Europski parlament

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Članak 14. Ugovora o Europskoj uniji

Članci 223.–234. Ugovora o funkcioniranju EU – uloga, sastav i funkcioniranje Europskog parlamenta

Akt o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima

Odluka (EU, Euratom) 2018/994 o izmjeni Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima

KOJI JE CILJ ČLANAKA UGOVORA O EU-U, AKTA I ODLUKE?

• Člankom 14. Ugovora o Europskoj uniji (TEU) i člancima 223. do 234. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) utvrđena je uloga, nadležnosti, sastav, mandat i izborni postupak za Europski parlament (u daljnjem tekstu Parlament).
• Izborni akt, koji izvorno datira iz 1976. godine i nekoliko je puta izmijenjen (posebno u skladu s revizijama ugovora o EU-u i pristupanjem novih država članica EU-a), utvrđuje pravila za izbor članova Europskog parlamenta (zastupnika u Europskom parlamentu) neposrednim općim izborima.
• Odluka (EU, Euratom) 2018/994 (još nije na snazi) ažurira izborni akt iz 1976. godine i nastoji:
  • potaći sudjelovanje građana;
  • ojačati europske dimenzije izbora;
  • prilagoditi izborne pragove; i
  • poboljšati provođenje izbora, posebno dopuštanjem alternativnih metoda glasanja i pojednostavljivanjem suradnje između nacionalnih vlasti.

KLJUČNE TOČKE

Parlament je jedina institucija Europske unije (EU) za građane EU-a koju izravno biraju građani EU-a. Stoga predstavlja blizu 450 milijuna građana EU-a i u tom smislu utjelovljuje demokratsku moć. Sjedište joj je u Strasbourgu u Francuskoj. Članovi Europskog parlamenta (od 1979.) biraju se na razdoblje od 5 godina slobodnim i tajnim glasovanjem na općim neposrednim izborima, pri čemu je za svaku državu članicu određen broj glasova. Parlament je, u obliku u kojem je danas poznat, zapravo rezultat spajanja triju bivših skupština Europske zajednice za ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o spajanju iz 1965. – vidjeti sažetak).

Ovlasti

Ovlasti Parlamenta razvile su se uzastopnim revizijama ugovora o EU-u. One uključuju sankcije navedene u nastavku.

• Moć odlučivanja (snaga promišljanja):
  • izvršavanje zakonodavne vlasti zajedno s Vijećem u većini područja nadležnosti EU-a;
  • pravo zatražiti od Europske komisije da dostavi zakonodavni prijedlog (članak 225. UFEU-a),
  • odlučivanje o proračunu EU-a zajedno s Vijećem;
  • vanjsko djelovanje EU-a (odluke EU-a o sklapanju vanjskih sporazuma) za koje je potreban pristanak Parlamenta ili njegovo savjetovanje.
• Ovlasti nadzora nad izvršnim institucijama EU-a (Vijeće i Komisija) uglavnom osiguravanjem političke kontrole nad Komisijom (prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja) ili postavljanjem usmenih ili pisanih pitanja Vijeću. Parlament također može vršiti svoj nadzor nad drugim institucijama EU-a, poput Europske središnje banke (članak 284. UFEU-a).
• Ovlast imenovanja sudjelovanjem u imenovanju povjerenika, članova Europskog revizorskog suda i pučkog pravobranitelja.

Nadležnost

Zakonodavstvo

• Prema redovnom zakonodavnom postupku (članak 294. UFEU-a), Parlament ima jednak položaj kao i Vijeće. Ovaj se postupak primjenjuje u većini područja politike, uključujući:
  • u prijevozu
  • u okolišu
  • poljoprivredom,
  • energetsku sigurnost,
  • imigraciju,
  • pravosuđe,
  • javno zdravlje.
• Parlament također intervenira u aktima donesenim u okviru posebnih zakonodavnih postupaka davanjem svog mišljenja (postupak savjetovanja) ili suglasnosti (postupak odobravanja).
• Odobrenje Parlamenta potrebno je za brojne vrste sporazuma sa zemljama koje nisu članice EU-a ili međunarodnim organizacijama, poput sporazuma o pridruživanju ili sporazuma u područjima obuhvaćenim redovnim zakonodavnim postupkom (na primjer, trgovinski sporazumi). Za sve ostale vrste međunarodnih sporazuma (članak 218. UFEU-a) također je potrebno konzultirati Parlament.

