Mišljenje Europskog odbora regija – Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize

(2022/C 301/06)

Izvjestitelj: Christophe CLERGEAU (PES/FR), član Regionalnog vijeća Regije Pays-de-la-Loire

I. PREPORUKE O POLITIKAMA

Opće napomene

1.

Europski odbor regija podsjeća na to da je u ožujku 2020. njegovo predsjedništvo pozvalo Europsku komisiju i države članice da uspostave europski zdravstveni mehanizam (1) i da je tu zamisao razradio u kasnijem mišljenju iz iste godine „Mehanizam EU-a za zdravstvenu zaštitu u izvanrednim okolnostima” (2). Napominje da je Komunikacija Komisije COM(2021) 576 inspirirana tim mišljenjem.

Rasprava o osnivanju tijela EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) održava se u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, koja i dalje traje i koja nas više nego ikad potiče da zdravlje postavimo kao prioritet Europske unije. Međutim, cilj osnivanja HERA-e širi je i odnosi se na sve vrste rizika za ljudsko zdravlje – one velikih razmjera i/ili prekogranične, na faze pripravnosti na krizu i upravljanja njome te na izazove prevencije i otpornosti društava i područja, a sve to u širem kontekstu rata u Ukrajini, koji izrazito utječe na zdravstvene usluge, infrastrukturu i prekograničnu suradnju koji su već bili ozbiljno opterećeni i iscrpljeni tijekom najgoreg razdoblja pandemije bolesti COVID-19.

2.

Europski odbor regija podržava osnivanje HERA-e kao tijela nadležnog za pripravnost na zdravstvene krize i upravljanje njima, pri čemu treba imati na umu, s jedne strane, da su prvenstveno države članice odgovorne za prevenciju, javno zdravlje i zdravstvenu skrb te pripravnost za krizne situacije i upravljanje njima, a s druge strane, da regije imaju presudnu ulogu jer u Europi dvije trećine država članica imaju decentralizirane zdravstvene sustave koji su različito organizirani. Dok je djelovanje Komisije i dalje rascjepkano među brojnim centrima u kojima se donose odluke, Odbor naglašava da nam je potreban sveobuhvatan pristup zaštiti stanovništva i da EU mora pružati potporu državama i regijama.

3.

Neovisno o tome koji im je uzrok, zdravstvene krize opasnost su za stanovništvo, koje pogađaju vrlo neravnomjerno, ali mogu ugroziti i samu europsku integraciju ako Europa ne bude u stanju na njih odgovoriti brzo, djelotvorno, koherentno i solidarno. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 stavila je na kušnju solidarnost među Europljanima, integritet unutarnjeg tržišta i suradnju u okviru schengenskog područja. Europski odbor regija smatra da je kriza isto tako pokazala da ciljeve zdravstvene sigurnosti Unije i zaštite stanovništva „države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini” te da je stoga povećana intervencija EU-a u tom području u skladu s načelom supsidijarnosti (3).

4.

Iako je upravljanje zdravstvenim sustavima i sustavima skrbi u nacionalnoj nadležnosti, Europska komisija ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva i očuvanju jedinstvenog tržišta, u skladu s Ugovorima, koji uključuju zaštitu zdravlja stanovništva kao ključan zahtjev i dodjeljuju joj ulogu zaštite pravne stečevine. To se djelovanje mora odvijati u bliskoj suradnji s državama članicama, a trebalo bi aktivno uključiti i Europski parlament. Europski odbor regija želi izraziti svoje mišljenje u toj raspravi, najprije zbog toga što je u kontekstu krize djelovanje na lokalnoj razini ključno za zaštitu stanovništva, zatim zbog toga što brojne regije imaju važne ovlasti u području zdravstva i, naposljetku, zbog toga što je potpora regija inovacijama i industriji ključan element u donošenju protumjera za suočavanje s krizama.

Opseg intervencija HERA-e, upravljanje tim tijelom i njegov daljnji razvoj

5.

