EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32001L0089

Direktiva Vijeća 2001/89/EZ od 23. listopada 2001. o mjerama Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge Tekst značajan za EGP

SL L 316, 1.12.2001, p. 5–35 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 20/04/2021; stavljeno izvan snage 32016R0429 i 32020R0687

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2001/89/oj

03/Sv. 018

HR

Službeni list Europske unije

108


32001L0089


L 316/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.10.2001.


DIREKTIVA VIJEĆA 2001/89/EZ

od 23. listopada 2001.

o mjerama Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (4),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 80/217/EEZ od 22. siječnja 1980. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge (5) često se i znatno mijenjala. Sada, kada se treba ponovno izmijeniti, Direktivu je, zbog jasnoće i racionalizacije potrebno ponovno preinačiti kao jedinstven tekst.

(2)

S obzirom na činjenicu da su žive životinje navedene u Prilogu I. Ugovoru, jedna je od zadaća Zajednice na području veterine poboljšati zdravstveno stanje svinja, što bi olakšalo trgovinu svinjama i svinjskim proizvodima te omogućilo razvoj tog sektora.

(3)

U slučaju izbijanja klasične svinjske kuge, potrebno je na razini Zajednice uspostaviti mjere kontrole radi iskorjenjivanja bolesti kako bi se omogućio razvoj svinjskog sektora i pridonijelo zaštiti zdravlja životinja u Zajednici.

(4)

Izbijanje klasične svinjske kuge može poprimiti epizootske razmjere te prouzročiti smrtnost i poremećaje koji mogu ugroziti isplativost uzgoja svinja u cjelini.

(5)

Odmah nakon pojave sumnje na bolest, potrebno je donijeti mjere koje će omogućiti hitno i učinkovito postupanje čim je bolest potvrđena, uključujući usmrćivanje svih svinja na zaraženom gospodarstvu.

(6)

Ako bolest izbije, potrebno je spriječiti svako daljnje širenje bolesti pažljivim praćenjem kretanja životinja i korištenja proizvoda koji bi mogli biti kontaminirani, čišćenjem i dezinfekcijom zaraženih prostorija, uspostavljanjem ugroženog i zaraženog područja oko mjesta izbijanja bolesti te, ako je potrebno, cijepljenjem.

(7)

U slučaju zaraze, cijepljene svinje mogu postati naizgled zdravi nositelji virusa i dalje širiti bolest. Stoga korištenje cjepiva može biti odobreno samo u hitnim slučajevima.

(8)

U skladu s mišljenjem Znanstvenog odbora, markirana cjepiva koja izazivaju stvaranje zaštitnog imuniteta, kojega je korištenjem odgovarajućih laboratorijskih testova moguće razlikovati od imuniteta izazvanog prirodnom zarazom divljim virusom, mogla bi postati korisno dodatno oruđe u kontroli klasične svinjske kuge na područjima s velikom gustoćom svinja, čime bi se izbjeglo masivno klanje životinja. Stoga je preporučljivo utvrditi postupak Zajednice za odobravanje takvih razlikovnih testova nakon što budu otklonjena ostala ograničenja tih testova te dopustiti državama članicama korištenje markiranog cjepiva kada je to u hitnim slučajevima potrebno.

(9)

U slučaju bolesti u divljih svinja, potrebno je primijeniti posebne mjere za iskorjenjivanje.

(10)

Potrebno je donijeti odredbe kojima se jamči korištenje usklađenih postupaka i metoda dijagnostike klasične svinjske kuge, uključujući uspostavljanje referentnog laboratorija Zajednice kao i referentnih laboratorija u državama članicama.

(11)

Potrebno je donijeti odredbe kojima se jamči nužna pripravnost za učinkovito rješavanje hitnih situacija povezanih s jednim ili više izbijanja klasične svinjske kuge, posebno kroz izradu planova za njihovo suzbijanje te uspostavom centara za kontrolu i stručnih skupina.

(12)

Neke od mjera koje su, u skladu s Direktivom 80/217/EEZ, dosad donesene u Zajednici u vezi s izbijanjem klasične svinjske kuge, potrebno je promijeniti kako bi se uzeo u obzir znanstveni napredak, razvoj novih dijagnostičkih metoda i cjepiva te iskustva stečena nakon nedavnog izbijanja klasične svinjske kuge u Zajednici.

(13)

Iskustvo pokazuje da hranidba svinja napojem može predstavljati opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge kao posljedicu slabe učinkovitosti mjera za kontrolu obrade. Do donošenja mjera Zajednice u vezi s postupanjem s takvim otpacima, preporučljivo je od sada pa nadalje zabraniti njihovo korištenje u hranidbi svinja. Usto, napoj iz međunarodnih prijevoznih sredstava treba i dalje uništavati zbog njegove posebno opasne prirode.

(14)

Kako bi se osigurao kontinuitet usklađivanja dijagnostičkog rada koji se odvija pod nadzorom nadležnih nacionalnih laboratorija, „Institut für Virologie der Tierärztlichen Hochschule, Hannover”, određen Odlukom Vijeća 81/859/EEZ (6), treba potvrditi kao referentni laboratorij Zajednice, a tu Odluku potrebno je staviti izvan snage zbog pravne sigurnosti.

(15)

Potrebno je predvidjeti mogućnost izmjena ove Direktive i njezinih priloga po hitnom postupku kako bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenog i tehničkog znanja.

(16)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive potrebno je usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(17)

Ova Direktiva ne smije utjecati na obveze država članica u vezi s rokovima za prijenos direktiva navedenih u dijelu B Priloga VII.,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ciljevi

Ovom Direktivom uvode se minimalne mjere Zajednice za kontrolu klasične svinjske kuge.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive koriste se sljedeće definicije:

(a)

„svinja” znači svaka životinja iz obitelji Suidae, uključujući divlje svinje;

(b)

„divlja svinja” znači svinja koja se ne drži ili ne uzgaja na gospodarstvu;

(c)

„gospodarstvo” znači svaki poljoprivredni ili drugi prostor koji se nalazi na državnom području države članice, u kojem se stalno ili privremeno uzgajaju ili drže svinje. Ova definicija ne uključuje klaonice, prijevozna sredstva i ograđena područja u kojima se drže i mogu se loviti divlje svinje; veličina i struktura tih ograđenih područja moraju biti takve da nije moguće provesti mjere navedene u članku 5. stavku 1.;

(d)

„dijagnostički priručnik” znači dijagnostički priručnik za klasičnu svinjsku kugu iz članka 17. stavka 3.;

(e)

„svinja za koju se sumnja da je zaražena virusom klasične svinjske kuge” znači svaka svinja ili svinjski trup koji pokazuje kliničke znakove bolesti ili postmortalne promjene ili reakcije na laboratorijske testove provedene u skladu s dijagnostičkim priručnikom koji ukazuju na moguću prisutnost klasične svinjske kuge;

(f)

„slučaj klasične svinjske kuge" ili „svinja zaražena klasičnom svinjskom kugom” znači svaka svinja ili svinjski trup:

u kojih su službeno potvrđeni klinički simptomi ili postmortalne promjene koje ukazuju na klasičnu svinjsku kugu, ili

u kojih je prisustvo bolesti službeno potvrđeno na temelju rezultata laboratorijskih pretraga obavljenih u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(g)

„izbijanje klasične svinjske kuge” znači gospodarstvo na kojem je otkriven jedan ili više slučajeva klasične svinjske kuge;

(h)

„primarno izbijanje” znači izbijanje u smislu članka 2. točke (d) Direktive Vijeća 82/894/EEZ od 21. prosinca 1982. o prijavljivanju bolesti životinja unutar Zajednice (8);

(i)

„zaraženo područje” znači državno područje države članice na kojemu se, nakon potvrde jednog ili više slučajeva klasične svinjske kuge u divljih svinja, provode mjere za iskorjenjivanje bolesti u skladu s člancima 15. ili 16.;

(j)

„primarni slučaj klasične svinjske kuge u divljih svinja” znači svaki slučaj klasične svinjske kuge otkriven u divljih svinja na području na kojem se ne provode mjere u skladu s člancima 15. ili 16.;

(k)

„metapopulacija divljih svinja” znači svaka skupina ili subpopulacija divljih svinja koje imaju ograničene kontakte s drugim skupinama ili subpopulacijama;

(l)

„prijemljiva populacija divljih svinja” znači onaj dio populacije divljih svinja koji nije razvio imunitet na virus klasične svinjske kuge;

(m)

„vlasnik” znači svaka osoba ili osobe, fizičke ili pravne, koje su vlasnici svinja ili su zadužene za uzgoj navedenih životinja, radi financijskog dobitka ili bez njega;

(n)

„nadležno tijelo” znači nadležno tijelo u smislu članka 2. stavka 6. Direktive Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice radi uspostave unutarnjeg tržišta (9);

(o)

„službeni veterinar” je veterinar kojeg imenuje nadležno tijelo države članice;

(p)

„prerada” znači jedan od postupaka obrade materijala visokog rizika utvrđenih u članku 3. Direktive Vijeća 90/667/EEZ (10) koji se provode kako bi se spriječila opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge;

(q)

„napoj” znači svi otpatci hrane iz restorana, ugostiteljskih objekata ili kuhinja namijenjene prehrani ljudi, uključujući industrijske kuhinje i kuhinje na gospodarstvima seljaka ili osoba koje se brinu o svinjama;

(r)

„markirano cjepivo” znači cjepivo koje može izazvati zaštitni imunitet koji je moguće razlikovati od imunog odgovora prouzročenog prirodnom zarazom divljim tipom virusa, na temelju laboratorijskih testova provedenih u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(s)

„usmrćivanje” znači usmrćivanje svinja u smislu članka 2. stavka 6. Direktive Vijeća 93/119/EEZ od 22. prosinca 1993. o zaštiti životinja pri klanju ili usmrćivanju (11);

(t)

„klanje” znači klanje svinja u smislu članka 2. stavka 7. Direktive 93/119/EEZ;

(u)

„područje s velikom gustoćom svinja” znači svako zemljopisno područje u promjeru od 10 km oko gospodarstva na kojemu se nalaze svinje za koje se sumnja da su zaražene ili u kojih je potvrđena zaraza virusom klasične svinjske kuge, na kojemu je gustoća svinja veća od 800 svinja po km2; predmetno gospodarstvo mora se nalaziti ili u regiji u kojoj je gustoća svinja držanih na gospodarstvima veća od 300 svinja po km2 ili na udaljenosti manjoj od 20 km2 od takve regije, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 2. točkom (p) Direktive Vijeća 64/432/EEZ (12);

(v)

„kontaktno gospodarstvo” znači svako gospodarstvo na koje se mogao unijeti virus klasične svinjske kuge zbog lokacije, kretanja ljudi, svinja, vozila ili na bilo koji drugi način.

Članak 3.

Prijavljivanje klasične svinjske kuge

1.   Države članice moraju osigurati obavezno i hitno prijavljivanje prisutnosti i sumnje na prisutnost klasične svinjske kuge nadležnom tijelu.

2.   Ne dovodeći u pitanje postojeće odredbe Zajednice o prijavljivanju izbijanja bolesti životinja, država članica na čijem je državnom području potvrđena klasična svinjska kuga mora:

(a)

prijaviti bolest te Komisiji i ostalim državama članicama u skladu s Prilogom I. dostaviti podatke o:

izbijanjima klasične svinjske kuge koja su potvrđena na gospodarstvima,

slučajevima klasične svinjske kuge koji su potvrđeni u klaonici ili prijevoznim sredstvima,

primarnim slučajevima klasične svinjske kuge koji su potvrđeni u divljih svinja,

rezultatima epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8.;

(b)

proslijediti Komisiji i ostalim državama članicama podatke o daljnjim potvrđenim slučajevima klasične svinjske kuge u divljih svinja na zaraženom području, u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom (a) i stavkom 4.

3.   Odredbe Priloga I. mogu se dopuniti ili izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 4.

Mjere u slučaju sumnje na pojavu klasične svinjske kuge na gospodarstvu

1.   Kad na gospodarstvu postoji sumnja da je jedna ili više svinja zaražena virusom klasične svinjske kuge, države članice osiguravaju da nadležno tijelo bez odgađanja pokrene službene istražne radnje kako bi potvrdilo ili isključilo prisutnost navedene bolesti, u skladu s postupcima opisanima u dijagnostičkome priručniku.

Kad službeni veterinar posjeti gospodarstvo, treba pregledati registar i identifikacijske oznake svinja iz članka 4. i 5. Direktive Vijeća 92/102/EEZ od 27. studenoga 1992. o identifikaciji i registraciji životinja (13).