Proračun

Parlament djeluje ravnopravno s Vijećem tijekom cijelog postupka usvajanja godišnjeg proračuna EU-a. Proračunski postupak sastoji se od po jednog čitanja Parlamenta i Vijeća ili se u protivnom saziva odbor za mirenje radi postizanja sporazuma o zajedničkom tekstu (članak 314. UFEU-a).

Izvršni nadzor

Parlament može provesti niz kontrola nad Komisijom, izvršnom vlašću EU-a:

• predsjednika Komisije bira Parlament na prijedlog Europskog vijeća i moraju se uzeti u obzir rezultati izbora za Europski parlament;
• inauguracija Komisije ovisi o odobrenju Parlamenta – ovo odobrenje također uključuje imenovanje visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je istodobno potpredsjednik Komisije;
• Parlament može prisiliti Komisiju da podnese ostavku putem prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.

Revizija ugovora

• Pravo inicijative Parlamenta dopušta mu da predloži reviziju ugovora (članak 48. UEU-a).
• On sudjeluje u konvenciji kojom se razmatraju nacrti dostavljeni za standardni postupak revizije ugovora.
• S Parlamentom je obvezno savjetovanje o izmjenama ugovora u okviru pojednostavnjenog postupka revizije.

Izborna pravila

Izborni akt EU-a iz 1976. godine temelji se na zajedničkim načelima na razini EU-a, ali također prepoznaje važnost nacionalnih pravila u području izbornih postupaka.

• Države članice EU-a moraju primjenjivati proporcionalni sustav glasovanja, ali mogu slobodno primjenjivati sustav glasovanja za listu ili pojedinačni prenosivi glas.
• Izbori se moraju održati neposrednim općim izborima te biti slobodni i tajni. Ljudi mogu glasovati samo jednom na određenim izborima za Parlament.
• Svaka država članica EU-a može odrediti gornju granicu troškova kampanje za kandidate.
• Države članice mogu slobodno uspostaviti izborne jedinice ili odlučiti o tome kako podijeliti izborno područje, pod uvjetom da se zadrži proporcionalna priroda glasačkog sustava. Također mogu slobodno postaviti pragove za raspodjelu mjesta do 5 %.
• Članovi Europskog parlamenta glasuju kao pojedinci i u svoje ime. Ne smiju biti vezani nikakvim uputama niti dobiti obvezujući mandat.
• Od izbora 2004. godine, članovi Europskog parlamenta ne smiju istodobno biti članovi svog nacionalnog parlamenta (osim privremenih izuzetaka napravljenih za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, koji su sada istekli). Ured članova Europskog parlamenta također se smatra nespojivim s uredom vlade države članice, člana Komisije, suca na Sudu EU-a, člana odbora Europske središnje banke ili Europske investicijske banke, člana Revizorskog suda, člana Europskog ekonomskog i socijalnog odbora ili Europskog odbora regija ili pučkog pravobranitelja.
• Države članice imaju vlastite postupke za popunjavanje mjesta kad se ono isprazni zbog ostavke, smrti ili povlačenja mandata.