Europski odbor regija zalaže se za vrlo široko područje djelovanja HERA-e, kao što je predložila Komisija, uz poštovanje nadležnosti drugih postojećih tijela (4). Cilj je suzbiti prijetnje ljudskom zdravlju koje mogu biti prirodne, slučajne ili namjerne i biti, među ostalim, posljedica terorističkih djela ili pak pandemijskog, biološkog, okolišnog, nuklearnog ili nepoznatog podrijetla.

6.

OR naglašava da je osim opsega intervencija i područje djelovanja HERA-e vrlo široko i uključuje utvrđivanje i analizu rizika prije kriza, poticanje proaktivnih mjera, jačanje kapaciteta društava i područja za suočavanje s krizama, definiranje scenarija upravljanja, uključujući odgovarajuće odgovore, jačanje industrijskog te istraživačkog i inovacijskog ekosustava za razvoj i donošenje odgovarajućih protumjera, kao i osiguravanje dostupnosti svih takvih protumjera u svim gradovima i regijama Unije i za cjelokupno stanovništvo.

7.

S obzirom na te goleme izazove Europski odbor regija zabrinut je u pogledu sposobnosti HERA-e da uspije u obavljanju svojih zadaća.

8.

Iako se osnivanje HERA-e kao interne službe Komisije mora shvatiti kao pragmatičan odabir kojim se omogućuju brz napredak i bolja koordinacija različitih aktivnosti Komisije, taj bi odabir trebao biti samo privremen i u određenom trenutku preispitan. Status interne službe Komisije ne smije otežavati zapošljavanje specijaliziranog osoblja na visokoj razini koje je nužno za osiguravanje pripravnosti na zdravstvene krize i upravljanje njima. U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti važno je zajamčiti autonomiju u donošenju odluka, koja je ključna za neovisnu analizu rizika i brzo poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu ljudskih života.

9.

Akcijskim planom za 2022., objavljenim 10. veljače, predviđa se godišnji proračun od 1,3 milijarde EUR, što je pozitivan znak, ali nije u skladu s predviđenim proračunom od 6 milijardi EUR za šest godina. Analiza tog godišnjeg proračuna pokazuje važnost koja se pridaje nabavi sredstava za protumjere i uspostavi europskih zaliha i upravljanju njima (675,5 milijuna EUR), no ne spominje se učinak na financiranje drugih mjera europske civilne zaštite ni potpora novim proizvodnim kapacitetima (160 milijuna EUR) i istraživačkim programima u okviru programa Obzor Europa (350 milijuna EUR), od kojih većina nije nova. Time ostaje samo 100 milijuna EUR za mjere za predviđanje rizika i prilagodbu zdravstvenih sustava.

10.

Upravljanje HERA-om treća je slaba točka. Ono je strogo ograničeno na Komisiju i države članice, dok je uloga Europskog parlamenta svedena na promatračku, a iz stalnih tijela HERA-e isključeni su svi dionici, gradovi i regije, kao i akteri civilnog društva. Takvo upravljanje nije ni primjereno ni djelotvorno jer pripravnost na krize i upravljanje njima podrazumijeva širok raspon dionika i stručnog znanja. Gradovi i regije, sve vrste zdravstvenih djelatnika, udruženja pacijenata, drugi ključni akteri u znanosti i istraživanju i nevladine organizacije u području zdravlja i solidarnosti apsolutno su neophodni dionici za uspješno rješavanje kriza te ih je potrebno u potpunosti uzeti u obzir. Razni dionici trebali bi barem biti stalni članovi „savjetodavnog foruma” koji bi trebao imati pravo na iznošenje preporuka upravljačkim tijelima HERA-e i biti uključen u različite aspekte njezina rada.

11.

Europski odbor regija prepoznaje primat nacionalnih nadležnosti i ključnu važnost zajedničkog rada Komisije i država članica, ali poziva Komisiju i Vijeće da ponovno uspostave otvorenu i uključivu koordinaciju s dionicima te da predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti i Europskom parlamentu omoguće da preuzmu svoju punu ulogu neovisno o pravnim razmatranjima.