2.   Kada nadležno tijelo smatra da se ne može isključiti sumnja na prisutnost klasične svinjske kuge na gospodarstvu, predmetno gospodarstvo mora staviti pod službeno nadziranje te posebno odrediti sljedeće:

(a)

prebrojavanje svih svinja različitih kategorija na gospodarstvu i sastavljanje popisa s brojem oboljelih, uginulih ili vjerojatno zaraženih svinja; popis se ažurira kako bi se uzele u obzir oprašene i uginule svinje tijekom razdoblja sumnje; podaci iz popisa moraju biti dostupni na zahtjev te ih se mora moći pregledati pri svakom posjetu;

(b)

sve svinje na gospodarstvu moraju biti zatvorene u prostorije u kojima su nastanjene ili na neko drugo mjesto gdje ih je moguće izolirati;

(c)

nijedna svinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti. Nadležno tijelo može prema potrebi proširiti zabranu napuštanja gospodarstva na druge vrste životinja te zahtijevati provedbu odgovarajućih mjera za uništavanje glodavaca i insekata;

(d)

nijedan svinjski trup ne smije napustiti gospodarstvo bez odobrenja koje izdaje nadležno tijelo;

(e)

meso, svinjski proizvodi, sjeme, jajne stanice i embriji svinja, stočna hrana, oprema, materijali ili otpaci kojima bi se mogao prenijeti virus klasične svinjske kuge ne smiju napustiti gospodarstvo bez odobrenja koje izdaje nadležno tijelo; meso, svinjski proizvodi, sjeme, jajne stanice i embriji svinja ne smiju napustiti gospodarstvo zbog trgovine unutar Zajednice;

(f)

za izlazak ili ulazak ljudi na gospodarstvo potrebno je pismeno odobrenje nadležnog tijela;

(g)

za izlazak ili ulazak vozila na gospodarstvo potrebno je pismeno odobrenje nadležnog tijela;

(h)

odgovarajuća dezinfekcijska sredstva moraju se koristiti na ulazima i izlazima iz objekata u kojima se drže svinje te na samom gospodarstvu; svaka osoba koja ulazi na svinjogojsko gospodarstvo ili ga napušta mora provesti odgovarajuće higijenske mjere koje su potrebne da bi se smanjila opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge. Usto, sva prijevozna sredstva moraju biti temeljito dezinficirana prije nego što napuste gospodarstvo;

(i)

epidemiološko istraživanje mora biti provedeno u skladu s člankom 8.

3.   Ako epidemiološka situacija to zahtijeva, a posebno ako se gospodarstvo sa sumnjivim svinjama nalazi na području s velikom gustoćom svinja, nadležno tijelo:

(a)

može primijeniti mjere iz članka 5. stavka 1. na gospodarstvu navedenom u stavku 2. ovog članka; međutim, nadležno tijelo može, kada ocijeni da uvjeti to dopuštaju, ograničiti primjenu tih mjera samo na svinje za koje se sumnja da su zaražene ili kontaminirane virusom klasične svinjske kuge i dio gospodarstva na kojemu su držane, pod uvjetom da su te svinje bile nastanjene, držane i hranjene potpuno odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu. U svakom slučaju, treba uzeti dovoljan broj uzoraka tih svinja nakon što su usmrćene kako bi se, u skladu s dijagnostičkim priručnikom, mogla potvrditi ili isključiti prisutnost virusa klasične svinjske kuge;

(b)

može uspostaviti privremeno područje kontrole oko gospodarstva iz stavka 2.; na svinjogojskim gospodarstvima unutar tog područja provode se neke ili sve mjere iz stavka 1. ili 2.

4.   Mjere iz stavka 2. ne ukidaju se sve dok se sumnja na klasičnu svinjsku kugu službeno ne isključi.

Članak 5.

Mjere u slučaju potvrde pojave klasične svinjske kuge na gospodarstvu

1.   U slučajevima službene potvrde prisutnosti klasične svinjske kuge na gospodarstvu, države članice moraju osigurati da, osim mjera iz članka 4. stavka 2, nadležno tijelo propiše sljedeće:

(a)

usmrćivanje svih svinja na gospodarstvu bez odgađanja, pod službenim nadzorom i tako da se tijekom prijevoza ili usmrćivanja spriječi daljnje širenje virusa klasične svinjske kuge;

(b)

uzimanje dovoljnog broja uzoraka usmrćenih svinja u skladu s dijagnostičkim priručnikom, kako bi se utvrdio način unosa virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvo te odredilo koliko je dugo bolest bila prisutna na gospodarstvu prije nego što je prijavljena;

(c)

trupovi svinja koje su uginule ili su bile usmrćene prerađuju se pod službenim nadzorom;

(d)

meso svinja zaklanih u razdoblju između vjerojatnog unosa bolesti na gospodarstvo i provođenja službenih mjera mora biti pronađeno gdje god je to moguće i prerađeno pod službenim nadzorom;

(e)

sjeme, jajne stanice i embriji svinja koji su uzeti s gospodarstva u razdoblju između vjerojatnog unosa bolesti na gospodarstvo i provođenja službenih mjera moraju biti pronađeni i uništeni pod službenim nadzorom tako da se spriječi opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge;

(f)

sve tvari i otpaci koji bi mogli biti kontaminirani, kao na primjer krmivo, moraju se obraditi na način kojim se osigurava uništavanje virusa klasične svinjske kuge; sve materijale za jednokratnu uporabu koji bi mogli biti kontaminirani, posebno one koji se koriste u postupku klanja treba uništiti; ovi propisi primjenjuju se u skladu s uputama službenoga veterinara;

(g)

nakon uklanjanja svinja, zgrade u kojima su svinje boravile, vozila za prijevoz svinja ili njihovih trupova te oprema, stelja, gnoj i gnojnica koji bi mogli biti kontaminirani čiste se i dezinficiraju u skladu s člankom 12.;

(h)

u slučaju primarnog izbijanja bolesti, izolat virusa klasične svinjske kuge podvrgava se laboratorijskim postupcima utvrđenima u dijagnostičkom priručniku kako bi se utvrdio genetski tip;

(i)

epidemiološko istraživanje mora biti provedeno u skladu s člankom 8.

2.   U slučajevima kad je izbijanje bolesti potvrđeno u laboratoriju, zoološkom vrtu, parku s divljim životinjama ili ograđenom području na kojemu se svinje uzgajaju u znanstvene svrhe, radi očuvanja vrste ili za očuvanje rijetkih pasmina, predmetna država članica može odlučiti o odstupanju od provedbe mjera iz stavka 1. točaka (a) i (e), pod uvjetom da to odstupanje ne ugrožava osnovne interese Zajednice.

Ova odluka mora odmah biti prijavljena Komisiji.

Komisija u svim slučajevima odmah proučava situaciju s predmetnom državom članicom kao i prvom prigodom na Stalnom veterinarskom odboru. Prema potrebi se donose mjere za sprečavanje širenja bolesti u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2. koji može uključiti hitno cijepljenje, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 19.

Članak 6.

Mjere u slučaju potvrde pojave klasične svinjske kuge na gospodarstvima koja se sastoje od različitih proizvodnih jedinica

1.   Ako je klasična svinjska kuga potvrđena na gospodarstvima koja se sastoje od dvije ili više odvojenih proizvodnih jedinica, kako bi se tovljenje svinja moglo okončati, nadležno tijelo može odlučiti o odstupanju od mjera propisanih u članku 5. stavku 1. točki (a) u odnosu na zdrave proizvodne jedinice svinja na zaraženom gospodarstvu, pod uvjetom da je službeni veterinar potvrdio da su struktura, veličina i udaljenost između tih proizvodnih jedinica, kao i postupci koji se ondje provode, takvi da proizvodne jedinice imaju potpuno odvojene prostore za smještaj, držanje i hranidbu, tako da se virus ne može širiti iz jedne proizvodne jedinice u drugu.

2.   U slučaju odstupanja navedenih u stavku 1., države članice moraju izraditi detaljna pravila za njihovu primjenu u svjetlu jamstava zdravstvene zaštite koja se mogu pružiti.

3.   Države članice koje koriste ovo odstupanje o tome odmah izvještavaju Komisiju. Komisija u svakom slučaju odmah proučava situaciju s predmetnom državom članicom, kao i prvom prilikom na Stalnom veterinarskom odboru. Prema potrebi se donose mjere za sprečavanje širenja bolesti u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

Članak 7.

Mjere na kontaktnim gospodarstvima

1.   Gospodarstva se proglašavaju kontaktnima ako službeni veterinar, na temelju epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8., utvrdi ili smatra da je klasična svinjska kuga mogla biti unesena s drugih gospodarstava na gospodarstvo iz članka 4. ili članka 5. ili s gospodarstva iz članka 4. ili članka 5. na druga gospodarstva.

Odredbe članka 4. primjenjuju se na takvim gospodarstvima sve dok sumnja na klasičnu svinjsku kugu nije službeno isključena.

2.   Nadležno tijelo koristi mjere predviđene u članku 5. stavku 1. na kontaktnim gospodarstvima iz stavka 1. ovog članka, ako to zahtijeva epidemiološka situacija.

U skladu s dijagnostičkim priručnikom, nakon usmrćivanja svinja uzima se dovoljan broj uzoraka kako bi se na tim gospodarstvima mogla potvrditi ili isključiti prisutnost virusa klasične svinjske kuge.

3.   Najvažniji kriteriji i čimbenici rizika koji se uzimaju u obzir pri provedbi mjera predviđenih u članku 5. stavku 1. točki (a) na kontaktnim gospodarstvima utvrđeni su u Prilogu V. Ta mjerila i čimbenici rizika mogu se naknadno izmijeniti ili dopuniti kako bi se uzeli u obzir znanstveni napredak i iskustva, u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 8.

Epidemiološko istraživanje

Države članice osiguravaju da se u sumnjivim slučajevima ili slučajevima izbijanja klasične svinjske kuge provede epidemiološko istraživanje na temelju upitnika pripremljenih u okviru kriznih planova iz članka 22.

Takvo istraživanje mora utvrditi najmanje sljedeće:

(a)

koliko dugo je virus klasične svinjske kuge mogao biti prisutan na gospodarstvu prije no što je bolest prijavljena ili prije no što je postavljena sumnja na bolest;

(b)

mogući izvor klasične svinjske kuge na gospodarstvu te utvrđivanje ostalih gospodarstava na kojima su svinje mogle biti zaražene ili kontaminirane iz istog izvora;

(c)

kretanje ljudi, vozila, svinja, trupova, sjemena, mesa ili drugog materijala kojim se virus mogao prenijeti na ili s predmetnoga gospodarstva.

Ako rezultati tog istraživanja pokažu da se klasična svinjska kuga mogla proširiti s ili na gospodarstava u drugim državama članicama, o tome odmah treba izvijestiti Komisiju i predmetne države članice.

Članak 9.

Uspostava zaraženih i ugroženih područja

1.   Odmah nakon službene potvrde dijagnoze klasične svinjske kuge na nekom gospodarstvu, nadležno tijelo uspostavlja zaraženo područje u krugu od najmanje 3 kilometra oko mjesta izbijanja bolesti, a to zaraženo područje je dio ugroženog područja koje obuhvaća krug od najmanje 10 kilometara od mjesta izbijanja bolesti.

Mjere iz članka 10. i 11. primjenjuju se na navedenim područjima.

2.   Pri određivanju gore navedenih područja, nadležno tijelo mora uzeti u obzir:

(a)

rezultate epidemiološkog istraživanja provedenog u skladu s člankom 8.;

(b)

zemljopisni položaj, posebno prirodne ili umjetne granice;

(c)

položaj i međusobnu udaljenost gospodarstava;

(d)

načine premještanja i trgovanja svinjama kao i podatke o raspoloživim klaonicama;

(e)

raspoloživa sredstva i osoblje koje će nadzirati svako premještanje svinja unutar područja, posebno ako svinje koje treba usmrtiti moraju zbog toga biti uklonjene s gospodarstva njihovog podrijetla.

3.   Ako takvo područje uključuje dijelove državnih područja drugih država članica, nadležna tijela predmetnih država članica moraju surađivati pri utvrđivanju tih područja.

4.   Nadležno tijelo poduzima sve potrebne mjere, uključujući postavljanje vidljivih znakova i upozoravajućih napisa te korištenje sredstava javnog priopćavanja, poput tiska i televizije, kako bi osiguralo da su sve osobe unutar zaraženih i ugroženih područja u cijelosti upoznate s ograničenjima koja su na snazi u skladu s člancima 10. i 11. te poduzima mjere koje smatra prikladnima kako bi se osigurala odgovarajuća provedba ovih mjera.

Članak 10.

