EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009R0710

Uredba Komisije (EZ) br. 710/2009 od 5. kolovoza 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na detaljna pravila o ekološkoj akvakulturi i uzgoju morskih algi

SL L 204, 6.8.2009, p. 15–34 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2021; Implicitno stavljeno izvan snage 32021R1165

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2009/710/oj

15/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

253


32009R0710


L 204/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.08.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 710/2009

od 5. kolovoza 2009.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s obzirom na detaljna pravila o ekološkoj akvakulturi i uzgoju morskih algi

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (1), a posebno njezin članak 11., članak 13. stavak 3., članak 15. stavak 2., članak 16. stavak 1. i stavak 3. točke (a) i (c), članak 17. stavak 2., članak 18. stavak 5., drugi podstavak članka 19. stavka 3., članak 22. stavak 1., članak 28. stavak 6. i članak 38. točke (a), (b) i (c), te članak 40.,

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 834/2007, a posebno njezina glava III., utvrđuje osnovne zahtjeve u vezi s uzgojem akvatičnih životinja i algi. Trebalo bi utvrditi detaljna pravila za provedbu tih zahtjeva izmjenjujući Uredbu Komisije (EZ) br. 889/2008 (2) koja predviđa podrobna pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007.

(2)

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o strategiji za održivi razvoj europske akvakulture (3) izlaže viziju za razvoj ovog sektora kroz desetogodišnje razdoblje da bi se u ruralnim i obalnim područjima stvorila stabilna industrija koja osigurava alternative industriji ribarstva u pogledu proizvoda i zapošljavanja. Komunikacija je istaknula potencijal ekološkog uzgoja akvakulture i zahtjev za razvoj normi i načela.

(3)

Da bi se osiguralo opće razumijevanje, definicije kako su utvrđene člankom 2. Uredbe (EZ) br. 889/2008 trebale bi se nadopuniti i ispraviti radi izbjegavanja nejasnoća i radi jamstva jednoobrazne primjene proizvodnih pravila akvatičnih životinja i morskih algi iz ekološke akvakulture.

(4)

Uzgojno područje za ekološke alge i životinje iz akvakulture od iznimnog je značaja za uzgoj sigurnih proizvoda visoke kvalitete uz minimalni utjecaj na vodni okoliš. Zakonodavstvo Zajednice o kvaliteti voda i kontaminantima u hrani, uključujući Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (4), Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (5), Uredbu Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (6) i uredbe (EZ) br. 852/2004 (7), (EZ) br. 853/2004 (8) i (EZ) br. 854/2004 (9) Europskog parlamenta i Vijeća, predviđa ciljeve u pogledu zaštite vodnog okoliša te osigurava visoku kvalitetu hrane. Stoga je primjereno sastaviti plan održivog upravljanja za akvakulturu i uzgoj morskih algi u kojem su navedene mjere, npr. smanjivanje otpada.

(5)

Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (10), Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (11) i Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (12) trebale bi osigurati primjerenu interakciju s okolišem istodobno uzimajući u obzir utjecaj tih aktivnosti na ciljeve zaštite okoliša za vodu navedene u primjeni direktiva 2000/60/EZ i 2008/56/EZ. Trebalo bi donijeti odredbe za sastavljanje ekološke procjene koja obuhvaća najbolju prilagodbu za neposredni okoliš i ublažavanje mogućih negativnih učinaka. Trebalo bi uzeti u obzir da bi takve procjene trebale osigurati da ekološki uzgoj morskih algi i životinja akvakulture, što je relativno nova djelatnost u usporedbi s ekološkom poljoprivredom, nije samo prihvatljiv u pogledu okoliša, već i da je otvoren za ostale mogućnosti, najviše u skladu sa širim javnim interesom, te da je istodobno ekološki primjeren i održiv.

(6)

Specifičan topljivi medij vode zahtijeva da se proizvodne jedinice ekološke i konvencionalne akvakulture na primjeren način odvoje; trebalo bi utvrditi primjerene mjere takvog odvajanja. S obzirom na raznolikost situacija u pogledu slatkovodnog i morskog okoliša diljem Zajednice, najbolje je da se primjerene udaljenosti odvajanja odrede na razini država članica, jer su države članice najbolje pripremljene za obavljanje odvajanja s obzirom na heterogenu prirodu takvog vodnog okoliša.

(7)

Uzgoj morskih algi može imati povoljan učinak u određenim pogledima poput uklanjanja nutrijenata te može olakšati polikulturu. Potrebno je voditi računa da se nalazišta divljih morskih algi ne iskorištavaju prekomjerno da bi im se omogućio oporavak i da bi se osiguralo da uzgoj ne dovede do značajnog utjecaja na stanje vodnog okoliša.

(8)

Države članice suočavaju se sa sve većim nedostatkom ponude ekoloških proteinskih kultura. Istodobno je uvoz ekološke proteinske hrane za životinje nedostatan za udovoljavanje zahtjevima. Ukupno uzgojno područje ekoloških proteinskih kultura nije dovoljno veliko da bi udovoljilo potrebi za ekološkim proteinima; stoga bi se proteinska hrana za životinje dobivena s parcela u prvoj godini prijelaznog razdoblja trebala pod određenim uvjetima dopustiti za uporabu.

(9)

S obzirom na ranu fazu ekološkog uzgoja životinja akvakulture, ekološka matična jata nisu dostupna u dostatnim količinama. Trebalo bi usvojiti odredbu za uvođenje, pod određenim uvjetima, konvencionalnih matičnih jata i mlađi.

(10)

Ekološki uzgoj životinja iz akvakulture trebao bi osigurati udovoljavanje potrebama životinja s obzirom na posebnosti vrste. U tom pogledu uzgojna bi praksa, sustavi upravljanja i držanja trebali udovoljavati potrebama dobrobiti životinja. Trebalo bi donijeti odredbe o primjernoj konstrukciji čvrstih kaveza i mrežnih kaveza u moru, kao i za uzgojne sustave na kopnu. Da bi se umanjio pobol i nametnici, te radi velike dobrobiti i zdravlja životinja, trebalo bi utvrditi maksimalne nasadne gustoće. Uzimajući u obzir široke varijacije vrsta s pojedinačnim potrebama, trebalo bi utvrditi za njih specifične odredbe.

(11)

Nedavni tehnički razvoj doveo je do povećane uporabe zatvorenih recirkulacijskih sustava za proizvodnju akvakulture, takvi sustavi ovise o vanjskom unosu i visokoenergetski su, no omogućuju smanjivanje ispuštanja otpada i sprečavanje bijega. Zbog načela da bi ekološka proizvodnja trebala biti što je više moguće bliža prirodi, uporaba takvih sustava ne bi se do daljnjih spoznaja trebala dopustiti za ekološku proizvodnju. Izuzeće od takve uporabe trebalo bi se omogućiti samo za posebne proizvodne situacije, poput mrjestilišta i mladičnjaka.

(12)

Sveukupna načela za ekološku proizvodnju, kako je predviđeno člancima 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 834/2007, temelje se na primjerenom osmišljavanju i upravljanju biološkim procesima, temeljeno na ekološkim sustavima koji rabe prirodna dobra svojstvena sustavu metodama koje posebno koriste akvakulturu koja udovoljava načelu održivog iskorištavanja ribarstva. Ona osiguravaju i načelo da se u proizvodnji akvakulture treba očuvati biološku raznolikost prirodnih vodnih ekosustava. Ta se načela inače temelje na procjeni rizika i uporabi mjera opreza i preventivnih mjera kada je to primjereno. U tu svrhu, trebalo bi razjasniti da umjetno poticanje reprodukcije životinja iz akvakulture putem hormona i hormonskih derivata nije spojivo s idejom ekološke proizvodnje i potrošačkog poimanja proizvoda ekološke akvakulture i da se stoga takve tvari ne bi trebale koristiti u ekološkoj akvakulturi.

(13)

Hrana za životinje iz akvakulture trebala bi udovoljavati hranidbenim potrebama i za nju je isto tako nužno da udovoljava zahtjevu u pogledu zdravlja da hrana za životinje dobivena od jedne vrste životinja ne može biti davana kao hrana toj istoj vrsti životinja kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (13). Stoga je primjereno utvrditi određene odredbe za mesojede i druge životinje iz akvakulture.

