21978A1024(01)

KONVENCIJA O BUDUĆOJ VIŠESTRANOJ SURADNJI U RIBARSTVU SJEVEROZAPADNOG ATLANTIKA

UGOVORNE STRANKE,

primjećujući da su obalne države sjeverozapadnog Atlantika u skladu s odgovarajućim načelima međunarodnog prava proširile svoju nadležnost nad živim resursima svojih susjednih voda do granica od 200 nautičkih milja od polazišta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora i unutar tih područja ostvaruju suverena prava za potrebe istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i upravljanja tim resursima;

uzimajući u obzir rad Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora na području ribarstva;

želeći promicati očuvanje i optimalno korištenje ribolovnih resursa s područja sjeverozapadnog Atlantika u okviru primjerenom režimu proširene jurisdikcije obalnih država nad ribarstvom i sukladno tome potaknuti međunarodnu suradnju i savjetovanje u pogledu tih ribolovnih resursa,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak I.

1.   Područje na koje se ova Konvencije primjenjuje, dalje u tekstu „područje Konvencije” su vode sjeverozapadnog Atlantskog oceana sjeverno od 35°00′ sjeverne geografske širine i zapadno od linije koja se proteže sjeverno od 35°00′ sjeverne geografske širine i 42°00′ zapadne geografske dužine do 59°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta ide zapadno do 44°00′ zapadne geografske dužine i s tog mjesta sjeverno do obale Grenlanda i voda zaljeva St. Lawrence, Davis Strait i zaljeva Baffin južno od 78°10′ sjeverne geografske širine.

2.   Područje iz ove Konvencije kao „regulatorno područje” je onaj dio područja Konvencije koje leži izvan područja u kojima obalne države imaju ribarstvenu jurisdikciju.

3.   Za potrebe ove Konvencije, „obalna država” dalje u tekstu znači ugovorna stranka koja ima ribarstvenu jurisdikciju nad vodama koje su sastavni dio područja Konvencije.

4.   Ova se Konvencija primjenjuje na sve ribolovne resurse područja Konvencije uz sljedeće iznimke: losos, tunu i iglan, stokove kitova kojima upravlja Međunarodna komisija za kitolov ili svaka nasljedna organizacija, te vrste koje se zadržavaju na dnu epikontinentalnog pojasa, odnosno organizmi koji su na stupnju eksploatacije nepokretni na ili ispod morskog dna ili se ne mogu kretati osim u stalnom fizičkom kontaktu s morskim dnom ili podzemnim slojem.

5.   Smatra se da ništa u ovoj Konvenciji ne utječe na ili dovodi u pitanje stajališta ili zahtjeve svake ugovorne stranke u vezi s unutrašnjim vodama, teritorijalnim morem ili ograničenjima ili opsegu jurisdikcije svake stranke nad ribarstvom; ili utječe na ili dovodi u pitanje stavove ili stajališta svake ugovorne stranke u vezi pravom mora.

Članak II.

1.   Ugovorne strane suglasne su uspostaviti i očuvati međunarodnu organizaciju čiji je cilj putem savjetovanja i suradnje doprinijeti optimalnom korištenju, racionalnom upravljanju i očuvanju ribolovnih resursa područja Konvencije. Ova je organizacija poznata kao Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, dalje u tekstu „Organizacija” i obavlja zadaće utvrđene ovom Konvencijom.

2.   Organizacija se sastoji od:

3.   Organizacija ima pravnu osobnost i u odnosima s drugim međunarodnim organizacijama i na državnim područjima ugovornih stranaka uživa takav pravni položaj koji joj može biti potreban za obavljanje svojih zadaća i postizanje svojih ciljeva. Imuniteti i povlastice koje Organizacija i njezini službenici uživaju na državnom području ugovorne stranke podliježu sporazumu između Organizacije i dotične ugovorne stranke.

4.   Sjedište organizacije je u Dartmouthu, Nova Škotska, Kanada ili na drugom mjestu o kojem Opće vijeće donese odluku.

Članak III.

1. Zadaće Općeg vijeća su:

Članak IV.

1.   Svaka ugovorna stranka je član Općeg vijeća i imenuje u Vijeće najviše tri predstavnika koje na svim njegovim sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

2.   Opće vijeće bira predsjednika i potpredsjednika, od kojih svaki služi dvogodišnji mandat i ima pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik je predstavnik ugovorne stranke koja je član Komisije za ribarstvo, a predsjednik i potpredsjednik su predstavnici različitih ugovornih stranaka.

3.   Predsjednik je predsjednik Organizacije i njezin glavni predstavnik.

4.   Predsjednik Općeg vijeća saziva redovitu godišnju sjednicu Organizacije na mjestu koje odredi Opće vijeće, a to je obično u Sjevernoj Americi.

