10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

172

L 319/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.11.2007.

(1)

Za uspostavljanje unutarnjeg tržišta nužno je ukloniti sve unutarnje granice u Zajednici, kako bi se omogućilo slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Pravilno funkcioniranje jedinstvenoga tržišta platnih usluga stoga je od ključne važnosti. Međutim, nedovoljna usklađenost u tom području trenutačno onemogućava funkcioniranje tog tržišta.

(2)

Trenutačno su tržišta platnih usluga a država članica zasebno organizirana sukladno nacionalnim pravilima te je pravni okvir za platne usluge razlomljen na 27 nacionalnih pravnih sustava.

(3)

Na tom području već je doneseno nekoliko pravnih akata Zajednice, kao što je Direktiva 97/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27 siječnja 1997. o prekograničnim kreditnim transferima (3) te Uredba (EZ) br. 2560/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 2001. o prekograničnim plaćanjima u eurima (4), no oni nisu u dovoljnoj mjeri ispravili situaciju, kao što to nisu učinile niti Preporuka Komisije 87/598/EEZ od 8. prosinca 1987. o Kodeksu ponašanja vezano za elektroničko plaćanje (odnosi između financijskih institucija, trgovaca, pružatelja usluga i potrošača) (5), Preporuka Komisije 88/590/EEZ od 17. studenoga 1988. o platnim sustavima, posebno o odnosu između vlasnika kartica i izdavatelja kartica (6) te Preporuka Komisije 97/489/EZ od 30. srpnja 1997. o transakcijama koje se obavljaju elektroničkim platnim instrumentima, posebno o odnosu između izdavatelja i vlasnika (7). Navedene mjere i dalje nisu dostatne. Istovremeno postojanje nacionalnih odredbi i nepotpunog okvira Zajednice uzrokuje zabunu i nedostatak pravne sigurnosti.

(4)

Zato je ključno na razini Zajednice uspostaviti moderan i koherentan pravni okvir za platne usluge, neovisno o kompatibilnosti tih usluga sa sustavom, koji proizlazi iz inicijative financijskog sektora za jedinstvenim područjem plaćanja u eurima, koji je neutralan kako bi se osigurala jednaka pravila igre za sve platne sustave i kako bi se zadržao slobodan izbor potrošača te koji bi trebao značiti značajni korak naprijed u smislu troškova za potrošače, sigurnosti i učinkovitosti u odnosu na postojeće nacionalne sustave.

(5)

Taj bi pravni okvir trebao osigurati koordinaciju nacionalnih odredbi o bonitetnim zahtjevima, pristup tržištu novim pružateljima platnih usluga, zahtjeva obavješćivanja te odnosnih prava i obveza korisnika i pružatelja platnih usluga. Unutar tog okvira treba zadržati odredbe Uredbe (EZ) br. 2560/2001 kojom je, što se tiče cijena, uspostavljeno jedinstveno tržište plaćanja eurom. Potrebno je integrirati odredbe Direktive 97/5/EZ i preporuke iz preporuka Komisije 97/598/EEZ, 88/590/EEZ i 97/489/EZ u jedinstveni obvezujući akt.

(6)

Međutim, nije primjereno da navedeni pravni okvir bude u potpunosti sveobuhvatan. Njegovu bi primjenu trebalo ograničiti na pružatelje platnih usluga čija je glavna djelatnost pružanje platnih usluga korisnicima platnih usluga. Također nije primjereno da se on primjenjuje na usluge kod kojih se prijenos novčanih sredstava s platitelja na primatelja plaćanja ili njihov transport izvršava isključivo u novčanicama i kovanicama ili gdje se prijenos temelji na papirnatom čeku, papirnatim trasiranim i vlastitim mjenicama, ili drugom instrumentu, papirnatim vaučerima ili karticama vučenih i ispostavljenih na pružatelja platnih usluga ili drugu stranku radi stavljanja novčanih sredstava na raspolaganje primatelju plaćanja. Nadalje, trebalo bi razlikovati sredstva koja nude telekomunikacijski operateri, operateri informacijske tehnologije i mrežni operateri kako bi se osim kupnje uobičajenih usluga govorne telefonije i njihovog prijenosa na digitalne uređaje omogućila i kupoprodaja digitalne robe ili usluga kao što su melodije zvona, glazba ili digitalne novine. Sadržaj te robe ili usluga mogu proizvoditi ili treća stranka ili sam operater koji im može dodati dodatnu unutarnju vrijednost u obliku pristupa, prijenosa ili mogućnosti pretraživanja. U potonjem slučaju, kad robu ili usluge distribuira jedan od navedenih operatera ili iz tehničkih razloga treća te kad se one mogu koristiti samo putem digitalnih uređaja kao što su mobilni telefoni ili računala, navedeni se pravni okvir ne bi trebao primjenjivati budući da aktivnost operatera nadilazi samu platnu transakciju. Međutim, primjena tog pravnog okvira je primjerena u slučajevima kad operater djeluje samo kao posrednik koji jednostavno dogovara da plaćanje bude izvršeno u korist treće koja je dobavljač.

(7)

Novčana pošiljka je jednostavna platna usluga, koja se obično temelji na gotovini koju je platitelj dao pružatelju platnih usluga, koji šalje odgovarajući iznos, primjerice putem komunikacijske mreže, primatelju plaćanja ili drugom pružatelju platnih usluga koji djeluje u ime primatelja plaćanja. U nekim državama članicama supermarketi, veletrgovci i trgovci na malo pružaju javnosti odgovarajuću uslugu kojom omogućuju plaćanje komunalnih ili drugih redovitih računa domaćinstava. Navedene usluge plaćanja računa treba tretirati kao novčane pošiljke kako je određeno ovom Direktivom, osim ako nadležna tijela smatraju da ta aktivnost potpada u grupu drugih platnih usluga navedenih u Prilogu.

(8)

Potrebno je odrediti kategorije pružatelja platnih usluga koji zakonito smiju pružati platne usluge u Zajednici, kao što su kreditne institucije koje primaju depozite od korisnika koji se mogu koristiti za financiranje platnih transakcija te koje i dalje podliježu bonitetnim zahtjevima iz Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju posla kreditnih institucija (8), institucije za elektronički novac koje izdaju elektronički novac koji se može koristiti za financiranje platnih transakcija te koje i dalje podliježu bonitetnim zahtjevima iz Direktive 2000/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o osnivanju, obavljanju posla i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za izdavanje elektroničkog novca (9) te poštanskih žiro institucija koje su ovlaštene za to na temelju nacionalnog prava.

(9)

Ovom bi se Direktivom trebala odrediti pravila za izvršavanje platnih transakcija u slučajevima kad su novčana sredstva u obliku elektroničkog novca, kako je navedeno u članku 1. stavku 3. točki (b) Direktive 2000/46/EZ. Ovom Direktivom, međutim, ne treba niti regulirati izdavanje elektroničkog novca niti izmijeniti bonitetne odredbe koje se odnose na institucije za elektronički novac iz Direktive 2000/46/EZ. Stoga institucijama za platni promet ne bi trebalo biti dopušteno izdavanje elektroničkog novca.

(10)

Međutim, radi otklanjanja pravnih prepreka za ulazak na tržište, potrebno je uspostaviti jedinstvenu dozvolu za sve pružatelje platnih usluga koji nisu povezani s primanjem depozita ili izdavanjem elektroničkog novca. Stoga je primjereno uvesti novu kategoriju pružatelja platnih usluga, „institucije za platni promet”, propisivanjem izdavanja odobrenja za rad pravnim osobama izvan postojećih kategorija za pružanje platnih usluga na cijelom području Zajednice, podložno strogim i opsežnim uvjetima. Tako bi se na navedene usluge primjenjivali jednaki uvjeti u cijeloj Zajednici.

(11)

Uvjeti za davanje i zadržavanje odobrenja za rad za institucije za platni promet trebali bi uključivati bonitetne zahtjeve razmjerne operativnim i financijskim rizicima kojima su takva tijela izložena u svom poslovanju. S time u vezi potreban je jasan režim za temeljni kapital u kombinaciji sa stalnom razinom kapitala koji se može naknadno detaljnije razraditi ovisno o potrebama tržišta. Zbog raspona raznolikosti na području platnih usluga, ovom bi se Direktivom trebalo dopustiti različite metode te određeno diskrecijsko pravo nadzornih tijela kako bi se osiguralo da istovjetni rizici budu tretirani na isti način za sve pružatelje platnih usluga. Zahtjevi za institucije za platni promet trebali bi odražavati činjenicu da se institucije za platni promet bave specijaliziranim i ograničenim aktivnostima te su pri tome izložene rizicima koji su užeg opsega i lakši za nadziranje i kontrolu nego oni koji nastaju pri širem spektru aktivnosti kreditnih institucija. Institucijama za platni promet bi trebalo zabraniti primanje depozita od korisnika te bi im trebalo biti dopušteno koristiti novčana sredstva primljena od korisnika samo za pružanje platnih usluga. Trebalo bi osigurati držanje novčanih sredstava klijenata odvojeno od novčanih sredstava institucija za platni promet za druge poslovne aktivnosti. Za institucije za platni promet trebalo bi također primjenjivati učinkovite zahtjeve vezane uz sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(12)

Institucije za platni promet trebale bi sastavljati svoje godišnje i konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom Vijeća 78/660/EEZ od 25. lipnja 1978. o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (10) i, kada je primjenjivo, u skladu s Direktivom Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. o konsolidiranim financijskim izvještajima (11) te Direktivom Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (12). Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji trebali bi biti revidirani, osim ako je institucija za platni promet izuzeta iz obveze sukladno Direktivi 78/660/EEZ i, kada je primjenjivo, direktivama 83/349/EEZ i 86/635/EEZ.

(13)

Ovom bi se Direktivom trebalo regulirati odobravanje kredita od strane institucija za platni promet, tj. odobravanje kreditnih linija i izdavanje kreditnih kartica samo ako je to usko povezano s platnim uslugama. Instituciji za platni promet primjereno je dopustiti odobravanje takvog kredita vezano uz njihove prekogranične aktivnosti samo ako je kredit odobren radi lakšeg pružanja platnih usluga te da se radi o kratkoročnom kreditu koji je odobren na rok koji ne prelazi dvanaest mjeseci, uključujući i obnavljajući kredit, pod uvjetom da se u većoj mjeri refinancira iz vlastitih sredstava institucije za platni promet kao i drugih sredstava tržišta kapitala, ali ne i novčanih sredstava koja se drže u ima klijenata za platne usluge. Gore navedeno ne dovodi u pitanje Direktivu Vijeća 87/102/EEZ od 22. prosinca 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na potrošačke kredite (13) ili drugo relevantno zakonodavstvo Zajednice ili nacionalno zakonodavstvo vezano uz uvjete za odobravanje kredita potrošačima, koji nisu usklađeni ovom Direktivom.

