	Prateća provozna isprava TC 10

47	Potvrda primitka TC 11

48	Provoz Zajednicom - Ogledni primjerak zajedničkog osiguranja

49	Provoz Zajednicom - Ogledni primjerak pojedinačnog osiguranja

50	Provoz Zajednicom - Ogledni primjerak paušalnog osiguranja

51	Potvrda o osiguranju TC 31

52	Popis robe koja prilikom prijevoza dovodi do povećanja paušalnog osiguranja

53	Popis robe koja prilikom prijevoza dovodi do povećanja zajedničkog osiguranja

54	Kupon za paušalno osiguranje TC 32

55	Oslobođenje od polaganja osiguranja - obvezivanje dotične osobe

56	Popis robe povećanog rizika na koju se ne primjenjuje oslobođenje od polaganja osiguranja

57	Potvrda o oslobođenju od polaganja osiguranja TC 33

58	Naljepnica (članci 417. i 432.)

59	Predložak obavijesti iz članka 459.

60	Obrazac za obračun davanja

61	Predložak završetka postupka

62	Posebni pečat

63	Izvornik kontrolnog primjerka T5

64	Izvornik kontrolnog primjerka T5 bis

65	Popis pošiljaka T5

66	Upute za uporabu obrazaca potrebnih za sastavljanje kontrolnog primjerka T5

67	Ogledni primjerci zahtjeva za izdavanje odobrenja za različite carinske postupke s gospodarskim učinkom

68	Ogledni primjerci odobrenja za različite carinske postupke s gospodarskim učinkom

69	Popis uobičajenih oblika rukovanja iz članka 522.

70	Informativni obrazac INF 8

71	Premještaj robe iz jednog carinskog skladišta u drugo - redoviti postupak

72	Premještanje robe iz jednog carinskog skladišta u drugo - pojednostavnjeni postupak

73	Predfinancirana roba - popis oblika rukovanja iz članka 532.

74	Popis robe (pribor za proizvodnju) iz članka 550. - postupak unutarnje proizvodnje

75	Roba čija ukupna vrijednost u smislu članka 552. stavka 1. točke (a) podtočke v. ne smije premašiti 100 000 ECU-a - postupak unutarnje proizvodnje

76	Primjeri mjesečnog i tromjesečnog kumuliranja

77	Uobičajeni normativi proizvodnje

78	Posebne odredbe o istovrijednoj robi i prethodnom izvozu za određenu vrstu robe

79	Dobiveni proizvodi na koje se mogu primjenjivati posebni nameti na temelju prve alineje članka 122. stavka 1. točke (a) Zakonika

80	Primjeri za izračun udjela uvozne robe u dobivenim proizvodima

81	Informativni obrazac INF 5

82	Informativni obrazac INF 1

83	Premještanje robe ili proizvoda obuhvaćenih mjerama od korisnika jednog odobrenja na korisnika drugog odobrenja

84	Informativni obrazac INF 7

85	Postupak unutarnje proizvodnje - povrat informacija kako to zahtijeva članak 648. stavak 1.točka (a) (Izdana odobrenja)

86	Postupak unutarnje proizvodnje - povrat podataka kako to zahtijeva članak 648. stavak 1. točka (b) (Odbijeni zahtjevi za odobrenja)

87	Popis proizvodnih radnji iz članka 650.

88	Postupak prerade pod carinom - dostava podataka na temelju članka 668. stavka 1. točke (a) (Izdana odobrenja)

89	Postupak prerade pod carinom - dostava podataka na temelju članka 668. stavka 1. točke (b) (Odbijeni zahtjevi)

90	Profesionalna oprema. Ogledni popis

91	Nastavna pomagala. Ogledni popis

92	Osobni predmeti putnika i predmeti uvezeni u sportske svrhe. Ogledni popis

93	Turistički promidžbeni materijali. Ogledni popis

94	Materijal za razonodu pomoraca. Ogledni popis

95	Roba koja nema pravo na djelomično oslobođenje

96	Popis robe iz članka 697. stavka 2. za koju se može obaviti privremeni uvoz uz podnošenje karneta ATA

97	Slučajevi predviđeni člankom 700. u kojima nadležna tijela ne zahtijevaju polaganje osiguranja

98	Informativni obrazac INF 6

99	Popis država iz članka 727. stavka 1. koje mogu priznati kontejnere kao odobrene za prijevoz pod carinskom plombom

100	Mjere kojima se osigurava da kontejneri odobreni za međunarodni prijevoz pod carinskom plombom odgovaraju odgovarajućim specifikacijama; ukidanje odobrenja

101	Napomene za pojašnjenje uporabe kontejnera stavljenih u postupak privremenog uvoza u unutarnjem prometu

102	Privremeni uvoz. Podaci koji se primjenjuju na temelju članka 746. stavka 1. točke (b) (Izdana odobrenja)

103	Privremeni uvoz. Podaci koji se primjenjuju na temelju članka 746. stavka 1. točke (c) (Izdana odobrenja)

104	Informativna isprava za olakšanje privremenog izvoza robe poslane iz jedne zemlje radi proizvodnje, prerade ili popravka u drugoj

105	Metode za izračun udjela privremeno izvezene robe u dobivenim proizvodima

106	Informativni obrazac INF 2

107	Postupak unutarnje proizvodnje. Povrat informacija kako to zahtijeva članak 786. (Odbijeni zahtjevi)

108	Postojeće slobodne zone u Zajednici i koje su operativne

109	Potvrda o carinskom statusu

110	Informativni obrazac INF 3 – Povrat robe

111	Zahtjev za povrat ili otpust

112	Povrat ili otpust carina. Zahtjev za provjeru

113	Potvrda za povrat ili otpust carine

---

PRILOG 1.

---

PRILOG 2.

---

PRILOG 3.

---

PRILOG 4.

---

PRILOG 5.

---

PRILOG 6.

---

PRILOG 7.

---

PRILOG 8.

---

PRILOG 9.

UVODNE NAPOMENE UZ LISTU POSTUPAKA OBRADE ILI PRERADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

OPĆE NAPOMENE

Napomena 1.

1.1

Prva dva stupca iz popisa u Prilozima 10. i 11. opisuju dobiveni proizvod. Prvi stupac navodi broj ili broj poglavlja iz kombinirane nomenklature, a drugi stupac navodi opis robe iz kombinirane nomenklature za navedeni broj ili poglavlje. Za svaki navod u prva dva stupca dano je pravilo u stupcu 3. Ako navodu u prvome stupcu prethodi riječ „ex”, to znači da se pravilo navedeno u stupcu 3 primjenjuje samo na dio navedenog tarifnog broja ili poglavlja, koji je opisan u stupcu 2.

1.2

Ako je nekoliko brojeva grupirano zajedno u stupcu 1, ili se navodi broj poglavlja te se u stupcu 2 daje općenit opis proizvoda, pravilo koje slijedi u stupcu 3 odnosi se na sve proizvode koji su, prema kombiniranoj nomenklaturi, razvrstani pod broj tog poglavlja ili pod bilo koji broj grupiran u stupcu 1.

1.3	Ako su na popisu navedena različita pravila koja se odnose na različite proizvode unutar nekog broja, svaka alineja sadrži opis onog dijela broja koji je obuhvaćen pravilom koje slijedi iza njega u stupcu 3.

Napomena 2.

2.1	Izraz „proizvodnja” znači bilo koji oblik obrade ili prerade uključujući sastavljanje ili posebne postupke.

2.2	Izraz „materijal” znači bilo koji sastojak, sirovinu, sastavnicu ili dio itd., koji se upotrebljava za proizvodnju tog proizvoda.

2.3	Izraz „proizvod” znači proizvod koji se izrađuje, čak i onda kada je namijenjen za kasniju upotrebu kao materijal u nekom drugom postupku proizvodnje.

Napomena 3.

3.1	Obrada ili prerada koja se zahtjeva pravilom navedenim u stupcu 3. mora se izvršiti samo u vezi s upotrijebljenim materijalima bez podrijetla. Ograničenja sadržana u nekom pravilu iz stupca 3 se na sličan način primjenjuju isključivo na upotrijebljene materijale bez podrijetla.

3.2

Ako se proizvod koji je izrađen od materijala bez podrijetla, a stekao je status proizvoda s podrijetlom tijekom proizvodnje, koristi kao materijal u postupku proizvodnje nekog drugog proizvoda, onda se na njega ne odnosi pravilo navedeno na popisu koje se primjenjuje za proizvod u koji je on ugrađen. Na primjer: Nevezena tkanina može steći status proizvoda s podrijetlom ako je tkana od pređe. Ukoliko se nakon toga ona koristi za dobivanje vezenog posteljnog rublja, u tom slučaju se ne primjenjuje postotno ograničenje vrijednosti određeno za korištenje nevezene tkanine.

Napomena 4.

4.1

Pravila iz popisa predstavljaju najmanju količinu potrebne obrade ili prerade pa se poduzimanjem većeg stupnja prerade ili obrade također stječe status proizvoda s podrijetlom; obratno, poduzimanjem manjeg stupnja prerade ili obrade ne stječe se status proizvoda s podrijetlom. Ukoliko pravilo predviđa da se na određenoj razini izrade može uporabiti materijal bez podrijetla, uporaba tog materijala u ranoj fazi izrade dopuštena je, odnosno nije dopuštena u kasnijoj fazi izrade.

4.2

Kada pravilo iz popisa navodi da se proizvod može izraditi od više materijala, to znači da se može upotrijebiti jedan ili više materijala. To ne zahtijeva upotrebu svih njih. Na primjer: Pravilo za pređu navodi da se mogu upotrijebiti prirodna vlakna te da se, između ostalih materijala, mogu koristiti i kemijski materijali. To ne znači da treba upotrijebiti oba; mogu se upotrijebiti jedan ili drugi ili oba materijala.

4.3	Kada pravilo iz liste navodi da proizvod treba biti izrađen od određenog materijala, ovaj uvjet očito ne sprečava korištenje ostalih materijala koji, zbog svoje prirode, ne mogu zadovoljiti to pravilo.

Napomena 5.

Za sve proizvode koji nisu navedeni u Prilogu 11. (osim tekstila iz odjeljka XI.), podrijetlo se utvrđuje na pojedinačnoj osnovi procjenom bilo kojeg procesa ili postupka u odnosu na koncept posljednje značajnije prerade ili obrade kao što je određeno u članku 24. Zakonika.

Napomena 6.

6.1	Izraz „vlakna”, upotrijebljen u popisu iz Priloga 10., obuhvaća „prirodna vlakna” i „umjetna ili sintetička rezana vlakna” iz oznaka KN 5501 do 5507 i onu vrstu vlakana koja se koriste u proizvodnji papira.

6.2

Izraz „prirodna vlakna” se u popisu iz Priloga 10. upotrebljava za vlakna koja nisu umjetna ili sintetička i ograničen je na faze prije predenja, uključujući otpatke, osim ako nije drugačije utvrđeno, izraz „prirodna vlakna” obuhvaća grebenana, češljana ili na drugi način obrađena, ali ne i predena.

6.3	Izraz „prirodna vlakna” uključuje konjsku dlaku iz oznake KN 0503, svilu iz oznaka KN 5002 i 5003, kao i vunena vlakna, finu ili grubu životinjsku dlaku iz oznaka KN 5101 do 5105, pamučna vlakna iz oznaka KN 5201 do 5203 i druga biljna vlakna iz oznaka KN 5301 do 5305.

6.4	Izraz „umjetna i sintetička rezana vlakna” se u popisu iz Priloga 10. upotrebljava za kabele od sintetičkih ili umjetnih filamenata, rezana vlakna ili otpatke iz oznaka KN 5501 do 5507.

6.5

Izrazi „tekstilna pulpa” i „kemijski materijali” se u popisu iz Priloga 10. upotrebljavaju za opis netekstilnih materijala (koji nisu uvršteni u Poglavlja 50. do 63.), koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju umjetnih ili sintetičkih vlakana ili pređe, ili vlakana one vrste koja se koristiti za proizvodnju papira.

6.6.	Za proizvode dobivene od dva ili više tekstilna materijala primjenjuju se odredbe iz stupca 3 za svaki od tekstilnih materijala od kojih se sastoji ta mješavina.

Napomena 7.

7.1

Izraz „prethodno bijeljen” koji se navodi na popisu iz Priloga 10. za označivanje razine potrebne proizvodnje kod korištenja određenih materijala bez podrijetla, primjenjuje se na određenu pređu, tkanine i pletene ili kačkane materijale koji su bili samo oprani nakon postupka predenja ili tkanja. Prethodno bijeljeni proizvodi se nalaze u ranijoj fazi proizvodnje od bijeljenih proizvoda koji su prošli kroz nekoliko pranja u agensima za izbjeljivanje (oksidirajući agensi kao što su hidrogen peroksid i smanjujući agensi).

7.2

Izraz „potpuno dovršavanje” koji se koristi na popisu iz Priloga 10. znači da je potrebno obaviti sve one postupke koji slijede nakon rezanja tkanine ili pletenja ili kukičanja tkanine kod završnog uobličavanja. Međutim, dovršavanje se može smatrati potpunim i kada jedan ili više završnih postupaka nije obavljen. Sljedeće predstavlja popis primjera završnih postupaka: — pričvršćivanje dugmadi i/ili drugih tipova pričvršćivača, — izrada rupa za dugmad, — fino obrađivanje rubova na rukavima, nogavicama hlača ili porubljivanje suknji i haljina, — pričvršćivanje dodataka i pribora kao što su džepovi, etikete, bedževi itd., — peglanje i druge pripreme dijelova odjeće za prodaju kao gotove odjeće. Napomene o završnim postupcima - posebni slučajevi Moguće je kod pojedinih proizvodnih postupaka da obavljanje završnih postupaka, posebno u slučaju kombiniranja postupaka bude od tolike važnosti da se ti postupci ne mogu smatrati jednostavnim završnim operacijama. U tim posebnim slučajevima neobavljanje tih završnih postupaka uskraćuje dovršavanju njegov karakter potpunosti.

7.3	Izraz „impregnacija, prevlačanje, prekrivanje ili laminiranje” ne obuhvaća postupke namijenjene spajanju tkanina.

---

PRILOG 10.

LISTA POSTUPAKA PRERADE ILI OBRADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

Tekstil i tekstilni proizvodi iz odjeljka XI.

Oznaka KN	Naziv proizvoda	Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se stječe status proizvoda s podrijetlom
(1)	(2)	(3)
ex 5101	Vuna, negrebenana ili nečešljana:
	— odmašćena vuna, nekarbonizirana	Proizvodnja od masne vune, uključujući otpatke vune, čija vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
	— karbonizirana	Proizvodnja od odmašćene vune, nekarbonizirane, čija vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
ex 5103	Otpaci od vune i fine ili grube životinjske dlake, karbonizirani	Proizvodnja od nekarboniziranih otpadaka, čija vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
ex 5201	Pamuk, negrebenani ili nečešljani, bijeljeni	Proizvodnja od sirovog pamuka, čija vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
5501 do 5507	Umjetna ili sintetička vlakna, rezana:
	— negrebenana ili nečešljana niti drukčije pripremljena za predenje,	Proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe
	— grebenana ili češljana ili ostala	Proizvodnja od kemijskih materijala ili tekstilne pulpe ili otpadaka iz oznake KN 5505
ex Poglavlje 50. do 55.	Pređa, monofilamenti i konac, osim papirne pređe:
	— tiskana ili bojana	Proizvodnja od: — prirodnih vlakana, negrebenanih ili nečešljanih, niti drukčije pripremljenih za predenje, — sirove svile ili otpadaka svile, — kemijskih materijala ili tekstilne pulpe, ili — rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana, kabela od filamenata ili otpadaka vlakana, negrebenanih i nečešljanih niti drukčije odrađenih za predenje ili Tiskanje ili bojanje pređe ili monofilamenata, nebijeljenih ili prethodno bijeljenih (1), zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima, končanjem ili teksturiranjem koji se ne smatraju takvima, ako vrijednost materijala bez podrijetla (uključujući pređu) ne premašuje 48 % cijene proizvoda fco tvornica
	— ostalo	Proizvodnja od: — prirodnih vlakana, negrebenanih ili nečešljanih, niti drukčije pripremljenih za predenje, — sirove svile ili otpadaka svile, — kemijskih materijala ili tekstilne pulpe, ili — rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana, kabela od filamenata ili otpadaka vlakana, negrebenanih i nečešljanih niti drukčije odrađenih za predenje
	Tkanine, osim tkanina od papirne pređe:
	— tiskane ili bojane	Proizvodnja od pređe ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
	— ostalo	Proizvodnja od pređe
5601	Vata od tekstilnih materijala i proizvodi od vate; tekstilna vlakna, dužine ne veće od 5 mm (flok); prah i nope od tekstilnog materijala	Proizvodnja od vlakana
5602	Pust, uključujući impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran:
	— tiskan ili bojan	Proizvodnja od vlakana ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
	— impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran	Impregnacija, prevlačenje, prekrivanje ili laminiranje netkanog tekstila, nebijeljenog (3)
	— ostalo	Proizvodnja od vlakana
5603	Netkani materijal, uključujući impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran:
	— tiskan ili bojan	Proizvodnja od vlakana ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
	— impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran	Impregnacija, prevlačenje, prekrivanje ili laminiranje netkanog tekstila, nebijeljenog (3)
	— ostalo	Proizvodnja od vlakana
5604	Niti i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom; tekstilna pređa, vrpce i slično iz oznaka 5404 ili 5405, impregnirani, prevučeni, prekriveni ili obloženi s gumom ili plastičnom masom:
	— niti i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom	Proizvodnja od gumenih niti ili jezgri koje nisu prekrivene tkaninom
	— ostalo	Impregnacija, prevlačenje, prekrivanje ili oblaganje tekstilne pređe, vrpci i slično, nebijeljene
5607	Konopi, uzice i užad, uključujući pletene ili prepletene te uključujući impregnirane, prevučene, prekrivene ili obložene s gumom ili plastičnom masom	Proizvodnja od vlakana, pređe od kokosovih vlakana, sintetičkih ili umjetnih filamenata ili monofilamenata
5609	Proizvodi od pređa, vrpca i sličnih proizvoda iz oznaka KN 5404 ili 5405, konopa, uzica ili užadi, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu	Proizvodnja od vlakana, pređe od kokosovih vlakana, sintetičkih ili umjetnih filamenata ili monofilamenata
5704	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, od pusta, što nisu dobiveni tafting-postupkom i nisu flokirani, dovršeni ili nedovršeni	Proizvodnja od vlakana
Poglavlje 58.	Posebne tkanine; tekstilni proizvodi dobiveni tafting postupkom; čipke; tapiserije; pozamenterija; vez:
	— vez u metraži, u vrpcama ili motivima (oznaka KN 5810)	Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
	— tiskane ili bojane	Proizvodnja od pređe ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
	— impregnirane, prevučene ili prekrivene	Proizvodnja od nebijeljenih materijala, pusta ili netkanih materijala
	— ostalo	Proizvodnja od pređe
5901	Tekstilni materijali prevučeni ljepilom ili škrobnim tvarima što ih se rabi za vanjsko uvezivanje knjiga i za sličnu uporabu; tkanine za kopiranje; kanafas pripremljen za slikanje, „buckram” i slični kruti tekstilni materijali što ih se rabi za osnove šešira	Proizvodnja od nebijeljenih materijala
5902	Kord-materijali za vanjske pneumatske gume od pređe velike čvrstoće od najlona ili ostalih poliamida, poliestera ili viskoznog rajona	Proizvodnja od pređe
5903	Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz oznake KN 5902	Proizvodnja od nebijeljenih materijala ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
5904	Linoleum, uključujući rezan u oblike; podni pokrivači na tekstilnoj podlozi premazanoj, prevučenoj ili prekrivenoj, uključujući rezane u oblike	Proizvodnja od nebijeljenih materijala, pusta ili netkanih materijala
5905	Zidne tapete od tekstila	Proizvodnja od nebijeljenih materijala ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
5906	Gumirani tekstilni materijali, osim onih iz oznake KN 5902	Proizvodnja od bijeljenih pletenih ili kukičanih tkanina, ili od drugih nebijeljenih tkanina
5907	Tekstilni materijali na drugi način impregnirani, premazani, prevučeni ili prekriveni; oslikana platna za kazališne kulise, umjetničke radionice i sličnu uporabu	Proizvodnja od nebijeljenih materijala ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
5908	Tekstilni stijenjevi, tkani, prepleteni ili pleteni, za svjetiljke, peći, upaljače, svijeće i slično; čarapice za plinsku rasvjetu i cjevasti pleteni materijali za čarapice, impregnirani ili neimpregnirani	Proizvodnja od pređe
5909	Cijevi i crijeva od tekstilnog materijala, uključujući obložene i pojačane, s priborom ili bez pribora od drugih materijala	Proizvodnja od pređe ili vlakana
5910	Transportne vrpce i pogonsko remenje, od tekstilnog materijala, pojačani ili ne kovinom ili drugim materijalom	Proizvodnja od pređe ili vlakana
5911	Tekstilni proizvodi i predmeti, za tehničku uporabu, navedeni u napomeni 7. uz poglavlje 59. sadržane nomenklature:
	— diskovi ili obruči za poliranje, osim od pusta	Proizvodnja od pređe ili otpadnih materijala ili krpa iz oznake KN 6310
	— ostalo	Proizvodnja od pređe ili vlakana
Poglavlje 60.	Pleteni ili kačkani materijali:
	— tiskani ili bojani	Proizvodnja od pređe ili Tiskanje ili bojanje nebijeljenih tkanina ili prethodno bijeljenih tkanina, zajedno s pripremnim ili konačnim postupcima (1)  (2)
	— ostalo	Proizvodnja od pređe
Poglavlje 61.	Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kačkani:
	dobiveni šivanjem ili spajanjem na drugi način dvaju ili više dijelova trikotaže što su bili razrezani u krojne oblike ili bili proizvedeni već oblikovani	Potpuno dovršavanje (4)
	— ostalo	Proizvodnja od pređe
ex Poglavlje 62.	Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih i kačkanih, osim onih iz oznaka KN 6213 i 6214 za koje su pravila navedena ispod:
	— dovršeni ili potpuni	Potpuno dovršavanje (4)
	— nedovršeni ili nepotpuni	Proizvodnja od pređe
6213 i 6214	Rupčići, šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi:
	— vezeni	Proizvodnja od pređe ili Proizvodnja od nevezenih tkanina, pod uvjetom da vrijednost nevezenih tkanina ne premašuje 40 % cijene proizvoda fco tvornica
	— ostalo	Proizvodnja od pređe
6301 do ex 6306	Pokrivači; posteljno, stolno, toaletno i kuhinjsko rublje; zavjese (uključujući draperije) i unutarnje platnene rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete; ostali proizvodi za unutarnje opremanje (isključujući proizvode iz oznake KN 9494); vreće i vrećice za pakiranje robe; cerade, nadstrešnice i proizvodi za kampiranje:
	— od pusta ili od netkanog materijala:
	— neimpregnirani, neprevučeni, neprekriveni ili nelaminirani	Proizvodnja od vlakana
	— impregnirani, prevučeni, prekriveni ili laminirani	Impregnacija, prevlačenje, prekrivanje ili laminiranje pusta ili netkanog tekstila, nebijeljenog (4)
	— ostali:
	— pleteni ili kačkani
	— nevezeni	Potpuno dovršavanje
	— vezeni	Potpuno dovršavanje ili Proizvodnja od nevezenih pletenih ili kačkanih materijala, ako vrijednost upotrijebljenih nevezenih pletenih ili kačkanih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda fco tvornica
	— osim pletenih ili kačkanih:
	— nevezeni	Proizvodnja od pređe
	— vezeni	Proizvodnja od pređe ili Proizvodnja od nevezenih materijala, ako vrijednost upotrijebljenih nevezenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda fco tvornica
6307	Ostali gotovi tekstilni proizvodi, (uključujući modne krojeve za odjeću), osim lepeza i krinki, nemehanički, okviri i držala i njihovi dijelovi:
	— krpe za pod, suđe, prašinu i slične krpe za čišćenje	Proizvodnja od pređe
	— ostalo	Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda fco tvornica
6308	Kompleti što se sastoje od komada tkanine i pređa, s priborom ili bez pribora, za izradu prostirka, tapiserija, vezenih stolnjaka i ubrusa ili sličnih tekstilnih proizvoda, pripremljeni u pakiranja za pojedinačnu prodaju	Udruživanje u set u kojemu ukupna vrijednost svih sadržanih proizvoda bez podrijetla ne premašuje 25 % cijene seta fco tvornica

---

(1)  Vidjeti uvodnu napomenu 7.1 u Prilogu 9.

(2)  Međutim, smatra se da je termotiskanje postupak obrade ili prerade kojime se stječe status proizvoda s podrijetlom ako mu je priložen papira za tiskanje.

(3)  Vidjeti uvodnu napomenu 7.3 u Prilogu 9.

(4)  Vidjeti uvodnu napomenu 7.2 u Prilogu 9.

---

PRILOG 11.

LISTA POSTUPAKA PRERADE ILI OBRADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

Proizvodi osim tekstila i tekstilnih proizvoda iz odjeljka XI.

Oznaka KN	Naziv proizvoda	Prerada ili obrada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se stječe status proizvoda s podrijetlom
(1)	(2)	(3)
0201	Goveđe meso, svježe ili rashlađeno	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje tri mjeseca (1)
0202	Goveđe meso, smrznuto	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje tri mjeseca (1)
0203	Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje dva mjeseca (1)
0204	Ovčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje dva mjeseca (1)
0205	Konjsko i magareće meso, meso mula i mazgi, svježe, rashlađeno ili smrznuto	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje tri mjeseca (1)
0206	Jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježi, rashlađeni ili smrznuti	Klanje, kojemu je prethodilo razdoblje tova u trajanju od najmanje tri mjeseca, ili dva mjeseca u slučaju svinja, ovaca ili koza (1)
ex 0408	Jaja peradi i ptičja jaja, bez ljuske, sušena, i žumanjci jaja, sušeni	Sušenje (nakon razbijanja i odvajanja, gdje je to primjereno): — ptičjih jaja, u ljusci, svježih ili konzerviranih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 0407 — ptičjih jaja, bez ljuske, osim sušenih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 0408 — bjelanjaka, osim sušenih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 0408
ex 1404	Pamučni linters, izbjeljivači	Proizvodnja od sirovog pamuka, čija vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda fco tvornica
		Obrada ili prerada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se ne stječe status proizvoda s podrijetlom
ex 2009	Sok od grožđa, nefermentiran i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila	Proizvodnja od mošta od grožđa
ex 2204	Vino od svježeg grožđa, za pripremu vermuta, s dodanim moštom od svježeg grožđa, koncentriranim ili nekoncentriranim, ili alkoholom	Proizvodnja od vina od svježeg grožđa
		Obrada ili prerada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se stječe status proizvoda s podrijetlom
ex 2205	Vermut	Proizvodnja od vina od svježeg grožđa koje sadrži mošt od svježeg grožđa, koncentriran ili nekoncentriran, ili alkohol, iz oznake KN 2204
ex 3401	Pust i netkani tekstilni materijali, impregnirani, premazani ili prekriveni sapunom ili deterdžentom	Proizvodnja od pusta ili netkanih materijala
ex 3405	Pust i netkani tekstilni materijali, impregnirani, premazani ili prekriveni politurama ili laštilima, za obuću, pokućstvo, podove, karoserije, staklo ili kovine, paste i praškovi za ribanje (čišćenje) i slični pripravci	Proizvodnja od pusta ili netkanih materijala
ex 3502	Sušeni albumin iz jaja	Sušenje (nakon razbijanja i odvajanja, gdje je to primjereno): — ptičjih jaja, u ljusci, svježih ili konzerviranih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 0407 — ptičjih jaja, bez ljuske, osim sušenih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 0408 — bjelanjaka, osim sušenih, koja potpadaju pod oznaku KN ex 3502
ex 4203	Odjeća od kože ili od umjetne kože	Šivanje ili sastavljanje dva ili više komada kože ili umjetne kože
ex 4910	Keramički kalendari svih vrsta, tiskani, uključujući i kalendare u blokovima, ukrašeni	Ukrašavanje dotičnih keramičkih predmeta, pod uvjetom da je to ukrašavanje rezultiralo razvrstavanjem dobivenih proizvoda pod drugi broj, a ne onaj koji se odnosi na upotrijebljene proizvode
6401 do 6405	Obuća	Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg broja, osim kod sklapanja gornjih dijelova obuće pričvršćenih na unutarnji potplat ili druge dijelove potplata iz oznake KN 6406
ex 6911 do ex 6913	Stolni proizvodi, kuhinjski proizvodi, ostali kućanski proizvodi te toaletni proizvodi; statue i drugi ukrasni keramički proizvodi; ukrašeni	Ukrašavanje dotičnih keramičkih predmeta, pod uvjetom da je to ukrašavanje rezultiralo razvrstavanjem dobivenih proizvoda pod drugi tarifni broj, a ne onaj koji se odnosi na upotrijebljene proizvode
ex 7117	Keramičke imitacije draguljarskih predmeta, ukrašene	Ukrašavanje dotičnih keramičkih predmeta, pod uvjetom da je to ukrašavanje rezultiralo razvrstavanjem dobivenih proizvoda pod drugi tarifni broj, a ne onaj koji se odnosi na upotrijebljene proizvode
ex 8482	Valjni (kuglični, valjkasti i igličasti) ležaji, sastavljeni (2)	Sastavljanje koje je prethodilo grijanju, brušenju i poliranju unutarnjih i vanjskih prstena
ex 8520	Magnetofoni, uključujući aparate s ugrađenim uređajem za reprodukciju zvuka	Proizvodnja kod koje povećanje dobivene vrijednosti kao rezultat radnje sastavljanja i, tamo gdje je to potrebno, ugrađivanja dijelova podrijetlom iz države sastavljanja predstavlja najmanje 45 % cijene proizvoda fco tvornica Kada pravilo od 45 % nije ispunjeno, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova čija fco tvornica cijena predstavlja više od 35 % fco tvornica cijene aparata Kada je pravilo od 35 % ispunjeno u dvije države, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova koji predstavljaju veću postotnu vrijednost
ex 8527	Prijamnik radiodifuzije, uključujući i prijamnike s, u isto kućište, ugrađenim aparatima za snimanje ili reprodukciju zvuka, odnosno satom	Proizvodnja kod koje povećanje dobivene vrijednosti kao rezultat radnje sastavljanja i, tamo gdje je to potrebno, ugrađivanja dijelova podrijetlom iz države sastavljanja predstavlja najmanje 45 % cijene proizvoda fco tvornica Kada pravilo od 45 % nije ispunjeno, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova čija fco tvornica cijena predstavlja više od 35 % fco tvornica cijene aparata Kada je pravilo od 35 % ispunjeno u dvije države, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova koji predstavljaju veću postotnu vrijednost
ex 8528	Televizijski prijamnici (osim video-prijamnika, televizijskih aparata za projiciranje i video-monitora), uključujući i prijamnike s, u isto kućište, ugrađenim radiodifuznim prijamnicima ili aparatima za snimanje ili reprodukciju zvuka, ali ne s aparatima za pohranjivanje ili reprodukciju slike	Proizvodnja kod koje povećanje dobivene vrijednosti kao rezultat radnje sastavljanja i, tamo gdje je to potrebno, ugrađivanja dijelova podrijetlom iz države sastavljanja predstavlja najmanje 45 % cijene proizvoda fco tvornica Kada pravilo od 45 % nije ispunjeno, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova čija fco tvornica cijena predstavlja više od 35 % fco tvornica cijene aparata Kada je pravilo od 35 % ispunjeno u dvije države, aparati se smatraju kao da imaju podrijetlo iz države podrijetla dijelova koji predstavljaju veću postotnu vrijednost
ex 8542	Integrirani krugovi	Postupak difuzije (u kojem se integrirani krugovi formiraju na supstratu poluvodiča selektivnim uvođenjem odgovarajućeg dopanta)
		Obrada ili prerada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se ne stječe status proizvoda s podrijetlom
ex 9009	Aparati za fotokopiranje s ugrađenim optičkim sustavom ili aparati za kontaktno kopiranje	Sastavljanje aparata za fotokopiranje i proizvodnja oklopa, valjaka, poklopaca sa strane, nosača valjka, vijaka i matice
		Obrada ili prerada, obavljena na materijalima bez podrijetla, kojom se stječe status proizvoda s podrijetlom
ex 9113	Remeni i narukvice za ručne satove i dijelovi za njih, od tekstilnih materijala	Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda fco tvornica
ex 9401 i ex 9403	Keramička sjedala (osim onih iz oznake KN 9402), uključujući ona što ih se može pretvoriti u ležajeve i ostalo pokućstvo, i njihovi dijelovi, ukrašeni	Ukrašavanje dotičnih keramičkih predmeta, pod uvjetom da je to ukrašavanje rezultiralo razvrstavanjem dobivenih proizvoda pod drugi tarifni broj, a ne onaj koji se odnosi na upotrijebljene proizvode
ex 9405	Keramičke svjetiljke i keramička rasvjetna tijela, uključujući reflektore i njihovi dijelovi, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, ukrašeni; osvijetljeni keramički znakovi, osvijetljene pločice s imenima i slično, sa stalno učvršćenim izvorom svjetlosti, i njihovi dijelovi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, ukrašeni	Ukrašavanje dotičnih keramičkih predmeta, pod uvjetom da je to ukrašavanje rezultiralo razvrstavanjem dobivenih proizvoda pod drugi tarifni broj, a ne onaj koji se odnosi na upotrijebljene proizvode

---

(1)  Tamo gdje ovi uvjeti nisu ispunjeni, smatra se da meso ili iznutrica potječu iz države gdje su životinje, od kojih su proizvedeni, bile tovljene i uzgajane u najdužem razdoblju.

(2)  Izraz „sastavljen” obuhvaća djelomično sastavljene, ali ne dijelove u nesastavljenom stanju.

---

PRILOG 12.

---

PRILOG 13.

---

PRILOG 14.

UVODNE NAPOMENE KOJE SE PRIMJENJUJU NA TRI SUSTAVA

POVLASTICA

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 881/2003 SL L 134, 29.5.2003., str. 1.

---

PRILOG 15.

LISTA POSTUPAKA PRERADE ILI OBRADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 881/2003 SL L 134, 29.5.2003., str. 1.

---

PRILOG 16.

OBRADA ISKLJUČENA IZ REGIONALNE KUMULACIJE OPĆEG SUSTAVA POVLASTICA

Obrada kao što je:

—	pričvršćivanje dugmadi i/ili drugih tipova pričvršćivača,

—	izrada rupa za dugmad,

—	fino obrađivanje rubova na rukavima, nogavicama hlača ili porubljivanje suknji i haljina itd.,

—	pričvršćivanje dodataka i pribora kao što su džepovi, etikete, bedževi itd.,

—	peglanje i druge pripreme dijelova odjeće za prodaju kao gotove odjeće,

—	ili bilo koja kombinacija takvih obrada.

---

PRILOG 17.

POTVRDA O PODRIJETLU OBRAZAC A

1.	Potvrde o podrijetlu Obrazac A moraju odgovarati oglednom primjerku iz ovog Priloga. Uporaba engleskog ili francuskog za napomene na poleđini potvrde nije obvezna. Potvrde se ispunjavaju na engleskom ili francuskom. Ako su pisane rukom, moraju biti ispunjene tintom i velikim slovima.

2.

Svaki je obrazac veličine 210 × 297 mm; a može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini. Koristi se bijeli papir, veličine za pisanje, koji je bez dodatnih premaza težak najmanje 25 g/m2. Mora imati otisnut zeleni „guilloche” uzorak u podlozi, što omogućuje vizualno primjećivanje svakoga pokušaja mehaničkoga ili kemijskoga krivotvorenja. Ako potvrde imaju nekoliko primjeraka, samo prvi primjerak, izvornik, tiska se sa zelenim „guilloche” uzorkom u podlozi.

3.	Svaka potvrda mora imati serijski broj, otisnut ili drukčije naznačen na temelju kojega je se može prepoznati.

NOTES (1988)

I.   Countries which accept Form A for the purposes of the generalized system of preferences (GSP):

Australia (1)	Norway	European Economic Community:	Ireland
Austria	Sweden	Belgium	Italy
Canada	Switzerland	Denmark	Luxembourg
Finland	United States of America	France	Netherlands
Japan		Federal Republic of Germany	Portugal
New Zealand		Greece	Spain
			United Kingdom
People's Republic of Bulgaria
Czechoslovak Socialist Republic
Hungarian People's Republic
Polish People's Republic
Union of Soviet Socialist Republics

Full details of the conditions covering admission to the GSP in these countries are obtainable from the designated authorities in the exporting preference-receiving countries or from the customs authorities of the preference-giving countries listed above. An information note is also obtainable from the UNCTAD secretariat.

II.   General conditions

To qualify for preference, products must:

(a)	fall within a description of products eligible for preference in the country of destination. The description entered on the form must be sufficiently detailed to enable the products to be identified by the customs officer examining them;

(b)	comply with the rules of origin of the country of destination. Each article in a consignment must qualify separately in its own right; and

(c)

comply with the consignment conditions specified by the country of destination. In general, products must be consigned direct from the country of exportation to the country of destination but most preference-giving countries accept passage through intermediate countries subject to certain conditions. (For Australia, direct consignment is not necessary.)

III.   Entries to be made in box 8

Preference products must either be wholly obtained in accordance with the rules of the country of destination or sufficiently worked or processed to fulfil the requirements of that country's origin rules.

(a)	Products wholly obtained: for export to all countries listed in Section I, enter the letter „P” in box 8 (for Australia and New Zealand box 8 may be left blank).

(b)

Products sufficiently worked or processed: for export to the countries specified below, the entry in box 8 should be as follows: (1) United States of America: for single country shipments enter the letter „Y” in box 8, for shipments from recognized associations of countries, enter the letter „Z” followed by the sum of the cost or value of the domestic materials and the direct cost of processing, expressed as a percentage of the ex-factory price of the exported products (example „Y” 35 % or „Z” 35 %). (2) Canada: for products which meet origin criteria from working or processing in more than one eligible least developed country, enter the letter „G” in box 8; otherwise „F”. (3) Austria, Finland, Japan, Norway, Sweden, Switzerland and the European Economic Community enter the letter „W” in box 8 followed by the Customs Cooperation Council Nomenclature (harmonized system) heading of the exported product (example: „W” 96.18). (4) Bulgaria, Czechoslovakia, Hungary, Poland and the USSR: for products which include value added in the exporting preference-receiving country, enter the letter „Y” in box 8 followed by the value of imported materials and components expressed as a percentage of the fob price of the exported products (example „Y” 45 %); for products obtained in a preference-receiving country and worked or processed in one or more other such countries, enter „PK”. (5) Australia and New Zealand: completion of box 8 is not required. It is sufficient that a declaration be properly made in box 12.

NOTES (1988)

I.   Pays qui acceptent la formule A aux fins du système généralisé de préférences (SGP):

Australie (2)	Japon	Communauté économique européenne:
Autriche	Norvège	République fédérale d'Allemagne	Irlande
Canada	Nouvelle-Zélande	Belgique	Italie
États-Unis d'Amérique	Suède	Danemark	Luxembourg
Finlande	Suisse	Espagne	Pays-Bas
		France	Portugal
		Grèce	Royaume-Uni
République populaire de Bulgarie
République populaire de Pologne
République populaire hongroise
République socialiste tchécoslovaque
Union des Républiques socialistes soviétiques

Des détails complets sur les conditions régissant l'admission au bénéfice du SGP dans ces pays peuvent être obtenus des autorités désignées par les pays exportateurs bénéficiaires ou de l'administration des douanes des pays donneurs qui figurent dans la liste ci-dessus. Une note d'information peut également être obtenue du secrétariat de la CNUCED.

II.   Conditions générales

Pour être admis au bénéfice des préférences, les produits doivent:

a)	correspondre à la définition établie des produits pouvant bénéficier du régime de préférences dans le pays de destination. La description figurant sur la formule doit être suffisamment détaillée pour que les produits puissent être identifiés par l'agent des douanes qui les examine;

b)	satisfaire aux règles d'origine du pays de destination. Chacun des articles d'une même expédition doit répondre aux conditions prescrites; et

c)

satisfaire aux conditions d'expédition spécifiées par le pays de destination. En général, les produits doivent être expédiés directement du pays d'exportation au pays de destination; toutefois, la plupart des pays donneurs de préférences acceptent sous certaines conditions le passage par des pays intermédiaires (pour l'Australie, l'expédition directe n'est pas nécessaire).

III.   Indications à porter dans la case 8

Pour bénéficier des préférences, les produits doivent avoir été, soit entièrement obtenus, soit suffisamment ouvrés ou transformés conformément aux règles d'origine des pays de destination.

a)	Produits entièrement obtenus: pour l'exportation vers tous les pays figurant dans la liste de la section I, il y a lieu d'inscrire la lettre „P” dans la case 8 (pour l'Australie et la Nouvelle-Zélande, la case 8 peut être laissée en blanc).

b)

Produits suffisamment ouvrés ou transformés: pour l'exportation vers les pays figurant ci-après, les indications à porter dans la case 8 doivent être les suivantes: 1. États-Unis d'Amérique: dans le cas d'expédition provenant d'un seul pays, inscrire la lettre „Y” ou, dans le cas d'expéditions provenant d'un groupe de pays reconnu comme un seul, la lettre „Z”, suivie de la somme du coût ou de la valeur des matières et du coût direct de la transformation, exprimée en pourcentage du prix départ usine des marchandises exportées (exemple: „Y” 35 % ou „Z” 35 %); 2. Canada: il y a lieu d'inscrire dans la case 8 la lettre „G” pour les produits qui satisfont aux critères d'origine après ouvraison ou transformation dans plusieurs des pays les moins avancés; sinon, inscrire la lettre „F”; 3. Autriche, Finlande, Japon, Norvège, Suède, Suisse et Communauté économique européenne: il y a lieu d'inscrire dans la case 8 la lettre „W” suivie de la position tarifaire occupée par le produit exporté dans la Nomenclature du Conseil de coopération douanière (système harmonisé) (exemple: „W” 96.18); 4. Bulgarie, Pologne, Hongrie, Tchécoslovaquie et URSS: pour les produits avec valeur ajoutée dans le pays exportateur bénéficiaire de préférences, il y a lieu d'inscrire la lettre „Y” dans la case 8, en la faisant suivre de la valeur des matières et des composants importés, exprimée en pourcentage du prix fob des marchandises exportées (exemple: „Y” 45 %); pour les produits obtenus dans un pays bénéficiaire de préférences et ouvrés ou transformés dans un ou plusieurs autres pays bénéficiaires, il y a lieu d'inscrire les lettres „Pk” dans la case 8; 5. Australie et Nouvelle-Zélande: il n'est pas nécessaire de remplir la case 8. Il suffit de faire une déclaration appropriée dans la case 12.

---

(1)  For Australia, the main requirements is the exporter's declaration on the normal commercial invoice. Form A, accompanied by the normal commercial invoice, is an acceptable alternative, but official certification is not required.

(2)  Pour l'Australie, l'exigence de base est une attestation de l'exportateur sur la facture habituelle. La formule A, accompagnée de la facture habituelle, peut être acceptée en remplacement, mais une certification officielle n'est pas exigée.

---

PRILOG 18.

OBLIK OBRAZACA APR

1.	Obrazac APR mora odgovarati oglednom primjerku iz ovog Priloga. Uporaba engleskog ili francuskog za napomene na poleđini obrasca APR nije obvezna. Ispunjava se na engleskom ili francuskom. Ako je pisan rukom, mora biti ispunjen tintom i velikim slovima.

2.	Obrazac APR je veličine 210 × 297 mm; a može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini. Koristi se bijeli papir, veličine za pisanje, koji je bez dodatnih premaza težak najmanje 64 g/m2.

3.	Svaki obrazac mora imati serijski broj, otisnut ili drukčije naznačen na temelju kojega ga se može prepoznati.

---

PRILOG 19.

LISTA POSTUPAKA PRERADE ILI OBRADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 1602/2000 SL L 188, 26.7.2000., str. 1.

---

PRILOG 20.

LISTA POSTUPAKA PRERADE ILI OBRADE KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI DOBIVENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

(Republike Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija)

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 1602/2000 SL L 188, 26.7.2000., str. 1.

---

PRILOG 21.

POTVRDA O PROMETU ROBE EUR.1 I ODGOVARAJUĆI ZAHTJEVI

1.

Potvrda o prometu robe EUR.1 izdaje se na obrascu čiji se ogledni primjerak nalazi u ovom Prilogu. Ovaj se obrazac tiska na jednom od službenih jezika Zajednice. Potvrde se ispunjavaju na jednom od navedenih jezika i u skladu s odredbama domaćeg prava zemlje ili područja izvoza. Ako se ispunjavaju rukom, potrebno je koristiti tintu i pisati velikim slovima.

2.

Svaka potvrda veličine je 210 × 297 mm; može se dozvoliti odstupanje u dužini od minus 5 mm do plus 8 mm. Upotrijebljeni papir mora biti bijeli, oblikovan za pisanje, koji ne sadrži mehaničku celulozu i teži najmanje 25 g/m2. Ima tiskani zeleni „guilloche” uzorak u pozadini što omogućuje vizualno primjećivanje svakoga pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

3.

Nadležna tijela zemlje ili područja izvoza mogu zadržati pravo da sami tiskaju ovu potvrdu ili mogu dogovoriti njezino tiskanje u ovlaštenoj tiskari. U ovom drugom slučaju svaka potvrda mora sadržavati naznaku tog odobrenja. Svaka potvrda mora na sebi imati naziv i adresu tiskare ili oznaku po kojoj se tiskara može prepoznati. Također mora imati serijski broj, ili tiskan ili ne, po kojemu se može prepoznati.

POVRDA O PROMETU ROBE

ZAHTJEV ZA POTVRDU O PROMETU ROBE

---

PRILOG 22.

OBRAZAC EUR.2

1.

Obrazac EUR.2 izdaje se na obrascu čiji se ogledni primjerak nalazi u ovom Prilogu. Ovaj se obrazac tiska na jednom od službenih jezika Zajednice. Obrasci se ispunjavaju na jednom od navedenih jezika i u skladu s odredbama domaćeg prava zemlje ili područja izvoza. Ako se ispunjavaju rukom, potrebno je koristiti tintu i pisati velikim slovima.

2.	Svaki obrazac EUR.2 je veličine 210 × 148 mm; a može se dozvoliti odstupanje u dužini od minus 5 ili plus 8 mm. Obvezatno se rabi bijeli papir, veličine za pisanje, koji je bez dodatnih premaza težak najmanje 64 g/m2.

3.

Nadležna tijela zemlje ili područja izvoza mogu zadržati pravo da sami tiskaju ovu potvrdu ili mogu dogovoriti njezino tiskanje u ovlaštenoj tiskari. U ovom drugom slučaju svaka potvrda mora sadržavati naznaku tog odobrenja. Svaka potvrda mora na sebi imati naziv i adresu tiskare ili oznaku po kojoj se tiskara može prepoznati Također mora imati serijski broj, ili tiskan ili ne, po kojem se može prepoznati.

Upute za popunjavanje obrasca EUR.2

1.	Obrazac EUR.2 može se ispuniti samo za robu koja u zemlji izvoznici ispunjava uvjete navedene u odredbama koje uređuju trgovinu iz polja 1. Prije ispunjavanja obrasca potrebno je pažljivo proučiti navedene odredbe.

2.	U slučaju pošiljke u obliku poštanskog paketa, izvoznik obrazac prilaže otpremnici. U slučaju pismene pošiljke, obrazac prilaže pošiljci. Navod „EUR.2” i serijski broj obrasca potrebno je navesti na carinskoj deklaraciji sa zelenom naljepnicom C1 ili na carinskoj deklaraciji C2/CP3, prema potrebi.

3.	Ove upute izvoznika ne izuzimaju od ispunjavanja ostalih formalnosti koje zahtijevaju carinski ili poštanski propisi.

4.	Izvoznik koji upotrebljava ovaj obrazac obvezan je odgovarajućim tijelima predočiti sve dodatne dokaze koje mogu zahtijevati i pristati na sve preglede svojeg knjigovodstva i postupaka proizvodnje robe opisane u polju 11 ovog obrasca.

---

PRILOG 23.