(14)

Sirovi sastojci za hranidbu ekološki uzgojenih mesojednih riba i rakova trebali bi po mogućnosti potjecati iz održivog iskorištavanja ribarstva iz članka 5. točke (o) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i iz članka 3. točke (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike (14) ili biti ekološka hrana za životinje koja potječe iz izvora ekološke akvakulture. S obzirom na ranu fazu ekološke akvakulture i mogućih nedostataka ekološke stočne hrane iz održivog ribarstva ili hrane iz održivog ribarstva, trebalo bi donijeti odredbe za uporabu konvencionalne hrane za životinje koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15), što postavlja pravila u pogledu zdravlja za materijal ribljeg podrijetla koji se može koristiti u akvakulturi i osigurava zabranu hranidbe ribe određene vrste materijalom dobivenim iz iste vrste uzgajane ribe.

(15)

Uporaba određenih konvencionalnih sastojaka hrane za životinje, aditiva za hranu za životinje i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje dozvoljena je za potrebe ekološke akvakulture i uzgoja morskih algi pod dobro definiranim uvjetima. Dotične bi nove sirovine trebalo odobriti prema članku 16. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Temeljeno na preporukama ad hoc skupine stručnjaka (16) o „Hrani za ribe i materijalima za čišćenje u ekološkoj proizvodnji” kojima se zaključuje da bi se takve tvari navedene u Prilogu V. i Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 889/2008 i odobrene za ekološki uzgoj životinja trebale dopustiti i za ekološku akvakulturu i zaključuju da su određene tvari ključne za određenu vrstu riba i takve se tvari trebaju dodati u Prilog VI. toj Uredbi.

(16)

Uzgoj školjkaša koji se hrane filtriranjem može imati povoljne učinke na kakvoću obalne vode putem uklanjanja nutrijenata i njihova uporaba može olakšati polikulturu. Trebalo bi utvrditi posebna pravila za školjkaše uzimajući u obzir da dodatna hranidba nije potrebna i da utjecaj na okoliš, u tom pogledu, može biti značajno manji od ostalih grana akvakulture.

(17)

Upravljanje bi se zdravljem životinja trebalo ponajprije temeljiti na sprečavanju pojave bolesti. Mjere predviđene ovom Uredbom ne dovode u pitanje Direktivu Vijeća 2006/88/EZ od 24. listopada 2006. o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i suzbijanju određenih bolesti akvatičnih životinja (17) u slučaju veterinarskog liječenja. Određene bi tvari za čišćenje, premaze protiv obraštanja i dezinfekciju proizvodne opreme i objekata trebalo dopustiti pod definiranim uvjetima. U prisutnosti živih životinja uporaba dezinficijensa zahtijeva posebnu pažnju i mjere koje osiguravaju da primjena nije štetna. Takve bi tvari trebalo odobriti na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Temeljeno na preporuci ad hoc skupine stručnjaka takve bi tvari trebalo navesti u Prilogu.

(18)

Trebalo bi utvrditi posebna pravila za veterinarsko liječenje rangiranjem različitih vrsta liječenja koja ograničavaju učestalost uporabe u slučaju alopatskog liječenja.

(19)

Trebalo bi poduzeti mjere predostrožnosti tijekom rukovanja i prijevoza žive ribe tako da se udovolji njihovim fiziološkim potrebama.

(20)

Prijelazno razdoblje na ekološku proizvodnju zahtijeva prilagodbu svih sredstava ekološkoj metodi za dano razdoblje. Ovisno o prethodnim proizvodnim sustavima trebalo bi utvrditi posebna prijelazna razdoblja.

(21)

Pokazalo se da određeni prilozi Uredbi (EZ) br. 889/2007 sadrže pogreške; trebalo bi donijeti odredbe za ispravak tih pogrešaka.

(22)

Trebalo bi utvrditi odredbe za posebne nadzorne zahtjeve koji u obzir uzimaju specifičnosti akvakulture.

(23)

Trebalo bi utvrditi određene prijelazne mjere radi olakšavanja prijelaznog razdoblja objekata koji već proizvode ekološki na temelju nacionalnih ili privatnih standarda na nova pravila Zajednice.

(24)

Ekološka akvakultura je relativno novo područje ekološke proizvodnje u usporedbi s ekološkom poljoprivredom, u kojoj na razini gospodarstava postoji dugogodišnje iskustvo. S obzirom na rastući interes potrošača za proizvode ekološke poljoprivrede, vjerojatan je daljnji rast jedinica akvakulture koje prelaze na ekološku proizvodnju. To će ubrzo dovesti do povećanog iskustva i tehničkih znanja. Štoviše, očekuje se da planirana istraživanja rezultiraju novim spoznajama, posebno o sustavima držanja, potrebi za konvencionalnim sastojcima hrane za životinje ili uzgojnoj gustoći za određene vrste. Novo bi se znanje i tehnički razvoj, koji bi vodili poboljšanju ekološke akvakulture, trebali odraziti na proizvodna pravila. Stoga bi trebalo donijeti odredbu za preispitivanje trenutačnog zakonodavstva u svrhu njegove preinake kada je to primjereno.

(25)

Uredbu (EZ) br. 889/2008 bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(26)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem regulatornog Odbora za ekološku proizvodnju,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 889/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ova se Uredba ne odnosi na:

(a)

stočne vrste drukčije od onih iz članka 7.; i

(b)

životinje iz akvakulture drukčije od onih iz članka 25.a.

Međutim, glava II., glava III. i glava IV. na takve se proizvode primjenjuju mutatis mutandis dok se za te proizvode na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 ne utvrde temeljita proizvodna pravila.”;

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

‚proizvodna jedinica’ znači sva sredstva koja se koriste za proizvodni sektor poput proizvodnog objekta, zemljišnih parcela, pašnjaka, područja na otvorenom, zgrada za stoku, bazena za ribe, kaveznog sustava držanja za morske alge ili životinje iz akvakulture, obalnih ili morskih koncesija, objekata za pohranu uroda, proizvoda od uroda, proizvoda od morskih algi, proizvoda od životinja, sirovina i bilo kojih drugih materijala koji su važni za ovaj specifičan proizvodni sektor;”;

(b)

iza točke (i) dodaju se sljedeće točke:

„(j)

‚zatvoreni recirkulacijski objekt za akvakulturu’ znači objekt u kojem se odvija akvakultura u zatvorenom okolišu na zemlji ili na plovilu koja uključuje recirkulaciju vode i koji ovisi o trajnom vanjskom izvoru energije radi stabilizacije okoline za životinje iz akvakulture;

(k)

‚energija iz obnovljivih izvora’ znači obnovljivi izvori nefosilne energije: vjetar, solarna energija, geotermalna, valovi, plima, vodena energija, plin iz odlagališta otpada, plin iz pogona za preradu otpada, biljni plinovi i bioplinovi;

(l)

‚mrjestilište’ znači mjesto oplodnje, mrijesta i uzgoja kroz rane životne stadije životinja iz akvakulture, posebno riba i školjkaša;

(m)

‚mladičnjak’ znači mjesto u kojem se primjenjuje prijelazni uzgojni sustav između mrjestilišta i faza rasta. Faza mladičnjaka završava u prvoj trećini proizvodnog ciklusa s izuzećem vrsta koje prolaze postupak smoltifikacije;

(n)

‚onečišćenje’ u okviru akvakulture i proizvodnje morskih algi znači izravno ili neizravno uvođenje u vodni okoliš tvari ili energije kako je određeno Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) i Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19), u vodama na koje se one odnose;

(o)

‚polikultura’ u okviru akvakulture i uzgoja morskih algi znači uzgoj dvije ili više vrsta, obično iz različitih trofičkih razina, u istoj uzgojnoj jedinici;

(p)

‚proizvodni ciklus’ u okviru akvakulture i uzgoja morskih algi znači životni ciklus životinje iz akvakulture ili morske alge od najranijih životnih faza do izlova;

(q)

‚lokalno uzgojene vrste’ u okviru akvakulture i uzgoja morskih algi znači one koje nisu ni strane ni lokalno odsutne vrste na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 708/2007 (20). Te vrste, navedene u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 708/2007, mogu se smatrati lokalno uzgojenim vrstama;

(r)

‚uzgojna gustoća’ u okviru akvakulture znači živa težina životinja po kubnom metru vode u bilo koje doba tijekom faze rasta, a u slučaju plosnatica i kozica težina po kvadratnom metru površine.