12.

Čini se da je operativno djelovanje HERA-e usmjereno na pružanje medicinskih protumjera. No u upravljanje krizama uključeni su i mnogi drugi aspekti, posebno u područjima prevencije i civilne zaštite. Europski odbor regija smatra da bi pojam protumjera trebao obuhvaćati sve lijekove i farmaceutske proizvode, uključujući aktivne tvari u njima, kao i antibiotike, cjepiva, testove i dijagnostiku, medicinske proizvode i medicinsku opremu, osobnu zaštitnu opremu, bolničku i lokalnu opremu, ali i informacijske sustave i sustave nadzora zaraznih bolesti i novih kontaminanata. Sva su ta sredstva potrebna za suočavanje s krizama i zaštitu stanovništva i njegova zdravlja.

13.

Poziva na to da se jednaka pozornost posveti izgradnji otpornosti društava i zajedničkoj kulturi upravljanja krizama i katastrofama. U tom bi okviru trebalo pružiti pojačanu potporu Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, čiji proračun ne bi trebao biti ugrožen osnivanjem HERA-e. Činjenica da se u nazivu HERA-e nalazi pojam „krize” ne bi smjela dovesti do zabune ili udvostručavanja mehanizama za upravljanje krizom koji su već razvijeni u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, čiji je temelj Komisijin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC). Postoji potreba za vrlo snažnom koordinacijom i jasnom podjelom uloga između tih dvaju alata Komisije, koji bi se u budućnosti mogli uskladiti. Također je potrebno razgraničenje s mjerama iz revidiranog zakonodavnog akta o prekograničnim prijetnjama zdravlju o kojem trenutačno pregovaraju Vijeće i Parlament, kao i sa zadaćama Europske agencije za lijekove (EMA) i napose Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).

14.

Osmišljavanje višegodišnjeg strateškog plana HERA-e glavni je prioritet i u njemu moraju sudjelovati i Europski parlament, gradovi i regije, kao i svi dionici. U tom bi se planu trebali utvrditi razina sredstava koja su HERA-i potrebna za učinkovito obavljanje njezinih brojnih zadaća, opisati faze njezina razvoja i predvidjeti pokazatelji praćenja. U strateškom planu trebali bi se utvrditi i mehanizmi suradnje između HERA-e i drugih intervencijskih alata EU-a, uključujući EMA-u, ECDC i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, te bi trebalo navesti kako ih se može ojačati kako bi u potpunosti ispunili svoju ulogu u koordinaciji s HERA-om.

Pripravnost Europe na krize i katastrofe i učinkovita zaštita cjelokupnog stanovništva u svim gradovima i regijama EU-a

15.

Iskustvo s pandemijom bolesti COVID-19 pokazuje da ne možemo učinkovito djelovati bez zajedničkog i usklađenog odgovora na europskoj razini, koji treba prilagoditi različitim potrebama i okolnostima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. HERA također mora težiti visokim i usklađenijim europskim ambicijama u zaštiti stanovništva od kriza. Međutim, aktualna pandemija bolesti COVID-19 naglasila je teritorijalne i socijalne nejednakosti u pristupu skrbi i cijepljenju, što dovodi u pitanje odgovor na zdravstvene krize i ugrožava Europu u cjelini.

16.

Europski odbor regija želio bi da HERA ima ulogu provođenja analize ranjivosti teritorija i stanovništva na zdravstvene krize. Pri toj analizi treba uzeti u obzir zalihe u cijeloj Europi i operativne kapacitete kako bi se doprlo do cjelokupnog stanovništva, a prije svega do onih čije je zdravlje najosjetljivije i onih koji žive u situacijama isključenosti i nesigurnosti. Pritom treba voditi računa i o mogućnosti zdravstvenih sustava, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova da povećaju svoje kapacitete u slučaju krize kako bi se što je više moguće pružala planirana skrb, a da se pritom prihvate dodatni pacijenti pristigli zbog krize.