NAPOMENE ZA TUMAČENJE CARINSKE VRIJEDNOSTI

Prvi stupac	Drugi stupac
Veza s odredbama Carinskog zakonika	Napomene
Članak 29. stavak 1.	Cijena koja je stvarno plaćena ili se treba platiti odnosi se na cijenu uvezene robe. Prema tome, dividende ili druge naknade koje kupac upućuje prodavatelju, a koje se ne odnose na uvezenu robu nisu dio carinske vrijednosti.
Članak 29. stavak 1. točka (a), treća alineja	Primjer takvog ograničenja je slučaj u kojem prodavatelj traži od kupca automobila da ih ne prodaje ili izlaže prije utvrđenog datuma koji predstavlja početak godine proizvodnje modela.
Članak 29. stavak 1. točka (b)	Neki od tih primjera uključuju: (a) prodavatelj određuje cijenu uvezene robe pod uvjetom da kupac kupi i drugu robu u određenoj količini; (b) cijena uvezene robe ovisi o cijeni ili cijenama po kojima kupac uvezene robe prodaje ostalu robu prodavatelju uvezene robe; (c) cijena se utvrđuje na temelju načina plaćanja koji nije uobičajen za uvezenu robu, kao npr. u slučajevima kada se radi o uvezu poluproizvoda koje prodavatelj dostavlja pod uvjetom da će primiti određenu količinu gotovih proizvoda. Međutim, uvjeti ili ograničenja vezana za proizvodnju ili reklamu uvezene robe na tržište ne rezultiraju odbacivanjem transakcijske vrijednosti. Na primjer, činjenica da kupac pruža prodavatelju usluge inženjeringa i dostavlja mu planove poduzete u zemlji uvoza, ne rezultira odbacivanjem transakcijske vrijednosti u smislu članka 29. stavka 1.
Članak 29. stavak 2.	1. Stavak 2. točke (a) i (b) predviđaju različite načine za utvrđivanje prihvatljivosti transakcijske vrijednosti. 2. Stavak 2. točka (a) predviđa da se, u slučajevima kada su kupac i prodavatelj povezani, ispitaju okolnosti u kojima se obavlja prodaja te da se transakcijska vrijednost prihvati kao carinska vrijednost pod uvjetom da taj odnos ne utječe na cijenu. Namjera nije da okolnosti treba ispitivati u svim slučajevima kada su kupac i prodavatelj povezani. Takvo ispitivanje potrebno je samo kada postoje sumnje vezano za prihvatljivost cijene. Ukoliko carinska tijela nemaju nikakvih sumnji u vezi s prihvatljivosti cijene, ona se treba prihvatiti bez traženja dodatnih podataka od deklaranta. Na primjer, carinska tijela su mogla prethodno ispitati odnos ili su već mogla imati detaljnu informaciju o kupcu i prodavatelju te su već mogla utvrditi iz tog ispitivanja ili informacije da odnos nije utjecao na cijenu. 3. Ukoliko carinska tijela nisu u mogućnosti prihvatiti transakcijsku vrijednost bez daljnje provjere, trebaju deklarantu pružiti priliku da dostavi takve daljnje detaljne obavijesti koje bi omogućile provjeru okolnosti u kojima se odvija prodaja, u ovom smislu, carinska tijela moraju biti spremna ispitati bitne okolnosti te transakcije, uključujući i način na koji kupac i prodavatelj organiziraju svoje trgovačke odnose i način na koji se došlo do predmetne cijene, kako bi se utvrdilo je li taj odnos utjecao na cijenu. Ako se može pokazati da su kupac i prodavatelj, premda povezani prema odredbama članka 143. ove Uredbe, kupovali jedan od drugog odnosno prodavali jedan drugome kao da nisu bili povezani, to ukazuje da na cijenu nije utjecala povezanost. Kao primjer toga, ukoliko je cijena bila utvrđena na način koji je u skladu s uobičajenom praksom određivanja cijena u predmetnoj industrijskoj grani, odnosno u skladu s načinom na koji prodavatelj utvrđuje prodajnu cijenu za kupce koji nisu povezani s njim, to pokazuje da na cijenu nije utjecao taj odnos. Još jedan primjer: kada se pokaže da je cijena adekvatna za osiguravanje pokrića svih troškova i ostvarenje dobiti koja odgovara ukupnoj dobiti tvrtke koja je ostvarena prodajom robe iste kakvoće ili vrste u odgovarajućem vremenskom razdoblju (npr. godišnje), to bi pokazalo da nije bilo utjecaja na cijenu. 4. Stavak 2. točka (b) deklarantu pruža mogućnost da pokaže da je transakcijska vrijednost približna „test” vrijednosti koju su carinska tijela ranije prihvatila te da je stoga i prihvatljiva prema odredbama članka 29. Ukoliko se prihvati test predviđen stavkom 2. točkom (b), nije potrebno razmatrati pitanje utjecaja predviđeno stavkom 2. točkom (a). Ukoliko carinska tijela već imaju dovoljno podataka, bez daljnjih detaljnih pregleda, te ukoliko je jedan od testova koji su predviđeni stavkom 2. točkom (b) prihvaćen, nema razloga da se od deklaranta zahtijeva da dokaže da bi pregled mogao zadovoljiti.
Članak 29. stavak 2. točka (b)	Niz čimbenika se mora uzeti u obzir prilikom utvrđivanja je li jedna vrijednost približna drugoj. Ti čimbenici uključuju i prirodu uvezene robe, prirodu same industrije, godišnje doba kada se roba uvozi te je li razlika u vrijednosti značajna u komercijalnom smislu. Kako se ovi čimbenici mogu razlikovati od slučaja do slučaja, bilo bi nemoguće primijeniti jedinstveno mjerilo u svakom od tih slučajeva kao npr. nepromijenjivi postotak. Na primjer, mala razlika u vrijednosti u slučaju jedne vrste robe može biti neprihvatljiva, a velika razlika u vrijednosti u slučaju druge vrste robe može biti prihvatljiva prilikom utvrđivanja je li transakcijska vrijednost približna „test” vrijednostima koje su navedene u članku 29. stavku 2. točki (b).
Članak 29. stavak 3. točka (a)	Primjer neizravnog plaćanja bio bi kada kupac, bilo u potpunosti ili djelomično, podmiruje prodavateljev dug.
Članak 30. stavak 2. točka (a) Članak 30. stavak 2. točka (b)	1. Prilikom primjene ovih odredaba, carinska tijela, gdje je to moguće, koriste prodaju istovjetne ili slične robe, kako to već bude odgovaralo, koja se vrši na istoj komercijalnoj razini i u biti u istoj količini kao i roba čija se vrijednost utvrđuje. Ukoliko se ne raspolaže podacima o takvoj prodaji, može se koristiti prodaja istovjetne ili slične robe, kako to već bude odgovaralo, koja se vrši pod bilo kojim od tri navedena uvjeta: (a) prodaja na istoj komercijalnoj razini, ali u različitoj količini; (b) prodaja na različitoj komercijalnoj razini, ali uglavnom u istoj količini; ili (c) prodaja na različitoj komercijalnoj razini i u različitoj količini. 2. Kada se raspolaže podacima o takvoj prodaji prema bilo kojem od ova tri uvjeta, vrši se, ovisno o slučaju, prilagodba: (a) samo čimbenika koji se odnose na količinu; (b) samo čimbenika koji se odnose na komercijalnu razinu; ili (c) čimbenika koji se odnose i na količinu i na komercijalnu razinu. 3. Izraz „i/ili” omogućuje fleksibilnost pri uporabi prodaje i potrebnih prilagodbi u vezi s bilo kojim od naprijed navedenih uvjeta. 4. Uvjet za prilagodbu zbog različitih komercijalnih razina ili različitih količina je taj da se takva prilagodba, bilo da dovodi do smanjenja ili povećanja vrijednosti, obavlja isključivo na osnovi predočenih činjenica koje nedvojbeno utvrđuju opravdanost i točnost prilagodbe, odnosno važećih cjenika koji sadrže cijene koje se odnose na različite razine ili različite količine. Primjer za ovo je ako se roba čija se vrijednost utvrđuje sastoji od pošiljke od 10 jedinica, a jedina istovjetna ili slična roba, kako već bude odgovaralo, za koju postoji transakcijska vrijednost, je uključivala prodaju od 500 jedinica i prihvaćeno je da prodavatelj daje popust na količinu, potrebna prilagodba se može postići pozivanjem na prodavateljev cjenik i korištenjem one cijene koja se može primijeniti na prodaju 10 jedinica. Ovim se ne zahtjeva da se prodaju izvrši u količini od 10 jedinica onoliko dugo koliko se može utvrditi da je cjenik utvrđen u dobroj vjeri kroz prodaje u drugim količinama. U nedostatku ovako objektivnog mjerila određivanje carinske vrijednosti prema odredbama članka 30. stavka 2. točaka (a) i (b) nije primjereno.
Članak 30. stavak 2. točka (d)	1. Opće je pravilo da se carinska vrijednost utvrđuje prema onim odredbama koje se temelje na podacima već dostupnim u Zajednici. Međutim, da bi se utvrdila izračunana vrijednost, može biti potrebno istražiti troškove proizvodnje robe čija se vrijednost utvrđuje, kao i drugih podataka do kojih se mora doći izvan Zajednice. Nadalje, u većini slučajeva proizvođač robe nalazit će se izvan nadležnosti tijela država članica. Upotreba metode izračunane vrijednosti općenito će biti ograničena na one slučajeve kada su prodavatelj i kupac povezani i kada je proizvođač spreman tijelu zemlje uvoznice dostaviti potrebne podatke o cijenama i osigurati mogućnosti za bilo kakvu naknadnu provjeru koja može biti potrebna. 2. „Trošak ili vrijednost” iz članka 30. stavka 2. točke (d), prva alineja, utvrđuje se na osnovi podataka koji se odnose na proizvodnju robe čija se vrijednost utvrđuje, a koju dostavlja proizvođač ili koja se dostavlja u njegovo ime. Ona se mora temeljiti na trgovačkim računima proizvođača pod uvjetom da su ti računi u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u zemlji gdje je roba proizvedena. 3. „Iznos dobiti i općih troškova” iz članka 30. stavka 2. točke (d), druga alineja, treba utvrditi na osnovi podataka koje dostavlja proizvođač ili koji se dostavljaju u njegovo ime izuzev ako njegovi iznosi nisu u skladu s uobičajenim iznosima u prodaji robe koja je iste kakvoće ili vrste kao roba čija se vrijednost utvrđuje, a koju su proizveli proizvođači u zemlji izvoznici za izvoz u zemlju uvoza. 4. Cijena ili vrijednost elemenata iz ovog članka se ne obračunava dvaput prilikom utvrđivanja izračunane vrijednosti. 5. Treba napomenuti da se u ovom kontekstu „iznos dobiti i općih troškova” treba prihvatiti kao cjelina. Iz ovog proizlazi da i ako je, u bilo kojem posebnom slučaju, proizvođačeva dobit mala, a njegovi opći troškovi visoki, njegova dobit i opći troškovi promatrani zajedno svejedno mogu odražavati uobičajenu prodaju robe iste kakvoće ili vrste. Takva situacija se može javiti npr. kada se proizvod plasira na tržište u Zajednici i kada je proizvođač prihvatio činjenicu da neće imati nikakvu dobit, odnosno da će imati malu dobit kako bi pokrio visoke opće troškove koji prate plasiranje robe na tržište. Ako proizvođač može dokazati da ima malu dobit prilikom prodaje uvezene robe zbog posebnih tržišnih okolnosti, u obzir se trebaju uzeti iznosi koji predstavljaju njegovu stvarnu dobit pod uvjetom da postoje valjani tržišni razlozi kojima će ih opravdati te da njegova politika cijena odražava uobičajene politike cijena u predmetnoj grani industrije. Ovakva bi se situacija mogla pojaviti na primjer u slučaju kada je proizvođač bio prisiljen privremeno sniziti cijene zbog nepredviđenog pada potražnje odnosno u slučajevima kada prodaju robu kako bi nadopunili asortiman robe koja se proizvodi u zemlji uvoznici i prihvaćaju malu dobit kako bi zadržali konkurentnost. Ukoliko iznosi samog proizvođača koji se odnose na dobit i opće troškove ne odražavaju uobičajene iznose prilikom prodaje robe koja je iste kakvoće ili vrste kao roba čija se vrijednost utvrđuje, a koju su proizveli proizvođači u zemlji izvoznici za izvoz u zemlju uvoznicu, iznos dobiti i općih troškova se može temeljiti i na relevantnim podacima koje nije dostavio proizvođač robe, odnosno takvima koji su dostavljeni u njegovo ime. 6. Je li određena roba „iste kakvoće ili vrste” kao druga roba mora se određivati od slučaja do slučaja uzimajući u obzir date okolnosti. Prilikom utvrđivanja uobičajene dobiti i općih troškova prema odredbama članka 30. stavka 2. točke (d) prodaja za izvoz u zemlju uvoznicu najuže skupine proizvoda, u koju je uključena i roba čija se vrijednost utvrđuje, a za koju se mogu dostaviti potrebni podaci, treba se ispitati. U smislu članka 30. stavka 2. točke (d) „roba iste kakvoće ili vrste” mora biti iz iste zemlje kao i roba čija se vrijednost utvrđuje.
Članak 31. stavak 1.	1. Carinske vrijednosti utvrđene prema odredbama članka 31. stavka 1. trebaju se u najvećoj mogućoj mjeri zasnivati na prethodno utvrđenim carinskim vrijednostima. 2. Metode utvrđivanja carinske vrijednosti, koje bi trebalo primijeniti iz članka 31. stavka 1., su one koje su propisane u člancima 29. i 30. stavku 2., ali i određena fleksibilnost u primjeni ovih metoda je u skladu s principima i odredbama članka 31. stavka 1. 3. Neki primjeri određene fleksibilnosti su sljedeći: (a)   istovjetna roba— zahtjev da se istovjetna roba treba izvesti u isto ili približno isto vrijeme kao i roba čija se vrijednost utvrđuje može se fleksibilno tumačiti; istovjetna uvezena roba proizvedena u zemlji koja nije ujedno i zemlja izvoznica robe čija se vrijednost utvrđuje mogla bi biti osnova za utvrđivanje carinske vrijednosti; mogu se koristiti i carinske vrijednosti istovjetne uvezene robe koje su već utvrđene prema odredbama članka 30. stavka 2. točaka (c) i (d); (b)   slična roba— zahtjev da se slična roba treba izvesti u isto ili približno isto vrijeme kao i roba čija se vrijednost utvrđuje može se fleksibilno tumačiti; slična uvezena roba proizvedena u zemlji koja nije ujedno i zemlja izvoznica robe čija se vrijednost utvrđuje mogla bi biti osnova za utvrđivanje carinske vrijednosti; mogu se koristiti i carinske vrijednosti slične uvezene robe koje su već utvrđene prema odredbama članka 30. stavka 2. točaka (c) i (d); (c)   deduktivna metoda— zahtjev da se roba mora prodati „u stanju u kakvom je i uvezena” iz članka 152. stavka 1. točke (a) ove Uredbe može se fleksibilno tumačiti; zahtjev za „90 dana” se može primijeniti fleksibilno.
Članak 32. stavak 1. točka (b) podtočka ii.	1. Dva su čimbenika uključena u određivanje udjela elemenata navedenih u članku 32. stavku 1. točki (b) podtočki ii., u uvezenoj robi - vrijednost samog elementa i način na koji se ta vrijednost treba raspodijeliti na uvezenu robu. Raspodjelu ovih elemenata treba obaviti na način koji je primjeren okolnostima i koji je u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima. 2. Što se tiče vrijednosti elementa, ukoliko kupac taj element nabavlja od prodavatelja koji nije povezan s njim i po određenoj cijeni, vrijednost tog elementa je taj trošak. Ukoliko je taj element proizveo kupac ili osoba koja je povezana s njim, njegova vrijednost je trošak njegove proizvodnje. Ukoliko je kupac ranije koristio taj element, bez obzira je li ga dobio ili proizveo, izvorni trošak njegove nabave ili proizvodnje mora se umanjiti kako bi se iskazala njegova upotreba i kako bi se došlo do vrijednosti tog elementa. 3. Kada se jednom utvrdi vrijednost za taj element, potrebno je tu vrijednost raspodijeliti na uvezenu robu. Postoje različite mogućnosti. Na primjer, vrijednost se može raspodijeliti na prvu pošiljku ukoliko kupac želi platiti carinu istovremeno na cjelokupnu vrijednost. Sljedeći primjer: može tražiti da se vrijednost raspodjeli na veći broj jedinica koje su proizvedene do vremena prve pošiljke. Još jedan primjer: može tražiti da se vrijednost raspodjeli na cjelokupnu predviđenu proizvodnju ukoliko postoje ugovori ili obaveze tvrtki za tu proizvodnju. Koja će se metoda raspodjele primijeniti ovisi o dokumentaciji koju podnese kupac. 4. Kao primjer prethodno navedenog: kupac dostavlja proizvođaču kalup koji se treba koristiti u proizvodnji uvezene robe i sklapa ugovor s njim o kupovini 10 000 jedinica. Do trenutka prispijeća prve pošiljke od 1 000 jedinica, proizvođač je već proizveo 4 000 jedinica. Kupac može tražiti od carinskih tijela da vrijednost kalupa raspodjele na 1 000, 4 000 ili 10 000 jedinica.
Članak 32. stavak 1. točka (b) podtočka iv.	1. Dodaci za elemente koji su navedeni u članku 32. stavku 1. točki (b) podtočki iv. trebaju se temeljiti na objektivnim i mjerljivim podacima. Da bi se umanjilo opterećenje i za deklaranta i za carinska tijela prilikom utvrđivanja vrijednosti koje treba dodati, trebaju se koristiti, koliko god je to moguće, podaci koji već postoje u trgovačkom sustavu kupca. 2. Za one elemente koje dostavi kupac, a koje je kupio ili zakupio, dodatak je trošak kupovine ili zakupa. Na elemente koji su javno dostupni nema dodataka osim troškova za dobivanje njihovih kopija. 3. Jednostavnost obračunavanja vrijednosti koje je potrebno dodati ovisi o strukturi pojedine tvrtke i praksi upravljanja, kao i o njezinim metodama obračunavanja. 4. Na primjer, moguće je da tvrtka koja uvozi različite proizvode iz različitih zemalja vodi evidenciju o svom odabirnom centru koji se nalazi izvan zemlje uvoza i to na taj način da će točno prikazati troškove koji se odnose na određeni proizvod. U takvim slučajevima izravna prilagodba se može izvršiti prema odredbama članka 32. 5. U drugom slučaju, tvrtka može snositi trošak za odabirni centar koji se nalazi izvan zemlje uvoznice kao opći ukupni režijski trošak bez raspodjele na pojedine proizvode. U ovom trenutku, odgovarajuća prilagodba se može provesti prema odredbama članka 32. u odnosu na uvezenu robu tako što će se ukupni troškovi odabirnog centra raspodijeliti na ukupnu proizvodnju koja se okoristila tim centrom i dodajući tako raspodijeljeni trošak po jedinici uvoza. 6. Za različite slučajeve u prethodno navedenim okolnostima, zahtijeva se razmatranje različitih čimbenika prilikom određivanja pravilnog načina raspodjele. 7. Ukoliko proizvodnja dotičnog elementa uključuje veći broj zemalja i duže vremensko razdoblje, prilagodba se treba ograničiti na vrijednost koja se stvarno dodaje tom elementu izvan Zajednice.
Članak 32. stavak 1. točka (c)	Naknade za korištenje tantijema i licenci koje su navedene u članku 32. stavku 1. točki (c) mogu, između ostalog, uključivati naknade za patente, zaštitne znakove ili autorska prava.
Članak 32. stavak 2.	Ako ne postoje objektivni i mjerljivi podaci u vezi s dodacima koji se moraju dodati prema odredbama članka 32. transakcijska vrijednost se ne može utvrditi prema odredbama članka 29. Kao primjer za ovo je sljedeće: naknada za tantijema je plaćena na osnovi cijene prilikom prodaje u zemlji uvoznici jedne litre određenog proizvoda koji je uvezen na kilograme, a nakon uvoza pretvoren u otopinu. Ukoliko se naknada za korištenje tantijema djelomično temelji na uvezenoj robi, a djelomično na drugim čimbenicima koji nemaju nikakve veze s uvezenom robom (kao npr. kada se uvezena roba pomiješa s domaćim sastojcima i više se ne mogu odvojeno utvrditi ili kada se naknada za tantijeme ne može razlikovati od posebnih financijskih ugovora između kupca i prodavatelja), ne treba uključiti naknadu za korištenje tantijema. Međutim, ukoliko se iznos ove naknade za korištenje tantijema temelji isključivo na uvezenoj robi i može se odmah količinski odrediti, troškovi se mogu dodati cijeni koja se stvarno plaća ili ju je potrebno platiti.
Članak 143. stavak 1. točka (e)	Smatra se da neka osoba kontrolira neku drugu osobu kada je ta osoba pravno ili operativno u poziciji da provodi ograničenja ili kontrolu nad tom osobom.
Članak 152. stavak 1. točka (a) podtočka i.	1. Izrazi „dobit i opći troškovi” uzimaju se kao cjelina. Vrijednosti koje se koriste za to umanjenje određuju se na temelju informacija koje dostavlja deklarant, ukoliko njegove vrijednonsti nisu u skladu s onima koje se dobivaju prodajom uvezenih roba iste kakvoće ili vrste u zemlji uvoznici. Ukoliko vrijednosti koje dostavlja deklarant nisu u skladu s tim vrijednostima, iznos dobiti i općih troškova može se temeljiti i na drugim relevantnim podacima osim onih koje prikazuje deklarant. 2. Određujući proviziju ili uobičajenu dobit i opće troškove u skladu s ovom odredbom, pitanje je li određena roba iste kakvoće ili vrste kao neka druga roba mora se određivati od slučaja do slučaja uzimajući u obzir date okolnosti. Prodaja u zemlji uvoznici najuže skupine ili raspona uvezene robe iste kakvoće ili vrste, uključujući robu koja se utvrđuje, za koju se mogu dostaviti potrebni podaci, mora se ispitati. U smislu ove odredbe, „roba iste kakvoće ili vrste” podrazumijeva robu uvezenu iz iste zemlje kao i roba čija vrijednost se utvrđuje kao i roba uvezena iz drugih zemalja.
Članak 152. stavak 2.	1. Ako se koristi ovaj način utvrđivanja vrijednosti, umanjenje vrijednosti koja se postiže daljnjom obradom temelji se na objektivnim i količinskim podacima koji se odnose na troškove tog rada. Prihvaćene industrijske formule, recepti, načini izrade i druge industrijske radnje stvaraju osnovu za taj izračun. 2. Ovaj način utvrđivanja vrijednosti pod normalnim okolnostima ne primjenjuje se ukoliko kao rezultat daljnje prerade ta roba gubi svoj identitet. Međutim, može postojati određena okolnost gdje, premda je izgubljen identitet uvezene robe, vrijednost koja se dodaje preradbom može biti točno određena bez nekih posebnih poteškoća. S druge strane, mogu postojati određene okolnosti u kojima uvezena roba zadržava svoj identitet, ali on predstavlja tako mali element u robi koja se prodaje u zemlji uvoznici da korištenje ovog načina utvrđivanja vrijednosti ne bi bilo opravdano. Imajući u vidu prethodno navedeno, svaka situacija ove vrste mora se razmatrati pojedinačno od slučaja do slučaja.
Članak 152. stavak 3.	1. Kao primjer ovoga, roba se prodaje po cjeniku koji omogućava povoljnu jediničnu cijenu za kupovinu većih količina Prodajna količina Jedinična cijena Broj prodaja Ukupna količina prodana po pojedinoj cijeni 1 do 10 jedinica 100 10 prodaja 5 jedinica Pet prodaja 3 jedinice 65 11 do 25 jedinica 95 Pet prodaja 11 jedinica 55 Više od 25 jedinica 90 Jedna prodaja 30 jedinica Jedna prodaja 30 jedinica 80 Najveći broj prodanih jedinica iznosi 80; prema tome, jedinična cijena u najvećoj ukupnoj količini iznosi 90. 2. Drugi primjer ovog je obavljanje dvije prodaje. U prvoj prodaji 500 jedinica je prodano po cijeni od 95 valutnih jedinica po jedinici. U drugoj prodaji 400 jedinica je prodano po cijeni od 90 valutnih jedinica po jedinici. U ovom primjeru najveći broj jedinica prodanih po određenoj cijeni je 500, prema tome jedinična cijena u najvećoj ukupnoj količini iznosi 95. 3. Treći primjer bi bila sljedeća situacija gdje se različite količine prodaju po različitim cijenama. (a) Prodaje Prodajna količina Jedinična cijena 40 jedinica 100 30 jedinica 90 15 jedinica 100 50 jedinica 95 25 jedinica 105 35 jedinica 90 5 jedinica 100 (b) Ukupno Ukupna prodana količina Jedinična cijena 65 90 50 95 60 100 25 105 U ovom primjeru, najveći broj jedinica prodanih po određenoj cijeni iznosi 65; stoga jedinična cijena u najvećoj ukupnoj količini je 90

---

PRILOG 24.

PRIMJENA OPĆEPRIHVAĆENIH RAČUNOVODSTVENIH NAČELA PRI UTVRĐIVANJU CARINSKE VRIJEDNOSTI

1.

Pojam „općeprihvaćena računovodstvena načela” odnosi se na priznatu suglasnost ili stvarnu službenu potporu u jednoj zemlji u određenom vremenskom razdoblju s obzirom na to koje ekonomske izvore i obaveze treba smatrati aktivom i pasivom, zatim koje promjene aktive i pasive treba bilježiti, kako određivati pasivu, aktivu i njihove promjene, koje se informacije objavljuju i na koji način te kakva financijska izvješća treba pripremati. Ovi standardi mogu predstavljati temeljne smjernice za opću primjenu, kao i pojedinosti prakse i postupaka.

2.

U cilju primjene odredaba o carinskoj vrijednosti, predmetna carinska uprava se služi informacijama pripremljenima na način koji je u skladu sa općeprihvaćenim računovodstvenim načelima u zemlji, a koji odgovara dotičnom članku. Na primjer, određivanje uobičajene dobiti i općih troškova prema odredbama članka 152. stavka 1. točke (a) podtočke i. ove Uredbe se ostvaruje korištenjem informacija pripremljenih na način koji je u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima zemlje uvoznice. S druge strane, određivanje uobičajene dobiti i općih troškova u skladu sa odredbama članka 30. stavka 2. točke (d) Zakonika se ostvaruje korištenjem informacija pripremljenih na način koji je u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima zemlje proizvodnje. Kao sljedeći primjer, određivanje elementa iz članka 32. stavka 1. točke (b) podtočke ii. Zakonika, u zemlji uvoznici ostvaruje se korištenjem informacija na način koji je u skladu sa općeprihvaćenim računovodstvenim načelima te zemlje.

---

PRILOG 25.

TROŠKOVI ZRAČNOGA PRIJEVOZA KOJI SE UKLJUČUJU U CARINSKU VRIJEDNOST

Uvod

1.

Sljedeća tablica prikazuje: (a) treće zemlje navedene po kontinentima (1. stupac); (b) zračne luke polaska u trećim zemljama (2. stupac); (c) zračne luke dolaska u Zajednicu s postocima koji predstavljaju dio troškova zračnog prijevoza koji treba uključiti u carinsku vrijednost (3. stupac i sljedeći stupci).

2.	Ako je roba otpremljena u zračne luke ili iz zračnih luka koje nisu uključene u sljedeću tablicu i koje nisu one navedene u stavku 3., uzima se postotak koji je naveden za zračnu luku koja je najbliža zračnoj luci polaska ili dolaska.

3.

Za francuske prekomorske odjele Guadeloupe, Gvajana, Martinique i Reunion, čije zračne luke na njihovim područjima nisu uključene u carinsku vrijednost primjenjuju se sljedeća pravila: (a) za robu koja se u navedene odjele otprema neposredno iz trećih zemalja, u carinsku vrijednost uključuje se cjelokupan trošak zračnog prijevoza; (b) za robu koja se otprema u europski dio Zajednice iz trećih zemalja i pretovara se ili istovara u jednom od navedenih odjela, u carinsku vrijednost uključuju se troškovi zračnoga prijevoza koji bi nastali za prijevoz robe samo do mjesta pretovara ili istovara; (c) za robu koja se u navedene odjele otprema iz trećih zemalja te se pretovari ili istovari u zračnoj luci u europskom dijelu Zajednice, troškovi zračnog prijevoza koji se uključuju u carinsku vrijednost su oni koji su rezultat primjene postotaka navedenih u sljedećoj tablici, za troškove koji bi nastali za prijevoz robe od zračne luke polaska do zračne luke pretovara ili istovara. Pretovari ili istovari potvrđuju se odgovarajućom ovjerom carinskih tijela u zračnom tovarnom listu ili drugoj ispravi o zračnom prometu, službenim pečatom dotičnog tijela; ako te potvrde nema, primjenjuju se odredbe zadnjeg podstavka članka 163. stavka 6. ove Uredbe.

Postoci troškova zračnoga prijevoza, koji se uključuju u carinsku vrijednost

POPIS I. (Savezna Republika Njemačka)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Berlin	Bremen	Dresden	Dusseldorf/ Köln	Frankfurt	Hamburg	Hanover	Leipzig	Munchen	Nurenberg	Rostock - Barth	Stutgart
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	62	59	67	67	73	58	62	67	90	79	57	77
Armenija	sve zračne luke	97	89	97	87	91	91	91	92	97	92	92	90
Austrija	Innsbruck	4	4	5	5	6	4	4	5	25	10	3	9
	Klagenfurt	21	18	21	21	28	18	21	21	61	38	17	35
	Linz	13	11	18	13	18	11	13	18	46	25	10	23
	Salzburg	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
	Beč	25	25	30	29	38	23	27	38	74	52	24	48
Bjelorusija	sve zračne luke	92	74	92	66	68	78	78	92	87	71	91	64
Bosna i Hercegovina	sve zračne luke	47	44	57	50	57	43	47	59	82	66	42	64
Bugarska	Sofija	7	6	7	6	7	6	6	7	8	7	6	7
	sve ostale zračne luke	18	16	19	17	18	17	17	19	20	19	16	19
Hrvatska	sve zračne luke	33	30	46	36	43	29	33	49	72	52	28	49
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	47	29	64	33	43	27	30	52	77	56	34	52
	Brno	50	41	75	44	58	38	45	56	67	51	35	46
	Gottwaldov, Ostrava	61	44	79	47	61	42	49	61	70	55	43	49
	Kosice, Presov	75	57	88	60	72	54	61	75	88	72	60	65
	Prag	28	14	71	24	36	16	22	40	44	29	17	26
Estonija	sve zračne luke	93	79	93	72	73	82	82	92	89	76	92	70
Farski otoci	sve zračne luke	24	28	23	28	25	25	26	24	21	23	25	23
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä , Pori, Tampere,	72	70	70	59	57	76	69	70	47	51	79	52
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	78	77	77	67	65	82	76	77	56	59	84	60
	Maarianhamina, Turku	67	63	63	51	49	70	61	63	54	60	73	45
Gruzija	sve zračne luke	97	89	97	87	91	91	91	92	97	92	92	90
Gibraltar	sve zračne luke	36	39	39	44	44	38	39	39	45	42	35	46
Madžarska	Budimpešta	39	39	54	44	54	36	40	50	79	62	34	59
	sve ostale zračne luke	46	46	61	51	61	43	48	57	83	69	41	66
Island	sve zračne luke	44	47	44	48	45	47	45	44	40	42	46	43
Latvija	sve zračne luke	93	79	93	72	73	82	82	92	89	76	92	70
Litva	sve zračne luke	92	74	92	66	68	78	78	92	87	71	91	61
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	61	58	74	65	72	56	61	76	89	78	55	76
Malta	sve zračne luke	8	7	8	8	9	7	8	8	10	9	7	10
Moldavija	sve zračne luke	95	84	95	79	81	86	87	94	95	88	91	85
Crna gora	sve zračne luke	55	52	66	58	64	51	55	69	86	73	50	71
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	76	74	72	65	63	79	74	72	58	62	80	60
	Bergen	39	38	35	64	63	42	38	35	27	29	43	56
	Kristiansand	18	17	13	13	13	20	17	13	11	12	20	11
	Oslo	53	51	50	39	38	58	50	50	33	37	59	34
	Stavanger	30	29	26	58	57	33	28	28	19	21	34	50
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdanjsk, Rzeszow, Wroclaw	89	70	79	61	63	74	75	79	85	67	73	59
	Poznan	65	42	57	33	35	47	48	45	73	39	42	31
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
	Varšava	83	62	81	52	54	66	67	69	80	58	67	50
Rumunjska	Bukurešt	16	14	17	15	16	14	15	17	18	17	14	17
	sve ostale zračne luke	22	20	23	21	22	20	20	23	25	23	20	23
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	96	87	96	81	83	89	89	85	96	85	85	80
	St Petersburg	93	85	93	74	71	91	83	92	68	71	92	66
	Moskva, Orel	95	83	95	77	79	86	86	95	96	81	94	76
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	98	93	98	90	91	94	94	98	98	92	96	90
	Omsk, Sverdlovsk	98	90	98	86	87	92	92	96	97	89	96	85
Srbija	sve zračne luke	51	47	65	56	63	46	50	67	84	69	45	67
Slovenija	sve zračne luke	42	38	54	44	52	37	42	56	79	61	36	58
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	31	30	25	21	20	37	29	25	16	19	39	17
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	49	48	42	36	35	55	47	42	29	33	58	31
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	78	76	69	65	65	81	74	69	67	72	90	61
	Kristianstad	22	21	16	13	13	26	19	16	11	12	85	11
	Malmö	7	7	5	4	4	9	6	5	3	4	10	3
	Stockholm	64	57	50	44	44	64	55	50	50	55	71	40
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
	Bern	18	17	24	24	32	13	18	24	46	31	12	54
	Ženeva	8	8	10	10	13	7	8	10	3	2	7	3
	Zürich	5	4	5	5	8	3	4	5	2	1	3	23
Turska (europski dio)	sve zračne luke	10	9	10	10	11	9	10	10	12	11	9	11
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	26	25	26	26	28	25	26	26	31	30	25	29
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	39	37	39	39	41	37	39	39	46	43	37	43
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	22	22	22	22	24	21	22	22	28	26	21	25
	Izmir	21	20	21	21	23	20	21	21	27	25	20	24
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	93	79	93	77	83	82	83	84	94	84	84	80
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	22	20	23	23	25	24	21	23	28	22	19	30
	Annaba, Constantine	26	27	31	31	33	27	28	31	33	31	27	36
	El Golea	41	39	43	43	46	37	41	43	50	48	39	51
Angola	sve zračne luke	76	75	77	77	78	74	76	77	81	79	74	83
Benin	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Bocvana	sve zračne luke	76	74	75	75	76	74	75	75	79	78	74	77
Burkina Faso	sve zračne luke	45	46	48	48	50	45	47	48	50	49	45	51
Burundi	sve zračne luke	64	61	63	63	64	62	62	63	68	66	62	65
Kamerun	sve zračne luke	77	80	83	83	85	76	77	83	85	83	76	88
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	27	28	28	30	30	28	28	28	33	30	27	31
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	69	68	72	71	72	68	69	72	76	74	68	74
Čad	sve zračne luke	63	61	66	64	66	61	63	66	70	68	59	68
Komori	sve zračne luke	74	71	72	72	74	71	72	72	77	75	71	75
Kongo	sve zračne luke	73	71	73	74	76	72	73	73	79	77	72	77
Džibuti	sve zračne luke	59	56	57	58	59	56	57	57	63	61	55	60
Egipat	sve zračne luke	25	23	24	24	25	23	24	24	28	26	23	26
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	80	83	84	85	87	81	83	84	87	84	80	86
Etiopija	sve zračne luke	55	52	54	54	55	52	53	54	59	57	50	56
Gabon	sve zračne luke	77	80	80	83	85	76	77	80	85	83	75	88
Gambija	sve zračne luke	27	28	28	30	30	28	28	28	33	30	27	31
Gana	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Gvineja	sve zračne luke	35	36	36	37	38	35	36	36	41	40	35	41
Gvineja Bisau	sve zračne luke	35	36	36	37	38	35	36	36	41	40	35	41
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Kenija	sve zračne luke	66	63	64	64	66	63	64	64	69	67	61	67
Lesoto	sve zračne luke	76	74	75	75	76	74	75	75	79	78	73	77
Liberija	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Libija	Benghazi	31	30	32	33	35	30	31	32	39	36	29	37
	Sebha	41	40	42	43	45	39	41	42	50	47	38	47
	Tripolis	24	23	24	25	27	23	24	24	31	28	22	29
Madagaskar	sve zračne luke	74	71	72	72	74	71	72	72	77	75	70	75
Malavi	sve zračne luke	69	66	68	68	69	66	67	68	72	70	66	70
Mali	sve zračne luke	45	46	48	48	50	45	47	48	50	49	45	51
Mauritanija	sve zračne luke	27	28	28	30	30	28	28	28	33	30	27	31
Mauricijus	sve zračne luke	74	71	72	72	74	71	72	72	77	75	70	75
Maroko	Casablanca	12	13	14	14	15	12	13	14	37	14	12	15
	Fez, Rabat	13	13	13	15	16	13	13	13	15	14	12	16
	Ifni	27	28	28	31	32	28	28	28	31	30	27	32
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	74	72	72	73	74	72	72	72	77	75	73	75
Namibija	sve zračne luke	76	74	75	75	76	74	75	75	79	78	74	77
Niger	sve zračne luke	45	46	48	48	50	45	47	48	50	49	45	51
Nigerija	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Ruanda	sve zračne luke	64	61	64	63	64	62	62	64	68	66	62	65
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	80	83	84	85	87	81	83	84	87	84	80	86
Senegal	sve zračne luke	27	28	28	30	30	28	28	28	33	30	27	31
Sejšeli	sve zračne luke	74	71	74	72	74	71	72	74	77	75	70	75
Sijera Leone	sve zračne luke	35	36	36	37	38	35	36	36	41	40	35	41
Somalija	sve zračne luke	66	63	64	64	66	63	64	64	69	67	61	67
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	76	74	75	75	76	74	75	75	79	78	74	77
Sveta Helena	sve zračne luke	80	83	84	85	87	81	83	84	87	84	80	86
Sudan	sve zračne luke	51	48	50	49	51	48	49	50	55	53	48	52
Svazi	sve zračne luke	76	74	75	75	76	74	75	75	79	78	74	77
Tanzanija	sve zračne luke	69	66	69	68	69	66	67	69	72	70	66	70
Togo	sve zračne luke	61	62	66	66	67	61	63	66	68	66	61	69
Tunis	Djerba	35	35	40	40	42	34	37	40	46	42	33	46
	Tunis	23	24	27	27	29	23	24	27	32	29	22	32
Uganda	sve zračne luke	64	61	64	63	64	62	62	64	68	66	62	65
Zair	sve zračne luke	73	71	73	74	76	72	73	73	79	77	71	77
Zambija	sve zračne luke	73	71	72	72	73	71	72	72	76	75	70	74
Zimbabve	sve zračne luke	73	71	72	72	73	71	72	72	76	75	70	74
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	73	79	72	78	78	77	78	74	74	76	74	76
	Gander, Moncton	55	59	54	60	58	58	57	55	55	56	55	57
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	64	69	63	68	66	67	67	62	62	64	62	65
Grenland	sve zračne luke	63	65	63	66	63	65	63	63	58	60	64	61
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	65	69	65	68	66	68	68	65	64	65	65	65
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	72	76	72	76	75	75	75	72	72	73	72	74
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	84	86	82	83	83	87	86	84	80	82	86	81
	Honolulu	84	88	86	87	87	87	87	86	85	86	84	86
	Miami	75	77	74	79	77	77	77	75	75	76	73	77
	Portoriko	72	75	73	76	75	74	74	73	72	73	74	74
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	69	71	69	73	71	71	71	70	69	70	68	71
Belize	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Bermudi	sve zračne luke	69	71	69	73	71	71	71	70	69	70	68	71
Kostarika	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Kuba	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Curaçao	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Dominikanska Republika	sve zračne luke	69	71	69	73	71	71	71	70	69	70	68	71
Salvador	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Gvatemala	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Haiti	sve zračne luke	69	71	69	73	71	71	71	70	69	70	68	71
Honduras	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Jamajka	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Meksiko	sve zračne luke	77	79	77	78	77	78	78	78	75	76	77	77
Nikaragva	sve zračne luke	73	76	73	77	76	75	76	74	73	74	72	75
Panama	sve zračne luke	73	76	73	76	75	76	74	73	74	74	72	75
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	71	72	71	74	75	72	72	72	75	74	71	75
Aruba	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Bolivija	sve zračne luke	71	72	71	74	75	72	72	72	75	74	71	75
Brazil	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Čile	sve zračne luke	71	72	71	74	75	72	72	72	75	74	71	75
Kolumbija	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Ekvador	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Gvajana	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Paragvaj	sve zračne luke	71	72	71	74	75	72	72	72	75	74	71	75
Peru	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Surinam	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
Urugvaj	sve zračne luke	71	72	71	74	75	72	72	72	75	74	71	75
Venezuela	sve zračne luke	72	76	72	77	77	75	76	73	74	74	77	75
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	69	66	69	67	69	66	67	69	72	70	68	70
Azerbajdžan	sve zračne luke	97	89	97	87	91	91	91	92	97	92	92	90
Bahrein	sve zračne luke	47	44	47	46	47	45	45	47	51	49	46	49
Bangladeš	sve zračne luke	69	66	69	67	69	66	67	69	72	70	68	70
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	77	75	77	76	77	75	76	77	80	79	76	78
Kina	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	78	80	82	81	79	81
Cipar	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
Hong Kong	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Indija	sve zračne luke	69	66	69	67	69	66	67	69	72	70	68	70
Indonezija	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Iran	sve zračne luke	47	45	47	46	47	45	45	47	51	49	46	49
Irak	sve zračne luke	40	37	40	38	40	37	38	40	43	42	39	41
Izrael	sve zračne luke	26	25	26	25	26	24	24	26	29	27	24	27
Japan	sve zračne luke	84	83	84	84	84	83	83	84	86	85	83	85
Jordan	sve zračne luke	27	25	27	26	27	25	25	27	30	28	25	28
Kambodža	sve zračne luke	77	75	77	76	77	75	76	77	80	79	76	78
Kazakstan	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	78	80	82	81	79	81
Južna Koreja	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Kuvajt	sve zračne luke	48	45	48	47	48	46	46	48	52	50	46	50
Kirgistan	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
Laos	sve zračne luke	77	75	77	76	77	75	76	77	80	79	76	78
Libanon	sve zračne luke	24	22	24	23	24	22	23	24	27	26	22	25
Makao	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Malezija	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Maldivi	sve zračne luke	75	72	75	73	75	72	73	75	77	76	72	76
Mongolija	sve zračne luke	99	93	99	90	91	94	94	99	98	92	98	90
Muskat i Oman	sve zračne luke	59	56	59	58	59	56	57	59	63	61	56	60
Nepal	sve zračne luke	69	66	69	67	69	66	67	69	72	70	68	70
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
Pakistan	sve zračne luke	69	66	69	67	69	66	67	69	72	70	68	70
Filipini	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Katar	sve zračne luke	47	44	47	46	47	45	45	47	51	49	46	49
Saudijska Arabija	sve zračne luke	47	44	47	46	47	45	45	47	51	49	46	49
Singapur	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Šri Lanka	sve zračne luke	75	72	75	73	75	72	73	75	77	76	72	76
Sirija	sve zračne luke	27	25	27	26	27	25	25	27	30	28	25	28
Tadžikistan	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
Tajvan	sve zračne luke	80	78	80	79	80	78	79	80	83	81	79	81
Tajland	sve zračne luke	77	75	77	76	77	75	76	77	80	79	76	78
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	87	81	79
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	59	56	59	58	59	56	57	59	63	61	58	60
Vijetnam	sve zračne luke	77	75	77	76	77	75	76	77	80	79	76	78
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	86	82	86	79	80	83	83	86	86	81	84	79
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	85	84	85	84	85	84	84	85	87	86	84	86