(14)

Potrebno je da države članice odrede tijela nadležna za davanje odobrenja za rad institucijama za platni promet, obavljanje nadzora i odlučivanje o oduzimanju odobrenja za rad. S ciljem osiguravanja jednakog postupanja, države članice na institucije za platni promet ne bi trebale primjenjivati nikakve druge zahtjeve osim onih predviđenih u ovoj Direktivi. Međutim, sve bi odluke nadležnih tijela trebale biti osporive pred sudom. Osim toga, zadaće nadležnih tijela ne bi trebale dovoditi u pitanje nadzor platnih sustava, što je, u skladu s četvrtom alinejom članka 105. stavka 2. Ugovora zadaća koju obavlja Europskogi sustav središnjih banaka.

(15)

S obzirom da je poželjna registracija identiteta i lokacije svih osoba koje pružaju usluge pošiljaka te priznavanje njihove prihvatljivosti bez obzira na to jesu li sposobne ispuniti sve uvjete za dobivanje odobrenja za rad kao institucije za platni promet tako da niti jedna nije prisiljena poslovati unutar sive ekonomije te da se sve osobe koje pružaju usluge pošiljaka dovedu u okvir minimalnih pravnih i regulatornih zahtjeva, primjereno je u skladu s Posebnom Preporukom VI. Radne skupine za financijsko djelovanje kod pranja novca predvidjeti mehanizam sukladno kojem se s pružateljima platnih usluga koji ne mogu ispuniti sve navedene uvjete ipak može postupati kao s institucijama za platni promet. U tom smislu, države bi članice trebale upisati navedene osobe u registar institucija za platni promet iako one ne ispunjavaju sve ili neke od uvjeta za dobivanje odobrenja za rad. Međutim, bitno je da mogućnost izuzeća podložno strogim zahtjevima vezanim uz obujam platnih transakcija. Institucije za platni promet kojima se priznaje izuzeće ne bi smjele imati niti pravo poslovnog nastana niti slobodu pružanja usluga niti bi trebale neposredno koristiti ta prava kao članice platnog sustava.

(16)

Za sve pružatelje platnih usluga bitan je pristup uslugama tehničke infrastrukture platnih sustava. Taj bi pristup trebao, međutim, biti uvjetovan primjerenim zahtjevima kako bi se osigurao integritet i stabilnost tih sustava. Svaki bi pružatelj platnih usluga koji podnese zahtjev za sudjelovanje u platnom sustavu trebao sudionicima platnog sustava dostaviti dokazda je njegovo unutarnje uređenje dovoljno stabilno za odolijevanje svim vrstama rizika. Ti platni sustavi obično uključuju npr. četverostranačne kartične sustave kao i velike sustave koji obrađuju kreditne transfere i izravna terećenja. S ciljem osiguravanja jednakog postupanja diljem Zajednice među različitim kategorijama pružatelja platnih usluga s odobrenjem za radu skladu s uvjetima njihove dozvole, potrebno je pojasniti pravila u vezi s pristupom pružanja platnih usluga i pristupom platnim sustavima. Potrebno je osigurati postupanje bez diskriminacije za institucije za platni promet s odobrenjem za rad i kreditne institucije tako da svi pružatelji platnih usluga koji se natječu na unutarnjem tržištu mogu koristiti usluge tehničke infrastrukture tih platnih sustava pod jednakim uvjetima. Primjereno je propisati različito postupanje za pružatelje platnih usluga s odobrenjem za rad i onih koji koriste oslobođenje sukladno ovoj Direktivi kao i izuzeće sukladno članku 8. Direktive 2000/46/EZ, zbog razlika u njihovom bonitetnom okviru. U svakom slučaju, razlike u cijeni mogu biti dopuštene samo kad je to motivirano na razlikama troškova koje stvore pružatelji platnih usluga. To ne bi trebalo dovoditi u pitanje pravo država članica na ograničavanje pristupa sistemski važnim sustavima u skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima namire vrijednosnih papira (14) te nadležnost Europske središnje banke i Europskoga sustava središnjih banaka kako je određeno člankom 105. stavkom 2. Ugovora te člankom 3. stavkom 1. i člankom 22. Statuta Europskoga sustava središnjih banaka vezano uz pristup platnim sustavima.

(17)

Odredbe pristupa platnom sustavu ne bi se trebale primjenjivati u slučaju sustava koje je uspostavio te njima upravlja jedan pružatelj platnih usluga. Ti platni sustavi mogu poslovati ili u izravnom nadmetanju sa platnim sustavima ili – što je uobičajenije – u tržišnoj niši koja nije dostatno pokrivena platnim sustavima. Oni obično pokrivaju trostranačne sustave, kao što su trostranačni kartični sustavi, platne usluge koje nude pružatelji telekomunikacijskih usluga ili usluge novčanih pošiljaka pri čemu je operater sustava pružatelj platnih usluga kako platitelju tako i primatelju plaćanja kao i za interne sustave bankovnih grupa. S ciljem poticanja tržišnog natjecanja između tih platnih sustava i etabliranih glavnih platnih sustava, načelno nije primjereno trećim strankama odobriti pristup tim platnim sustavima. Međutim, na takve sustave uvijek se primjenjuju nacionalni i propisi Zajednice vezano uz tržišno natjecanje koji mogu zahtijevati da im se odobri pristup sustavima radi osiguravanja učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištu plaćanja.

(18)

Trebalo bi utvrditi skup pravila kako bi se osigurala transparentnost uvjeta i zahtjeva obavješćivanja za platne usluge.

(19)

Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na gotovinske platne transakcije, budući da tržište jednokratnih plaćanja u gotovini već postoji niti za platne transakcije na temelju papirnatih čekova budući da ih, radi njihove naravi, nije moguće obraditi tako učinkovito kao druga sredstva plaćanja. Međutim, dobra praksa u tom području trebala bi se temeljiti na načelima određenim ovom Direktivom.

(20)

Budući da potrošači i poduzeća nisu u istom položaju, nije im potrebna ista razina zaštite. Iako je važno zajamčiti prava potrošačima ugovornim odredbama od kojih ugovorom nije moguće odstupiti, razumno je dopustiti poduzećima i organizacijama da se dogovore drugačije. Međutim, države članice trebaju imati mogućnost propisati da se prema mikropoduzećima, kako su definirana Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (15) postupa jednako kao prema potrošačima. U svakom slučaju određene temeljne odredbe ove Direktive trebale bi se uvijek primjenjivati neovisno o statusu korisnika.

(21)

Ovom bi se Direktivom trebale odrediti obveze pružatelja platnih usluga vezano uz pružanje informacija korisnicima platnih usluga koji bi trebali primati iste visokokvalitetne jasne informacije o platnim uslugama, kako bi mogli donijeti svoj izbor na temelju dobre informiranosti i usporediti uvjete različitih ponuđačaunutar čitave EU. U interesu transparentnosti ovom Direktivom trebalo bi utvrditi usklađene zahtjeve koje je potrebno ispuniti da bi korisnicima platnih usluga bile dostupne potrebne i dostatne informacije vezano uz ugovor o platnim uslugama i platne transakcije. Kako bi se potaknulo neometano djelovanje jedinstvenog tržišta platnih usluga, državama članicama bi trebalo omogućiti donošenje samo onih propisa o pružanju informacija koje su utvrđene u ovoj Direktivi.

(22)

Potrošače bi trebalo zaštititi od nepoštenih i obmanjujućih praksi sukladno Direktivi 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. u vezi s nepoštenim poslovnim djelovanjima poduzetnika prema potrošaču na unutarnjem tržištu (16) te Direktivi 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga u informacijskom društvu posebno elektroničkom poslovanju, na unutarnjem tržištu (Direktiva o elektroničkom poslovanju) (17) i Direktivi 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o oglašavanju na daljinu financijskih usluga za potrošače (18). Dodatne odredbe u tim direktivama nastavljaju se primjenjivati. Međutim, trebalo bi pojasniti odnos između ove Direktive i Direktive 2002/65/EZ vezano uz zahtjeve koji se odnose na predugovorne informacije.

(23)

Tražene informacije trebale bi biti razmjerne potrebama korisnika te priopćene na standardizirani način. Međutim, zahtjevi u pogledu informacija za jednokratne platne transakcije trebale bi se razlikovati od onih za okvirni ugovor koji uređuje niz platnih transakcija.

(24)

U praksi, okvirni ugovori i platne transakcije koje oni obuhvaćaju su puno češće i gospodarski značajnije nego jednokratne platne transakcije. Kod računa za plaćanje ili određenih platnih instrumenata potreban je okvirni ugovor. Stoga zahtjevi za prethodne informacije vezano uz okvirne ugovore trebaju biti sveobuhvatni, a informacije je uvijek potrebno staviti na raspolaganje na papiru ili na drugom trajnom nosaču podataka kao što su ispisi putem bankovnih pisača, računalne diskete, CD-ROM-ovi, DVD-i ili tvrdi diskovi osobnih računala na kojima se može pohraniti elektronska pošta te na internetskim stranicama ako im je moguće pristupiti tijekom vremenskog razdoblja koje je potrebno za informiranje te ako omogućuju nepromijenjeno reproduciranje pohranjenih informacija. Međutim, trebalo bi omogućiti usuglašavanje pružatelja platnih usluga i korisnika platnih usluga u okvirnom ugovoru o načinu na koji se daju naknadne informacije o izvršenim platnim transakcijama, primjerice, da su u slučaju internet bankarstva sve informacije o računu za plaćanje dostupne neposredno na mreži.