17.

Stoga smatra da je od ključne važnosti da HERA, u suradnji s drugim relevantnim tijelima EU-a, izradi pregled stanja s obzirom na ugroženost zdravstvene sigurnosti i da zajedno s državama članicama i regijama razvije programe za odgovor na razne vrste hitnih situacija i programe testiranja otpornosti zdravstvenih sustava. Na temelju rezultata tih testiranja Komisija i Vijeće trebali bi sastaviti preporuke za države članice i regije, koje će biti potrebno pratiti, kako bi one ojačale svoje zdravstvene sustave i, prema potrebi, osigurale kapacitete za odgovor pojedinih područja kada je riječ o zdravstvu i jednaku zaštitu raznih skupina stanovništva.

18.

Isto tako, HERA bi trebala doprinijeti razvoju istraživačkih programa u okviru Obzora Europe usmjerenih na najranjivije skupine stanovništva (osobe suočene sa siromaštvom i isključenošću, manjine, izbjeglice, žene žrtve nasilja, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s komorbiditetima itd.), koje su, kako je pokazalo iskustvo s bolešću COVID-19, često prve žrtve. Ti istraživački programi trebali bi se baviti i nejednakostima u pristupu starijih osoba zdravstvu, mentalnim zdravljem djece i mladih, komplementarnošću bolničke skrbi i skrbi u zajednici te inovacijama, prije svega digitalnima, u organizaciji zdravstvenih sustava. Uvijek bi trebali uključivati rodno osjetljiv pristup kojim bi se zajamčilo da se na odgovarajući način vodi računa o potrebama žena.

19.

Priprema stanovništva za buduće katastrofe i epidemije ključan je izazov čijem rješavanju HERA mora pridonijeti. Na europskoj razini potrebni su nam i jačanje i koordinacija programa za prevenciju u području javnog zdravstva, promidžbu zdravlja i borbu protiv digitalnog jaza i dezinformacija. Te mjere prevencije u području javnog zdravlja moraju biti dio svih javnih politika. Intervencija HERA-e mora biti dio ambicioznije europske politike prevencije utvrđene u okviru programa „EU za zdravlje”, koji bi trebalo ojačati i kojim bi u većoj mjeri trebalo obuhvatiti i pitanja mentalnog zdravlja, invaliditeta i suzbijanja kroničnih bolesti.

20.

Iz krize koju je izazvao COVID-19 i rata u Ukrajini potrebno je izvući i konkretne pouke putem istraživačkih aktivnosti. Stoga bi trebalo poduzeti mjere kako bi se osigurao brz odgovor zdravstvenih sustava i ubrzano uvođenje protumjera na terenu (modularne bolnice, mobilni i pojednostavljeni medicinski uređaji, mobilne medicinske jedinice, mali centri za cijepljenje, mobilizacija dovoljnog broja kvalificiranog medicinskog osoblja itd.).

21.

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti posebnim izazovima izoliranih ruralnih područja, planinskih područja i najudaljenijih regija. Treba napomenuti da je taj skup mjera uvelike izostavljen iz programa rada HERA-e za 2022., zbog čega Europski odbor regija izražava žaljenje i poziva na njegovo preispitivanje počevši od 2023.

22.

Europski odbor regija smatra da taj skup mjera ne ugrožava nadležnosti država članica, već naprotiv predstavlja priliku za svaku državu članicu da, u suradnji s regijama, učinkovitije zaštiti svoje stanovništvo.

23.

Detaljna analiza Europske komisije u pogledu rashoda za zdravstvo izvršenih u okviru kohezijskih fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost u pandemijskim godinama mogla bi biti korisna za upravljanje budućim krizama. Mogle bi se identificirati nacionalne, regionalne i lokalne dobre prakse koje mogu doprinijeti osmišljavanju budućih mjera za sprečavanje zdravstvenih kriza i upravljanje njima.

