12.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 327/52

1.1

U središtu europske integracije nalaze se građani. U izvješću o građanstvu EU-a naglašava se da ono građanima donosi nova prava i mogućnosti. To izvješće ukazuje na činjenicu da pravo s kojim se osobe koje žive u državama članicama najuže povezuju jest pravo na slobodno kretanje i život unutar EU-a: mogućnost ulaska i izlaska iz država članica te dužeg ili kraćeg boravka u cilju rada, učenja, obučavanja, poslovnog putovanja ili kupovine preko granica (1).

1.2

U izvješću o građanstvu EU-a iz 2013. g. predstavljeno je 12 novih mjera u šest područja s ciljem uklanjanja prepreka građanima u uživanju njihovih prava EU-a, uključujući pravo slobodnog kretanja preko granica EU-a. Ta područja uključuju (2).

1.3

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Prijedlog Europske komisije (EK) za uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o poticanju slobodnog kretanja građana i poduzeća pojednostavljenjem priznavanja određenih javnih dokumenata u Europskoj Uniji i izmjenu Uredbe (EU) br. 1024/2012: COM(2013) 228 final, 2013/0119 (COD).

1.4

Ovaj prijedlog je u skladu s izvješćem o građanstvu EU-a budući da uvodi mjere koje će građanima EU-a omogućiti da istinski i suštinski uživaju prava koja im kao građanima EU-a pripadaju.

1.5

Iako su Lisabonski ugovor i Povelja Europske unije o temeljnim pravima ojačali prava građana određena Ugovorom iz Maastrichta, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u EU-u, administrativni postupak koji podržava korištenje ovoga prava još uvijek nije reformiran sukladno s time. Prilaganje žiga Apostille, formalnosti temeljene na Haškoj Konvenciji o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961. i osmišljene u cilju olakšanja kretanja preko međunarodnih granica u svijetu bez tehnologije, ne odražava činjenicu da unutar EU-a ne postoje granice i umjesto da olakšava provođenje prava na slobodno kretanje koje proizlazi iz građanstva EU-a, ono ga koči.

1.6

Pojednostavljenje sljedećih javnih dokumenata u EU-u, kao što je predstavljeno u prijedlogu, važna je mjera koja će ujednačiti pravni okvir i olakšati pravo na kretanje unutar EU-a:

Pojednostavljenje ovih javnih dokumenata nesumnjivo će olakšati promicanje slobodnog kretanja građana i poduzeća, budući da će dodatno povećati trgovinu na unutarnjem tržištu te građanima svake države članice osjetno olakšati prikupljanje takvih dokumenata.

1.7

Uvođenje pojednostavljenog okvira za prihvaćanje određenih javnih dokumenata do razine lokalne javne uprave treba smatrati važnim političkim instrumentom jer on također:

1.8

EGSO žali što su promjene, koje donosi prijedlog usmjeren na olakšavanje korištenja prava građana i poduzeća na slobodno kretanje unutar EU-a predstavljene 20 godina nakon uvođenja građanstva EU-a i 42 godine nakon potpisivanja Haške konvencije. EU nije išao u korak s tehnološkim razvojem koji se mogao iskoristiti kako bi se smanjili ili uklonili tereti koji se stavljaju na građane i poduzeća za ostvarivanje prava na slobodno kretanje. EGSO naglašava da je Informacijski sustav unutarnjeg tržišta važan instrument koji bi se trebao koristiti na odlučniji način kako bi se građanima EU-a omogućilo korištenje njihovih osnovnih prava.