POPIS II. (Beneluks)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Bruxelles	Amsterdam	Luxembourg
1	2	3	4	5
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	58	58	65
Armenija	sve zračne luke	81	82	81
Austrija	Innsbruck	4	3	4
	Klagenfurt	19	17	23
	Linz	11	10	14
	Salzburg	0	0	0
	Beč	26	24	30
Bjelorusija	sve zračne luke	59	61	60
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	43	41	48
Bugarska	Sofija	6	6	6
	sve ostale zračne luke	16	16	17
Hrvatska	sve zračne luke	30	28	34
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	30	28	34
	Brno	38	36	45
	Gottwaldov, Ostrava	42	39	48
	Kosice, Presov	54	52	61
	Prag	21	19	25
Estonija	sve zračne luke	65	67	66
Farski otoci	sve zračne luke	29	31	26
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	54	58	51
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	62	66	59
	Maarianhamina, Turku	47	56	44
Gruzija	sve zračne luke	81	82	81
Gibraltar	sve zračne luke	47	44	47
Madžarska	Budimpešta	41	49	43
	sve ostale zračne luke	48	55	51
Island	sve zračne luke	50	53	47
Latvija	sve zračne luke	65	67	67
Litva	sve zračne luke	59	61	60
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	57	56	63
Malta	sve zračne luke	8	7	9
Moldavija	sve zračne luke	72	74	73
Crna Gora	sve zračne luke	51	49	56
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	85	93	84
	Bergen	75	88	65
	Kristiansand	66	81	53
	Oslo	85	93	79
	Stavanger	89	95	84
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdanjsk, Rzeszow, Wroclaw	48	50	51
	Poznan	17	18	20
	Szczecin (Stettin)	0	0	0
	Varšava	37	39	39
Rumunjska	Bukurešt	14	14	14
	sve ostale zračne luke	20	19	20
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	74	75	75
	St Petersburg	68	70	69
	Moskva, Orel	71	73	72
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	87	88	88
	Omsk, Sverdlovsk	82	84	83
Srbija	sve zračne luke	47	46	54
Slovenija	sve zračne luke	38	36	43
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	16	19	17
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	32	37	30
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	62	70	59
	Kristianstad	12	14	10
	Malmö	4	4	3
	Stockholm	41	51	38
Švicarska	Basel	0	0	0
	Bern	20	17	22
	Ženeva	2	2	3
	Zürich	4	3	5
Turska (europski dio)	sve zračne luke	9	9	9
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	25	25	26
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	37	37	39
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	22	21	23
	Izmir	21	20	. 22
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	65	67	66
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	25	22	27
	Annaba, Constantine	32	30	36
	El Golea	41	38	43
Angola	sve zračne luke	80	79	82
Benin	sve zračne luke	66	65	67
Bocvana	sve zračne luke	74	74	75
Burkina Faso	sve zračne luke	47	46	48
Burundi	sve zračne luke	61	61	62
Kamerun	sve zračne luke	83	81	86
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	31	30	31
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	75	73	77
Čad	sve zračne luke	70	67	72
Komori	sve zračne luke	71	71	72
Kongo	sve zračne luke	78	76	80
Džibuti	sve zračne luke	56	55	57
Egipat	sve zračne luke	23	22	24
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	88	86	88
Etiopija	sve zračne luke	52	51	53
Gabon	sve zračne luke	83	81	86
Gambija	sve zračne luke	31	30	31
Gana	sve zračne luke	66	65	67
Gvineja	sve zračne luke	40	39	40
Gvineja Bisau	sve zračne luke	40	39	40
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	66	65	67
Kenija	sve zračne luke	63	62	64
Lesoto	sve zračne luke	74	74	75
Liberija	sve zračne luke	40	39	40
Libija	Benghazi	32	30	34
	Sebha	41	40	44
	Tripolis	24	23	27
Madagaskar	sve zračne luke	71	71	72
Malavi	sve zračne luke	66	66	67
Mali	sve zračne luke	47	46	48
Mauretanija	sve zračne luke	31	30	31
Mauricijus	sve zračne luke	71	71	72
Maroko	Casablanca	17	14	17
	Fez, Rabat	16	15	16
	Ifni	32	31	32
	Tangiers, Tetuan	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	72	71	73
Namibija	sve zračne luke	74	74	75
Niger	sve zračne luke	47	46	48
Nigerija	sve zračne luke	66	65	67
Ruanda	sve zračne luke	61	61	62
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	88	86	88
Senegal	sve zračne luke	31	30	31
Sejšeli	sve zračne luke	71	71	72
Sijera Leone	sve zračne luke	40	39	40
Somalija	sve zračne luke	63	62	64
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	74	74	75
Sveta Helena	sve zračne luke	88	86	88
Sudan	sve zračne luke	48	47	49
Svazi	sve zračne luke	74	74	75
Tanzanija	sve zračne luke	66	66	67
Togo	sve zračne luke	66	65	67
Tunis	Djerba	32	30	34
	Tunis	18	16	19
Uganda	sve zračne luke	61	61	62
Zair	sve zračne luke	78	76	80
Zambija	sve zračne luke	71	70	72
Zimbabve	sve zračne luke	71	70	72
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	81	81	78
	Gander, Moncton	62	62	60
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	70	70	68
Grenland	sve zračne luke	68	68	65
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	71	71	68
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	77	76	76
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	90	91	88
	Honolulu	89	89	87
	Miami	80	80	79
	Portoriko	79	79	76
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	76	76	73
Belize	sve zračne luke	79	79	77
Bermudi	sve zračne luke	76	76	73
Kostarika	sve zračne luke	79	79	77
Kuba	sve zračne luke	79	79	77
Curaçao	sve zračne luke	79	79	79
Dominikanska Republika	sve zračne luke	76	76	73
Salvador	sve zračne luke	79	79	77
Gvatemala	sve zračne luke	79	79	77
Haiti	sve zračne luke	76	76	73
Honduras	sve zračne luke	79	79	77
Jamajka	sve zračne luke	79	79	77
Meksiko	sve zračne luke	79	79	78
Nikaragva	sve zračne luke	79	79	77
Panama	sve zračne luke	79	79	77
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	79	79	79
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	76	76	76
Aruba	sve zračne luke	79	79	79
Bolivija	sve zračne luke	76	76	76
Brazil	sve zračne luke	79	79	79
Čile	sve zračne luke	76	76	76
Kolumbija	sve zračne luke	79	79	79
Ekvador	sve zračne luke	79	79	79
Gvajana	sve zračne luke	79	79	79
Paragvaj	sve zračne luke	76	76	76
Peru	sve zračne luke	79	79	79
Surinam	sve zračne luke	79	79	79
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	79	79	79
Urugvaj	sve zračne luke	76	76	76
Venezuela	sve zračne luke	79	79	79
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	93	92	92
Azerbajdžan	sve zračne luke	81	82	81
Bahrein	sve zračne luke	44	44	43
Bangladeš	sve zračne luke	66	66	65
Butan	idi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	77	77	77
Kina	sve zračne luke	77	75	74
Cipar	sve zračne luke	17	78	77
Hong Kong	sve zračne luke	78	78	78
Indija	sve zračne luke	66	66	65
Indonezija	sve zračne luke	78	78	78
Iran	sve zračne luke	44	45	43
Irak	sve zračne luke	37	37	36
Izrael	sve zračne luke	23	23	23
Japan	sve zračne luke	82	83	82
Jordan	sve zračne luke	24	25	24
Kambodža	sve zračne luke	75	75	74
Kazakstan	sve zračne luke	77	77	77
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	77	78	77
Južna Koreja	sve zračne luke	78	78	78
Kuvajt	sve zračne luke	45	45	44
Kirgistan	sve zračne luke	77	77	77
Laos	sve zračne luke	75	75	74
Libanon	sve zračne luke	22	22	21
Makao	sve zračne luke	78	78	78
Malezija	sve zračne luke	78	78	78
Maldivi	sve zračne luke	72	72	71
Mongolija	sve zračne luke	87	87	85
Muskat i Oman	sve zračne luke	56	56	55
Nepal	sve zračne luke	66	66	65
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	77	77	77
Pakistan	sve zračne luke	66	66	65
Filipini	sve zračne luke	78	78	78
Katar	sve zračne luke	447	44	45
Saudijska Arabija	sve zračne luke	44	44	45
Singapur	sve zračne luke	78	78	78
Šri Lanka	sve zračne luke	72	72	71
Sirija	sve zračne luke	24	25	24
Tadžikistan	sve zračne luke	77	77	77
Tajvan	sve zračne luke	78	78	78
Tajland	sve zračne luke	75	75	74
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	77	77	77
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	56	56	55
Vijetnam	sve zračne luke	75	75	74
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	53	53	52
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	83	84	83

POPIS III. (Francuska)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Ajaccio	Bordeaux	Lyon	Marseilles	Nantes	Pariz	Strasbourg	Toulouse
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	51	44	57	54	43	52	63	46
Armenija	sve zračne luke	77	70	79	78	72	79	83	72
Austrija	Innsbruck	3	2	4	3	2	3	5	3
	Klagenfurt	15	13	21	17	12	17	24	14
	Linz	9	7	14	10	7	10	15	8
	Salzburg	0	0	0	0	0	0	0	0
	Beč	27	19	29	28	17	23	34	21
Bjelorusija	sve zračne luke	51	47	59	53	49	59	65	51
Bosna –Hercegovina	sve zračne luke	19	26	39	21	25	30	37	16
Bugarska	Sofija	7	6	7	7	5	6	7	6
	sve ostale zračne luke	18	16	18	19	15	16	18	17
Hrvatska	sve zračne luke	17	13	20	18	13	18	26	14
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	30	22	32	31	20	27	38	24
	Brno	25	22	31	27	23	31	37	24
	Gottwaldov, Ostrava	28	24	34	29	26	34	41	26
	Kosice, Presov	43	36	48	45	34	42	55	37
	Prag	12	10	15	12	11	15	19	11
Estonija	sve zračne luke	57	52	65	59	55	64	70	55
Farski otoci	sve zračne luke	18	22	22	20	26	28	22	20
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	35	37	42	38	39	47	39	36
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	43	45	50	46	48	55	47	44
	Maarianhamina, Turku	29	31	35	31	33	40	44	29
Gruzija	sve zračne luke	77	70	79	78	72	79	83	72
Gibraltar	sve zračne luke	0	0	0	0	0	0	0	0
Madžarska	Budimpešta	34	29	41	36	29	37	47	31
	sve ostale zračne luke	41	36	48	43	35	44	54	37
Island	sve zračne luke	40	48	48	44	53	57	48	45
Latvija	sve zračne luke	57	52	65	59	55	64	70	55
Litva	sve zračne luke	51	47	59	53	49	59	65	51
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	43	43	55	46	41	49	57	38
Malta	sve zračne luke	10	8	10	11	7	8	9	9
Moldavija	sve zračne luke	67	59	70	69	61	70	75	61
Crna Gora	sve zračne luke	42	35	48	44	34	42	53	37
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	43	61	50	66	66	75	64	59
	Bergen	37	48	46	42	47	60	46	41
	Kristiansand	29	34	37	33	38	50	37	33
	Oslo	21	44	26	23	47	60	47	42
	Stavanger	32	43	41	36	42	55	41	36
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdanjsk, Rzeszow, Wroclaw	47	43	55	49	44	54	61	45
	Poznan	34	30	41	36	33	41	48	32
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0	0	0	0
	Varšava	40	36	48	42	37	47	54	38
Rumunjska	Bukurešt	16	14	16	17	13	14	16	15
	sve ostale zračne luke	22	19	22	23	18	20	22	20
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	69	61	72	71	63	72	77	63
	St Petersburg	57	48	54	55	51	60	64	47
	Moskva, Orel	64	59	71	67	62	71	70	62
	Voronež	70	63	73	72	64	73	78	64
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	82	79	86	84	81	86	87	80
	Omsk, Sverdlovsk	76	72	82	78	75	81	82	75
Srbija	sve zračne luke	27	21	31	28	20	27	37	23
Slovenija	sve zračne luke
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	10	9	12	11	9	12	13	8
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	19	19	23	21	20	26	28	18
	Kiruna, Lulea, Sundsvall, Kristianstad,Malmö	2	2	2	2	2	3	3	2
	Stockholm	25	27	30	27	28	34	38	25
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0	0
	Bern	21	18	75	31	7	13	63	24
	Ženeva	2	0	8	3	0	1	55	3
	Zürich	20	29	67	43	5	8	32	35
Turska (europski dio)	sve zračne luke	8	7	8	9	7	9	8	8
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	23	21	25	24	20	25	23	22
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	35	31	35	36	30	37	34	33
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma,Bursa, Kütahya, Zonguldak	20	17	20	20	17	21	19	18
	Izmir	19	17	19	19	16	20	19	18
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	61	52	64	62	54	63	69	56
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	50	37	37	49	29	23	27	43
	Annaba, Constantine	51	54	49	66	44	37	36	60
	El Golea	70	60	60	69	70	45	49	65
Angola	sve zračne luke	95	92	87	100	89	82	82	95
Benin	sve zračne luke	83	77	76	83	73	70	71	79
Bocvana	sve zračne luke	77	73	77	77	73	74	76	75
Burkina Faso	sve zračne luke	62	59	58	62	55	57	52	56
Burundi	sve zračne luke	65	60	64	65	59	61	64	62
Kamerun	sve zračne luke	95	90	94	100	85	87	86	93
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	40	38	35	40	35	33	32	39
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	93	90	83	100	85	88	79	93
Čad	sve zračne luke	91	88	79	100	82	85	74	92
Komori	sve zračne luke	74	70	74	75	70	71	73	72
Kongo	sve zračne luke	94	89	86	97	85	90	81	92
Džibuti	sve zračne luke	60	55	59	60	54	56	59	57
Egipat	sve zračne luke	26	22	25	26	21	23	25	24
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	93	96	93	100	90	89	86	95
Etiopija	sve zračne luke	56	51	55	57	50	52	55	53
Gabon	sve zračne luke	95	90	94	100	85	87	86	93
Gambija	sve zračne luke	40	38	35	40	35	33	32	39
Gana	sve zračne luke	83	77	76	83	73	70	71	79
Gvineja	sve zračne luke	50	49	45	50	45	43	41	49
Gvineja Bisau	sve zračne luke	50	49	45	50	45	43	41	49
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	100	93	91	100	88	84	85	95
Kenija	sve zračne luke	66	62	66	67	61	63	65	64
Lesoto	sve zračne luke	77	73	77	77	73	74	76	75
Liberija	sve zračne luke	50	49	45	50	45	43	41	49
Libija	Benghazi	59	32	38	41	30	33	34	35
	Sebha	82	58	63	72	51	55	46	62
	Tripolis	72	43	49	59	37	41	28	48
Madagaskar	sve zračne luke	74	70	74	75	70	71	73	72
Malavi	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Mali	sve zračne luke	62	59	58	62	55	57	52	56
Mauretanija	sve zračne luke	40.	38	35	40	35	33	32	39
Mauricijus	sve zračne luke	74	70	74	75	70	71	73	72
Maroko	Casablanca	27	23	20	20	27	17	16	25
	Fez, Rabat	33	26	22	33	21	20	20	27
	Ifni	50	46	40	50	40	36	35	37
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	74	71	74	75	70	72	74	72
Namibija	sve zračne luke	77	73	77	77	73	74	76	75
Niger	sve zračne luke	62	59	58	62	55	57	52	56
Nigerija	sve zračne luke	83	77	76	83	73	70	71	79
Ruanda	sve zračne luke	65	60	64	65	59	61	64	62
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	93	96	93	100	90	89	86	95
Senegal	sve zračne luke	40	38	35	40	35	33	32	39
Sejšeli	sve zračne luke	74	70	74	75	70	71	73	72
Sijera Leone	sve zračne luke	50	49	45	50	45	43	41	49
Somalija	sve zračne luke	66	62	66	67	61	63	66	64
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	77	73	77	77	73	74	76	75
Sveta Helena	sve zračne luke	93	96	93	100	90	89	86	95
Sudan	sve zračne luke	52	47	51	52	46	48	51	49
Svazi	sve zračne luke	77	73	77	77	73	74	76	75
Tanzanija	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Togo	sve zračne luke	83	77	76	83	73	70	71	79
Tunis	Djerba	46	36	42	52	31	33	37	41
	Tunis	28	21	24	33	16	18	21	24
Uganda	sve zračne luke	65	60	64	65	59	61	64	62
Zair	sve zračne luke	94	89	86	97	85	90	81	92
Zambija	sve zračne luke	74	70	74	74	69	71	73	72
Zimbabve	sve zračne luke	74	70	74	74	69	71	73	72
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	70	76	76	73	79	81	76	74
	Gander, Moncton	51	57	57	54	60	62	57	55
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	60	65	65	62	69	70	65	63
Grenland	sve zračne luke	57	65	64	61	69	72	65	61
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	61	65	66	64	70	71	66	64
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	71	75	76	73	76	79	76	74
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	79	81	86	83	86	89	86	84
	Honolulu	82	86	86	84	88	89	86	84
	Miami	72	77	77	74	78	80	77	75
	Portoriko	68	74	74	71	75	79	74	72
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	65	71	71	68	71	76	71	69
Belize	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Bermudi	sve zračne luke	65	71	71	68	71	76	71	69
Kostarika	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Kuba	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Curaçao	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Dominikanska Republika	sve zračne luke	65	71	71	68	71	76	71	69
Salvador	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Gvatemala	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Haiti	sve zračne luke	65	71	71	68	71	76	71	69
Honduras	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Jamajka	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Meksiko	sve zračne luke	73	78	77	75	80	80	77	77
Nikaragva	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Panama	sve zračne luke	70	76	76	73	76	85	76	74
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	82	80	79	82	78	78	75	81
Aruba	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Bolivija	sve zračne luke	82	80	79	82	78	78	75	81
Brazil	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Čile	sve zračne luke	82	80	79	82	78	78	75	81
Kolumbija	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Ekvador	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Gvajana	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Paragvaj	sve zračne luke	82	80	79	82	78	78	75	81
Peru	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Surinam	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
Urugvaj	sve zračne luke	82	80	79	82	78	78	75	81
Venezuela	sve zračne luke	79	84	83	82	81	82	77	85
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Azerbajdžan	sve zračne luke	77	70	79	78	72	79	83	72
Bahrein	sve zračne luke	48	43	48	49	42	44	47	45
Bangladeš	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	78	74	78	78	74	75	77	76
Kina	sve zračne luke	80	77	80	81	76	78	79	78
Cipar	sve zračne luke	19	16	19	20	16	17	18	17
Hong Kong	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Indija	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Indonezija	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Iran	sve zračne luke	48	44	48	49	43	44	47	45
Irak	sve zračne luke	40	36	40	41	35	37	40	38
Izrael	sve zračne luke	26	23	26	27	22	23	25	24
Japan	sve zračne luke	85	82	85	85	80	83	84	83
Jordan	sve zračne luke	27	24	27	28	23	25	27	25
Kambodža	sve zračne luke	78	74	78	78	74	75	77	76
Kazakstan	sve zračne luke	72	70	76	70	71	76	77	70
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	80	77	80	81	76	78	79	78
Južna Koreja	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Kuvajt	sve zračne luke	49	44	49	50	43	45	48	46
Kirgistan	sve zračne luke	72	70	76	70	71	76	77	70
Laos	sve zračne luke	25	21	24	25	21	22	24	23
Libanon	sve zračne luke	78	74	78	78	74	75	77	76
Makao	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Malezija	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Maldivi	sve zračne luke	75	71	75	76	71	72	74	73
Mongolija	sve zračne luke	82	79	86	84	81	86	87	80
Muskat i Oman	sve zračne luke	60	55	59	60	54	56	59	57
Nepal	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	72	70	76	70	71	76	77	70
Pakistan	sve zračne luke	69	65	69	70	64	66	69	67
Filipini	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Katar	sve zračne luke	48	43	48	49	42	44	47	45
Saudijska Arabija	sve zračne luke	48	43	48	49	42	44	47	45
Singapur	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Šri Lanka	sve zračne luke	75	71	75	76	71	72	74	73
Sirija	sve zračne luke	27	24	27	28	23	25	27	25
Tadžikistan	sve zračne luke	72	70	76	70	71	76	77	70
Tajvan	sve zračne luke	81	78	81	81	77	78	80	79
Tajland	sve zračne luke	78	74	78	78	74	75	77	76
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	72	70	76	70	71	76	77	70
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	60	55	59	60	54	56	59	57
Vijetnam	sve zračne luke	78	74	78	78	74	75	77	76
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	57	52	57	58	51	53	56	54
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	86	83	85	86	82	84	85	84

POPIS IV. (Italija)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Alghero	Brindisi	Firenca/Pisa	Milano	Napulj	Palermo	Rim	Venecija
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	64	90	69	71	73	62	85	99
Armenija	sve zračne luke	94	100	88	88	89	84	94	96
Austrija	Innsbruck	3	2	4	6	3	2	3	7
	Klagenfurt	21	19	38	37	25	21	31	59
	Linz	9	7	15	18	9	8	12	15
	Salzburg	0	0	0	0	0	0	0	0
	Beč	48	44	46	45	57	47	71	72
Bjelorusija	sve zračne luke	72	100	77	67	79	71	87	91
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	28	25	33	55	35	27	56	97
Bugarska	Sofija	8	7	8	8	9	8	10	8
	sve ostale zračne luke	21	20	22	20	23	21	25	21
Hrvatska	sve zračne luke	36	32	22	32	46	35	62	98
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	50	46	49	49	59	49	73	75
	Brno	55	51	56	40	64	54	76	80
	Gottwaldov, Ostrava	27	39	34	43	47	41	55	45
	Kosice, Presov	60	56	64	64	69	59	80	85
	Prag	11	28	15	20	35	30	43	22
Estonija	sve zračne luke	75	100	80	72	81	74	89	93
Farski otoci	sve zračne luke	17	14	18	20	16	15	17	19
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	34	31	39	43	34	32	37	42
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	42	38	47	51	42	39	47	50
	Maarianhamina, Turku	28	32	32	37	28	26	30	45
Gruzija	sve zračne luke	84	100	88	88	89	84	94	96
Gibraltar	sve zračne luke	67	63	67	77	74	66	82	68
Madžarska	Budimpešta	54	100	59	54	63	52	78	81
	sve ostale zračne luke	59	100	65	61	68	58	81	85
Island	sve zračne luke	39	29	36	39	31	29	33	36
Latvija	sve zračne luke	75	100	80	72	81	74	89	93
Litva	sve zračne luke	72	100	77	62	67	79	87	91
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	56	51	61	69	64	54	80	99
Malta	sve zračne luke	33	16	15	12	19	56	21	13
Moldavija	sve zračne luke	78	100	83	82	84	77	91	94
Crna Gora	sve zračne luke	58	53	51	63	67	56	80	99
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	42	40	47	51	42	39	44	51
	Bergen	35	30	41	46	33	30	36	42
	Kristiansand	6	6	8	9	6	6	7	9
	Oslo	21	19	24	27	20	18	22	27
	Stavanger	30	43	52	57	47	44	50	57
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdansk, Rzeszow, Wroclaw	69	94	74	63	77	68	86	90
	Poznan	33	44	41	50	52	45	59	53
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0	0	0	0
	Varšava	65	93	70	56	73	64	83	88
Rumunjska	Bukurešt	19	18	20	18	20	18	23	18
	sve ostale zračne luke	25	24	26	25	27	25	30	25
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	83	100	87	82	88	82	94	95
	St Petersburg	78	100	84	77	84	77	91	94
	Moskva, Orel	80	100	84	78	86	79	92	94
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	89	100	92	90	93	89	96	97
	Omsk, Sverdlovsk	87	100	85	84	86	79	92	94
Srbija	sve zračne luke	51	46	56	58	61	49	77	99
Slovenija	sve zračne luke	36	32	22	32	46	35	62	98
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	9	9	11	13	10	9	11	13
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	18	17	21	24	18	17	20	24
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	42	45	47	52	42	39	45	57
	Kristianstad	6	5	7	8	6	5	6	8
	Malmö	2	1	2	2	2	1	2	2
	Stockholm	24	28	28	32	24	22	26	41
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0	0	0	0
	Bern	29	21	46	80	26	21	28	44
	Ženeva	1	1	2	5	1	1	1	3
	Zürich	20	14	34	70	17	14	18	32
Turska (europski dio)	sve zračne luke	10	9	10	9	10	10	12	10
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	26	25	27	26	28	26	30	26
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	39	37	40	38	41	38	44	39
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	22	22	23	22	24	22	26	24
	Izmir	21	21	22	21	23	21	25	23
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	78	100	83	82	84	77	91	94
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	22	20	23	39	25	46	30	31
	Annaba, Constantine	36	34	38	44	40	59	46	36
	El Golea	43	41	65	60	48	67	53	53
Angola	sve zračne luke	92	84	87	84	92	95	92	85
Benin	sve zračne luke	71	71	76	76	73	75	82	72
Bocvana	sve zračne luke	80	79	81	79	81	79	83	79
Burkina Faso	sve zračne luke	56	55	52	55	55	61	55	52
Burundi	sve zračne luke	68	67	70	68	71	68	73	68
Kamerun	sve zračne luke	92	88	94	95	91	93	99	91
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	33	32	33	36	34	39	36	33
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	82	88	83	79	89	93	89	81
Čad	sve zračne luke	86	84	79	74	86	91	85	76
Komori	sve zračne luke	77	76	78	77	79	77	81	77
Kongo	sve zračne luke	91	81	86	82	91	94	90	84
Džibuti	sve zračne luke	64	62	65	63	66	63	69	63
Egipt	sve zračne luke	29	28	30	28	31	28	34	28
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	92	89	89	92	92	93	99	88
Etiopija	sve zračne luke	60	58	61	59	62	59	65	59
Gabon	sve zračne luke	92	88	94	95	91	93	99	91
Gambija	sve zračne luke	33	32	33	36	34	39	36	33
Gana	sve zračne luke	71	71	76	76	73	75	82	72
Gvineja	sve zračne luke	42	41	43	46	44	49	46	43
Gvineja Bissau	sve zračne luke	42	41	43	46	44	49	46	43
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	71	71	76	76	73	75	82	72
Kenija	sve zračne luke	70	69	71	69	72	69	74	69
Lesoto	sve zračne luke	80	79	81	79	81	79	83	79
Liberija	sve zračne luke	42	41	43	46	44	49	46	43
Libija	Benghazi	66	100	50	44	64	87	61	46
	Sebha	75	68	61	74	72	80	71	57
	Tripolis	57	48	42	63	52	64	53	37
Madagaskar	sve zračne luke	77	76	78	77	79	77	81	77
Malavi	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Mali	sve zračne luke	56	55	52	55	55	61	55	52
Mauretanija	sve zračne luke	33	32	33	36	34	39	36	33
Mauricijus	sve zračne luke	77	76	78	77	79	77	81	77
Maroko	Casablanca	21	22	21	24	22	29	24	24
	Fez, Rabat	22	21	21	23	23	29	24	20
	Ifni	37	36	39	42	40	49	43	38
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	78	77	79	77	79	77	81	77
Namibija	sve zračne luke	80	79	81	79	81	79	83	79
Niger	sve zračne luke	56	55	52	55	55	61	55	52
Nigerija	sve zračne luke	71	71	76	76	73	75	82	72
Ruanda	sve zračne luke	68	67	70	68	71	68	73	68
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	92	89	89	92	92	93	99	88
Senegal	sve zračne luke	33	32	33	36	34	39	36	33
Sejšeli	sve zračne luke	77	76	78	77	79	77	81	77
Sierra Leone	sve zračne luke	42	41	43	46	44	49	46	43
Somalija	sve zračne luke	70	69	71	69	72	70	75	70
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	80	79	81	79	81	79	83	79
Sveta Helena	sve zračne luke	92	89	89	92	92	93	99	88
Sudan	sve zračne luke	56	54	57	55	58	55	61	55
Svazi	sve zračne luke	80	79	81	79	81	79	83	79
Tanzanija	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Togo	sve zračne luke	71	71	76	76	73	75	82	72
Tunis	Djerba	69	63	76	58	59	88	98	68
	Tunis	58	51	67	44	36	75	97	57
Uganda	sve zračne luke	68	67	70	68	71	68	73	68
Zair	sve zračne luke	91	81	86	82	91	94	90	84
Zambija	sve zračne luke	77	76	78	76	79	76	81	76
Zimbabve	sve zračne luke	77	76	78	76	79	76	81	76
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	68	66	71	74	67	66	69	71
	Gander, Moncton	49	46	52	54	48	46	49	52
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	57	54	61	62	56	55	58	61
Grenland	sve zračne luke	55	46	54	57	49	47	51	54
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	59	55	61	64	58	56	59	61
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	69	66	71	73	67	66	69	71
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	77	71	80	83	72	70	73	77
	Honolulu	81	80	83	84	81	80	81	83
	Miami	71	67	72	75	69	68	70	73
	Portoriko	67	63	69	72	65	63	67	69
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	64	60	66	69	62	60	64	66
Belize	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Bermudi	sve zračne luke	64	60	66	69	62	60	64	66
Kostarika	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Kuba	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Curaçao	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Dominikanska Republika	sve zračne luke	64	60	66	69	62	60	64	66
Salvador	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Gvatemala	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Haiti	sve zračne luke	64	60	66	69	62	60	64	66
Honduras	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Jamajka	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Meksiko	sve zračne luke	72	69	73	75	70	69	71	73
Nikaragva	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Panama	sve zračne luke	70	66	71	73	68	67	70	72
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	76	75	77	77	78	81	79	77
Aruba	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Bolivija	sve zračne luke	76	75	77	77	78	81	79	77
Brazil	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Čile	sve zračne luke	76	75	77	77	78	81	79	77
Kolumbija	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Ekvador	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Gvajana	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Paragvaj	sve zračne luke	76	75	77	77	78	81	79	77
Peru	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Surinam	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
Urugvaj	sve zračne luke	76	75	77	77	78	81	79	77
Venezuela	sve zračne luke	80	78	76	78	82	79	84	76
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Azerbajdžan	sve zračne luke	84	100	88	88	89	84	94	96
Bahrein	sve zračne luke	52	51	54	51	55	52	58	52
Bangladeš	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	81	80	81	80	82	80	84	80
Kina	sve zračne luke	83	82	83	82	84	82	86	82
Cipar	sve zračne luke	22	21	23	21	23	21	26	21
Hong Kong	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Indija	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Indonezija	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Iran	sve zračne luke	52	51	54	51	55	52	58	52
Irak	sve zračne luke	44	43	46	44	47	44	50	44
Izrael	sve zračne luke	29	28	31	29	32	29	34	29
Japan	sve zračne luke	87	86	87	86	88	86	89	86
Jordan	sve zračne luke	31	29	32	30	33	30	36	30
Kambodža	sve zračne luke	81	80	81	80	82	80	84	80
Kazakstan	sve zračne luke	78	100	81	79	82	78	84	85
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	83	82	83	82	84	82	86	82
Južna Koreja	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Kuvajt	sve zračne luke	53	52	55	52	56	53	59	53
Kirgistan	sve zračne luke	78	100	81	79	82	78	84	85
Laos	sve zračne luke	28	27	29	27	30	27	32	27
Libanon	sve zračne luke	81	80	81	80	82	80	84	80
Makao	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Malezija	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Maldivi	sve zračne luke	78	77	79	77	80	78	82	78
Mongolija	sve zračne luke	89	100	92	90	93	89	96	97
Muskat i Oman	sve zračne luke	63	62	65	63	66	63	68	63
Nepal	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	78	100	81	79	82	78	84	85
Pakistan	sve zračne luke	73	72	74	72	75	72	77	72
Filipini	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Katar	sve zračne luke	52	51	54	51	55	52	58	52
Saudijska Arabija	sve zračne luke	52	51	54	51	55	52	58	58
Singapur	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Šri Lanka	sve zračne luke	78	77	79	77	80	78	82	78
Sirija	sve zračne luke	31	29	32	30	33	30	36	30
Tadžikistan	sve zračne luke	78	100	81	79	82	78	84	85
Tajvan	sve zračne luke	83	82	84	83	85	83	86	83
Tajland	sve zračne luke	81	80	81	80	82	80	84	80
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	78	100	81	79	82	78	84	85
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	63	62	65	63	66	63	68	63
Vijetnam	sve zračne luke	81	80	81	80	82	80	84	80
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	61	59	62	60	63	60	66	60
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	87	87	88	87	89	87	90	87

POPIS V. (Ujedinjena Kraljevina, Danska, Irska)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Ujedinjena Kraljevina				Danska - sve zračne luke	Irska - sve zračne luke
		Belfast	London	Manchester	Prestwick
1	2	3	4	5	6	7	8
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	41	49	46	41	45	38
Armenija	sve zračne luke	66	74	71	69	92	94
Austrija	Innsbruck	2	3	2	2	2	2
	Klagenfurt	10	13	12	10	13	9
	Linz	5	8	7	6	7	5
	Salzburg	0	0	0	0	0	0
	Beč	14	21	17	14	16	13
Bjelorusija	sve zračne luke	40	49	46	43	82	38
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	18	24	21	18	29	18
Bugarska	Sofija	4	5	5	5	5	4
	sve ostale zračne luke	13	15	14	13	15	13
Hrvatska	sve zračne luke	16	28	20	17	19	17
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	16	24	19	17	18	15
	Brno	20	28	24	21	25	19
	Gottwaldov, Ostrava	22	31	27	23	27	21
	Kosice, Presov	32	43	38	33	38	31
	Prag	9	14	12	10	12	9
Estonija	sve zračne luke	46	56	52	49	85	44
Farski otoci	sve zračne luke	51	35	44	62	26	36
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	42	50	47	45	79	38
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	50	58	56	53	84	46
	Maarianhamina, Turku	35	42	40	38	74	32
Gruzija	sve zračne luke	66	74	71	69	92	64
Gibraltar	sve zračne luke	37	49	42	37	31	36
Madžarska	Budimpešta	23	32	27	23	55	22
	sve ostale zračne luke	29	38	33	29	60	28
Island	sve zračne luke	72	66	66	81	50	59
Latvija	sve zračne luke	46	56	52	49	85	44
Litva	sve zračne luke	40	69	46	43	82	38
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	40	48	45	40	43	37
Malta	sve zračne luke	7	9	8	7	6	6
Moldavija	sve zračne luke	55	64	61	58	88	52
Crna Gora	sve zračne luke	33	46	38	33	36	34
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	85	90	90	90	82	73
	Bergen	77	81	83	83	45	51
	Kristiansand	69	76	77	77	22	51
	Oslo	76	83	83	82	62	59
	Stavanger	74	77	81	81	35	47
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdansk, Rzeszow, Wroclaw	35	44	41	38	79	33
	Poznan	15	20	18	16	65	13
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0	0
	Varšava	27	35	32	30	74	25
Rumunjska	Bukurešt	11	13	12	11	13	11
	sve ostale zračne luke	16	18	17	16	18	15
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	57	65	63	59	89	54
	St Petersburg	48	54	53	52	83	44
	Moskva, Orel	56	61	61	59	87	52
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	76	82	80	78	95	74
	Omsk, Sverdlovsk	71	75	75	73	93	67
Srbija	sve zračne luke	30	38	35	31	35	28
Slovenija	sve zračne luke	11	15	13	11	25	10
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	13	11	15	14	39	7
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	25	26	27	26	58	17
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	50	57	56	54	84	46
	Kristianstad	8	9	9	9	30	6
	Malmö	2	3	3	3	10	2
	Stockholm	30	37	35	33	69	27
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0	0
	Bern	4	8	6	4	10	4
	Ženeva	1	1	1	1	4	0
	Zürich	2	4	2	2	3	2
Turska (europski dio)	sve zračne luke	7	8	7	7	8	7
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	21	23	21	20	20	20
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	30	34	32	30	34	30
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	16	19	18	16	19	17
	Izmir	16	18	17	15	18	16
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	47	56	53	50	58	44
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	15	20	17	15	16	16
	Annaba, Constantine	23	28	26	23	21	23
	El Golea	33	41	36	33	33	34
Angola	sve zračne luke	80	86	83	80	70	79
Benin	sve zračne luke	61	67	64	61	54	61
Bocvana	sve zračne luke	68	72	70	68	72	68
Burkina Faso	sve zračne luke	43	48	46	43	41	42
Burundi	sve zračne luke	54	58	57	55	59	54
Kamerun	sve zračne luke	74	82	78	74	70	74
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	28	31	30	31	25	27
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	66	72	69	65	63	75
Čad	sve zračne luke	71	79	75	70	56	70
Komori	sve zračne luke	65	69	67	65	69	64
Kongo	sve zračne luke	78	85	82	78	67	78
Džibuti	sve zračne luke	49	53	51	49	53	48
Egipat	sve zračne luke	18	21	19	18	21	18
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	77	84	81	77	73	77
Etiopija	sve zračne luke	45	49	47	45	49	44
Gabon	sve zračne luke	74	82	78	74	70	74
Gambija	sve zračne luke	28	31	30	31	25	27
Gana	sve zračne luke	61	67	64	61	54	61
Gvineja	sve zračne luke	39	43	41	43	33	39
Gvineja Bisau	sve zračne luke	39	43	41	43	33	39
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	61	67	64	61	54	61
Kenija	sve zračne luke	56	60	58	56	60	55
Lesoto	sve zračne luke	68	72	70	68	72	68
Liberija	sve zračne luke	39	43	41	43	33	39
Libija	Benghazi	24	29	26	24	25	24
	Sebha	41	49	45	41	33	41
	Tripolis	28	35	31	28	18	28
Madagaskar	sve zračne luke	65	69	67	65	69	64
Malavi	sve zračne luke	59	64	62	60	64	59
Mali	sve zračne luke	43	48	46	43	41	42
Mauretanija	sve zračne luke	28	31	30	31	25	27
Mauricijus	sve zračne luke	65	69	67	65	69	64
Maroko	Casablanca	12	15	14	15	20	12
	Fez, Rabat	12	15	45	15	11	12
	Ifni	28	33	30	32	24	27
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	65	69	67	66	69	65
Namibija	sve zračne luke	68	72	70	68	72	68
Niger	sve zračne luke	43	48	46	43	41	42
Nigerija	sve zračne luke	61	67	64	51	54	61
Ruanda	sve zračne luke	54	58	57	55	59	54
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	77	84	81	77	73	77
Senegal	sve zračne luke	28	31	30	31	25	27
Sejšeli	sve zračne luke	65	69	67	65	69	64
Sijera Leone	sve zračne luke	39	43	41	43	33	39
Somalija	sve zračne luke	56	60	58	56	61	55
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	68	72	70	68	72	68
Sveta Helena	sve zračne luke	77	83	84	81	77	73
Sudan	sve zračne luke	41	45	43	41	45	40
Svazi	sve zračne luke	68	72	70	68	72	68
Tanzanija	sve zračne luke	59	64	62	60	64	59
Togo	sve zračne luke	61	67	64	61	54	61
Tunis	Djerba	22	28	25	22	28	22
	Tunis	11	15	13	11	18	11
Uganda	sve zračne luke	54	58	57	55	59	54
Zair	sve zračne luke	78	85	82	78	67	78
Zambija	sve zračne luke	64	68	67	65	69	64
Zimbabve	sve zračne luke	64	68	67	65	69	64
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	89	85	87	92	74	85
	Gander, Moncton	75	68	71	77	56	76
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	81	76	79	84	64	76
Grenland	sve zračne luke	85	80	81	90	67	75
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	80	75	76	82	65	81
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	86	82	84	87	74	87
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	83	89	86	83	89	82
	Honolulu	94	91	93	96	84	94
	Miami	85	85	83	86	73	85
	Portoriko	82	84	80	84	68	86
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	78	80	77	80	65	83
Belize	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Bermudi	sve zračne luke	78	80	77	80	65	83
Kostarika	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Kuba	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Curaçao	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Dominikanska Republika	sve zračne luke	78	80	77	80	65	83
Salvador	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Gvatemala	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Haiti	sve zračne luke	78	80	77	80	65	83
Honduras	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Jamajka	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Meksiko	sve zračne luke	85	83	84	87	76	86
Nikaragva	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Panama	sve zračne luke	81	83	80	83	71	84
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	71	75	73	71	69	71
Aruba	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Bolivija	sve zračne luke	71	75	73	71	69	71
Brazil	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Čile	sve zračne luke	71	75	73	71	69	71
Kolumbija	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Ekvador	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Gvajana	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Paragvaj	sve zračne luke	71	75	73	71	69	71
Peru	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Surinam	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
Urugvaj	sve zračne luke	71	75	73	71	69	71
Venezuela	sve zračne luke	71	77	74	71	68	71
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	59	63	62	60	64	59
Azerbajdžan	sve zračne luke	66	74	71	69	92	64
Bahrein	sve zračne luke	37	41	40	38	42	37
Bangladeš	sve zračne luke	59	63	62	60	64	59
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	69	73	71	70	73	69
Kina	sve zračne luke	72	76	74	73	76	72
Cipar	sve zračne luke	13	15	14	13	15	13
Hong Kong	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Indija	sve zračne luke	59	63	62	60	64	59
Indonezija	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Iran	sve zračne luke	38	42	40	38	42	37
Irak	sve zračne luke	31	34	33	31	35	30
Izrael	sve zračne luke	19	21	20	19	22	18
Japan	sve zračne luke	78	81	80	78	81	78
Jordan	sve zračne luke	20	23	21	20	23	19
Kambodža	sve zračne luke	69	73	71	70	73	69
Kazakstan	sve zračne luke	67	72	70	69	84	65
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	72	76	74	72	76	72
Južna Koreja	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Kuvajt	sve zračne luke	38	42	40	39	43	38
Kirgistan	sve zračne luke	67	72	70	69	84	65
Laos	sve zračne luke	69	73	71	70	73	69
Libanon	sve zračne luke	18	20	19	18	20	16
Makao	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Malezija	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Maldivi	sve zračne luke	66	70	68	66	70	65
Mongolija	sve zračne luke	76	82	80	78	95	74
Muskat i Oman	sve zračne luke	49	53	51	49	53	48
Nepal	sve zračne luke	59	63	62	60	64	59
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	67	72	70	69	84	65
Pakistan	sve zračne luke	59	63	62	60	64	59
Filipini	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Katar	sve zračne luke	37	41	40	38	42	37
Saudijska Arabija	sve zračne luke	37	41	40	38	42	37
Singapur	sve zračne luke	73	76	75	73	76	72
Šri Lanka	sve zračne luke	66	76	75	73	76	72
Sirija	sve zračne luke	20	23	21	20	23	19
Tadžikistan	sve zračne luke	20	23	21	20	23	19
Tajvan	sve zračne luke	67	72	70	69	84	65
Tajland	sve zračne luke	73	76	75	73	76	69
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	67	72	70	69	84	65
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	49	53	51	49	53	48
Vijetnam	sve zračne luke	69	73	71	70	73	72
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	46	50	48	46	51	45
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	79	82	81	79	82	79

POPIS VI. (Grčka)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Atene	Iraklion	Krf	Rodos	Solun
1	2	3	4	5	6	7
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	66	53	50	49	53
Armenija	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Austrija	Innsbruck	2	1	2	1	2
	Klagenfurt	9	8	10	7	10
	Linz	10	8	12	8	11
	Salzburg	0	0	0	0	0
	Beč	15	13	18	12	17
Bjelorusija	sve zračne luke	34	30	29	29	30
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	15	12	12	11	12
Bugarska	Sofija	29	18	17	16	63
	sve ostale zračne luke	49	38	36	35	68
Hrvatska	sve zračne luke	62	49	46	45	49
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	17	14	21	14	20
	Brno	17	14	20	14	19
	Gottwaldov, Ostrava	19	16	22	15	22
	Kosice, Presov	28	25	33	24	32
	Prag	7	6	9	6	8
Estonija	sve zračne luke	40	36	35	35	36
Farski otoci	sve zračne luke	12	11	12	10	11
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	29	27	29	26	29
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	37	34	37	33	36
	Maarianhamina, Turku	24	21	24	21	23
Gruzija	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Gibraltar	sve zračne luke	0	0	0	0	0
Madžarska	Budimpešta	24	20	28	19	27
	sve ostale zračne luke	29	25	34	24	33
Island	sve zračne luke	26	24	24	23	24
Latvija	sve zračne luke	40	36	35	35	36
Litva	sve zračne luke	40	36	35	35	36
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	35	28	26	26	28
Malta	sve zračne luke	18	15	14	14	15
Crna Gora	sve zračne luke	9	8	7	7	8
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim	27	25	27	24	27
	Alta, Kirkenes	48	45	48	44	47
	Bergen	14	13	14	13	14
	Kristiansand	5	5	5	5	5
	Oslo	17	15	17	15	17
	Stavanger	10	9	10	9	10
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdansk, Rzeszow, Wroclaw	25	22	22	22	22
	Poznan	11	10	10	9	10
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0
	Varšava	22	20	19	19	20
Rumunjska	Bukurešt	54	38	36	35	39
	sve ostale zračne luke	63	48	44	43	48
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm	53	49	48	48	49
	Rostov, Volgograd	50	46	45	45	46
	St Petersburg	35	32	31	31	32
	Moskva, Orel	42	39	38	38	39
	Voronež, Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, ovosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	71	67	66	66	67
	Omsk, Sverdlovsk	58	55	54	54	55
Srbija	sve zračne luke	49	36	34	32	36
Slovenija	sve zračne luke	68	55	53	51	55
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	8	7	8	7	7
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	15	14	15	13	15
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	37	34	36	33	36
	Kristianstad	4	4	4	4	4
	Malmö	1	1	1	1	1
	Stockholm	20	18	20	17	19
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0
	Bern	14	12	12	11	12
	Ženeva	1	0	0	0	0
	Zürich	4	4	4	4	4
Turska (europski dio)	sve zračne luke	27	19	18	18	43
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	51	42	40	40	63
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	69	58	56	56	62
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	59	39	38	37	67
	Izmir	49	38	36	35	66
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	40	36	35	35	36
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	25	22	22	21	22
	Annaba, Constantine	26	23	22	22	23
	El Golea	40	36	36	35	36
Angola	sve zračne luke	76	72	72	71	72
Benin	sve zračne luke	72	68	68	71	68
Bocvana	sve zračne luke	95	91	90	90	91
Burkina Faso	sve zračne luke	66	62	62	61	62
Burundi	sve zračne luke	91	85	84	83	85
Kamerun	sve zračne luke	70	66	65	65	66
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	62	59	58	58	59
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	69	65	64	64	65
Čad	sve zračne luke	61	57	57	56	57
Komori	sve zračne luke	94	90	89	88	90
Kongo	sve zračne luke	73	70	69	69	70
Džibuti	sve zračne luke	89	82	80	80	82
Egipat	sve zračne luke	66	51	49	48	52
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	80	76	75	74	76
Etiopija	sve zračne luke	88	80	78	77	80
Gabon	sve zračne luke	70	66	65	65	66
Gambija	sve zračne luke	62	59	58	58	59
Gana	sve zračne luke	72	68	68	71	68
Gvineja	sve zračne luke	69	66	65	65	66
Gvineja Bisau	sve zračne luke	69	66	65	65	66
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	72	68	68	71	68
Kenija	sve zračne luke	92	86	85	84	86
Lesoto	sve zračne luke	95	91	90	90	91
Liberija	sve zračne luke	69	66	65	65	66
Libija	Benghazi	33	29	29	28	29
	Sebha	40	36	35	35	36
	Tripolis	22	19	19	19	20
II.    AFRIKA
Madagaskar	sve zračne luke	94	90	89	88	90
Malavi	sve zračne luke	93	88	86	86	88
Mali	sve zračne luke	66	62	62	61	62
Mauretanija	sve zračne luke	62	59	58	58	59
Mauricijus	sve zračne luke	94	90	89	88	90
Maroko	Casablanca	37	34	34	33	34
	Fez, Rabat	38	35	35	34	35
	Ifni	46	42	42	41	43
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	94	90	94	89	90
Namibija	sve zračne luke	95	91	90	90	91
Niger	sve zračne luke	66	62	62	61	62
Nigerija	sve zračne luke	72	68	68	71	68
Ruanda	sve zračne luke	91	85	84	83	85
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	80	76	75	74	76
Senegal	sve zračne luke	62	59	58	58	59
Sejšeli	sve zračne luke	94	90	89	88	90
Sijera Leone	sve zračne luke	69	66	65	65	66
Somalija	sve zračne luke	92	86	85	84	86
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	95	91	90	90	91
Sveta Helena	sve zračne luke	80	76	75	74	76
Sudan	sve zračne luke	86	77	75	74	77
Svazi	sve zračne luke	95	91	90	90	91
Tanzanija	sve zračne luke	93	88	86	86	88
Togo	sve zračne luke	72	68	68	71	68
Tunis	Djerba	23	20	20	20	20
	Tuni	11	9	9	9	9
Uganda	sve zračne luke	91	85	84	83	85
Zair	sve zračne luke	73	70	69	69	70
Zambija	sve zračne luke	94	90	89	88	90
Zimbabve	sve zračne luke	94	90	89	88	90
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	58	56	55	55	56
	Gander, Moncton	31	30	30	30	30
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	45	48	48	47	48
Grenland	sve zračne luke	19	18	18	18	18
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	51	49	48	48	49
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	63	61	61	60	61
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	71	68	68	68	69
	Honolulu	74	72	72	72	72
	Miami	61	59	59	59	59
	Portoriko	58	56	56	56	57
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	56	53	53	53	54
Belize	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Bermudi	sve zračne luke	56	53	53	53	54
Kostarika	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Kuba	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Dominikanska Republika	sve zračne luke	56	53	53	53	54
Salvador	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Gvatemala	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Haiti	sve zračne luke	56	53	53	53	54
Honduras	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Jamajka	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Meksiko	sve zračne luke	65	63	63	62	63
Nikaragva	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Panama	sve zračne luke	61	59	58	58	59
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	67	64	64	64	65
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	68	66	66	66	66
Aruba	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Bolivija	sve zračne luke	68	66	66	66	66
Brazil	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Čile	sve zračne luke	68	66	66	66	66
Kolumbija	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Ekvador	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Gvajana	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Paragvaj	sve zračne luke	68	66	66	66	66
Peru	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Surinam	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	67	64	64	64	65
Urugvaj	sve zračne luke	68	66	66	66	66
Venezuela	sve zračne luke	67	64	64	64	65
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	93	88	87	87	88
Azerbajdžan	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Bahrein	sve zračne luke	84	74	72	71	74
Bangladeš	sve zračne luke	93	88	87	86	88
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	95	92	91	90	92
Kina	sve zračne luke	96	92	92	91	93
Cipar	sve zračne luke	54	41	39	37	41
Hong Kong	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Indija	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Indonezija	sve zračne luke	93	88	87	86	88
Iran	sve zračne luke	82	73	71	70	73
Irak	sve zračne luke	77	67	65	63	67
Izrael	sve zračne luke	64	51	49	47	51
Japan	sve zračne luke	97	94	94	94	95
Jordan	sve zračne luke	59	52	50	49	53
Kambodža	sve zračne luke	95	92	91	90	92
Kazakstan	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	96	92	92	91	93
Južna Koreja	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Kuvajt	sve zračne luke	84	75	73	72	75
Kirgistan	sve zračne luke	60	56	55	54	79
Laos	sve zračne luke	95	92	91	90	92
Libanon	sve zračne luke	62	49	47	46	49
Makao	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Malezija	sve zračne luke	96	93	92	92	92
Maldivi	sve zračne luke	94	90	89	89	90
Mongolija	sve zračne luke	71	67	66	66	67
Muskat i Oman	sve zračne luke	88	81	80	79	81
Nepal	sve zračne luke	93	88	87	86	88
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Pakistan	sve zračne luke	93	88	87	86	88
Filipini	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Katar	sve zračne luke	84	74	72	71	74
Saudijska Arabija	sve zračne luke	84	74	72	71	74
Singapur	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Šri Lanka	sve zračne luke	94	90	89	89	90
Sirija	sve zračne luke	59	52	50	49	53
Tadžikistan	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Tajvan	sve zračne luke	96	93	92	92	93
Tajland	sve zračne luke	95	92	91	90	92
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	60	56	55	54	56
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	88	81	80	79	81
Vijetnam	sve zračne luke	95	92	91	90	92
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	80	80	79	78	80
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	97	95	94	94	95