3.

u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje 1.a:

POGLAVLJE 1.a

Uzgoj morskih algi

Članak 6.a

Područje primjene

Ovo poglavlje utvrđuje detaljna proizvodna pravila za sakupljanje i uzgoj morskih algi. Ono se primjenjuje mutatis mutandis na uzgoj svih višestaničnih morskih algi ili fitoplanktona i mikroalgi radi daljnje uporabe za hranidbu životinja iz akvakulture.

Članak 6.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.   Operacije se smještaju u lokalitetima koji nisu podložni zagađenju proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju ili onečišćujućim tvarima koje bi ugrozile ekološku prirodu proizvoda.

2.   Ekološke i konvencionalne proizvodne jedinice primjereno se odvajaju. Takve se mjere odvajanja temelje na prirodnom smještaju, odvojenim distribucijskim sustavima za vodu, udaljenosti, plimi i oseci, uzvodnom i nizvodnom smještaju ekološke proizvodne jedinice. Tijela država članica mogu odrediti lokacije ili područja koja smatraju neprikladnim za ekološku akvakulturu ili uzgoj morskih algi i isto tako mogu odrediti minimalne udaljenosti između ekoloških i konvencionalnih proizvodnih jedinica.

Ako su određene minimalne udaljenosti, države članice tu informaciju dostavljaju operaterima, drugim državama članicama i Komisiji.

3.   Za sve nove operacije koje se prijavljuju za ekološku proizvodnju i za proizvodnju više od 20 tona proizvoda akvakulture godišnje potrebna je procjena utjecaja na okoliš razmjerna proizvodnoj jedinici da bi se utvrdili uvjeti proizvodne jedinice i njezinog neposrednog okoliša i mogući učinci tih operacija. Subjekti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu dostavljaju procjenu utjecaja na okoliš. Sadržaj procjene utjecaja na okoliš temelji se na Prilogu IV. Direktivi Vijeća 85/337/EEZ (21). Ako je jedinica već bila podvrgnuta procjeni utjecaja na okoliš, tada se njezina uporaba dopušta u tu svrhu.

4.   Subjekti osiguravaju plan održivog upravljanja razmjeran proizvodnoj jedinici za akvakulturu i uzgoj morskih algi.

Plan se godišnje ažurira i detaljno navodi učinke operacije po okoliš, kakvo sustavno praćenje okoliša treba poduzeti, te popis mjera koje se trebaju poduzeti da bi se umanjili negativni učinci na neposredno vodeni i kopneni okoliš uključujući, kada je to primjenjivo, ispust nutrijenata u okoliš po proizvodnom ciklusu ili po godini. Plan navodi nadzor i popravak tehničke opreme.

5.   Poželjno je da subjekti akvakulture i uzgoja morskih algi koriste obnovljive izvore energije i reciklirane materijale i u sklopu održivog plana upravljanja sastave raspored smanjivanja otpada koji se treba uspostaviti na početku operacija. Kada je to moguće, uporaba rezidualne topline ograničava se na energiju iz obnovljivih izvora.

6.   Za uzgoj morskih algi na početku se donosi jednokratna procjena biomase.

Članak 6.c

Održivo sakupljanje divljih morskih algi

1.   Na jedinici ili na objektu potrebno je voditi evidenciju koja subjektu omogućuje da identificira, a nadležnom tijelu ili kontrolnom tijelu da provjeri da su sakupljači dostavili samo divlje morske alge proizvedene u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007.

2.   Sakupljanje se provodi tako da prikupljene količine ne uzrokuju značajan utjecaj na stanje vodnog okoliša. Poduzimaju se mjere koje će osigurati da morske alge imaju mogućnost regeneracije, poput tehnika sakupljanja, minimalnih veličina, dobi, reproduktivnih ciklusa ili veličine preostalih morskih algi.

3.   Ako se morske alge sakupljaju iz zajedničke površine ubiranja ili dijeljene površine ubiranja, potrebno je dokumentirati da ukupno sakupljanje udovoljava ovoj Uredbi.

4.   Uzimajući u obzir članak 73.b stavak 2. točke (b) i (c), ta dokumentacija mora osigurati dokaz održivog upravljanja bez dugoročnog utjecaja na površinu ubiranja.

Članak 6.d

Uzgoj morskih algi

1.   Uzgoj morskih algi na moru koristi jedino nutrijente koji se prirodno pojavljuju u okolišu, ili iz ekološkog uzgoja životinja akvakulture, po mogućnosti smještene u blizini kao dio sustava polikulture.

2.   U kopnenim objektima u kojima se koriste vanjski izvori nutrijenata, razina nutrijenata u efluentu treba biti provjerljivo ista ili niža od njihove razine u ulaznoj vodi. Mogu se koristiti samo nutrijenti biljnog ili mineralnog podrijetla kako su navedeni u Prilogu I.

3.   Gustoća kulture ili operativni intenzitet dokumentira se i održava cjelovitost vodnog okoliša osiguravajući da se ne premašuje maksimalna količina morskih algi koja se može dobiti bez negativnih učinaka po okoliš.

4.   Konopi i ostala oprema koja se koristi za uzgoj morskih algi koriste se iznova ili se recikliraju, kada je to moguće.

Članak 6.e

Protuobraštajne mjere i mjere čišćenja proizvodne opreme i objekata

1.   Obraštajni organizmi uklanjaju se samo fizičkim putem ili ručno te, kada je to primjereno, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta.

2.   Čišćenje opreme i objekata obavlja se fizičkim ili mehaničkim mjerama. Kada to nije zadovoljavajuće, mogu se koristiti samo tvari kako su navedene u Prilogu VII. odjeljku 2.

4.

u članku 21. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Do 20 % ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može potjecati s ispaše ili s trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili proteinskim kulturama, dobivene na temelju ekološkog upravljanja zemljom u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da su dio samog objekta i da tijekom posljednjih pet godina nisu bili dio ekološke proizvodne jedinice tog objekta. Kada se koristi i hrana za životinje u prijelaznom razdoblju i hrana za životinje s parcela u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, ukupni zajednički postotak takve hrane za životinje ne smije premašivati maksimalne postotke utemeljene stavkom 1.”;

5.

u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje 2.a:

POGLAVLJE 2.a

Uzgoj životinja akvakulture

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 25.a

Područje primjene

Ovo poglavlje utvrđuje detaljna proizvodna pravila za vrste riba, rakova, bodljikaša i mekušaca kako je obuhvaćeno Prilogom XIII.a.

Ono se primjenjuje mutatis mutandis na zooplankton, mikroračiće, rotifere, crve i ostale životinje za hranidbu u vodi.

Članak 25.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.   Na ovo se poglavlje primjenjuju odredbe članka 6.b stavaka od 1. do 5.

2.   Obrambene i zaštitne mjere poduzete protiv grabežljivaca na temelju Direktive 92/43/EEZ (22) i nacionalna pravila upisuju se u plan održivog upravljanja.

3.   Između susjednih subjekata prilikom sastavljanja njihovih planova upravljanja odvija se provjerljivo usklađivanje kada je to primjenjivo.

4.   Za uzgoj životinja akvakulture u ribnjacima, bazenima ili uzgojnim bazenima u nizu, uzgajališta su opremljena ili prirodnim filtrima, taložnicama, biološkim filtrima ili mehaničkim filtrima za sakupljanje otpadnih nutrijenata ili uporabu morskih algi i/ili životinja (školjkaša i algi) koji doprinose poboljšanju kakvoće efluenata. Sustavno praćenje efluenata provodi se u redovitim razmacima kada je to primjereno.

Članak 25.c

Istovremeni ekološki i konvencionalni uzgoj životinja akvakulture

1.   Nadležno tijelo može odobriti da se u mrjestilištima ili mladičnjacima mlađ uzgaja i ekološki i konvencionalno u istom objektu pod uvjetom da postoji jasna fizička odvojenost između jedinica i poseban sustav distribucije vode.

2.   U slučaju proizvodnje u punom uzgojnom sustavu, nadležno tijelo može dopustiti postojanje ekoloških i konvencionalnih jedinica za uzgoj životinja akvakulture u istom objektu pod uvjetom da se udovolji članku 6.b stavku 2. ove Uredbe te ako su uključene različite proizvodne faze i različita razdoblja rukovanja životinjama iz akvakulture.