1.9

Stoga EGSO zaključuje da je preporuka o politikama koju je Komisija predstavila o:

1.10

EGSO preporuča sljedeće:

2.1

Stockholmski program iz 2009. "Otvorena i sigurna Europa u službi građana i za njihovu zaštitu" (6) naglasio je važnost učinkovitosti građanstva Unije i postavljanje građana u središte politika EU-a u području pravosuđa. S njime povezani akcijski plan (7) potvrdio je taj zadatak i ustanovio da bi funkcionirajuće područje pravosuđa u Europi "trebalo staviti na raspolaganje građanima i poduzećima kako bi se poticala gospodarska aktivnost na jedinstvenom tržištu (…)". Komisija je odgovorila potvrdom svoje predanosti olakšavanju slobodnog kretanja javnih dokumenata unutar EU-a u svojem Izvješću o građanstvu iz 2010. godine te je o tome u prosincu 2010. javnosti predstavila konkretnu viziju u zelenoj knjizi pod naslovom "Manje birokracije za građane: promicanje slobodnog kretanja javnih dokumenata i priznavanje pravnih učinaka dokumenata o bračnom stanju" (8).

2.2

Istovremeno s gore navedenim uveden je Akt o jedinstvenom tržištu (9) s ciljem jačanja povjerenja građana u unutarnje tržište i u potpuno razvijanje njegovog potencijala kao pokretača rasta u gospodarstvu EU-a. To je, između ostalog, zahtijevalo uklanjanje nerazmjernih prepreka koje su građanima i poduzećima priječile korištenje sloboda na unutarnjem tržištu. Ohrabrivanje kretanja građana i poduzeća unutar EU-a jedan je od temelja Akta o jedinstvenom tržištu II (10).

2.3

Akcijski plan Europske komisije o pravu društava i korporativnom upravljanju (11) usredotočuje se na podržavanje europskih poduzeća, posebice u pogledu jačanja pravne sigurnosti kod prekogranične suradnje. Digitalni program za Europu (12) odnosi se na predložene zakone o elektroničkoj identifikaciji i e-potpisima (13) te uključuje uvođenje regulatornog okvira za zajedničku administrativnu podršku kod elektroničke identifikacije građana i poduzeća.

2.4

Novi Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020 (14). naglašava da smanjenje prevelikog regulatornog opterećenja i dalje ostaje jedan od prioriteta političkog programa EU-a. Akcijski plan poziva na uklanjanje ili smanjenje birokracije gdje je to moguće za sva poduzeća i posebice mikropoduzeća. Kao posljedica toga, smanjenje birokracije, pojednostavljenje postupaka za prekogranično korištenje i prihvaćanje javnih dokumenata između država članica, kao i usklađivanje s time povezanih pravila doprinosi svim mjerama usmjerenim na stvaranje Europe za građane i funkcionirajućeg jedinstvenog tržišta za poduzeća u EU-u.

2.5

U izvješću o građanstvu EU-a naglašava se da ono građanima donosi nova prava i mogućnosti. To izvješće ukazuje na činjenicu da pravo s kojim se osobe koje žive u državama članicama najuže povezuju jest pravo na slobodno kretanje i život unutar EU-a: mogućnost ulaska i izlaska iz država članica te dužeg ili kraćeg boravka u cilju rada, učenja, obučavanja, poslovnog putovanja ili kupovine preko granica. U izvješću o građanstvu EU-a iz 2013. g. predstavljeno je 12 novih mjera u šest područja s ciljem uklanjanja prepreka građanima u uživanju njihovih prava EU-a, uključujući pravo slobodnog kretanja i poslovanja preko granica EU-a. Ta područja uključuju (15):

2.6

Iako su Lisabonski ugovor i Povelja Europske unije o temeljnim pravima unije ojačali prava građana definirana Ugovorom iz Maastrichta, uključujući pravo na slobodno kretanje i boravak u EU-u, administrativni postupak koji podržava korištenje ovoga prava još uvijek nije reformiran sukladno s time. Zapravo, i dalje postoji fragmentirani pravni okvir u EU-u dok države članice i dalje primjenjuju administrativne formalnosti kao što je to žig Apostille na ovjerenim preslikama i prijevodima - formalnost utemeljena Haškom konvencijom o žigu Apostille iz 1961. koja je osmišljena za olakšavanje kretanja preko međunarodnih granica. To je formalnost koja ne odražava činjenicu da unutar EU-a nema granica i dodatno otežava, a ne olakšava, pravo građana EU-a na slobodno kretanje unutar EU-a.