Mjere unutar utvrđenog zaraženog područja

1.   Države članice osiguravaju provedbu sljedećih mjera na zaraženom području:

(a)

popisivanje svih gospodarstava u što kraćem roku; nakon uspostave zaraženog područja, ta gospodarstva mora, u roku od sedam dana, obići službeni veterinar koji obavlja klinički pregled svinja te pregledava registar i identifikacijske oznake svinja iz članka 4. i 5. Direktive 92/102/EEZ;

(b)

zabranjeno je premještanje i prijevoz svinja javnim ili privatnim cestama, s iznimkom, ondje gdje je to potrebno, opskrbnih cesta gospodarstava, osim ako to nije odobrilo nadležno tijelo kako bi se omogućilo premještanje navedeno u točki (f). Ova zabrana ne odnosi se na prijevoz svinja cestom ili željeznicom bez istovara ili zaustavljanja. Usto, u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., moguće je dopustiti odstupanje za klanje svinja koje dolaze izvan zaraženog područja, a koje su na putu u klaonicu koja se nalazi u navedenom području gdje će odmah biti zaklane;

(c)

kamioni i druga vozila i oprema korištena za prijevoz svinja, druge stoke ili materijala koji je mogao biti kontaminiran (na primjer trupovi, stočna hrana, gnoj, gnojnica itd.) čiste se, dezinficiraju i obrađuju u što kraćem roku nakon kontaminacije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u članku 12. Nijedan kamion niti drugo vozilo koje je prevozilo svinje ne smije napustiti zaraženo područje bez da je prethodno očišćeno i dezinficirano te nakon toga pregledano i odobreno od nadležnog tijela;

(d)

nijedna druga domaća životinja ne smije ući ili napustiti gospodarstvo bez odobrenja nadležnog tijela;

(e)

sve uginule ili bolesne svinje na gospodarstvu treba bez odgađanja prijaviti nadležnom tijelu koje provodi odgovarajuća pretraživanja u skladu s postupcima utvrđenima u dijagnostičkom priručniku;

(f)

svinje ne smiju napustiti gospodarstvo na kojemu se uzgajaju najmanje 30 dana nakon preliminarnog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Nadležno tijelo može, po isteku 30 dana i ovisno o uvjetima navedenima u stavku 3. odobriti odvoženje svinja s gospodarstva izravno u:

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, za potrebe klanja bez odgode,

objekt za preradu ili drugo odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi prerađuju pod službenim nadzorom, ili

u iznimnim okolnostima, u druge objekte koji se nalaze unutar zaraženog područja. Države članice koje koriste ovu odredbu o tome odmah izvještavaju Komisiju na Stalnom veterinarskom odboru;

(g)

sjeme, jajne stanice i embriji svinja ne smiju napustiti gospodarstva na zaraženom području;

(h)

svaka osoba koja ulazi na svinjogojska gospodarstva ili ih napušta mora poštovati odgovarajuće higijenske mjere kojima se smanjuje opasnost od širenja virusa klasične svinjske kuge.

2.   Kada su zabrane predviđene u stavku 1. na snazi dulje od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, zbog čega nastupe poteškoće u vezi s dobrobiti životinja ili druge poteškoće u uzgoju svinja, nadležno tijelo može, pod uvjetima utvrđenima u stavku 3. te na temelju obrazloženog zahtjeva vlasnika, odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar zaraženog područja izravno u:

(a)

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti unutar zaraženog područja ili ugroženog područja, za potrebe neodgodivog klanja,

(b)

pogon za preradu ili drugo odgovarajuće mjesto na kojemu se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi prerađuju pod službenim nadzorom, ili

(c)

u iznimnim okolnostima, u druge objekte koji se nalaze unutar zaraženog područja. Države članice koje koriste ovu odredbu o tome odmah izvješćuju Komisiju na Stalnom veterinarskom odboru.

3.   Kada se poziva na ovaj stavak, nadležno tijelo može dopustiti odvoz svinja s predmetnoga gospodarstva pod sljedećim uvjetima:

(a)

službeni veterinar klinički je pregledao svinje na gospodarstvu, a naročito one koje se premještaju, uključujući mjerenje tjelesne temperature određenog broja tih svinja, te je pregledao registar i identifikacijske oznake svinja iz članaka 4. i 5. Direktive 92/102/EEZ;

(b)

gore navedenim pregledima nije utvrđen nijedan znak klasične svinjske kuge te je utvrđena sukladnost s odredbama Direktive 92/102/EEZ;

(c)

svinje se otpremaju u prijevoznim sredstvima koja je zapečatilo nadležno tijelo;

(d)

vozilo i oprema koji su korišteni za prijevoz svinja odmah nakon prijevoza čiste se i dezinficiraju u skladu s odredbama iz članka 12.;

(e)

ako će svinje biti zaklane ili usmrćene, u skladu s dijagnostičkim priručnikom uzima se dovoljan broj uzoraka kako bi se na tim gospodarstvima mogla potvrditi ili isključiti prisutnost virusa klasične svinjske kuge;

(f)

ako se svinje prevoze u klaonicu:

nadležno tijelo odgovorno za klaonicu mora biti obaviješteno o namjeri slanja svinja u klaonicu te o njihovu dolasku obavješćuje nadležno tijelo koje je svinje otpremilo,

po dolasku u klaonicu ove svinje se drže i kolju odvojeno od drugih svinja,

tijekom ante i post mortem pregleda u klaonici, nadležno tijelo posebnu pozornost mora obratiti na moguće znakove koji bi upućivali na klasičnu svinjsku kugu,

svježe meso tih svinja prerađuje se ili označava posebnim žigom navedenim u članku 5.a Direktive Vijeća 72/461/EEZ (14) te se naknadno obrađuje u skladu s pravilima utvrđenima u članku 4. stavku 1. Direktive Vijeća 80/215/EEZ (15). To se obavlja u objektu koji je odredilo nadležno tijelo. Meso se u taj objekt šalje pod uvjetom da je pošiljka prije otpreme zapečaćena te da ostane zapečaćena tijekom prijevoza.

4.   Mjere na zaraženom području moraju ostati na snazi najmanje:

(a)

dok na zaraženim gospodarstvima nije provedeno čišćenje i dezinfekcija;

(b)

dok svinje na svim gospodarstvima nisu klinički i laboratorijski pregledane u skladu s dijagnostičkim priručnikom, a u svrhu otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinjske kuge.

Pretrage iz točke (b) ne provode se sve dok ne prođe 30 dana od završetka preliminarnog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.

Članak 11.

Mjere na utvrđenom ugroženom području

1.   Države članice osiguravaju provedbu sljedećih mjera na ugroženom području:

(a)

popisivanje svih svinjogojskih gospodarstava;

(b)

zabranjeno je kretanje i prijevoz svinja javnim ili privatnim cestama, s iznimkom, ondje gdje je to potrebno, opskrbnih cesta gospodarstava, osim ako to nije odobrilo nadležno tijelo. Ova zabrana ne odnosi se na prijevoz svinja cestom ili željeznicom bez istovara ili zaustavljanja te na svinje za klanje koje dolaze izvan ugroženog područja, a koje su na putu u klaonicu koja se nalazi na tom području, radi neodgodivog klanja;

(c)

kamioni, druga prijevozna sredstva i oprema korišteni za prijevoz svinja, druge stoke ili materijala koji bi mogao biti kontaminiran (na primjer trupovi, krmivo, gnoj, gnojnica itd.) čiste se, dezinficiraju i obrađuju u što kraćem roku nakon kontaminacije, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u članku 12. Nijedan kamion ili drugo vozilo koje je prevozilo svinje ne smije napustiti područje bez da je prethodno očišćeno i dezinficirano;

(d)

nijedna druga domaća životinja ne smije ući na gospodarstvo ili ga napustiti tijekom prvih sedam dana nakon uspostavljanja ugroženog područja bez odobrenja nadležnog tijela;

(e)

sve uginule ili oboljele svinje na gospodarstvu treba bez odgađanja prijaviti nadležnom tijelu koje provodi odgovarajuća pretraživanja u skladu s postupcima utvrđenima u dijagnostičkom priručniku;

(f)

svinje ne smiju napustiti gospodarstvo na kojemu su držane najmanje 21 dan nakon provedbe preliminarnog čišćenja i dezinfekcije zaraženih gospodarstava. Nadležno tijelo može, po isteku 21 dana, te ovisno o uvjetima navedenima u članku 10. stavku 3., dopustiti odvoženje svinja s navedenoga gospodarstva i to izravno u:

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti unutar zaraženog područja ili ugroženog područja, za potrebe neodgodivog klanja,

objekt za preradu ili drugo odgovarajuće mjesto gdje se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi prerađuju pod službenim nadzorom, ili

u iznimnim slučajevima, u druge objekte koji se nalaze unutar zaraženog ili ugroženog područja. Države članice koje koriste ovu odredbu o tome odmah izvještavaju Komisiju na Stalnom veterinarskom odboru.

Međutim, ako se svinje prevoze u klaonicu, na zahtjev države članice, uz odgovarajuće pojašnjenje, te u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., mogu se dopustiti odstupanja od odredbi iz članka 10. stavka 3. točaka (e) i (f) četvrta alineja, posebno u vezi s označivanjem mesa tih svinja i njegovim daljnjim korištenjem te odredištem obrađenih proizvoda;

(g)

sjeme, jajne stanice i embriji svinja ne smiju napustiti gospodarstva koja su smještena unutar ugroženog područja;

(h)

svaka osoba koja ulazi na svinjogojska gospodarstva ili ih napušta mora poštovati odgovarajuće higijenske mjere potrebne za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge.

2.   Ako se zabrane iz stavka 1. provode dulje od 30 dana zbog novih izbijanja bolesti, zbog čega nastupe poteškoće u vezi s dobrobiti životinja ili druge poteškoće u uzgoju svinja, nadležno tijelo može, pod uvjetima utvrđenima u članku 10. stavku 3., te na temelju obrazloženog zahtjeva vlasnika, odobriti otpremanje svinja s gospodarstva unutar ugroženog područja i to izravno u:

(a)

klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo, po mogućnosti unutar zaraženog ili ugroženog područja, za potrebe neodgodivog klanja;

(b)

objekt za preradu ili drugo odgovarajuće mjesto na kojemu se svinje odmah usmrćuju, a njihovi trupovi prerađuju pod službenim nadzorom; ili

(c)

u iznimnim okolnostima, u druge objekte koji se nalaze unutar zaraženog ili ugroženog područja. Države članice koje koriste ovu odredbu o tome odmah izvješćuju Komisiju na Stalnom veterinarskom odboru.

3.   Mjere na ugroženom području moraju ostati na snazi sve dok:

(a)

na zaraženim gospodarstvima nije provedeno čišćenje i dezinfekcija;

(b)

svinje na svim gospodarstvima nisu klinički pregledane i, kad je to potrebno, laboratorijski pretražene u skladu s dijagnostičkim priručnikom, radi otkrivanja moguće prisutnosti virusa klasične svinjske kuge.

Pretrage iz točke (b) ne provode se dok ne prođe 20 dana od završetka preliminarnog čišćenja i dezinfekcije na zaraženim gospodarstvima.

Članak 12.

Čišćenje i dezinfekcija

1.   Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)

sredstva za dezinfekciju koja se koriste i njihove koncentracije službeno je odobrilo nadležno tijelo;

(b)

postupci čišćenja i dezinfekcije provode se pod službenim nadzorom, u skladu s:

uputama službenog veterinara, te

načelima i postupcima čišćenja, dezinfekcije i obrade utvrđenima u Prilogu II.

2.   Načela i postupci čišćenja i dezinfekcije utvrđeni u Prilogu II. mogu se naknadno izmijeniti ili dopuniti kako bi se uzeo u obzir znanstveni napredak i iskustva, u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 13.

Ponovno naseljavanje svinja na gospodarstvo nakon izbijanja bolesti

1.   Ponovno uvođenje svinja na gospodarstvo navedeno u članku 5. ne obavlja se najmanje 30 dana nakon završetka postupaka čišćenja i dezinfekcije u skladu s člankom 12.

2.   Pri ponovnom naseljavanju svinja potrebno je uzeti u obzir način držanja svinja na predmetnom gospodarstvu te ono mora biti u skladu sa sljedećim postupcima:

(a)

na svinjogojska gospodarstava na kojima se svinje drže na otvorenom, ponovno naseljavanje svinja započinje uvođenjem sentinel svinja koje su pregledane te u kojih nije utvrđena prisutnost protutijela na virus klasične svinjske kuge ili koje dolaze s gospodarstava za koja nisu postojala nikakva ograničenja u vezi s klasičnom svinjskom kugom. Sentinel svinje se u skladu sa zahtjevima nadležnog tijela naseljavaju po cijelom zaraženom gospodarstvu te se 40 dana nakon uvođenja na gospodarstvo uzorkuju i testiraju na prisutnost protutijela, u skladu s dijagnostičkim priručnikom.