Odlukom (EU, Euratom) 2018/994, nakon odobrenja svake države članice u skladu njezinim svojim ustavnim zahtjevima, treba uvesti sljedeće promjene:

• tamo gdje se primjenjuje sustav glasovanja za listu, dotične države članice trebale bi odrediti minimalni prag između 2 % i 5 % važećih glasova za dodjelu mjesta u izbornim jedinicama s više od 35 mjesta;
• postojao bi minimalni rok za sastavljanje izbornih lista najmanje 3 tjedna prije datuma koji je odredila relevantna država članica za održavanje parlamentarnih izbora;
• Države članice mogle bi omogućiti prikazivanje na glasačkim listićima imena ili logotipa europske političke stranke kojoj je pridružena nacionalna politička stranka ili pojedinačni kandidat;
• mogućnost uvođenja elektroničkog glasovanja i glasovanja putem pošte, kao i da države članice poduzmu potrebne mjere kako bi građanima EU-a koji borave u zemljama koje nisu članice EU-a omogućile glasovanje na parlamentarnim izborima;
• kazne za dvostruko glasovanje;
• određivanje tijela za kontakt u svakoj državi članici koje bi bilo odgovorno za razmjenu podataka o biračima i kandidatima sa svojim kolegama u drugim državama članicama.

Sastav

Dodjela mjesta između država članica uzima u obzir niz čimbenika:

• održavanje zadovoljavajućeg udjela između mjesta dodijeljenih državama članicama i njihovog stanovništva;
• dopuštanje Parlamentu da razmatra važna politička pitanja, čak i u slučaju manje naseljenih država članica;
• ukupan broj članova Europskog parlamenta ne smije prijeći određenu granicu kako se ne bi utjecalo na učinkovitost rada Parlamenta.

Na inicijativu Parlamenta i uz njegovo odobrenje, Europsko vijeće jednoglasno donosi odluku kojom se utvrđuje sastav Parlamenta (članak 14. stavak 2. UEU-a). Ugovori utvrđuju osnovna pravila o njegovom sastavu:

• Parlament se sastoji od zastupnika građana EU-a,
• maksimalan broj zastupnika u Europskom parlamentu je 750, plus predsjednik parlamenta;
• minimalni broj mjesta po državi članici je 6;
• maksimalni broj mjesta po državi članici je 96;
  • dodjela mjesta temelji se na principu „degresivne proporcionalnosti”, što znači da što je veća populacija države članice, veći je i broj zastupnika — međutim, svaki zastupnik u većoj državi članici tada predstavlja proporcionalno više građana nego što bi to učinilo biti slučaj u manjoj državi članici.

Odlukom (EU) 2023/2061 utvrđuje se broj predstavnika u Parlamentu izabranih u svakoj državi članici za parlamentarni saziv 2024. – 2029. Ukupan broj mjesta za to razdoblje jest 720.

SAŽETA TABLICA

Ugovor	Članci	Predmet
Ugovor o Europskoj uniji (UEU)	14.	Uloga i sastav parlamenta
Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU)	223., 224., 225., 226., 227., 228., 229., 230., 231., 232., 233., 234.	Rad parlamenta

POZADINA

Od 31. siječnja 2020., kada je Ujedinjeno Kraljevstvo službeno napustilo Europsku uniju (Brexit), ima 705 članova Europskog parlamenta, što je smanjenje za 46 u odnosu na prethodni broj.

GLAVNI DOKUMENTI

Pročišćena verzija Ugovora o Europskoj uniji – Glava III. – Odredbe o institucijama – Članak 14. (SL C 202, 7.6.2016., str. 22.–23.)

Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 1.–388.)

Akt o izboru predstavnika u Skupštini neposrednim općim izborima (SL L 278, 8.10.1976., str. 5.–11.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 od 13. srpnja 2018. o izmjeni Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (SL L 178, 16.7.2018., str. 1.–3.)

Odluka 76/787/ECSC, EEZ, Euratom predstavnika država članica koji se sastaju u vijeću u vezi s Aktom o izboru predstavnika u Skupštini izravnim općim izborima (SL L 278, 8.10.1976., str. 1.–4.)

VEZANI DOKUMENTI

Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije – Protokol (br. 6) o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela, ureda, agencija i službi Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 265.)

Odluka Europskog vijeća (EU) 2023/2061 od 22. rujna 2023. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (SL L 238, 27.9.2023., str. 114.–116.)

Posljednje ažuriranje 23.02.2024