2.7

Trenutno, na primjer, građani koji sele u drugu državu članicu troše puno vremena i novaca kako bi osigurali da su javni dokumenti iz države članice, koja je ujedno i zemlja podrijetla, autentični. Poznato je da će poduzeća i građani, bez sumnje, profitirati od okvira dosljednih i transparentnih pravila koja reguliraju određene javne dokumente ključne za kretanje roba, usluga i ljudi unutar EU-a i jedinstvenog tržišta.

2.8

EU se nije razvila zajedno s tehnološkim napretkom za smanjenje ili uklanjanje opterećenja građana i poduzeća kod korištenja svoga prava na kretanje. EGSO razumije da je internetska aplikacija IMIS, koja omogućava nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima brzu i jednostavnu komunikaciju s njihovim kolegama u inozemstvu, prikladna IKT platforma koja će olakšati administrativnu suradnju nakon primjene prijedloga. IMIS će također funkcionirati kao važno spremište obrazaca nacionalnih javnih dokumenata koji se najčešće koriste unutar EU-a, uključujući njihov prijevod na sve službene jezike Unije kako bi se pružila podrška vlastima koje nemaju dovoljnu jezičnu ekspertizu za ocjenjivanje točnosti ili kvalitete prijevoda javnih dokumenata koji su im podneseni (16).

2.9

EGSO žali što su promjene, koje donosi prijedlog usmjeren na olakšavanje korištenja prava građana i poduzeća na slobodno kretanje unutar EU-a predstavljene 20 godina nakon uvođenja građanstva EU-a i 42 godine nakon potpisivanja Haške konvencije.

3.1.1

EGSO se slaže da definicija "javnih dokumenata" kako je i navedeno u članku 3. stavku 2. prijedloga uključuje važne javne dokumente vezano za prava građana i poduzeća u EU-u.

3.1.2

EGSO pak naglašava da bi javni dokumenti navedeni u prijedlogu trebali zaista biti prvi u nizu javnih dokumenata koji trebaju biti pojednostavljeni u svrhu poboljšanja mobilnosti unutar EU-a, prekograničnih aktivnosti i funkcioniranja jedinstvenog tržišta EU-a.

3.1.3

EGSO naglašava da se buduće pojednostavljenje javnih dokumenata treba usmjeriti na važne javne dokumente kao što su oni koji se odnose na kretanje radnika unutar EU-a (što je ključno za razvoj prekograničnog poslovanja i trgovine) ili osobe s invaliditetom, ako se tim dokumentima ne bave druge direktive EU-a. Takvi javni dokumenti mogu uključivati npr. potvrde o nacionalnom školovanju i javne dokumente o socijalnom osiguranju.

3.2.1

EGSO naglašava da trenutni zahtjevi sukladno kojima je potrebno pokazati žig Apostille odražava međunarodne procedure, a ne razvoj jedinstvenog tržišta EU-a. Otprilike 12,5 milijuna građana EU-a živi u državi EU-a iz koje ne potječu te je preko 380 tisuća mikro, malih i srednjih poduzeća EU-a uključeno u prekogranične podugovaračke prakse i neprestano suočavaju s birokracijom i nepotrebnim formalnostima prilikom seljenja iz jedne u drugu državu članicu te kod prekograničnog poslovanja. To je stanje stvari koje ne odražava EU bez granica.

3.2.2

EGSO se stoga slaže s ciljem prijedloga Europske komisije da se javne dokumente izostavi iz zakonskih i administrativnih zahtjeva na snazi diljem država članica. EGSO smatra da je to prva faza programa pojednostavljenja javnih dokumenata.