Ako nijedna svinja nije razvila protutijela na virus klasične svinjske kuge, ponovno naseljavanje može se obaviti u potpunosti. Nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo prije dobivanja negativnih rezultata nalaza serološkog testiranja;

(b)

u svih drugih oblika uzgoja, ponovno naseljavanje svinja obavlja se ili u skladu s mjerama predviđenima u točki (a) ili se provodi potpuno naseljavanje uz uvjet da:

sve svinje uvode se u roku od 20 dana i da dolaze s gospodarstava za koja nisu postojala nikakva ograničenja u vezi s klasičnom svinjskom kugom,

svinje u novooformljenim stadima podvrgnute su serološkim pretragama u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Uzorkovanje u tu svrhu provodi se najranije 40 dana nakon dolaska zadnjih svinja,

nijedna svinja ne smije napustiti gospodarstvo prije dobivanja negativnog nalaza serološkog testiranja.

3.   Međutim, ako je prošlo više od šest mjeseci od završetka postupaka čišćenja i dezinfekcije na gospodarstvu, nadležno tijelo može dopustiti odstupanje od odredbi iz gornjeg stavka 2., uzimajući u obzir epidemiološku situaciju.

Članak 14.

Mjere u slučaju sumnje ili potvrde prisutnosti klasične svinjske kuge u klaonici ili prijevoznom sredstvu

1.   Kada postoji sumnja da je u klaonici ili prijevoznom sredstvu prisutna klasična svinjska kuga, države članice osiguravaju da nadležno tijelo odmah provede službeno istraživanje kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost navedene bolesti, u skladu s postupcima utvrđenima u dijagnostičkom priručniku.

2.   Ako se u klaonici ili prijevoznom sredstvu otkrije slučaj klasične svinjske kuge, nadležno tijelo osigurava da se:

(a)

sve prijemljive životinje u klaonici ili prijevoznom sredstvu odmah usmrte;

(b)

trupovi, nusproizvodi klanja i životinjski otpaci koji bi mogli biti zaraženi i kontaminirani obrade pod službenim nadzorom;

(c)

pod nadzorom službenog veterinara provede čišćenje i dezinfekcija zgrada i opreme, uključujući vozila, u skladu s člankom 12.;

(d)

provede epidemiološko istraživanje kako je to mutatis mutandis predviđeno u članku 8.;

(e)

izolat virusa klasične svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku utvrđenom u dijagnostičkom priručniku, kako bi se odredio genetski tip virusa;

(f)

na gospodarstvu s kojega dolaze zaražene svinje ili trupovi te na kontaktnim gospodarstvima provedu mjere iz članka 7. Mjere predviđene u članku 5. stavku 1., provode se na gospodarstvu s kojega potječu zaražene svinje ili trupovi, osim ako epidemiološko istraživanje ne ukazuje na provedbu drukčijih mjera;

(g)

najmanje 24 sata nakon završenog čišćenja i dezinfekcije, provedenih u skladu s člankom 12, nijedna životinja ne doveze za potrebe klanja ili prijevoza.

Članak 15.

Mjere u slučaju sumnje ili potvrde prisutnosti klasične svinjske kuge u divljih svinja

1.   Odmah nakon što je nadležno tijelo države članice zaprimilo informaciju o sumnji na zarazu u divljih svinja, ono poduzima sve potrebne mjere kako bi potvrdilo ili isključilo prisutnost bolesti tako da obavijesti vlasnike svinja i lovce te provede istraživanje, uključujući laboratorijsko testiranje svih divljih svinja koje su odstrijeljene ili pronađene mrtve.

2.   Nakon potvrde primarnog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja, nadležno tijelo države članice, radi ograničavanja širenja bolesti, odmah:

(a)

osniva stručnu skupinu koja uključuje veterinare, lovce, biologe za divlje životinje i epidemiologe. Stručna skupina pomaže nadležnom tijelu u:

proučavanju epidemiološke situacije i utvrđivanju zaraženog područja, u skladu s odredbama iz članka 16. stavka 3. točke (b),

utvrđivanju odgovarajućih mjera koje, uz mjere iz točaka (b) i (c), treba provesti na zaraženom području; ove mjere mogu uključiti obustavu lova i zabranu hranjenja divljih svinja,

izradi plana iskorjenjivanja koji se, u skladu s člankom 16., dostavlja Komisiji,

provedbi revizije, kako bi se provjerila učinkovitost mjera poduzetih za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge na zaraženom području;

(b)

odmah stavlja pod službeni nadzor svinjogojska gospodarstva na utvrđenom zaraženom području te posebno naređuje sljedeće:

provedbu službenog popisa svih kategorija svinja na svim gospodarstvima; popis mora ažurirati vlasnik. Podaci iz popisa predočavaju se na zahtjev i mogu biti provjereni pri svakom pregledu. Međutim, na svinjogojskim gospodarstvima na kojima se svinje drže na otvorenom prvi se popis može provesti na temelju procjene,

zatvaranje svih svinja na gospodarstvu u prostore u kojima su nastanjene ili na neko drugo mjesto gdje ih je moguće odvojiti od divljih svinja. Divlje svinje ne smiju imati pristup nikakvom materijalu koji bi kasnije mogao doći u kontakt sa svinjama na gospodarstvu,

da niti jedna svinja ne uđe na gospodarstvo niti ga napusti, osim kada to odobri nadležno tijelo uzimajući u obzir epidemiološku situaciju,

da se na ulazima i izlazima zgrada u kojima se drže svinje te na samom gospodarstvu provodi odgovarajuća dezinfekcija,

da se sve osobe koje dolaze u kontakt s divljim svinjama pridržavaju odgovarajućih higijenskih mjera za smanjivanje opasnosti od širenja virusa klasične svinjske kuge; te mjere mogu uključivati privremenu zabranu ulaska na svinjogojsko gospodarstvo osobama koje su bile u kontaktu s divljim svinjama,

da se sve mrtve ili bolesne svinje sa simptomima klasične svinjske kuge na gospodarstvu testiraju na prisutnost klasične svinjske kuge,

da se na svinjogojsko gospodarstvo ne smije unijeti nijedan dio divlje svinje koja je odstrijeljena ili pronađena mrtva, niti ikakav materijal ili oprema koja bi mogla biti zaražena virusom klasične svinjske kuge,

da se svinje, njihovo sjeme, embriji ili jajne stanice ne premještaju sa zaraženog područja za potrebe trgovine unutar Zajednice;

(c)

organizira da sve divlje svinje koje su odstrijeljene ili pronađene mrtve na utvrđenom zaraženom području pregleda službeni veterinar te da ih se u skladu s dijagnostičkim priručnikom testira na klasičnu svinjsku kugu. Trupovi svih životinja za koje se utvrdi da su pozitivne prerađuju se pod službenim nadzorom. Ondje gdje je rezultat testiranja na klasičnu svinjsku kugu negativan, države članice primjenjuju mjere utvrđene u članku 11. stavku 2. Direktive Vijeća 92/45/EEZ (16). Meso koje nije namijenjeno prehrani ljudi prerađuje se pod službenim nadzorom;

(d)

osigurava da se izolat virusa klasične svinjske kuge podvrgne laboratorijskom postupku utvrđenom u dijagnostičkom priručniku kako bi se odredio genetski tip virusa.

3.   U slučaju pojave klasične svinjske kuge u divljih svinja na državnom području države članice koje se nalazi u blizini državnog područja druge države članice, predmetne države članice surađuju pri uspostavljanju mjera za kontrolu bolesti.

Članak 16.

Planovi za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge iz populacije divljih svinja

1.   Ne dovodeći u pitanje mjere utvrđene u članku 15., države članice u roku od 90 dana od potvrde primarnog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja dostavljaju Komisiji napisani plan mjera koje se poduzimaju kako bi se na području koje je određeno kao zaraženo bolest iskorijenila, te mjere koje se provode na gospodarstvima na tom području.

Komisija pregledava plan kako bi utvrdila omogućava li on ostvarivanje željenog cilja. Plan, prema potrebi s izmjenama, odobrava se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

Plan se može naknadno mijenjati ili dopunjavati uzimajući u obzir razvoj situacije.

Ako se promjene odnose na ponovno određivanje zaraženog područja, države članice odmah o promjenama izvješćuju Komisiju i druge države članice.

Ako se promjene odnose na druge odredbe plana, države članice Komisiji dostavljaju izmijenjeni plan na pregled i odobrenje u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

2.   Nakon odobravanja mjera predviđenih u planu navedenom u stavku 1., te mjere zamjenjuju početne mjere utvrđene u članku 15. od datuma koji će se odrediti nakon odobrenja.

3.   Plan naveden u stavku 1. sadrži podatke o:

(a)

rezultatima epidemioloških istraživanja i kontrola provedenih u skladu s člankom 15. te prostornoj proširenosti bolesti;

(b)

utvrđenom zaraženom području unutar državnog područja predmetne države članice. Pri određivanju zaraženog područja nadležno tijelo u obzir uzima sljedeće:

rezultate provedenih epidemioloških istraživanja te prostornu proširenost bolesti,

populaciju divljih svinja na tom području,

postojanje velikih prirodnih ili umjetnih prepreka kretanju divljih svinja;

(c)

organizaciji bliske suradnje među biolozima, lovcima, lovačkim organizacijama, službama za zaštitu divljih životinja te veterinarskim službama (zdravlje životinja i javno zdravlje);

(d)

informativnoj kampanji koju je potrebno provesti kako bi se povećala svijest lovaca o mjerama koje se moraju poduzeti u okviru plana iskorjenjivanja;

(e)

posebnim naporima koji se ulažu kako bi se utvrdio broj i lokacija metapopulacija divljih svinja unutar zaraženog područja i oko njega;

(f)

približnom broju metapopulacija divljih svinja i njihovoj veličini unutar zaraženog područja i oko njega;

(g)

posebnim naporima koji se ulažu da bi se utvrdio opseg zaraze u populaciji divljih svinja, pretraživanjem odstrijeljenih i nađenih mrtvih divljih svinja i laboratorijskim testiranjem, uključujući epidemiološka istraživanja temeljena na dobnim podjelama;

(h)

mjerama koje su usvojene u svrhu smanjenja širenja bolesti zbog kretanja divljih svinja i/ili kontakata između metapopulacija divljih svinja; te mjere mogu uključiti zabranu lova;

(i)

mjerama provedenima da bi se smanjila prijemljiva populacija divljih svinja, a posebno mlade prasadi;

(j)

zahtjevima koje moraju ispuniti lovci kako bi se spriječilo širenje bolesti;

(k)

načinu uklanjanja divljih svinja koje su pronađene mrtve ili su odstrijeljene, a koji se temelji na:

preradi pod službenim nadzorom, ili

pregledu koji obavlja službeni veterinar i laboratorijskim testovima kako je predviđeno u dijagnostičkom priručniku. Trupovi svih životinja za koje se utvrdi da su pozitivne prerađuju se pod službenim nadzorom. Ondje gdje je rezultat testiranja na klasičnu svinjsku kugu negativan, države članice provode mjere utvrđene u članku 11. stavka 2. Direktive Vijeća 92/45/EEZ. Meso koje nije namijenjeno prehrani ljudi prerađuje se pod službenim nadzorom;

(l)

epidemiološkom istraživanju koje se obavlja na svakoj divljoj svinji koja je odstrijeljena ili pronađena mrtva. To ispitivanje mora uključiti ispunjavanje upitnika koji omogućava prikupljanje podatka o:

zemljopisnom području na kojemu je životinja pronađena mrtva ili gdje je odstrijeljena,

datumu kada je životinja pronađena mrtva ili je odstrijeljena,

osobi koja je životinju pronašla ili odstrijelila,

starosti i spolu svinje,

ako je životinja odstrijeljena: o simptomima prije odstrjela,

ako je životinja pronađena mrtva: o stanju trupa,

laboratorijskim nalazima;

(m)

programima nadziranja i preventivnim mjerama koje se uvode na gospodarstvima koja se nalaze na utvrđenom zaraženom području, te prema potrebi i u njegovoj okolici, uključujući prijevoz i premještanje životinja unutar tog područja, iz tog područja i na to područje; te mjere uključuju najmanje zabranu premještanja svinja, njihovog sjemena, embrija ili jajnih stanica sa zaraženog područja radi trgovine unutar Zajednice;

(n)

drugim kriterijima koji će se primijeniti radi ukidanja mjera poduzetih za iskorjenjivanje bolesti na utvrđenom području i mjera koje se primjenjuju za gospodarstva na tom području;

(o)

tijelu zaduženom za nadzor i usklađivanje rada službi koje su odgovorne za provedbu plana;

(p)

sustavu uspostavljenom kako bi stručna skupina, imenovana u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a), mogla redovito proučavati rezultate plana iskorjenjivanja;

(q)

mjerama za praćenje bolesti koje se uvode po isteku razdoblja od najmanje 12 mjeseci od zadnjeg potvrđenog slučaja klasične svinjske kuge u divljih svinja na utvrđenom zaraženom području; ove mjere ostaju na snazi najmanje 12 mjeseci i uključuju najmanje one mjere koje se već provode u skladu s točkama (g), (k) i (l).

4.   Komisiji i drugim državama članicama svakih se 6 mjeseci prosljeđuje, izvješće o epidemiološkoj situaciji na utvrđenom području te o rezultatima plana iskorjenjivanja.