24.

Europski odbor regija poziva na to da se u kontekstu europskog semestra zauzme poseban pristup izdacima za jačanje zdravstvenih sustava i pripravnost na krize, koji će se nužno povećati, i da oni trajno ispunjavaju uvjete za financiranje iz sredstava kohezijske politike u skladu s Investicijskom inicijativom kao odgovor na koronavirus. Zabrinut je zbog toga što su izdaci za zdravstvo dosad činili vrlo malen udio plana za oporavak te poziva na veću potporu otpornosti i opremanju gradova i regija u području zdravlja i civilne zaštite.

25.

Podsjeća na to da bi gradovi i regije zajedno s Unijom i državama članicama trebali imati aktivnu ulogu u razvoju tih novih pristupa zaštiti stanovništva. To vrijedi tim više kad imaju konkretne nadležnosti u području zdravlja i kad upravljaju bolničkim i zdravstvenim sustavom. Ta bi se uloga trebala priznati na nacionalnoj i europskoj razini u skladu s načelom aktivne supsidijarnosti.

Pouke koje treba izvući iz rata u Ukrajini

26.

Europski odbor regija pozdravlja sudjelovanje HERA-e u kampanji cijepljenja ukrajinskih izbjeglica u EU-u i njezinu potporu Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu, kojim se uz potporu farmaceutske industrije i ministarstava zdravstva osiguravaju cjepiva za djecu i druge osnovne medicinske potrepštine.

27.

Europski odbor regija smatra da je rat u Ukrajini snažan podsjetnik na to da Europa mora biti spremna za sve vrste kriza: kao što je bolest COVID-19 pogodila naše regije bez upozorenja, tako nismo očekivali ni oružani sukob u izravnom susjedstvu EU-a. Njegov utjecaj na zdravstvene sustave, posebno u srednjoj i istočnoj Europi, sve je veći i potrebno ga je pomno pratiti kako ne bismo došli do kritične točke. Potrebno je brzo razviti analitičke i prognostičke kapacitete HERA-e kako bi se osiguralo da Europska unija ne bude uhvaćena nespremna u sljedećoj katastrofi.

28.

Stoga ponovno potvrđuje da prioritet treba dati sposobnosti da se u svim državama članicama i u svim regijama EU-a ojačaju kapaciteti zdravstvenih sustava za brzu prilagodbu nepredviđenim događajima. U tom se smislu „pregled ranjivosti u području zdravstvene sigurnosti” i programi testiranja otpornosti na stres zdravstvenih sustava više nego ikad prije čine prioritetnim mjerama.

29.

Europski odbor regija upozorava na rizik od izloženosti zračenju zbog eventualnih oštećenja civilne nuklearne infrastrukture i od prekida liječenja kroničnih bolesti, uključujući rak i HIV (u Ukrajini je udio zaraženih HIV-om jedan od najvećih u Europi); ti će rizici vjerojatno utjecati i na zdravstvene sustave zemalja domaćina.

30.

Rat u Ukrajini, koji je doveo do dolaska nekoliko milijuna necijepljenih osoba u EU, poticaj je za jačanje međunarodne suradnje u pristupu protumjerama i, prije svega, cjepivima, pri čemu prioritet treba dati zemljama u našem susjedstvu. Europski odbor regija stoga je zabrinut jer su te mjere slabo zastupljene u programu rada HERA-e za 2022.

Industrijska politika i politika javne nabave u zdravstvu

31.

Europski odbor regija pozdravlja inicijative poduzete od početka krize kako bi se ubrzala dostupnost protumjera, kao i nacrt uredbe Vijeća o mjerama za upravljanje krizama. Međutim, smatra da trenutačni prijedlozi još uvijek nisu dovoljni za učinkovitu pripremu za zdravstvene krize.

32.