(25)

Kod jednokratnih platnih transakcija pružatelj platnih usluga bi trebao na vlastitu inicijativu dati samo najvažnije informacije. Budući da je platitelj obično nazočan prilikom davanja naloga za plaćanje, nije potrebno zahtijevati da se informacije u svim slučajevima stavljaju na raspolaganje na papiru ili na drugom trajnom nosaču podataka. Pružatelj platnih usluga može dati informacije usmenim putem na šalteru ili ih učiniti lako dostupnima na drugi način, primjerice isticanjem uvjeta na oglasnoj ploči u svojim prostorijama. Korisnike bi također trebalo obavijestiti gdje su dostupne detaljnije informacije (npr. adresu internetske stranice). Međutim, ako potrošač zatraži, trebalo bi mu bitne informacije pružiti na papiru ili na drugom trajnom nosaču podataka.

(26)

Ovom bi se Direktivom trebalo potrošaču osigurati pravo na primanje besplatnih relevantnih informacija prije nego što se obveže bilo kakvim ugovorom o platnim uslugama. Potrošaču bi također trebalo biti omogućeno da besplatno zatraži prethodne informacije kao i okvirni ugovor u pisanom obliku u bilo kojem trenutku ugovornog odnosa kako bi mu se omogućilo uspoređivanje usluga pružatelja platnih usluga i njihovih uvjeta te u slučaju spora, provjeru njegovih ugovornih prava i obveza. Te bi odredbe trebale biti u skladu s Direktivom 2002/65/EZ. Izričite odredbe o besplatnim informacijama u ovoj Direktivi ne bi trebale dovesti do toga da se potrošačima mogu određivati naknade za pružanje informacija na temelju drugih primjenjivih direktiva.

(27)

Način na koji bi pružatelj platnih usluga trebao davati informacije korisnicima platnih usluga trebao bi uzimati u obzir potrebe potonjeg kao i praktične tehničke aspekte te troškovnu isplativost ovisno o situaciji vezano za dogovor u dotičnom ugovoru o platnim uslugama. Direktiva bi tako trebala razlučiti između dva načina na koje bi pružatelj platnih usluga trebao pružati informacije: informacije bi trebale biti ili pružene, odnosno pružatelj bi platnih usluga trebao aktivno priopćiti korisniku platnih usluga u prikladnom trenutku kako nalaže ova Direktiva, a da ih korisnik platnih usluga ne mora dodatno poticati, ili bi informacije trebale biti stavljene na raspolaganje korisniku platnih usluga uzimajući u obzir svaki zahtjev koji može imati za moguće dodatne informacije. U potonjem slučaju, korisnik bi platnih usluga trebao poduzeti neke aktivne mjere kako bi dobio informacije, kao što je izričit zahtjev pružatelju platnih usluga, pristupanje poštanskom sandučiću bankovnog računa ili unošenje bankovne kartice u pisač za izvadke računa. Pružatelj bi platnih usluga trebao u te svrhe osigurati da pristup informacijama bude moguć te da informacije budu dostupne korisniku platnih usluga.

(28)

Dodatno, potrošači bi trebali primiti osnovne informacije o izvršenim platnim transakcijama bez dodatnih naknada. U slučaju jednokratne platne transakcije pružatelj platnih usluga za te informacije ne bi trebao zasebno zaračunavati naknadu. Slično tomu, naknadne mjesečne informacije o platnim transakcijama sukladno okvirnom ugovoru trebale bi biti pružene besplatno. Međutim, uzimajući u obzir važnost transparentnosti u određivanju cijena i razlikovanje potreba potrošača, strankama bi trebalo omogućiti da se dogovore oko naknada za češće pružanje ili pružanje dodatnih informacija. Kako bi se uzele u obzir različite nacionalne prakse, državama bi članicama trebalo dopustiti da odrede pravila koja nalažu besplatno davanje mjesečnih izvadaka računa za plaćanje u pisanom obliku.

(29)

S ciljem omogućavanja veće mobilnosti potrošača, trebalo bi potrošačima omogućiti raskid okvirnog ugovora nakon isteka godine dana bez naknade. Za potrošače, dogovoreni otkazni rok ne bi trebao biti duži od mjesec dana, a za pružatelje platnih usluga ne kraći od dva mjeseca. Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovesti u pitanje obveza pružatelja platnih usluga da raskine ugovor o platnim uslugama u iznimnim okolnostima u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Zajednice ili nacionalnim zakonodavstvom, kao što je zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, svaka aktivnost koja ima za cilj zamrzavanje novčanih sredstava ili bilo koja druga posebna mjera povezana sa sprečavanjem ili istragom kaznenih dijela.

(30)

Platni instrumenti male vrijednosti trebali bi biti jeftina i za korištenje jednostavna alternativa za robe i usluge niske cijene te ne bi trebali biti preopterećeni pretjeranim zahtjevima. Relevantni zahtjevi obavješćivanja te pravila njihovog izvršenja stoga bi trebali biti ograničeni na ključne informacije, uzimajući u obzir tehničke sposobnosti koje se opravdano mogu očekivati od instrumenata namijenjenih plaćanjima male vrijednosti. Bez obzira na manje strog režim, korisnici bi platnih usluga trebali uživati adekvatnu zaštitu vezano uz ograničene rizike koje predstavljaju ti platni instrumenti, što se posebno odnosi na pretplaćene platne instrumente.

(31)

Da bi smanjili rizik i posljedice neodobrenih i nepravilno izvršenih platnih transakcija, korisnici bi platnih usluga trebali što je prije moguće obavijestiti pružatelja platnih usluga o mogućem osporavanju vezano uz navodno neodobrene ili nepravilno izvršene platne transakcije pod uvjetom da je pružatelj platnih usluga ispunio svoju obvezu obavješćivanja u skladu s ovom Direktivom. Ako korisnik platnih usluga dostavi tu obavijest u propisanom roku, trebalo bi mu biti omogućeno ostvarivanje takvih zahtjeva unutar rokova zastare propisanih nacionalnim pravom. Ovom se Direktivom ne bi trebalo utjecati na druga potraživanja između korisnika platnih usluga i pružatelja platnih usluga.

(32)

Kako bi se potaknulo korisnika platnih usluga da svog pružatelja bez nepotrebne odgode obavijesti o svakoj krađi ili gubitku platnog instrumenta te tako smanji rizik neodobrenih platnih transakcija, korisnik bi trebao biti odgovoran samo za ograničeni iznos osim ako je korisnik platnih usluga djelovao s namjerom prijevare ili s grubim nemarom. Osim toga, ako korisnik obavijesti pružatelja platnih usluga da je njegov platni instrument možda zloupotrijebljen, od korisnika se ne bi trebalo zahtijevati podmirivanje daljnjih gubitaka zbog neodobrenog korištenja tog instrumenta. Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje odgovornost pružatelja platnih usluga za tehničku sigurnost njihovih vlastitih proizvoda.

(33)

Kako bi se procijenio mogući nemar korisnika platnih usluga, trebalo bi uzeti u obzir sve okolnosti. Dokaze i stupanj navodnog nemara treba procijeniti u skladu s nacionalnim pravom. Uvjeti ugovora koji se odnose na pružanje i korištenje platnog instrumenta čiji bi učinak posljedično povećao teret dokaza krivnje na potrošaču ili smanjio teret dokaza krivnje na izdavatelju moraju se smatrati ništavim i nevažećim.

(34)

Međutim, državama bi članicama trebalo omogućiti uspostavljanje manje strogih pravila nego što je ranije navedeno kako bi održale postojeće razine zaštite potrošača i potaknule povjerenje u sigurnost korištenja elektroničkih platnih instrumenata. Trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da različiti platni instrumenti uključuju različite rizike te tako potaknuti izdavanje sigurnijih instrumenata. Državama bi članicama trebalo dopustiti smanjivanje ili potpuno izuzeće od odgovornosti platitelja osim kada je platitelj djelovao s namjerom prijevare.

(35)

Trebalo bi regulirati raspodjelu gubitaka u slučaju neodobrenih platnih transakcija. Za korisnike platnih usluga koji nisu potrošači mogu se primjenjivati drukčije odredbe, budući da su takvi korisnici obično u boljoj poziciji za procjenu rizika prijevare i poduzimanje kompenzacijskih mjera.

(36)

Ovom bi se Direktivom trebala utvrditi pravila za povrat s ciljem zaštite potrošača kad izvršena platna transakcija prelazi iznos koji se razumno mogao očekivati. Pružateljima bi platnih usluga trebalo omogućiti da svojim klijentima pruže povoljnije uvjete te primjerice povrat za sve osporavane platne transakcije. U slučajevima kad korisnik zatraži povrat platne transakcije, pravo povrata ne bi trebalo utjecati na odgovornost platitelja prema primatelju plaćanja iz temeljnog odnosa, npr. za naručenu robu ili usluge, potrošenu ili zakonito obračunatu, niti na prava korisnika vezana uz opozivanje naloga za plaćanje.

(37)

Za financijsko planiranje i pravovremeno ispunjavanje obveza plaćanja, potrošači i poduzeća moraju imati sigurnost u pogledu razdoblja potrebnog za izvršenje naloga za plaćanje. Stoga bi ovom Direktivom trebalo odrediti trenutak kad prava i obveze proizvode učinak, točnije, kad pružatelj platnih usluga zaprimi nalog za plaćanje, uključujući kad je imao mogućnost primiti ga putem sredstava komunikacije ugovorenih u ugovoru o platnim uslugama, bez obzira na prethodno sudjelovanje u postupku izdavanja ili prijenosa naloga za plaćanje, npr. kao što su provjeravanje sigurnosti i raspoloživosti novčanih sredstava, informacije o korištenju osobnog identifikacijskog broja ili izdavanja obećanja plaćanja. Nadalje, zaprimanje naloga za plaćanje nastaje kad pružatelj platnih usluga platitelja zaprimi nalog za plaćanje kojim će se teretiti račun platitelja. Dan ili trenutak kad primatelj plaćanja svom pružatelju usluga pošalje nalog za naplatu, na primjer za plaćanja po karticama ili izravna terećenja ili kad pružatelj platnih usluga primatelju plaćanja odobri prethodno financiranje dotičnih iznosa (uvjetnim odobravanjem njegovog računa) s tim u vezi ne bi trebao biti važan. Korisnicima bi trebalo omogućiti povjerenje u pravilno izvršenje potpunog i valjanog naloga za plaćanje, ako pružatelj platnih usluga nema ugovornih ili zakonskih razloga za odbijanje. Ako pružatelj platnih usluga odbije nalog za plaćanje, trebalo bi korisnika platnih usluga obavijestiti o odbijanju i razlogu za odbijanje što je prije moguće uz poštovanje prava Zajednice i nacionalnog prava.