Detaljnija pravila u vezi podataka koje države članice moraju predočiti mogu se donijeti u skladu s postupkom navedenim u članku 26. stavku 2.

Članak 17.

Dijagnostički postupci i bio-sigurnosni zahtjevi

1.   Države članice osiguravaju:

(a)

da se dijagnostički postupci, uzimanje uzoraka i laboratorijsko testiranje na prisutnost klasične svinjske kuge provode u skladu s dijagnostičkim priručnikom;

(b)

da je za usklađivanje standarda i metoda dijagnostike u svakoj državi članici odgovoran nacionalni laboratorij u skladu s odredbama iz Priloga III.

2.   Nacionalni laboratoriji iz stavka 1. točke (b) povezuju se s referentnim laboratorijem Zajednice kako je navedeno u Prilogu IV. Ne dovodeći u pitanje odredbe Odluke 90/424/EEZ, a posebno njezinog članka 28., ovlasti i zadaće laboratorija su one opisane u navedenom Prilogu.

3.   Kako bi se osigurali ujednačeni postupci za dijagnozu klasične svinjske kuge, u roku od dva mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Direktive, te u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2., odobrava se dijagnostički priručnik za klasičnu svinjsku kugu kojim se najmanje utvrđuju:

(a)

minimalni bio-sigurnosni zahtjevi i standardi kvalitete koji se moraju poštovati u dijagnostičkim laboratorijima za klasičnu svinjsku kugu te pri prijevozu uzoraka;

(b)

mjerila i postupci koje je potrebno poštovati pri obavljanju kliničkih ili postmortalnih pregleda kako bi se potvrdila ili isključila prisutnost klasične svinjske kuge;

(c)

mjerila i postupci koje je potrebno poštovati pri uzimanju uzoraka od živih svinja ili njihovih trupova, kako bi se pomoću laboratorijskih pretraga potvrdila ili isključila prisutnost klasične svinjske kuge, uključujući metode uzorkovanja za serološke ili virološke brze pretrage koje se obavljaju u okviru primjene mjera iz ove Direktive;

(d)

laboratorijski testovi koji se koriste za dijagnosticiranje klasične svinjske kuge, uključujući:

testove za razlikovanje virusa klasične svinjske kuge od drugih pestivirusa,

testove za razlikovanje strukture protutijela koje izaziva markirano cjepivo od onih koje izaziva divlji tip virusa klasične svinjske kuge, ako su raspoloživi i prikladni,

kriterije za ocjenu rezultata laboratorijskih testova;

(e)

laboratorijske tehnike za genetsku tipizaciju izolata virusa klasične svinjske kuge.

4.   Kako bi se zajamčili odgovarajući bio-sigurnosni uvjeti radi zaštite zdravlja životinja, virus klasične svinjske kuge, njegov genom, antigeni i cjepiva koja se koriste u istraživačke, dijagnostičke ili proizvodne svrhe, mogu biti korišteni isključivo na mjestima, objektima ili laboratorijima koje je odobrilo nadležno tijelo.

Popis odobrenih mjesta, objekata ili laboratorija prosljeđuje se Komisiji prije 1. svibnja 2003. te se nakon tog datuma on redovno ažurira.

5.   Odredbe priloga III. i IV., kao i dijagnostički priručnik, mogu se izmijeniti ili dopuniti u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 18.

Korištenje, proizvodnja i prodaja cjepiva protiv klasične svinjske kuge

1.   Države članice osiguravaju da je:

(a)

korištenje cjepiva protiv klasične svinjske kuge zabranjeno;

(b)

rukovanje, proizvodnja, pohrana, opskrba, distribucija i prodaja cjepiva protiv klasične svinjske kuge na području Zajednice pod službenim nadzorom.

2.   Prema potrebi, mogu se primijeniti propisi u pogledu proizvodnje, pakiranja, distribucije i raspoloživih zaliha cjepiva protiv klasične svinjske kuge u Zajednici u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 19.

Hitno cijepljenje na svinjogojskim gospodarstvima

1.   Bez obzira na članak 18. stavak 1. točku (a), kada se na svinjogojskim gospodarstvima potvrdi klasična svinjska kuga i postojeći epidemiološki podaci ukažu na opasnost od njezina širenja, na svinjogojskim se gospodarstvima može primijeniti hitno cijepljenje u skladu s postupcima i odredbama iz stavaka 2. do 9. ovog članka.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 5. stavka 2., glavni kriteriji i čimbenici rizika koji se uzimaju u obzir u primjeni hitnog cijepljenja definirani su u Prilogu VI. Ti se kriteriji i čimbenici rizika naknadno mogu izmijeniti ili nadopuniti uzimajući u obzir znanstveni napredak i iskustva, a u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

3.   Kada država članica namjerava provesti cijepljenje, Komisiji predlaže plan hitnog cijepljenja, koji sadrži najmanje sljedeće podatke:

(a)

stanje bolesti koje je dovelo do zahtjeva za hitnim cijepljenjem;

(b)

veličinu zemljopisnog područja na kojemu će se provesti hitno cijepljenje i broj svinjogojskih gospodarstava na tome području;

(c)

kategoriju svinja i približan broj svinja koje će se cijepiti;

(d)

cjepivo koje će se primijeniti;

(e)

trajanje akcije cijepljenja;

(f)

oznaku i registraciju cijepljenih životinja;

(g)

mjere za kretanje svinja i njihovih proizvoda;

(h)

kriteriji koji će se uzeti u obzir pri donošenju odluke o tome hoće li se provesti cijepljenje ili mjere iz članka 7. stavka 2. na kontaktnim gospodarstvima;

(i)

ostala odgovarajuća pitanja u hitnim situacijama, uključujući kliničke i laboratorijske pretrage koje će se provesti na uzorcima uzetima na gospodarstvima na kojima se provodi cijepljenje, te drugim gospodarstvima koja se nalaze na području cijepljenja, posebno ako se koristi markirano cjepivo.

Komisija odmah pregledava plan u suradnji s predmetnom državom članicom. U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., plan za hitno cijepljenje može biti odobren ili se prije izdavanja odobrenja mogu tražiti njegove izmjene.

U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., plan hitnog cijepljenja može se naknadno mijenjati ili dopunjavati kako bi se uzeo u obzir razvoj situacije.

4.   Ne dovodeći u pitanje članke 10. i 11., svaka država članica koja provodi hitno cijepljenje jamči da tijekom razdoblja cijepljenja:

(a)

nijedna živa svinja neće napustiti područje cijepljenja, osim zbog prijevoza na neposredno klanje u klaonicu koju je odredilo nadležno tijelo i koja se nalazi na području cijepljenja ili u njegovoj neposrednoj blizini, ili u kafileriju ili drugo primjereno mjesto na kojemu se svinje usmrćuju bez odgode, a njihovi trupovi prerađuju pod službenim nadzorom;

(b)

svo svježe meso od svinja cijepljenih tijekom hitnog cijepljenja mora biti prerađeno ili se označava i njime se postupa u skladu s odredbama četvrte alineje članka 10. stavka 3. točke (f);

(c)

sjeme, jajne stanice i embriji uzeti od svinja u razdoblju od 30 dana prije cijepljenja pronalaze se i uništavaju pod službenim nadzorom.

5.   Odredbe iz stavka 4. provode se najmanje šest mjeseci nakon završetka cijepljenja na predmetnom području.

6.   U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2. te prije isteka šestomjesečnog razdoblja iz stavka 5. uvode se mjere kojima se zabranjuje:

(a)

odlazak seropozitivnih svinja s gospodarstva na kojemu se uzgajaju, osim na neodgodivo klanje;

(b)

uzimanje sjemena, embrija i jajnih stanica od seropozitivnih svinja;

(c)

odlazak prasadi seropozitivnih krmača s izvornih gospodarstava, osim zbog prijevoza:

u klaonicu na neodgodivo klanje,

na gospodarstvo koje je odredilo nadležno tijelo s kojih se šalju izravno u klaonicu,

na gospodarstvo nakon dobivanja negativnog rezultata serološke pretrage na protutijela na virus klasične svinjske kuge.

7.   Odstupajući od stavka 3., država članica može donijeti odluku o provođenju hitnog cijepljenja, ako se time ne ugrožavaju interesi Zajednice i ako se ispune sljedeći uvjeti:

(a)

okvirni plan hitnog cijepljenja mora biti sastavljen u skladu s člankom 22. Poseban plan i odluka o hitnom cijepljenju trebaju biti prijavljeni Komisiji prije početka cijepljenja;

(b)

uz podatke iz stavka 3., plan mora propisati da će sve svinje na gospodarstvima na kojima će se provesti cijepljenje biti zaklane ili usmrćene što je prije moguće nakon završetka cijepljenja u skladu sa stavkom 4. točkom (a), a svježe meso tih svinja bit će prerađeno ili označeno i tretirano u skladu s odredbama četvrte alineje članka 10. stavka 3. točke (f).

Kada se donese ta odluka, Stalni veterinarski odbor odmah pregledava plan cijepljenja. U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., plan može biti odobren ili se mogu zatražiti izmjene prije davanja odobrenja.

8.   Bez obzira na odredbe iz stavka 5. i 6., mjere predviđene stavkom 4. mogu se ukinuti nakon što su:

(a)

sve svinje na gospodarstvima na kojima je korišteno cjepivo zaklane ili usmrćene u skladu sa stavkom 4. točkom (a), a svježe meso tih svinja prerađeno ili označeno i tretirano u skladu s četvrtim uvučenim retkom članka 10. stavka 3. točke (f);

(b)

sva gospodarstva na kojima su držane cijepljene svinje očišćena i dezinficirana u skladu s člankom 12.

Kad su mjere predviđene u stavku 4. ukinute, države članice osiguravaju da:

(a)

svinje neće biti ponovno uvedene na gore navedena gospodarstva najmanje 10 dana nakon završetka postupaka čišćenja i dezinfekcije i nakon što su sve svinje na gospodarstvima na kojima je korišteno cjepivo zaklane ili usmrćene;

(b)

nakon ponovnog naseljavanja svinja, svinje koje su na gospodarstvima na području cijepljenja podvrgavaju se kliničkim i laboratorijskim pretragama kako je navedeno u dijagnostičkome priručniku kako bi se otkrila moguća prisutnost virusa klasične svinjske kuge. U slučaju ponovnog naseljavanja svinja na gospodarstva na kojima je korišteno cjepivo, te se pretrage ne obavljaju najmanje 40 dana nakon naseljavanja, a tijekom tog vremena svinje ne mogu napustiti gospodarstvo.

9.   U slučajevima kada je tijekom akcije cijepljenja korišteno markirano cjepivo, može se, u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., odobriti odstupanje od odredbi iz stavka 4., 5. i 6., posebno u pogledu označavanja mesa cijepljenih svinja, njegove kasnije uporabe i namjene obrađenih proizvoda. To odobrenje ovisi o sljedećim uvjetima:

(a)

plan cijepljenja mora biti odobren prije početka cijepljenja u skladu sa stavkom 3.;

(b)

predmetna država članica dostavlja Komisiji poseban zahtjev, zajedno s detaljnim izvješćem o provedbi akcije cijepljenja, njezinim rezultatima i općem epidemiološkom stanju; i

(c)

provjera na licu mjesta provedbe akcije cijepljenja obavlja se u skladu s postupcima iz članka 21.

Dopuštanje odstupanja od odredbi iz stavaka 4., 5. i 6. temelji se na opasnosti da se virus klasične svinjske kuge proširi nakon premještanja ili prodaje cijepljenih svinja, njihova potomstva ili njihovih proizvoda.

Članak 20.

Hitno cijepljenje divljih svinja

1.   Bez obzira na članak 18. stavak 1. točku (a), kada se potvrdi klasična svinjska kuga u divljih svinja, a epidemiološki podaci ukažu na opasnost od njezina širenja, može se provesti hitno cijepljenje divljih svinja u skladu s postupcima i odredbama predviđenima u stavcima 2. i 3.

2.   Kada država članica namjerava provesti cijepljenje, ona Komisiji podnosi plan hitnog cijepljenja, koji sadrži sljedeće informacije:

(a)

stanje bolesti koje je dovelo do zahtjeva za hitnim cijepljenjem;

(b)

opseg zemljopisnog područja na kojemu se provodi hitno cijepljenje. U svakom slučaju, to područje mora biti dio zaraženog područja definiranog u skladu s člankom 16. stavkom 3. točkom (b);

(c)

vrstu cjepiva koje će biti korišteno i postupak cijepljenja;

(d)

posebne mjere potrebne za cijepljenje prasadi;

(e)

očekivano trajanje akcije cijepljenja;

(f)

približan broj divljih svinja koje će biti cijepljene;

(g)

mjere koje su usvojene radi sprečavanja brzog populacijskog obrata populacije divljih svinja;

(h)

mjere koje su usvojene radi sprečavanja širenja cijepnog virusa na svinje koje se uzgajaju na gospodarstvima, ako je primjenjivo;

(i)

očekivani rezultati akcije cijepljenja i parametri koji će se koristiti za provjeru njezine učinkovitosti;

(j)

tijelo zaduženo za nadzor i usklađivanje rada službi odgovornih za provedbu plana;

(k)

sustav koji je uspostavljen kako bi stručna skupina imenovana u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) redovito mogla provjeravati rezultate akcije cijepljenja;

(l)

pitanja koja se odnose na provedbu ostalih hitnih mjera.