Naglašava potrebu za industrijskom i inovacijskom politikom uoči izbijanja krize i apsolutnu nužnost izgradnje novog regulatornog i intervencijskog okvira kako bi EU mogao imati suverenitet u području zdravstva i kapacitete za industrijalizaciju proizvoda proizišlih iz istraživanja i inovacija.

33.

Smatra da bi Europska unija trebala osigurati sredstva kako bi na svojem tlu razvijala „ključne” protumjere, koje su u velikoj mjeri zajedničke za upravljanje različitim vrstama kriza. Da bi se ti lijekovi (uključujući aktivne tvari u njima), medicinski proizvodi, testovi, dijagnostika i osnovna oprema proizvodili u Europi, nužna je proaktivna politika javne nabave s potencijalno većim troškovima opskrbe. Trenutačno nije jasno kako će se europskim pravilima i načelima djelovanja ostvariti taj ključni cilj.

34.

Vrlo je zabrinut zbog poteškoća s kojima se suočavaju mnoga poduzeća koja su na početku krize na zahtjev javnih tijela ulagala u rješavanje problema nestašice materijala, a sada su zanemarena zbog nabave materijala izvan EU-a. Smatra da se iz krize nisu izvukle potrebne pouke i da bi to pitanje trebalo hitno riješiti. Posebno poziva na stvaranje i obnovu strateških nacionalnih i europskih zaliha kad god je to moguće na temelju proizvoda proizvedenih u Europi.

35.

Europski odbor regija stoga poziva Europsku komisiju da prouči i predloži odgovarajući zakonodavni okvir, kojim bi se omogućila odstupanja od pravila o državnim potporama i javnoj nabavi kada je riječ, prije svega, o „ključnim” protumjerama. Ono što se trenutačno radi u području poluvodiča („europski akt o čipovima”) trebalo bi predvidjeti i u području zdravlja.

36.

Taj novi pravni okvir trebao bi ublažiti pravila o javnoj nabavi, posebno u području inovacija, ojačati kontrolu stranih ulaganja i omogućiti pružanje izravnih potpora u iznosu koji bi bio dovoljan da se djelotvorno doprinese ubrzanju razvoja i stavljanju na tržište medicinskih inovacija kao što su cjepiva. Europska unija danas pravno ne može imati istu vrstu intervencije kao Ujedinjena Kraljevina ili Sjedinjene Američke Države, čime se ugrožava njezin pristup cjepivima.

37.

Europski odbor regija zabrinut je zbog izgubljenog vremena i žali zbog toga što uz objavu programa rada HERA-e za 2022. nije bila pokrenuta s time povezana inicijativa te poziva Komisiju da brzo podnese prijedlog Parlamentu i Vijeću.

38.

Europski odbor regija prima na znanje nedavne pomake u strukturiranju istraživanja i inovacija u području pripravnosti na zdravstvene krize. Francusko predsjedništvo pruža snažnu potporu važnom projektu od zajedničkog europskog interesa „radi jačanja industrijske politike i strateškog pozicioniranja Unije u sektoru zdravstva promicanjem inovacija u raznim segmentima zdravstvenih sektora”. Osim toga, Komisija je u travnju 2021. započela savjetovanja radi pokretanja javno-javnog europskog partnerstva za pripravnost na pandemije u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. – 2024. kako bi se koordinirala istraživanja koja provode države članice. Međutim, trenutačno ne postoji okvir za usklađivanje svih mjera programa Obzor Europa kojima se može doprinijeti zadaćama HERA-e. Osim toga, predviđeni proračun iznosi 1,7 milijardi EUR, dok su u okviru dvaju prethodnih okvirnih programa za istraživanje u području pandemije i cjepiva mobilizirane 4 milijarde EUR. Europski odbor regija stoga poziva na: — osnivanje pluralističkog znanstvenog vijeća HERA-e, u koje bi bili uključeni razni dionici, radi utvrđivanja znanstvenih prioriteta i plana za istraživanje i inovacije na koje bi program Obzor Europa trebao odgovoriti, — povećanu mobilizaciju proračunskih sredstava u okviru programa Obzor Europa za potrebe HERA-e u području istraživanja i inovacija, — promišljanje o stvaranju buduće „misije” posvećene pripravnosti na zdravstvene krize i upravljanju njima, čime bi se omogućio međusektorski pristup u okviru programa Obzor Europa, znanstvena i operativna koordinacija te uključivanje svih dionika, s posebnom pozornošću posvećenom promicanju suradnje javnog i privatnog sektora.