3.   Subjekti dokumentiraju provedbu odredbi koje se spominju u ovom članku.

Odjeljak 2.

Podrijetlo životinja iz akvakulture

Članak 25.d

Podrijetlo životinja iz ekološke akvakulture

1.   Koriste se lokalne vrste i uzgoj je usmjeren na dobivanje sojeva koji su prilagođeniji uzgojnim uvjetima, dobrom zdravlju i dobroj iskoristivosti hranidbenih izvora. Treba dokumentirati njihovo podrijetlo i liječenje za kontrolno tijelo ili za nadležno tijelo.

2.   Biraju se vrste koje se mogu uzgajati bez značajne štete po divlji fond.

Članak 25.e

Podrijetlo i upravljanje životinjama iz konvencionalne akvakulture

1.   U svrhu uzgoja ili radi poboljšanja genskog fonda i kada nisu dostupne životinje iz ekološke akvakulture, u objekt se mogu donijeti divlje ulovljene životinje ili životinje iz konvencionalne akvakulture. Takve se životinje drže u okviru ekološkog upravljanja barem tri mjeseca prije nego ih se može iskoristiti za uzgoj.

2.   U svrhu uzgoja i kada ekološke juvenilne životinje iz akvakulture nisu dostupne, u objekt se mogu dovesti konvencionalne juvenilne životinje iz akvakulture. Barem posljednje dvije trećine trajanja proizvodnog ciklusa trebaju se odvijati pod ekološkim upravljanjem.

3.   Maksimalni postotak konvencionalnih juvenilnih životinja akvakulture koje su unesene u uzgajalište je: 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2013. i 0 % do 31. prosinca 2015.

4.   U svrhu uzgoja sakupljanje divljih juvenilnih životinja akvakulture ograničeno je na sljedeće specifične slučajeve:

(a)

prirodan ulazak larvi riba ili rakova te mlađi prilikom punjenja ribnjaka, kaveznih sustava i zatvorenih sustava vodom;

(b)

larve europske jegulje, pod uvjetom da je uspostavljen odobreni plan za upravljanje jeguljama jer lokacija i umjetna reprodukcija jegulja ostaju neriješeni.

Odjeljak 3.

Uzgojna praksa u akvakulturi

Članak 25.f

Opća pravila uzgojne prakse u akvakulturi

1.   Uzgojni okoliš životinja iz akvakulture uređuje se tako da životinje iz akvakulture u skladu sa svojim posebnim potrebama:

(a)

trebaju imati dostatan prostor za njihovu dobrobit;

(b)

trebaju se držati u vodi dobre kakvoće s dostatnom razinom kisika; i

(c)

trebaju se držati pri temperaturi i uvjetima svjetla u skladu sa zahtjevima vrste i uzimajući u obzir zemljopisnu lokaciju;

(d)

u slučaju slatkovodne ribe, vrsta dna treba biti što sličnija prirodnim uvjetima;

(e)

u slučaju šarana dno treba biti prirodna zemlja.

2.   Uzgojna gustoća kako je određena Prilogom XIII.a određuje se prema vrsti ili skupini vrsta. Razmatrajući učinke uzgojne gustoće na uzgajane ribe, prati se stanje ribe (poput oštećenja peraja, ostalih povreda, stope rasta, izraženog ponašanja i sveukupnog zdravlja) te kakvoća vode.

3.   Osmišljavanje i izvedba vodenih kaveznih sustava treba osiguravati stopu protoka i fizikalno-kemijske parametre koji čuvaju zdravlje životinja i njihovu dobrobit te osiguravaju njihove životne potrebe karakteristične za vrstu.

4.   Kavezni se sustavi osmišljavaju, smještaju i stavljaju u uporabu tako da rizik bijega životinja svode na minimum.

5.   Prilikom bijega riba ili rakova treba poduzeti primjerene radnje da bi se umanjio učinak na lokalni ekosustav, uključujući ponovno hvatanje tih životinja, kada je to primjereno. Treba o tome voditi dokumentaciju.

Članak 25.g

Posebna pravila za vodene kavezne sustave

1.   Zatvoreni recirkulacijski objekti zabranjeni su za uzgoj životinja iz akvakulture, uz izuzetak mrjestilišta i mladičnjaka ili za uzgoj vrsta koje se koriste za ekološku hranidbu životinja.

2.   Uzgojne jedinice na kopnu trebaju udovoljavati sljedećim uvjetima:

(a)

za protočne sustave moguće je pratiti i nadzirati stopu protoka i kakvoću dolazne i izlazne vode;

(b)

barem pet posto površine okoliša („kopneno-vodene dodirne površine”) treba imati prirodnu vegetaciju.

3.   Kavezni sustavi na moru trebaju:

(a)

biti smješteni tamo gdje su protok vode, dubina i stopa razmjene vodenog stupca dostatni za umanjivanje utjecaja morskoga dna i okolnog mora;

(b)

imati primjereno osmišljene, izvedene i održavane kaveze u vezi s njihovom izloženošću djelatnoj okolini.

4.   Umjetno grijanje ili rashlađivanje vode dopušta se samo u mrjestilištima i mladičnjacima. Prirodna arteška voda može se koristiti za grijanje ili rashlađivanje vode u svim proizvodnim fazama.

Članak 25.h

Upravljanje životinjama iz akvakulture

1.   Rukovanje životinjama iz akvakulture treba se svesti na minimum, poduzimati s najvećim oprezom te primjerenom opremom i protokolima da bi se izbjegao stres i fizičko oštećenje povezano s postupcima rukovanja. Matičnim jatom rukuje se tako da se fizičko oštećenje i stres svede na minimum i, kada je to primjereno, uz anesteziju. Operacije sortiranja trebaju se svesti na minimum i odvijati prema potrebi da bi se osigurala dobrobit životinja.

2.   Na uporabu umjetnog svjetla odnose se sljedeća ograničenja:

(a)

za produljivanje trajanja prirodnog dana ne smije premašivati maksimum u odnosu na etološke potrebe, zemljopisne uvjete i opće zdravlje uzgajanih životinja i taj maksimum ne smije premašivati 16 sati na dan, osim za potrebe reprodukcije;

(b)

nagle promjene u intenzitetu svjetla treba izbjegavati u doba izmjene svjetlosnih uvjeta uporabom prigušenog svjetla ili pozadinskog osvjetljenja.

3.   Aeracija se dopušta da bi se osigurala dobrobit životinja i njihovo zdravlje, pod uvjetom da se mehanički aeratori po mogućnosti snabdijevaju energijom iz izvora obnovljive energije.

Takvu uporabu treba zabilježiti u evidenciji uzgoja akvakulture.

4.   Uporaba kisika dopuštena je za uporabu povezanu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja i kritičnim razdobljima uzgoja ili prijevoza, u sljedećim slučajevima:

(a)

iznimni slučajevi temperaturnog porasta ili pada atmosferskog tlaka ili slučajnog onečišćenja;

(b)

povremeni postupci u upravljanju fondom, poput uzorkovanja i sortiranja;

(c)

radi osiguravanja preživljavanja fonda uzgajališta.

Treba o tome voditi dokumentaciju.

5.   Tehnike klanja trebaju ribu trenutačno ostaviti bez svijesti i neosjetljivom na bol. Prilikom razmatranja optimalnih metoda klanja potrebno je uzeti u obzir razlike u veličini izlova, vrste, te proizvodnih mjesta.

Odjeljak 4.

Uzgajanje

Članak 25.i

Zabrana hormona

Zabranjuje se uporaba hormona i njihovih derivata.

Odjeljak 5.

Hrana za ribe, rakove i bodljikaše

Članak 25.j

Opća pravila o hrani za životinje

Režimi hranidbe osmišljavaju se sa sljedećim prioritetima:

(a)

zdravlje životinja;

(b)

visoka kakvoća proizvoda, uključujući nutritivni sastav koji će osigurati visoku kakvoću konačnog jestivog proizvoda;

(c)

mali utjecaj na okoliš.