(38)

S obzirom na brzinu s kojom moderni, u potpunosti automatizirani platni sustavi obrađuju platne transakcije, što znači da nakon određenog trenutka nalozi za plaćanje ne mogu biti opozvani bez visokih troškova ručne intervencije, potrebno je odrediti jasan krajnji rok za opoziv plaćanja. Međutim, ovisno o vrsti platne usluge i naloga za plaćanje, ugovorne stranke mogu dogovoriti drugačiji rok. U tom smislu, opoziv se koristi samo u odnosu između korisnika platnih usluga i pružatelja platnih usluga ne dovodeći u pitanje neopozivost i konačnost platnih transakcija u platnim sustavima.

(39)

Takva neopozivost ne bi trebala utjecati na prava ili obveze pružatelja platnih usluga sukladno zakonima nekih država članica, ako proizlaze iz okvirnog ugovora platitelja ili nacionalnih zakona i drugih propisa ili smjernica da platitelju u slučaju spora između platitelja i primatelja plaćanja nadoknadi iznos izvršene platne transakcije. Takav bi se povrat trebao smatrati novim nalogom za plaćanje. Osim u navedenim slučajevima, pravni sporovi koji proizlaze iz odnosa na kojem se temelji nalog za plaćanje trebali bi se rješavati samo između platitelja i primatelja plaćanja.

(40)

Za potpuno integriranu automatiziranu obradu plaćanja i za pravnu sigurnost povezanu s ispunjavanjem osnovnih obveza između korisnika platnih usluga ključno je da račun primatelja plaćanja bude odobren za ukupni iznos koji je platitelj prenosio. U skladu s tim, ne bi trebalo biti omogućeno da bilo koji od posrednika koji sudjeluju u izvršenju platnih transakcija umanjuje iznos prenesenih sredstava. Međutim, trebalo bi omogućiti da platitelj može sklopiti ugovor s pružateljem platnih usluga prema kojem potonji može odbiti iznos svojih vlastitih naknada. Kako bi se omogućilo da platitelj iznosa provjeri je li dospjeli iznos za naplatu ispravno uplaćen, naknadne informacije o platnoj transakciji trebale bi naznačiti ne samo puni iznos prenesenih novčanih sredstava već i iznos svih naknada.

(41)

Što se tiče naknada, iskustvo je pokazalo da je podjela naknada između platitelja i primatelja plaćanja najučinkovitiji sustav jer podupire izravnu obradu plaćanja. Trebalo bi stoga propisati da svaki pružatelj platnih usluga, uobičajenim tijekom, neposredno zaračunava naknade izravno platitelju i primatelju plaćanja. Međutim, to se primjenjuje samo na platne transakcije koje ne uključuju zamjenu valute. Iznos svih zaračunatih naknada također može biti nula jer odredbe ove Direktive ne utječu na praksu da pružatelj platnih usluga ne zaračunava naknadu potrošačima za odobravanje njihovih računa. Također, ovisno o uvjetima ugovora, pružatelj platnih usluga može korištenje platnih usluga zaračunati samo primatelju plaćanja (trgovcu), što znači da se platitelju ne zaračunava naknada. Naplata naknade za platne sustave može biti u obliku pretplate. Odredbe o prenesenom iznosu ili svim zaračunatim naknadama nemaju izravnog učinka na određivanje cijena između pružatelja platnih usluga i bilo kojeg posrednika.

(42)

Kako bi se potaknuli transparentnost i tržišno natjecanje, pružatelj platnih usluga ne bi trebao spriječiti primatelju plaćanja da od platitelja traži naknadu za korištenje određenog platnog instrumenta. Iako bi primatelju plaćanja trebalo omogućiti slobodu zaračunavanja naknade za korištenje određenog platnog instrumenta, države članice mogu odlučiti da li ćezabraniti ili ograničiti takvu praksu, ako je to prema njihovom mišljenju opravdano radi neprimjerenog određivanja cijena ili mogućih negativnih posljedica takvog određivanja cijena na korištenje određenog platnog instrumenta, pri čemu je potrebno uzeti u obzir potrebu poticanja tržišnog natjecanja i korištenje učinkovitih platnih instrumenata.

(43)

S ciljem poboljšanja učinkovitosti plaćanja diljem Zajednice, za sve naloge za plaćanje koje je zadao platitelj, a koji su nominirani u eurima ili valuti države članice izvan europodručja, uključujući kreditne transfere i novčane pošiljke, trebao bi biti određen rok izvršenja od najviše jednog dana. Za sva druga plaćanja, kao što su plaćanja inicirana od strane ili preko primatelja plaćanja, uključujući i izravna terećenja i plaćanja karticama, ako između pružatelja platnih usluga i platitelja nije izričito dogovoren duži rok izvršenja, primjenjuje se također isti rok izvršenja od najduže jednog dana. Navedena razdoblja mogu se produžiti za dodatni radni dan, ako je nalog za plaćanje zadan na papiru. To dopušta daljnje pružanje platnih usluga za one potrošače koji su navikli isključivo na papirnate dokumente. Pri korištenju okvira izravnog terećenja, pružatelj bi platnih usluga primatelja plaćanja trebao poslati nalog za naplatu u okviru roka dogovorenog između primatelja plaćanja i njegovog pružatelja platnih usluga, tako da namira bude moguća na dogovoreni datum dospijeća. Budući da su nacionalne infrastrukture platnog prometa često vrlo učinkovite te kako bi se spriječilo smanjenje razine postojeće kvalitete usluge, državama članicama treba dopustiti da gdje je potrebno zadrže ili usvoje pravila koja određuju kraći rok izvršenja od jednog radnog dana.

(44)

Odredbe o izvršenju vezano uz puni iznos i rok izvršenja trebale bi biti u skladu s dobrom praksom, ako jedan od pružatelja usluga nije iz Zajednice.

(45)

Za korisnike platnih usluga ključno je da budu upoznati sa stvarnim troškovima i naknadama platnih usluga kako bi mogli izabrati. Sukladno tome, ne bi se trebala dopustiti upotreba netransparentnih metoda određivanja cijena, budući da je opće poznato da te metode korisnicima značajno otežavaju utvrđivanje stvarne cijene platnih usluga. Posebno se ne bi trebala dozvoliti upotreba određivanja datuma valute na štetu korisnika.

(46)

Nesmetano i učinkovito funkcioniranje platnih sustava ovisi o mogućnosti oslanjanja korisnika na ispravno izvršenje platne transakcije u dogovorenom roku od strane pružatelja platnih usluga. Uobičajeno je pružatelj u poziciji da procijeni rizike uključene u platnu transakciju. Pružatelj je onaj koji osigurava platni sustav, poduzima mjere opoziva zagubljenih ili pogrešno raspoređenih novčanih sredstava te u većini slučajeva odlučuje o posrednicima uključenima u izvršenje platne transakcije. S obzirom na sve te okolnosti, u cijelosti je prikladno da, osim u iznimnim i nepredvidivim okolnostima, odgovornost za izvršenje platne transakcije primljene od korisnika bude dodijeljena pružatelju platnih usluga, osim vezano uz djela i propuste pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja za koja je odgovoran jedino primatelj plaćanja. Međutim, kako platitelj ne bi bio nezaštićen u malo vjerojatnim situacijama u kojima nije moguće dokazati (non liquet) je li pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja primio iznos plaćanja, odgovarajući teret podnošenja dokaza leži napružatelju platnih usluga platitelja. U pravilu se može očekivati da će institucija posrednik obično „neutralno” tijelo kao središnja banka ili klirinška kuća, koja prenosi iznos plaćanja od pružatelja platnih usluga pošiljatelja pružatelju platnih usluga primatelju, pohraniti podatke računa te ih može dostaviti kad god je to potrebno. Kad je iznos plaćanja odobren na račun pružatelja platnih usluga primatelja, primatelj bi plaćanja trebao odmah imati pravo za odobrenje njegovog računa kod svog pružatelja platnih usluga.

(47)

Pružatelj bi platnih usluga platitelja trebao preuzeti odgovornost za ispravno izvršenje plaćanja, uključujući posebno puni iznos platne transakcije i vrijeme izvršenja te potpunu odgovornost za svako neizvršenje drugih stranaka u lancu plaćanja sve do računa primatelja plaćanja. Kao rezultat te odgovornosti, pružatelj bi platnih usluga platitelja trebao, ako cijeli iznos nije odobren pružatelju platnih usluga primatelja plaćanja, ispraviti platnu transakciju ili platitelju bez nepotrebnog odlaganja vratiti odgovarajući iznos te transakcije, ne dovodeći u pitanje bilo koja druga potraživanja u skladu s nacionalnim pravom. Predmet ove Direktive su samo ugovorne obveze i odgovornosti između korisnika platnih usluga i njegovog pružatelja platnih usluga. Međutim, pravilno funkcioniranje kreditnih transfera i drugih platnih usluga zahtijeva da pružatelji platnih usluga i njihovi posrednici, kao što su oni koji provode obradu, imaju ugovore kojima su dogovorena njihova međusobna prava i obveze. Pitanja vezana uz odgovornost sastavnih čine bitan dio tih standardiziranih ugovora. Kako bi se pružatelji platnih usluga i posrednici koji sudjeluju u platnim transakcijama mogli pouzdati jedni u druge, potrebna je pravna sigurnost da će pružatelj platnih usluga na kojem ne leži odgovornost odgovornost, primiti naknadu za nastale troškove ili iznose koji se isplaćuju na temelju odredbi ove Direktive vezano uz odgovornost. Ostala prava i detalji vezani uz opseg regresnog prava i način rješavanja potraživanja prema pružatelju platnih usluga ili posredniku kojem se može pripisati pogrešno provedena platna transakcija trebalo bi odrediti ugovorom.