39.

Istraživanje antimikrobne otpornosti apsolutni je prioritet HERA-e. Prekomjerna upotreba antimikrobnih sredstava u uzgoju životinja i u liječenju ljudi tempirana je bomba. Ako ubrzo ne pronađemo rješenje, vjerojatno ćemo se uskoro suočiti sa scenarijem u kojem više neće biti „ni lijeka ni terapije”. Gotovo svi novi antibiotici stavljeni na tržište posljednjih desetljeća varijacije su iz porodica antibiotika koje su otkrivene osamdesetih godina 20. stoljeća. Komisija zasad nije postigla uvjerljive rezultate u tom području, kao što proizlazi iz izvješća Revizorskog suda za 2019. (5) Stoga je potrebno ojačati preventivne zdravstvene usluge kako bi se svi uključeni subjekti koordinirali kad je riječ o kontroli upotrebe antimikrobnih sredstava u određenim područjima, bolnicama i zajednicama i ulagati u istraživanje novih antibiotika i alternativnih metoda profilakse.

40.

Novim zakonodavnim okvirom omogućio bi se razvoj strateškog partnerstva Unije s farmaceutskom industrijom kako bi se više vodilo računa o zdravstvenim ciljevima od općeg interesa. Izravna potpora EU-a trebala bi se kompenzirati industrijskom proizvodnjom u Europi, povlaštenim pristupom proizvodima i pravom na praćenje cijene protumjera i politike licenciranja.

41.

Trebalo bi razmotriti i predviđene mjere u području istraživanja i inovacija te ulogu HERA-e u tom pogledu. Potrebno je prevladati trenutačnu nesigurnost i nejasnoće u okviru programa Obzor Europa kako bi HERA brzo dobila plan istraživanja i inovacija, čime bi se razjasnilo kako će se iskoristiti 1,8 milijardi EUR u njezinu proračunu u okviru tog programa.

42.

Europski odbor regija naglašava potrebu da se bez odgode osnaži struktura inovativnih MSP-ova u području medicinskih protumjera, kao i svih vrsta uređaja i opreme za zaštitu ljudi i suočavanje s krizama. Najprije je potrebno pružiti potporu osnivanju poduzeća i inovacijama, što je posebno u nadležnosti gradova i regija, a zatim im pomoći da rastu i ojačaju kapacitete za provođenje kliničkih ispitivanja i proizvodnju u Europi.

43.

To uključuje znatna ulaganja i povećanje kapitala predmetnih poduzeća. Stoga je potrebno mobilizirati Europsko vijeće za inovacije (EIC) kako bi se bolje strukturirao europski inovacijski ekosustav u kontekstu razvoja protumjera i upravljanja zdravstvenim krizama te kako bi se ojačali intervencijski alati u području rizičnog i vlasničkog kapitala i tako inovativnim poduzećima omogućio rast i ostanak u Europi. Te intervencije također moraju omogućiti podjelu industrijskog rizika razvoja i proizvodnje protumjera.

44.

Djelotvornost medicinskih protumjera usko je povezana s fleksibilnijim upravljanjem kliničkim ispitivanjima, uz istodobno osiguravanje usklađenosti s etičkim pravilima i pravilima o zaštiti podataka. HERA mora predložiti snažniji okvir za suradnju s EMA-om radi koordinacije kliničkih ispitivanja srednjeg i velikog opsega, što je uvelike nedostajalo na vrhuncu krize koju je izazvao COVID-19. Inicijative „Vaccelerate” i „Inkubator HERA” ohrabrujući su početak popunjavanja tih nedostataka, no potrebno je uspostaviti jasnije operativne veze s nacionalnim tijelima kako bi se brže uklonile sve regulatorne ili protokolarne prepreke. Preispitivanje nove europske farmaceutske strategije trebalo bi omogućiti važne promjene, uključujući centralizaciju odobrenja za klinička ispitivanja lijekova koji iziskuju odobrenje za stavljanje na europsko tržište.