POPIS VII. (Španjolska)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Barcelona	Bilbao	Las Palmas	Madrid	Palma	Valencia	Sevilla	Santiago de Compostela
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	40	40	19	36	22	36	31	31
Armenija	sve zračne luke	71	70	43	63	70	68	62	62
Austrija	Innsbruck	0	0	0	0	0	0	0	0
	Klagenfurt	0	0	0	0	0	0	0	0
	Linz	4	4	2	4	5	4	3	3
	Salzburg	0	0	0	0	0	0	0	0
	Beč	17	15	6	13	16	14	11	12
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	28	26	11	20	12	14	17	17
Bugarska	Sofija	6	7	3	5	4	5	5	6
	sve ostale zračne luke	16	17	13	15	14	15	15	16
Bjelorusija	sve zračne luke	45	43	23	38	44	41	35	37
Hrvatska	sve zračne luke	13	13	6	9	10	10	8	8
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	22	18	9	16	20	18	14	15
	Brno	14	13	6	11	13	12	9	16
	Gottwaldov, Ostrava	23	20	10	18	21	19	15	16
	Kosice, Presov	39	34	16	31	37	33	26	28
	Prag	11	10	4	8	10	9	7	8
Estonija	sve zračne luke	33	29	16	28	26	26	23	26
Farski otoci	sve zračne luke	17	19	8	15	16	16	15	19
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	33	32	18	29	31	30	25	29
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	42	41	24	37	40	38	35	37
	Maarianhamina, Turku	29	29	16	26	28	27	23	26
Gruzija	sve zračne luke	71	70	43	63	70	68	62	62
Gibraltar	sve zračne luke	0	0	0	0	0	0	0	0
Madžarska	Budimpešta	28	24	11	21	26	23	18	19
	sve ostale zračne luke	35	31	18	28	33	30	25	26
Island	sve zračne luke	43	49	18	37	40	40	40	51
Latvija	sve zračne luke	33	29	16	28	26	26	23	26
Litva	sve zračne luke	33	32	17	29	33	30	25	28
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	52	39	19	39	52	44	34	34
Malta	sve zračne luke	9	6	3	6	9	7	5	5
Moldavija	sve zračne luke	54	47	21	44	53	48	40	40
Crna Gora	sve zračne luke	44	34	16	32	56	36	28	28
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	35	37	20	33	33	32	30	35
	Bergen	37	39	20	33	33	33	29	37
	Kristiansand	5	5	3	4	4	4	4	5
	Oslo	15	17	9	14	14	14	12	15
	Stavanger	27	30	14	25	25	25	22	27
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdansk, Rzeszow, Wroclaw	43	38	17	32	38	38	27	32
	Poznan	24	21	10	18	21	15	15	18
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0	0	0	0	0
	Varšava	31	30	14	27	30	28	22	25
Rumunjska	Bukurešt	13	11	6	11	13	11	9	9
	sve ostale zračne luke	19	17	12	17	19	17	15	15
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	60	54	38	52	59	56	48	50
	St Petersburg	43	42	24	38	41	39	34	38
	Moskva, Orel	53	62	30	46	50	47	41	45
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	82	77	63	75	82	78	72	72
	Omsk, Sverdlovsk	71	67	51	64	69	67	60	60
Srbija	sve zračne luke	37	30	15	28	35	31	24	24
Slovenija	sve zračne luke	17	12	5	11	14	12	10	10
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	4	4	2	3	4	3	3	3
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	11	12	6	10	11	10	9	11
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	37	37	22	34	35	34	31	35
	Kristianstad	5	5	3	5	5	5	4	5
	Malmö	0	0	0	0	0	0	0	0
	Stockholm	22	22	11	19	17	20	17	19
Švicarska	Basel	0	0	0	0	0	0	0	0
	Bern	10	9	9	7	8	8	5	6
	Ženeva	0	0	0	0	0	0	0	0
	Zürich	24	20	6	17	20	17	13	14
Turska (europski dio)	sve zračne luke	10	9	10	9	10	10	12	10
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	22	28	8	21	23	22	21	21
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	34	31	23	30	35	32	28	26
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	18	15	10	5	18	16	14	13
	Izmir	12	10	7	10	13	11	9	9
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	50	46	26	43	49	45	38	40
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	57	33	23	50	100	84	41	30
	Annaba, Constantine	67	38	30	44	100	67	68	42
	El Golea	66	52	90	67	100	82	79	47
Angola	sve zračne luke	92	86	100	93	97	96	98	85
Benin	sve zračne luke	75	70	100	77	81	82	85	70
Bocvana	sve zračne luke	94	89	100	94	97	97	96	88
Burkina Faso	sve zračne luke	68	64	100	73	74	76	81	88
Burundi	sve zračne luke	73	62	100	69	75	72	70	62
Kamerun	sve zračne luke	91	84	100	90	97	96	94	81
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	39	39	100	45	42	44	52	43
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	76	69	100	73	81	79	78	67
Čad	sve zračne luke	76	68	100	74	68	67	64	55
Komori	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Kongo	sve zračne luke	93	87	100	94	99	97	97	85
Džibuti	sve zračne luke	78	67	100	74	80	77	75	67
Egipat	sve zračne luke	25	22	100	22	27	25	21	21
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	88	86	100	92	92	93	98	87
Etiopija	sve zračne luke	62	56	100	58	60	64	59	54
Gabon	sve zračne luke	91	84	100	90	97	96	94	81
Gambija	sve zračne luke	39	39	100	45	42	44	52	43
Gana	sve zračne luke	75	70	100	77	81	82	85	70
Gvineja	sve zračne luke	49	49	100	55	54	54	61	51
Gvineja Bisau	sve zračne luke	49	49	100	55	54	54	61	51
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	75	70	100	77	81	82	85	70
Kenija	sve zračne luke	71	66	100	68	74	72	69	62
Lesoto	sve zračne luke	94	89	100	94	97	97	96	88
Liberija	sve zračne luke	49	49	100	55	54	54	61	51
Libija	Benghazi	36	29	93	30	40	35	28	24
	Tripolis	35	25	94	27	41	35	25	21
Madagaskar	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Malavi	sve zračne luke	80	69	100	72	77	75	73	67
Mali	sve zračne luke	68	64	100	73	74	76	81	88
Mauretanija	sve zračne luke	39	39	100	45	42	44	52	43
Mauricijus	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Maroko	Casablanca	27	28	77	37	30	38	88	35
	Fez, Rabat	23	23	83	36	25	33	67	23
	Ifni	48	48	58	66	15	62	27	17
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Namibija	sve zračne luke	94	89	100	94	97	97	96	88
Niger	sve zračne luke	68	64	100	73	74	76	81	88
Nigerija	sve zračne luke	75	70	100	77	81	82	85	70
Ruanda	sve zračne luke	73	62	100	69	75	72	70	62
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	88	86	100	92	92	93	98	87
Senegal	sve zračne luke	39	39	100	45	42	44	52	43
Sejšeli	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Sijera Leone	sve zračne luke	49	49	100	55	54	54	61	51
Somalija	sve zračne luke	71	66	100	68	74	72	69	62
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	94	89	100	94	97	97	96	88
Sveta Helena	sve zračne luke	88	86	100	92	92	93	98	87
Sudan	sve zračne luke	59	53	100	55	58	56	52	56
Svazi	sve zračne luke	94	89	100	94	97	97	96	88
Tanzanija	sve zračne luke	80	69	100	72	77	75	73	67
Togo	sve zračne luke	75	70	100	77	81	82	85	70
Tunis	Djerba	83	58	100	63	100	82	94	54
	Tunis	75	49	100	50	100	73	75	34
Uganda	sve zračne luke	73	62	100	69	75	72	70	62
Zair	sve zračne luke	93	87	100	94	99	97	97	85
Zambija	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
Zimbabve	sve zračne luke	80	75	100	78	83	73	80	73
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	72	70	100	76	69	73	72	70
	Gander, Moncton	58	60	100	68	59	63	62	60
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	58	59	100	58	58	62	62	59
Grenland	sve zračne luke	67	76	100	73	67	68	67	82
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	71	70	100	72	70	71	73	71
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	75	77	100	80	75	77	75	75
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	71	72	100	77	71	74	73	71
	Honolulu	77	82	100	85	81	83	82	82
	Miami	69	70	100	73	67	70	68	68
	Portoriko	56	57	100	57	53	56	58	58
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	56	57	100	57	53	56	58	58
Belize	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Bermudi	sve zračne luke	56	57	100	57	53	56	58	58
Kostarika	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Kuba	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Curaçao	sve zračne luke	56	57	100	57	53	56	58	58
Dominikanska Republika	sve zračne luke	56	57	100	57	53	56	58	58
Salvador	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Gvatemala	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Haiti	sve zračne luke	56	57	100	57	53	56	58	58
Honduras	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Jamajka	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Meksiko	sve zračne luke	58	43	100	45	44	45	45	45
Nikaragva	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Panama	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	53	53	100	57	52	56	58	58
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	79	80	100	83	79	82	86	82
Aruba	sve zračne luke	32	32	100	33	31	33	30	30
Bolivija	sve zračne luke	79	80	100	83	79	82	86	82
Brazil	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Čile	sve zračne luke	79	80	100	83	79	82	86	82
Kolumbija	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Ekvador	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Gvajana	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Paragvaj	sve zračne luke	79	80	100	83	79	82	86	82
Peru	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Surinam	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
Urugvaj	sve zračne luke	79	80	100	83	79	82	86	82
Venezuela	sve zračne luke	74	74	100	78	76	77	82	76
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	69	65	56	64	70	69	63	60
Azerbajdžan	sve zračne luke	43	38	28	36	43	39	34	33
Bahrein	sve zračne luke	54	48	38	47	54	50	45	43
Bangladeš	sve zračne luke	69	65	56	64	70	69	63	60
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	77	35	68	73	71	76	72	78
Kina	sve zračne luke	79	75	67	75	80	77	74	73
Cipar	sve zračne luke	17	15	11	14	18	16	14	13
Hong Kong	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Indija	sve zračne luke	69	65	56	64	70	69	63	60
Indonezija	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Iran	sve zračne luke	54	48	38	47	54	50	45	43
Irak	sve zračne luke	44	39	31	39	45	41	37	35
Izrael	sve zračne luke	27	24	18	24	29	26	23	21
Japan	sve zračne luke	82	79	73	79	83	93	78	77
Jordan	sve zračne luke	28	25	19	25	30	27	24	22
Kambodža	sve zračne luke	77	73	68	73	71	76	72	70
Kazakstan	sve zračne luke	66	61	50	60	66	63	58	57
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	79	75	67	75	80	77	74	73
Južna Koreja	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Kuvajt	sve zračne luke	55	49	39	48	55	51	46	44
Kirgistan	sve zračne luke	66	61	50	60	66	63	58	57
Laos	sve zračne luke	77	73	68	73	71	76	72	70
Libanon	sve zračne luke	26	23	17’	23	28	25	22	20
Makao	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Malezija	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Maldivi	sve zračne luke	74	70	100	70	75	73	70	66
Mongolija	sve zračne luke	78	75	65	73	78	76	72	71
Muskat i Oman	sve zračne luke	57	52	45	51	58	55	50	47
Nepal	sve zračne luke	69	65	56	64	70	69	63	60
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	66	61	50	60	66	63	58	57
Pakistan	sve zračne luke	69	65	56	64	70	69	63	60
Filipini	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Katar	sve zračne luke	54	48	38	47	54	50	45	43
Saudijska Arabija	sve zračne luke	54	48	38	47	54	50	45	43
Singapur	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Šri Lanka	sve zračne luke	74	70	100	70	75	73	70	66
Sirija	sve zračne luke	28	25	19	25	30	27	24	22
Tadžikistan	sve zračne luke	66	61	50	60	66	63	58	57
Tajvan	sve zračne luke	93	78	70	77	82	79	75	75
Tajland	sve zračne luke	77	73	68	73	71	76	72	70
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	57	52	45	51	58	55	50	47
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	57	52	45	51	58	55	50	47
Vijetnam	sve zračne luke	77	73	68	73	71	76	72	70
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	56	51	100	53	59	56	53	49
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	85	82	82	83	86	85	83	80

POPIS VIII. (Portugal)

Treće zemlje	Zračna luka polaska	Zračna luka dolaska
		Funchal	Lisabon	Ponta Delgada	Porto
1	2	3	4	5	6
I.    EUROPA
Albanija	sve zračne luke	5	7	5	8
Armenija	sve zračne luke	28	33	25	33
Austrija	Innsbruck	0	0	0	0
	Klagenfurt	0	0	0	0
	Linz	2	3	2	3
	Salzburg	0	0	0	0
	Beč	7	10	6	11
Bjelorusija	sve zračne luke	21	27	19	29
Bosna – Hercegovina	sve zračne luke	11	15	9	17
Bugarska	Sofija	14	18	12	19
	sve ostale zračne luke	24	28	22	29
Hrvatska	sve zračne luke	5	7	4	8
Cipar	vidi Azija
Savezna Republika Češka i Slovačka	Bratislava	9	13	8	14
	Brno	6	9	6	10
	Gottwaldov, Ostrava	10	15	9	17
	Kosice, Presov	19	27	17	17
	Prag	5	7	4	8
Estonija	sve zračne luke	15	19	14	21
Farski otoci	sve zračne luke	11	14	11	15
Finska	Helsinki, Lappeenranta, Jyväskylä, Pori, Tampere,	20	25	19	27
	Ivalo, Kemi, Rovaniemi, Joensuu, Kajaani, Oulu, Kuopio	27	33	26	35
	Maarianhamina, Turku	18	23	18	25
Gruzija	sve zračne luke	28	33	25	33
Gibraltar	sve zračne luke	0	0	0	0
Madžarska	Budimpešta	12	17	11	18
	sve ostale zračne luke	19	24	18	25
Island	sve zračne luke	31	36	34	40
Latvija	sve zračne luke	15	19	14	21
Litva	sve zračne luke	15	19	14	21
Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija	sve zračne luke	9	12	8	13
Malta	sve zračne luke	3	4	2	4
Moldavija	sve zračne luke	29	38	26	39
Crna Gora	sve zračne luke	9	13	8	14
Norveška	Alesund, Bodo, Trondheim, Alta, Kirkenes	24	30	24	32
	Bergen	12	15	12	17
	Kristiansand	3	4	3	5
	Oslo	7	9	7	10
	Stavanger	7	10	7	11
Poljska	Bydgoszcz, Krakov, Gdansk, Rzeszow, Wroclaw	4	5	3	6
	Poznan	4	6	4	7
	Szczecin (Stettin)	0	0	0	0
	Varšava	11	15	10	16
Rumunjska	Bukurešt	28	28	19	30
	sve ostale zračne luke	34	34	25	36
Rusija	Gorki, Kujbišev, Perm, Rostov, Volgograd	39	50	37	49
	St Petersburg	21	26	20	28
	Moskva, Orel	34	43	32	44
	Irkutsk, Kirensk, Krasnojarsk, Novosibirsk, Khabarovsk, Vladivostok	63	71	59	72
	Omsk, Sverdlovsk	51	57	48	60
Srbija	sve zračne luke	16	23	14	24
Slovenija	sve zračne luke	5	7	4	8
Švedska	Gothenberg, Halmstad, Ronneby	2	3	2	3
	Kalmar, Karlstad, Linköping, Norrköping, Visby	7	9	7	10
	Kiruna, Lulea, Sundsvall	25	31	24	33
	Kristianstad	29	40	27	43
	Malmö	0	0	0	0
	Stockholm	13	17	13	18
Švicarska	Basel	0	0	0	0
	Bern	3	5	3	5
	Ženeva	0	0	0	0
	Zürich	8	12	7	14
Turska (europski dio)	sve zračne luke	5	6	4	6
Turska (azijski dio)	Adana, Afyon, Antalya, Elazig, Gaziantep, Iskenderun, Kastamonu, Kenya, Malatya, Samsun, Trabzon	5	7	8	7
	Agri, Diyarbakir, Erzurum, Kars, Van	22	27	20	27
	Akhisar, Ankara, Balikezir, Bandirma, Bursa, Kütahya, Zonguldak	10	13	9	13
	Izmir	7	8	6	9
Ukrajina	Kijev
	Lvov, Odessa, Simferopol	29	37	27	39
II.    AFRIKA
Alžir	Alžir	15	28	12	27
	Annaba, Constantine	21	32	16	32
	El Golea	42	59	29	53
Angola	sve zračne luke	91	88	77	84
Benin	sve zračne luke	83	89	57	83
Bocvana	sve zračne luke	92	84	82	82
Burkina Faso	sve zračne luke	66	71	50	66
Burundi	sve zračne luke	92	66	79	64
Kamerun	sve zračne luke	86	88	70	85
Republika Kabo Verde	sve zračne luke	75	53	55	48
Srednjoafrička Republika	sve zračne luke	92	66	79	64
Komori	sve zračne luke	81	78	81	76
Kongo	sve zračne luke	90	87	74	83
Džibuti	sve zračne luke	87	61	74	60
Egipat	sve zračne luke	18	21	18	20
Ekvatorska Gvineja	sve zračne luke	89	81	77	78
Etiopija	sve zračne luke	95	55	82	53
Gabon	sve zračne luke	86	88	70	85
Gambija	sve zračne luke	75	53	55	48
Gana	sve zračne luke	83	89	57	83
Gvineja	sve zračne luke	78	61	59	55
Gvineja Bisau	sve zračne luke	78	61	59	55
Obala Bjelokosti	sve zračne luke	83	89	57	83
Kenija	sve zračne luke	62	66	55	64
Lesoto	sve zračne luke	92	84	82	82
Liberija	sve zračne luke	83	89	57	83
Libija	Benghazi	20	26	17	25
	Tripolis	16	23	13	24
Madagaskar	sve zračne luke	81	78	81	76
Malavi	sve zračne luke	94	68	82	68
Mali	sve zračne luke	66	71	50	66
Mauretanija	sve zračne luke	75	53	55	48
Mauricijus	sve zračne luke	81	78	81	76
Maroko	Casablanca	100	50	52	34
	Fez, Rabat	100	36	61	26
	Ifni	60	79	40	65
	Tangiers, Tetuan	0	0	0	0
Mozambik	sve zračne luke	81	78	81	76
Namibija	sve zračne luke	92	84	82	82
Niger	sve zračne luke	66	71	50	66
Nigerija	sve zračne luke	83	89	57	83
Ruanda	sve zračne luke	92	66	79	64
Sveti Toma i Prinsipe	sve zračne luke	89	81	77	78
Senegal	sve zračne luke	75	53	55	48
Sejšeli	sve zračne luke	81	78	81	76
Sijera Leone	sve zračne luke	78	61	59	55
Somalija	sve zračne luke	62	66	55	64
Južnoafrička Republika	sve zračne luke	92	84	82	82
Sveta Helena	sve zračne luke	89	81	77	78
Sudan	sve zračne luke	46	51	39	50
Svazi	sve zračne luke	92	84	82	82
Tanzanija	sve zračne luke	94	68	82	68
Togo	sve zračne luke	83	89	57	83
Tunis	Djerba	58	49	43	48
	Tunis	55	39	42	39
Uganda	sve zračne luke	92	66	79	64
Zair	sve zračne luke	90	87	74	83
Zambija	sve zračne luke	93	78	81	76
Zimbabve	sve zračne luke	81	78	81	76
III.    AMERIKA
1.   Sjeverna Amerika
Kanada	Edmonton, Vancouver, Winnipeg	90	51	100	50
	Gander, Moncton	77	67	100	65
	Halifax, Montreal, Ottawa, Quebec, Toronto	84	74	100	65
Grenland	sve zračne luke	73	72	100	79
Sjedinjene Američke Države	Akron, Albany, Atlanta, Baltimore, Boston, Buffalo, Charleston, Chicago, Cincinnati, Columbus, Detroit, Indianapolis, Jacksonville, Kansas City, New Orleans, Lexington, Louisville, Memphis, Milwaukee, Minneapolis, Nashville, New York, Philadelphia, Pittsburgh, St Louis, Washington DC	84	74	100	73
	Albuquerque, Austin, Billings, Dallas, Denver, Houston, Las Vegas, Los Angeles, Oklahoma, Phoenix, Portland, Salt Lake City, San Francisco, Seattle	88	82	100	81
	Anchorage, Fairbanks, Juneau	92	62	100	61
	Honolulu	96	90	100	88
	Miami	92	79	100	77
	Portoriko	100	70	100	76
2.   Srednja Amerika
Bahami	sve zračne luke	100	70	100	76
Belize	sve zračne luke	100	84	100	82
Bermudi	sve zračne luke	100	70	100	76
Kostarika	sve zračne luke	100	84	100	76
Kuba	sve zračne luke	100	84	100	82
Curaçao	sve zračne luke	100	84	100	82
Dominikanska Republika	sve zračne luke	100	70	100	76
Salvador	sve zračne luke	100	84	100	82
Gvatemala	sve zračne luke	100	84	100	82
Haiti	sve zračne luke	100	70	100	76
Honduras	sve zračne luke	100	84	100	82
Jamajka	sve zračne luke	100	84	100	82
Meksiko	sve zračne luke	100	85	100	82
Nikaragva	sve zračne luke	100	84	100	82
Panama	sve zračne luke	100	84	100	82
Djevičanski otoci	vidi Zapadna Indija
Zapadna Indija	sve zračne luke	100	84	100	82
3.   Južna Amerika
Argentina	sve zračne luke	97	86	94	83
Aruba	sve zračne luke	100	84	100	82
Bolivija	sve zračne luke	97	86	94	83
Brazil	sve zračne luke	95	82	89	80
Čile	sve zračne luke	97	86	94	83
Kolumbija	sve zračne luke	95	82	89	80
Ekvador	sve zračne luke	95	82	89	80
Gvajana	sve zračne luke	95	82	89	80
Paragvaj	sve zračne luke	97	86	94	83
Peru	sve zračne luke	95	82	89	80
Surinam	sve zračne luke	95	82	89	80
Trinidad i Tobago	sve zračne luke	95	82	89	80
Urugvaj	sve zračne luke	97	86	94	83
Venezuela	sve zračne luke	95	82	89	80
IV.    AZIJA
Afganistan	sve zračne luke	55	60	51	61
Azerbajdžan	sve zračne luke	32	37	29	38
Bahrein	sve zračne luke	37	43	34	43
Bangladeš	sve zračne luke	55	60	51	61
Butan	vidi Nepal
Brunej	vidi Malezija
Burma	sve zračne luke	66	61	62	70
Kina	sve zračne luke	68	72	64	73
Cipar	sve zračne luke	10	12	8	12
Hong Kong	sve zračne luke	70	75	68	75
Indija	sve zračne luke	55	60	51	61
Indonezija	sve zračne luke	70	75	68	75
Iran	sve zračne luke	37	43	34	43
Irak	sve zračne luke	30	35	27	35
Izrael	sve zračne luke	20	29	17	23
Japan	sve zračne luke	72	77	69	77
Jordan	sve zračne luke	21	30	18	24
Kambodža	sve zračne luke	66	61	62	70
Kazakstan	sve zračne luke	50	56	46	57
Sjeverna Koreja	sve zračne luke	68	72	64	73
Južna Koreja	sve zračne luke	70	75	68	75
Kuvajt	sve zračne luke	36	41	33	42
Kirgistan	sve zračne luke	50	56	46	57
Laos	sve zračne luke	66	61	62	70
Libanon	sve zračne luke	19	28	16	22
Makao	sve zračne luke	70	75	68	75
Malezija	sve zračne luke	70	75	68	75
Maldivi	sve zračne luke	63	67	59	67
Mongolija	sve zračne luke	65	72	62	72
Muskat i Oman	sve zračne luke	55	60	51	61
Nepal	sve zračne luke	55	60	51	61
Oman	vidi Muskat i Oman
Uzbekistan	sve zračne luke	50	56	46	57
Pakistan	sve zračne luke	55	60	51	61
Filipini	sve zračne luke	70	75	68	75
Katar	sve zračne luke	37	43	34	43
Saudijska Arabija	sve zračne luke	37	43	34	43
Singapur	sve zračne luke	70	75	68	75
Šri Lanka	sve zračne luke	65	68	60	68
Sirija	sve zračne luke	21	30	18	24
Tadžikistan	sve zračne luke	66	61	62	70
Tajvan	sve zračne luke	70	75	68	75
Tajland	sve zračne luke	66	61	62	70
Turska	vidi Europa
Turkmenistan	sve zračne luke	44	50	40	49
Ujedinjeni Arapski Emirati	sve zračne luke	55	60	51	61
Vijetnam	sve zračne luke	66	61	62	70
Arapska Republika Jemen	sve zračne luke	45	49	40	49
V.    AUSTRALIJA i
OCEANIJA	sve zračne luke	81	83	77	82

---

PRILOG 26.

RAZVRSTAVANJE ROBE PODLOŽNO JEDINIČNOJ VRIJEDNOSTI

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 215/2006 SL L 38, 9.2.2006., str. 11.

---

PRILOG 27.

TRŽIŠNI CENTRI ZA IZRAČUN JEDINIČNIH CIJENA PO KLASIFIKACIJSKOM BROJU

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 215/2006 SL L 38, 9.2.2006., str. 11.

---

PRILOG 28.

---

PRILOG 29.

---

PRILOG 30.

NALJEPNICA KOJA SE STAVLJA NA RUČNU PRTLJAGU PREDANU U ZRAČNOJ LUCI ZAJEDNICE

(Članak 196.)

1.   ZNAČAJKE

Naljepnica iz članka 196. oblikovana je tako da ju nije moguće ponovno uporabiti.

(a)

Ova naljepnica ima najmanje 5 mm široku zelenu traku po cijeloj dužini dvaju rubova odjeljaka na kojima se navodi putovanje i podaci za prepoznavanje. Nadalje, zelene trake mogu se protezati i na druge dijelove naljepnice za prtljagu, osim na ona područja na kojima je prikazan bar kod naljepnice koji mora biti otisnut na čistoj bijeloj podlozi. (Vidjeti ogledne primjerke u 2 (a))

(b)	Za „žurnu prtljagu” naljepnica je slična onoj navedenoj u IATA rezoluciji br. 743.a, sa zelenim umjesto crvenim trakama uz rubove. (Vidjeti uzorak u 2 (b))

2.   PREDLOŠCI

(a)

(b)

---

PRILOG 31.

---

PRILOG 32.

---

PRILOG 33.

---

PRILOG 34.

---

PRILOG 35.

OZNAČAVANJE PRIMJERAKA OBRAZACA IZ PRILOGA 31. i 33. NA KOJIMA BI SE PODACI TREBALI POJAVITI POSTUPKOM SAMOKOPIRANJA

(Uključujući primjerak 1)

Broj polja	Primjerci	Broj polja	Primjerci
I.    POLJA ZA KORISNIKE
1	1 do 8	27	1 do 5 (1)
	osim srednjeg podpolja:	28	1 do 3
	1 do 3	29	1 do 3
2	1 do 5 (1)	30	1 do 3
3	1 do 8	31	1 do 8
4	1 do 8	32	1 do 8
5	1 do 8	33	prvo podpolje na lijevoj strani:
6	1 do 8		1 do 8
7	1 do 3		ostatak: 1 do 3
8	1 do 5 (1)	34a	1 do 3
9	1 do 3	34b	1 do 3
10	1 do 3	35	1 do 8
11	1 do 3	36	—
12	—	37	1 do 3
13	1 do 3	38	1 do 8
14	1 do 4	39 40	1 do 3 1 do 5 (1)
15	1 do 8	41	1 do 3
15a	1 do 3	42	—
15b	1 do 3	43	—
16	1, 2, 3, 6, 7 i 8	44	1 do 5 (1)
17	1 do 8	45	—
17a	1 do 3	46	1 do 3
17b	1 do 3	47	1 do 3
18	1 do 5 (1)	48	1 do 3
19	1 do 5 (1)	49	1 do 3
20	1 do 3	50	1 do 8
21	1 do 5 (1)	51	1 do 8
22	1 do 3	52	1 do 8
23	1 do 3	53	1 do 8
24	1 do 3	54	1 do 4
25	1 do 5 (1)	55	—
26	1 do 3	56	—
II.    ZA SLUŽBENU UPORABU
A	1 do 4 (2)	C	1 do 8 (2)
B	1 do 3	D	1 do 4

---

(1)  Ni u kom slučaju se od korisnika ne smije zahtijevati da ispune ova polja na primjercima 5. i 7. u smislu provoza kroz Zajednicu.

(2)  Država članica otpreme može odabrati pojavljuju li se ti podaci na navedenim primjercima.

---

PRILOG 36.

OZNAČAVANJE PRIMJERAKA OBRAZACA IZ PRILOGA 31. I 33. NA KOJIMA BI SE PODACI TREBALI POJAVITI POSTUPKOM SAMOKOPIRANJA

(Uključujući primjerak 1/6)

Broj polja	Primjerci	Broj polja	Primjerci
I.    POLJA ZA KORISNIKE
1	1 do 4	27	1 do 4
	osim srednjeg podpolja:	28	1 do 3
	1 do 3
2	1 do 4	29	1 do 3
3	1 do 4	30	1 do 3
4	1 do 4	31	1 do 4
5	1 do 4	32	1 do 4
6	1 do 4	33	prvo podpolje na lijevoj strani: 1 do 4
7	1 do 3		ostatak: 1 do 3
8	1 do 4	34a	1 do 3
9	1 do 3	34b	1 do 3
10	1 do 3	35	1 do 4
11	1 do 3	36	1 do 3
12	1 do 3	37	1 do 3
13	1 do 3	38	1 do 4
14	1 do 4	39	1 do 3
15	1 do 4	40	1 do 4
15a	1 do 3	41 42	1 do 3 1 do 3
15b	1 do 3	43	1 do 3
16	1 do 3	44	1 do 4
17	1 do 4	45	1 do 3
17a	1 do 3	46	1 do 3
17b	1 do 3	47	1 do 3
18	1 do 4	48	1 do 3
19	1 do 4	49	1 do 3
20	1 do 3	50	1 do 4
21	1 do 4	51	1 do 4
22	1 do 3	52	1 do 4
23	1 do 3	53	1 do 4
24	1 do 3	54	1 do 4
25	1 do 4	55	—
26	1 do 3	56	—
II.    ZA SLUŽBENU UPORABU
A	1 do 4 (1)	C	1 do 4
B	1 do 3	D/J	1 do 4

---

(1)  Država članica otpreme može odabrati da li se ti podaci pojavljuju na navedenim primjercima.

---

PRILOG 37.

JCD - POJAŠNJENJA

GLAVA I.

Opće napomene

A.   Opći opis

Obrasci i dopunski obrasci koji se koriste:

(a)	ako se zakonodavstvo Zajednice odnosi na deklaraciju za izvoz (otpremu), za puštanje u slobodni promet (unos), stavljanje u bilo koji drugi carinski postupak, uključujući postupak provoza Zajednicom i ponovni izvoz;

(b)

prema potrebi tijekom prijelaznog razdoblja predviđenog Aktom o pristupanju za trgovinu između Zajednice, kako je sastavljen 31. prosinca 1985., i Španjolske ili Portugala te između navedene dvije države članice, u vezi s robom za koju carinske pristojbe i pristojbe s jednakim učinkom još uvijek nisu bile potpuno ukinute ili koja i dalje podliježe ostalim mjerama predviđenim Aktom o pristupanju;

(c)	ako se propisima Zajednice izričito predviđa njihova uporaba.

Obrasci i dopunski obrasci, koji se koriste u tu svrhu obuhvaćaju primjerke potrebne za obavljanje formalnosti povezane s jednim ili više carinskih postupaka (izvoz, provoz ili drugi postupak pri uvozu), uzeti iz seta osam primjeraka:

—	primjerak 1 kojeg zadržavaju tijela države članice u kojoj su obavljene formalnosti oko izvoza (otpreme) ili provoza kroz Zajednicu,

—	primjerak 2 kojeg država članica izvoza upotrebljava u statističke svrhe. Taj primjerak jednako može upotrebljavati u statističke svrhe i otpremna država članica u slučaju trgovine s dijelovima carinskoga područja Zajednice s drugačijim fiskalnim režimom,

—	primjerak 3 koji se vraća izvozniku nakon što ga carinsko tijelo ovjeri pečatom,

—	primjerak 4 kojeg zadržava odredišna carinarnica nakon završetka postupka provoza Zajednicom ili kao dokument T2L kojime se dokazuje status robe iz Zajednice,

—	primjerak 5 koji je povratni primjerak za postupak provoza kroz Zajednicu,

—	primjerak 6 kojeg zadržavaju tijela države članice u kojoj se obavljaju formalnosti pri uvozu,

—	primjerak 7 kojeg odredišna država članica upotrebljava u statističke svrhe (za formalnosti provoza Zajednicom i uvoza), uključujući slučajeve trgovine s dijelovima carinskog područja Zajednice s drugačijim fiskalnim režimom,

—	primjerak 8 koji se vraća primatelju nakon što ga carinsko tijelo ovjeri pečatom.

Stoga su moguće različite kombinacije, kao što su:

—	izvoz, postupak vanjske proizvodnje i ponovni izvoz: primjerci 1, 2 i 3,

—	provoz kroz Zajednicu: primjerci 1, 4, 5 i 7,

—	ostali carinski postupci pri uvozu: primjerci 6, 7 i 8.

Pored toga, postoje okolnosti u kojima se status predmetne robe iz Zajednice mora dokazati na odredištu. U takvim slučajevima primjerak 4 upotrebljava se kao dokument T2L.

Korisnici mogu, ako žele, upotrebljavati zasebno tiskane setove koji spajaju odgovarajuće primjerke pod uvjetom da odgovaraju službenom oglednom primjerku.

Svaki set mora biti sačinjen tako da ako polja moraju sadržavati jednake podatke u dvije dotične države članice, te podatke može izravno upisati izvoznik ili glavni obveznik na primjerku 1, a potom se, putem kemijske obrade papira, pojavljuju na svim primjercima. Ako se, međutim, iz bilo kojeg razloga (posebno ako je sadržaj podataka različit ovisno o fazi dotičnog postupka) podaci ne prenose iz jedne države članice u drugu, desenitizacija samokopirajućeg papira mora ograničiti umnožavanje predmetnih primjeraka.

Ako se deklaracije obrađuju računalom moguće je upotrijebiti setove uzete iz setova u kojima svaki primjerak može imati dvojnu funkciju: 1/6, 2/7, 3/8, 4/5.

U tom slučaju, u svakom setu, brojevi primjeraka koji se koriste moraju se naznačiti tako da se precrtaju brojevi na margini obrasca, što se odnosi na primjerke koji se ne koriste.

Svaki set tako definiran mora biti sačinjen tako da se podaci, koji se moraju pojaviti na svakom primjerku, umnože pomoću kemijske obrade papira.

Kada se, u skladu s člankom 205. ove Uredbe, deklaracije za izvoz (otpremu), provoz ili stavljanje u drugi carinski postupak pri uvozu (odredištu) ili isprave kojima se potvrđuje status robe iz Zajednice koja se ne prevozi u okviru postupka unutarnjeg provoza Zajednicom sačinjavaju na praznom listu papira putem službenih ili privatnih sustava za obradu podataka, navedene deklaracije ili isprave što se tiče formata moraju ispunjavati sve uvjete propisane Carinskim zakonikom ili u ovom Uredbom, uključujući i one koji se odnose na poleđinu obrasca (u vezi s primjercima koji se koriste za postupak provoza kroz Zajednicu) osim:

—	boje upotrijebljene za tiskanje,

—	uporabe kosih slova,

—	tiskanja pozadine polja za provoz kroz Zajednicu.

B.   Potrebni podaci

1.   Maksimalna lista polja

Obrasci sadrže niz polja od kojih se samo neka upotrebljavaju, ovisno o dotičnom carinskom postupku (carinskim postupcima).

Ne dovodeći u pitanje primjenu pojednostavnjenih postupaka ili posebnih odredaba za svako od polja u glavi II., sljedeće se smatra maksimalnom listom polja koja mogu biti ispunjena za svaki od postupaka:

—

izvozne formalnosti, vanjska proizvodnja i ponovni izvoz: polja 1 (prvi i drugi pododjel), 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 13, 14, 15, 15a, 15b, 16, 17, 17a, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34a, 34b, 35, 37, 38, 39, 40, 41, 44, 46, 47, 48, 49 i 54. Međutim, kada je u pitanju ponovni izvoz kojim se razdužuje postupak carinskog skladištenja, maksimalna lista polja mora odgovarati maksimalnoj listi polja potrebnih za stavljanje robe u carinsko skladište,

—	formalnosti provoza kroz Zajednicu: polja 1 (treći pododjel), 2, 3, 4, 5, 6, 8, 15, 17, 18, 19, 21, 25, 26, 27, 31, 32, 33 (prvi pododjel), 35, 38, 40, 44, 50, 51, 52, 53, 55 i 56 (polja sa zelenom pozadinom),

—

formalnosti za druge carinske postupke pri uvozu, osim postupka carinskog skladištenja (puštanje u slobodni promet, unutarnja proizvodnja, privremeni uvoz i preradba pod carinskim nadzorom): polja 1 (prvi i drugi pododjel), 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 15a, 16, 17, 17a, 17b, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34a, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49 i 54,

—	formalnosti za stavljanje robe u carinsko skladište: polja 1 (prvi i drugi pododjel) 3, 5, 7, 8, 14, 15, 15a, 16, 17, 17a, 19, 21, 25, 26, 27, 29, 30, 31, 32, 33, 34a, 34b, 35, 37, 38, 41, 46, 47, 49 i 54.

2.   Minimalna lista polja

Ne dovodeći u pitanje primjenu pojednostavnjenih postupaka u carinskoj deklaraciji, sljedeća polja moraju se ispuniti u skladu s napomenama iz glave II. za dotična polja:

(a)	za izvoznu deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz upotrebljavaju se sljedeća polja: polja 1 (prvi pododjel), 2, 3, 5, 14, 17, 19, 21, 25, 26, 31, 32, 33, 37, 38, 41, 44, 46 i 54;

(b)

za deklaraciju za stavljanje robe u postupak vanjske proizvodnje upotrebljavaju se sljedeća polja: (aa) polja 1 (prvi pododjel), 2, 3, 5, 14, 17a, 19, 21, 25, 26, 31, 32, 33, 37, 38, 40, 41, 44, 46 i 54; (bb) u polju 44 veza s odobrenjem ili: — veza sa zahtjevom za odobrenje ako se primjenjuje članak 751. stavak 1., ili — podaci navedeni u članku 760. stavku 2., ako se mogu umetnuti u ovo polje kada je moguće primijeniti pojednostavnjene postupke za izdavanje odobrenja;

(c)	za provoznu deklaraciju upotrebljavaju se sljedeća polja: polja 1 (treći pododjel), 3, 4, 5, 8, 15, 17, 18, 21, 26, 31, 32, 33 (prvi pododjel), 35, 38, 44, 50, 51, 52, 53, 55 i 56 (polja sa zelenom pozadinom);

(d)

za deklaraciju za puštanje u slobodni promet upotrebljavaju se sljedeća polja: polja 1 (prvi pododjel), 3, 5, 8, 15, 15a, 16, 19, 21, 25, 26, 31, 32, 33, 34, 37, 38, 41, 44, 46, 47 i 54. Ako je roba koja ima pravo na oslobođenje od plaćanja uvoznih carina uključena u skladu s člankom 184. Zakonika, podaci u poljima 16, 34 i 38 ne zahtijevaju se, osim ako carinska tijela to ne smatraju potrebnim za primjenu odredaba koje uređuju puštanje dotične robe u slobodni promet. Ako je roba koja ima pravo na oslobođenje od plaćanja ili roba koja podliježe nultoj stopi uključena u skladu s člankom 184. Zakonika, podaci u polju 47 ne zahtijevaju se, osim ako carinska tijela to ne smatraju potrebnim za primjenu odredaba koje uređuju puštanje dotične robe u slobodni promet. Ako deklaraciju za puštanje u slobodni promet prati potvrda o podrijetlu ili dokument, iz članka 178. ove Uredbe, države članice mogu osloboditi deklaranta od obaveze ispunjavanja polja 16 i 34 i/ili 47;

(e)

za deklaraciju za stavljanje u carinski postupak s gospodarskim učinkom, osim za postupak carinskog skladištenja i vanjske proizvodnje upotrebljavaju se sljedeća polja: (aa) polja 1 (prvi pododjel), 3, 5, 8, 14, 15, 15a, 19, 21, 25, 26, 31, 32, 33, 34, 37, 38, 41, 44, 46, 47 i 54; (bb) u polju 44 veza s odobrenjem ili: — veza sa zahtjevom za odobrenje ako se primjenjuje drugi podstavak članka 556. stavka 1., ili — podaci navedeni u članku 568. stavku 3., članku 656. stavku 3. ili članku 695. stavku 3., ako se mogu umetnuti u ovo polje kada je moguće primijeniti pojednostavnjene postupke za izdavanje odobrenja;

(f)

za deklaraciju za stavljanje u postupak carinskog skladištenja, osim za predfinanciranu robu, upotrebljavaju se sljedeća polja: (aa) za skladišta tipa A, B, C, E i F: polja 1 (prvi pododjel), 3, 5, 14, 19, 26, 31, 32, 37, 38, 49 i 54; (bb) za skladišta tipa D: polja 1 (prvi pododjel), 3, 5, 14, 19, 26, 31, 32, 33, 37, 38, 47, 49 i 54. Za deklaraciju za stavljanje predfinancirane robe u postupak carinskog skladištenja upotrebljavaju se sljedeća polja: polja 1 (prvi pododjel), 3, 5, 14, 17, 19, 26, 31, 32, 33, 37, 38, 41, 44, 49 i 54;

(g)

za deklaraciju za stavljanje robe u neki od carinskih postupaka kojim se razdužuje carinski postupak s gospodarskim učinkom, osim kod postupka vanjske proizvodnje ispunjavaju se polja navedena u minimalnoj listi propisanoj za predmetni carinski postupak. Pored polja navedenih u gornjoj alineji sljedeće je potrebno za razduživanje carinskog postupka s gospodarskim učinkom, osim za vanjsku proizvodnju ili carinsko skladištenje: — u polju 44: veza s odobrenjem, — u polju 31: kada je to primjereno, posebni podaci propisani člankom 610., 644. i 711. Kod deklaracija za puštanje u slobodni promet u postupku vanjske proizvodnje polje 33 mora sadržavati vezu s odobrenjem ili, u slučaju navedenom u članku 761., podatke koji se zahtijevaju za izdavanje odobrenja. Ukoliko deklaracija za stavljanje u carinski postupak služi za razduživanje carinskog postupka skladištenja, polje 49 ispunjava se kao dodatak podacima navedenima u prethodna dva stavka;

(h)

za deklaraciju za ponovni izvoz kojom se razdužuje neki carinski postupak s gospodarskim učinkom, upotrebljavaju se sljedeća polja: (aa) u slučajevima razduživanja postupka carinskog skladištenja podaci koji se zahtijevaju pod (f) (aa); (bb) u slučajevima razduživanja nekog drugog postupka s gospodarskim učinkom podaci koji se zahtijevaju pod (a);

(i)	dokaz o statusu robe iz Zajednice (T2L): polja 1 (treći pododjel), 2, 3, 4, 5, 14, 31, 32, 33, 35, 38, 40, 44 i 54.

C.   Upute za uporabu obrasca

Kad god određeni set sadrži jedan ili više primjeraka koji se može upotrebljavati u državi članici osim u onoj u kojoj je prvobitno ispunjen, obrasce treba ispuniti pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom. Za olakšavanje ispunjavanja pisaćim strojem obrazac treba umetnuti u stroj tako da se prvo slovo podataka koje treba upisati u polje 2 stavi u malo pozicijsko polje u gornjem lijevom kutu.

Ako su svi primjerci seta namijenjeni uporabi u istoj državi članici, mogu se ispuniti čitko rukom, tintom i velikim tiskanim slovima, pod uvjetom da je to dozvoljeno u navedenoj državi članici. Isto vrijedi za podatke koji se navode na primjercima koji se upotrebljavaju u smislu postupka provoza kroz Zajednicu.

Obrazac ne smije sadržavati izbrisana mjesta ili pisanje preko postojećeg teksta. Sve izmjene vrše se precrtavanjem netočnih podataka i unošenjem potrebnih. Sve izmjene izvršene na ovaj način mora parafirati osoba koja ih je napravila i moraju izričito odobriti carinska tijela. Navedena tijela mogu, kada je to neophodno, zatražiti podnošenje nove deklaracije.

Pored toga, obrasci se mogu ispuniti procesom automatskog kopiranja umjesto bilo kojeg naprijed navedenog postupka. Oni mogu biti sačinjeni i ispunjeni na ovaj način pod uvjetom da se strogo poštuju odredbe koje se odnose na uzorke obrazaca, format, korišteni jezik, čitkost, nepostojanje mjesta gdje je vršeno brisanje i pisanje preko postojećeg teksta.

Korisnici ispunjavaju samo polja označena brojevima. Ostala polja označena velikim slovima namijenjena su službenoj uporabi.

Ne dovodeći u pitanje članak 205. primjerci koji ostaju u izvoznoj carinarnici/carinarnici otpreme ili polaznoj carinarnici moraju imati izvorni vlastoručni potpis dotičnih osoba.

Podnošenje carinarnici deklaracije koju je potpisao deklarant ili njegov zastupnik ukazuje na to da dotična osoba deklarira predmetnu robu za primijenjeni postupak i, ne dovodeći u pitanje moguću primjenu sankcija, smatra se odgovornom, u skladu s važećim odredbama u državama članicama, u pogledu:

—	točnosti podataka navedenih u deklaraciji,

—	vjerodostojnosti priloženih dokumenata,

—	poštivanja svih obveza koje se odnose na stavljanje predmetne robe u dotični postupak.

Potpis glavnog obveznika ili, prema potrebi, njegovog ovlaštenog zastupnika, čini ga odgovornim za sve podatke u vezi s postupcima provoza Zajednicom u skladu s odredbama o provozu Zajednicom, utvrđenima u Zakoniku i u ovoj Uredbi i kako je navedeno u gornjem Odjeljku B.

U pogledu formalnosti provoza Zajednicom i formalnosti na odredištu, treba napomenuti da je u interesu svake osobe uključene u postupak da provjeri sadržaj svoje deklaracije. Posebno, ako dotična osoba uoči bilo koje odstupanje između robe koju mora prijaviti i podataka već navedenih na obrascima koji se koriste, o tome odmah mora obavijestiti carinsko tijelo. U takvim slučajevima deklaracija se sačinjava na novim obrascima.

U skladu s glavom III. u nastavku, ako se polje ne koristi ostavlja se prazno.

NASLOV II.

Podaci koji se unose u različita polja

A.   Izvoz (ili otprema), ponovni izvoz, vanjska proizvodnja i/ili formalnosti provoza kroz Zajednicu

1.   Deklaracija

U prvi pododjel upisati „EX” ili „EU” ili „COM”, prema potrebi; ostaviti prazno ako se obrazac upotrebljava samo u smislu provoza Zajednicom ili ako se postupak provoza Zajednicom ne upotrebljava, ali se obrazac upotrebljava kao dokaz o statusu robe iz Zajednice.

U drugi pododjel upisati vrstu deklaracije u skladu s oznakama Zajednice predviđenima u tu svrhu (za države članice ta stavka nije obvezna). Ne unositi nikakve kratice ako se obrazac upotrebljava samo za provoz Zajednicom ili kao dokaz o statusu robe iz Zajednice.

U treći pododjel upisati „T1”, „T2”, „T2 ES” ili „T2 PT” ako se upotrebljava postupak provoza kroz Zajednicu, ili „T2L”, „T2L ES” ili „T2L PT” ako se ne upotrebljava postupak provoza kroz Zajednicu, ali treba dokazati status robe iz Zajednice.

2.   Pošiljatelj/izvoznik

Upisati puno ime ili naziv i adresu ili sjedište predmetne osobe ili tvrtke.

U vezi s identifikacijskim brojem, države članice mogu dopuniti pojašnjenje i dodati identifikacijski broj kojeg su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge svrhe. U slučaju zbirnih pošiljki, države članice mogu odobriti da se u ovo polje upiše izraz „razno” te da se uz deklaraciju priloži popis izvoznika.

Polje u vezi s provozom Zajednicom države članice nisu obvezne ispuniti. Međutim, polje je obvezno ispuniti ako se obrazac upotrebljava kao dokaz o statusu robe iz Zajednice.

3.   Obrasci

Upisati broj seta u odnosu na ukupan broj upotrijebljenih setova obrasca ili dodatnih obrazaca. Na primjer, ukoliko postoji jedan obrazac EX i dva obrasca EX/c, na obrascu EX naznačiti „1/3”, na prvom EX/c obrascu „2/3”, i na drugom EX/c obrascu „3/3”.