(48)

Pružatelj bi platnih usluga trebao imati mogućnost nedvosmisleno navesti informacije potrebne za pravilno izvršenje naloga za plaćanje. S druge strane međutim, kako bi se izbjeglo rascjepkanost i ugrožavanje uspostavljanja integriranih platnih sustava u Zajednici, državama bi članicama trebalo dopustiti zahtijevanje posebnih identifikacijskih oznaka koje se koriste za platne transakcije. Međutim, države članice ne bi trebalo spriječiti da od pružatelja platnih usluga platitelja zahtijevaju poslovanje s dužnom pažnjom, te gdje je to tehnički izvedivo i ne zahtijeva ručnu intervenciju, provjeru usklađenosti jedinstvene identifikacijske oznake te ako se utvrdi da jedinstvena identifikacijska oznaka nije usklađena i odbiju nalog za plaćanje te o tome obavijeste platitelja. Odgovornost pružatelja platnih usluga trebalo bi ograničiti na pravilno izvršavanje platnih usluga u skladu s nalogom za plaćanje korisnika platnih usluga.

(49)

S ciljem poticanja učinkovitog sprečavanja prevara i borbe protiv prevara u vezi s plaćanjem na cijelom području Zajednicie, trebalo bi osigurati učinkovitu razmjenu podataka između pružatelja platnih usluga koji trebaju biti ovlašteni prikupljati, obrađivati i razmjenjivati osobne podatke povezane s osobama koje su sudjelovale u prevarama u platnom prometu. Sve navedene aktivnosti trebale bi se obavljati u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (19).

(50)

Potrebno je osigurati učinkovito izvršenje odredbi nacionalnog prava donesenih temeljem ove Direktive. Stoga bi trebalo uspostaviti odgovarajuće postupke preko kojih će biti moguće podnositi pritužbe protiv pružatelja platnih usluga koji ne poštuju navedene odredbe te, ako je potrebno, osigurati izricanje učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija.

(51)

Ne dovodeći u pitanje pravo potrošača na pokretanje postupka pred sudovima, države bi članice trebale osigurati lako dostupno i troškovno prihvatljivo izvansudsko rješavanje sporova između pružatelja platnih usluga i potrošača na temelju prava i obveza sukladno ovoj Direktivi. Članak 5. stavak 2. Rimske konvencije o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze (20) osigurava da zaštita potrošača koju pružaju obvezna pravila prava države u kojoj potrošač ima uobičajeno boravište ne smije biti ugrožena nikakvim ugovornim odredbama o pravu koje se primjenjuje.

(52)

Države bi članice trebale odrediti jesu li nadležna tijela odgovorna za davanje odobrenja za rad institucijama za platni promet također i tijela nadležna za izvansudski žalbeni postupak i izvansudsko rješavanje sporova.

(53)

Ovom Direktivom se ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe nacionalnog prava koje se odnose na posljedice vezano uz odgovornost za netočnost pri izražavanju ili prenošenju izjava.

(54)

Budući da je potrebno preispitati učinkovitost funkcioniranja ove Direktive te pratiti napredak pri uspostavljanju jedinstvenog tržišta platnih usluga, Komisija bi trebala podnijeti izviješće tri godine nakon isteka razdoblja za prenošenje ove Direktive. Vezano uz globalnu integraciju financijskih usluga i usklađenu zaštitu potrošača i izvan učinkovitog funkcioniranja ove Direktive, središnje točke preispitivanja trebale bi biti potreba proširivanja područja primjene na valute koje nisu valute EU-a te na platne transakcije kod kojih je samo jedan od dotičnih pružatelja platnih usluga iz Zajednice.

(55)

Budući da odredbe ove Direktive zamjenjuju odredbe Direktive 97/5/EZ, tu bi Direktivu trebalo staviti izvan snage.

(56)

Potrebno je utvrditi detaljnija pravila vezano uz zlouporabu platnih kartica, što je područje koje je trenutačno regulirano Direktivom 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja. 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu (21) i Direktivom 2002/65/EZ. Navedene bi direktive trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(57)

Budući da sukladno Direktivi 2006/48/EZ financijske institucije ne podliježu pravilima koja se primjenjuju na kreditne institucije, one bi trebale podlijegati istim zahtjevima kao i institucije za platni promet, tako da mogu pružati platne usluge u čitavoj Zajednici. Direktivu 2006/48/EZ bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(58)

Budući da je novčana pošiljka definirana ovom Direktivom kao platna usluga za koju je potrebno odobrenje za rad za instituciju za platni promet ili registracija za određene fizičke ili pravne osobe kojima se u određenim okolnostima definiranim odredbama ove Direktive priznaje izuzeće, sukladno tomu Direktivu bi 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (22) trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(59)

U interesu pravne sigurnosti primjereno je odrediti prijelazne odredbe u skladu s kojima osobe koje su započele obavljati poslove institucija za platni promet sukladno nacionalnom pravu koje je bilo na snazi prije stupanja na snagu ove Direktive mogu nastaviti obavljati te poslove u dotičnoj državi članici tijekom određenog razdoblja.

(60)

Budući da cilj ove Direktive, odnosno osnivanje jedinstvenog tržišta platnih usluga, ne mogu dostatno postići države članice jer on zahtijeva usklađivanje mnoštva različitih postojećih pravila koja trenutno postoje u pravnim sustavima različitih država članica, nego ga se može na bolji način postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere sukladno načelu supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. Sukladno načelu proporcionalnosti, kako je definirano u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(61)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (23).

(62)

Komisija bi trebala biti posebno ovlaštena usvajati provedbene odredbe kako bi uzela u obzir tehnološki i tržišni razvoj. Budući da su te mjere općeg opsega i namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, one se moraju donijeti u skladu sa regulatornim postupkom s kontrolom predviđanim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(63)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakona (24) Vijeće potiče države članice da za vlastite potrebe i u interesu Zajednice sastave i objave vlastite tablice koje će, koliko je to moguće, prikazivati korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje,

(a)

kreditne institucije u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive 2006/48/EZ;

(b)

institucije za elektronički novac u smislu članaka 1. stavka 3. točke (a) Direktive 2000/46/EZ;

(c)

poštanske žiro institucije koje u skladu s nacionalnim pravom imaju pravo obavljati platne usluge;

(d)

institucije za platni promet u smislu ove Direktive;

(e)

Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke kad ne djeluju u svojstvu monetarne vlasti ili drugih javnih tijela;

(f)

države članice ili njihove jedinice regionalne ili lokalne uprave kad ne djeluju u svojstvu javnih tijela.

(a)

platne transakcije izvršene isključivo u gotovini izravno od platitelja primatelju plaćanja, bez sudjelovanja posrednika;

(b)

platne transakcije između platitelja i primatelja plaćanja preko trgovačkog zastupnika ovlaštenog za pregovaranje ili sklapanje ugovora o prodaji ili kupnji robe ili usluga u ime platitelja ili primatelja plaćanja;

(c)

profesionalni fizički prijevoz novčanica i kovanica, uključujući njihovo prikupljanje, obradu i dostavu;

(d)

platne transakcije koje se sastoje od neprofesionalnog prikupljanja i dostave gotovine u sklopu neprofitne ili dobrotvorne aktivnosti;

(e)

usluge kod kojih primatelj plaćanja daje platitelju gotovinu kao dio platne transakcije na izričit zahtjev korisnika platnih usluga, neposredno prije izvršenja platne transakcije u sklopu plaćanja za kupnju robe ili usluga;

(f)

poslovi zamjene novca odnosno poslovi zamjene gotovine za gotovinu, pri čemu se novčana sredstva ne drže na računu za plaćanje;

(g)

platne transakcije na osnovi sljedećih dokumenta vučenih odnosno ispostavljenih pružatelju platnih usluga radi stavljanja novčanih sredstava na raspolaganje primatelju plaćanja:

(h)

platne transakcije izvršene unutar platnog sustava ili sustava namire vrijednosnih papira između zastupnika za namiru, središnjih protustranaka, klirinških kuća i/ili središnjih banaka i drugih sudionika u sustavu te pružatelja platnih usluga, ne dovodeći u pitanje članak 28.;

(i)

platne transakcije povezane sa upravljanjem imovinom vrijednosnih papira, uključujući dividende, prihode i druge raspodjele ili otkup ili prodaju, koje obave osobe iz točke (h) ili investicijska društva, kreditne institucije, subjekti za zajednička ulaganja ili društva za upravljanje imovinom koja pružaju investicijske usluge i svi drugi subjekti kojima je dopušteno skrbništvo nad financijskim instrumentima;

(j)

usluge pružatelja tehničkih usluga koji podržavaju pružanje platnih usluga, a koji ni u jednom trenutku nisu u posjedu novčanih sredstava koja se prenose, uključujući obradu i pohranu podataka, usluge zaštite povjerenja i privatnosti, provjera autentičnosti podataka i identiteta, informatičke tehnologije i komunikacijske mreže, pružanje te osiguravanje i održavanje terminala i uređaja koji se koriste za platne usluge;

(k)

usluge koje se temelje na instrumentima koji se mogu koristiti za stjecanje robe ili usluga samo u prostorijama izdavatelja ili na temelju trgovačkog ugovora s izdavateljem bilo unutar ograničene mreže pružatelja usluga ili za ograničeni izbor robe ili usluga;

(l)

platne transakcije izvršene putem nekog telekomunikacijskog, digitalnog ili informacijsko tehnološkog (IT) uređaja, pri čemu se kupljena roba ili usluge dostavljaju i koriste putem telekomunikacijskog, digitalnog ili informacijsko tehnološkog (IT) uređaja, pod uvjetom da telekomunikacijski, digitalni ili informacijsko tehnološki (IT) operator ne djeluje isključivo kao posrednik između korisnika platnih usluga i dobavljača robe i usluga;

(m)

platne transakcije izvršene između pružatelja platnih usluga, njihovih zastupnika ili podružnica za njihov vlastiti račun;

(n)

platne transakcije između matičnog društva i njegovog društva kćeri ili između podređenih društava istog matičnog društva bez ikakvog posredovanja pružatelja platnih usluga koji nije društvo koje pripada istoj grupi; ili

(o)

usluge pružatelja za podizanje gotovine na bankomatima djelujući u ime jednog ili više izdavatelja platnih kartica, a nisu ugovorne stranke u okvirnom ugovoru s klijentom koji podiže novac s računa za plaćanje, pod uvjetom da ti pružatelji ne obavljaju druge platne usluge navedene u Prilogu.

1.

„matična država članica” znači:

2.

„država članica domaćin” znači država članica koja nije matična država članica, a u kojoj pružatelj platnih usluga ima zastupnika ili podružnicu, ili pruža platne usluge;

3.