45.

Od ključne je važnosti i istraživačka infrastruktura. Kad je riječ o borbi protiv ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, nužni su odgovarajući laboratoriji za analizu, računala visokih performansi, repozitoriji podataka iz epidemioloških studija i sveobuhvatna kohortna ispitivanja kako bi se mogle analizirati nove opasnosti i primjeri scenarija za odgovor.

Međunarodno djelovanje temeljeno na prevenciji i solidarnosti

46.

Europski odbor regija smatra da je djelovanje u slučaju pojave novih zdravstvenih rizika u interesu Europe kako bi se ograničila izloženost Unije rizicima. HERA stoga mora imati sredstva za povezivanje s brojnim partnerima (naročito na međunarodnoj razini, s Ujedinjenim narodima i Vijećem Europe) i sudjelovanje u intervencijama izvan granica EU-a, u suradnji s predmetnim zemljama, čim se utvrde rizici, kao i za mobilizaciju znatnih resursa. Ta bi suradnja trebala obuhvaćati i fazu pripravnosti, a posebno preventivne mjere, mjere za smanjivanje ranjivosti i mjere pripravnosti društava na krize. U tu će svrhu HERA morati uspostaviti partnerstva s akterima civilnog društva, lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama te multilateralnim organizacijama koji rade na programima sprečavanja rizika.

47.

Ukidanje prava intelektualnog vlasništva za cjepiva i druge medicinske proizvode nije dostatno rješenje ako slabije razvijene zemlje nemaju kapacitete za razvoj vlastite proizvodnje. Europski odbor regija poziva na to da se cijena određenih lijekova regulira kada je to potrebno i da se farmaceutska industrija obveže na odobravanje dozvola za proizvodnju u skladu s prijedlogom SZO-a. Poziva i na to da politike Unije doprinose razvoju proizvoda prilagođenih specifičnom kontekstu slabije razvijenih zemalja. Isto tako traži da se Unija uključi u aktivnu politiku prijenosa tehnologija i potpore lokalnoj proizvodnji te da pruža odgovarajuće izravne potpore kako bi se stanovništvu jamčila zdravstvena skrb gdje god je to potrebno.

48.

Europski odbor regija primjećuje i dijeli vrlo velika očekivanja europskih građanki i građana da Unija preuzme snažniju ulogu u području zdravstva. Napominje da sadašnja vrlo restriktivna formulacija članka 168. Ugovora trenutačno predstavlja prepreku te smatra da bi pitanje jačanja europskih nadležnosti u području zdravstvene sigurnosti trebalo biti na dnevnom redu nakon Konferencije o budućnosti Europe. EU bi već sada na temelju svojih nadležnosti u području unutarnjeg tržišta mogao ići korak dalje u djelovanju u području zdravstva. Osim toga, potrebno je ojačati program „EU za zdravlje” i ministri zdravstva iz Europske unije trebali bi se sastajati vrlo redovito u sklopu posebnog sastava Vijeća, a ne samo dvaput godišnje na marginama sastanka Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO).

---

(1)  https://cor.europa.eu/hr/news/Pages/COVID-19-CoR-President-calls-for-a-EU-Health-Emergency-Mechanism-to-support-regions-and-cities.aspx.

(2)  SL C 440, 18.12.2020., str. 15.

(3)  https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:12008M005:EN:HTML.

(4)  Konkretno, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC – civilna zaštita), Europska agencija za lijekove (EMA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).

(5)  https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=%7b8892C8C4-6776-4B27-BE36-C181456EED71%7d.