Zaštita biološke raznolikosti Europe (Natura 2000)

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

• Njome se želi doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti u Europskoj uniji očuvanjem:
  • prirodnih staništa; i
  • vrsta divlje faune i flore.
• Njome se osniva mreža „Natura 2000”, najveća ekološka mreža na svijetu. Mreža Natura 2000 obuhvaća posebna područja očuvanja koja određuju zemlje EU-a ovom direktivom. Mreža Natura 2000 također uključuje područja posebne zaštite klasificirana u skladu s Direktivom o pticama (Direktiva 2009/147/EZ).

KLJUČNE TOČKE

Zaštita područja (mreža Natura 2000)

• U prilozima I. i II. Direktivi popisani su tipovi staništa i vrste posebnih područja očuvanja čije očuvanje zahtijeva određivanje posebnih područja očuvanja*. Neki od njih definirani su kao „prioritetna” staništa ili vrste kojima prijeti nestanak i za koje postoje posebna pravila.
• U Prilogu III. popisani su kriteriji za odabir područja pogodnih za određivanje kao područja od značaja za Zajednicu i određivanje kao posebna područja očuvanja.
• Proces određivanja provodi se u tri faze:
  • 1.

    Primjenjujući kriterije u prilozima, svaka zemlja EU-a sastavlja popis područja u kojima se nalaze prirodna staništa i divlja fauna i flora.

  • 2.
    Na temelju nacionalnih popisa i u dogovoru sa zemljama EU-a, Europska komisija potom usvaja popis područja od značaja za Zajednicu za svaku od devet biogeografskih regija EU-a:

    • alpska regija;
    • atlantska regija;
    • crnomorska regija;
    • borealna regija;
    • kontinentalna regija;
    • makaronezijska regija;
    • mediteranska regija;
    • panonska regija;
    • stepska regija.
  • 3.

    U roku od šest godina od odabira područja od značaja za Zajednicu dotična zemlja EU-a mora ga odrediti kao posebno područje očuvanja.

Postupak savjetovanja

• Ako Komisija smatra da je s nacionalnog popisa izostavljeno područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta, može se održati postupak savjetovanja između Komisije i zemlje u pitanju. Ako rezultat bude nezadovoljavajuć, Komisija može Vijeću proslijediti prijedlog za odabir tog područja kao područja od značaja za Zajednicu.

Ciljevi i mjere očuvanja

• Nakon određivanja posebnih područja očuvanja, zemlje EU-a moraju uvesti odgovarajuće ciljeve i mjere očuvanja. Moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi:
  • jamčile očuvanje staništa na tim područjima;
  • izbjegle njihovo pogoršanje kao i znatno uznemiravanje vrsta.
• Zemlje EU-a također moraju:
  • potaknuti primjereno upravljanje obilježjima krajobraza bitnima za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta;
  • provoditi nadzor i nad staništima i nad vrstama.

Procjena planova/projekata

• Svaki plan ili projekt koji bi mogao imati značajan utjecaj na područje mreže Natura 2000 trebao bi biti predmet ocjene prihvatljivosti utjecaja. Zemlje EU-a moraju odobriti plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće značajno utjecati na cjelovitost zaštićenih područja.
• U nedostatku drugih mogućnosti, neki se projekti koji će imati značajni negativni utjecaj ipak mogu dozvoliti zbog imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa (tj. društvenih ili gospodarskih razloga). U tom slučaju, zemlje EU-a moraju uvesti kompenzacijske mjere kako bi osigurale zaštitu koherentnosti mreže Natura 2000.

Zaštita vrsta

Zemlje EU-a moraju:

• uspostaviti sustave stroge zaštite životinjskih i biljnih vrsta koje su ozbiljno ugrožene (Prilog IV.) zabranjujući:
  • sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja primjeraka tih vrsta u divljini;
  • namjerno uznemiravanje tih vrsta, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije;
  • namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine;
  • oštećivanje ili uništavanje lokaliteta za razmnožavanje ili odmor;
• zabraniti primjenu neselektivnih metoda uzimanja, hvatanja ili ubijanja određenih životinjskih i biljnih vrsta (Prilog V.);
• uspostaviti sustav praćenja slučajnog hvatanja i ubijanja životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a);
• svakih šest godina Komisiju izvijestiti o poduzetim mjerama. Komisija tada objavljuje skupno izvješće koje obuhvaća cijeli EU.

OTKAD SE PRIMJENJUJE OVA DIREKTIVA?

Primjenjuje se od 10. lipnja 1992. Zemlje EU-a trebale su je uključiti u svoje nacionalno pravo do 10. lipnja 1994.

POZADINA

Mreža Natura 2000 predstavlja skoro jednu petinu kopnene površine EU-a te više od 250 000 km² morske površine.

Također pogledajte:

• „Direktiva o staništima” na internetskoj stranici Europske komisije;
• „Direktiva o pticama” na internetskoj stranici Europske komisije;
• „Natura 2000” na internetskoj stranici Europske komisije;
• „Europski tematski centar za biološku raznolikost” na internetskoj stranici Eioneta.

* KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.–50.)

Sukcesivne izmjene, dopune i ispravci Direktive 92/43/EZ uključeni su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.–25.)

Vidjeti pročišćeni tekst

Izvješće Komisije Vijeću i Europskoj uniji – Stanje prirode u Europskoj uniji – Izvješće o stanju i kretanjima stanišnih tipova i vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima za razdoblje od 2007. do 2012. prema zahtjevu iz članka 17. Direktive o staništima i članka 12. Direktive o pticama (COM(2015) 219 final, 20.5.2015.)

Posljednje ažuriranje 21.02.2017