Članak 25.k

Posebna pravila za hranu za mesojedne životinje iz akvakulture

1.   Hrana za mesojedne životinje iz akvakulture nabavlja se sa sljedećim prioritetima:

(a)

ekološki hranidbeni proizvodi podrijetlom iz akvakulture;

(b)

riblje brašno i riblje ulje dobiveni iz ostataka ekološke akvakulture;

(c)

riblje brašno i riblje ulje i sastojci ribljeg podrijetla dobiveni iz ostataka riba već ulovljenih u održivom ribarstvu radi ljudske potrošnje;

(d)

ekološki hranidbeni materijali biljnog i životinjskog podrijetla kako su navedeni u Prilogu V. te poštovanje ograničenja koja su tamo predviđena.

2.   Ako hrana spomenuta u stavku 1. nije dostupna, u prijelaznom se razdoblju do 31. prosinca 2014. mogu koristiti riblje brašno i riblje ulje iz ostataka konvencionalne akvakulture ili iz ostataka riba ulovljenih za prehranu ljudi. Takvi hranidbeni materijali ne smiju premašivati 30 % dnevnog obroka.

3.   Hranidbeni obrok može sadržavati najviše 60 % ekoloških biljnih proizvoda.

4.   Astaksantin dobiven primarno iz ekoloških izvora, poput ekoloških oklopa rakova, može se koristiti u hranidbenom obroku za losose i pastrve u okviru njihovih fizioloških potreba. Ako ekološki izvori nisu dostupni, mogu se koristiti prirodni izvori astaksantina (poput gljivice Phaffia).

Članak 25.l

Posebna pravila za hranu za određene životinje iz akvakulture

1.   Životinje iz akvakulture kako se spominju u Prilogu XIII.a odjeljcima 6., 7. i 9. hrane se hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima.

2.   Ako izvori prirodne hrane nisu dostupni u dovoljnim količinama kako se spominje u stavku 1., može se koristiti ekološka hrana biljnog podrijetla, po mogućnosti uzgajana na samom uzgajalištu, ili morske alge. Subjekti evidentiraju potrebu za korištenjem dodatne hrane.

3.   Ako se prirodna hrana dopunjuje u skladu sa stavkom 2., hranidbeni obrok vrsta kako se spominju u odjeljku 7. i soma vrste Pangasius kako se spominje u odjeljku 9. može sadržavati najviše 10 % ribljeg brašna ili ribljeg ulja dobivenih iz održivog ribarstva.

Članak 25.m

Proizvodi i tvari kako se spominju u članku 15. stavku 1. točki (d) iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007

1.   Hranidbeni materijali životinjskog i mineralnog podrijetla mogu se koristiti u ekološkoj akvakulturi samo ako su navedeni u Prilogu V.

2.   Aditivi za hranu, određeni proizvodi koji se koriste u hranidbi životinja i pomoćne tvari za preradu mogu se koristiti ako su navedeni u Prilogu VI. i ako se udovoljava ograničenjima koja su tamo utvrđena.

Odjeljak 6.

Posebna pravila za mekušce

Članak 25.n

Područje uzgoja

1.   Uzgoj dvodijelnih školjkaša može se provoditi u istoj vodenoj površini kao i uzgoj ekološki uzgojenih riba i morskih algi u sustavu polikulture, što se dokumentira u planu održivog upravljanja. Školjkaši se mogu uzgajati u polikulturi i zajedno s glavonošcima, poput obalara.

2.   Ekološki uzgoj dvodijelnih školjkaša odvija se na područjima ograničenim oznakama, plutačama ili drugim jasnim naznakama i, kako je primjereno, ograđuje se mrežastim vrećama, kavezima ili drugim proizvedenim sredstvima.

3.   Ekološka uzgajališta školjkaša umanjuju rizik po vrste koje su važne za očuvanje. Ako se koriste mreže za grabežljivce, njihova izvedba ne smije škoditi pticama plivaricama.

Članak 25.o

Izvor ličinki

1.   Pod uvjetom da ne postoji značajna šteta po okoliš te ako je to dopušteno lokalnim zakonodavstvom, u slučaju školjkaša mogu se koristiti divlje ličinke izvan granica proizvodne jedinice ako dolaze iz:

(a)

staništa za koja je malo vjerojatno da će preživjeti zimsko vrijeme ili ako su višak u odnosu na potrebe; ili

(b)

prirodnih parkova ličinki školjkaša na kolektorima.

Treba voditi evidenciju o tome kako, gdje i kada su prikupljene divlje ličinke da bi se osigurala sljedivost sve do područja sakupljanja.

Međutim, ličinke iz konvencionalnih mrjestilišta dvodijelnih školjkaša mogu se uvesti u ekološke proizvodne jedinice sa sljedećim najvišim postocima: 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2013. i 0 % do 31. prosinca 2015.

2.   Za japansku kamenicu, Crassostrea gigas, prednost se daje stoku koji je selektivno uzgajan da bi se smanjio mrijest u divljini.

Članak 25.p

Upravljanje

1.   Za uzgoj se rabi uzgojna gustoća koja nije veća od one koja se koristi za konvencionalno uzgojene školjkaše na dotičnom lokalitetu. Sortiranje, razrjeđivanje i prilagodbe uzgojne gustoće odvijaju se u skladu s biomasom te radi osiguravanja dobrobiti životinja i visoke kakvoće proizvoda.

2.   Obraštajni organizmi uklanjaju se fizičkim putem ili ručno i, kada je to primjereno, vraćaju se u more daleko od uzgajališta školjkaša. Školjkaši se jednom tijekom uzgojnog ciklusa mogu tretirati otopinom vapna radi kontrole kompetitivnih obraštajnih organizama.

Članak 25.q

Pravila uzgoja

1.   Uzgoj dagnji na pergolarima i ostalim načinima kako je navedeno u Prilogu XIII.a odjeljku 8. može biti prikladan za ekološku proizvodnju.

2.   Pridneni uzgoj mekušaca dopušta se samo ako to nema značajni utjecaj po okoliš na mjestima sakupljanja i rasta. Dokaz o minimalnom utjecaju na okoliš treba popratiti istraživanjem i izvješćem o području uzgoja koje subjekt dostavlja kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu. Izvješće se dodaje kao odijeljeno poglavlje održivom planu upravljanja.

Članak 25.r

Posebna pravila uzgoja za kamenice

Dopušta se uzgoj u vrećama na nogarima. Te ili druge strukture na kojima se nalaze kamenice postavljaju se tako da se izbjegava stvaranje potpune barijere uz obalu. Stok se pažljivo pozicionira na ležišta u odnosu na smjer plime i oseke da bi se poboljšao uzgoj. Uzgoj udovoljava načelima opisanim u Prilogu XIII.a odjeljku 8.

Odjeljak 7.

Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje

Članak 25.s

Opća pravila o sprečavanju bolesti

1.   Plan upravljanja zdravljem životinja koji udovoljava članku 9. Direktive 2006/88/EZ treba detaljno navesti praksu biosigurnosti i sprečavanja bolesti uključujući pisani sporazum za savjetovanje u pogledu zdravlja, proporcionalno proizvodnoj jedinici, s kvalificiranim servisima za zdravlje životinja iz akvakulture koji će posjećivati uzgajalište najmanje jednom godišnje i najmanje jednom u dvije godine u slučaju školjkaša.

2.   Sustave za držanje životinja, opremu i oruđe treba primjereno očistiti i dezinficirati. Mogu se koristiti samo proizvodi navedeni u Prilogu VII. odjeljcima 2.1. do 2.2.

3.   S obzirom na odmor objekta:

(a)

nadležno tijelo određuje je li potreban odmor objekta kao i njegovo primjereno trajanje koje se provodi i dokumentira nakon svakog proizvodnog ciklusa u kaveznim sustavima na otvorenom moru. Odmor objekta se preporučuje i za druge uzgojne metode koje koriste bazene, ribnjake i kaveze;

(b)

on nije obvezan za uzgoj školjkaša;

(c)

tijekom odmora objekta kavez ili druga struktura koja se koristi za uzgoj životinja iz akvakulture prazni se, dezinficira i ostavlja prazna prije sljedećeg korištenja.

4.   Kada je to primjereno, nepotrošena riblja hrana, izmet i uginule životinje uklanjaju se bez odlaganja da bi se izbjegao bilo kakav rizik značajne štete po okoliš s obzirom na kakvoću vode, da bi se umanjila opasnost od bolesti i izbjeglo privlačenje kukaca ili glodavaca.