5.   Svaku sjednicu Općeg vijeća, osim godišnje sjednice, može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onome mjestu koje predsjednik odredi, na zahtjev ugovorne stranke i uz suglasnost druge ugovorne stranke.

6.   Opće vijeće može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnima radi izvršavanja svojih dužnosti i zadaća.

Članak V.

1.   Svaka ugovorna stranka ima jedan glas u postupcima Općeg vijeća.

2.   Osim ako je drukčije predviđeno, odluke Općeg vijeća donose se većinom glasova svih prisutnih ugovornih stranaka i glasovanjem za ili protiv, pod uvjetom da se neće pristupiti glasovanju ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine ugovornih stranaka.

3.   Opće vijeće usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje svojih zadaća.

4.   Opće vijeće ugovornim strankama podnosi godišnje izvješće o aktivnostima Organizacije.

Članak VI.

1.   Zadaće Znanstvenog vijeća su:

2.   Zadaće Znanstvenog vijeća mogu se prema potrebi izvršiti u suradnji s drugim javnim ili privatnim organizacijama koji imaju srodne ciljeve.

3.   Ugovorne stranke prosljeđuju Znanstvenom vijeću sve dostupne statističke i znanstvene podatke koje Vijeće zahtijeva za potrebe ovog članka.

Članak VII.

1.   Na zahtjev obalne države, Znanstveno vijeće razmatra i izvješćuje o svim pitanjima vezanim uz znanstvenu osnovu za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa u vodama pod ribarstvenom jurisdikcijom te obalne države unutar područja Konvencije.

2.   Uz savjetovanje sa Znanstvenim vijećem obalna država utvrđuje nadležnosti radi razmatranja svih pitanja koje se odnose na Vijeće sukladno stavku 1. Te nadležnosti uključuju, zajedno sa svim drugim pitanjima koja se smatraju prikladnim, sljedeće nadležnosti koje su primjenjive:

Članak VIII.

Znanstveno vijeće razmatra i izvješćuje o svakom pitanju koje upućuje Komisija o ribarstvu u vezi sa znanstvenim pretpostavkama za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa unutar regulatornog područja te uzima u obzir nadležnosti Komisije o ribarstvu utvrđene u vezi s tim pitanjem.

Članak IX.

1.   Svaka ugovorna stranka je član Znanstvenog vijeća i imenuje za Vijeće svoje vlastite predstavnike koje na svim njegovim sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

2.   Znanstveno vijeće bira predsjednika i potpredsjednika, od kojih svaki služi dvogodišnji mandat i ima pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik je predstavnik ugovorne stranke koja je član Komisije za ribarstvo, a predsjednik i potpredsjednik su predstavnici različitih ugovornih stranaka.

3.   Svaku sjednicu Znanstvenog vijeća, osim godišnje sjednice sazvane prema članku IV., može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onome mjestu koje predsjednik odredi, na zahtjev obalne države ili na zahtjev ugovorne stranke uz suglasnost druge ugovorne stranke.

4.   Znanstveno vijeće može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnim radi izvršenja svojih dužnosti i zadaća.

Članak X.

1.   Znanstveni savjeti koje Znanstveno vijeće pruža sukladno ovoj Konvenciji utvrđuju se konsenzusom. Ako se konsenzus ne može postići, Vijeće navodi u svom izvješću sva stajališta iznesena o pitanjima koja se razmatraju.

2.   Odluke Znanstvenog vijeća u vezi s izborom službenika, donošenjem i izmjenama pravila i ostalih pitanja u vezi s organizacijom, donose se većinom glasova svih prisutnih ugovornih stranaka i glasovanjem za ili protiv, i u tu svrhu svaka ugovorna stranka ima jedan glas. Neće se pristupiti glasovanju ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine ugovornih stranaka.

3.   Znanstveno vijeće usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje svojih zadaća.

Članak XI.

1.   Komisija za ribarstvo, dalje u tekstu „Komisija” odgovorna je za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa regulatornog područja u skladu s odredbama ovog članka.

2.   Komisija može donijeti prijedloge za zajedničke akcije ugovornih stranaka namijenjene postizanju optimalnog korištenja ribolovnih resursa regulatornog područja. Razmatrajući takve prijedloge, Komisija uzima u obzir sve relevantne podatke ili savjete dobivene od Znanstvenog vijeća.

3.   U izvršavanju svojih zadaća prema stavku 2., Komisija nastoji osigurati sukladnost između:

Odgovarajuća obalna država i Komisija na odgovarajući način promiču koordinaciju takvih prijedloga, mjera i odluka. Svaka obalna država izvješćuje Komisiju o svojim mjerama i odlukama donesenima za potrebe ovog članka.