„platna usluga” znači poslovna aktivnost navedena u Prilogu;

4.

„institucija za platni promet” znači pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad sukladno članku 10. za pružanje i obavljanje platnih usluga u Zajednici;

5.

„platna transakcija” znači čin polaganja, prijenosa ili podizanja novčanih sredstava koji inicira platitelj ili primatelj plaćanja bez obzira na osnovne obveze iz odnosa između platitelja ili primatelja plaćanja;

6.

„platni sustav” znači sustav prijenosa novčanih sredstava s formalnim i standardiziranim postupcima i zajedničkim pravilima za obradu, obračun i/ili namiru platnih transakcija;

7.

„platitelj” znači fizička ili pravna osoba koja ima račun za plaćanje te odobrava nalog za plaćanje s tog računa, ili, ako nema račun za plaćanje, fizička ili pravna osoba koja daje nalog za plaćanje;

8.

„primatelj plaćanja” znači fizička ili pravna osoba koja je predviđeni primatelj novčanih sredstava koja su predmet platne transakcije;

9.

„pružatelj platnih usluga” znači tijela iz članka 1. stavka 1. te pravne i fizičke kojima se priznaje izuzeće iz članka 26.;

10.

„korisnik platnih usluga” znači fizička ili pravna osoba koja koristi platnu uslugu u svojstvu platitelja ili primatelja plaćanja, ili oboje;

11.

„potrošač” znači fizička osoba koja u ugovorima o platnim uslugama obuhvaćenog ovom Direktivom djeluje u svrhe koje nisu trgovinske, poslovne ili profesionalne;

12.

„okvirni ugovor” znači ugovor o platnim uslugama kojim se uređuje buduće izvršenje pojedinačnih i uzastopnih platnih transakcija a koji može sadržavati obvezu i uvjete za otvaranje računa zaplaćanje;

13.

„novčana pošiljka” znači platna usluga pri kojoj se novčana sredstva primaju od platitelja bez otvaranja računa za plaćanje na ime platitelja ili primatelja plaćanja, isključivo u svrhu prijenosa odgovarajućeg iznosa primatelju plaćanja ili drugom pružatelju platnih usluga koji djeluje u ime primatelja plaćanja, i/ili pri kojoj se takva novčana sredstva primaju u ime primatelja plaćanja te mu se stavljaju na raspolaganje;

14.

„račun za plaćanje” znači račun koji se vodi u ime jednog ili više korisnika platnih usluga, a koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija;

15.

„novčana sredstva” znači novčanice i kovanice, depozitni novac te elektronički novac kako je definiran u članku 1. stavku 3. točki (b) Direktive 2000/46/EZ;

16.

„nalog za plaćanje” znači uputa platitelja ili primatelja plaćanja njegovom pružatelju platnih usluga kojom se zahtijeva izvršenje platne transakcije;

17.

„datum valute” znači referentno vrijeme kojim se pružatelj platnih usluga koristi za izračun kamata na novčana sredstva knjižena na teretili u korist računa za plaćanje;

18.

„referentni tečaj” znači tečaj koji se koristi kao osnovica za preračunavanje svih zamjena valute, a koji stavlja na raspolaganje pružatelj platnih usluga ili potječe iz javno dostupnog izvora;

19.

„provjera autentičnosti” znači postupak koji pružatelju platnih usluga omogućuje provjeru upotrebe određenog platnog instrumenta, uključujući i njegova osobna sigurnosna obilježja;

20.

„referentna kamatna stopa” znači kamatna stopa koja se koristi kao osnovica za izračun kamata koje se primjenjuju te potječe iz javno dostupnog izvora koji mogu provjeriti obje stranke ugovora o platnim uslugama;

21.

„jedinstvena identifikacijska oznaka” znači kombinacija slova, brojeva i znakova koju pružatelj platnih usluga određuje korisniku platnih usluga i koju korisnik platnih usluga mora navesti za nedvosmislenu identifikaciju drugog korisnika platnih usluga i/ili njegovog računa za plaćanje koji se koristi u platnoj transakciji;

22.

„zastupnik” znači fizička ili pravna osoba koja djeluje u ime institucije za platni promet pri pružanju platnih usluga;

23.

„platni instrument” znači svaki personalizirani uređaj i/ili skup postupaka dogovorenih između korisnika platnih usluga i pružatelja platnih usluga koje korisnik platnih usluga koristi da bi inicirao nalog za plaćanje;

24.

„sredstva za komuniciranje na daljinu” znači sva sredstva koja, bez istovremene fizičke prisutnosti pružatelja platnih usluga i korisnika platnih usluga, mogu biti korištena za sklapanje ugovora o platnim uslugama;

25.

„trajni nosač podataka” znači svaki instrument koji korisniku platnih usluga omogućuje pohranu informacija naslovljenih osobno na njega na način da budu dostupni za buduću upotrebu u razdoblju koje odgovara svrsi informacija i koje omogućuje nepromijenjeno reproduciranje pohranjenih informacija;

26.

„mikropoduzeće” znači poduzeće koje je u trenutku zaključivanja ugovora o platnim uslugama poduzeće u smislu članka 1. i članka 2. stavka 1. i 3. Priloga Preporuci 2003/361/EZ;

27.

„radni dan” znači dan na koji dotični pružatelj platnih usluga platitelja ili pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja koji sudjeluje u izvršenju platne transakcije posluje na način koji je potreban za izvršenje platne transakcije;

28.

„izravno terećenje” znači platna usluga za terećenje platiteljevog računa za plaćanje, pri čemu je platnu transakciju inicirao primatelj plaćanja na temelju suglasnosti koju je platitelj dao primatelju plaćanja, pružatelju platnih uslugaprimatelja plaćanja ili platiteljevom vlastitom pružatelju platnih usluga;

29.

„podružnica” znači poslovna jedinica koja nije središnja uprava a koja je dio institucije za platni promet, i koja nema pravnu osobnost i izravno obavlja neke ili sve transakcije koje su dio poslovanja institucije za platni promet; sve poslovne jedinice koje je u istoj državi članici osnovala institucija za platni promet sa središnjom upravom u drugoj državi članici smatraju se jednom podružnicom;

30.

„grupa” znači grupa društava koja se sastoji od matičnog društva, njegovih društava kćeri i subjekata u kojima matično društvo ili njegova društva kćeri imaju udjele kao i društva međusobno povezana na način iz članka 12. stavka 1. Direktive 83/349/EEZ.

(a)

program poslovanja u kojem se posebno određuju vrste predviđenih platnih usluga;

(b)

poslovni plan, uključujući izračun projekcije proračuna za prve tri financijske godine kojim se pokazuje da je podnositelj zahtjeva sposoban koristiti primjerene i razmjerne sustave, resurse i postupke za zdravo poslovanje;

(c)

dokaz da institucija za platni promet ima temeljni kapital iz članka 6.;

(d)

za institucije za platni promet iz članka 9. stavka 1. opis poduzetih mjera za zaštitu novčanih sredstava korisnika platnih usluga u skladu s člankom 9.;

(e)

opis sustava upravljanja podnositelja zahtjeva te mehanizama unutarnje kontrole, uključujući administrativne, računovodstvene i postupke upravljanja rizikom iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci kontrole razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni;

(f)

opis mehanizama unutarnje kontrole koje je podnositelj zahtjeva uspostavio s ciljem ispunjavanja obveza koje se odnose na pranje novca i financiranje terorizma sukladno Direktivi 2005/60/EZ i Uredbi (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o prenošenju informacija o platitelju prilikom prijenosa novčanih sredstava (25);

(g)

opis organizacijske strukture podnositelja zahtjeva koji uključuje, prema potrebi, opis namjeravanog korištenja zastupnika i podružnica, opis provođenja eksternalizacije te njegovog sudjelovanja u nacionalnom ili međunarodnom platnom sustavu;

(h)

identitet osoba koje u podnositelju zahtjeva imaju, izravno ili neizravno, kvalificirane udjele u smislu članka 4. stavka 11. Direktive 2006/48/EZ, iznos njihovih udjela te dokaz o njihovoj prihvatljivosti, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja pouzdanog i razboritog upravljanja institucijom za platni promet;

(i)

identitet direktora i osoba odgovornih za upravljanje institucijom za platni promet, gdje je to bitno, osoba odgovornih za upravljanje aktivnostima platnih usluga institucije za platni promet te dokaza da imaju dobar ugled i posjeduju odgovarajuće znanje i iskustvo u obavljanju platnih usluga kako ih određuje matična država članica institucije za platni promet;

(j)

prema potrebi, identitet zakonskih revizora i revizorskih društava definiranih u Direktivi 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (26);

(k)

pravni status i statut podnositelja zahtjeva;

(l)

adresu mjesta središnje uprave podnositelja zahtjeva.

(a)

ako institucija za platni promet pruža samo usluge navedene u točki 6. Priloga, njezin temeljni kapital u svakom trenutku iznosi najmanje 20 000 EUR;

(b)

ako institucija za platni promet pruža samo usluge navedene u točki 7. Priloga, njezin temeljni kapital u svakom trenutku iznosi najmanje 50 000 EUR; i

(c)

ako institucija za platni promet pruža neku od usluga navedenih u točkama 1. do 5. Priloga, njezin temeljni kapital u svakom trenutku iznosi najmanje 125 000 EUR.

(a)

4.0 % od dijela obujma plaćanja do 5 milijuna eura;

plus

(b)

2.5 % od dijela obujma plaćanja iznad 5 milijuna eura do 10 milijuna eura;

plus

(c)

1 % od dijela obujma plaćanja iznad 10 milijuna eura do 100 milijuna eura;

plus

(d)

0,5 % od dijela obujma plaćanja iznad 100 milijuna eura do 250 milijuna eura,

plus

(e)

0,25 % od dijela obujma plaćanja iznad 250 milijuna eura.