Ako deklaracija obuhvaća samo jednu stavku, npr. treba se ispuniti samo polje „opis robe”, u polje 3 ne upisuje se ništa, ali u polje 5 se upisuje broj 1.

Ako se deklaracija sastoji od dva seta od četiri primjerka umjesto jednog seta od osam primjeraka, ta dva seta se smatraju kao jedan u smislu utvrđivanja broja obrazaca.

4.   Popisi pošiljaka

Upisati brojevima ukupan broj priloženih popisa pošiljaka, ukoliko postoje, ili opisnih trgovačkih lista koje je odobrilo nadležno tijelo.

Države članice nisu obvezne ispuniti ovo polje ako su u pitanju izvozne formalnosti, ponovni izvoz ili stavljanje u postupak vanjske proizvodnje.

5.   Stavke

Upisati ukupan broj stavki koje je dotična osoba deklarirala u svim upotrijebljenim obrascima i dodatnim obrascima (ili popisima pošiljaka ili trgovačkim listama). Broj stavki mora odgovarati broju polja „opis robe” koje treba ispuniti.

6.   Ukupan broj paketa

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati ukupan broj paketa koji sačinjavaju predmetnu pošiljku.

7.   Referentni broj

Neobavezna stavka za korisnike, koja sadrži jedinstveni trgovački referentni broj kojeg je predmetnoj pošiljci dodijelila dotična osoba.

8.   Primatelj

Upisati puno ime ili naziv i adresu ili sjedište osobe (osoba) ili tvrtke (tvrtki) kojoj se roba dostavlja. U slučaju zbirne pošiljke, države članice mogu propisati da se u to polje upiše riječ „razno”, a popis pošiljatelja priloži deklaraciji.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno za izvozne formalnosti, stavljanje u postupak vanjske proizvodnje i ponovni izvoz robe stavljene u postupak s gospodarskim učinkom. Polje mora biti ispunjeno za formalnosti provoza kroz Zajednicu. Države članice mogu dozvoliti da to polje ostane prazno ako primatelj nema sjedište ni u Zajednici niti u državi EFTA-e.

Navođenje identifikacijskog broja u toj fazi nije obvezno.

9.   Osoba odgovorna za financijsko namirivanje

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (osoba koja je odgovorna za prijenos sredstava vezanih za tu transakciju).

10.   Zemlja prvog odredišta

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

11.   Zemlja trgovanja

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

13.   Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (podaci u vezi s provedbom poljoprivredne politike).

14.   Deklarant ili zastupnik izvoznika/pošiljatelja

Upisati puno ime ili naziv i adresu ili sjedište predmetne osobe ili tvrtke. Ako su deklarant i izvoznik/pošiljatelj ista osoba, u to polje upisati „izvoznik” ili „pošiljatelj”.

Što se tiče identifikacijskog broja, države članice mogu dopuniti napomenu korisnika i dodati identifikacijski broj kojeg su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge svrhe.

15.   Zemlja otpreme/izvoza

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno za izvozne formalnosti, stavljanje u postupak vanjske proizvodnje i ponovni izvoz robe stavljene u postupak s gospodarskim učinkom. Polje mora biti ispunjeno za postupak provoza kroz Zajednicu. Upisati ime države članice iz koje se roba izvozi/otprema.

Ispunjavanje polja 15a za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice, u polje 15a upisati državu članicu u kojoj izvoznik ima sjedište.

Ispunjavanje polja 15b za države članice nije obvezno (regija iz koje se roba izvozi).

16.   Zemlja podrijetla

Države članice mogu zahtijevati da se to polje ispuni, ali ne mogu to učiniti obveznim za korisnike. Ukoliko deklaracija obuhvaća više stavki različitog podrijetla u ovo polje upisati riječ „razno”.

17.   Odredišna zemlja

Upisati ime dotične zemlje. Međutim, u slučajevima stavljanja robe u postupak vanjske proizvodnje i ponovni izvoz robe koja je bila stavljena u carinsko skladište, ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajuće oznake Zajednice u polje 17 upisati dotičnu zemlju. Ispunjavanje polja 17a nije obvezno za države članice, osim za robu stavljenu u postupak vanjske proizvodnje.

Ispunjavanje polja 17b nije obvezno za države članice u slučaju ponovnog izvoza robe iz carinskog skladišta.

18.   Identitet i nacionalnost prijevoznog sredstva pri polasku

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno što se tiče izvoza i stavljanja robe u postupak vanjske proizvodnje, ali ga obvezno treba ispuniti u slučaju uporabe postupka provoza kroz Zajednicu.

Upisati identitet, npr. registarski broj(-eve) ili naziv prijevoznog sredstva (kamion, brod, željeznički vagon, zrakoplov) na koje je roba direktno utovarena kod završavanja izvoza ili provoza, a iza toga upisati nacionalnost prijevoznog sredstva (ili vozila koje pokreće ostala ako postoji više prijevoznih sredstava) koristeći odgovarajuće oznake Zajednice. Na primjer, ako se koriste vučno vozilo i prikolica različitih registarskih brojeva, upisati registarski broj vučnog vozila i prikolice te nacionalnost vučnog vozila.

U slučaju poštanskih pošiljki ili prijevoza fiksnim instalacijama, registarski broj ili nacionalnost se ne upisuju.

U slučaju prijevoza željeznicom, nacionalnost se ne upisuje.

U ostalim slučajevima prijavljivanje nacionalnosti za države članice nije obavezno.

19.   Kontejner (Ctr)

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice naznačiti pretpostavljenu situaciju pri prelasku vanjske granice Zajednice, na temelju podataka raspoloživih u vrijeme završavanja izvoznih radnji.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obavezno za provoz kroz Zajednicu.

20.   Uvjeti isporuke

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajućih tarifnih brojeva i oznaka Zajednice navesti podatke o odgovarajućim uvjetima iz trgovačkog ugovora.

21.   Identitet i nacionalnost aktivnih prijevoznih sredstava koja prelaze granicu

U vezi s identitetom ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Ovo se polje mora ispuniti za nacionalnost, osim u slučaju ponovnog izvoza iz carinskog skladišta. Međutim, u slučaju poštanskih pošiljki ili prijevoza željeznicom ili prijevoza fiksnim instalacijama, registarski broj i nacionalnost ne upisuju se.

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati vrstu (kamion, brod, željeznički vagon, zrakoplov) aktivnog prijevoznog sredstva koje prelazi vanjsku granicu Zajednice, a iza istog upisati njegov identitet, npr. registarski broj i nacionalnost poznate u vrijeme završavanja formalnosti.

U slučaju kombiniranog prijevoza ili kada se koristi više prijevoznih sredstava, aktivnim prijevoznim sredstvom se smatra ono koje pokreće cijeli taj skup vozila. Na primjer, ukoliko se kamion nalazi na brodu, aktivno prijevozno sredstvo je brod; ukoliko se radi o vučnom vozilu i prikolici, aktivno prijevozno sredstvo je vučno vozilo.

22.   Valuta i ukupni fakturirani iznos

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (uporabom odgovarajuće oznake Zajednice upisati valutu na koju glasi ugovor, a poslije toga i fakturirani iznos za svu prijavljenu robu).

23.   Devizni tečaj

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (važeći devizni tečaj između valute računa i valute dotične države članice).

24.   Vrsta transakcije

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajućih brojeva i oznaka Zajednice navesti podatke o odgovarajućim uvjetima iz trgovačkog ugovora.

25.   Način prijevoza na granici

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati način prijevoza koji odgovara aktivnom prijevoznom sredstvu za koje se očekuje da će biti korišteno pri izlazu s carinskog područja Zajednice.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno za provoz Zajednicom te ponovni izvoz robe iz carinskog skladišta.

26.   Način prijevoza u unutarnjosti

Ispunjavanje ovog polja do 31. prosinca 1994. za države članice nije obvezno. Nakon toga datuma, države članice to polje moraju obvezno ispuniti.

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice navesti način prijevoza pri polasku.

27.   Mjesto utovara

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati, uporabom odgovarajućih oznaka ako su dostupne, mjesto na kojem je roba bila utovarena na aktivno prijevozno sredstvo na kojem treba prijeći granicu Zajednice, koliko je poznato u vrijeme završavanja formalnosti.

28.   Financijski i bankovni podaci

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

(Prijenos sredstava povezanih s predmetnim postupkom. Podatci o financijskim formalnostima i postupku te o bankovnim pozivanjima).

29.   Izlazna carinarnica

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati naziv carinarnice preko koje roba namjerava napustiti carinsko područje Zajednice.

30.   Lokacija robe

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati točnu lokaciju gdje roba može biti pregledana.

31.   Pakiranja i opis robe; oznake i brojevi; kontejner broj(-evi); broj i vrsta

Upisati oznake, brojeve, količinu i vrstu pakiranja ili, u slučaju nepakirane robe, upisati broj takve robe obuhvaćene deklaracijom ili riječ „rasuto”, prema potrebi; upisati uobičajeni trgovački opis robe. Opis mora uključivati podatke neophodne za prepoznavanje robe. Ako polje 33 (tarifna oznaka) mora biti ispunjeno, opis mora biti izražen dovoljno preciznim izrazima da omoguće razvrstavanje robe. Ovo polje također mora sadržavati podatke koji se zahtijevaju bilo kojim posebnim zakonodavstvom (trošarine itd.).

Ako se koriste kontejneri, njihove identifikacijske oznake treba također upisati u ovo polje.

Kada je u polje 16 (zemlja podrijetla) upisana riječ „razno”, države članice mogu odlučiti da se ovdje upiše zemlja podrijetla predmetne robe, ali to ne mogu učiniti obvezujućim za korisnike.

32.   Broj stavke

Upisati broj predmetne stavke u odnosu na ukupan broj predmeta prijavljenih u upotrijebljenim obrascima i dodatnim obrascima, kako je opisano u napomeni za polje 5.

Ako deklaracija obuhvaća samo jednu stavku, države članice mogu predvidjeti da to polje ostane prazno, ako je u polje 5 upisan broj 1.

33.   Tarifna oznaka

Upisati brojčanu oznaku koja odgovara predmetnoj stavci.

U slučaju provoza kroz Zajednicu, prvi pododjel treba se ispuniti samo ako to zahtijevaju pravila Zajednice. Preostali pododjeli moraju ostati prazni.

34.   Oznaka zemlje podrijetla

Države članice mogu zahtijevati popunjavanje polja 34a, ali to ne mogu učinit obveznim za trgovačke subjekte (oznaka koja se odnosi na zemlju navedenu u polju 16 uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice). Kada se u polje 16 upisuje riječ „razno” upisati oznaku koja odgovara zemlji podrijetla predmetne stavke; ispunjavanje polja 34b za države članice (regija proizvodnje predmetne robe).

35.   Bruto težina (kg)

Ispunjavanje ovog polja za države članice je obvezno za postupak provoza Zajednicom i kada se upotrebljava obrazac kao dokaz o statusu robe iz Zajednice.

Upisati bruto težinu robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Bruto težina je ukupna težina robe sa svom njezinom ambalažom, uključujući kontejnere i drugu prijevoznu opremu.

U slučaju provoza Zajednicom i kao dokaz o statusu robe iz Zajednice ako deklaracija obuhvaća nekoliko vrsta robe, treba upisati samo bruto težinu u prvo polje 35; preostala polja treba ostaviti prazna.

37.   Postupak

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati postupak za koji se roba prijavljuje pri izvozu.

38.   Neto težina

Upisati neto težinu u kilogramima robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Neto težina je težina robe bez ambalaže.

U slučaju provoza Zajednicom ovo polje se popunjava samo ako to zahtijevaju pravila Zajednice.

39.   Kvota

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (primjena pravila o kvotama).

40.   Skraćena deklaracija/prethodna isprava

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (referentni podaci iz isprava koji se odnose na upravni postupak koji prethodi izvozu u treću zemlju ili otpremi u državu članicu).

41.   Dopunske jedinice

Koristiti prema potrebi u skladu s nomenklaturom robe. Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju ponovnog izvoza iz carinskog skladišta.

Upisati količinu predmetne stavke, izraženu u jedinici određenoj u nomenklaturi robe.

44.   Dodatne informacije, priložene isprave, uvjerenja i odobrenja

Upisati podatke u skladu sa svim primjenjivim posebnim pravilima, zajedno s referentnim podacima o dokumentima koji se prilažu uz deklaraciju uključujući serijske brojeve bilo kojeg kontrolnog primjerka T5.

Pododjel „Oznaka dodatnih informacija (DI)” ne smije se ispunjavati.

46.   Statistička vrijednost

Upisati statističku vrijednost izraženu u valuti koju odredi država članica u kojoj se završavaju izvozne formalnosti, u skladu s važećim odredbama Zajednice.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju ponovnog izvoza iz carinskog skladišta.

47.   Obračun poreza

Države članice mogu zahtijevati da se prikaže vrsta poreza i porezna osnovica, stopa primjenjivog poreza i odabrani način plaćanja te, samo za informativne potrebe, iznos svake vrste naplativog poreza i ukupni porez za predmetnu stavku, kako je obračunala dotična osoba.

U svakom retku, uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice, treba prikazati sljedeće, kako se zahtijeva:

—	vrstu poreza (npr. trošarina),

—	poreznu osnovicu,

—	stopu primjenjivog poreza,

—	iznos plativog poreza,

—	odbrani način plaćanja (NP).

48.   Odgoda plaćanja

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (referentni podaci iz predmetnog odobrenja; odgoda plaćanja ovdje se odnosi na odgodu plaćanja carinskih davanja i na porezni kredit).

49.   Oznaka skladišta

Ako je potrebno, upisati identifikacijski broj skladišta, kojem slijede slova koja prethode broju odobrenja kojime se identificira država članica izdavanja. Ispunjavanje ovog polja obavezno je za države članice za stavljanje robe u postupak vanjske proizvodnje iz carinskog skladišta ili ponovni izvoz iz carinskog skladišta. U svim drugim slučajevima nije obvezno.

50.   Glavni obveznik i ovlašteni zastupnik, mjesto, datum i potpis

Upisati puno ime (osobe ili trgovačkog društva) i adresu glavnog obveznika, zajedno s identifikacijskim brojem, ako postoji, kojeg je dodijelilo nadležno tijelo. Kada je to moguće, upisati puno ime (osobe ili trgovačkog društva) ovlaštenog zastupnika koji potpisuje u ime glavnog obveznika.

Podložno posebnim odredbama koje treba donijeti s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvornik vlastoručnog potpisa dotične osobe mora biti na primjerku koji ostaje u polaznoj carinarnici. Ako je navedena osoba pravna osoba, potpisnik nakon svog potpisa i punog imena mora dodati i svoju funkciju.

51.   Predviđene provozne carinarnice (i zemlje)

Upisati predviđenu ulaznu carinarnicu u svaku državu EFTA-e koju treba prijeći i ulaznu carinarnicu preko koje roba ponovno ulazi na carinsko područje Zajednice nakon prelaska područja države EFTA-e, ili, ako prijevoz prelazi područje koje nije područje Zajednice ili države EFTA-e, izlaznu carinarnicu preko koje prijevoz napušta Zajednicu te ulaznu carinarnicu preko koje roba ponovno ulazi u Zajednicu. Carinarnice provoza pojavljuju se na popisu carinarnica nadležnih za postupke provoza Zajednicom ili zajedničke provozne postupke.

Nakon imena carinarnice upisati oznaku Zajednice za dotičnu zemlju.

52.   Osiguranje

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati vrstu osiguranja upotrijebljenog za predmetni postupak, čemu slijedi, prema potrebi, broj potvrde o osigurnaju ili kupona te jamstvene carinarnice.

Ako zajedničko ili pojedinačno osigurnaje ne vrijedi za sve države EFTA-a ili ako glavni obveznik isključi određene države EFTA-a iz primjene zajedničkog osiguranja, naznačiti dotičnu državu (države) uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice u prostoru označenom s „ne vrijedi za”.

53.   Odredišna carinarnica (i zemlja)

Upisati naziv carinarnice kojoj se roba treba predočiti kako bi se završio postupak provoza kroz Zajednicu. Odredišne carinarnice pojavljuju se na popisu „popis carinarnica nadležnih za postupke provoza Zajednicom ili zajedničke provozne postupke”.

Nakon imena carinarnice upisati oznaku Zajednice za državu članicu ili dotičnu zemlju.

54.   Mjesto i datum, potpis i ime deklaranta ili njegovog zastupnika

Podložno posebnim odredbama koje treba donijeti s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvornik vlastoručnog potpisa dotične osobe mora biti na primjerku koji ostaje u carinarnici izvoza/otpreme, čemu slijedi puno ime navedene osobe. Ako je dotična osoba pravna osoba, potpisnik nakon svog potpisa i punog imena mora dodati i svoju funkciju.

B.   Radnje na putu u postupku provoza

Od trenutka kada roba napusti izvoznu carinarnicu i/ili polaznu carinarnicu, do trenutka kada ona stigne u odredišnu carinarnicu, može se ukazati potreba da se određeni podaci dodaju na primjerke jedinstvene carinske deklaracije koja prati robu. Oni se odnose na radnje prijevoza i prijevoznik odgovoran za prijevozno sredstvo na koje se roba direktno utovara mora ih dodati dokumentu, ako i kada se postupci prijevoza obave. Podaci se dodaju čitkim rukopisom; u ovom slučaju obrazac se mora ispuniti tintom i tiskanim slovima.

Ove naznake tiču se sljedećih polja, samo na primjercima 4 i 5:

—

Pretovar: polje 55. Polje 55: Pretovari Prva tri retka ovog polja ispunjava prijevoznik kada se, u toku trajanja dotične radnje, roba pretovari s jednog prijevoznog sredstva na drugo ili iz jednog kontejnera u drugi. Treba napomenuti da, ako se roba pretovari, prijevoznik mora pristupiti nadležnim tijelima posebno ako se dokaže potrebnim pričvrstiti nove plombe, kako bi se u dokument o provozu Zajednicom unijele odgovarajuće napomene. Ako je carinska tijelo odobrilo pretovar bez nadzora, prijevoznik mora sam u dokument o provozu Zajednicom unijeti odgovarajuće napomene i dati ga na ovjeru nadležnim tijelima države članice u kojoj je obavljen pretovar.

—

Ostali slučajevi: polje 56. Polje 56: Ostali slučajevi tijekom prijevoza: Polje se ispunjava u skladu s postojećim obvezama prema postupku provoza kroz Zajednicu. Pored toga, ako je roba natovarena na polu-prikolicu i tijekom putovanja je promijenjeno samo vučno vozilo (bez pomicanja ili pretovara robe), u ovo polje se unosi registarski broj novog vučnog vozila. U takvim slučajevima nije potrebna ovjera nadležnog tijela.

C.   Formalnosti u vezi s carinskim postupcima pri uvozu

1.   Deklaracija

U prvi pododjel upisati „IMP”, „EU” ili „COM”, prema potrebi.

Pomoću odgovarajuće oznake Zajednice upisati vrstu deklaracije u drugi pododjel. Za države članice ta stavka nije obvezna.

Treće pododjel se ne ispunjava.

2.   Pošiljatelj/izvoznik

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (upisati puno ime i adresu pošiljatelja ili prodavatelja robe).

3.   Obrasci

Upisati broj seta u odnosu na ukupan broj upotrijebljenih setova obrasca ili dodatnih obrazaca. Ukoliko postoji jedan obrazac IM i dva obrasca IM/c, na obrascu IM naznačiti „1/3”, na prvom IM/c obrascu „2/3” i na drugom IM/c obrascu „3/3”.

Ako deklaracija obuhvaća samo jednu stavku (npr. treba se ispuniti samo polje „opis robe”) u polje 3 ne upisuje se ništa, ali u polje 5 se upisuje broj 1.

4.   Popisi pošiljaka

Upisati brojevima ukupan broj priloženih popisa pošiljaka, ukoliko postoje, ili opisnih trgovačkih lista koje je odobrilo nadležno tijelo.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

5.   Stavke

Upisati ukupan broj stavki koje je dotična osoba deklarirala u svim upotrijebljenim obrascima i dodatnim obrascima (ili popisima pošiljaka ili trgovačkim listama). Broj stavki mora odgovarati broju polja „opis robe” koja treba ispuniti.

6.   Ukupan broj paketa

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati ukupan broj paketa koji sačinjavaju predmetnu pošiljku.

7.   Referentni broj

Neobavezna stavka za korisnike, koja sadrži jedinstveni trgovački referentni broj kojeg je predmetnoj pošiljci dodijelila dotična osoba.

8.   Primatelj

Upisati puno ime i adresu osobe (osoba) ili trgovačkog društva (trgovačkih društava) kojoj se roba dostavlja. U slučaju zbirne pošiljke, države članice mogu propisati da se u to polje upiše riječ „razno”, a popis pošiljatelja priloži deklaraciji.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno za stavljanje robe u postupak carinskog skladištenja.

Što se tiče identifikacijskog broja, države članice mogu dopuniti napomenu korisnika i dodati identifikacijski broj kojeg su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge svrhe.

9.   Osoba odgovorna za financijsko namirivanje

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (osoba koja je odgovorna za prijenos sredstava vezanih za tu transakciju).

10.   Zemlja posljednje pošiljke

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

11.   Zemlja trgovanja/proizvodnje

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

12.   Podaci o vrijednosti

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (podaci koji se zahtijevaju za izračun poreza ili statističke vrijednosti za carinske potrebe).

13.   Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (podaci potrebni za obračunavanje poreza ili statističke vrijednosti za carinske svrhe).

14.   Deklarant ili zastupnik primatelja

Upisati puno ime i adresu dotične osobe ili trgovačkog društva u skladu s važećim odredbama. Ako su deklarant i primatelj ista osoba, upisati „primatelj”.

Što se tiče identifikacijskog broja, države članice mogu dopuniti napomenu korisnika i dodati identifikacijski broj kojeg su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge svrhe.

15.   Zemlja otpreme/izvoza

Upisati ime zemlje iz koje se roba izvozi. Države članice mogu odlučiti da se to polje ne ispuni ako zahtijevaju da se ispuni polje 15a.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja.

Pomoću odgovarajuće oznake Zajednice, u polje 15a upisati dotičnu zemlju.

Države članice mogu odlučiti da se to polje ne ispuni ako zahtijevaju da se ispuni polje 15.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja.

16.   Zemlja podrijetla

Podaci se mogu zahtijevati samo ako to odobrava zakon Zajednice.

Ukoliko deklaracija obuhvaća više stavki različitog podrijetla upisati „razno”. Države članice mogu odustati od ispunjavanja ovog polja kada zahtijevaju ispunjavanje polja 34. Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja u postupak s gospodarskim učinkom.

Države članice mogu odlučiti da se to polje ne ispuni ako zahtijevaju da se ispuni polje 34.

17.   Odredišna zemlja

Osim u slučajevima stavljanja predfinancirane robe u postupak carinskog skladištenja, ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati ime dotične države članice.

Pomoću odgovarajuće oznake Zajednice, u polje 17a upisati dotičnu državu članicu.

U polje 17b upisati odredišnu regiju robe.

18.   Identitet i nacionalnost prijevoznog sredstva pri dolasku

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati identitet, npr. registarski broj(-eve) ili naziv prijevoznog sredstva (kamion, brod, željeznički vagon, zrakoplov) na koje je roba direktno utovarena prilikom podnošenja carinarnici u kojoj se završavaju odredišne formalnosti i postupci, a iza toga upisati nacionalnost prijevoznog sredstva (ili vozila koje pokreće ostala ako postoji više prijevoznih sredstava) koristeći odgovarajuće oznake Zajednice. Na primjer, ako se koriste vučno vozilo i prikolica različitih registarskih brojeva, upisati registarski broj vučnog vozila i prikolice te nacionalnost vučnog vozila.

U slučaju poštanskih pošiljki ili prijevoza fiksnim instalacijama, registarski broj ili nacionalnost se ne upisuju.

U slučaju prijevoza željeznicom, nacionalnost se ne upisuje.

19.   Kontejner (Ctr)

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice navesti stanje pri prelasku vanjske granice Zajednice.

20.   Uvjeti isporuke

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajućih tarifnih brojeva i oznaka Zajednice navesti podatke o odgovarajućim uvjetima iz trgovačkog ugovora.

21.   Identitet i nacionalnost aktivnih prijevoznih sredstava koja prelaze granicu

U vezi s identitetom ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Ovo se polje mora ispuniti za nacionalnost prijevoznog sredstva, osim u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja. Međutim, u slučaju poštanskih pošiljki ili prijevoza željeznicom ili prijevoza fiksnim instalacijama, registarski broj i nacionalnost ne upisuju se.

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati vrstu (kamion, brod, željeznički vagon, zrakoplov) aktivnog prijevoznog sredstva koje prelazi vanjsku granicu Zajednice, a iza istog upisati identitet npr. registarski broj i nacionalnost.

U slučaju kombiniranog prijevoza ili kada se koristi više prijevoznih sredstava, aktivnim prijevoznim sredstvom se smatra ono koje pokreće cijeli taj skup vozila. Na primjer, ukoliko se kamion nalazi na brodu, aktivno prijevozno sredstvo je brod; ukoliko se radi o vučnom vozilu i prikolici, aktivno prijevozno sredstvo je vučno vozilo.

22.   Valuta i ukupni fakturirani iznos

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajuće oznake Zajednice upisati valutu na koju glasi ugovor, a poslije toga i fakturirani iznos za svu prijavljenu robu.

23.   Devizni tečaj

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (važeći devizni tečaj između valute računa i valute dotične države članice).

24.   Vrsta transakcije

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Uporabom odgovarajućih brojeva i oznaka Zajednice navesti podatke o odgovarajućim uvjetima iz trgovačkog ugovora.

25.   Način prijevoza na granici

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati način prijevoza koji odgovara aktivnom prijevoznom sredstvu na kojem je roba stupila na carinsko područje Zajednice. Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja.

26.   Način prijevoza u unutarnjosti

Ispunjavanje ovog polja do 31. prosinca 1994. za države članice nije obvezno. Nakon tog datuma, države članice to polje moraju obvezno ispuniti.

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice navesti način prijevoza pri dolasku.

27.   Mjesto istovara

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati, oznakama ako su predviđene, mjesto na kojem se roba istovari s aktivnog prijevoznog sredstva na kojem je prešla granicu Zajednice.

28.   Financijski i bankovni podaci

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (prijenos sredstava povezanih s predmetnim postupkom. Podatci o financijskim formalnostima i postupku te o bankovnim pozivanjima).

29.   Ulazna carinarnica

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati naziv carinarnice preko koje je roba ušla na carinsko područje Zajednice.

30.   Lokacija robe

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno.

Upisati točnu lokaciju gdje roba može biti pregledana.

31.   Pakiranja i opis robe - oznake i brojevi - kontejner broj(-evi) - broj i vrsta

Upisati oznake, brojeve, količinu i vrstu pakiranja ili, u slučaju nepakirane robe, upisati broj takve robe obuhvaćene deklaracijom ili riječ „rasuto”, prema potrebi, zajedno s podacima potrebnim za prepoznavanje robe. Opis robe predstavlja uobičajeni trgovački opis. Osim za robu koja nije iz Zajednice, robu stavljenu u postupak carinskog skladištenja u skladištu tipa A, B, C, E ili F ovaj opis mora biti izražen izrazima dovoljno preciznim kako bi omogućili neposredno i očigledno prepoznavanje i razvrstavanje. Ovo polje također mora sadržavati podatke koje zahtijeva bilo koje posebno pravilo (npr. PDV, trošarine). Ako se koriste kontejneri, njihove identifikacijske oznake se također upisuju u ovo polje.

Kada se u polje 16 (zemlja podrijetla) upisuje riječ „razno” države članice mogu odlučiti da se ovdje upiše zemlja podrijetla predmetne robe, u granicama zakonodavstva Zajednice.

32.   Broj stavke

Upisati broj predmetne stavke u odnosu na ukupan broj predmeta prijavljenih u upotrijebljenim obrascima i dodatnim obrascima, kako je opisano u napomeni za polje 5.

Ako deklaracija obuhvaća samo jednu stavku robe, države članice mogu predvidjeti da to polje ostane prazno, ako je u polje 5 upisan broj 1.

33.   Tarifna oznaka

Upisati brojčanu oznaku koja odgovara predmetnoj stavci. Države članice mogu predvidjeti da se u zadnji pododjel s desna unese posebna nomenklatura u vezi s trošarinom.

34.   Oznaka zemlje podrijetla

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice u polje 34a upisuje se oznaka zemlje koja je navedena u polju 16. Kada se u polje 16 upisuje riječ „razno” upisati oznaku zemlje koja odgovara zemlji podrijetla predmetne stavke.

Države članice mogu ne zahtijevati ispunjavanje polja 34 ako zahtijevaju ispunjavanje polja 16, osim ukoliko to polje ne sadrži riječ „razno”.

Ispunjavanje polja 34 za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja.

35.   Bruto težina (kg)

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno. Upisati bruto težinu robe opisane u ogovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Bruto težina je ukupna težina robe sa svom njezinom ambalažom, osim kontejnera i druge prijevozne opreme.

36.   Povlastica

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (bilo koja povlaštena pristojba koja se primjenjuje).

37.   Postupak

Uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice upisati postupak za koji se roba prijavljuje na odredištu.

38.   Neto težina

Upisati neto težinu robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Neto težina je težina robe bez ambalaže.

39.   Kvota

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (primjena pravila o kvotama, prema potrebi).

40.   Skraćena deklaracija/prethodna isprava

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (referentni podaci bilo koje skraćene deklaracije upotrijebljene u državi članici uvoza ili isprava koje se odnose na prijašnji upravni postupak).

41.   Dopunske jedinice

Koristiti prema potrebi u skladu s nomenklaturom robe. Upisati količinu predmetne stavke, izraženu u jedinici koja je propisana u nomenklaturi robe. Ispunjavanje ovog polja je za države članice obvezno u slučaju puštanja robe u slobodni promet ili stavljanja u bilo koji carinski postupak osim carinskog skladištenja. Međutim, ispunjavanje ovog polja je za države članice također obvezno u slučaju stavljanja predfinancirane robe u postupak carinskog skladištenja.

42.   Cijena stavke

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (upisati iznos uključen u cijenu unesenu u polje 22 koje se odnosi na predmetnu stavku).

43.   Metoda vrednovanja

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (podaci koji se zahtijevaju za izračun poreza ili statističke vrijednosti za carinske potrebe).

44.   Dodatne informacije, priložene isprave, uvjerenja i odobrenja

Upisati podatke u skladu sa svim primjenjivim posebnim pravilima, zajedno s referentnim podacima o dokumentima koji se prilažu uz deklaraciju uključujući serijske brojeve bilo kojeg kontrolnog primjerka T5. Pododjel „Oznaka dodatnih informacija (DI)” ne smije se ispunjavati.

45.   Ispravka

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (podaci koji se zahtijevaju za izračun poreza ili statističke vrijednosti za carinske potrebe).

46.   Statistička vrijednost

Upisati statističku vrijednost izraženu u valuti koju odredi odredišna država članica, u skladu s važećim odredbama Zajednice.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno u slučaju stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja.

47.   Obračun poreza

Upisati poreznu osnovicu (vrijednost, težinu ili ostalo). Države članice mogu zahtijevati vrstu poreza, stopu carine ili primjenjivi porez i odabrani način plaćanja te, samo za informativne potrebe, iznos svake vrste naplativog poreza i ukupni porez za predmetnu stavku, kako je obračunala dotična osoba.

U deklaraciji za stavljanje robe koja nije iz Zajednice u postupak carinskog skladištenja u skladištu tipa D naznačiti samo poreznu osnovicu.

U svakom retku se, uporabom odgovarajućih oznaka Zajednice, treba prikazati sljedeće, kako se zahtijeva:

—	vrstu poreza (npr. uvozna carina, PDV),

—	poreznu osnovicu,

—	stopu primjenjivog poreza,

—	iznos plativog poreza,

—	odbrani način plaćanja (NP).

48.   Odgoda plaćanja

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obvezno (referentni podaci iz predmetnog odobrenja; odgoda plaćanja ovdje se odnosi na odgodu plaćanja carinskih pristojbi i na porezni kredit).

49.   Oznaka skladišta

Ako je potrebno, upisati identifikacijski broj skladišta, kojem slijede slova koja prethode broju odobrenja kojima se identificira država članica izdavanja.

Ispunjavanje ovog polja za države članice nije obavezno u slučaju puštanja robe u slobodni promet i stavljanja u neki drugi carinski postupak, a ne carinsko skladištenje ili vanjsku proizvodnju iz carinskog skladišta.

54.   Mjesto i datum, potpis i ime deklaranta ili njegovog zastupnika

Podložno posebnim odredbama koje treba donijeti s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvornik vlastoručnog potpisa dotične osobe mora biti na primjerku koji ostaje u odredišnoj carinarnici, čemu slijedi puno ime navedene osobe. Ako je navedena osoba pravna osoba, potpisnik nakon svoga potpisa i punog imena mora dodati i svoju funkciju.

NASLOV III.

Napomene u vezi s dodatnim obrascima

A.	Dodatni obrasci trebaju se upotrebljavati samo ako deklaracija obuhvaća više od jedne stavke (npr. polje 5). Moraju se predočiti zajedno s obrascem IM, EX, EU ili COM.

B.

Upute iz glave I. i II. također se primjenjuju na dodatne obrasce. Međutim: — prvi pododjel polja 1. mora sadržavati kraticu IM/c, EX/c ili EU/c (ili, prema potrebi, COM/c); taj prvi pododjel mora se ostaviti prazan ako se obrazac upotrebljava samo za provoz kroz Zajednicu, u tom slučaju se kratica koja označava status robe u smislu postupka provoza Zajednicom treba upisati u treći pododjel ovog polja, — ispunjavanje polja 2/8 za države članice nije obvezno i u njemu se treba navesti samo ime i identifikacijski broj, ako postoji, dotične osobe, — dio „sažetak” u polju 47 odnosi se na konačni sažetak svih stavki obuhvaćenih upotrijebljenim obrascima IM i IM/c,EX i EX/c, EU i EU/c ili COM i COM/c. Stoga se upotrebljava samo na zadnjem obrascu IM/c, EX/c, EU/c ili COM/c, koji su priloženi dokumentu IM, EX, EU ili COM, kako bi se prikazao ukupni iznos s obzirom na vrstu poreza i sveukupni zbroj svih plativih pristojbi.

C.	Ako se upotrebljavaju dodatni obrasci, treba precrtati ona polja „opis robe” koja nisu bila ispunjena kako bi se spriječila naknadna uporaba.

---

PRILOG 38.

OZNAKE KOJE SE KORISTE U OBRASCIMA

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 402/2006 SL L 70, 9.3.2006., str. 35.

---

PRILOG 39.

POPIS NAFTNIH PROIZVODA NA KOJE SE PRIMJENJUJU UVJETI ZA UVOZ ROBE S POVOLJNIJOM CARINOM ZBOG NJIHOVE UPORABE U POSEBNE SVRHE

Oznaka KN	Naziv robe
ex Poglavlje 27.: Razno	Neki primjeri navedeni u dodatnim napomenama 4.(n) i 5.
2707	Ulja i drugi proizvodi destilacije katrana kamenog ugljena na visokoj temperaturi; slični proizvodi u kojih je težina aromatskih sastojaka veća od mase nearomatskih sastojaka:
2707 10	– Benzol:
2707 10 90	– – Za ostale namjene
2707 20	– Toluol:
2707 20 90	– – Za ostale namjene
2707 30	– Ksilol:
2707 30 90	– – Za ostale namjene
2707 50	– Mješavine ostalih aromatskih ugljikovodika, od kojih 65 % ili više volumena (uključujući gubitke) predestilira na temperaturi do 250 °C, po metodi ASTM D-86:
	– – Za ostale namjene:
2707 50 91	– – – Solventna nafta
2707 50 99	– – – Ostalo
	– Ostalo:
2707 99	– – Ostalo:
	– – – Ostalo:
2707 99 91	– – – – Za dobivanje proizvoda iz tarifnog broja 2803
2710	Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, s masenim udjelom od 70 % ili više naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja:
	– Laka ulja:
2710 00 11	– – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 00 15	– – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 00 11
	– Srednja ulja:
2710 00 41	– – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 00 45	– – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 00 41
	– Teška ulja:
	– – Plinska ulja:
1710 00 61	– – – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 00 65	– – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 00 61
	– – Loživa ulja:
2710 00 71	– – – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 00 75	– – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 00 71
	– – Ulja za podmazivanje; ostala ulja:
2710 00 91	– – – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 00 93	– – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 00 91
2710 00 95	– – – Za miješanje u skladu s uvjetima iz dodatnih napomena 6. uz poglavlje 27.
2711	Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici:
	– Ukapljeni:
2711 12	– – Propan:
	– – – Propan čistoće ne manje od 99 %:
2711 12 19	– – – – Za ostale namjene
	– – – Ostalo:
2711 12 91	– – – – Za uporabu u specifičnim procesima
2711 12 93	– – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2711 12 91
2711 13	– – Butani:
2711 13 10	– – – Za uporabu u specifičnim procesima
2711 13 30	– – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2711 13 10
2712	Vazelin; parafinski vosak, mikrokristalni naftni vosak, prešani parafini, ozokerit, vosak mrkog ugljena, vosak od treseta, drugi mineralni voskovi i slični proizvodi dobiveni sintezom ili drugim postupcima, obojeni ili ne:
2712 90	– Ostalo:
	– – Ostalo:
	– – – Sirovi:
2712 90 31	– – – – Za uporabu u specifičnim procesima
2712 90 33	– – – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2712 90 31
2713	Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte ili ulja od bitumenskih minerala:
2713 90	– Drugi ostaci od nafte ili od ulja dobivenih iz bitumenskih minerala:
2713 90 10	– – Za dobivanje proizvoda iz tarifnog broja 2803
Poglavlje 29.	Organski kemijski proizvodi
2901	Aciklički ugljikovodici:
2901 10	– Zasićeni:
2901 10 90	– – Za ostale namjene
2902	Ciklički ugljikovodici:
2902 20	– Benzen:
2902 20 90	– – Za ostale namjene
2902 30	– Toluen:
2902 30 90	– – Za ostale namjene
2902 44	– – Izomeri ksilena u mješavini:
2902 44 90	– – – Za ostale namjene

---

PRILOG 40.

DIO I.

POPIS PROIZVODA NAMIJENJENIH ZA ZRAKOPLOVE, BRODOVE I PLATFORME ZA BUŠENJE ILI PROIZVODNJU NA KOJE SE PRIMJENJUJU UVJETI ZA UVOZ S POVOLJNIJIM TARIFNIM POSTUPANJEM ZBOG NJIHOVE UPORABE U POSEBNE SVRHE

Brojevi oznake	Naziv robe
	ODSJEK A
8407	Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećica s pravocrtnim i rotacijskim kretanjem klipa:
8407 10	– Motori za zrakoplove:
8407 10 90	– – Ostali (1)
8409	Dijelovi pogodni za uporabu isključivo ili uglavnom s motorima iz tarifnog broja 8407 ili 8408:
8409 10	– Motori za zrakoplove:
8409 10 90	– – Ostali (1)
8411	Turbomlazni motori, turbopropelerni motori i druge plinske turbine: – Turbomlazni motori:
8411 11	– – Sa silom potiska ne većom od 25 kN:
8411 11 90	– – – Ostali (1)
8411 12	– – Sa silom potiska većom od 25 kN:
8411 12 90	– – – Ostali (1)
	– Turbopropelerni motori:
8411 21	– – Snage ne veće od 1 100 kW:
8411 21 90	– – – Ostali (1)
8411 22	– – Snage veće od 1 100 kW:
8411 22 90	– – – Ostali (1)
	– Dijelovi:
8411 91	– – Turbomlaznih ili turbopropelernih motora:
8411 91 90	– – – Ostalo (1)
8412	Ostali motori i pogonski strojevi
8412 10	– Reaktivni motori, osim turbomlaznih:
8412 10 90	– – Ostali (1)
8412 90	– Dijelovi:
	– – Ostalo:
8412 90 30	– – – Reaktivnih motora, osim turbomlaznih (1)
8803	Dijelovi proizvoda iz tarifnih brojeva 8801 i 8802:
8803 10	– Zračni vijci (propeleri) i rotori i njihovi dijelovi
8803 10 90	– – Ostali (1)
8803 20	– Stajni trapovi i njihovi dijelovi:
8803 20 90	– – Ostali (1)
8803 30	– Ostali dijelovi zrakoplova ili helikoptera:
8803 30 90	– – Ostali (1)
8803 90	– Ostali:
	– – ostali:
8803 90 99	– – – Ostali (1)
	ODSJEK B:
Razno	Proizvodi navedeni u Odsjeku II. B „ Uvodnih odredaba” kombinirane nomenklature, osim civilnog zrakoplovstva i zemaljskih simulatora letenja
	ODSJEK C
Razno	Proizvodi za izgradnju, održavanje i popravak zrakoplova, obuhvaćeni autonomnim tarifnim suspenzijama Zajednice

DIO II.

Brojevi oznake	Naziv robe
	ODSJEK A
Razno	Proizvodi namijenjeni ugradnji u brodove, brodice ili druga plovila iz podbrojeva 8901 10 10, 8901 20 10, 8910 30 10, 8901 90 10, 8902 00 11, 8902 00 19, 8903 91 10, 8903 92 10, 8904 00 10, 8904 00 91, 8905 10 10, 8905 90 10, 8906 00 10, 8906 00 91 kombinirane nomenklature za njihovu izgradnju, popravak, održavanje ili konverziju ili za opremanje takvih brodova, brodica ili drugih plovila (odsjek II. A Uvodnih odredaba i podbrojevi 8408 10 10 do 8408 10 90 kombinirane nomenklature).
	ODSJEK B:
Razno	Proizvodi iz odsjeka II.A.2 „Uvodnih odredaba” kombinirane nomenklature.

---

(1)  To uključuje samo uvezene dijelove i one za opremu zrakoplova uvezene bez carine ili izgrađene u Zajednici.

---

PRILOG 41.

POPIS ROBE NA KOJU SE, POZIVANJEM NA ČLANKE 291. DO 304., UVJETI ZA UVOZ S POVOLJNIJIM TARIFNIM POSTUPANJEM ZBOG NJIHOVE UPORABE U POSEBNE SVRHE NE PRIMJENJUJU

Brojevi oznake	Naziv robe
0101 11 00	Konji: čistokrvne i rasplodne životinje
0102 10 00	Žive životinje vrste goveda: čistokrvne rasplodne životinje
ex 0102 90 10 ex 0102 90 35 ex 0102 90 37	Mladi muške životinje domaće vrste, za tov, žive mase 300 kg ili manje
0103 10 00	Žive svinje: čistokrvne rasplodne životinje
0104	Žive ovce i koze:
0104 10 10	– Ovce: čistokrvne rasplodne životinje
0104 20 10	– Koze: čistokrvne rasplodne životinje
ex 0201	Meso „visoke kakvoće”, uvezeno unutar granica globalne godišnje carinske kvote Zajednice
ex 0202	Meso „visoke kakvoće”, uvezeno unutar granica globalne godišnje carinske kvote Zajednice
ex 0202 20 30 ex 0202 30 10 ex 0202 30 50 ex 0202 30 90	Meso za preradu podložno članku 14. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 805/68 (1)
0402 29 11	Posebno mlijeko za dojenčad, s više od 10 masenih % masti, u hermetički zatvorenoj ambalaži neto sadržaja do uključno 500 g
ex 0406 90 13 do 9099	Ostali sir
ex 0407 10 11 i 0407 00 19	Jaja za leženje od pura, gusaka ili ostale peradi
1701 11 10 i 1701 12 10	Sirovi šećer od šećerne trske ili šećerne repe, za rafiniranje

---

(1)  SL L 148, 28.6.1968., str. 24.

---

PRILOG 42.

ŽUTA NALJEPNICA

---

PRILOG 43.

EUROPSKA ZAJEDNICA

EUROPSKA ZAJEDNICA

---

PRILOG 44.

NAPOMENE

(koje se nalaze na 2. str. korica knjižice)

1.	Ova knjižica sadrži 10 obrazaca, svaki se sastoji od izvornika i kopije.

2.

Obrasci moraju biti ispunjeni pisaćim strojem ili čitko rukom; ako se ispunjavaju rukom, moraju biti napisani tintom i tiskanim slovima. Brisanje i ispravke nisu dozvoljeni. Izmjene i vrše se precrtavanjem netočnih podataka i dodavanjem onih koji se zahtijevaju prema potrebi. Svaku takvu izmjenu mora parafirati osoba koja je potpisala deklaraciju koja ih sadrži.

3.	— Polja 1 i 3 obrasca treba ispuniti na jeziku na kojemu je tiskan obrazac, — polja 4 do 11 obrasca treba ispuniti na jednom od službenih jezika Zajednice.

4.

Kapetan plovila koje je izvršilo ulov mora ispuniti polja 4, 5 i 8 izvornika i kopije obrasca: (a) kad god istovari ulov u državi članici koja nije ona država kojoj njegovo plovilo pripada; (b) kad god pretovari ulov na drugo plovilo države članice; (c) kad god istovari ulov u zemlji ili na području izvan Zajednice.

5.

Ako je ulov prerađen na plovilu koje je izvršilo ulov ili konačni proizvodi potpadaju pod tarifni broj 15.04 (masti i ulja riba ili morskih sisavaca) ili 23.01 (brašna i krupica od riba, rakova ili mekušaca) Zajedničke carinske tarife, kapetan plovila mora ispuniti polja 4 do 7 izvornika i kopije obrasca.

6.	Ako su ulov ili konačni proizvodi navedeni gore pod 5. pretovareni na moru, treba ispuniti polje 9 izvornika i kopije obrasca. Ovo polje moraju potpisati dva odnosna kapetana, a izvornik dobiva kapetan plovila na koje su bili pretovareni ulov ili konačni proizvodi.

7.	Ako je ulov prerađen, kako je navedeno gore pod 5, na plovilu na koje je bio pretovaren, kapetan ovog plovila mora ispuniti polja 6, 7 i 10 izvornika obrasca koji mu je dao kapetan plovila koje je izvršilo ulov.

8.

Ako su ulov ili konačni proizvodi navedeni gore pod 5 pretovareni po drugi put ili ako su pretovareni konačni proizvodi navedeni gore pod 7, treba ispuniti polje 11 izvornika obrasca. Ovo polje moraju potpisati dva odnosna kapetana, a izvornik dobiva kapetan plovila na koje su bili pretovareni ulov ili konačni proizvodi.

9.	Izvornik obrasca mora se predočiti carinskim tijelima države članice u kojoj su ulov ili konačni proizvodi na koje se odnosi prijavljeni za unos u carinski postupak. U slučaju pretovara, mora se dati kapetanu plovila na koje su bili pretovareni ulov ili konačni proizvodi.

10.	Knjižicu treba predočiti carinskim tijelima kad god se ribarsko plovilo vraća u svoju luku upisa ili matičnu luku, ako je knjižica bila upotrebljavana od polaska. Knjižicu također treba predočiti kad god to carinska tijela zahtijevaju.

11.	Knjižica se mora vratiti carinskim tijelima koja su je izdala ako plovilo na koje se knjižica odnosi više ne ispunjava utvrđene uvjete ili ako su iskorišteni svi primjerci sadržani u knjižici.

---

PRILOG 45.

---

PRILOG 46.

---

PRILOG 47.

---

PRILOG 48.

PROVOZ ZAJEDNICOM

ZAJEDNIČKO OSIGURANJE

(Zajedničko osiguranje koje obuhvaća nekoliko postupaka provoza Zajednicom)

I.   Obveza jamca

1.

Dolje potpisani (1) … … s prebivalištem u (2) … … ovime solidarno jamči, u jamstvenoj carinarnici … do najvećeg iznosa od … za Kraljevinu Belgiju, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemačku, Helensku Republiku, Kraljevinu Španjolsku, Francusku Republiku, Irsku, Talijansku Republiku, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Kraljevinu Nizozemsku, Portugalsku Republiku, Ujedinjenu Kraljevinu Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku, za svaki iznos za koji glavni obveznik (3) … … je ili može postati odgovoran zbog prekršaja ili nepravilnosti počinjenih tijekom ili u vezi s postupkom provoza Zajednicom kojeg vrši navedena osoba, uključujući davanja, poreze, poljoprivredne namete i ostale naknade - osim novčanih kazni - za sve neposredne i posredne odgovornosti, troškove i nepredviđene izdatke.