Komisija bez odgađanja proučava plan u suradnji s predmetnom državom članicom, naročito kako bi se osigurala njegova usklađenost s mjerama provedenima u skladu s planom iskorjenjivanja, predviđenim u članku 16. stavku 1.

Ako je područje cijepljenja u blizini državnog područja druge države članice u kojoj su također na snazi mjere iskorjenjivanja klasične svinjske kuge u divljih svinja, osigurava se usklađenost s planom cijepljenja i mjerama primijenjenima u toj drugoj državi članici.

U skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2., nacrt hitnog cijepljenja može se odobriti ili se prije izdavanja odobrenja mogu zatražiti izmjene ili dopune.

U skladu s gore spomenutim postupkom, plan za hitno cijepljenje može naknadno biti izmijenjen ili dopunjen ovisno o razvoju situacije.

3.   Predmetna država članica dostavlja izvješće o rezultatima akcije cijepljenja Komisiji i ostalim državama članicama svakih 6 mjeseci, zajedno s izvješćem navedenim u članku 16. stavku 4.

Članak 21.

Kontrola koju provodi Zajednica

Stručnjaci iz Komisije mogu, u suradnji s nadležnim tijelima država članica provoditi provjere na licu mjesta ako su one potrebne, kako bi se osigurala ujednačena primjena ove Direktive. Država članica na čijem se državnom području obavljaju provjere pruža svu pomoć potrebnu stručnjacima za obavljanje njihovih zadaća. Komisija obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima provedenih provjera.

Pravila primjene ovog članka, posebno ona koja određuju postupak suradnje s nacionalnim tijelima, usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 22.

Krizni planovi

1.   Svaka država članica sastavlja krizni plan koji određuje nacionalne mjere koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge.

Krizni plan omogućava pristup objektima, opremi, osoblju i svim ostalim primjerenim materijalima potrebnima za brzo i učinkovito iskorjenjivanje bolesti. U njemu se točno navode:

(a)

zahtjevi za cjepivom za koje svaka predmetna država članica smatra da joj je potrebno u slučaju hitnog cijepljenja;

(b)

područja u svim državama članicama na kojima je gustoća svinja velika, kako bi se u tim područjima osigurala veća razina svijesti o bolesti i pripravnosti.

2.   Kriteriji i zahtjevi koji se koriste za sastavljanje kriznog plana predviđeni su u Prilogu VII.

U skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2., ti se kriteriji i zahtjevi mogu mijenjati ili dopunjavati u skladu s posebnom naravi klasične svinjske kuge i napretkom u razvoju mjera kontrole bolesti.

3.   Komisija pregledava planove kako bi utvrdila omogućavaju li oni postizanje željenog cilja te predlaže predmetnoj državi članici sve potrebne izmjene, posebno zato da se osigura njihova usklađenost s onima u ostalim državama članicama.

Planovi, prema potrebi izmijenjeni, odobravaju se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Planovi mogu biti naknadno mijenjani ili dopunjavani, u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2., ovisno o razvoju stanja. U svakom slučaju, sve države članice svakih pet godina ažuriraju plan i predaju ga Komisiji na odobrenje, u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Članak 23.

Centri za kontrolu bolesti i stručne skupine

1.   Države članice osiguravaju da se u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge može odmah osnovati potpuno funkcionalan nacionalni centar za kontrolu bolesti.

2.   Nacionalni centar za kontrolu bolesti usmjerava i prati postupke lokalnih centara za kontrolu bolesti iz stavka 3. Odgovoran je, između ostalog, za:

(a)

definiranje potrebnih mjera kontrole;

(b)

osiguravanje brze i učinkovite provedbe gore spomenutih mjera u lokalnim centrima za kontrolu bolesti;

(c)

raspoređivanje osoblja i drugih sredstava u lokalne centre za kontrolu bolesti;

(d)

davanje podataka Komisiji, ostalim državama članicama, nacionalnim veterinarskim organizacijama, nacionalnim tijelima, poljoprivrednim i trgovinskim tijelima;

(e)

kada je potrebno, organizaciju hitnog cijepljenja i definiranje zona cijepljenja;

(f)

povezivanje s dijagnostičkim laboratorijima;

(g)

povezivanje s tiskom i drugim sredstvima javnog priopćavanja;

(h)

povezivanje s policijskim tijelima zbog osiguravanja posebnih pravnih mjera.

3.   Države članice osiguravaju da potpuno funkcionalni lokalni centri za kontrolu bolesti mogu biti uspostavljeni odmah nakon izbijanja klasične svinjske kuge.

4.   Određene funkcije nacionalnog centra za kontrolu bolesti mogu se, međutim, prenijeti na lokalni centar za kontrolu bolesti koji djeluje na upravnoj razini predviđenoj člankom 2. stavkom 2. točkom (p) Direktive 64/432/EEZ ili na višoj razini, ako to ne ugrožava ciljeve nacionalnog centra za kontrolu bolesti.

5.   Države članice osnivaju stručnu skupinu koja je u stalnoj pripravnosti i koja održava stručno znanje radi pomaganja nadležnom tijelu u osiguravanju pripravnosti za bolest.

U slučaju izbijanja bolesti, stručna skupina pomaže nadležnom tijelu najmanje u:

(a)

epidemiološkim istraživanjima;

(b)

uzimanju uzoraka, laboratorijskom testiranju i tumačenju rezultata laboratorijskih testova;

(c)

uspostavljanju mjera kontrole bolesti.

6.   Države članice osiguravaju da nacionalni i lokalni centri za kontrolu bolesti i stručna skupina imaju osoblje, prostorije i opremu, uključujući komunikacijske sustave prema potrebi, te jasnu i učinkovitu hijerarhiju izdavanja zapovijedi i upravljanja radi osiguravanja brze provedbe mjera za kontrolu bolesti predviđenih ovom Direktivom.

Detalji o osoblju, prostorijama, opremi, hijerarhiji izdavanja zapovijedi i upravljanju nacionalnim i lokalnim centrima za kontrolu bolesti i stručne skupine moraju biti definirani u kriznim planovima iz članka 22.

7.   Daljnji kriteriji i zahtjevi u vezi s funkcijama i obvezama nacionalnih centara za kontrolu bolesti, lokalnih centara za kontrolu bolesti i stručnih skupina mogu se donijeti u skladu s postupkom predviđenim u članku 26. stavku 2.

Članak 24.

Korištenje napoja

1.   Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)

zabranjeno je hraniti svinje napojem;

(b)

napoj iz međunarodnih prijevoznih sredstava poput brodova, kopnenih vozila i zrakoplova skuplja se i uništava pod službenim nadzorom;

(c)

podaci o primjeni odredbi iz točaka (a) i (b) i relevantne provjere koje provode države članice prosljeđuju se Komisiji najkasnije do 31. listopada svake godine, počevši od 2003. Komisija te podatke podnosi Stalnom veterinarskom odboru koji je osnovan Odlukom Vijeća 68/361/EEZ (17).

2.   Detaljna pravila o mjerama kontrole koje se moraju primijeniti i podacima koje države članice dostavljaju s tim u vezi, posebno u pogledu odredbi iz stavka 1. točke (c), mogu se usvojiti u skladu s postupkom predviđenim u članku 26. stavku 2.

3.   Odredbe predviđene stavkom 1. i 2. primjenjuju se do datuma primjene propisa Zajednice o korištenju napoja u hranidbi svinja u okviru propisa o životinjskim nusproizvodima koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi ili hranidbu životinja.

Članak 25.

Postupci za izmjene ove Direktive i njezinih Priloga te usvajanje daljnjih detaljnih pravila za provedbu ove Direktive

1.,   Vijeće prema potrebi, na prijedlog Komisije, može kvalificiranom većinom izmijeniti ovu Direktivu zbog razvoja znanosti i tehničkog znanja.

2.   Međutim, Prilozi ovoj Direktivi mijenjaju se u skladu s postupkom predviđenim u članku 26. stavku 2.

3.   Sva detaljna pravila potrebna za provedbu ove Direktive mogu se usvojiti u skladu s postupkom predviđenim u članku 26. stavku 2.

Članak 26.

Uobičajeni regulatorni postupak

1.   Komisiji pomaže Stalni veterinarski odbor osnovan Odlukom 68/361/EEZ.

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak u obzir se uzimaju članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje definirano člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

Članak 27.

Ubrzani regulatorni postupak

1.   Komisiji pomaže Stalni veterinarski odbor osnovan Odlukom 68/361/EEZ.

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak u obzir se uzimaju članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje definirano člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi 15 dana.

Članak 28.

Stavljanje izvan snage

1.   Direktiva 80/217/EEZ, kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu VIII. dijelu A, ovime se stavlja izvan snage od 1. studenoga 2002., prema prijelaznim odredbama predviđenima člankom 29. i ne dovodeći u pitanje obvezu država članica u pogledu rokova za prijenos Direktive navedene u Prilogu VIII. dijelu B.

Upućivanja na Direktivu 80/217/EEZ stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju u skladu sa korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu IX.

2.   Ovime se stavlja izvan snage Odluka 81/859/EEZ.

Članak 29.

Prijelazne odredbe

1.   Odstupanjem od prvog podstavka članka 28. stavka 1., prilozi I. i IV. Direktivi 80/217/EEZ i dalje se primjenjuju u svrhe ove Direktive do stupanja na snagu Odluke kojom se odobrava dijagnostički priručnik iz članka 17. stavka 3. ove Direktive.

2.   Planovi za iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u divljih svinja, odobreni u skladu sa člankom 6.a Direktive 80/217/EEZ i koji su na snazi na dan stupanja na snagu ove Direktive, nastavljaju se primjenjivati za potrebe ove Direktive.

Međutim, države članice će prije 1. veljače 2003. Komisiji dostaviti dopune tih planova, uzimajući u obzir odredbe članka 16. stavka 3.

Planovi, izmijenjeni prema potrebi, odobravaju se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.

3.   Krizni planovi za kontrolu klasične svinjske kuge koji su odobreni u skladu s člankom 14.b Direktive 80/217/EEZ i koji su na snazi na dan stupanja na snagu ove Direktive, nastavljaju se primjenjivati za potrebe ove Direktive.

Međutim, države članice mogu prije 1. svibnja 2003. Komisiji predati izmjene tih planova, prema odredbama predviđenima u članku 22.

Planovi, izmijenjeni prema potrebi, odobravaju se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

4.   Do stupanja na snagu ove Direktive, mogu se usvojiti daljnje prijelazne odredbe o kontroli klasične svinjske kuge, u skladu s člankom 26. stavkom 2.

Članak 30.

Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i primjena

Države članice pripremaju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. listopada 2002. O tome odmah obavješćuju Komisiju.

Ove se odredbe primjenjuju od 1. studenoga 2002.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 31.

Stupanje na snagu

Direktiva stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europskih Zajednica.

Članak 32.

Adresati

Ova Direktiva upućena je državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 23. listopada 2001.

Za Vijeće

Predsjednica

A. NEYTS-UYTTEBROECK


(1)  SL C 29 E, 30.1.2001., str. 199.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 14. lipnja 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 123, 25.4.2001., str. 69.

(4)  SL C 148, 18.5.2001., str. 21.

(5)  SL L 47, 21.2.1980., str. 11. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(6)  SL L 319, 7.11.1981., str. 20. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 87/65/EEZ (SL L 34, 5.2.1987., str. 54.).

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(8)  SL L 378, 31.12.1982., str. 58. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2000/556/EZ (SL L 235, 19.9.2000., str. 27.).

(9)  SL L 224, 18.8.1990., str. 29. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 92/118/EEZ (SL L 62, 15.3.1993., str. 49.).

(10)  Direktiva Vijeća 90/667/EEZ od 27. studenog 1990. o utvrđivanju veterinarskih pravila za odlaganje i obradu otpada životinjskog podrijetla, za njegovo stavljanje na tržište te za sprečavanje patogena u hrani životinjskog ili ribljeg podrijetla i o izmjeni Direktive 90/425/EEZ (SL L 363, 27.12.1990., str. 51.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(11)  SL L 340, 31.12.1993., str. 21.

(12)  Direktiva Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o problemima vezanima uz zdravlje životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice (SL L 121, 29.7.1964., str. 1977/64). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2001/298/EZ (SL L 102, 12.4.2001., str. 63.).