(a)

Relevantni pokazatelj je zbroj:

Svaki element uključuje se u zbroj, bilo s negativnim ili pozitivnim predznakom. Prihod od izvanrednih ili neredovitih stavki ne uključuje se u izračun relevantnog pokazatelja. Relevantni pokazatelj može se umanjiti za rashode eksternalizacije usluga koje pružaju treće stranke ako rashode snosi poduzeće čiji se nadzor obavlja sukladno ovoj Direktivi. Relevantni pokazatelj izračunava se na temelju zadnjeg dvanaestomjesečnog opažanja koje završava na kraju prethodne financijske godine. Relevantni pokazatelj izračunava se za proteklu financijsku godinu. Međutim, vlastita sredstva koja su izračunata sukladno metodi C ne smiju pasti ispod 80 % prosjeka relevantnog pokazatelja tijekom prethodne tri financijske godine. Kad za izračun relevantnog pokazatelja nisu dostupni revidirani podaci mogu se koristiti procijenjeni podaci.

(b)

Multiplikacijski faktor iznosi:

(a)

0,5 ako institucija za platni promet pruža samo uslugu navedenu u točki 6. Priloga;

(b)

0,8 ako institucija za platni promet pruža samo uslugu navedenu u točki 7. Priloga;

(c)

1 ako institucija za platni promet pruža usluge navedene u točkama 1. do 5. Priloga.

(a)

ta sredstva se ni u kojem trenutku ne smiju pomiješati sa novčanim sredstvima druge fizičke ili pravne osobe koja nije korisnik platnih usluga u čije ime se novčana sredstva drže te ako ih institucija za platnoi promet drži i još ih nije dostavila primatelju plaćanja ili prenijela drugom pružatelju platnih usluga do kraja radnog dana koji slijedi nakon radnog dana kad su novčana sredstva primljena, potrebno ih je položiti na zasebni račun kod kreditne institucije ili uložiti u sigurnu, likvidnu niskorizičnu imovinu koju su odredila nadležna tijela matične države članice; i

(b)

ta sredstva su u skladu s nacionalnim pravom u interesu korisnika platnih usluga izuzeta od potraživanja drugih vjerovnika institucije za platni promet, pogotovo u slučaju nesolventnosti;

ili

(c)

ta sredstva su pokrivena policom osiguranja ili nekom drugom usporedivom garancijom društva za osiguranje ili kreditne institucije koja ne pripada istoj grupi kao i institucija za platni promet, u iznosu jednakom onom koji bi bio određen kad ne bi bio pokriven policom osiguranja ili drugom usporedivom garancijom naplativom u slučaju da institucija za platni promet nije u mogućnosti ispuniti svoje financijske obveze.

(a)

institucija ne iskoristi odobrenje unutar dvanaest mjeseci od izdavanja odobrenja, izričito se odrekne odobrenja, prestane s poslovanjem na razdoblje dulje od šest mjeseci ako dotična država članica nije propisala istek odobrenja u tim slučajevima;

(b)

je institucija dobila odobrenje na temelju neistinitih navoda ili na drugi neprimjeren način;

(c)

institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje;

(d)

nastavkom poslova pružanja platnih usluga predstavlja prijetnju za stabilnost platnog sustava;

(e)

se radi o jednom od drugih slučajeva za koje nacionalno pravo propisuje oduzimanje odobrenja.

(a)

pružanje operativnih i s njima usko povezanih pomoćnih usluga kao što su osiguravanje izvršenja platnih transakcija, usluge konverzije valuta, usluge zaštite te pohrane i obrade podataka;

(b)

upravljanje platnim sustavima ne dovodeći u pitanje članak 28.;

(c)

poslovne aktivnosti koje nisu pružanje platnih usluga, u skladu s mjerodavnim pravom Zajednice i nacionalnim pravom.

(a)

radi se o pomoćnom kreditu koji se odobrava isključivo vezano uz izvršenje platne transakcije;

(b)

neovisno o nacionalnim propisima o odobravanju kredita preko kreditnih kartica, krediti koji se odobravaju vezano uz pojedino plaćanje i izvršeni su u skladu s člankom 10. stavkom 9. te člankom 25. otplaćuju se u kratkom roku koji ni u kojem slučaju ne smije prijeći dvanaest mjeseci;

(c)

takav kredit ne odobrava se iz novčanih sredstava koja su primljena ili koja se drže u svrhe izvršavanja platnih transakcija; te

(d)

vlastita sredstva institucije za platni promet prema mišljenju nadzornih tijela u svakom su trenutku dostatna u odnosu na ukupni iznos odobrenih kredita;

(a)

ime i adresu zastupnika;

(b)

opis mehanizama unutarnje kontrole koje će zastupnici koristiti s ciljem ispunjavanja obveza vezanih uz sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma sukladno Direktivi 2005/60/EZ; i

(c)

identitet direktora i osoba odgovornih za vođenje zastupnika koji će se koristi za pružanje platnih usluga te dokaze da se radi o pouzdanim i stručnim osobama.

(a)

eksternalizacija ne dovodi do prijenosa odgovornosti više razine rukovodstva;

(b)

odnos i obveze institucije za platni promet prema korisnicima platnih usluga na temelju ove Direktive ostaju nepromijenjeni;

(c)

uvjeti koje institucija za platni promet mora ispunjavati kako bi dobila odobrenje te da ga zadrži sukladno ovoj glavi ne smiju se ugroziti; te

(d)

niti jedan drugi uvjet koji je institucija za platni promet morala ispuniti kako bi dobila odobrenje ne smije se ukloniti ili izmijeniti.

(a)

zahtijevati od institucije za platni promet sve podatke koji su joj potrebni za nadzor usklađenosti;

(b)

obavljati izravan nadzor institucija za platni promet, svih zastupnika ili podružnica koje pružaju platne usluge za koje je odgovorna institucija za platni promet ili svih subjekata kojima su aktivnosti eksternalizirane;

(c)

izdati preporuke, smjernice i, ako je potrebno, obvezujuće upravne odredbe; te

(d)

suspendirati ili oduzeti odobrenje u slučajevima iz članka 12.

(a)

nadležnih tijela drugih država članica odgovornih za izdavanje odobrenja za rad i nadzor institucija za platni promet;

(b)

Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica, u njihovom svojstvu monetarnih i nadzornih vlasti i, kada je to potrebno, drugih javnih tijela odgovornih za nadzor nad platnim sustavima i sustavima za namiru;

(c)

drugih relevantnih tijela određenih na temelju ove Direktive, Direktive 95/46/EZ, Direktive 2005/60/EZ i drugom zakonodavstvu Zajednice koje se primjenjuje na pružatelje platnih usluga, kao što je zakonodavstvo koje se primjenjuje na zaštitu pojedinaca pri obradi osobnih podataka kao i na pranje novca i financiranje terorizma.

(a)

prosječni ukupni iznos platnih transakcija koje je dotična osoba izvršila u prethodnih 12 mjeseci, uključujući sve zastupnike za koje je ona u potpunosti odgovorna, ne prelazi 3 milijuna EUR mjesečno. Taj zahtjev se procjenjuje na temelju predviđenog ukupnog iznosa platnih transakcija u njezinom poslovnom planu, osim ako nadležna tijela ne zahtijevaju prilagodbu tog plana;

(b)

nijedna od fizičkih osoba odgovornih za upravljanje ili poslovanje nije osuđivana za kaznena djela povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma ili drugim financijskim kaznenim djelima.

(a)

bilo kakva ograničavajuća pravila o učinkovitom sudjelovanju u drugim platnim sustavima;

(b)

bilo kakvo diskriminirajuće pravilo među pružateljima platnih usluga koji imaju odobrenje za rad ili među registriranim pružateljima platnih usluga povezano s pravima, obvezama i potraživanjima sudionika; ili

(c)

bilo kakva ograničenja na temelju institucionalnog statusa.

(a)

platne sustave određene na temelju Direktive 98/26/EZ;

(b)

platne sustave koji se sastoje isključivo od pružatelja platnih usluga koji pripadaju grupi subjekata povezanih kapitalom, pri čemu jedan od povezanih subjekata ima stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim subjektima; ili

(c)

platne sustave u kojima jedini pružatelj platnih usluga (bilo kao pojedinačni subjekt ili kao grupa):

(a)

odstupajući od članaka 41., 42. i 46., pružatelj platnih usluga stavlja na raspolaganje platitelju samo informacije o glavnim karakteristikama platne usluge, uključujući i način na koji je moguće koristiti platne instrumente, o odgovornosti i naknadama te druge informacije važne za donošenje odluke na temelju obaviještenosti kao i podatak o tome gdje se može na lako dostupan način doći do svih ostalih informacija i uvjeta iz članka 42.;

(b)

odstupajući od članka 44. moguće je ugovoriti da pružatelj platnih usluga ne predlaže promjene uvjeta okvirnog ugovora kako je određeno u članku 41. stavku 1.;

(c)

odstupajući od članaka 47. i 48. moguće je ugovoriti da nakon izvršenja platne transakcije:

(a)

specifikacija informacija ili jedinstvena identifikacijska oznaka koju korisnik platnih usluga mora navesti kako bi nalog za plaćanje mogao biti pravilno izvršen;

(b)

najdulji rok izvršenja za platnu uslugu koja se pruža;

(c)

sve naknade koje korisnik platnih usluga mora platiti svom pružatelju platnih usluga i, prema potrebi, raščlambu iznosa svih pojedinih naknada;

(d)

prema potrebi, stvarni ili referentni tečaj koji se primjenjuje za platnu transakciju;

(a)

referencu koja platitelju omogućuje identifikaciju platne transakcije te, prema potrebi, informacije povezane s primateljem plaćanja;

(b)

iznos platne transakcije u valuti koja je korištena u nalogu za plaćanje;

(c)

iznos svih naknada za platnu transakciju koje mora platiti platitelj te, prema potrebi, raščlambu iznosa tih naknada;

(d)

prema potrebi, tečaj koji je pružatelj platnih usluga platitelja koristio u platnoj transakciji ili referencu na taj tečaj, ako se on razlikuje od tečaja određenog člankom 37. stavkom 1. točkom (d) te iznos platne transakcije nakon konverzije valute; te

(e)

datum primitka naloga za plaćanje.

(a)

referencu koja primatelju plaćanja omogućuje identifikaciju platne transakcije te, prema potrebi, platitelja i sve informacije proslijeđene s platnom transakcijom;

(b)

iznos platne transakcije u valuti u kojoj su novčana sredstva stavljena na raspolaganje primatelju plaćanja;

(c)

iznos svih naknada za platnu transakciju koje mora platiti primatelj plaćanja te, prema potrebi, raščlambu iznosa tih naknada;

(d)

prema potrebi, tečaj koji je pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja koristio u platnoj transakciji te iznos platne transakcije prije konverzije valute; te

(e)

datum valute odobrenja.