2.

Dolje potpisani se obvezuje platiti tražene iznose do gore navedenog maksimalnog iznosa na prvi pisani zahtjev nadležnih tijela država iz stavka 1. i bez mogućnosti odlaganja plaćanja traženih iznosa duže od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako on ili ona ili bilo koja druga dotična osoba prije isteka toga roka nadležnim tijelima ne dokaže da je postupak provoza Zajednicom izvršen bez prekršaja ili nepravilnosti u smislu stavka 1. Nadležna tijela mogu, na zahtjev dolje potpisanog i iz bilo kojih razloga koji se priznaju kao valjani, produljiti razdoblje u kojem je dolje potpisani dužan platiti tražene iznose i više od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za plaćanje. Troškovi nastali kao rezultat odobravanja tog dodatnog roka, naročito kamate, moraju se obračunati tako da iznos bude jednak onom koji bi bio naplaćen pod sličnim okolnostima na novčanom ili financijskom tržištu u predmetnoj državi. Ovaj iznos se ne može umanjiti za bilo koji iznos koji je već plaćen pod uvjetima ovog obvezivanja osim ako se od dolje potpisanog zatraži da plati dug koji se pojavi tijekom postupka provoza Zajednicom koji je započet prije primitka prethodnoga zahtjeva za plaćanje ili u roku od 30 dana nakon toga.

3.

Ova obveza vrijedi od dana kada je prihvati jamstvena carinarnica. To osiguranje može u bilo kojem trenutku otkazati dolje potpisani ili država na čijem području se nalazi jamstvena carinarnica. Otkazivanje stupa na snagu 16-og dana nakon što je o tome obaviještena druga stranka. Dolje potpisani ostaje odgovoran za plaćanje iznosa koji nastaju s obzirom na postupak provoza Zajednicom obuhvaćenih ovom obvezom, a koji su započeli prije nego je otkazivanje stupilo na snagu, čak i ako je zahtjev za plaćanje podnesen nakon toga datuma.

4.

U smislu ove obveze dolje potpisani daje svoju službenu adresu (4), koja je (5) … … i, u svakoj od drugih država navedenih u stavku 1., adresu zastupnika: Dolje potpisani potvrđuje da se svi dopisi i obavijesti i sve formalnosti ili postupci u vezi s ovom obvezom naslovljeni na jednu od službenih adresa ili pisanim putem sastavljeni na jednu od službenih adresa prihvaćaju kako je propisno dostavljeno dolje potpisanom. Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima u kojima ima službenu adresu. Dolje potpisani obvezuje se zadržati svoju službenu adresu ili, ako mora promijeniti jednu ili više navedenih adresa, o tome unaprijed obavijestiti jamstvenu carinarnicu.

Sastavljeno u … , dana …

… (Potpis) (6)

II.   Prihvaćanje jamstvene carinarnice

Jamstvena carinarnica …

Jamčeva obveza prihvaćena je dana …

… (Pečat i potpis)

---

(1)  Prezime i ime ili naziv poduzeća.

(2)  Puna adresa.

(3)  Prezime i ime ili naziv poduzeća te puna adresa glavnog obveznika.

(4)  Ako, u zakonu države, nema odredbe o službenoj adresi jamac imenuje, u svakoj državi iz stavka 1., zastupnika ovlaštenog za primanje priopćenja naslovljenih na njega. Sudovi u mjestima u kojima se nalazi službena adresa jamca ili njegovih zastupnika nadležni su za sporove u vezi s tim jamstvom. Potvrda u drugom podstavku i obvezivanje u četvrtom podstavku stavka 4. moraju se uskladiti.

(5)  Puna adresa.

(6)  Potpisu mora prethoditi sljedeće na vlastoručnom rukopisu potpisnika: „Jamstvo za iznos u visini od …”, pri čemu iznos mora biti napisan u cijelosti.

---

PRILOG 49.

PROVOZ ZAJEDNICOM

POJEDINAČNO OSIGURANJE

(Jamstvo koje obuhvaća jedan postupak provoza Zajednicom)

I.   Obveza jamca

1.

Dolje potpisani (1) … … s prebivalištem u (2) … … ovime solidarno jamči, u jamstvenoj carinarnici … za Kraljevinu Belgiju, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemačku, Helensku Republiku, Kraljevinu Španjolsku, Francusku Republiku, Irsku, Talijansku Republiku, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Kraljevinu Nizozemsku, Portugalsku Republiku, Ujedinjenu Kraljevinu Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku, za svaki iznos za koji glavni obveznik (3) … … je ili može postati odgovoran naprijed navedenim državama zbog prekršaja ili nepravilnosti počinjenih tijekom ili u vezi s postupkom provoza Zajednicom kojeg obavlja navedena osoba iz polazne carinarnice … u odredišnu carinarnicu … s obzirom na robu imenovanu u daljnjem tekstu, uključujući davanja, poreze, poljoprivredne namete i ostale naknade - osim novčanih kazni - za sve neposredne i posredne odgovornosti, troškove i nepredviđene izdatke.

2.

Dolje potpisani se obvezuje platiti tražene iznose do gore navedenog maksimalnog iznosa na prvi pisani zahtjev nadležnih tijela država iz stavka 1. i bez mogućnosti odlaganja plaćanja traženih iznosa duže od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako on ili ona ili bilo koja druga dotična osoba prije isteka toga roka nadležnim tijelima ne dokaže da je postupak provoza Zajednicom izvršen bez prekršaja ili nepravilnosti u smislu stavka 1. Nadležna tijela mogu, na zahtjev dolje potpisanog i iz bilo kojih razloga koji se priznaju kao valjani, produljiti razdoblje u kojem je dolje potpisani dužan platiti tražene iznose i više od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za plaćanje. Troškovi nastali kao rezultat odobravanja tog dodatnog roka, naročito kamate, moraju se obračunati tako da iznos bude jednak onom koji bi bio naplaćen pod sličnim okolnostima na novčanom ili financijskom tržištu u predmetnoj državi.

3.	Ova obveza vrijei od dana kada je prihvati polazna carinarnica.

4.

U smislu ovog obvezivanja dolje potpisani daje svoju službenu adresu (4), koja je (5) … … i, u svakoj od drugih država navedenih u stavku 1., adresu zastupnika: Dolje potpisani potvrđuje da se svi dopisi i obavijesti i sve formalnosti ili postupci u vezi s ovom obvezom naslovljeni na jednu od službenih adresa ili pisanim putem sastavljeni na jednu od službenih adresa prihvaćaju kako je propisno dostavljeno dolje potpisanom. Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima u kojima ima službenu adresu. Dolje potpisani obvezuje se zadržati svoju službenu adresu ili, ako mora promijeniti jednu ili više navedenih adresa, o tome unaprijed obavijestiti jamstvenu carinarnicu.

Sastavljeno u … , dana …

… (Potpis) (6)

II.   Prihvaćanje polazne carinarnice

Jamstvena carinarnica …

Jamčeva obveza prihvaćena je dana …

koja pokriva postupak provoza Zajednicom obuhvaćen ispravom T1/T2 (7) izdanom dana …

pod br. …

… (Pečat i potpis)

---

(1)  Prezime i ime ili naziv tvrtke.

(2)  Puna adresa.

(3)  Prezime i ime ili naziv poduzeća te puna adresa glavnog obveznika.

(4)  Ako, u zakonu države, nema odredbe o službenoj adresi jamac imenuje, u svakoj državi iz stavka 1., zastupnika ovlaštenog za primanje priopćenja naslovljenih na njega. Sudovi u mjestima u kojima se nalazi službena adresa jamca ili njegovih zastupnika nadležni su za sporove u vezi s tim jamstvom. Potvrda u drugom podstavku i obvezivanje u četvrtom podstavku stavka 4. moraju se uskladiti.

(5)  Puna adresa.

(6)  Potpisu mora prethoditi sljedeće na vlastoručnom rukopisu potpisnika: „Jamstvo za iznos u visini od …”, pri čemu iznos mora biti napisan u cijelosti.

(7)  Nepotrebno precrtati

---

PRILOG 50.

PROVOZ KROZ ZAJEDNICU

PAUŠALNO OSIGURANJE

(Sustav paušalnog osiguranja)

I.   Obveza jamca

1.

Dolje potpisani (1) … … s prebivalištem u (2) … … ovime solidarno jamči, u jamstvenoj carinarnici … … za Kraljevinu Belgiju, Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemačku, Helensku Republiku, Kraljevinu Španjolsku, Francusku Republiku, Irsku, Talijansku Republiku, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Kraljevinu Nizozemsku, Portugalsku Republiku, Ujedinjenu Kraljevinu Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku, za svaki iznos za koji glavni obveznik može biti ili će postati odgovoran naprijed navedenim državama zbog prekršaja ili nepravilnosti počinjenih tijekom ili u vezi s postupkom provoza Zajednicom uključujući pristojbe, poreze, poljoprivredne namete i ostale naknade - osim novčanih kazni - za sve neposredne i posredne odgovornosti, troškove i nepredviđene izdatke za koje je dolje potpisani pristao biti odgovoran izdavanjem jamstvenog kupona do najvišeg iznosa od 7 000 ECU-a po jamstvenom kuponu.

2.

Dolje potpisani se obvezuje platiti tražene iznose do gore navedenog maksimalnog iznosa na prvi pisani zahtjev nadležnih tijela država iz stavka 1. i bez mogućnosti odlaganja plaćanja traženih iznosa duže od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ako on ili ona ili bilo koja druga dotična osoba prije isteka toga roka nadležnim tijelima ne dokaže da je postupak provoza Zajednicom izvršen bez prekršaja ili nepravilnosti u smislu stavka 1. Nadležna tijela mogu, na zahtjev dolje potpisanog i iz bilo kojih razloga koji se priznaju kao valjani, produljiti razdoblje u kojem je dolje potpisani dužan platiti tražene iznose i više od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za plaćanje. Troškovi nastali kao rezultat odobravanja tog dodatnog roka, naročito kamate, moraju se obračunati tako da iznos bude jednak onom koji bi bio naplaćen pod sličnim okolnostima na novčanom ili financijskom tržištu u predmetnoj državi.

3.

Ova obveza vrijedi od dana kada je prihvati jamstvena carinarnica. To osiguranje može u bilo kojem trenutku otkazati dolje potpisani ili država na čijem području se nalazi jamstveni ured. Otkazivanje stupa na snagu 16-og dana nakon što je o tome obaviještena druga stranka. Dolje potpisani ostaje odgovoran za plaćanje iznosa koji nastaju s obzirom na postupak provoza Zajednicom obuhvaćenih ovom obvezom, a koji su započeli prije nego je otkazivanje stupilo na snagu, čak i ako je zahtjev za plaćanje podnesen nakon toga datuma.

4.

U smislu ove obveze dolje potpisani daje svoju službenu adresu (3), koja je (4) … … i, u svakoj od drugih država navedenih u stavku 1., adresu zastupnika: Dolje potpisani potvrđuje da se svi dopisi i obavijesti i sve formalnosti ili postupci u vezi s ovom obvezom naslovljeni na jednu od službenih adresa ili pisanim putem sastavljeni na jednu od službenih adresa prihvaćaju kako je propisno dostavljeno dolje potpisanom. Dolje potpisani potvrđuje nadležnost sudova u mjestima u kojima ima službenu adresu. Dolje potpisani obvezuje se zadržati svoju službenu adresu ili, ako mora promijeniti jednu ili više navedenih adresa, o tome unaprijed obavijestiti jamstvenu carinarnicu.

Sastavljeno u … , dana …

… (Potpis) (5)

II.   Prihvaćanje jamstvene carinarnice

Jamstvena carinarnica …

Jamčeva obveza prihvaćena je dana …

…

… (Pečat i potpis)

---

(1)  Prezime i ime ili naziv poduzeća.

(2)  Puna adresa.

(3)  Ako, u zakonu države, nema odredbe o službenoj adresi jamac imenuje, u svakoj državi iz stavka 1., zastupnika ovlaštenog za primanje priopćenja naslovljenih na njega. Sudovi u mjestima u kojima se nalazi službena adresa jamca ili njegovih zastupnika nadležni su za sporove u vezi s tim jamstvom. Potvrda u drugom podstavku i obvezivanje u četvrtom podstavku stavka 4. moraju se uskladiti.

(4)  Puna adresa.

(5)  Potpisu mora prethoditi sljedeće na vlastoručnom rukopisu potpisnika: „Jamstvo za iznos u visini od …”, pri čemu iznos mora biti napisan u cijelosti.

---

PRILOG 51.

---

PRILOG 52.

POPIS ROBE KOJA PRILIKOM PRIJEVOZA DOVODI DO POVEĆANJA PAUŠALNOG OSIGURANJA

Oznaka HS-a	Naziv	Količina koja odgovara standardnom iznosu od 7 000 ECU-a
1	2	3
ex ex 0102	Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja	4 000 kg
ex ex 0103	Žive svinje, osim čistokrvnih rasplodnih životinja	5 000 kg
ex ex 0104	Žive ovce ili koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja	6 000 kg
0201	Goveđe meso, svježe ili rashlađeno	2 000 kg
0202	Goveđe meso, smrznuto	3 000 kg
0203	Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	4 000 kg
0204	Ovčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto	3 000 kg
ex ex 0210	Goveđe meso, soljeno, u salamuri, sušeno ili dimljeno	3 000 kg
0402	Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima	5 000 kg
0405	Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka	3 000 kg
0406	Sir i skuta	3 500 kg
ex ex 0901	Kava, nepržena, s kofeinom ili bez	3 000 kg
ex ex 0901	Kava, pržena, s kofeinom ili bez	2 000 kg
0902	Čaj	3 000 kg
1001	Žitarice (pšenica) i (suražica)	900 kg
1002	Raž	1 000 kg
1003	Ječam	1 000 kg
1004	Zob	850 kg
ex ex 1601	Kobasice i slični proizvodi, od mesa, drugih mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, od domaćih svinja	4 000 kg
ex ex 1602	Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, drugih mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi domaćih svinja	4 000 kg
ex ex 1602	Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, drugih mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi životinja vrste goveda	3 000 kg
ex ex 2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave	1 000 kg
ex ex 2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od čaja	1 000 kg
ex ex 2106	Prehrambeni proizvodi, što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, što sadrže 18 ili više masenih % mliječne masti	3 000 kg
2204	Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina, osim grožđa iz tarifnog broja 2009	15 hl
2205	Vermut i ostala vina od svježeg grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima	15 hl
ex ex 2207	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol. % ili više	3 hl
ex ex 2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %	3 hl
ex ex 2208	Rakije, likeri i ostala alkoholna pića	5 hl
ex ex 2402	Cigarete	70 000 enot
ex ex 2402	Cigarilosi	60 000 enot
ex ex 2402	Cigare	25 000 enot
ex ex 2403	Duhan za pušenje	100 kg
ex ex 2710	Laka i srednja naftna ulja i plinska ulja	200 hl
3303	Mirisi (parfemi) i toaletne vode	5 hl

---

PRILOG 53.

POPIS ROBE KOJA PRILIKOM PRIJEVOZA DOVODI DO POVEĆANJA ZAJEDNIČKOG OSIGURANJA

ex 0102	Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
ex 0103	Žive svinje, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
ex 0104	Žive ovce ili koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
0201	Goveđe meso, svježe ili rashlađeno
0202	Goveđe meso, smrznuto
0203	Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto
0204	Ovčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto
1001	Pšenica i suražica
1002	Raž
1003	Ječam
1004	Zob

---

PRILOG 54.

---

PRILOG 55.

OSLOBOĐENJE OD POLAGANJA OSIGURANJA - OBVEZA DOTIČNE OSOBE

---

PRILOG 56.

POPIS ROBE KOJA PREDSTAVLJA POVEĆANE RIZIKE NA KOJE SE OSLOBOĐENJE OD POLAGANJA OSIGURANJA NE PRIMJENJUJE

ex 0102	Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
ex 0103	Žive svinje, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
ex 0104	Žive ovce ili koze, osim čistokrvnih rasplodnih životinja
0201	Goveđe meso, svježe ili rashlađeno
0202	Goveđe meso, smrznuto
0203	Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto
0204	Ovčje ili kozje meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto
ex 0901	Kava, nepržena, s kofeinom ili bez
ex 0901	Kava, pržena, s kofeinom ili bez
0902	Čaj
1001	Pšenica i suražica
1002	Raž
1003	Ječam
1004	Zob
ex 2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave
ex 2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od čaja
2204	Vino od svježeg grožđa, uključujući alkoholizirana vina, mošt od grožđa, osim grožđa iz tarifnog broja 2009
2205	Vino od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina, osim grožđa iz tarifnog broja 2009
ex 2207	Vermut i ostala vina od svježeg grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima
ex 2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol. % ili više
ex 2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %
ex 2402	Rakije, likeri i ostala alkoholna pića
ex 2402	Cigarete
ex 2402	Cigarilosi
ex 2403	Cigare
ex 2710	Duhan za pušenje
3303	Laka i srednja naftna ulja i plinska ulja

---

PRILOG 57.

---

PRILOG 58.

NALJEPNICA (članci 417. i 432.)

---

PRILOG 59.

PREDLOŽAK OBAVIJESTI IZ ČLANKA 459.

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 883/2005 SL L 148, 11.6.2005., str. 5.

---

PRILOG 60.

OBRAZAC ZA OBRAČUN DAVANJA

Br. … od …

Sljedeći podaci moraju biti upisani po prikazanom redoslijedu:

1.	Karnet ATA br.: …

2.	Broj provoznog/uvoznog kupona (1): …

3.	Datum ovjere kupona: …

4.	Nositelj karneta i adresa: … … …

5.	Trgovačka komora: …

6.	Zemlja podrijetla: …

7.	Datum isteka važenja karneta: …

8.	Datum određen za ponovni izvoz robe: …

9.	Ulazna carinarnica: …

10.	Carinarnica privremenog uvoza: …

11.	Trgovački opis robe: … …

12.	Oznaka KN: …

13.	Broj komada: …

14.	Težina ili obujam: …

15.	Vrijednost: …

16.	Obračun carina i poreza: … Vrsta Osnovica za obračun Stopa Iznos Tečaj       Ukupno:   (Ukupno slovima: …)

17.	Carinarnica: … Mjesto i datum: …

Potpis

Pečat

OBRAZAC ZA OBRAČUN DAVANJA A

Br. … od …

11.	Trgovački opis robe: … …

12.	Oznaka KN: …

13.	Broj komada: …

14.	Težina ili obujam: …

15.	Vrijednost: …

16.	Obračun carine i poreza: … Vrsta Osnovica za obračun Stopa Iznos Tečaj       Ukupno:   (Ukupno slovima: …)

11.	Trgovački opis robe: … …

12.	Oznaka KN: …

13.	Broj komada: …

14.	Težina ili obujam: …

15.	Vrijednost: …

16.	Obračun carine i poreza: … Vrsta Osnovica za obračun Stopa Iznos Tečaj       Ukupno:   (Ukupno slovima: …)

Sažetak
Vrsta	Iznos	Način plaćanja	Tečaj
			Ukupno:

(Ukupno slovima: …)

ODREDBE KOJE UREĐUJU KOJE PODATKE TREBA UPISATI U OBRAZAC ZA OBRAČUN DAVANJA

I.   Općenito

Obrazac za obračun mora imati sljedeća slova koja označavaju državu članicu koja izdaje obrazac:

BE	=	Belgija
DK	=	Danska
DE	=	Njemačka
EL	=	Grčka
ES	=	Španjolska
FR	=	Francuska
IE	=	Irska
IT	=	Italija
LU	=	Luksemburg
NL	=	Nizozemska
PT	=	Portugal
UK	=	Ujedinjena Kraljevina

Obrazac za obračun mora sadržavati sljedeće podatke pod odgovarajućim točkama. Obrazac mora čitljivo ispuniti koordinacijska carinarnica navedena u članku 458 stavku 1. ove Uredbe.

Točke 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 11., 13. i 14.: Upisati isti podatak koji se pojavljuje na provoznom ili uvoznom kuponu na dnu kupona, u dnu prostora rezerviranog za carinu i u polja A, G (a), na poleđini stupca 6, G (c), H (b) na poleđini stupca 1, na poleđini stupca 2, na poleđini stupca 3 i na poleđini stupca 4. Ako koordinacijska carinarnica ne posjeduje kupon podatak se unosi prema podatcima koordinacijske carinarnice. Kada se na obrazac mora upisati više od jedne vrste robe, ona se mora upisati u obrazac za obračun A, na kojemu je točke potrebno popuniti u skladu s ovim uputama.

Točka 9.: Upisati naziv carinarnice koja je popunila polje H (a) do (e) provoznog kupona ili polje H uvoznog kupona, ovisno o slučaju. Ukoliko to nije moguće, naziv ulazne carinarnice se upisuje prema saznanju koordinacijske carinarnice.

Točka 10.: Upisati naziv carinarnice koja se pjavljuje u polju H (a) provoznog kupona ili polje H uvoznog kupona, ovisno o slučaju. Ukoliko to nije moguće, naziv carinarnica privremenog uvoza prema saznanju koordinacijske carinarnice.

Točka 15.: Upisati iznos carinske vrijednosti, u valuti koju određuje država članica u kojoj je sastavljen zahtjev.

Točka 16.: Na obrascu za obračun upisati iznose potraživanih carina i ostalih poreza. Iznosi su prikazani tako da su jasno naznačene carinska davanja i porezi (uporabom oznaka Zajednice predviđenih za tu svrhu), dodatne pristojbe iz članka 6. Konvencije ATA, izražene brojevima i slovima. Iznosi se plaćaju u valuti države članice koja izdaje obrazac, čija je oznaka navedena na vrhu drugoga stupca:

BEF	=	belgijski franci
DEM	=	njemačke marke
ESP	=	španjolske pezete
IEP	=	irske funte
LUF	=	luksemburški franci
PTE	=	portugalske eskude
DKK	=	danske krune
GRD	=	grčke drahme
FRF	=	francuski franci
ITL	=	talijanske lire
NLG	=	nizozemski guldeni
GPB	=	britanske funte

Točka 17.: Upisati naziv koordinacijske carinarnice i datum popunjavanja obrasca; pečat carinarnice i potpis ovlaštenog službenika stavlja se na odgovarajuća mjesta.

II.   Napomene za obrazac A

A.	Obrazac A se upotrebljava samo ako se obračunavaju davanja za više od jedne vrste robe. Mora se podnijeti skupa s osnovnim obrascem. Ukupna davanja itd. s osnovnog obrasca i obrasca A upisuju pod se polje „Sažetak”.

B.	Opće napomene pod I. primjenjuju se i na obrazac A.

---

(1)  Nepotrebno precrtati.

---

PRILOG 61.

PREDLOŽAK ZAVRŠETKA POSTUPKA

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 883/2005 SL L 148, 11.6.2005., str. 5.

---

PRILOG 62.

POSEBNI PEČAT

1.	Grb države članice ili drugi znak ili slova koja označavaju državu članicu

2.	Carinarnica (1)

3.	Broj isprave

4.

Datum

5.	Odobreni pošiljatelj (2)

6.

Odobrenje

---

(1)  Ako se taj pečat upotrebljava u okviru članka 491. ove Uredbe, odnosi se na carinarnicu polaska.

(2)  Ako se taj pečat upotrebljava u okviru članka 286. ove Uredbe, odnosi se na ovlaštenog izvoznika

---

PRILOG 63.

---

PRILOG 64.

---

PRILOG 65.

---

PRILOG 66.

UPUTE ZA UPORABU OBRAZACA POTREBNIH ZA SASTAVLJANJE KONTROLNOG PRIMJERKA T5

A.   Opće napomene

1.	Kontrolni primjerak T5 je isprava koja se sastavlja na obrascu T5 kojeg, kada je to potrebno, prati jedan ili više dodatnih obrazaca T5 bis ili jedan ili više popisa pošiljaka T5.

2.

Kontrolni primjerak T5 namijenjen je za pružanje dokaza da je roba, za koju je izdan, ili upotrijebljena na način ili da je prispjela na odredište propisano određenim odredbama Zajednice koje uređuju njezinu uporabu, a odgovornost nadležne carinarnice u odredišnoj državi članici je da se uvjeri, bilo direktno ili putem osoba koje postupaju u njezino ime, u ispravnost uporabe i/ili odredišta predmetne robe. U nekim slučajevima se kontrolni primjerak T5 koristi i za obavještavanje odredišne države članice da roba koja je obuhvaćena njime podliježe posebnim mjerama. Postupak koji se na taj način pokreće predstavlja okvirni postupak koji se primjenjuje samo ako određeno zakonodavstvo Zajednice to izričito propisuje. Može se primijeniti čak i kada se roba ne kreće u postupku provoza Zajednicom ili nekom drugom carinskom provoznom postupku.

3.

Kontrolni primjerak T5 mora se sastaviti u jednom izvorniku i bar jednoj kopiji i na svakoj od njih mora se nalaziti originalni potpis. Ako se roba prevozi u postupku provoza Zajednicom ili u nekom drugom carinskom postupku provoza, izvornik i kopija ili kopije kontrolnog primjerka T5 moraju se zajedno podnijeti polaznoj carinarnici koja zadržava jednu kopiju dok izvornik prati robu i mora biti predočen zajedno s robom u odredišnoj carinarnici. Ako roba nije stavljena u postupak provoza, kontrolni primjerak T5 izdaju nadležna tijela otpremne države članice koja zadržavaju kopiju. Kontrolni primjerak T5 sadrži izjavu „Roba nije obuhvaćena provoznim postupkom”. U takvim slučajevima, izvornik kontrolnog primjerka T5 dotična osoba može se poslati izravno ili ga predočiti nadležnoj odredišnoj carinarnici.

4.	Ako: — se koriste dodatni obrasci T5 bis, mora se ispuniti i obrazac T5 i obrasci T5 bis, — se koriste popisi pošiljaka T5, obrazac T5 se mora ispuniti, ali se polja 31, 33, 35, 38, 100, 103 i 105 moraju precrtati, a odnosni podaci unijeti samo u popis ili popise pošiljaka T5.

5.	Obrazac T5 ne mogu pratiti i dodatni obrasci T5 bis i popisi pošiljaka T5.

B.   Pravila za obrazac T5

1.   Uporaba obrasca

Obrasce treba ispuniti pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom. Također se mogu ispuniti čitko rukopisom, tintom velikim tiskanim slovima. Radi lakšeg ispunjavanja T5 obrazaca pisaćim strojem, obrazac treba umetnuti u stroj tako da se prvo slovo podataka koje treba upisati u polje 2 stavi u malo pozicijsko polje u gornjem lijevom kutu.

Obrasci ne smiju sadržavati izbrisana mjesta ili pisanje preko postojećeg teksta. Sve izmjene vrše se precrtavanjem netočnih podataka i, prema potrebi, unošenjem onih zahtijevanih. Sve izmjene izvršene na ovaj način mora parafirati osoba koja ih je napravila i izričito odobriti nadležna tijela koja mogu, kada je to neophodno, zatražiti podnošenje nove deklaracije.

Pored toga, obrasci se mogu ispuniti procesom automatskog kopiranja umjesto bilo kojeg naprijed navedenog postupka. Oni mogu biti sačinjeni i ispunjeni na ovaj način pod uvjetom da se strogo poštuju odredbe koje se odnose na uzorke obrazaca, format, korišteni jezik, čitkost, nepostojanje mjesta gdje je vršeno brisanje i pisanje preko postojećeg teksta.

Ispunjavaju se samo polja označena serijskim brojem, ako je potrebno. Ostala polja označena velikim slovom namijenjena su samo službenoj uporabi, osim u slučajevima predviđenima posebnim odredbama.

2.   Podatci koji se unose u različita polja

POLJE 2:

POŠILJATELJ/IZVOZNIK

Upisati puno ime i adresu dotične osobe ili trgovačkog društva. Države članice mogu zahtijevati identifikacijski broj (identifikacijski broj koji su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge potrebe).

POLJE 3:

OBRASCI

Upisati broj obrazaca u odnosu na ukupan broj upotrijebljenih obrazaca T5 i dodatnih obrazaca T5 bis (ako se na primjer predoči jedan obrazac T5 i dva dodatna obrasca T5 bis, na obrazac T5 upisati 1/3, na prvi dodatni obrazac T5 bis 2/3 i na drugi dodatni obrazac T5 3/3).

Ako deklaracija obuhvaća samo jednu stavku (npr. ako treba ispuniti samo jedno polje „opis robe”), u polje 3 ne upisuje se ništa, ali u polje 5 se upisuje broj 1.

POLJE 4:

POPISI POŠILJAKA

Brojem upisati broj priloženih popisa pošiljaka T5.

POLJE 5:

STAVKE

Upisati ukupan broj stavki koje je dotična osoba prijavila u svim upotrijebljenim obrascima T5 i dodatnim obrascima T5 bis ili tovarnim listovima T5. Broj stavki mora odgovarati broju polja „opis robe” koje treba ispuniti.

POLJE 6:

UKUPAN BROJ PAKETA

Upisati ukupan broj paketa koji sačinjavaju predmetnu pošiljku.

POLJE 7:

REFERENTNI BROJ

Neobavezna stavka za korisnike kojom se označava bilo koji referentni broj kojeg je dotična osoba dodijelila predmetnoj pošiljci.

POLJE 8:

PRIMATELJ

Upisati puno ime i adresu osobe (osoba) ili trgovačkog društva (trgovačkih društava) kojoj se roba treba dostaviti.

POLJE 14:

DEKLARANT/ZASTUPNIK

Upisati puno ime i adresu dotične osobe ili trgovačkog društva u skladu s važećim odredbama.

Ako su deklarant i pošiljatelj/izvoznik ista osoba, upisati „pošiljatelj/izvoznik”. Što se tiče identifikacijskog broja, države članice ga mogu zahtijevati (identifikacijski broj koji su nadležna tijela dodijelila predmetnoj osobi ili tvrtki za porezne, statističke ili druge potrebe).

POLJE 15:

ZEMLJA OTPREME

Upisati ime zemlje iz koje se roba otprema/izvozi.

POLJE 17:

ZEMLJA ODREDIŠTA

Upisati ime dotične zemlje.

POLJE 31:

PAKIRANJE I OPIS ROBE - OZNAKE I BROJEVI KONTEJNERA - BROJ I VRSTA

Upisati oznake, brojeve, broj i vrstu pakiranja ili, u slučaju nepakirane robe, broj roba obuhvaćenih deklaracijom ili, ako je to potrebno, naznaku „rasuto”, zajedno s podacima potrebnim za utvrđivanje istovjetnosti robe. Naziv robe znači uobičajeni trgovački opis, naveden dovoljno detaljno da omogućuje utvrđivanje istovjetnosti i razvrstavanje.

Ako pravila Zajednice koja se primjenjuju na odnosnu robu predviđaju određene postupke u tom pogledu, naziv robe mora odgovarati navedenim pravilima. U to se polje također moraju upisati svi dodatni podaci koje zahtijevaju navedena pravila. Opis poljoprivrednih proizvoda mora biti u skladu s odredbama Zajednice koje su na snazi u poljoprivrednom sektoru.

Ako se koriste kontejneri, u ovom polju se trebaju navesti i identifikacijske oznake kontejnera.

Neiskorišten prostor u ovom polju mora se precrtati.

POLJE 32:

BROJ STAVKE

Upisati redni broj predmetne stavke u okviru ukupnog broja stavki prijavljenih u upotrijebljenim obrascima, na način određen u polju 5.

Ako se deklaracija odnosi samo na jednu stavku, države članice mogu odrediti da se u to polje ne upisuje ništa, ako se u polje 5 upiše broj 1.

POLJE 33:

ŠIFRA ROBE

Ako to zahtijevaju pravila Zajednice, upisati brojčanu oznaku koja odgovara predmetnoj stavci.

POLJE 35:

BRUTO TEŽINA

Navesti bruto težinu u kilogramima robe opisane u odgovarajućem polju 31, izraženu u kilogramima. Bruto težina je ukupna težina robe sa svom njezinom ambalažom, osim kontejnera i druge prijevozne opreme.

POLJE 38.:

NETO TEŽINA

Ako to zahtijevaju pravila Zajednice, navesti neto težinu u kilogramima robe opisane u odgovarajućem polju 31. Neto težina je težina robe bez ambalaže.

POLJE 40:

PRETHODNA ISPRAVA

Polje nije obvezno za države članice (referentni brojevi dokumenata koji se odnose na administrativne postupke prije otpreme/izvoza).

POLJE 41:

DOPUNSKE JEDINICE

Koristiti prema potrebi u skladu s nomenklaturom robe. Upisati količinu predmetne stavke, izraženu u jedinici koja je propisana nomenklaturom robe.

POLJE 100:

ZA NACIONALNU UPORABU

Ispuniti u skladu s pravilima države članice otpreme/izvoza.

POLJE 103:

NETO KOLIČINA (u kg, litrama ili drugim jedinicama koje treba upisati) SLOVIMA

Ispuniti u skladu s pravilima Zajednice.

POLJE 104:

UPORABA I/ILI ODREDIŠTE

Prema potrebi, navesti uporabu i/ili odredište koje je namjeravano ili propisano za robu upisivanjem X u odgovarajuće polje ili upisati X u polje s oznakom „Ostalo” i navesti uporabu i/ili odredište.

POLJE 105:

DOZVOLE

Ispuniti u skladu s pravilima Zajednice.

Upisati vrstu, serijski broj, datum izdavanja i naziv tijela izdavatelja, ako tako zahtijevaju pravila Zajednice.

POLJE 106:

DODATNI PODACI

Ispuniti u skladu s pravilima Zajednice.

POLJE 107:

VAŽEĆE ZAKONODAVSTVO

Upisati, prema potrebi, broj Uredbe (EEZ) o mjerama Zajednice kojima se predviđa ili propisuje nadzor uporabe i/ili odredišta robe.

POLJE 108:

PRILOŽENI DOKUMENTI

Navesti prateće isprave, priložene uz kontrolni primjerak T5 koji ga prate do odredišta.

POLJE 109:

UPRAVNA ILI CARINSKA ISPRAVA

Upisati vrstu, broj i datum registracije i naziv nadležne carinarnice odgovorne za ispravu koja se odnosi na postupak upotrijebljen za prijevoz robe.

POLJE 110:

MJESTO I DATUM; POTPIS I IME DEKLARANTA/ZASTUPNIKA

Podložno posebnim odredbama koje su donesene s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvornik vlastoručnog potpisa dotične osobe mora biti i na izvorniku i na kopiji ili kopijama obrasca T5. Ako je dotična osoba tvrtka, potpisnik nakon svoga potpisa mora dodati svoje prezime, ime i status.

C.   Pravila koje se odnose na dodatni obrazac T5 bis

1.   Uporaba obrasca

Vidi napomene pod gornjom točkom B.1.

2.   Podatci koji se unose u različita polja

Vidi napomene pod gornjom točkom B.2.

Napomene

1. Podložno posebnim odredbama koje su donesene s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvorni vlastoručni potpis potpisnika odgovarajućeg obrasca T5 mora biti i na izvorniku i na kopiji ili kopijama dodatnog obrasca T5 bis. 2. Polja namijenjena detaljnim podacima o robi treba precrtati ako se ne upotrebljavaju tako da ih nije moguće ispunjavati kasnije.

D.   Pravila koja se odnose na tovarni list T5

1.   Uporaba obrasca

Obrasci moraju biti ispunjeni pisaćim strojem ili mehanografskim ili sličnim postupkom. Također se mogu ispuniti čitko rukopisom, tintom velikim tiskanim slovima.

Brisanje i izmjene nisu dozvoljeni. Izmjene se moraju izvršiti precrtavanjem netočnih podataka i, prema potrebi, unošenjem onih zahtijevanih. Sve izmjene izvršene na ovaj način mora parafirati osoba koja ih je napravila i izričito odobriti nadležna tijela koja mogu, kada je to neophodno, zatražiti podnošenje nove deklaracije.

Pored toga, obrasci se mogu ispuniti pomoću procesa automatskog kopiranja umjesto bilo kojeg naprijed navedenog postupka. Oni mogu biti sačinjeni i ispunjeni na ovaj način pod uvjetom da se strogo poštuju odredbe koje se odnose na uzorke obrazaca, format, korišteni jezik, čitkost, nepostojanje mjesta gdje je vršeno brisanje i pisanje preko postojećeg teksta.

Svaki stupac u popisu pošiljaka, osim onog rezerviranog za službenu uporabu, mora biti ispunjen.

2.   Podatci koji se unose u različite stupce

Podložno odredbama članka 480. Uredbe:

—	roba navedena na tovarnom listu T5 mora se označiti serijskim brojevima u stupcu „broj stavke”,

—

podaci koji se obično navode u poljima 31, 33, 35, 38, 100, 103, i 105 obrasca T5, moraju biti navedeni i na popisu pošiljaka T5. Podaci koji se odnose na polja 100 (za nacionalnu upotrebu) i 105 (dozvole) moraju se upisati u stupac za opis robe odmah nakon podataka o robi na koju se ti podaci odnose. Nakon zadnje stavke mora se povući vodoravna linija i neupotrijebljeni prostor precrtati da bi se spriječilo naknadno dodavanje podataka. Ukupni broj pakiranja koja sadrže navedenu robu i ukupna bruto i neto težina te robe moraju se upisati na dnu odgovarajućih stupaca. Podložno posebnim odredbama koje su donesene s obzirom na uporabu računalnih sustava, izvorni vlastoručni potpis potpisnika odgovarajućeg obrasca T5 mora biti i na izvorniku i na kopiji ili kopijama tovarnih listova T5.

---

PRILOG 67./A

OGLEDNI PRIMJERAK ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA VOĐENJE CARINSKOG SKLADIŠTA ILI ZA CARINSKO SKLADIŠTENJE U SKLADIŠTU TIPA E

---

PRILOG 67./B

OGLEDNI PRIMJERAK ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

---

PRILOG 67./C

OGLEDNI PRIMJERAK ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA UPORABU POSTUPKA PRERADBE POD CARINSKIM NADZOROM

---

PRILOG 67./D

OGLEDNI PRIMJERAK ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA UPORABU POSTUPKA PRIVREMENOG UVOZA

---

PRILOG 67./E

OGLEDNI PRIMJERAK ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE

---

PRILOG 68./A

Vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 993/2001 SL L 141, 28.5.2001., str. 1.

---

PRILOG 68./B

OGLEDNI PRIMJERAK ODOBRENJA ZA POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

---

PRILOG 68./C

OGLEDNI PRIMJERAK ODOBRENJA ZA POSTUPAK PRERADE POD CARINOM

---

PRILOG 68./D

OGLEDNI PRIMJERAK ODOBRENJA ZA PRIVREMENI UVOZ

---

PRILOG 68./E

OGLEDNI PRIMJERAK ODOBRENJA ZA POSTUPAK VANJSKE PROIZVODNJE

---

PRILOG 69.

POPIS UOBIČAJENIH OBLIKA RUKOVANJA IZ ČLANKA 522.

Svaki postupak koji se obavlja ručno ili drukčije na robi koja je stavljena u postupak s ciljem njezinog očuvanja, poboljšanja izgleda ili tržišne kakvoće ili zbog pripreme na distribuciju ili ponovnu prodaju.

Sastavljanje i ugradnja robe prihvaća se samo ukoliko se tiče ugradnje u gotovi proizvod sastavnih dijelova koji nemaju ključnu ulogu u proizvodnji proizvoda (1).

---

(1)  Na primjer: ugradnja radija ili brisača stakla na motorno vozilo.

---

PRILOG 70.

EUROPSKA ZAJEDNICA

POLEĐINA OBRASCA INF 8

EUROPSKA ZAJEDNICA

POLEĐINA OBRASCA INF 8

ODREDBE U VEZI S INFORMATIVNIM OBRASCEM INF 8

1.	Informativni obrazac INF 8 mora biti tiskan na bijelom papiru za pisanje bez mehaničke celuloze mase između 40 i 65 g/m2.

2.	Dimenzije obrasca su 210 mm × 297 mm.

3.	Države članice odgovorne su za tiskanje obrasca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj.

4.

Obrazac se tiska na službenom jeziku Zajednice koji odredi carinsko tijelo države članice u kojoj je informativni obrazac izdan. Polja se ispunjavaju na službenom jeziku Zajednice koji odredi carinsko tijelo države članice u kojoj je informativni obrazac izdan. Carinsko tijelo države članice koja mora pružiti informacije ili ih upotrijebiti, može zahtijevati da se informacije sadržane u obrascu prevedu na službeni jezik, ili jedan od službenih jezika, država članica.

---

PRILOG 71.

PREMJEŠTAJ ROBE IZ JEDNOG CARINSKOG SKLADIŠTA U DRUGO – REDOVITI POSTUPAK

1.

Ako se roba premješta iz jednog carinskog skladišta u drugo bez završetka postupka, posjednik skladišta iz kojega se roba otprema svojoj nadzornoj carinarnici podnosi primjerke 1, 4, 5 i dodatni primjerak jednak primjerku 1 predloška predviđenog člankom 205., ispunjenog u skladu s uputama iz Dodatka. Roba se podnosi carinarnici u to vrijeme. Carinsko tijelo posjednika skladišta može osloboditi od obveze da podnese robu. U tom slučaju, posjednik skladišta otpreme primjerak 1 isprave šalje nadzornoj carinarnici.

2.	Nadzorna carinarnica iz stavka 1. ovjerava polje D isprave kako bi naznačio da je provjerio ili prihvatio podatke sadržane u njoj. Navedena carinarnica utvrđuje razdoblje u kojemu se roba mora podnijeti nadzornoj carinarnici za skladište u koje se roba treba premjestiti.

Primjerak 1 isprave zadržava nadzorna carinarnica za otpremno skladište.

3.

Dodatni primjerak i primjerci 4 i 5 isprave prate robu i podnose se nadzornom uredu za skladište u koje se roba treba premjestiti. Carinsko tijelo posjednika skladišta može osloboditi od obveze da predoči robu. U tom slučaju, posjednik skladišta u koje se roba treba premjestiti primjerke 4 i 5 šalje nadzornoj carinarnici.

4.	Nadzorna carinarnica za skladište u koje se roba treba premjestiti ovjerava polje 1 primjerka 5 isprave i vraća ga nadzornoj carinarnici za otpremno skladište.

Primjerak 4 zadržava nadzorna carinarnica za skladište u koje se roba treba premjestiti. Dodatni primjerak vraća se posjedniku skladišta koje prima robu.

5.	Nadzorna carinarnica za otpremno skladište provjerava iznos usporedbom primjeraka 1 i 5 isprave. Primjerak 5 se potom vraća posjedniku otpremnog skladišta.

6.	Posjednici skladišta primjerke koji su im vraćeni zadržavaju u evidenciji robe.

---

PRILOG 72.

PREMJEŠTANJE ROBE IZ JEDNOG CARINSKOG SKLADIŠTA U DRUGO - POJEDNOSTAVNJENI POSTUPAK

1.	Ako se roba premješta iz jednog carinskog skladišta u drugo bez završetka postupka iz članka 526. stavka 2., isprave iz stavka 1. Priloga 71. ispunjavaju se u duplikatu.

2.	Prije nego što se roba prenese, nadzorne carinarnice za otpremno skladište i odredišno skladište obavješćuju se o namjeravanom premještaju na način koji oni odrede, kako bi im se omogućilo provođenje nadzora koji smatraju potrebnim.

3.	Posjednik skladišta iz kojega se roba otprema zadržava primjerak 1 u svojoj evidenciji robe.

4.	Drugi primjerak prati robu i zadržava ga posjednik skladišta u koje se roba premješta u svojoj evidenciji robe.

5.	Posjednik odredišnog skladišta izdaje posjedniku otpremnog skladišta potvrdu o primitku prenesene robe u njegovo skladište. Posjednik otpremnog skladišta tu potvrdu prilaže dokumentu u svojoj evidenciji robe.

---

PRILOG 73.

PREDFINANCIRANA ROBA

POPIS OBLIKA RUKOVANJA IZ ČLANKA 532.

1.	Inventura.

2.	Pričvršćivanje oznaka, pečata, naljepnica ili sličnih znakova raspoznavanja na samu robu ili na njezina pakiranja, pod uvjetom da nema rizika da bi se robi pripisalo očigledno podrijetlo koje se razlikuje od pravoga.

3.	Mijenjanje oznaka i brojeva na pakiranjima, pod uvjetom da nema rizika da bi se robi pripisalo očigledno podrijetlo koje se razlikuje od pravoga.

4.	Pakiranje, raspakiranje, promjena ambalaže, popravak ambalaže.

5.

Zračenje.

6.

Hlađenje.

7.	Smrzavanje.

---

PRILOG 74.

POPIS ROBE (PRIBOR ZA PROIZVODNJU) IZ ČLANKA 550.

POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

Sva roba, koja se ne može naći u dobivenim proizvodima, ali koja omogućuje ili olakšava proizvodnju dobivenih proizvoda, čak ako su u cijelosti ili djelomično iskorišteni u postupku, uz izuzetak sljedeće robe:

(a)	goriva, energetski izvori osim onih potrebnih za pregled dobivenih proizvoda ili za otkrivanje grešaka na uvezenoj robi koju treba popraviti;

(b)	maziva osim onih potrebnih za pregled dobivenih proizvoda, prilagodba ili izuzeće;

(c)	opreme i alata.

---

PRILOG 75.

ROBA ČIJA UKUPNA VRIJEDNOST U SMISLU ČLANKA 552. STAVKA 1. TOČKE (a) PODTOČKE v. NE SMIJE PREMAŠITI 100 000 ECU-a

POSTUPAK UNUTARNJE PROIZVODNJE

Poglavlje, broj ili podbroj kombinirane nomenklature	Naziv robe/proizvoda
Poglavlja 1. do 24.	— Žive životinje; proizvodi životinjskog podrijetla
	— Biljni proizvodi
	— Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla te proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski ili biljni voskovi
	— Proizvodi prehrambene industrije; pića, alkoholi i ocat; duhan
Poglavlja 28. do 38.	— Proizvodi kemijske industrije i sličnih industrija
Poglavlja 50. do 63.	— Tekstil i tekstilni proizvodi
Poglavlje 72.	— Proizvodi od željeza ili čelika
Podbroj 8108 90	— Proizvodi od titana

---

PRILOG 76.

PRIMJERI MJESEČNOG I TROMJESEČNOG KUMULIRANJA

Kombinirana uporaba sljedećih odredaba:

—	članak 118. stavak 2., drugi stavak Zakonika,

—	članci 563., 580. i 595. provedbenih odredaba.

Primjeri navedeni ispod temelje se na sljedećim pretpostavkama:

(a)	da su pravila za unutarnju proizvodnju (suspenzivni sustav) odobrena u skladu s člankom 551. stavkom 1. provedbenih odredaba;

(b)	da je izdano opće odobrenje za puštanje u slobodni promet u skladu s člankom 580.;

(c)	da je uvezena roba, bilo da je u obliku robe u nepromijenjenom stanju ili u obliku dobivenih proizvoda, stavljena na tržište Zajednice u skladu s člankom 580. provedbenih odredaba;

(d)	da je vremenska granica za ponovni izvoz prilikom stavljanja robe u jedan od carinskih postupaka iz članka 89. Zakonika, na primjer, tri mjeseca.

---

PRILOG 77.