(13)  SL L 355, 5.12.1992., str. 32. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(14)  Direktiva Vijeća 72/461/EEZ od 12. prosinca 1972. o zdravstvenim problemima koji utječu na trgovinu svježim mesom unutar Zajednice (SL L 302, 31.12.1972., str. 24.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(15)  Direktiva Vijeća 80/215/EEZ od 22. siječnja 1980. o problemima vezanima uz zdravlje životinja koji utječu na trgovinu proizvodima od mesa unutar Zajednice (SL L 47, 21.2.1980., str. 4.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(16)  Direktiva Vijeća 92/45/EEZ od 16. lipnja 1992. o problemima javnog zdravlja i zdravlja životinja u vezi s usmrćivanjem divljih životinja te o stavljanju na tržište mesa divljih životinja (SL L 268, 14.9.1992., str. 35.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/79/EZ (SL L 24, 30.1.1998., str. 31.).

(17)  SL L 255, 18.10.1968., str. 23.


PRILOG I.

Prijava bolesti i druge epidemiološke informacije koje podnosi država članica kada je pojava klasične svinjske kuge potvrđena

1.   U roku 24 sata od potvrde svakog primarnog izbijanja, primarnog slučaja u divljih svinja, slučaja u klaonici ili prijevoznom sredstvu, predmetna država članica mora preko Sustava prijavljivanja bolesti životinja, utemeljenog u skladu s člankom 5. Direktive Vijeća 82/894/EEZ, dostaviti sljedeće podatke:

(a)

datum prijave;

(b)

vrijeme prijave;

(c)

ime države članice;

(d)

naziv bolesti;

(e)

broj izbijanja ili slučajeva bolesti;

(f)

datum postavljanja sumnje na klasičnu svinjsku kugu;

(g)

datum potvrđivanja bolesti;

(h)

metode korištene za potvrđivanje bolesti;

(i)

je li prisutnost bolesti potvrđena u divljih svinja ili u svinja na gospodarstvu, u klaonici ili prijevoznome sredstvu;

(j)

zemljopisni položaj mjesta na kojemu je potvrđeno izbijanje ili pojava slučaja klasične svinjske kuge;

(k)

primijenjene mjere kontrole bolesti.

2.   U slučaju primarnih izbijanja ili slučajeva izbijanja u klaonicama ili prijevoznim sredstvima, uz podatke navedene u točki 1., predmetna država članica mora dostaviti i sljedeće podatke:

(a)

broj prijemljivih svinja u izbijanju, klaonici ili prijevoznome sredstvu;

(b)

broj uginulih svinja svake kategorije na gospodarstvu, u klaonici ili prijevoznome sredstvu;

(c)

za svaku kategoriju stopa pobola i broj svinja kod kojih je potvrđena klasična svinjska kuga;

(d)

broj usmrćenih svinja u mjestu izbijanja, klaonici ili prijevoznome sredstvu;

(e)

broj prerađenih trupova;

(f)

u slučaju mjesta izbijanja, njegova udaljenost od najbližeg svinjogojskoga gospodarstva;

(g)

ako je klasična svinjska kuga potvrđena u klaonici ili prijevoznom sredstvu, lokacija gospodarstva ili gospodarstva s kojega potječu zaražene svinje ili trupovi.

3.   U slučaju sekundarnih izbijanja, informacije prema točkama 1. i 2. treba dostaviti u vremenu utvrđenom prema članku 4. Direktive Vijeća 82/894/EEZ.

4.   Predmetna država članica osigurava da informacije koje se podnose u vezi izbijanja ili slučaja klasične svinjske kuge na gospodarstvu, u klaonici ili prijevoznome sredstvu, u skladu s točkama 1., 2. i 3., što je prije moguće, prati pisano izvješće Komisiji i drugim državama članicama, a koje će najmanje obuhvatiti:

(a)

datum usmrćivanja svinja na gospodarstvu, u klaonici ili prijevoznom sredstvu te datum prerade njihovih trupova;

(b)

rezultate pretraživanja uzoraka uzetih prilikom usmrćivanja svinja;

(c)

ako se primijeni odstupanje predviđeno člankom 6. stavkom 1., broj usmrćenih i prerađenih svinja, broj svinja koje će biti zaklane naknadno i krajnji rok predviđen za njihovo klanje;

(d)

sve informacije o mogućem podrijetlu bolesti ili podrijetlu bolesti ako je ono utvrđeno;

(e)

u slučaju primarnog izbijanja ili slučaja klasične svinjske kuge u klaonici ili prijevoznom sredstvu, genetski tip virusa koji je odgovoran za izbijanje ili slučaj bolesti;

(f)

u slučajevima kada su svinje usmrćene na kontaktnim gospodarstvima ili na gospodarstvima na kojima se nalaze svinje za koje se sumnja da su zaražene virusom klasične svinjske kuge, informacije o:

datumu usmrćivanja i broju usmrćenih svinja prema svim kategorijama na svakom gospodarstvu,

epidemiološkoj poveznici između izbijanja ili slučaja klasične svinjske kuge i svakog kontaktnoga gospodarstva, ili razloge koji su doveli do sumnje na klasičnu svinjsku kugu na svakom sumnjivom gospodarstvu,

rezultatima laboratorijskih pretraga koje su provedene na uzorcima uzetima od svinja na gospodarstvima i prilikom njihova usmrćivanja.

U slučajevima kada svinje na kontaktnim gospodarstvima nisu usmrćene, potrebno je pružiti informacije o razlozima za takvu odluku.


PRILOG II.

Načela i postupci čišćenja i dezinfekcije

1.   Opća načela i postupci:

(a)

postupci čišćenja i dezinfekcije te, prema potrebi, mjere za uništavanje glodavaca i insekata, provode se pod službenim nadzorom i u skladu s uputama službenog veterinara;

(b)

sredstva za dezinfekciju koja treba koristiti i njihove koncentracije službeno su odobreni od nadležnog tijela kako bi se osiguralo uništavanje virusa klasične svinjske kuge;

(c)

djelovanje sredstava za dezinfekciju treba prije uporabe provjeriti, jer se učinkovitost određenih sredstava za dezinfekciju pri dugotrajnom skladištenju smanjuje;

(d)

pri izboru sredstava za dezinfekciju i postupaka treba uzeti u obzir karakteristike prostora, vozila i objekata koji će se obrađivati;

(e)

uvjeti u kojima se koriste sredstva za odmašćivanje i dezinfekciju moraju jamčiti da njihova učinkovitost nije smanjena. Osobito treba poštovati tehničke parametre koje navodi proizvođač, poput tlaka, najniže temperature i potrebnog vremena djelovanja;

(f)

bez obzira na korišteno sredstvo za dezinfekciju, potrebno je poštovati sljedeća opća pravila:

temeljito namakanje stelje, gnoja i fekalnoga materijala sredstvom za dezinfekciju,

pranje i čišćenje tla, podova, rampi i zidova temeljitim četkanjem i ribanjem nakon odstranjivanja ili rastavljanja opreme ili instalacija, ako je to moguće, kako bi se smanjilo ometanje postupaka čišćenja i dezinfekcije,

zatim, daljnja primjena sredstva za dezinfekciju i minimalno vrijeme djelovanja u skladu s preporukama proizvođača,

voda korištena za čišćenje uklanja se na takav način da se spriječi rizik od širenja virusa i u skladu s uputama službenog veterinara;

(g)

u sučaju pranja tekućinama pod tlakom, potrebno je spriječiti ponovnu kontaminaciju prethodno očišćenih dijelova;

(h)

potrebno je očistiti, dezinficirati ili uništiti opremu, instalacije, predmete ili odjeljke koji su vjerojatno kontaminirani;

(i)

nakon postupaka dezinfekcije potrebno je spriječiti ponovnu kontaminaciju;

(j)

čišćenje i dezinfekcija u okviru ove Direktive moraju biti dokumentirani u registru na gospodarstvu ili vozilu, a ako je potrebno službeno odobrenje, potvrđeno od strane službenog veterinara koji obavlja nadzor.

2.   Posebne odredbe o čišćenju i dezinfekciji zaraženih gospodarstava:

(a)

preliminarno čišćenje i dezinfekcija:

tijekom usmrćivanja životinja moraju se poduzeti sve mjere potrebne da se spriječi ili minimalizira širenje virusa klasične svinjske kuge. To, između ostalog, uključuje uvođenje privremene opreme za dezinfekciju, nabavu zaštitne odjeće i tuševa, dekontaminaciju korištene opreme, instrumenata i postrojenja te prekid električnog napajanja ventilacijskog sustava,

trupove usmrćenih životinja treba poprskati sredstvom za dezinfekciju,

ako se trupovi moraju ukloniti s gospodarstva zbog prerade, treba koristiti zatvorene i nepropusne kontejnere,

neposredno nakon uklanjanja svinjskih trupova zbog prerade, dijelove gospodarstva na kojima su te životinje boravile, kao i sve dijelove drugih zgrada, dvorišta itd. koji su kontaminirani tijekom usmrćivanja, klanja ili postmortalne pretrage, treba poprskati sredstvom za dezinfekciju odobrenim u skladu s člankom 12.,

tkivo ili krv koja se prolije tijekom klanja ili post mortem, kao i vidljive kontaminacije zgrada, dvorišta, pribora itd., treba pažljivo sakupiti i preraditi zajedno s trupovima,

sredstvo za dezinfekciju treba ostaviti da djeluje na obrađivanoj površini najmanje 24 sata;

(b)

završno čišćenje i dezinfekcija:

gnoj i korištena stelja uklanjaju se i obrađuju u skladu s točkom 3.(a),

mast i nečistoće uklanjaju se sa svih površina pomoću sredstva za odmašćivanje, a površine se ispiru vodom,

nakon ispiranja vodom treba ponoviti prskanje sredstvom za dezinfekciju,

nakon sedam dana, prostorije treba obraditi sredstvom za odmašćivanje, isprati vodom, poprskati sredstvom za dezinfekciju i još jedanput isprati vodom.

3.   Dezinfekcija kontaminirane stelje, gnoja i gnojnice:

(a)

gnoj i korištenu stelju treba staviti na hrpu, poprskati sredstvom za dezinfekciju i ostaviti da djeluje najmanje 42 dana ili uništiti paljenjem ili zakopavanjem;

(b)

gnojevka se pohranjuje na najmanje 42 dana nakon zadnjeg dodavanja zaraženog materijala, osim ako nadležna tijela ne dopuste kraće razdoblje pohrane gnojnice, koja je zapravo obrađena u skladu s uputama službenog veterinara kako bi se osiguralo uništavanje virusa.

4.   Međutim, primjenom odstupanja od točaka 1. i 2., u slučajevima gospodarstava na otvorenom prostoru, nadležno tijelo može utvrditi posebne postupke čišćenja i dezinfekcije prema tipu gospodarstva i klimatskim uvjetima.


PRILOG III.

Popis nacionalnih laboratorija za klasičnu svinjsku kugu i njihove zadaće

1.   Nacionalni laboratoriji za klasičnu svinjsku kugu su sljedeći:

 

Belgija

Centre d’etude et de recherche vétérinaires et agrochimiques, 1180 Bruxelles

 

Danska

Statens Veterinære Institut for Virusforskning, Lindholm, 4771 Kalvehave

 

Njemačka

Bundesforschungsanstalt für Viruskrankenheiten der Tiere, 17498 Insel Riems

 

Grčka

Veterinary Institute of Infectious and Parasitic Diseases, 15310 Ag. Paraskevi

 

Španjolska

Centro de Investigación en Sanidad Animal, 28130 Valdeolmos (Madrid)

 

Francuska

AFSSA-Ploufragan, Zoopole des Côtes d’Armor, 22440 Ploufragan

 

Irska

Veterinary Research Laboratory, Abbotstown, Castleknock, Dublin 15

 

Italija

Istituto Zooprofilattico Sperimentale dell’Umbria e delle Marche, 06100 Perugia

 

Luksemburg

Laboratoire de Médicine Vétérinare de l’Etat, 1020 Luxembourg

 

Nizozemska

Instituut voor Veehouderij en Diergezondheid (ID-Lelystad), 8200 AB Lelystad

 

Austrija

Bundesanstalt für Vet. Med. Untersuchungen in Modling, Robert Koch-Gasse 17, 2340 Modling

 

Portugal

Laboratório Nacional de Investigação Veterinária, 1500 Lisabon

 

Finska

Eläinlääkintä—ja elintarviketutkimuslaitos, 00231 Helsinki/Anstalten för veterinärmedicin och livsmedel, 00231 Helsingfors

 

Švedska

Statens veterinärmedicinska anstalt, 75189 Uppsala

 

Ujedinjena Kraljevina

Veterinary Laboratories Agency, New Haw, Weybridge, Surrey KT15 3NB

2.   Nacionalni laboratoriji za klasičnu svinjsku kugu moraju jamčiti da se laboratorijske pretrage za otkrivanje prisutnosti klasične svinjske kuge i identifikaciju genetskog tipa izolata virusa u svim državama članicama provode u skladu s dijagnostičkim priručnikom. Radi toga mogu sklopiti posebne sporazume s referentnim laboratorijima Zajednice ili s drugim nacionalnim laboratorijima.