5.   Ultravioletno svjetlo i ozon mogu se koristiti samo u mrjestilištima i mladičnjacima.

6.   Za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje uporabi čišće ribe.

Članak 25.t

Veterinarsko liječenje

1.   Kada se unatoč preventivnim mjerama za osiguranje zdravlja životinja u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (f) i. Uredbe (EZ) br. 834/2007 pojavi zdravstveni problem, veterinarsko se liječenje može koristiti sljedećim redoslijedom:

(a)

tvari dobivene iz biljaka, životinja ili minerala u homeopatskoj otopini;

(b)

biljke i njihovi ekstrakti bez anestetskog učinka; i

(c)

tvari poput: elemenata u tragovima, metala, prirodnih imunostimulatora ili odobrenih probiotika.

2.   Uporaba alopatskog liječenja ograničava se na dvije serije liječenja godišnje, uz izuzetak cijepljenja i obveznih planova iskorjenjivanja. Međutim, u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od godine dana primjenjuje se ograničenje od jednog alopatskog liječenja. Ako se spomenuta ograničenja za alopatsko liječenje premaše, dotične životinje iz akvakulture ne mogu se prodavati kao ekološki proizvodi.

3.   Korištenje liječenja protiv nametnika koje ne uključuje obvezne sustave kontrole koje provode države članice ograničava se na dva puta godišnje ili jednom godišnje u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od 18 mjeseci.

4.   Karenca za alopatsko veterinarsko liječenje i liječenje protiv nametnika na temelju stavka 3., uključujući liječenje pod obveznim nadzorom i planom iskorjenjivanja, dvostruka je od propisane karence kako se spominje u članku 11. Direktive 2001/82/EZ, a u slučaju u kojem se to razdoblje nije potanko navelo, ona iznosi 48 sati.

5.   Kada god se koriste veterinarsko-medicinski proizvodi, takva se uporaba treba prijaviti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu prije no što se životinje stave na tržište kao ekološki uzgojene. Liječene životinje trebaju biti jasno prepoznatljive.

6.

u poglavlju 3. glave II. iza članka 29. umeće se sljedeći članak 29.a:

„Članak 29.a

Posebne odredbe za morske alge

1.   Ako je konačan proizvod svježa morska alga, ispiranje izvađene morske alge obavlja se morskom vodom.

Ako je konačan proizvod dehidrirana morska alga, za ispiranje se može koristiti i pitka voda. Sol se može rabiti za uklanjanje vlage.

2.   Zabranjuje se uporaba izravnog plamena koji dolazi u izravni doticaj s morskim algama radi sušenja. Ako se za postupak sušenja koriste konopi ili druga oprema, oni trebaju biti slobodni od protuobraštajnih premaza te slobodni od tvari kojima se obavlja čišćenje ili dezinfekcija, osim u slučajevima ako je proizvod za tu uporabu naveden u Prilogu VII.”;

7.

u poglavlju 4. glave II. umeće se sljedeći članak 32.a:

„Članak 32.a

Prijevoz žive ribe

1.   Živa se riba prevozi u prikladnim bazenima s čistom vodom koja udovoljava njihovim fiziološkim potrebama u pogledu temperature i otopljenog kisika.

2.   Prije prijevoza ekološki uzgojene ribe i proizvoda od ribe, bazeni se temeljito čiste, dezinficiraju i ispiru.

3.   Treba poduzeti mjere predostrožnosti radi izbjegavanja stresa. Tijekom prijevoza gustoća ne smije dosizati razinu koja šteti ribi.

4.   Za stavke 1. do 3. potrebno je voditi evidenciju.”;

8.

u članku 35. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   U slučaju uzgojnih jedinica za ekološki uzgojeno bilje, morske alge, stoku i životinje iz akvakulture, zabranjuje se pohrana unesenih proizvoda u uzgojnoj jedinici osim onih koji su odobreni na temelju ove Uredbe.

3.   Skladištenje alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda i antibiotika na objektima se dopušta pod uvjetom da ih je propisao veterinar u odnosu na terapiju kako se spominje u članku 14. stavku 1. točki (e) ii. i članku 15. stavku 1. točki (f) ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, da su pohranjeni na mjestu koje se nadzire i da su upisani u evidenciji za stoku iz članka 76. ove Uredbe ili, kako je primjereno, u evidenciji za uzgoj akvakulture iz članka 79.b ove Uredbe.”;

9.

u poglavlju 5. glave II. umeće se sljedeći članak 36.a:

„Članak 36.a

Morske alge

1.   Prijelazno razdoblje za mjesto vađenja morskih algi je šest mjeseci.

2.   Prijelazno razdoblje za jedinicu uzgoja morskih algi je dulje od šest mjeseci ili jedan puni proizvodni ciklus.”;

10.

u poglavlju 5. glave II. iza članka 38. umeće se sljedeći članak 38.a:

„Članak 38.a

Uzgoj životinja u akvakulturi

1.   Sljedeća prijelazna razdoblja za jedinice uzgoja akvakulture primjenjuju se za sljedeće vrste objekata akvakulture, uključujući postojeće životinje iz akvakulture:

(a)

za objekte koji se ne mogu isušiti, očistiti i dezinficirati, prijelazno razdoblje od 24 mjeseca;

(b)

za objekte koji su isušeni ili ostavljeni za odmor objekta, prijelazno razdoblje od 12 mjeseci;

(c)

za objekte koji su isušeni, očišćeni i dezinficirani, prijelazno razdoblje od šest mjeseci;

(d)

za objekte na otvorenim vodama poput onih koji uzgajaju školjkaše, prijelazno razdoblje od tri mjeseca.

2.   Nadležno tijelo može odlučiti retroaktivno priznati kao dio prijelaznog razdoblja bilo koje prethodno dokumentirano razdoblje u kojem objekti nisu bili ničim tretirani niti izloženi proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.”;

11.

naslov članka 43. zamjenjuje se sljedećim:

„Uporaba ekološke hrane za životinje biljnog ili životinjskog podrijetla”;

12.

članak 59. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ovo se poglavlje ne odnosi na hranu za kućne ljubimce i hranu za krznaše”;

13.

članak 60. stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

prerađena hrana za životinje udovoljava odredbama Uredbe (EZ) br. 834/2007, a posebno njezinom članku 14. stavku 1. točki (d) iv. i v. za stoku ili članku 15. stavku 1. točki (d) za životinje iz akvakulture i njezinom članku 18.;”;

14.

u glavi IV. umeće se sljedeće poglavlje 2.a:

POGLAVLJE 2.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za morske alge

Članak 73.a

Postupci kontrole za morske alge

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na morske alge, potpuni opis lokaliteta kako se spominje u članku 63. stavku 1. točki (a) uključuje:

(a)

potpuni opis postrojenja i opreme na kopnu i na moru;

(b)

procjenu utjecaja na okoliš kako je navedeno u članku 6.b stavku 3. kada je to primjenjivo;

(c)

plan održivog upravljanja kako je navedeno u članku 6.b stavku 4. kada je to primjenjivo;

(d)

za divlje morske alge potpuni opis i sastavljanje zemljovida obale i mora na kojima se obavlja vađenje algi te kopnenih područja u kojima se odvijaju radnje nakon vađenja.

Članak 73.b

Evidencija o uzgoju morskih algi

1.   Evidenciju o uzgoju morskih algi subjekt sakuplja u obliku registra i ona na objektu mora biti stalno dostupna kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima. Ona sadrži barem sljedeće podatke:

(a)

popis vrsta, datum i izvađene količine;

(b)

datum primjene, vrstu i količinu gnojiva.

2.   Zapisi za vađenje divljih morskih algi sadrže i:

(a)

povijest djelatnosti vađenja algi za svaku vrstu u naznačenim staništima;

(b)

procjenu volumena izvađenih algi po sezoni;

(c)

izvore mogućeg onečišćenja za staništa koja se eksploatiraju;

(d)

održivi godišnji prinos za svako stanište.”;

15.

u glavi IV. umeće se sljedeće poglavlje 3.a:

POGLAVLJE 3.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Članak 79.a

Postupci kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na uzgoj životinja iz akvakulture, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) uključuje:

(a)

potpuni opis postrojenja i opreme na kopnu i na moru;

(b)

procjenu utjecaja na okoliš kako je navedeno u članku 6.b stavku 3. kada je to primjenjivo;

(c)

plan održivog upravljanja kako je navedeno u članku 6.b stavku 4. kada je to primjenjivo;

(d)

za mekušce sažetak posebnog poglavlja o održivom planu upravljanja kako je propisano člankom 25.q stavkom 2.