UOBIČAJENI NORMATIVI PROIZVODNJE

Uvozna roba		Numerički redoslijed	Nadomjesni proizvodi		Količina nadomjesnih proizvoda za svakih 100 kg uvezene robe (kg) (2)
Oznaka KN	Naziv		Oznaka (1)	Naziv
(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
0407 00 30	Jaja u ljusci	1	0408 99 10	(a) Jaja, bez ljuske, tekuća ili smrznuta	86,00
			ex 0511 99 90	(b) Ljuske	12,00
		2	0408 19 11 0408 19 19	(a) Žumanjci, tekući ili smrznuti	33,00
			ex 3502 10 99	(b) Bjelanjak, tekući ili smrznuti	53,00
			ex 0511 99 90	(c) Ljuske	12,00
		3	0408 91 10	(a) Jaja bez ljuske, sušena	22,10
			ex 0511 99 90	(b) Ljuske	12,00
		4	0408 11 10	(a) Žumanjci, sušeni	15,40
			ex 3502 10 91	(b) Bjelanjci, sušeni (u kristalima)	7,40
			ex 0511 99 90	(c) Ljuske	12,00
		5	0408 11 10	(a) Žumanjci, sušeni	15,40
			ex 3502 10 91	(b) Bjelanjci, sušeni (u drugim oblicima)	6,50
			ex 0511 99 90	(c) Ljuske	12,00
0408 99 10	Jaja, bez ljuske, tekuća ili smrznuta	6	0408 91 10	Jaja bez ljuske, sušena	25,70
0408 19 11 i 0408 19 19	Žumanjci, tekući ili smrznuti	7	0408 11 10	Žumanjci, sušeni	46,60
ex 1001 90 99	Obična pšenica	8	1101 00 00 (100)	(a) Brašno od obične pšenice s masenim udjelom pepela na suhi proizvod ne većim od 0,52 %	73,00
			ex 2302 30 10	(b) Posije	22,50
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	2,50
		9	1101 00 00 (130)	(a) Brašno od obične pšenice s masenim udjelom pepela na suhi proizvod većim od 0,60 %, ali ne većim od 0,90 %	78,13
			ex 2302 30 10	(b) Posije	20,00
		10	1101 00 00 (150)	(a) Brašno od obične pšenice s masenim udjelom pepela na suhi proizvod većim od 0,90 %, ali ne većim od 1,10 %	84,75
			ex 2302 30 10	(b) Posije	13,25
		11	1101 00 00 (170)	(a) Brašno od obične pšenice s masenim udjelom pepela na suhi proizvod većim od 1,10 %, ali ne većim od 1,65 %	91,75
			ex 2302 30 10	(b) Posije	6,25
		12	1101 00 00 (170)	(a) Brašno od obične pšenice s masenim udjelom pepela na suhi proizvod većim od 1,10 %, ali ne većim od 1,65 %	98,03
		13	1104 29 10	Oljuštena pšenica uključujući rezana i gnječena (3)	98,04
		14	1107 10 11	(a) Slad, nepržen, dobiven iz pšenice u obliku brašna	56,18
			ex 1001 90 99	(b) Obična pšenica, bez klica	1,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	19,00
			ex 2303 10 90	(d) Korjenčići	3,50
		15	1107 10 19	(a) Slad, nepržen, dobiven iz pšenice u drugim oblicima osim brašna	75,19
			ex 1001 90 99	(b) Obična pšenica, bez klica	1,00
			ex 2303 10 90	(c) Korjenčići	3,50
		16	1108 11 00	(a) Pšenični škrob	45,46
			1109 00 00	(b) Pšenični gluten	7,50
			ex 2302 30 10	(c) Posije	25,50
			ex 2303 10 90	(d) Ostaci dobiveni proizvodnjom škroba	12,00
1001 10 90	Pšenica durum	17	1103 11 10	(a) Krupica od žitarica „Kuskus” (4)	50,00
			1103 11 10	(b) Prekrupa i krupica od žitarica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari od 0,95 % ili više, ali manje od 1,30 %	17,00
			1101 00 00	(c) Brašno	8,00
			ex 2302 30 10	(d) Posije	20,00
		18	1103 11 10	(a) Prekrupa i krupica od žitarica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 0,95 %	60,00
			1101 00 00	(b) Brašno	15,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		19	1103 11 10	(A) Prekrupa i krupica od žitarica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari od 0,95 % ili više, ali manje od 1,30 %	67,00
			1101 00 00	(b) Brašno	8,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		20	1103 11 10	(a) Prekrupa i krupica od žitarica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari od 1,30 % ili više	75,00
			ex 2302 30 10	(b) Posije	20,00
		21	1902 19 10	(a) Tjestenina koja ne sadrži jaja niti brašno ili krupicu obične pšenice s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 0,95 %	59,88
			1101 00 00	(b) Brašno	15,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		22	1902 19 10	(a) Tjestenina koja ne sadrži jaja niti brašno ili krupicu obične pšenice s masenim udjelom pepela u suhoj tvari većim od 0,95 %, ali ne većim od 1,30 %	66,67
			1101 00 00	(b) Brašno	8,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		23	1902 19 10	(a) Tjestenina koja ne sadrži jaja niti brašno ili krupicu obične pšenice s masenim udjelom pepela u suhoj tvari 1,30 % ili većim	75,19
			ex 2302 30 10	(b) Posije	19,00
		24	1902 11 00	(a) Tjestenina koja sadrži jaja, ali ne sadrži pšenično brašno ili krupicu s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 0,95 % (5)	(5)
			1101 00 00	(b) Brašno	15,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		25	1902 11 00	(a) Tjestenina koja sadrži jaja, ali ne sadrži pšenično brašno ili krupicu s masenim udjelom pepela u suhoj tvari većim od 0,95 %, ali ne većim od 1,30 % (5)	(5)
			1101 00 00	(b) Brašno	8,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	20,00
		26	1902 11 00	(a) Tjestenina koja sadrži jaja, ali ne sadrži pšenično brašno ili krupicu s masenim udjelom pepela u suhoj tvari od 1,30 % ili većim (5)	(5)
			ex 2302 30 10	(b) Posije	19,00
1003 00 90	Ječam	27	1102 90 10 (100)	(a) Ječmeno brašno s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 0,9 % te masenim udjelom vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %	66,67
			ex 2302 30 10	(b) Posije	10,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	21,50
		28	1103 19 30 (100)	(a) Ječmena prekrupa i krupica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %	64,52
			1102 90 10	(b) Ječmeno brašno	2,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	10,00
			ex 2302 30 90	(d) Ostaci	21,50
		29	1104 21 10 (100)	(a) Oljušteni ječam, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 %, te s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 % (3)	66,67
			ex 2302 30 10	(b) Posije	10,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	21,50
		30	1104 21 30 (100)	(a) Oljušteni i rezani ili gnječeni ječam, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 %, te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari, ne većim od 0,9 % („Grütze” ili „Grutten”) (3)	66,67
			ex 2302 30 10	(b) Posije	10,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	21,50
		31	1104 21 50 (100)	(a) Perlirani ječam (6), s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % (bez talka), prva kategorija	50,00
			ex 2302 30 10	(b) Posije	20,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	27,50
		32	1104 21 50 (300)	(a) Perlirani ječam (6), s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % (bez talka), druga kategorija	62,50
			ex 2302 30 10	(b) Posije	20,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	15,00
		33	1104 11 90	(a) Ječam u pahuljicama s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % te s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %	66,67
			ex 2302 30 10	(b) Posije	10,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	21,33
		34	1107 10 91	(a) Slad, nepržen, osim slada dobivenog od pšenice, u obliku brašna	56,18
			ex 1003	(b) Ječam, bez klica	1,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	19,00
			ex 2303 10 90	(d) Korjenčići	3,50
		35	1107 10 99	(a) Ječmeni slad, nepržen, osim slada dobivenog od pšenice, u obliku brašna	75,19
			ex 1003	(b) Ječam, bez klica	1,00
			ex 2303 10 90	(c) Korjenčići	3,50
		36	1107 20 00	(a) Slad, prženi	64,52
			ex 1003 00 90	(b) Ječam, bez klica	1,00
			ex 2303 10 90	(c) Korjenčići	3,50
1004 00 90	Zob	37	1102 90 30 (100)	(a) Zobeno brašno s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1,8 %, masenim udjelom vlažne tvari ne većim od 11 % te praktički neaktivnom peroksidazom	55,56
			ex 2302 30 10	(b) Posije	33,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	7,50
		38	1103 12 00 (100)	(a) Zobena prekrupa i krupica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom ovojnice u suhoj tvari ne većim od 0,1 %, masenog udjela vlažne tvari ne većeg od 11 % te praktički neaktivnom peroksidazom	55,56
			1102 90 30	(b) Brašno	2,00
			ex 2302 30 10	(c) Posije	33,00
			ex 2302 30 90	(d) Ostaci	7,50
		39	ex 1104 22 10	Obrezana zob	98,04
		40	1104 22 10 (100)	(a) Oljuštena zob, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom ovojnice u suhoj tvari ne većim od 0,5 %, masenog udjela vlažne tvari ne većeg od 11 % te praktički neaktivnom peroksidazom (3)	62,50
			ex 2302 30 10	(b) Posije	33,00
		41	1104 22 30 (100)	(a) Oljuštena i rezana ili gnječena zob, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom ovojnice u suhoj tvari ne većim od 0,1 %, masenog udjela vlažne tvari ne većeg od 11 % te praktički neaktivnom peroksidazom („Grütze” ili „Grutten”) (3)	58,82
			ex 2302 30 10	(b) Posije	33,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	3,50
		42	1104 12 90 (100)	(a) Zob u pahuljicama, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom ovojnice u suhoj tvari ne većim od 0,1 %, masenog udjela vlažne tvari ne većeg od 12 % te praktički neaktivnom peroksidazom	50,00
			ex 2302 30 10	(b) Posije	33,00
			ex 2302 30 90	(c) Ostaci	13,00
		43	1104 12 90 (300)	(a) Zob u pahuljicama, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, te masenim udjelom ovojnice u suhoj tvari većim od 0,1 %, ali ne većim od 1,5 %, masenog udjela vlažne tvari ne većeg od 12 % te praktički neaktivnom peroksidazom	62,50
			ex 2302 30 10	(b) Posije	33,00
1005 90 00	Kukuruz, ostalo	44	1102 20 10 (100)	(a) Kukuruzno brašno s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari ne većim od 1,3 %, te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 %	71,43
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	12,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	14,00
		45	1102 20 10 (300)	(a) Kukuruzno brašno s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari većim od 1,3 %, ali ne većim od 1,5 %, te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %	83,33
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	8,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	6,50
		46	ex 1102 20 90 (100)	(a) Kukuruzno brašno s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari većim od 1,5 %, ali ne većim od 1,7 %, te masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %	83,33
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	8,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	6,50
		47	1103 13 19 (100)	(a) Kukuruzna prekrupa i krupica s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari ne većim od 0,9 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,6 % (8)	55,56
			1102 20 10 ex 1102 20 90	(b) Kukuruzno brašno	16,00
			1104 30 90	(c) Kukuruzne klice	12,00
			ex 2302 10 10	(d) Posije	14,00
		48	1103 13 19 (300)	(a) Kukuruzna prekrupa i krupica s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari ne većim od 1,3 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 % (7)	71,43
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	12,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	14,00
		49	1103 13 19 (500)	(a) Kukuruzna prekrupa i krupica s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari većim od 1,3 %, ali ne većim od 1,5 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 % (7)	83,33
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	8,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	6,50
		50	1103 13 90 (100)	(a) Kukuruzna prekrupa i krupica s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari većim od 1,5 %, ali ne većim od 1,7 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 % (7)	83,33
			1104 30 90	(b) Kukuruzne klice	8,00
			ex 2302 10 10	(c) Posije	6,50
		51	1104 19 50 (110)	(a) Kukuruzne pahuljice s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari ne većim od 0,9 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,7 %	62,50
			ex 2302 10 10	(b) Posije	35,50
		52	1104 19 50 (130)	(a) Kukuruzne pahuljice s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari ne većim od 1,3 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 %	76,92
			ex 2302 10 10	(b) Posije	21,08
		53	1104 19 50 (150)	(a) Kukuruzne pahuljice s masenim udjelom masnoće u suhoj tvari većim od 1,3 %, ali ne većim od 1,7 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %	90,91
			ex 2302 10 10	(b) Posije	7,09
		54	1108 12 00	(a) Kukuruzni škrob	62,11
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
		55	1702 30 51 ili 1702 30 91	(a) Glukoza u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog (8)	47,62
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
			ex 1702 30 99	(c) Glukozni otpad	10,00
		56	1702 30 59 ili 1702 30 99	(a) Glukoza koja nije glukoza u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog (9)	62,11
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
		57	ex 2905 44 11 ili ex 3823 60 11	(a) D-glucitol (sorbitol) u vodenoj otopini masenog udjela D-manitola od 2 % ili manje računano na sadržaj D-glucitola (10)	58,14
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
		58	ex 2905 44 19 ili ex 3823 60 19	(a) D-glucitol (sorbitol) u vodenoj otopini masenog udjela D-manitola većeg od 2 % računano na sadržaj D-glucitola (11)	65,79
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
		59	ex 2905 44 91 ex 2905 44 99 ex 3823 60 91 ili ex 3823 60 99	(a) D-glucitol (sorbitol) u prahu	40,82
				(b) Proizvodi prikazani pod rednim brojem 60.	30,10
		60	a) b) c) d) e) f)   Dobiveni proizvodi nastali dobivanjem proizvoda pod rednim brojevima 54. do 59. (12)             1104 30 90 Kukuruzne klice 6,10 6,10         ex 1515 Kukuruzna ulja     2,90 2,90 2,90 2,90 ex 2303 10 11 Gluten   4,50   4,50 4,50   ex 2303 10 19 Krma od kukuruznoga glutena 24,00 19,50 24,00 19,50 22,70 27,20 ex 2306 90 91 Uljna pogača od klica     3,20 3,20         30,10 30,10 30,10 30,10 30,10 30,10

Uvezena roba		Redni broj	Nadomjesni proizvodi		Količina nadomjesnih proizvoda na svakih 100 kg uvezene robe (kg) (2)
Oznaka KN	Naziv		Oznaka (1)	Naziv
(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
1006 10 21	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: obarena: okruglog zrna	61	1006 20 11	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena: okruglog zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		62	1006 30 21	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu; obarena: okruglog zrna	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		63	1006 30 61	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 23	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): obarena: srednjeg zrna	64	1006 20 13	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena, srednjeg zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		65	1006 30 23	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		66	1006 30 63	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena, srednjeg zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 25	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: obarena, dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	67	1006 20 15	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2, ali manjeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		68	1006 30 25	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2, ali manjeg od 3	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		69	1006 30 65	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2, ali manjeg od 3	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 27	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	70	1006 20 17	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		71	1006 30 27	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	68,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	6,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		72	1006 30 67	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	62,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 92	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: okruglog zrna	73	1006 20 11	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena, okruglog zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		74	1006 20 92	(a) Oljuštena (smeđa) riža: ostala: okruglog zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		75	1006 30 21	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		76	1006 30 42	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu i glaziranu: obarena: okruglog zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		77	1006 30 61	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		78	1006 30 92	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostalo: okruglog zrna	60,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	12,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 94	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: srednjeg zrna	79	1006 20 13	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena, srednjeg zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		80	1006 20 94	(a) Oljuštena (smeđa) riža: ostala: srednjeg zrna	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		81	1006 30 23	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		82	1006 30 44	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		83	1006 30 63	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		84	1006 30 94	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	60,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	12,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 96	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	85	1006 20 15	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		86	1006 20 96	(a) Oljuštena (smeđa) riža: ostalo: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		87	1006 30 25	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu, obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	71,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	3,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		88	1006 30 46	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostalo: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		89	1006 30 65	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	65,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	7,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		90	1006 30 96	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostalo: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	60,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	12,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 10 98	Riža u ljusci (neoljuštena ili sirova): ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	91	1006 20 17	(a) Oljuštena (smeđa) riža, obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		92	1006 20 98	(a) Oljuštena (smeđa) riža, drugi, dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 3	80,00
			ex 1213 00 00	(b) Pljeva	20,00
		93	1006 30 27	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	68,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	6,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		94	1006 30 48	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: omjera između duljine i širine većeg od 3	58,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	7,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	15,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		95	1006 30 67	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	62,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	8,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
		96	1006 30 98	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	55,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	9,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	16,00
			ex 1213 00 00	(d) Pljeva	20,00
1006 20 11	Oljuštena (smeđa) riža obarena: okruglog zrna	97	1006 30 21	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	93,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
		98	1006 30 61	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	88,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	10,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 20 13	Oljuštena (smeđa) riža, obarena: srednjeg zrna	99	1006 30 23	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	93,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
		100	1006 30 63	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	88,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	10,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 20 15	Oljuštena (smeđa) riža, obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	101	1006 30 25	(b) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	93,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
		102	1006 30 65	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	88,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	10,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 20 17	Oljuštena (smeđa) riža obarena: dugog zrna, omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	103	1006 30 27	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	93,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	5,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
		104	1006 30 67	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	88,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	10,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 20 92	Oljuštena (smeđa) riža: ostala: okruglog zrna	105	1006 30 42	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu i glaziranu: obarena: okruglog zrna	84,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
		106	1006 30 92	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostalo: okruglog zrna	77,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	12,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	11,00
1006 20 94	Oljuštena (smeđa) riža: ostala: srednjeg zrna	107	1006 30 44	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	84,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	10,00
		108	1006 30 94	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	77,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	12,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	11,00
1006 20 96	Oljuštena (smeđa) riža: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	109	1006 30 46	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	84,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	6,00
			1006 49 00	(c) Lomljena riža	10,00
		110	1006 30 96	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	77,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	12,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	11,00
1006 20 98	Oljuštena (smeđa) riža: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	111	1006 30 48	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	78,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	10,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	12,00
		112	1006 30 98	(a) Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	73,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	12,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	15,00
1006 30 21	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	113	1006 30 61	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: okruglog zrna	96,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 30 23	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	114	1006 30 63	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: srednjeg zrna	96,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 30 25	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena, dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	115	1006 30 65	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	96,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 30 27	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	116	1006 30 67	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: obarena: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	96,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	2,00
1006 30 42	Polubijela riža, uključujući poliranu i glaziranu: obarena: okruglog zrna	117	1006 30 92	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: okruglog zrna	94,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	4,00
1006 30 44	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	118	1006 30 94	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: srednjeg zrna	94,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	4,00
1006 30 46	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna, omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	119	1006 30 96	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine većeg od 2 ali manjeg od 3	94,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	4,00
1006 30 48	Polubijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna, omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	120	1006 30 98	(a) Bijela riža, uključujući poliranu ili glaziranu: ostala: dugog zrna: omjera između duljine i širine jednakog ili većeg od 3	93,00
			1102 30 00 ili 2302 20 10 ili 2302 20 90	(b) Rižino brašno ili posije	2,00
			1006 40 00	(c) Lomljena riža	5,00
1006 30 61 do 1006 30 98	Bijela riža	121	1006 30 61 do 1006 30 98	Bijela riža, polirana, glazirana ili pakirana (13)	100,00
1006 30 92 1006 30 94 1006 30 96 1006 30 98	Bijela riža: ostala	122	1904 10 30	Ekspandirana riža	60,61
1006 30 61 1006 30 63 1006 30 65 1006 30 67	Bijela riža	123	1904 90 10	Prethodno kuhana riža (14)	80,00
1006 30 92 1006 30 94 1006 30 96 1006 30 98	Bijela riža: ostala	124	1904 90 10	Prethodno kuhana riža (14)	70,00 60,00 60,00 50,00
1006 40 00	Lomljena riža	125	1102 30 00	Rižino brašno	99,00
		126	1103 14 00	Rižina prekrupa i krupica	99,00
		127	1104 19 91	Riža u pahuljicama	99,00
1509 10 10 1510 00 10	Maslinovo ulje, neprerađeno	128	ex 1509 90 00 i ex 1510 00 90	(a) Maslinovo ulje, rafinirano	98,00
			ex 1519 20 00	(b) Kisela ulja od rafinacije	(15)
1801 00 00	Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi	129	ex 1801 00 00	(a) Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, u ljusci, prženi	76,3
			1802 00 00	(b) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
1801 00 00	Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi ili prženi	130	ex 1803	(a) Kakao pasta	76,3
			1802 00 00	(b) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		132	ex 1803 20 00	(a) Kakao pasta, odmašćena, što ne sadrži više od 14 % masnoće	40,3
			ex 1804 00 00	(b) Kakao maslac	36,0
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		132	ex 1803 20 00	(a) Kakao pasta, odmašćena, što sadrži više od 14 % ali manje od 18 % masnoće	42,7
			ex 1804 00 00	(b) Kakao maslac	33,6
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		133	ex 1803 20 00	(a) Kakao pasta, odmašćena, što sadrži više od 18 % masnoće	44,8
			ex 1804 00 00	(b) Kakao maslac	31,5
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		134	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	36,0
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 14 % masnoće (16)	40,3
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		135	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	33,6
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 14 %, ali ne više od 18 % masnoće (16)	42,7
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
		136	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	31,5
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 18 % masnoće (16)	44,8
			1802 00 00	(c) Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	16,7
1803 10 00	Kakao pasta, odmašćena	137	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	46,7
			ex 1803 20 00	(b) Kakao pasta, odmašćena, što sadrži više od 14 % masnoće	52,2
		138	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	43,6
			ex 1803 20 00	(b) Kakao pasta, odmašćena, što sadrži više od 14 %, ali ne više od 18 % masnoće	55,3
		139	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	40,8
			ex 1803 20 00	(b) Kakao pasta, odmašćena, što sadrži više od 18 % masnoće	58,1
		140	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	46,7
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 14 % masnoće (16)	52,2
		141	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	43,6
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 14 %, ali ne više od 18 % masnoće (16)	55,3
		142	ex 1804 00 00	(a) Kakao maslac	40,8
			ex 1805 00 00	(b) Kakao prah, odmašćen, što sadrži više od 18 % masnoće (16)	58,1
1803 20 00	Kakao pasta (u rasutom stanju ili u blokovima), odmašćena	143	1805 00 00	Kakao prah, nezaslađen (16)	99,0
1701 99 10	Bijeli šećer	144	ex 2905 44 ili ex 3823 60	(a) D–glucitol (sorbitol) u prahu ili D–glucitol (sorbitol) u vodenoj otopini, u odnosu na suhu tvar	78,28
			2905 43 00	(b) D-manitol (manitol)	16,06
1703	Melase	145	2102 10 31	Suhi pekarski kvasac (17)	23,53
		146	2102 10 39	Drugi pekarski kvasci (18)	80,00

---

(1)  Podbrojevi u ovom stupcu odgovaraju onima u kombiniranoj nomenklaturi. Ako je bila potrebna dodatna podjela to je prikazano zagradama (). Navedena podpolja odgovaraju onima upotrijebljenima u propisima o utvrđivanju izvoznih subvencija.

(2)  Gubici se izračunavaju oduzimanjem zbroja količina prikazanih u ovom stupcu od 100.

(3)  Oljuštena zrna su zrna koja odgovaraju definiciji iz Priloga Uredbe Komisije (EEZ) br. 821/68 (SL L 149, 29.6.1968., str. 46.).

(4)  Krupica od žitarica s masenim udjelom pepela u suhoj tvari manjim od 0,95 % kod koje je količina koja prolazi kroz sito s veličinom oka od 0,25 mm manja od 10 % masenog udjela.

(5)  Uobičajeni normativ proizvodnje temelji se na broju jaja koja se koriste na kilogram proizvedene tjestenine uporabom sljedeće formule:

Numerički redoslijed

X označava broj jaja u ljusci (ili pedesetinu njihove težine izražene u gramima njihova ekvivalenta u drugim proizvodima s jajima) koja se koriste na kilogram proizvedene tjestenine, rezultat izražen na dvije decimale.

(6)  Perlirani ječam je ječam koji odgovara definiciji utvrđenoj u Prilogu Uredbe (EEZ) br. 821/68 (SL L 149, 29.6.1968., str. 46.).

(7)  Ovo se odnosi na kukuruznu prekrupu i krupicu:

—	kod kojih postotak koji prolazi kroz sito s veličinom oka od 315 mikrometara nije veći od 30 % masenog udjela, ili

—	kod kojih postotak koji prolazi kroz sito s veličinom oka od 150 mikrometara nije veći od 5 % masenog udjela.

(8)  Za glukozu u obliku bijelog kristalnog praha, koncentracije koja nije 92 %, količina koja se prikazuje je 43,81 kilograma D-glucitol anhidrata na 100 kilograma kukuruza.

(9)  Za glukozu koja nije u obliku bijelog kristalnog praha, koncentracije koja nije 82 %, količina koja se prikazuje je 50,93 kilograma D-glucitola anhidrata na 100 kilograma kukuruza.

(10)  Za D-glucitol, koncentracije koja nije 70 %, količina koja se prikazuje je 40,7 kilograma D-glucitola na 100 kilograma kukuruza.

(11)  Za D-glucitol, koncentracije koja nije 70 %, količina koja se prikazuje je 46,1 kilograma D-glucitola na 100 kilograma kukuruza.

(12)  Za primjenu alternativa (a) do (f) u obzir se moraju uzeti stvarni rezultati postupaka.

(13)  U smislu dovršetka postupaka, količina dobivene lomljene riže mora odgovarati količini lomljene riže kako je utvrđeno u vrijeme uvoza za preradu riže koja potpada pod oznake KN 1006 30 91 i 1006 30 99. U slučaju poliranja, navedena se količina povećava za 2 % uvezene riže osim za lomljenu rižu kako je utvrđeno prilikom uvoza.

(14)  Prethodno kuhana riža sastoji se od izbijeljene riže u zrnu koja je podvrgnuta prethodnom kuhanju i djelomičnoj dehidraciji radi lakšeg završnog kuhanja.

(15)  Dvostruki postotak izražen kao oleinska kiselina lampantnog djevičanskog maslinovog ulja oduzima se od količine proizvoda prikazanih u stupcu 5 za rafinirano maslinovo ulje/maslinovo ulje te predstavlja količinu kiselog ulja rafiniranja.

(16)  Kod topivog kakaa, dodajte 1,5 % alkalina količini prikazanoj u stupcu 5.

(17)  Normativ utvrđen za pekarski kvasac, s udjelom suhe tvari od 95 %, dobiven od melase šećerne repe do 48 % ukupnog šećera, ili melase od šećerne trske do 52 % ukupnog šećera. Za pekarske kvasce s različitim udjelom suhe tvari, količina koja se prikazuje je 22,4 kilograma anhidrata kvasca na 100 kilograma melase šećerne repe do 48 % ukupnog šećera ili melase šećerne trske do 52 % ukupnog šećera.

(18)  Normativ utvrđen za pekarski kvasac, s udjelom suhe tvari od 28 %, dobivene od melasa šećerne repe do 48 % ukupnog šećera ili melasa šećerne trske do 52 % ukupnog šećera. Za pekarske kvasce s različitim udjelom u suhoj tvari, količina koja se prikazuje je 22,4 kilograma anhidrata kvasca na 100 kilograma melase šećerne repe do 48 % ukupnog šećera ili melasa šećerne trske do 52 % ukupnog šećera.

---

PRILOG 78.

POSEBNE ODREDBE O ISTOVRIJEDNOJ ROBI I PRETHODNOM IZVOZU ZA ODREĐENU VRSTU ROBE

1.   Riža

Riža razvrstana u oznaku KN 1006 ne smatra se istovrijednom ako nije iz iste osmeroznamenkaste oznake kombinirane nomenklature. Međutim, za rižu duljine najviše 6,0 mm i omjera duljine i širine jednakog ili većeg od 3 te za rižu duljine jednake ili manje od 5,2 mm te omjera duljine i širine jednakog ili većeg od 2, istovrijednost se utvrđuje samo određivanjem omjera duljine i širine.

Izmjera zrna provodi se u skladu s Prilogom A stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EEZ) br. 1418/76 od 21. lipnja 1976. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (1).

2.   Pšenica

Istovrijedna roba ne smije se upotrebljavati između obične pšenice iz oznake KN 1001 90 99 i požnjevene u Zajednici, sve tvrde pšenice (durum) iz oznake KN 1001 10 90 i požnjevene u Zajednici te uvezene pšenice koja potpada pod iste podbrojeve kombinirane nomenklature i požnjevena je u trećoj zemlji.

Međutim, nakon savjetovanja sa skupinom stručnjaka koja se sastoji od predstavnika država članica, a koji se sastaju u okviru odbora za carinske postupke s gospodarskim učinkom, Komisija može odlučiti da odstupi od zabrane uporabe istovrijedne robe za gore navedene proizvode.

3.   Šećer

Uporaba istovrijedne robe dopuštena je između sirovog šećera iz šećerne trske iz oznake KN 1701 11 90 i sirovog šećera iz šećerne repe iz oznake KN 1701 12 90.

---

(1)  SL L 166, 25.6.1976., str. 1.

---

PRILOG 79.

DOBIVENI PROIZVODI NA KOJE SE MOGU PRIMJENJIVATI POSEBNI NAMETI NA TEMELJU PRVE ALINEJE ČLANKA 122. STAVKA 1. TOČKE (a) ZAKONIKA

Redni br.	Oznaka KN i naziv dobivenih proizvoda		Proizvodne radnje iz kojih su proizišli
(1)	(2)		(3)
1	ex Poglavlje 2.	Jestivi klaonički proizvodi	Svaka obrada i prerada
2	ex 0201	Odresci iz postupaka prikazanih u stupcu 3.	Rezanje mesa životinja iz Poglavlja 1. na porcije
3	0209 00 11 ili 0209 00 10	Potkožna svinjska masnoća	Klanje svinja, obrada ili prerada mesa
4	0209 00 30	Svinjska masnoća, osim one koja potpda pod podbroj 0205 A	Klanje i rezanje svinja i, obrada ili prerada mesa
5	ex 0304	Odresci iz postupaka nakon radnji prikazanih u stupcu 3	Piljenje smrznutih file blokova
6	ex 0305	Odresci iz postupaka nakon radnji prikazanih u stupcu 3	Dimljenje i rezanje ribe
7	ex 0404	Surutka	Prerada svježeg mlijeka
8	ex 0404	Surutka u prahu, bez dodanog šećera	Proizvodnja laktoze iz koncentrirane surutke
9	ex 0407 00	Neoplođena jaja	Inkubacija i leženje jednodnevnih pilića
10	0502	Čekinje domaćih ili divljih svinja; dlaka jazavca i ostala dlaka za izradu četaka; otpaci od tih čekinja ili dlaka	Svaka obrada i prerada
11	0503 00 00	Konjska dlaka i otpaci konjske dlake, čak i pripremljeni u slojevima, s podlogom ili bez podloge	Svaka obrada i prerada
12	0504 00 00	Životinjska crijeva, mjehuri i želuci (osim ribljih), cijeli ili u komadima	Klanje životinja iz Ppoglavlja 1.
13	0511 91 10	Otpaci riba	Svaka obrada i prerada
14	ex 0505 90 00	Prah i otpaci perja ili dijelova perja	Svaka obrada i prerada
15	0506	Kosti i srž rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostavno pripremljeni (ali neoblikovani), tretirani s kiselinom ili deželatinizirani; prah i otpaci tih proizvoda	Svaka obrada i prerada
16	ex 0507	Bjelokost, kornjačevina, kitova kost i dlake kitove kosti, rogovi, parošci, kopita, nokti, pandže i kljunovi, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni ali neoblikovani; prah i otpaci tih proizvoda	Svaka obrada i prerada
17	ex 0508 00 00	Prah i otpaci od ljuštura	Svaka obrada i prerada
18	ex 0510 00 00	Životinjski proizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti ili drukčije privremeno konzervirani, što ih se rabi u proizvodnji farmaceutskih proizvoda	Klanje i rezanje životinja iz poglavlja 1.
19	ex 0511 91 90	Ljuske kozica	Odvajanje ljusaka od kozica
20	ex 0511 99 90	Glave	Klanje i rezanje životinja iz poglavlja 1.
21	ex 0511 99 90	Krv	Klanje životinja iz poglavlja 1.
22	ex 0511 99 10 ex 0511 99 90	Otpad iz postupaka iz stupca 3	Klanje pilića
23	ex 0511 99 90	Ljuske jajeta	Odvajanje jaja od ljusaka
24	ex 0511 99 10	Otpaci od kože	Guljenje kože sa svinjskog mesa
25	ex 0712	Otpaci od povrća	Rezanje, komadanje, drobljenje i miješanja robe iz oznake KN 0712
26	ex 0713	Otpaci od mahunarki	Rezanje, komadanje, drobljenje i miješanja robe iz oznake KN 0713
27	ex 0901	Lomljena kava	Obrada ili prerada sirove kave
28	0901 30 00	Ljuske i opne kave	Prženje sirove kave
29	ex 0902 20 00 ex 0902 40 00	Prah čaja	Obrada ili prerada sirovog čaja, pakiranje u čajne vrećice
30	ex 0904 20 39 ex 0904 20 90	Otpad paprike roda Pimenta	Čišćenje, drobljenje, mljevenje i oblikovanje u kuglice sušene paprike roda Capsicum
31	1006 40 00	Lomljena riža	Obrada ili prerada riže
32	1104	Zrna obrađena na drugačiji način osim gnječenja	Obrada ili prerada žitarica
33	1104 30	Klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene	Obrada ili prerada žitarica
34	1109 00 00	Pšenični gluten, osušen ili neosušen	Obrada ili prerada pšenice
35	ex 1209	Otpad sjemena šećerne repe (slomljeno ili sterilno sjeme, sjeme slabe sposobnosti klijanja ili nepogodno za strojno bušenje)	Čišćenje, prosijavanje, poliranje i odmašćivanje šećerne repe
36	1213 00 00	Slama i pljeva od žitarica, neprerađene, uključujući i sječene ali nepripremljene na drugi način	Obrada ili prerada žitarica
37	1501 00 11 i 1501 00 19	Salo i ostala svinjska mast	Klanje svinja
38	ex 1502 00	Masti od goveda, ovaca ili koza	Klanje goveda, ovaca ili koza; postupak i prerada mesa
39	ex 1504	Riblja ulja	Prerada ribe u file
40	ex 1506	Ostale životinjske masti i ulja	Odvajanje masti od mesa, kostiju ili otpada
41	ex 1515 21 90	Ulje klica kukuruza	Prerada kukuruza
42	ex 1519	Industrijske masne kiseline; kisela ulja od rafinacije	1. Rafinacija masti i ulja iz poglavlja 15. 2. Frakcionirana destilacija masnih kiselina
43	ex 1519 11 00	Stearinska kiselina	Proizvodnja kiseline eruka
44	ex 1520	Glicerol	Frakcioniranje ili rafinacija masti i ulja iz poglavlja 15.
45	1522 00 10	Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla	Svaka obrada i prerada
46	ex 1522 00 91 ex 1522 00 99	Vosak koji sadrži uljne taloge, uljne pjene i ulje s dodatkom suknarske gline	Rafiniranje, otkiseljavanje, bijeljenje masnih biljnih ulja
47	ex 1702 30 99	Otpad iz kristalizacije škrobnog šećera	Prerada kukuruza u glukozu
48	1703	Melase	Prerada šećera
49	1802 00 00	Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa	Svaka obrada i prerada
50	2102	Prirodni kvasci	Proizvodnja piva
51	ex 2208 90 91 i ex 2208 90 99	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol. %; destilirano vino (ostaci destilacije, nekoncentrirani)	Destilacija sirovog etilnog alkohola ili vina
52	ex Poglavlje 23.	Ostaci i otpad od prehrambene industrije	Svaka obrada i prerada
53	ex 2401	Žile, stabljike, duhanski otpaci	Proizvodnja cigareta, cigara, cigarilosa ili duhana za pušenje; miješanje
54	ex 2525	Tinjčevi otpaci	Svaka obrada i prerada
55	2619 00	Troska (osim granulirane troske), ogorina (kovačina) i ostali otpaci iz proizvodnje željeza ili čelika	Svaka obrada i prerada
56	2620	Pepeo i ostaci (osim onih oznake KN 2619 00), što sadrže kovine ili njihove spojeve	Svaka obrada i prerada
57	2621 00 00	Ostale troske i pepeli, uključujući pepeo morskog bilja	Svaka obrada i prerada
58	ex 2705 00 00	Plin	Karbonizacija ugljena
59	ex 2706 00 00	Katran dobiven destilacijom ugljena te ostali mineralni katrani, djelomično destilirani ili ne, uključujući miješane katrane	Karbonizacija ugljena
60	ex 2707	Prva tekućina i ostaci destilacije	Destilacija fenola
61	ex 2711 21 00 i ex 2711 29 00	Plinovi dobiveni dehidrogeniranjem te ostali plinoviti ugljikovodici	Proizvodnja poobrazacirena iz etil benzena
62	2712 10 10	Sirovi vazelin	Rafinacija sirovog parafina
63	ex 2712 90	Drugi mineralni voskovi, obojeni ili ne	Svaka obrada i prerada
64	2713 20 00	Naftni bitumen i drugi ostaci od nafte ili ulja od bituminoznih minerala	Svaka obrada i prerada
65	ex 2806 10 00	Klorovodična kiselina	Proizvodnja različitih kemijskih proizvoda iz fluorita, hidrogen fluorida, 2,6-diizopropilanilina, silicijevog tetraklorida ili acetanilida
66	ex 2807 00 10	Sumporna kiselina	Proizvodnja sulfonamida
67	2811 21 00	Ugljikov dioksid	1. Proizvodnja piva 2. Proizvodnja etilnog alkohola i alkoholnih pića
68	ex 2811	Heksafluorsilicijeva kiselina (fluorosilicijeva kiselina)	Prerada fluorida u hidrogen fluorid
69	ex 2812 10 90	Silicijev tetraklorid	Proizvodnja silana, silicija i drugih derivata silicija
70	ex 2825 90 10	Kalcijev hidroksid	Prerada kalcijeva karbida u acetilen i kalcijev cianamid
71	ex 2833	Željezni sulfat	Proizvodnja hladno reduciranih željenih ili čeličnih ploča ili limova iz koluta
72	ex 2833 29 90	Kalcijev sulfat	Prerada fluorida u hidrogen fluorid
73	ex 2846 90 00	Gadolinijum oksid	Ponovno dobivanje galija i galijevog oksida iz ostataka (prerada otpada od spoja gadolinijuma/galijevog oksida - Gd3Ga5O12)
74	2902 30	Toluen	Proizvodnja polistirena iz etilbenzena
75	ex 2902 90 90	Alfa-metilstiren	Proizvodnja acetona ili fenola iz kumena
76	2903	Halogenizirani derivati ugljikovodika	Proizvodnja proizvoda na osnovi hidrogen fluorida
77	2904	Sulfonizirani, nitrirani ili nitrozirani derivati ugljikovodika	Proizvodnja proizvoda na osnovi hidrogen fluorida
78	2905 11 00	Metanol	Proizvodnja masnih alkohola
79	2909	Eteri, eter-alkoholi i drugi proizvodi iz oznake KN 2909	Proizvodnja proizvoda na osnovi hidrokinona
80	2915 21 00	Octena kiselina	Proizvodnja vitamina iz octeneg anhidrida
81	ex 2491 10 00	Penicilin, nečist (ostaci od sijanja)	Proizvodnja lijekova
82	ex 3503 00	Otpaci želatine	Prerada farmaceutskih želatina u kapsule
83	ex 3801 10 00	Grafitni prah	Proizvodnja grafitnih elektroda za električne peći za taljenje
84	ex 8805 90 00	Sirovi dipenten	Proizvodnja pinen hidroperoksida (1R, 2R, 4R)-bornil-acetata (izobornil acetata), kafre ili kamfena iz alfa-pinena
85	3806 90 00	Kolofonijski špirit i kolofonijska ulja	Proizvodnja kolofonijskih natrijevih sapuna i kolofonijskog kalija
86	ex 3823 90 98	Fusel-ulje	Proizvodnja etilnog alkohola i alkoholnih pića
87	ex 3815	Neupotrebljivi katalizatori	Proizvodnja katalizatora od aluminijskog silikata
88	ex 3823 90 98	Kamforna ulja	Proizvodnja kamfora od alfapinena
89	ex 3823 90 98	Ostanci izlučivanja kofeina (mješavina voska kave, sirovog kofeina i vode); sirovi kofein	Izlučivanje kofeina iz kave
90	ex 3823 90 98	Ostaci kalciniranoga gipsa	Proizvodnja hidrogen fluorida, fluorida i kriolita iz fluorida
91	ex 3823 90 98	Melasa bez šećera	Proizvodnja citronske kiseline iz bijelog šećera
92	ex 3823 90 98	Ostaci od prerade sorboze	Proizvodnja askorbinske kiseline iz glukoze
93	ex 3823 90 98	Natrijev sulfat u otopini	Proizvodnja dihidroksistearinske kiseline iz sirovog ricinusovog ulja
94	ex 3823 90 98	Ostaci od proizvodnje kumena	Proizvodnja acetona, fenola i alfa-metilstirena
95	ex 3823 90 98	Ostaci	Proizvodnja 1,4-butendiola, 1,4-butendiola i tetrahidrofurana iz metanola i proizvodnja pentan-1,5-diola i heksan-1,6-diola iz mješavine diola
96	ex 3823 90 98	Otpaci, pomiješani s kofeinom, voskom kave, vodom i nečistoćama („otpadne tekućine”)	Izlučivanje kofeina i posebna obrada za smanjivanje sadržaja stimulansa u sirovoj kavi
97	ex 3823 90 98	Glukonmicel i octena lužina	Proizvodnja glukonskih kiselina, njihovih soli i estera iz glukoznog sirupa
98	ex Poglavlje 39	Lomljevina i otpaci	Svaka obrada i prerada
99	ex 4004 00 00	Otpaci i odresci nevulkanizirane gume: lomljevina nevulkanizirane gume primjerena samo za ponovno dobivanje gume	Svaka obrada i prerada
100	4017 00 19	Lomljevina, otpaci i prah vulkanizirane gume	Svaka obrada i prerada
101	4101, 4102 i 4103	Sirove kože (svježe, nasoljene, sušene, piklane ili lužene) cijepana ili ne cijepane, uključujući ovčje kože s vunom	Guljenje životinja iz poglavlja 1.
102	ex 4104 39 10	Odsječci goveđe kože	Svaka obrada i prerada
103	4110 00 00	Otpaci i drugi ostaci od kože ili od umjetne kože, neupotrebljivi za izradu proizvoda od kože; prah i brašno od kože	Svaka obrada i prerada
104	4302 20 00	Dijelovi odrezaka krzna, štavljenog ili dorađenog nesastavljenog	Proizvodnja krzna
105	ex Poglavlje 44	Otpad i odsječci od drva uključujući drvnu piljevinu	Svaka obrada i prerada
106	ex 4501	Otpadno pluto	Svaka obrada i prerada
107	4707	Otpadni papir i karton; otpadni proizvodi iz papira i kartona, upotrebljivi samo za izradu papira	Svaka obrada i prerada
108	ex Odsjek XI	Tkani ili pleteni materijali izrađeni s očiglednim greškama („roba druge klase”)	Obrada i prerada tkanih i pletenih materijala svih vrsta
109	5003	Otpaci svile (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje, svileni iščešak te raščupane i rastrgane krpe)	Svaka obrada i prerada
110	5103	Otpaci ovčje ili janjeće vune ili drugih životinjskih dlaka (finih i grubih) koji nisu raščupani niti rastrgani	Svaka obrada i prerada
111	5104 00 00	Otpaci ovčje ili janjeće vune ili drugih životinjskih dlaka (finih i grubih) raščupani i rastrgani (uključujući raščupane i rastrgane krpe)	Svaka obrada i prerada
112	5202	Otpad od pamuka (uključujući raščupane ili rastrgane krpe) koji nije grebenani niti češljani	Svaka obrada i prerada
113	ex 5301	Lanena pređa i otpaci (uključujući raščupane i rastrgane krpe)	Svaka obrada i prerada
114	ex 5302	Pređa i otpaci prave konoplje (uključujući raščupane ili rastrgane krpe ili uzice)	Svaka obrada i prerada
115	ex 5303	Pređa i otpaci (uključujući raščupane ili rastrgane krpe ili uzice)	Svaka obrada i prerada
116	ex 5304	Otpaci vlakana (uključujući raščupane ili rastrgane krpe ili uzice) koji potpadaju pod ovaj tarifni broj	Svaka obrada i prerada
117	ex 5305	Pređa i otpaci manilske konoplje (uključujući raščupane ili rastrgane krpe ili uzice)	Svaka obrada i prerada
118	ex 5305	Iščešak i otpaci ramije (uključujući raščupane ili rastrgane krpe)	Svaka obrada i prerada
119	ex 5503 i ex 5504	Akrilna i viskozna vlakna (slabije kakvoće s očitim greškama)	Proizvodnja akrilnih i viskoznih tekstilnih vlakana
120	ex 5505	Otpaci (uključujući otpatke od pređe i raščupane ili rastrgane krpe) od umjetnih i sintetičnih vlakana (cijelih ili rezanih), negrebenanih, nečešljanih ili na drugi način pripremljenih za predenje	Svaka obrada i prerada
121	6310	Rabljene ili nove krpe, otpadno predivo, uzice i užad te rabljeni proizvodi iz pređe, uzica ili užadi	Svaka obrada i prerada
122	7001 00	Otpadno staklo (krhotine)	Svaka obrada i prerada
123	ex 7019	Otpaci prediva iz staklenih vlakana	Tkanje
124	ex 7019	Tkani materijali iz staklenih vlakana s očitim greškama	Tkanje prediva iz staklene pređe
125	7105	Prašina i prah prirodnih ili sintetičkih dragulja ili poludragulja	Svaka obrada i prerada
126	ex 7112	Otpad zlatara, srebrnara te draguljara, ostaci, obrazacići i drugi otpaci plemeniti metala	Svaka obrada i prerada
127	ex 7202 21 i ex 7202 29 00	Ostaci presijanog ferosilicija	Proizvodnja silicij-tetraklorida i silicijevog dioksida
128	7204	Otpaci željeza ili čelika	Svaka obrada i prerada
129	ex 7208 i ex 7211	Odsječci nelegiranog čelika, od odsječaka toplo valjanih širokih traka	Proizvodnja toplo valjanih širokih traka iz ingota ili laminiranih ploča nelegiranog čelika
130	ex 7218, ex 7222, ex 7224 i ex 7228	Ponovno dobiveni odsječci šipaka legiranog čelika	Proizvodnja vijaka ili matica iz šipaka legiranoga čelika
131	ex 7226 10	Lomljevina legiranog čelika od odsječaka od vrpce i trake od elektrolima	Proizvodnja transformatora od vrpce i trake od elektrolima
132	ex 7225 i ex 7226	Odresci legiranog čelika od rezanja takozvanog elektrolima	Proizvodnja transformatora od elektrolima
133	ex 7219, ex 7220, ex 7225 i ex 7226	Odresci legiranog čelika iz odsječaka toplo valjanih širokih traka	Proizvodnja toplo valjanih širokih traka iz ingota ili nelegiranog čelika
134	ex 7308	Željezne konstrukcije sa zavarenim dijelovima	Proizvodnja željeznih konstrukcija iz koluta i vrpci
135	7404 00	Otpaci i ostaci bakra	Svaka obrada i prerada
136	7503 00	Otpaci i ostaci nikla	Svaka obrada i prerada
137	7602 00	Otpaci i ostaci aluminija	Svaka obrada i prerada
138	8104 20 00	Otpaci i ostaci magnezija (osim strugotina jednake veličine)	Svaka obrada i prerada
139	ex 8112 11 00	Otpaci i ostaci berilija	Svaka obrada i prerada
140	7802 00	Otpaci i ostaci olova	Svaka obrada i prerada
141	ex 7804 11 00	Ponovno dobiveni otpaci iz olovne folije, obostrano prevučene	Proizvodnja olovne folije obostrano prevučene iz vinilnih ploča i papira za prevlačenje za fotografsku uporabu
142	7902 00 00	Otpaci i ostaci cinka	Svaka obrada i prerada
143	8002 00 00	Otpaci i ostaci kositra	Svaka obrada i prerada
144	8101 91 90	Otpaci i ostaci volframa	Svaka obrada i prerada
145	8102 91 90	Otpaci i ostaci molibdena	Svaka obrada i prerada
146	8103 10 90	Otpaci i ostaci tantala	Svaka obrada i prerada
147	ex 8105, ex 8106, ex 8107, ex 8108, ex 8109, ex 8110, ex 8111 i ex 8112	Otpaci i ostaci ostalih osnovnih kovina	Svaka obrada i prerada
148	ex Poglavlje 84. ex Poglavlje 85. ex 8708 ex Poglavlje 90.	Preostali dijelovi; oštećeni dijelovi ili dijelovi koji su tijekom prerade postali neuporabivi	Proizvodnja strojeva i mehaničkih uređaja, vozila, električne opreme, mjernih, kontrolnih i preciznih instrumenata te njihovo mijenjanje ili pretvaranje kako bi bili sukladni ostalim tehničkim normama
149	Poglavlja 84., 85., 86., 88. i 90.	Sastavni i pričuvni dijelovi strojeva, naprava i tračnih vozila, zrakoplova i drugih sredstava	Popravak ili remont (postavljanje i čišćenje pomoću električnih ili mehaničkih metoda) te prepravljanje (zamjena radnih dijelova) strojeva, uređaja, tračnih vozila, zrakoplova i drugih sredstava
150	8708	Dijelovi i oprema motornih vozila	Prilagodba motornih vozila za određene svrhe

---

PRILOG 80.

