Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32000D0096

2000/96/EZ: Odluka Komisije od 22. prosinca 1999. o zaraznim bolestima koje treba postupno obuhvatiti mrežom Zajednice prema Odluci br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 4015)

SL L 28, 3.2.2000, p. 50–53 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)

⏵Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (CS, ET, LV, LT, HU, MT, PL, SK, SL, BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 25/07/2018; stavljeno izvan snage 32018D0945

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2000/96(1)/oj

15/Sv. 012

HR

Službeni list Europske unije

45

32000D0096

L 028/50

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.12.1999.

ODLUKA KOMISIJE

od 22. prosinca 1999.

o zaraznim bolestima koje treba postupno obuhvatiti mrežom Zajednice prema Odluci br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 4015)

(2000/96/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Odluku br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti u Zajednici (1), a posebno njezin članak 3. točke od (a) do (e),

budući da:

(1)

Prema Odluci br. 2119/98/EZ, uz pomoć Komisije na razini Zajednice treba osnovati mrežu za promicanje suradnje i koordinaciju između država članica, u svrhu poboljšanja sprečavanja i kontrole unutar Zajednice kategorija zaraznih bolesti navedenih u Prilogu toj Odluci. Ta se mreža treba koristiti za epidemiološki nadzor tih bolesti i za uspostavljanje sustava ranog upozorenja i odgovora.

(2)

Što se tiče epidemiološkog nadzora, mrežu treba uspostaviti ostvarenjem, svim odgovarajućim tehničkim sredstvima, trajne uzajamne komunikacije Komisije i struktura i/ili tijela koja su na razini svake države članice nadležna na nacionalnoj razini i čija je zadaća prikupljati informacije vezane uz epidemiološki nadzor zaraznih bolesti.

(3)

Bolesti i zdravstvena pitanja koji su odabrani da ih se obuhvati epidemiološkim nadzorom na razini Zajednice, trebala bi odražavati sadašnje potrebe u Zajednici, posebno dodanu vrijednost nadzora na razini Zajednice.

(4)

Popis za nadzor odabranih bolesti ili zdravstvenih pitanja trebao bi se mijenjati kako dolazi do promjena u prevalenciji bolesti i kao odgovor na izbijanje novih zaraznih bolesti koje predstavljaju prijetnju javnom zdravlju.

(5)

Komisija bi mreži Zajednice trebala pružiti odgovarajuće informacijske alate i istodobno osigurati dosljednost i komplementarnost s relevantnim programima i inicijativama Zajednice.

(6)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 92/117/EEZ od 17. prosinca 1992. o mjerama za zaštitu protiv određenih zoonoza odnosno njihovih uzročnika u životinja i proizvoda životinjskog podrijetla radi sprečavanja izbijanja zaraza i infekcija i trovanja hranom (2), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 1999/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(7)

Ova bi Odluka trebala olakšati integraciju mreže Zajednice osnovane prema Odluci br. 2119/98/EZ s drugim mrežama za brzo uzbunjivanje osnovanima na nacionalnoj razini ili na razini Zajednice, za bolesti i posebna zdravstvena pitanja, koje bi trebale biti uključene u sustav ranog upozorenja i odgovora. U svrhu njezine provedbe, mreža Zajednice bi trebala stoga funkcionirati korištenjem Sustava zdravstvenog nadzora zaraznih bolesti u okviru Europske informacijske mreže za javno zdravlje (Euphin-HSSCD), koja se sastoji od tri komponente:

(a)

sustava ranog upozorenja i odgovora za izvješća o posebnim prijetnjama javnosti koje prenesu tijela nadležna za javno zdravlje svake države članice odgovorna za određivanje mjera koje bi mogle biti potrebne za zaštitu javnog zdravlja;

(b)

razmjene informacija između akreditiranih struktura i tijela država članica relevantnih za javno zdravlje;

(c)

posebne mreže za bolesti koje su odabrane da se epidemiološki nadziru, između akreditiranih struktura i tijela država članica.

(8)

Razvoj novih korisnih tehnologija trebalo bi redovno pratiti i uzeti u obzir za poboljšanje elektroničke razmjene informacija.

(9)

Iz logističkih razloga zarazne bolesti i posebna zdravstvena pitanja odabrana za epidemiološki nazor ne mogu se odmah svi obuhvatiti specijaliziranim aranžmanima nadzorne mreže. Unatoč tome, kako bi se omogućio početak rada mreže Zajednice i stjecanje iskustva, nadležna tijela u državama članicama trebala bi relevantne informacije koje posjeduju širiti putem mreže Zajednice.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 7. Odluke br. 2119/98/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Zarazne bolesti i posebna zdravstvena pitanja koje treba obuhvatiti epidemiološkim nadzorom u okviru mreže Zajednice prema Odluci br. 2119/998/EZ, navedena su u Prilogu I. ovoj Odluci. Nadzor se provodi na ekonomičan način uzimajući u obzir prirodu bolesti, postojeće mreže i dodanu vrijednost Zajednice.

Članak 2.

Kriteriji za izbor bolesti i posebnih zdravstvenih pitanja koje treba obuhvatiti epidemiološkim nadzorom u mreži Zajednice navedeni su u Prilogu II.

Članak 3.

Za potrebe tehničke provedbe ove Odluke, mreža Zajednice u početku funkcionira korištenjem Sustava zdravstvenog nadzora za zarazne bolesti u okviru Europske informacijske mreže za javno zdravlje (Euphin-HSSCD).

Članak 4.