Članak 79.b

Evidencija o uzgoju životinja iz akvakulture

Subjekt u obliku zapisa sakuplja sljedeće podatke koji na objektu trebaju stalno biti ažurirani i dostupni kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima:

(a)

podrijetlo, datum dolaska i prijelazno razdoblje za životinje koje dolaze na objekt;

(b)

broj serija, dob, težina i odredište životinja koje napuštaju objekt;

(c)

zapisi o bijegu riba;

(d)

za ribe vrsta i količina hrane, a u slučaju šarana i srodnih vrsta, zapis o uporabi dopunske hrane;

(e)

veterinarsko liječenje s pojedinostima o svrsi, datumu primjene, načinu primjene, vrsti proizvoda i karenci;

(f)

mjere za sprečavanje bolesti s pojedinostima o odmoru objekta, čišćenju i tretiranju vode.

Članak 79.c

Specifični kontrolni obilasci za školjkaše

Za uzgoj školjkaša inspekcijski obilasci odvijaju se prije i tijekom najveće proizvodnje biomase.

Članak 79.d

Nekoliko proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Kada subjekt upravlja s nekoliko proizvodnih jedinca kako je predviđeno člankom 25.c, jedinice koje proizvode životinje iz konvencionalne akvakulture isto će biti podvrgnute kontrolnom sustavu kako je određeno u poglavlju 1. i u ovom poglavlju.”;

16.

naslov poglavlja 4. glave IV. zamjenjuje se sljedećim:

17.

naslov poglavlja 5. glave IV. zamjenjuje se sljedećim:

18.

u stavku 2. članka 93. dodaju se sljedeće točke:

„(e)

broj jedinica životinja uzgojenih u ekološkoj akvakulturi;

(f)

količina uzgojenih životinja iz ekološke akvakulture;

(g)

izborno, broj jedinica ekološki uzgojenih morskih algi i količina ekološki uzgojenih morskih algi.”;

19.

u članku 95. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Za potrebe članka 12. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i do uključenja posebnih tvari na temelju članka 16. stavka 1. točke (f) iste Uredbe, mogu se koristiti samo proizvodi koje je odobrilo nadležno tijelo.”;

20.

u članku 95. dodaje se sljedeći stavak:

„11.   Nadležno tijelo može na razdoblje koje istječe 1. srpnja 2013. odobriti one proizvodne jedinice za životinje iz akvakulture i morske alge koje su već prije stupanja na snagu ove Uredbe uspostavljene i koje uzgajaju pod nacionalno prihvaćenim ekološkim pravilima, da bi zadržale svoj ekološki status istodobno se prilagođavajući pravilima ove Uredbe, pod uvjetom da ne postoji nikakvo nepotrebno onečišćenje voda tvarima koje nisu dopuštene u ekološkom uzgoju. Subjekti koji imaju koristi od te mjere, dotične objekte, ribnjake, kaveze ili područja morskih algi trebaju prijaviti nadležnom tijelu.”;

21.

prilozi se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2010., sa sljedećim iznimkama:

(a)

točka 4. članka 1. primjenjuje se na dan stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)

korektivne mjere kako su predviđene točkom 19. članka 1. i točkama 1.(b) i (c) Priloga primjenjuju se od početka primjene Uredbe (EZ) br. 889/2008.

Ova se Uredba može revidirati na temelju relevantnih prijedloga država članica, popraćenih jasno obrazloženim razlogom, radi modifikacije ove Uredbe od 1. srpnja 2013.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. kolovoza 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(2)  SL L 250, 18.9.2008., str. 1.

(3)  COM(2002) br. 511 od 19.9.2002.

(4)  SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(5)  SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(6)  SL L 364, 20.12.2006., str. 5.

(7)  SL L 139, 30.4.2004., str. 1.

(8)  SL L 139, 30.4.2004., str. 55.

(9)  SL L 139, 30.4.2004., str. 206.

(10)  SL L 175, 5.7.1985., str. 40.

(11)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

(12)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

(13)  SL L 147, 31.5.2001., str. 1.

(14)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(15)  SL L 273, 10.10.2002., str. 1.

(16)  Preporuke ad hoc skupine stručnjaka o „Hrani za ribe i materijalima za čišćenje u ekološkoj proizvodnji morskih algi i akvakulturi”, 20.11.2008., www.organic-farming.europa.eu.

(17)  SL L 328, 24.11.2006., str. 14.

(18)  SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(19)  SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(20)  SL L 168, 28.6.2007., str. 1.”;

(21)  SL L 175, 5.7.1985., str. 40.”;

(22)  SL L 206, 22.7.1992., str. 7.”;


PRILOG

Prilozi Uredbi (EZ) br. 889/2008 mijenjaju se kako slijedi:

1.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Gnojiva, poboljšivači tla i nutrijenti kako se spominju u članku 3. stavku 1. i članku 6.d stavku 2.”;

(b)

naslov i prvi red tablice zamjenjuju se sljedećim:

„Odobrenje

Naziv

Složeni proizvodi ili proizvodi koji sadrže samo materijale koji su niže navedeni

Opis, zahtjevi u pogledu sastava, uvjeti za uporabu

A

Stajsko gnojivo

Proizvodi sadrže mješavinu životinjskog izmeta i biljne tvari (životinjsku stelju)

Zabranjeno stajsko gnojivo iz industrijskog uzgoja”;

(c)

u jedanaestom redu tablice zadnje polje zamjenjuje se sljedećim:

„Za krzno: maksimalna koncentracija u mg/kg suhe tvari kroma (VI): 0”;

2.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 1. za svinje u tovu umeće se četvrti podred u šestom redu:

„Preko 110 kg

1,5

1,2”;

3.

Prilog V. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Hranidbeni materijali iz članka 22. stavaka 1., 2. i 3., članka 25.k stavka 1. točke (d) i članka 25.m stavka 1.”;

(b)

u odjeljku 2.2. četvrta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

Hidrolizat i proteolizati dobiveni enzimskim djelovanjem, u topljivom ili netopljivom obliku, koji se daju samo životinjama iz akvakulture i mladoj stoci.”;

(c)

u odjeljku 2.2. dodaje se sljedeća alineja:

„—

Brašno od rakova”;

4.

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Dodaci stočnoj hrani i određene tvari koje se koriste u hranidbi životinja iz članka 22. stavka 4. i članka 25.m stavka 2.”;

(b)

druga alineja odjeljka 1.1. točke (a) zamjenjuje se sljedećim:

„—

Sintetski vitamini identični prirodnim vitaminima za jednoželučane životinje i za životinje iz akvakulture;”;

(c)

odjeljak 1.3. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)   Antioksidanti

E306

Ekstrakti bogati tokoferolom prirodnog podrijetla korištenim kao antioksidant,

Prirodne antioksidativne tvari (uporaba ograničena na hranu za životinje iz akvakulture)”;

ii.

iza točke (d) dodaje se sljedeća točka:

„(e)   Emulgatori i stabilizatori

Lecitin ekološkog podrijetla (uporaba ograničena na hranu za životinje iz akvakulture)”;

5.

Prilog VII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VII.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju

1.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju zgrada, opreme i oruđa za uzgoj stoke iz članka 23. stavka 4.:

kalijev i natrijev sapun,

voda i vodena para,

tekuće vapno,

gašeno vapno,

živo vapno,

natrijev hipoklorit (npr. kao tekući izbjeljivač),

kaustična soda,

kaustična potaša,

vodikov peroksid,

prirodne esencije biljaka,

limunska, peroctena kiselina, mravlja, mliječna, oksalna i octena kiselina,

alkohol,

dušična kiselina (oprema u mljekarstvu),

fosforna kiselina (oprema u mljekarstvu),

formaldehid,

proizvodi za čišćenje i dezinfekciju vimena i naprava za mužnju,

natrijev karbonat.

2.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju za uzgoj životinja iz akvakulture i morskih algi iz članka 6.e stavka 2., članka 25.s stavka 2. i članka 29.a.

2.1.