3.2.3

EGSO se slaže da bi se trebale uvesti odredbe koje bi zajamčile potrebnu razinu provjere u slučaju opravdane sumnje. EGSO prepoznaje da će biti slučaja u kojima će biti potrebna administrativna koordinacija među državama članicama kako bi se zajamčilo da je javni dokument ili ovjerena preslika dokumenta autentična.

3.2.4

EGSO snažno podržava načelo prema kojemu bi građani ili poduzeće imali maksimalni stupanj sigurnosti u pogledu izuzeća javnih dokumenata koji se prilažu iz svih oblika legalizacije ili sličnih formalnosti. Takva sigurnost omogućit će građanima i poduzećima proaktivno planiranje njihovih aktivnosti te na taj način osigurati ostvarenje materijalnih i nematerijalnih koristi utvrđenih u ocjeni učinka Europske komisije (17).

3.2.5

EGSO primjećuje da, prema sustavu koji se trenutno koristi, 99 % od otprilike 1,4 milijuna žigova Apostille godišnje podnesenih za aktivnosti unutar EU-a ne prouzrokuje probleme. EGSO stoga misli da bi opcija politike koju je predstavila Europska komisija u pogledu administrativne suradnje (koja se temelji na IMIS-u u slučaju opravdane sumnje u autentičnost javnih dokumenata u višejezičnim obrascima) trebala dovesti do poboljšanih rezultata.

3.2.6

EGSO preporuča da definicija "opravdane sumnje" kako je i predstavljena u prijedlogu Komisije bude nedvosmislena kako bi se uklonila nedorečenost. U vezi s time EGO predlaže sljedeće izmjene:

3.2.7

Kada bi država članica podnijela službeni zahtjev zbog nastale opravdane sumnje, na osnovu nove definicije, relevantnim vlastima države članice u kojoj je dokument izdan, ona mora obavijestiti osobu o razlozima zašto je taj zahtjev podnesen.

3.2.8

EGSO je uvjeren da će, jednom kada IMIS bude primijenjen u svim državama članicama i redovna izvješća o napretku budu pokazivala da je sustav stabilan i radi te da osoblje u državama članicama raspolaže potrebnim znanjem, zahtjevi za administrativnom koordinacijom među državama članicama biti puno učinkovitiji od maksimalnog razdoblja od jednog mjeseca navedenog u prijedlogu. EGSO stoga predlaže da, ukoliko rezultati pokazuju takav značajan napredak, Europska komisija treba skratiti navedeno maksimalno razdoblje na dva tjedna. Takva izmjena odaslat će snažnu poruku građanima i poduzećima da Unija radi na učinkovitosti građanstva EU-a i da građane postavlja u središte svojih politika.

3.2.9

EGSO pridaje važnost potrebi za uravnoteženim sustavom odgovornosti koji ocjenjuje do koje mjere države članice učinkovito provode ovaj prijedlog. EGSO predlaže da Komisija na godišnjoj mjeri ostvarene rezultate država članica u pogledu primjene.

3.6.1

EGSO se slaže da će razmjena i prijenos informacija i dokumenata od strane država članica doprinijeti provjeri autentičnosti javnih dokumenata putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (članak 19.). Odbor se također slaže da će država članica obavijestiti Komisiju o imenovanju središnjih državnih tijela i svim naknadnim promjenama tih informacija te da će Komisija učiniti te informacije javno dostupnima (članak 20.). Konačno, EGSO se slaže da će Komisija najkasnije svake tri godine podnositi izvješće Europskom parlamentu o primjeni ove Uredbe (članak 21.).

3.6.2

EGSO naglašava da članak 19. pod naslovom "Zaštita podataka" mora osigurati razmjenu i prijenos informacija te da dokumenti koje izdaje država članica sukladno prijedlogu trebaju odražavati načela EU-a koja se odnose na zaštitu podataka.