PRIMJERI ZA IZRAČUN UDJELA UVOZNE ROBE U DOBIVENIM PROIZVODIMA

(Članci 591. do 594.)

UVOD PRILOGU 80.

1.	Prilog 80. namijenjen je pružanju smjernica za primjenu članaka 591. do 594.

2.

Treba imati na umu da udio uvozne robe u dobivenim proizvodima treba izračunati samo ako je to potrebno za određivanje iznosa carinskog duga na temelju članka 121. Zakonika. To znači da ako: — su svi dobiveni proizvodi stavljeni u carinski dopušteno postupanje ili uporabu koja ne uključuje naplatu uvoznih davanja, ili — uvozna davanja treba naplatiti samo za dobivene proizvode naplative na temelju članka 122. Zakonika, metode izračuna se ne primjenjuju.

3.	Količina dobivenih proizvoda koju treba postići određuje se na temelju odobrenih normativa proizvodnje.

4.	Dodavanje robe iz Zajednice tijekom proizvodnog procesa ne utječe na stvarni udio uvozne robe u dobivenim proizvodima i stoga se ne uzima u obzir.

I.   Članak 592.: Količinska metoda (dobiveni proizvodi)

(a)	Uvozna roba:

100 kg A

(b)	Dobiveni proizvodi:

90 kg B

(c)	Carinski dug za: 20 kg B

(d)	Količina uvozne robe koja odgovara količini B za koju je nastao carinski dug:

20/90 × 100 kg = 22,22 kg A

II.   Članak 593.: Količinska metoda (uvozna roba)

(a)	Uvozna roba:

100 kg A

(b)	Dobiveni proizvodi:

80 kg B, što sadrže =	80	kg A
10 kg C, što sadrže =	10	kg A
5 kg D, što sadrže =	5	kg A
Ukupno:	95	kg A

(c)	Osnova za raspodjelu u kg A:

B:	80/95 × 100 kg =	84,21	kg A
C:	10/95 × 100 kg =	10,53	kg A
D:	5/95 × 100 kg =	5,26	kg A
	Ukupno:	100	kg A

(d)	Carinski dug za:

1.

10 kg B

2.

5 kg D

A.   ČLANAK 122. ZAKONIKA NE PRIMJENJUJE SE

Količina uvozne robe koja odgovara količini B za koju je nastao carinski dug:

B:	10/80 × 84,21 kg =	10,53	kg A
D:	5/5 × 5,26 kg =	5,26	kg A
	Ukupno:	15,79	kg A

B.   PRIMJENJUJE SE ČLANAK 122. ZAKONIKA

D je na popisu iz članka122.

i.	Količina uvozne robe koja odgovara količini B za koju je nastao carinski dug: 10/80 × 84,21 kg = 10,53 kg A

ii.

Udio D koji se carini na temelju članka 121./članka 122. Na temelju prve alineje članka 122. stavka 1. točke (a) posebne carine na proizvod D mogu se primjenjivati na onaj dio toga proizvoda koji „razmjerno odgovara izvezenome dijelu ostalih dobivenih proizvoda”, to jest onima koji nisu na popisu. — Količina izvezenih proizvoda u kilogramima A: B: 70 kg = 70/80 × 84,21 = 73,68 kg A C: 10 kg = 10/10 × 10,53 = 10,53 kg A   Ukupno: 84,21 kg A — Izvezeni udio: — Za carinjenje na temelju članka 122.: 88,89 % × 5 kg D = 4,44 kg D — Za carinjenje na temelju članka 121.:

iii.	Ukupno za carinjenje: — Članak 122: 4,4 kg D — Članak 121: 0,59 kg A + 10,53 kg A = 11,02 kg A

III.   Članak 594: Vrijednosna metoda

Primjenjuje se članak 122. Zakonika

(a)	Uvozna roba:

100 kg A

(b)	Količina i vrijednost dobivenih proizvoda:

80 kg B po	20 ECU/kg =	1 600	ECU
l0 kg C po	12 ECU/kg =	120	ECU
5 kg D po	5 ECU/kg =	25	ECU	(D je na popisu iz članka 122.)
	Ukupno:	1 745	ECU

(c)	Osnova za raspodjelu u kg A:

B:	1600/1745 × 100 kg =	91,69	kg A
C:	120/1745 × 100 kg =	6,88	kg A
D:	25/1745 × 100 kg =	1,43	kg A
	Ukupno:	100	kg A

(d)	Carinski dug za:

1.

10 kg B

2.

5 kg D

A.   ČLANAK 122. ZAKONIKA NE PRIMJENJUJE SE

Količina uvozne robe koja odgovara količini B za koju je nastao carinski dug:

10/80 × 91,69 kg = 11,46 kg A

B.   PRIMJENJUJE SE ČLANAK 122. ZAKONIKA

D je na popisu iz članka 122.

i.	Količina uvozne robe koja odgovara količini B za koju je nastao carinski dug: 10/80 × 91,69 kg = 11,46 kg A

ii.

Udio D koji se carini na temelju članka 122./članka 121.: Na temelju prve alineje članka 122. stavka 1. točke (a) posebne pristojbe na proizvod D mogu se primjenjivati na onaj dio toga proizvoda koji „razmjerno odgovara izvezenome dijelu ostalih dobivenih proizvoda”, to jest onima koji nisu na popisu. — Vrijednost izvezenog udjela dobivenih proizvoda: B: 70 × 20 ECU = 1 400 ECU C: 10 × 12 ECU = 120 ECU   Ukupno: 1 520 ECU — Izvezeni udio: — Za carinjenje na temelju članka 122.: 88,37 % × 5 kg D = 4,42 kg D — Za carinjenje na temelju članka 121.:

iii.	Ukupno za carinjenje: — Članak 122.: 4,42 kg D — Članak 121.: 0,17 kg A + 11,46 kg A = 11,63 kg A

---

PRILOG 81.

ODREDBE U VEZI S INFORMATIVNIM OBRASCEM INF 5

1.	Informativni obrazac INF 5 mora biti tiskan na bijelom papiru za pisanje bez mehaničke celuloze mase između 40 i 65 g/m2.

2.	Dimenzije obrasca su 210 mm × 297 mm.

3.	Države članice odgovorne su za tiskanje obrasca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj.

4.

Obrazac se tiska na službenom jeziku Europskih zajednica koji odrede carinska tijela države članice koja izdaje obrazac. Polja od 1 do 8 ispunjavaju se na službenom jeziku Europskih zajednica koji odredi carinsko tijelo države članice koja izdaje obrazac. Carinska tijela države članice, od koje se zahtijeva da osigura ili koristi podatke mogu zatražiti prijevod podataka iz obrasca koji im je podnesen na službeni jezik, ili jedan od službenih jezika navedene države članice.

---

PRILOG 82.

---

PRILOG 83.

PREMJEŠTANJE ROBE ILI PROIZVODA OBUHVAĆENIH MJERAMA OD KORISNIKA JEDNOG ODOBRENJA NA KORISNIKA DRUGOG ODOBRENJA

1.	Kada se roba ili proizvodi premještaju od korisnika jednog odobrenja na korisnika drugog odobrenja, obrazac koji odgovara predlošku sastavlja se u skladu s člancima 205. do 215. ove Uredbe na primjercima 1, 4 i 5 te dodatni jednaki primjerak primjerka 1.

2.	Prije premještanja robe ili proizvoda, nadzorna carinarnica koji posluje s korisnikom prvog odobrenja, obavještava se o predloženom premještanju, na način koji utvrđuje ta carinarnica, kako bi se omogućilo obavljanje svih provjera koje se smatraju potrebnima.

3.	Primjerak 1 zadržava prvi korisnik (pošiljatelj robe ili proizvoda) u svojoj dokumentaciji o unutarnjoj proizvodnji.

4.	Preostali primjerci prate robu ili proizvode.

5.	Po primitku robe, korisnik drugog odobrenja (primatelj robe ili proizvoda) svoju nadzornu carinarnicu obavještava o premještanju, na način koji utvrđuje ta carinarnica, a dodatni primjerak zadržava u svojoj dokumentaciji o unutarnjoj proizvodnji.

6.	Primjerke 4 i 5 korisnik drugog odobrenja šalje svojoj nadzornoj carinarnici. Ta carinarnica zadržava primjerak 4, a primjerak 5, nakon ovjere, šalje nadzornoj carinarnici prvoga korisnika. Po potrebi, obavijesti se mogu slati mjesečno ili u zbirnom obliku.

---

PRILOG 84.

ODREDBE U VEZI S INFORMATIVNIM OBRASCEM INF 7

1.	Informativni obrazac INF 7 mora biti tiskan na bijelom papiru za pisanje bez mehaničke celuloze mase između 40 i 65 g/m2.

2.	Dimenzije obrasca su 210 mm × 297 mm.

3.	Države članice odgovorne su za tiskanje obrasca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj.

4.

Obrazac se tiska na službenom jeziku Zajednice koji odrede carinska tijela države članice koja izdaje informativni obrazac. Polja se ispunjavaju na službenom jeziku Zajednice koji odredi carinsko tijelo države članice koja izdaje informativni obrazac. Nadležna tijela države članice, koja mora pružiti informacije ili ih upotrijebiti, mogu zahtijevati da se informacije sadržane u obrascu prevedu na službeni jezik, ili jedan od službenih jezika, država članica.

---

PRILOG 85.

---

PRILOG 86.

---

PRILOG 87.

POPIS PROIZVODNIH RADNJI IZ ČLANKA 650.

Redni broj	Stupac 1	Stupac 2
	Roba za koju je odobrena prerada pod carinom	Prerada koja se može obaviti
1	Sve vrste robe	Prerada u uzorke, koji se mogu predstavljati kao takvi ili u garniturama (setovima)
2	Sve vrste robe	Prerada u otpad ili uništenje robe
3	Sve vrste robe	Denaturiranje
4	Sve vrste robe	Ponovno dobivanje dijelova ili komponenti
5	Sve vrste robe	Odvajanje i/ili uništavanje oštećenih dijelova
6	Sve vrste robe	Prerada radi otklanjanja posljedica oštećenja robe
7	Sve vrste robe	Uobičajeni oblici rukovanja, koji se inače dopuštaju u carinskim skladištima i slobodnim zonama
8	Duhan iz poglavlja 24. oznake KN	Prerada u homogenizirani ili rekonstituirani duhan iz oznake KN 2403 91 00 i/ili duhan u prahu iz oznake KN ex 2403 99 90
9	Sirovi ili neprerađeni duhan iz oznake KN 2401 10	Prerada u djelomično ili potpuno ižiljene duhane iz oznake KN 2401 20 i duhanske otpatke iz oznake KN 2401 30 00
10	Palmino ulje iz oznake KN 1511 10 10 ili Krute frakcije palminog ulja iz oznake KN 1511 90 19 ili Tekuće frakcije palminog ulja iz oznake KN 1511 90 91 ili Kokosovo ulje iz oznake KN 1513 11 10 ili Tekuće frakcije kokosovog ulja iz oznake KN ex 1513 19 30 ili Ulje palminih koštica iz oznake KN 1513 21 11 ili Tekuće frakcije ulja palminih koštica iz oznake KN ex 1513 29 30 ili Babasu ulje iz oznake KN 1513 21 19	Prerada u: — Mješavine masnih kiselina iz oznaka KN 1519 11 00, 1519 12 00, 1519 19 00, 1519 19 30 i 1519 19 90 — Masne kiseline iz oznaka KN 2915 70 15, 2915 70 25, 2915 90 10, ex 2915 90 90, ex 2916 15 00 i ex 2916 19 90 — Mješavinu metilnih estera masnih kiselina iz oznake KN ex 3823 90 98 — Metilne estere ili masne kiseline iz oznaka KN ex 2915 70 20, ex 2915 70 80, ex 2915 90 90, ex 2916 15 00 i ex 2916 19 90 — Mješavinu masnih alkohola iz oznake KN 1519 30 00 — Masne alkohole iz oznake KN 2905 16 90, 2905 17 00 i 2905 19 90 — Glicerol iz oznake KN 1520 10 10
11	Proizvodi iz oznaka KN 2707 10, 2707 20, 2707 30, 2707 50, 2707 91 00, 2707 99 30, 2707 99 91, 2707 99 99 i 2710 00	Prerada u proizvode iz oznake KN 2710 00 71 ili 2710 00 75
12	Sirova ulja koja potpadaju pod oznaku KN 2707 99 11 i 2707 99 19	Prerada u proizvode iz oznaka KN 2707 10 90, 2707 20 90, 2707 30 90, 2707 50 91, 2707 50 99, 2707 99 30, 2902 20 90, 2902 30 90, 2902 41 00, 2902 42 00, 2902 43 00 i 2902 44 90
13	Dikromov trioksid iz oznake KN 2819 10 00	Prerada u krom iz oznake KN 8112 20 31

---

PRILOG 88.

---

PRILOG 89.

---

PRILOG 90.

STRUČNA OPREMA

OGLEDNI POPIS

A.   Oprema za tisak, za emitiranje zvuka ili televizijsko emitiranje

(a)

Oprema za tisak, kao što su: — osobni kompjuteri, — telefax oprema, — strojevi za pisanje, — sve vrste kamera (filmske i elektronske kamere), — aparati za premještanje, snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike (magnetofoni i video rekorderi i video playeri, mikrofoni, miks pultovi, zvučnici), — nosači zvuka ili slike, prazni ili snimljeni, — instrumenti i aparati za testiranje i mjerenje (oscilografi, sustavi za testiranje magnetofona i video rekordera, multimetri, kutije i vreće za alat, vektroskopi, video generatori itd.), — oprema za rasvjetu (reflektori, konvertori, stativi), — oprema za rukovanje (kazete, svjetlomjeri, objektivi, stativi, akumulatori, baterijski remeni, punjači baterija, monitori).

(b)

Oprema za emitiranje zvuka, kao što su: — telekomunikacijska oprema kao što su odašiljači-prijemnici ili odašiljači, terminali koji se mogu prikopčati na mrežu ili kabel, satelitske veze, — oprema za proizvodnju audio frekvencije (mikrofoni, aparati za snimanje ili reprodukciju), — instrumenti i aparati za testiranje i mjerenje (oscilografi, sustavi za testiranje magnetofona i video rekordera, multimetri, kutije i vreće za alat, vektroskopi, video generatori itd.), — oprema za rukovanje (satovi, štoperice, kompasi, mikrofoni, miks pultovi, magnetofonske trake, generatori, transformatori, baterije i akumulatori, punjači baterija, uređaji za grijanje, klimatizaciju i ventilaciju itd.), — nosači zvuka, prazni ili snimljeni.

(c)

Oprema za televizijsko emitiranje, kao što su: — televizijske kamere, — telekino, — instrumenti i aparati za testiranje i mjerenje, — aparati za emitiranje i re-emitiranje, — komunikacijska oprema, — oprema za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike (magnetofoni i video rekorderi i video playeri, mikrofoni, miks pultovi, zvučnici), — rasvjeta (reflektori, konvertori, stativi), — uređivačka oprema, — pribor za rukovanje (satovi, štoperice, kompasi, objektivi, svjetlomjeri, stativi, punjači baterija, kazete, generatori, transformeri, baterije i akumulatori, grijanje, klimatizacijski uređaji i uređaji za ventilaciju itd.), — nosači zvuka ili slike, prazni ili snimljeni (odjavne špice, signali stanice, muzički inserti itd.), — probni snimci, — muzički instrumenti, kostimi, scenografija i ostali scenski rekviziti, postolja, šminka, sušila za kosu.

(d)	Vozila koja su kreirana ili naročito prilagođena za gore navedene namjene, kao što su: — vozila za televizijske premještanje, — vozila za televizijsku opremu, — vozila za video snimanja, — vozila za snimanje i reprodukciju zvuka, — vozila za slow-motion, — vozila za svjetlo.

B.   Kinematografska oprema

(a)

Oprema kao što su: — sve vrste kamera (filmske i elektronske kamere), — instrumenti i aparati za testiranje i mjerenje (oscilografi, sustavi za testiranje magnetofona i video rekordera, multimetri, kutije i vreće za alat, vektroskopi, video generatori itd.), — kranovi i pecaljke, — rasvjeta (reflektori, konvertori, stativi), — uređivačka oprema, — aparati za snimanje i reprodukciju zvuka i slike (magnetofoni i video rekorderi i video playeri, mikrofoni, miks pultovi, zvučnici), — nosači zvuka ili slike, prazni ili snimljeni (odjavne špice, signali stanice, muzički inserti itd.), — probni snimci, — pribor za rukovanje (satovi, štoperice, kompasi, mikrofoni, miks pultovi, magnetofonske trake, generatori, transformeri, baterije i akumulatori, punjači baterija, grijanje, klimatizacijski uređaji i uređaji za ventilaciju itd.), — muzički instrumenti, kostimi, scenografija i ostali scenski rekviziti, postolje, šminka, sušila za kosu.

(b)	Vozila kreirana ili naročito prilagođena za gore navedene svrhe.

C.   Ostala oprema

(a)

Oprema za podizanje, testiranje, stavljanje u pogon, provjeru, kontrolu, održavanje ili popravak strojeva, postrojenja, prijevoznih sredstava itd., kao što su: — alati, — oprema i instrumenti za mjerenje, provjeru ili testiranje (temperature, pritiska, udaljenosti, visine, površine, brzine itd.), uključujući električne instrumente (voltimetri, mjerači jakosti struje, kablovi za mjerenje, komparatori, transformeri, instrumenti za snimanje itd.) i stege, — aparati i oprema za fotografsko snimanje strojeva i postrojenja za ili nakon podizanja, — aparati za istraživanje brodova.

(b)	Oprema koja je neophodna poslovnim ljudima, poslovnim savjetnicima, stručnjacima za produktivnost, računovođama ili pripadnicima sličnih zanimanja, kao što su: — osobna računala, — pisaći strojevi, — aparati za snimanje, reproduciranje i emitiranje zvuka ili slike, — računala.

(c)	Oprema koja je neophodna stručnjacima koji poduzimaju topografska ili geofizička istraživanja, kao što su: — instrumenti i aparati za mjerenje, — električne bušilice, — oprema za emitiranje i komunikacijska oprema.

(d)	Oprema potrebna stručnjacima za borbu protiv zagađenja.

(e)	Instrumenti i aparati potrebni liječnicima, kirurzima, veterinarima, primaljama i pripadnicima sličnih zanimanja.

(f)	Oprema potrebna arheolozima, paleontolozima, geografima, zoolozima i ostalim znanstvenicima.

(g)	Oprema potrebna zabavljačima, kazališnim družinama i orkestrima, uključujući sve predmete koji se koriste za javne ili privatne nastupe (muzički instrumenti, kostimi, scenografija itd.).

(h)	Oprema potrebna predavačima da bi ilustrirali svoja predavanja.

(i)	Oprema potrebna za fotografiranje (sve vrste kamera, kazete, svjetlomjeri, objektivi, stativi, akumulatori, baterijski remeni, punjači baterija, monitori, rasvjeta, modna odjeća i pribor za modele itd.).

(j)	Vozila kreirana ili naročito prilagođena za gore navedene svrhe, kao što su pokretne jedinice za ispitivanje, pokretne radionice i pokretni laboratorij.

---

PRILOG 91.

PEDAGOŠKA POMAGALA

OGLEDNI POPIS

A.   Aparati za snimanje i reprodukciju zvuka ili slike kao što su:

—	projektori za dijapozitive i dijafilmove,

—	kinematografski projektori,

—	back-projektori i grafoskopi,

—	magnetofoni, magnetoskopi i video oprema,

—	interna televizijska oprema.

B.   Zvučni i vizualni materijali kao što su:

—	dijapozitivi, dijafilmovi i mikrofilmovi,

—	kinematografski filmovi,

—	materijali za snimanje zvuka (magnetske vrpce, diskete),

—	video vrpce.

C.   Specijalni materijali kao što su:

—	bibliografska oprema i audiovizualni materijali za knjižnice,

—	pokretne knjižnice,

—	oprema za jezične vježbe,

—	oprema za simultano prevođenje,

—	programirani strojevi za podučavanje, mehanički ili elektronski,

—	materijali koji su naročito kreirani za obrazovanje i stručno podučavanje hendikepiranih osoba.

D.   Ostali materijali kao što su:

—	zidne karte, modeli, grafovi, mape, planovi, fotografije i crteži,

—	instrumenti, aparati i modeli kreirani za potrebe demonstriranja,

—	kompleti koji sadrže vizualne ili auditivne pedagoške informacije, namijenjeni za poduku u nastavnim predmetima (nastavni sklopovi),

—	instrumenti, aparati, alati i strojni alati za učenje obrta ili zanata,

—	oprema, uključujući i naročito prilagođena ili kreirana vozila za uporabu u operacijama pomoći, a koja se uvozi radi obučavanja osoba koje su uključene u te operacije.

---

PRILOG 92.

OSOBNI PREDMETI PUTNIKA I PREDMETI UVEZENI U SPORTSKE SVRHE

OGLEDNI POPIS

A.   Osobni predmeti putnika

1.

Odjeća.

2.	Higijenski artikli.

3.	Osobni nakit.

4.	Foto aparati i filmske kamere s odgovarajućom količinom filmova i pribora.

5.	Prenosivi projektori za dijapozitive ili filmove i pripadajući pribor zajedno s odgovarajućom količinom dijapozitiva ili filmova.

6.	Video kamere i prenosivi video rekorderi/playeri s odgovarajućom količinom vrpce.

7.	Prenosivi muzički instrumenti.

8.	Prenosivi gramofoni s gramofonskim pločama.

9.	Prenosivi aparati za snimanje i reproduciranje zvuka (uključujući i diktafone) s vrpcama.

10.	Prenosivi radio aparati.

11.	Prenosivi televizori.

12.	Prenosivi pisaći strojevi.

13.	Prenosiva računala.

14.	Prenosivi osobni kompjuteri.

15.	Dalekozori.

16.	Dječja kolica.

17.	Invalidska kolica.

18.

Sportska oprema kao što su šatori i ostala oprema za kampiranje, oprema za ribolov, oprema za planinarenje, oprema za ronjenje, športsko oružje s municijom, bicikli bez motora, kanui i kajaci dugački manje od 5,5 metara, skije, reketi za tenis, daske za skijanje na valovima, daske za jedrenje na vodi, zmajevi i delta letjelice, oprema za golf.

19.	Prenosivi aparati za dijalizu ili slični medicinski aparati s potrošnim artiklima koji se uvoze za njihovu uporabu.

20.	Ostali artikli koji služe izričito za osobnu uporabu.

B.   Roba uvezena u sportske svrhe

A.	Oprema za atletske staze i igrališta, kao što su:

—

prepone,

—	koplja, diskovi, motke, kugle, kladiva.

B.	Oprema za igre s loptom, kao što su:

—	razne vrste lopti,

—	reketi, drvena kladiva, palice za golf, štapovi i sl.,

—	razne mreže,

—	stative za golove.

C.	Oprema za zimske sportove, kao što su:

—	skije i štapovi,

—	klizaljke,

—	sanjke za bob,

—	oprema za led.

D.	Sportska odjeća, obuća, rukavice, kape itd. svih vrsta.

E.	Oprema za sportove na vodi, kao što su:

—	kanui i kajaci,

—	jedrilice i čamci na vesla,

—	daske za jedrenje (surf) i jedra.

F.	Motorna vozila, kao što su:

—	automobili,

—	motocikli,

—	motorni čamci.

G.	Oprema za ostale sportove, kao što su:

—	sportsko oružje i municija,

—	bicikli bez motora,

—	lukovi i strelice za streličare,

—	oprema za mačevanje,

—	oprema za gimnastiku,

—

kompasi,

—	prostirke i strunjače za hrvanje,

—	oprema za dizanje utega,

—	jahačka oprema, jednosjedi,

—	zmajevi, delta letjelice, daske za jedrenje na vodi,

—	oprema za penjanje,

—	kazete s muzikom koja prati događanja.

H.	Pomoćna oprema, poput:

—	oprema za mjerenje i prikaz rezultata,

—	uređaji za pregled krvi i urina.

---

PRILOG 93.

MATERIJALI TURISTIČKE PROMIDŽBE

OGLEDNI POPIS

A.

Materijal koji će biti izložen u uredu akreditiranog predstavnika ili dopisnika kojeg je službena nacionalna turistička agencija ovlastila ili na drugim mjestima koja su odobrila carinska tijela države članice na teritoriju privremenog ulaska: slike i crteži, uramljene fotografije i uvećanja fotografija, knjige o umjetnosti, umjetničke slike, gravure ili litografije, skulpture i tapiserije i ostala slična umjetnička djela.

B.	Materijal za izložbe (staklene vitrine, stalci i slični artikli) uključujući električnu i mehaničku opremu koja je potrebna za odvijanje takve izložbe.

C.	Dokumentarni filmovi, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce i ostali zvučni snimci namijenjeni za uporabu u priredbama gdje je ulazak slobodan, ali su isključeni oni čije se teme koriste za komercijalno reklamiranje i oni koji su u općoj prodaji na teritoriju privremenog ulaska.

D.	Razuman broj zastava.

E.	Okviri za dijapozitive, foto-pozitivi, modeli, dijapozitivi, tiskarski slogovi, fotografski negativi.

F.	Uzorci, u razumnom broju, proizvoda nacionalnih rukotvorina, narodnih nošnji i sličnih folklornih artikala.

---

PRILOG 94.

MATERIJAL ZA RAZONODU POMORACA

OGLEDNI POPIS

A.   Pisani materijali kao što su:

—	knjige svih vrsta,

—	dopisni tečajevi,

—	novine, magazini i periodični tisak,

—	pamfleti o pomoćnim uslugama u lukama.

B.   Audiovizualni materijali kao što su:

—	instrumenti za reprodukciju zvuka i slike,

—	magnetofoni,

—	radio aparati, televizori,

—	kinematografski i drugi projektori,

—	snimljene vrpce i diskete (tečajevi jezika, radio programi, pozdravi, muzika i zabava),

—	filmovi, snimljeni i razvijeni,

—	dijapozitivi,

—	video vrpce.

C.   Sportska oprema kao što su:

—	sportska odjeća,

—

lopte,

—	reketi i mreže,

—	oprema za igre na brodu,

—	oprema za atletiku,

—	gimnastička oprema.

D.   Materijali za hobije kao što su:

—	kućne igre,

—	muzički instrumenti,

—	materijali za amaterske dramske priredbe,

—	materijali za slikanje, kiparstvo, rad u drvu, metalu, tapetarstvo itd.

E.   Oprema za religijske aktivnosti.

F.   Dijelovi i pribor za materijale za razonodu.

---

PRILOG 95.

ROBA KOJA NEMA PRAVO NA DJELOMIČNO OSLOBOĐENJE

Svi potrošni proizvodi.

Roba čija uporaba može štetiti gospodarstvu Zajednice, posebno zbog duljine njihovoga roka trajanja u odnosu na namjeravano trajanje boravka.

---

PRILOG 96.

POPIS ROBE IZ ČLANKA 697. STAVKA 2. ZA KOJU SE MOŽE OBAVITI PRIVREMENI UVOZ UZ PODNOŠENJA KARNETA ATA

1.	Stručna oprema (Članak 671.)

2.	Proizvodi namijenjeni izlaganju ili upotrebi na izložbama, sajmovima, sastancima ili sličnim priredbama (Članak 673.)

3.	Nastavna pomagala (Članak 674.)

4.	Znanstvena oprema (Članak 675.)

5.	Medicinska, kirurška i laboratorijska oprema (Članak 677.)

6.	Materijal za pomoć u nesrećama (Članak 678.)

7.	Ambalaža za koju se može zahtijevati pisana izjava (Članak 679.)

8.	Raznovrsna roba koja se podvrgava ispitivanjima, pokusima ili demonstracijama, uključujući ispitivanja i pokuse potrebne za postupke tipnog odobravanja, ali isključujući ispitivanja, pokuse ili demonstracije koje sačinjavaju privređivačku djelatnost (Članak 680. stavak (d))

9.	Raznovrsna roba koja se upotrebljava za ispitivanja, pokuse ili demonstracije, ali isključujući ispitivanja, pokuse ili demonstracije koje sačinjavaju privređivačku djelatnost (Članak 680. stavak (e))

10.	Uzorci koji predstavljaju određenu kategoriju robe i koji su namijenjeni u pokazne svrhe radi dobivanja narudžbi za sličnu robu (Članak 680. stavak (f))

11.	Zamjenska proizvodna sredstva koja su privremeno besplatno na raspolaganju uvozniku od ili na inicijativu dobavljača sličnih proizvodnih sredstava, s namjenom naknadnog uvoza za puštanje u slobodni promet ili ponovne instalacije proizvodnih sredstava nakon popravka (Članak 681.)

12.	Umjetnička djela uvezena u svrhu izlaganja, s ciljem moguće prodaje (Članak 682. stavak (c))

13.	Pozitivi kinematografskih filmova, tiskani i razvijeni, namijenjeni za gledanje prije komercijalne prodaje (Članak 683. stavak (a))

14.	Filmovi, magnetne vrpce i magnetizirani filmovi, namijenjeni za dopunjavanje s tonskim zapisom, za sinkroniziranje ili kopiranje (Članak 683. stavak (b))

15.	Filmovi koji prikazuju prirodu ili djelovanje stranoga proizvoda ili opreme, pod uvjetom da nisu namijenjeni javnom prikazivanju za plaćanje (Članak 683. stavak (c))

16.	Nositelji podataka, poslani besplatno za uporabu u automatskoj obradi podataka (Članak 683. stavak (d))

17.	Žive životinje svih vrsta, uvezene za dresuru, trening ili uzgoj, ili da im se pruži veterinarska obrada (Članak 685. stavak (a))

18.	Turistički promidžbeni materijali (Članak 685. stavak (d))

19.	Materijal za razonodu pomoraca (Članak 686.)

20.	Razna oprema, koja se pod nadzorom i odgovornošću javnog tijela upotrebljava za gradnju, popravak ili održavanje infrastrukture od opće važnosti u graničnim područjima (Članak 687.)

---

PRILOG 97.

SLUČAJEVI PREDVIĐENI ČLANKOM 700. U KOJIMA NADLEŽNA TIJELA NE ZAHTIJEVAJU POLAGANJE OSIGURANJA

1.	Privremeni uvoz robe osim one iz točaka 6. i 7. bez pisane deklaracije, izvršen u skladu s odredbama članaka 229. i 232., osim na hitan zahtjev nadležnih tijela

2.	Privremeni uvoz materijala koji pripadaju zračnim prijevoznicima, brodskim društvima ili željezničkim prijevoznicima ili poštanskim upravama te koji ih rabe u međunarodnom prometu, podložno materijalima koji se različito označavaju.

3.	Privremeni uvoz ambalaže koja se uvozi prazna i označena je neizbrisivim oznakama koje se ne mogu skinuti, čiji ponovni izvoz, uzimajući u obzir trgovinsku praksu, nije sumnjiv.

4.	Privremeni uvoz materijala za pomoć u nesrećama tijelima koja su odobrila nadležna tijela.

5.

Privremeni uvoz opreme za radio i TV odašiljanje i vozila specijalno opremljenih u te svrhe, koje uvoze javna ili privatna tijela s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Zajednice, a koja su odobrila odgovarajuća tijela države članice uvoznice u smislu pristupa takve opreme i vozila u okviru postupka privremenog uvoza.

6.	Privremeni uvoz instrumenata i aparata koji su potrebni doktorima za pružanje pomoći pacijentima koji čekaju na presađivanje organa.

7.	Roba pod pokrićem karneta ATA.

---

PRILOG 98.

---

PRILOG 99.

POPIS ZEMALJA IZ ČLANKA 727. STAVKA 1. KOJE MOGU PRIZNATI KONTEJNERE KAO ODOBRENE ZA PRIJEVOZ POD CARINSKOM PLOMBOM

Afganistan

Albanija

Alžir

Australija

Austrija

Bjelorusija

Bugarska

Kamerun

Kanada

Čile

Kina

Kuba

Cipar

Finska

Madžarska

Iran

Izrael

Jamajka

Japan

Jordan

Kambodža

Korea (Republika)

Kuvajt

Lihtenštajn

Malavi

Malta

Mauricijus

Maroko

Novi Zeland

Norveška

Poljska

Rumunjska

Rusija

Sijera Leone

Salomunovi otoci

Švedska

Švicarska

Trinidad i Tobago

Tunis

Turska

Ukrajina

Sjedinjene Američke Države

Urugvaj

---

PRILOG 100.

MJERE KOJIMA SE OSIGURAVA DA KONTEJNERI ODOBRENI ZA MEĐUNARODNI PRIJEVOZ POD CARINSKOM PLOMBOM ODGOVARAJU ODGOVARAJUĆIM SPECIFIKACIJAMA; UKIDANJE ODOBRENJA

1.	Ako se utvrdi da odobreni kontejneri ne ispunjavaju tehnička pravila iz članka727. stavka 2., carinarnica ne priznaje valjanost odobrenja, osim ako utvrđene manjkavosti nisu manjeg značaja i ne uključuju rizik od prijevare.

2.

Ako kontejner ima veće oštećenje i zato više ne odgovara standardima po kojima je bio odobren za prijevoz pod carinskom plombom, carinarnica obavještava osobu odgovornu za kontejner kako bi ta osoba mogla vratiti kontejner u stanje u kojem je bio kad je odobren, ako se popravci mogu brzo napraviti. Kada je kontejner zadovoljavajuće popravljen može nastaviti do svog odredišta pod carinskom plombom. Ako kontejner nije zadovoljavajuće popravljen ili ako ga osoba koja je za njega odgovorna želi popraviti u zemlji u kojoj je bio odobren, carinarnica:

(a)	odbija staviti carinsku plombu na kontejner i ne izdaje odobrenje za njegovu uporabu u prijevozu ukoliko je carinska plomba potrebna; ili

(b)	izuzima kontejner iz uporabe, dok se sadržaj premješta u drugo prijevozno sredstvo; ili

(c)	odobrava nastavak prijevoza u skladu s odgovarajućim postupcima ako nema opasnosti od krijumčarenja, gubitka ili oštećenja robe koja se prevozi u kontejneru, s time da se dotično oštećenje navede na provoznim ispravama.

Kako bi osigurala da je kontejner zadovoljavajuće popravljen, ako to smatra potrebnim, carinsko tijelo uklanja verifikacijsku pločicu.

Ako je carinsko tijelo uklonilo verifikacijsku pločicu ili otkrilo veća oštećenja u skupini kontejnera, tako da oni više ne odgovaraju standardima po kojima je bio odobren njihov prijevoz pod carinskom plombom, o tome mora biti obaviješteno tijelo ili carinska uprava odgovorna za odobrenje Tijelo odgovorno za prvotno odobrenje poziva se na sudjelovanje u postupku za izdavanje novog odobrenja ako se taj postupak odvija u Zajednici.

3.	Kontejner ima veća oštećenja ako:

(a)	se roba može ukloniti iz ili unijeti u dio kontejnera s plombom, bez da se ostave vidljivi tragovi provale ili bez da se slomi carinska plomba;

(b)	carinske plombe nije moguće jednostavno i učinkovito pričvrstiti na njih;

(c)	ima skrivene prostore u kojima je moguće sakriti robu;

(d)	svi prostori u kojima se može držati roba nisu lako dostupni za carinsku provjeru.

---

PRILOG 101.

NAPOMENE ZA UPORABU KONTEJNERA STAVLJENIH U POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA U UNUTARNJEM PROMETU

(Članak 725. stavak 4.)

NAPOMENE

1.	Kontejneri koji su stavljeni u postupak privremenog uvoza mogu se koristiti bez ograničenja tijekom razdoblja u kojem ostaju na carinskom području Zajednice, što ne smije prijeći 12 mjeseci, za prijevoz robe utovarene unutar carinskog područja Zajednice koju treba istovariti na tome području.

2.

Međutim, uporaba kontejnera u postupku privremenog uvoza za unutarnji promet unutar svake države članice (prijevoz robe natovarene na području države članice, koju treba istovariti na području iste države članice) ograničava se na jednu vožnju tijekom svakog boravka u državi članici i na okolnosti u kojima bi predmetni kontejneri u suprotnom trebali putovati prazni po toj državi članici. Moguće je nekoliko puta vratiti se u određenu državu članicu tijekom razdoblja u kojem kontejneri ostaju na carinskom području Zajednice. Primjer: Kontejner ulazi na carinsko područje Zajednice 1. siječnja preko države članice A i ponovno se izvozi 31. prosinca preko države članice B. U godini tijekom koje ostaje pod postupkom obavlja sljedeće radnje: — Država članica A: ulaz natovaren - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - izlaz u državu članicu B, — Država članica B: ulaz natovaren - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - istovar - izlaz prazan u državu članicu C, — Država članica C: ulaz prazan - vožnja do točke utovara - utovar - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - izlaz u državu članicu A, — Država članica A: ulaz natovaren - prijevoz - istovar - vožnja prazan - utovar - prijevoz - izlaz u državu članicu B, — Država članica B: ulaz natovaren - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - istovar - utovar - prijevoz - ponovni izvoz.

---

PRILOG 102.

---

PRILOG 103.

---

PRILOG 104.

---

PRILOG 105.

METODE ZA IZRAČUN

UDIO PRIVREMENO IZVEZENE ROBE U DOBIVENIM PROIZVODIMA

Vrsta dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet	Samo jedne vrste	Članak 773., prvi primjer Dobiveni samo od jedne vrste privremeno izvezene robe	…	I
		Članak 773., drugi primjer Dobiveni od više vrsta privremeno izvezene robe	…	II
	Više vrsta	Dobiveni samo od jedne vrste privremeno izvezene robe	Članak 774., prvi primjer Količinska metoda (privremeno izvezena roba) …	III
			Članak 775., prvi primjer Vrijednosna metoda …	IV
		Dobiveni od više vrsta privremeno izvezene robe	Članak 774., drugi primjer Količinska metoda (privremeno izvezena roba) …	V
			Članak 775., drugi primjer Vrijednosna metoda …	VI

I.   Članak 773., prvi primjer

Samo jedna vrsta dobivenog proizvoda dobivena je samo od jedne vrste privremeno izvezene robe:

Količinska metoda (dobiveni proizvodi)

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A

(b)	Prinos 100 kg A: 200 kg X

(c)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X

(d)	Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih carina koje se oduzimaju: 180/200 × 100 kg = 90 kg A

II.   Članak 773., drugi primjer:

Samo jedna vrsta dobivenog proizvoda dobivena je od više vrsta izvezene robe:

Količinska metoda (privremeno izvezena roba)

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A i 50 kg B

(b)	Prinos 100 kg A i 50 kg B: 300 kg X

(c)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X

(d)	Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih davanja koja se oduzimaju: 180/300 × 100 kg = 60 kg A 180/300 × 50 kg = 30 kg A

III.   Članak 774., prvi primjer:

Više vrsta dobivenih proizvoda dobiveno je samo od jedne vrste privremeno izvezene robe:

Količinska metoda

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A

(b)	Prinos 100 kg A: 200 kg X što uključuje 85 kg A 30 kg Y što uključuje 10 kg A   95 kg A

(c)	Izračun odgovarajućih udjela: 200 kg X = 85/95 × 100 kg = 89,47 kg A 30 kg Y = 10/95 × 100 kg = 10,53 kg A   100 kg A

(d)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X i 20 kg Y

(e)	Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih davanja koja se oduzimaju: 180 kg X = 180/200 × 89,47 kg = 80,52 kg A 20 kg Y = 20/30 × 10,53 kg = 7,02 kg A   87,57 kg A

IV.   Članak 775., prvi primjer:

Više vrsta dobivenih proizvoda dobiveno je samo od jedne vrste privremeno izvezene robe:

Vrijednosna metoda

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A

(b)	Prinos 100 kg A: 200 kg X po 12 = ECU 2 400 30 kg Y po 5 = ECU 150     ECU 2 550

(c)	Izračun odgovarajućih udjela: 200 kg X = 2400/2550 × 100 kg = 94,12 kg A 30 kg Y = 150/2550 × 100 kg = 5,88 kg A     100 kg A

(d)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X i 20 kg Y

(e)	Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih davanja koja se oduzimaju: 180 kg × = 180/200 × 94,12 = 84,71 kg A 20 kg × = 20/30 × 5,88 = 3,92 kg A     88,63 kg A

V.   Članak 774., drugi primjer:

Više vrsta dobivenih proizvoda dobiveno je od više vrsta privremeno izvezene robe:

Količinska metoda

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A i 50 kg B

(b)	Prinos 100 kg A i 50 kg B: 200 kg X što uključuje 85 kg A in 35 kg B 30 kg Y što uključuje 10 kg A in 12 kg B   95 kg A i 47 kg B

(c)	Izračun odgovarajućih udjela: 200 kg X = 85/95 × 100 kg = 89,47 kg A       = 35/47 × 50 kg =       37,23 kg B 30 kg Y = 10/95 × 100 kg = 10,53 kg A       = 12/47 × 50 kg =       12,76 kg B     100 kg A i 50 kg B

(d)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X i 20 kg Y

(e)	Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih davanja koja se oduzimaju: 180 kg X = 180/200 × 89,47 = 80,52 kg A       = 180/200 × 37,23 =       33,51 kg B 20 kg Y = 20/30 × 10,53 = 7,02 kg A       = 20/30 × 12,76 =       8,51 kg B     87,54 kg A i 42,02 kg B

VI.   Članak 775., drugi primjer:

Više vrsta dobivenih proizvoda dobiveno je od više vrsta privremeno izvezene robe:

Vrijednosna metoda

(a)	Količina privremeno izvezene robe: 100 kg A i 50 kg B

(b)	Prinos 100 kg A i 50 kg B: 200 kg X at ECU 12 = ECU 2 400 30 kg Y po 5 = ECU 150     ECU 2 550

(c)	Izračun odgovarajućih udjela: 200 kg X = 2400/2550 × 100 kg = 94,12 kg A       = 2400/2550 × 50 kg =       47,06 kg B 30 kg Y = 150/2550 × 100 kg = 5,88 kg A       = 150/ 2550 × 50 kg =       2,94 kg B     100 kg A i 50 kg B

(d)	Količina dobivenih proizvoda puštenih u slobodni promet: 180 kg X i 20 kg Y

(e)

Količina privremeno izvezene robe koja se uzima u obzir za određivanje uvoznih davanja koja se oduzimaju: 180 kg X = 180/200 × 94,12 kg = 84,71 kg A       = 180/200 × 47,06 kg =       42,35 kg B 20 kg Y = 20/30 × 5,88 kg = 3,92 kg A       = 20/30 × 2,94 kg =       1,96 kg B     88,63 kg A i 44,31 kg B

---

PRILOG 106.

ODREDBE U VEZI S INFORMATIVNIM OBRASCEM INF 2

1.	Informativni obrazac INF 2 mora biti tiskan na bijelom papiru za pisanje bez mehaničke celuloze mase između 40 i 65 g/m2.

2.	Dimenzije obrasca su 210 mm × 297 mm.

3.	Države članice odgovorne su za tiskanje obrasca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj, kojemu prethode slova koja označavaju državu članicu koja ga izdaje, kako slijedi:

BE	–	Belgija,
DK	–	Danska,
DE	–	Njemačka,
EL	–	Grčka,
ES	–	Španjolska,
FR	–	Francuska,
IE	–	Irska,
IT	–	Italija,
LU	–	Luksemburg,
NL	–	Nizozemska,
PT	–	Portugal,
UK	–	Ujedinjena Kraljevina.

4.	Obrazac se tiska na jednom od službenih jezika Zajednice koji odredi država članica koja izdaje odobrenje.

---

PRILOG 107.

---

PRILOG 108.

Postojeće slobodne zone u Zajednici i koje su operativne:

DANSKA	:	Kobenhavns Frihavn
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA	:	Freihafen Bremen Freihafen Bremerhaven Freihafen Cuxhaven Freihafen Deggendorf Freihafen Duisburg Freihafen Emden Freihafen Hamburg Freihafen Kiel
HELENSKA REPUBLIKA	:	Ελεύθερη ζώνη Ηρακλείου Ελεύθερη ζώνη Πειραιά Ελεύθερη ζώνη Θεσσαλονίκης
ŠPANJOLSKA	:	Zona franca de Barcelona Zona franca de Cádiz Zona franca de Vigo
IRSKA	:	Ringaskiddy Free Port Shannon Free Zone
ITALIJA	:	Punto franco di Trieste Punto franco di Venezia
PORTUGAL	:	Zona Franca da Madeira (Caniçal) Zona Franca de Sines
UJEDINJENA KRALJEVINA	:	West Midlands Freeport (Birmingham) Liverpool Freeport Prestwick Freeport (Škotska) Southampton Freeport Tilbury Freeport Ronaldsway Airport (Ballasala, otok Man)

---

PRILOG 109.

ODREDBE U VEZI S POTVRDOM O CARINSKOM STATUSU ROBE KOJA JE UŠLA U SLOBODNU ZONU ILI SLOBODNO SKLADIŠTE

1.	Obrazac za potvrdu o carinskom statusu robe koja je ušla u slobodnu zonu ili slobodno skladište mora biti tiskan na bijelom papiru bez mehaničkih dijelova i na kojem je moguće pisati te težine između 40 i 65 g/m2.

2.	Dimenzije obrasca su 210 × 297 mm.

3.	Države članice odgovorne su za tiskanje obrasca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj.

4.	Obrazac se tiska na jednom od službenih jezika Zajednice koji odrede carinska tijela države članice u kojoj je potvrda izdana. Polja se ispunjavaju na službenom jeziku Zajednice koji odrede carinska tijela države članice u kojoj je potvrda izdana.

5.	U obrascu se ne smije ništa brisati ili dodavati. Svaka promjena radi se precrtavanjem pogrešnih podataka i upisom pravilnih, gdje je to potrebno. Svaku takvu promjenu mora ovjeriti osoba, koja je ispunila potvrdu i carinska tijela.

6.	Proizvode, na koje se odnosi potvrda, potrebno je navesti u odvojenim stupcima i ispred njih navesti serijski broj. Nakon zadnjeg proizvoda podvuče se vodoravna crta. Neupotrijebljen prostor se u cijelosti poprečno precrta, kako bi se spriječio naknadni upis.

7.	Izvornik i jednan primjerak potvrde podnosi se nadležnoj carinarnici pri unosu robe u slobodnu carinsku zonu odnosno pri podnošenju carinske deklaracije, prema potrebi. Carinska tijela ovjeravaju obrazac i zadržavaju primjerak potvrde.

8.	Kada korisnik popunjava potvrdu u skladu s člankom 819. stavkom 2., u polje 5: — se unaprijed stavlja pečat i potpis carinarnice, ili — korisnik stavlja posebni metalni pečat kojega su odobrila carinska tijela. Korisnik zadržava primjerak potvrde u evidenciji robe.

---

PRILOG 110.

NAPOMENA U VEZI S INFORMATIVNIM OBRASCEM INF 3

1.	Obrasci se tiskaju na bijelom papiru za pisanje bez mehaničke celuloze mase najmanje 40 g/m2

2.	Format obrazaca je 210 × 297 mm, dopušteno najveće odstupanje u dužini između - 5 i 8 mm; izgled obrazaca treba strogo poštivati, osim vezano za veličine polja 6 i 7.

3.	Države članice odgovorne su za poduzimanje potrebnih mjera za tiskanje obrazaca. Svaki obrazac ima zaseban serijski broj koji se može tiskati unaprijed.

4.

Obrasci se tiskaju na jednom od službenih jezika Zajednice koji prihvate ovlaštena tijela države članice izvoza. Ispunjavaju se na istom jeziku na kojem su tiskani. Po potrebi, ovlaštena tijela carinarnice ponovnog uvoza u kojoj se zahtijeva izdavanje informativnog obrasca INF 3, mogu zahtijevati njegov prijevod na svoj službeni jezik ili jedan od svojih službenih jezika.

---

PRILOG 111.

---

PRILOG 112.

---

PRILOG 113.

---