3.   Nacionalni laboratorij za klasičnu svinjsku kugu svake države članice odgovoran je za usklađivanje standarda i dijagnostičkih metoda u svim dijagnostičkim laboratorijima za klasičnu svinjsku kugu unutar te države članice. U tu svrhu:

(a)

mogu nabavljati dijagnostičke reagense za pojedine laboratorije;

(b)

kontroliraju kvalitetu dijagnostičkih reagensa koji se koriste u toj državi članici;

(c)

povremeno provode usporedna istraživanja;

(d)

čuvaju izolate virusa klasične svinjske kuge svih potvrđenih slučajeva i izbijanja bolesti u toj državi članici.


PRILOG IV.

Referentni laboratorij Zajednice za klasičnu svinjsku kugu

1.   Referentni laboratorij za klasičnu svinjsku kugu je: Institut für Virologie, der Tieräztlichen Hochschule Hannover, Bünteweg 17, D-30559 Hannover, Njemačka.

2.   Funkcije i zadaće referentnog laboratorija Zajednice za klasičnu svinjsku kugu su:

(a)

nakon savjetovanja s Komisijom, usklađivanje metoda koje se u državama članicama koriste za dijagnosticiranje klasične svinjske kuge, posebno:

pohranu i nabavu staničnih kultura za korištenje u dijagnostici,

tipizaciju, pohranu i nabavu sojeva virusa klasične svinjske kuge za serološke pretrage i pripremu antiseruma,

nabavu standardiziranih seruma, konjugiranih seruma i drugih referentnih reagensa za nacionalne laboratorije radi standardizacije pretraga i reagensa koji su u uporabi u državama članicama,

uspostavu i držanje zbirke virusa klasične svinjske kuge,

organiziranje periodičnih usporednih testova dijagnostičkih postupaka na razini Zajednice,

prikupljanje i uspoređivanje podataka i informacija o korištenim dijagnostičkim metodama i rezultatima provedenih pretraga,

karakteriziranje izolata virusa pomoću najsuvremenijih raspoloživih metoda zbog boljeg razumijevanja epidemiologije klasične svinjske kuge,

praćenje razvoja nadziranja, epidemiologije i preventivnih mjera za sprečavanje pojave klasične svinjske kuge diljem svijeta,

zadržavanje stručnog znanja o virusu koji uzrokuje klasičnu svinjsku kugu i drugim srodnim virusima zbog brze diferencijalne dijagnoze,

stjecanje temeljitog znanja o pripremi i korištenju veterinarskih imunoloških pripravaka koji se koriste za iskorjenjivanje i kontrolu klasične svinjske kuge;

(b)

pripremanje svega što je potrebno za obuku ili ponovnu obuku stručnjaka u laboratorijskoj dijagnostici radi usklađivanja dijagnostičkih tehnika;

(c)

raspoloživost obučenog osoblja za hitne situacije koje se pojavljuju u Zajednici;

(d)

obavljanje istraživačkih djelatnosti i, kad god je to moguće, usklađivanje istraživačkih djelatnosti namijenjenih boljoj kontroli klasične svinjske kuge.


PRILOG V.

Glavni kriteriji i čimbenici rizika koje treba uzeti u obzir kod donošenja odluke o usmrćivanju svinja na kontaktnim gospodarstvima

Kriteriji

Odluka

za usmrćivanje

protiv usmrćivanja

Klinički znakovi upućuju na klasičnu svinjsku kugu na kontaktnim gospodarstvima

da

ne

Premještanje svinja s mjesta izbijanja na kontaktna gospodarstva nakon vjerojatnog vremena unosa virusa na zaraženo gospodarstvo

da

ne

Kontaktna gospodarstava se nalaze na području s velikom gustoćom svinja

da

ne

Vjerojatnost širenja virusa s mjesta izbijanja bolesti prije provedbe mjera iskorjenjivanja

velika/neznatna

ograničena

Kontaktna gospodarstava su smještena u krugu od 500 metara (1) od mjesta izbijanja bolesti

da

ne

Kontaktna gospodarstva nalaze se u blizini više mjesta izbijanja bolesti

da

ne

Broj svinja na mjestu izbijanja i/ili na kontaktnim gospodarstvima

velik

nizak


(1)  U područjima s velikom gustoćom svinja moraju se uzeti u obzir veće udaljenosti.


PRILOG VI.

Glavni kriteriji i čimbenici rizika koje treba uzeti u obzir kod donošenja odluke o provedbi hitnog cijepljenja svinja na gospodarstvima

Kriteriji

Odluka

za cijepljenje

protiv cijepljenja

Broj/krivulja pojave novih izbijanja u prethodnih 10-20 dana

visok/brzo raste

nizak/malen ili slab rast

Gospodarstava na kojima bi se moglo provesti cijepljenje nalaze se na području velike gustoće svinja

da

ne

Vjerojatnost novih izbijanja na području u sljedeća dva ili više mjeseca

velika

mala

Nedostatak kapaciteta za preradu

da

ne


PRILOG VII.

Kriteriji i zahtjevi za krizni plan

Države članice moraju osigurati da krizni plan zadovoljava najmanje sljedeće kriterije i zahtjeve:

(a)

treba predvidjeti sve što je potrebno da se osiguraju pravne ovlasti potrebne za provedbu kriznih planova te omogući brzo i učinkovito iskorjenjivanje;

(b)

treba predvidjeti sve potrebno da se osigura pristup sredstvima za izvanredne okolnosti, proračunskim sredstvima i izvorima financija kako bi se obuhvatili svi aspekti borbe protiv epidemije klasične svinjske kuge;

(c)

treba uspostaviti lanac zapovijedanja kako bi se osigurao brz i učinkovit postupak donošenja odluka u vezi s epidemijom. Prema potrebi, lanac zapovijedanja mora biti pod nadležnošću središnje jedinice za donošenje odluka koja je odgovorna za usmjeravanje svih strategija u borbi protiv epidemije. Direktor veterinarskih službi mora biti član te jedinice i uspostaviti vezu između središnje jedinice za donošenje odluka i nacionalnog centra za kontrolu bolesti, kako je predviđeno člankom 23.;

(d)

treba predvidjeti dostupnost odgovarajućih sredstava kako bi se osiguralo brzo i učinkovito postupanje, uključujući laboratorijsko osoblje, opremu i infrastrukturu;

(e)

treba pripremiti priručnik s uputama. On treba sadržavati potpun, praktičan i podroban opis svih postupaka, uputa i mjera koje se provode u slučaju izbijanja klasične svinjske kuge;

(f)

prema potrebi, treba predvidjeti detaljne planove za hitno cijepljenje;

(g)

osoblje treba redovito sudjelovati u:

i.

obuci u vezi s prepoznavanjem kliničkih znakova, epidemiološkog istraživanja i suzbijanja klasične svinjske kuge;

ii.

vježbama izbijanja klasične svinjske kuge koje se organiziraju najmanje dva puta godišnje;

iii.

u programu osposobljavanja u vezi komunikacijskih tehnika kako bi se organizirale informativne akcije u vezi širenja epidemije za nadležna tijela, uzgajivače i veterinare.


PRILOG VIII.

Dio A

Direktiva 80/217/EEZ i njezine kasnije izmjene

(prema navodu u članku 28.)

Direktiva 80/1101/EEZ (1)

 

Direktiva 80/1274/EEZ (2)

samo članak 2.

Direktiva 81/476/EEZ (3)

samo u pogledu navoda u člancima 1. i 2. Direktive 80/217/EEZ

Direktiva 84/645/EEZ (4)

 

Direktiva 85/586/EEZ (5)

samo u pogledu navoda u članku 5. Direktive 80/217/EEZ

Direktiva 87/486/EEZ (6)

 

Direktiva 91/685/EEZ (7)

 

Odluka 93/384/EEZ (8)

 

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

Direktiva

Rok za prenošenje

80/217/EEZ

1. srpnja 1981.

80/1101/EEZ

 

80/1274/EEZ

1. srpnja 1981.

81/476/EEZ

 

84/645/EEZ

31. ožujka 1985.

85/586/EEZ

1. siječnja 1986.

87/486/EEZ

31. prosinca 1987.

91/685/EEZ

1. srpnja 1992.


(1)  SL L 325, 1.12.1980., str. 17.

(2)  SL L 375, 31.12.1980., str. 75.

(3)  SL L 186, 8.7.1981., str. 20.

(4)  SL L 339, 27.12.1984., str. 33.

(5)  SL L 372, 31.12.1985., str. 44.

(6)  SL L 280, 3.10.1987., str. 21.

(7)  SL L 377, 31.12.1991., str. 1.

(8)  SL L 166, 8.7.1993., str. 34.


PRILOG IX.

Korelacijska tablica

Ova Direktiva

Direktiva 80/217/EEZ

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. točke (a), (b), (e), (f), (m), (n), (o) i (q)

Članak 2.točke (a), (e), (g), (h), (i), (j), (k) i (m)

Članak 2. točke (c), (d), (g), (h), (i), (j), (k), (l), (p), (r), (s), (t), (u), (v) i (w)

Članak 3. stavak 1.

Članak 3.

Članak 3. stavci 2. i 3.

Članak 12.

Članak 4. stavci 1. i 2.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5. stavak 1. točke (a), (c), (d), (f), (g) i (i)

Članak 5. stavak 1., osim sedme alineje

Članak 5. stavak 1. točka (b), (e), (h) i stavak 2.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7. stavci 1. i 2., prvi podstavak

Članak 5. stavak 2., članak 10. stavak 1.

Članak 7. stavak 2., drugi podstavak i stavak 3.

Članak 8., prvi podstavak i točka (b) drugog podstavka

Članak 8., osim gore navedenog podstavka i točke

Članak 7.

Članak 9. stavak 1., prvi podstavak

Članak 9. stavak 1.

Članak 9. stavak 1., drugi podstavak

Članak 9. stavci 2., 3. i 4.

Članak 9. stavci 2., 3. i 10.

Članak 10. stavak 1. osim točaka (g) i (h), stavci 2. i 3.

Članak 9. stavak 4.

Članak 10. stavak 1. točke (g) i (h)

Članak 10. stavak 4.

Članak 9. stavak 5.

Članak 11. stavci 1. i 2.

Članak 9. stavak 6.

Članak 11. stavak 3

Članak 9. stavak 7.

Članak 12. stavak 1.

Članak 12.

Članak 12. stavak 2.

Članak 13. osim stavka 1. točke (b)

Članak 5. stavak 1., sedma alineja

Članak 13. stavak 2. točka (b)

Članak 14.

Članak 15. stavak 1.

Članak 6.a stavak 1.

Članak 15. stavak 2. točke (a) i (b), peta i osma alineja

Članak 15. stavak 2. točka (b), osim pete i osme alineje

Članak 6.a stavak 2.

Članak 15. stavak 2. točka (c)

Članak 6.a stavak 2.a

Članak 15. stavak 2. točka (d) i stavak 3.

Članak 16. stavak 1., osim četvrtog podstavka i stavak 2.

Članak 6.a stavci 3. i 4.

Članak 16. stavak 3. točke (b), (c), (g), (j), (k), (l) i (n)

Članak 6.a stavak 5.

Članak 16. stavak 1., četvrti podstavak, stavak 3. točke (a), (d), (e), (f), (h), (i), (m), (o), (p), (q) i stavak 4.

Članak 17. stavci 1 i 2.

Članak 11.

Članak 17. stavci 3., 4. i 5.

Članak 18.

Članak 14. stavak 1. točke (a) i (c) i stavak 5.

Članak 19. stavak 1., stavak 3.,osim točaka (h) i (i), stavak 4., osim točke (c), stavci 5. i 6., osim točke (b)

Članak 14. stavci 2., 3. i 4.

Članak 19. stavak 2., stavak 3. točke (h) i (i), stavak 4. točka (c), stavak 6. točka (b), stavci 7., 8. i 9.

Članak 20.

Članak 21.

Članak 14.a

Članak 22. stavci 1., 2. i 3.

Članak 14.b stavci 1., 2., 4.

Članak 23.

Članak 24.

Članak 26.

Članak 16.

Članak 27.

Članak 16.a

Članak 28.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 31.

Članak 32.

Članak 20.

Prilog I.

Prilog II., točka 1., točka 2., prva i druga alineja i točka 3.(b)

Prilog II., točka 2., osim prve i druge alineje i točke 3.(b)

Prilog V.

Prilog III., točke 1. i 3.

Prilog II.

Prilog III., točka 2.

Prilog IV.

Prilog VI.

Prilog V.

Prilog VI.

Prilog VII.


Top