1.

o pružatelju platnih usluga:

2.

o korištenju platnih usluga:

3.

o naknadama, kamatnoj stopi i tečaju:

4.

o komunikaciji:

5.

o zaštiti i korektivnim mjerama;

6.

o promjenama i raskidu okvirnog ugovora:

7.

o rješavanju spora:

(a)

referencu koja omogućuje platitelju identifikaciju svake platne transakcije i, prema potrebi, informacije vezane uz primatelja plaćanja;

(b)

iznos platne transakcije u valuti u kojoj je terećen račun za plaćanje platitelja ili u valuti koja je korištena za nalog za plaćanje;

(c)

iznos svih naknada za platnu transakciju i, prema potrebi, raščlambu tih naknada, ili kamatu koju plaća platitelj;

(d)

prema potrebi, tečaj koji je pružatelj platnih usluga platitelja koristio u platnoj transakciji te iznos platne transakcije nakon konverzije valute; te

(e)

datum valute terećenja ili datum primitka naloga za plaćanje.

(a)

referencu koja omogućuje primatelju plaćanja identifikaciju platne transakcije i, prema potrebi, platitelja te sve informacije prenesene platnom transakcijom;

(b)

iznos platne transakcije u valuti u kojoj je odobren račun za plaćanje primatelja plaćanja;

(c)

iznos svih naknada za platnu transakciju i, prema potrebi, raščlambu tih naknada ili kamate koje plaća primatelj plaćanja;

(d)

prema potrebi, tečaj koji je pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja koristio u platnoj transakciji te iznos platne transakcije prije konverzije valute; i

(e)

datum valute odobrenja;

(a)

se članak 56. stavak 1. točka (b), članak 57. stavak 1. točke (c) i (d) te članak 61. stavci 4. i 5. ne primjenjuju ako platni instrument ne može biti blokiran ili njegovo daljnje korištenje spriječeno;

(c)

se članci 59., 60. te članak 61. stavci 1. i 2. ne primjenjuju ako se platni instrument koristi anonimno ili pružatelj platnih usluga radi drugih razloga koji su svojstveni tom platnom instrumentu nije u mogućnosti dokazati da je platna transakcija odobrena;

(c)

odstupajući od članka 65. stavka 1. pružatelj platnih usluga nije obvezan obavijestiti korisnika platnih usluga o odbijanju naloga za plaćanje ako je neizvršenje vidljivo iz konteksta;

(d)

odstupajući od članka 66., platitelj ne može opozvati nalog za plaćanje nakon slanja naloga za plaćanje ili davanja njegove suglasnosti za izvršenje platne transakcije primatelju plaćanja;

(e)

odstupajući od članaka 69. i 70., se primjenjuju drugi rokovi izvršenja.

(a)

koristiti platni instrument u skladu s uvjetima koji reguliraju izdavanje i korištenje platnog instrumenta; i

(b)

bez odgode obavijestiti pružatelja platnih usluga ili subjekt kojeg je on odredio kad ustanovi gubitak, krađu ili zlouporabu platnog instrumenta ili njegovo neodobreno korištenje;

(a)

osigurati da osobna sigurnosna obilježja platnog instrumenta ne budu dostupna drugim strankama osim korisniku platnih usluga koji je ovlašten koristiti taj platni instrument, ne dovodeći u pitanje obveze korisnika platnih usluga iz članka 56.;

(b)

suzdržati se od slanja korisniku platnih usluga platni instrument koji on nije zatražio osim kad se već dani platni instrument korisniku platnih usluga treba zamijeniti.

(c)

osigurati da su u svakom trenutku dostupna odgovarajuća sredstva koja korisniku platnih usluga omogućuju izvršenje obavješćivanja sukladno članku 56. stavku 1. točki (b) ili traženje deblokiranja sukladno članku 55. stavku 4; pružatelj platnih usluga dužan je korisniku platnih usluga na zahtjev osigurati sredstva kojima može dokazati da je poslao navedenu obavijest do 18 mjeseci nakon obavješćivanja; te

(d)

spriječiti svako korištenje platnog instrumenta nakon dostavljanja obavijesti sukladno članku 56. stavku 1. točki (b).

(a)

u odobrenju nije naveden točan iznos platne transakcije u trenutku odobravanja; i

(b)

iznos platne transakcije premašio je iznos koji je platitelj mogao razumno očekivati uzimajući u obzir njegov dotadašnji obrazac potrošnje, uvjete njegova okvirnog ugovora te relevantne okolnosti u navedenom slučaju.

(a)

platne transakcije u eurima;

(b)

nacionalne platne transakcije u valuti države članice izvan europodručja; te

(c)

platne transakcije koje uključuju samo jednu konverziju valute između EUR i valute države članice izvan europodručja, pod uvjetom da je potrebna konverzija valute izvršena u dotičnoj državi članici izvan europodručja te da se, u slučaju prekograničnih platnih transakcija, prekogranični prijenos odvija u eurima.

(a)

prilagodbu popisa aktivnosti iz Priloga, u skladu s člancima 2. do 4. te člankom 16.;

(b)

promjenu definicije mikropoduzeća u smislu članka 4. stavka 26. u skladu s izmjenom Preporuke 2003/361/EZ; i

(c)

ažuriranje iznosa navedenih u članku 26. stavku 1. i članku 61. stavku 1. s ciljem uzimanja u obzir inflacije i važnih tržišnih kretanja.

—

mogućoj potrebi proširenja područja primjene ove Direktive na platne transakcije u svim valutama te na platne transakcije u kojima je samo jedan od pružatelja platnih usluga iz Zajednice,

—

primjeni članaka 6., 8. i 9. vezano uz zahtjeve za bonitetno poslovanje institucija za platni promet, posebno vezano uz zahtjeve za vlastita sredstva i zahtjeve vezane uz zaštitu (odvajanje računa),

—

mogućem utjecaju odobravanja kredita od strane institucija za platni promet vezano uz platne usluge, kako je određeno u članku 16. stavku 3.,

—

mogućem utjecaju zahtjeva za izdavanjem odobrenja za rad institucijama za platni promet na konkurenciju između institucija za platni promet i drugih pružatelja platnih usluga kao i o preprekama za ulazak na tržište novih pružatelja platnih usluga;

—

primjeni članaka 34. i 53. te mogućoj potrebi izmjene područja primjene ove Direktive vezano uz platne instrumente male vrijednosti i elektronički novac, te

—

primjenu i djelovanje članaka 69. i 75. za sve vrste platnih instrumenata,

1.

U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Kad se također primjenjuje Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (28), odredbe o informacijama iz članka 3. stavka 1. ove Direktive, osim stavka 2. točaka (c) do (g), stavka 3. točaka (a), (d) i (e) te stavka 4. točke (b), zamjenjuju se člancima 36., 37., 41. i 42. ove Direktive.

2.

Članak 8. se briše.

1.

Članak 3. stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

2.

U članku 15. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Kada država članica dopusti kreditnim i financijskim institucijama iz članka 2. stavka 1. točke 1. ili 2. koje su smještene na njezinom području da se unutar države uzimaju u obzir kao treće stranke, ta država članica u svakom slučaju dopušta institucijama i osobama iz članka 2. stavka 1. smještenim na svom području priznavanje i prihvaćanje, u skladu s člankom 14. ove Direktive, rezultata zahtjeva za dubinsko snimanje klijenta utvrđenim u članku 8. stavku 1. točkama (a) do (c) koji je u skladu s ovom Direktivom provela institucija iz članka 2. stavka 1. točke 1. ili 2. u drugoj državi članici, osim mjenjača i institucija za platni promet kako su određene člankom 4. stavkom 4. Direktive 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (29), koje pružaju prije svega platne usluge navedene u točki 6. Priloga toj Direktivi, uključujući fizičke i pravne osobe kojima se priznaje izuzeće iz članka 26. te Direktive te koje ispunjavaju zahtjeve iz članaka 16. i 18. ove Direktive, čak i ako se dokumenti ili podaci na kojima se temelje ti zahtjevi razlikuju od onih propisanih u državi članici na koju se klijent upućuje.

2.   Kada država članica dopusti mjenjačima iz članka 3. stavka 2. točke (a) i institucijama za platni promet iz članka 4. stavka 4. Direktive 2007/64/EZ, koje prije svega pružaju platne usluge iz točke 6. Priloga toj Direktivi, koje su smještene na njezinom državnom području, da se unutar države uzimaju u obzir kao treće stranke, ta država članica im u svakom slučaju na svom državnom području dopušta priznavanje i prihvaćanje, u skladu s člankom 14. ove Direktive, rezultata zahtjeva za dubinsko snimanje klijenta utvrđenim u članku 8. stavku 1. točkama (a) do (c) koji je u skladu s ovom Direktivom provela institucija iste kategorije u drugoj državi članici te koje ispunjavaju zahtjeve iz članaka 16. i 18. ove Direktive, čak i ako se dokumenti ili podaci na kojima se temelje ti zahtjevi razlikuju od onih propisanih u državi članici na koju se stranka upućuje.

3.

druga rečenica članka 36. stavka 1. se briše.”

1.

Točka 4. zamjenjuje se sljedećim:

2.

Točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

1.

Usluge koje omogućuju polaganje gotovine na račun za plaćanje te svi poslovi potrebni za vođenje računa za plaćanje.

2.

Usluge koje omogućuju podizanje gotovine s računa za plaćanje te svi poslovi potrebni za vođenje računa za plaćanje.

3.

Izvršenje platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava na račun za plaćanje kod pružatelja platnih usluga korisnika ili kod drugog pružatelja platnih usluga:

4.

Izvršenje platnih transakcija kod kojih su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga:

5.

Izdavanje i/ili prihvaćanje platnih instrumenata.

6.

Novčane pošiljke.

7.

Izvršenje platnih transakcija kod kojih platitelj daje suglasnost za izvršenje platne transakcije nekim telekomunikacijskim, digitalnim ili informatičko tehnološkim uređajem te se plaćanje izvršava telekomunkacijskom operatoru, operatoru informacijsko tehnološkog sustava ili mrežnom operatoru koji djeluje samo kao posrednik između korisnika platnih usluge i dobavljača robe i usluga.