Tvari za čišćenje i dezinfekciju opreme i zgrada, kada u njima nema životinja iz akvakulture:

ozon,

natrijev klorid,

natrijev hipoklorit,

kalcijev hipoklorit,

vapno (CaO, kalcijev oksid),

kaustična soda,

alkohol,

vodikov peroksid,

ekološke kiseline (octena kiselina, mliječna kiselina, limunska kiselina),

huminska kiselina,

peroksioctene kiseline,

jodofori,

bakreni sulfat: samo do 31. prosinca 2015.,

kalijev permanganat,

peroctena i peroktanoična kiselina,

smjesa sjemenki čaja pripravljena od prirodnih sjemenki kamelije (uporaba ograničena na uzgoj kozica).

2.2.

Ograničeni popis tvari za uporabu u prisutnosti životinja iz akvakulture:

vapnenac (kalcijev karbonat) za kontrolu pH,

dolomit za korekciju pH (uporaba ograničena na uzgoj kozica).”;

6.

u Prilogu VIII. odjeljku A tablica se mijenja kako slijedi:

(a)

iza četvrtog reda umeće se sljedeći red:

„B

E 223

Natrijev metabisulfit

 

X

Rakovi (2)”;

(b)

iza četrnaestog reda umeće se sljedeći red:

„B

E 330

Limunska kiselina

 

X

Rakovi i mekušci (2)”;

7.

Prilog XII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG XII.

Obrazac pisanog dokaza za subjekta na temelju članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 iz članka 68. ove Uredbe

Image

8.

sljedeći se Prilog XIII.a umeće iza Priloga XIII.:

„PRILOG XIII.a

Odjeljak 1.

Ekološki uzgoj salmonida u slatkoj vodi:

Potočna pastrva (Salmo trutta) — Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) — Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) — Losos (Salmo salar) — Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) — Lipljan (Thymallus thymallus) — Američka jezerska zlatovčica (Salvelinus namaycush) — Mladica (Hucho hucho)

Uzgojni sustav

Tovni uzgojni sustavi moraju biti snabdjeveni iz otvorenih sustava. Protok mora osigurati najmanje 60 % zasićenja kisikom za čitav fond i mora im osiguravati udobnost i eliminaciju izlaznih voda iz uzgajališta.

Maksimalna uzgojna gustoća

Salmonidne vrste koje nisu dolje navedene: ispod 15 kg/m3

Losos: 20 kg/m3

Potočna pastrva i kalifornijska pastrva: 25 kg/m3

Jezerska zlatovčica: 20 kg/m3

Odjeljak 2.

Ekološki uzgoj salmonida u moru:

Losos (Salmo salar), Potočna pastrva (Salmo trutta) — Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

Maksimalna uzgojna gustoća

10 kg/m3 u mrežnom kaveznom uzgoju

Odjeljak 3.

Ekološki uzgoj bakalara (Gadus morhua) i ostalih riba iz porodice Gadidae, brancina (Dicentrarchus labrax), komarče (Sparus aurata), hame (Argyrosomus regius), iverka (Psetta maxima [= Scopthalmus maximux]), pagra (Pagrus pagrus [= Sparus pagrus]), vrste Sciaenops ocellatus i ostalih vrsta iz porodice Sparidae, te vrste Siganus spp.

Uzgojni sustav

U otvorenim sustavima (mrežno-kavezni uzgoj) s minimalnom brzinom morskih struja da bi se osigurala optimalna dobrobit za ribe ili u otvorenim sustavima na kopnu.

Maksimalna uzgojna gustoća

Za ribe osim iverka: 15 kg/m3

Za iverak: 25 kg/m2

Odjeljak 4.

Ekološki uzgoj brancina, komarče, hame, cipala (Liza, Mugil) i jegulje (Anguilla spp.) u zemljanim bazenima u području izraženih plima i oseka te obalnih laguna

Sustav držanja

Tradicionalne solane pretvorene u jedinice za uzgoj akvakulture i slični zemljani bazeni u području izraženih plima i oseka

Uzgojni sustav

Potrebna je primjerena obnova vode da bi se osigurala dobrobit riba

Barem 50 % nasipa mora imati biljni pokrov

Potrebni su močvarni depuracijski ribnjaci

Maksimalna uzgojna gustoća

4 kg/m3

Odjeljak 5.

Ekološki uzgoj jesetre u slatkoj vodi.

Dotična vrsta: porodica Acipenser

Uzgojni sustav

Protok vode u svakoj uzgojnoj jedinici treba biti dostatan za osiguravanje dobrobiti životinja

Izlazna voda treba biti jednake kakvoće kao i ulazna voda

Maksimalna uzgojna gustoća

30 kg/m3

Odjeljak 6.

Ekološki uzgoj riba u unutarnjim vodama:

Dotične vrste: vrste iz porodice Cyrpinidae i ostale srodne vrste u kontekstu polikulture, uključujući smuđa, štuku, soma, ribe iz porodice Coregonidae, jesetru.

Uzgojni sustav

U ribnjacima koji se povremeno u potpunosti prazne i u jezerima. Jezera se moraju posvetiti isključivo ekološkom uzgoju, uključujući uzgoj nasada na suhim površinama.

Područje ribolova mora biti opremljeno utokom čiste vode i mora biti veličine koja je dostatna za osiguravanje optimalne udobnosti po ribe. Riba se nakon izlova mora pohraniti u čistoj vodi.

Ekološko i mineralno gnojenje ribnjaka i jezera odvija se u skladu s Prilogom I. Uredbi (EZ) br. 889/2008 s najvećom primjenom od 20 kg dušika/hektaru.

Zabranjeno je tretiranje koje uključuje sintetske kemikalije za kontrolu hidrofita i biljnog obraštaja koji se mogu naći u proizvodnim vodama.

Područja prirodne vegetacije oko jedinica unutarnjih voda trebaju se održavati kao barijera za vanjske kopnene površine koje nisu uključene u operacije uzgoja u skladu s pravilima ekološke akvakulture.

Za tovni uzgoj „polikultura” se koristi pod uvjetom da se strogo poštuju načela predviđena ovim specifikacijama za druge vrste riba koje žive u jezerima.

Prinos u uzgoju

Ukupni uzgoj vrsta ograničen je na 1 500 kg ribe po hektaru godišnje.

Odjeljak 7.

Ekološki uzgoj kozica mekušaca i slatkovodnih kozica (Macrobrachium spp.):

Uspostavljanje proizvodne(-ih) jedinice(-a)

Lokacija treba biti u sterilnim glinastim područjima da bi se umanjio utjecaj konstrukcije bazena na okoliš. Bazeni se grade od prirodne, već postojeće gline. Nije dopušteno uništavanje mangrove vegetacije.

Trajanje prijelaznog razdoblja

Šest mjeseci po bazenu, što odgovara normalnom životnom vijeku uzgajane kozice.

Podrijetlo matičnog jata

Nakon tri godine djelovanja uzgajališta najmanje polovica matičnog jata treba biti udomaćena. Ostatak treba biti divlje matično jato slobodno od uzročnika bolesti koje potječe iz održivog ribarstva. Potrebno je provesti obvezan pregled prve i druge generacije prije nego ih se unese u uzgajalište.

Ablacija stapkastih očiju

Zabranjena je.

Maksimalne uzgojne gustoće u uzgajalištu i uzgojna ograničenja

Ličinke: maksimalno 22 post larve/m2

Maksimalna trenutačna biomasa: 240 g/m2

Odjeljak 8.

Mekušci i ježinci

Uzgojni sustavi

Parangali, splavi, pridneni uzgoj, mrežaste vreće, kavezi, podlošci, vrše, bouchot stupovi i ostali sustavi držanja.

Za uzgoj dagnji na splavima, broj pergolara ne smije premašivati jedan po četvornom metru površine. Najveća duljina pergolara ne smije premašivati 20 metara. Stanjivanje pergolara se ne smije odvijati tijekom uzgojnog ciklusa, međutim raspodjela pergolara dopušta se bez povećanja uzgojne gustoće.

Odjeljak 9.

Tropske slatkovodne ribe: mliječnica (Chanos chanos), tilapija (Oreochromis spp.), som (Pangasius spp):

Uzgojni sustavi

Ribnjaci i mrežasti kavezi

Maksimalna uzgojna gustoća

Pangasius: 10 kg/m3

Oreochromis: 20 kg/m3

Odjeljak 10.

Ostale vrste životinja iz akvakulture: ni jedna”


Top