Mreža zajednice uvodi se modifikacijom i integracijom postojećih mreža nadzora koje podržava Zajednica i izgradnjom novih mreža za bolesti koje još nisu obuhvaćene mrežama nadzora. U slučaju kad mali broj slučajeva bolesti ne omogućuje postavljanje specijalizirane nadzorne mreže za tu bolest, informacije o nadzoru unutar mreže Zajednice dijele se na temelju izvješća o slučajevima.

Članak 5.

Definicije slučajeva, priroda i tip podataka za prikupljanje i prijenos, kao i odgovarajuće metode epidemiološkog i mikrobiološkog nadzora određuju se za svaku posebnu nadzornu mrežu integriranu u ili stvorenu za mrežu Zajednice. Definicije slučajeva i metoda nadzora isto se tako određuju i za bolesti za koje se informacije dijele samo putem izvješća o slučajevima.

Članak 6.

Države članice u mreži Zajednice šire relevantne informacije koje posjeduju, a koje je otkrio njihov nacionalni sustav nadzora zaraznih bolesti ili posebnih zdravstvenih pitanja odabranih za epidemiološki nadzor koji još nije obuhvaćen aranžmanima specijalizirane mreže nadzora Zajednice.

Članak 7.

Relevantne informacije o zaraznim bolestima koje nisu navedene u Prilogu I. šire se putem mreže Zajednice u skladu s člankom 4. Odluke br. 2119/98/EZ, kad god se utvrdi da je to potrebno u svrhu zaštite javnog zdravlja u Zajednici.

Članak 8.

U slučaju kad su posebne nadzorne mreže uvedene za zoonoze za koje je obavezan nadzor slučajeva kod ljudi u skladu s Direktivom 92/117/EEZ, taj se nadzor obavlja u skladu s Odlukom br. 2119/98/EZ i takvi podaci, potrebni za primjenu Direktive 92/117/EZ, u potpunosti se stavljaju na raspolaganje u tu svrhu. S tim ciljem i što je više moguće sastavljaju se definicije slučajeva i metode nadzora za humane bolesti i to tako da prikupljeni podaci služe i Direktivi 92/117/EZ.

Članak 9.

Nadležna tijela u državama članicama obavješćuju Komisiju o ostalim bolestima i posebnim zdravstvenim pitanjima za koja se epidemiološki nadzor na razini Zajednice postupno razvija na temelju kriterija navedenih u Prilogu II.

Članak 10.

Ova Odluka proizvodi učinke od 1. siječnja 2000.

Članak 11.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 1999.

Za Komisiju

David BYRNE

Član Komisije

(1)  SL L 268, 3.10.1998., str. 1.

(2)  SL L 62, 15.3.1993., str. 38.

(3)  SL L 210, 10.8.1999., str. 12.

PRILOG I.

1.   ZARAZNE BOLESTI I POSEBNA ZDRAVSTVENA PITANJA KOJE TREBA POSTUPNO OBUHVATITI MREŽOM ZAJEDNICE

1.1.

 Za dolje navedene bolesti/zdravstvena pitanja provest će se nadzor u okviru mreže Zajednice standardiziranim prikupljanjem i analizom podataka, na način koji će biti određen za svaku bolest/zdravstveno pitanje kada se postave posebne nadzorne mreže Zajednice.

2.   BOLESTI

2.1.   Bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem

Difterija

Infekcije hemofilus influencom grupe B

Influenca (gripa)

Ospice

Zaušnjaci

Pertusis (veliki kašalj)

Poliomijelitis

Rubeola

2.2.   Spolno prenosive bolesti

Infekcije klamidijom

Gonokokne infekcije

Infekcije HIV-om

Sifilis

2.3.   Virusni hepatitis

Hepatitis A

Hepatitis B

Hepatitis C

2.4.   Bolesti koje se prenose hranom i vodom te bolesti uzrokovane okolišem

Botulizam

Kampilobakterioza

Kriptosporidioza

Lambliaza (Giardioza)

Infekcija enterohemoragijskom E. coli

Leptospiroza

Listerioza

Salmoneloza

Šigeloza

Toksoplazmoza

Trihinoza

Jersinoza

2.5.   Ostale bolesti

2.5.1.   Bolesti koje se prenose nekonvencionalnim uzročnicima

Zarazne spongioformne encefalopatije, varijacija Creutzfeldt-Jakobsove bolesti

2.5.2.   Bolesti koje se prenose zrakom

Legioneloza

Meningokokna bolest

Pneumokokne infekcije

Tuberkuloza

2.5.3.   Zoonoze (osim onih navedenih u 2.4.)

Bruceloza

Ehinokokoza

Bjesnoća

2.5.4.   Ozbiljne uvezene bolesti

Kolera

Malarija

Kuga

Virusne hemoragične groznice

3.   POSEBNA ZDRAVSTVENA PITANJA

3.1.   Nozokomijalne infekcije

3.2.   Antimikrobna rezistencija

PRILOG II.

Kriterij za izbor zaraznih bolesti posebnih područja koje bi trebalo obuhvatiti epidemiološkim nadzorom unutar mreže

1.

Bolesti koje uzrokuju ili mogu uzrokovati znatni morbiditet i/ili mortalitet u Zajednici, posebno u slučaju kad prevencija bolesti zahtijeva globalan pristup koordinaciji.

2.

Bolesti kod kojih razmjena informacija može osigurati rano upozorenje o prijetnjama javnom zdravlju.

3.

Rijetke i ozbiljne bolesti koje ne bi bile prepoznate na nacionalnoj razini i kod kojih bi povezivanje podataka moglo omogućiti postavljanje hipoteza iz šire baze znanja.

4.

Bolesti za koje postoje učinkovite mjere prevencije koje istodobno znače dobit u smislu zaštite zdravlja.

5.

Bolesti za koje bi usporedba od strane država članica doprinijela ocjeni nacionalnih programa i programa Zajednice.
Top