4.   Prijedlozi koje je Komisije donijela za raspodjelu ulova u regulatornom području uzimaju u obzir interese članova Komisije čija su plovila tradicionalno ribarila u tom području i prilikom raspodjele ulova u području Grand Banksa i Flemish Capa, članovi Komisije posebno vode računa o ugovornoj stranci čije obalne zajednice prvenstveno ovise o ribolovu za stokove koji se odnose na navedene ribolovne obale i koja je poduzela značajne napore za osiguranje očuvanja takvih stokova putem međunarodnih mjera, posebno osiguravanjem nadzora i pregleda međunarodnog ribarstva na tim obalama prema međunarodnom planu zajedničke provedbe.

5.   Komisija može također usvojiti prijedloge za međunarodne mjere kontrole i provedbe u okviru regulatornog područja za potrebe osiguranja primjene ove Konvencije unutar tog područja i važećih mjera koje iz nje proizlaze.

6.   Svaki prijedlog koji Komisija usvoji izvršni tajnik prosljeđuje svim ugovornim strankama, navodeći datum slanja za potrebe stavka 1. članka XII.

7.   Pridržavajući se odredaba članka XII., svaki prijedlog koji Komisija usvoji prema ovom članku postaje mjera obvezna za sve ugovorne stranke koja stupa na snagu na datum koji je utvrdila Komisija.

8.   Komisija može uputiti Znanstvenom vijeću svako pitanje vezano uz znanstvenu osnovu za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa u regulatornom području i navodi nadležnosti Komisije o ribarstvu za razmatranje tog pitanja.

9.   Komisija može privući pozornost nekog ili svih članova Komisije o svim pitanjima koja se odnose na ciljeve i svrhe ove Konvencije u regulatornom području.

Članak XII.

1.   Ako neki član Komisije podnese izvršnom tajniku prigovor na prijedlog u roku od 60 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti o prijedlogu izvršnog tajnika, prijedlog ne postaje obvezujuća mjera za ugovorne stranke do isteka 40 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti o tom prigovoru. Nakon toga neki drugi član Komisije može slično tome uložiti prigovor prije isteka dodatnog 40-dnevnog razdoblja ili u roku od 30 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti ugovornim strankama o svim prigovorima podnesenim u navedenom dodatnom 40-dnevnom razdoblju, ovisno o tome što je kasnije. Tada prijedlog postaje mjera obvezujuća za sve ugovorne stranke, osim za one koje su podnijele prigovor na kraju produljenog razdoblja ili razdoblja za podnošenje prigovora. Ako je, međutim, na kraju tog produljenog roka većina članova Komisije podnijela i nastavila s prigovorima, prijedlog ne postaje obvezujuća mjera, osim ako se neki ili svi članovi Komisije unatoč tome međusobno dogovore da će ih on obvezivati na dogovoreni datum.

2.   Svaki član Komisije koji je uložio prigovor na prijedlog može u svakom trenutku povući navedeni prigovor, a prijedlog odmah postaje mjera koja obvezuje takvog člana, podložno postupku prigovora predviđenog ovim člankom.

3.   U svakom trenutku nakon isteka jedne godine od datuma na koji mjera stupa na snagu, svaki član Komisije može dati izvršnom tajniku obavijest o svojoj namjeri da ih ta mjera ne obvezuje, i ako se ta obavijest ne povuče, mjera prestaje obvezivati tog člana na kraju jedne godine od datuma primitka obavijesti izvršnog tajnika. U svakom trenutku nakon što je mjera prestala obvezivati člana Komisije prema ovom stavku, mjera prestaje obvezivati svakog drugog člana Komisije nakon datuma obavijesti koju izvršni tajnik primi o njegovoj namjeri da ga ta mjera ne obvezuje.

4.   Izvršni tajnik odmah izvješćuje svaku ugovornu stranku o:

Članak XIII.

1.   Opće vijeće na svojem godišnjem zajedanju ispituje i utvrđuje članstvo Komisije i sastoji se od:

2.   Svaki član Komisije imenuje za Komisiju najviše tri predstavnika koje na sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

3.   Svaka ugovorna stranka koja nije član Komisije može sudjelovati na sjednicama Komisije kao promatrač.

4.   Komisija bira predsjednika i zamjenika, od koji oba služe dvogodišnji mandat i imaju pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik i zamjenik su predstavnici različitih članova Komisije.

5.   Svaku sjednicu Komisije, osim godišnje sjednice sazvane sukladno članku IV., može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onom mjestu koje odredi predsjednik, na zahtjev nekog člana Komisije.

6.   Komisija može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnima radi izvršavanja svojih dužnosti i zadaća.

Članak XIV.

1.   Svaki član Komisije ima jedan glas u postupcima Komisije.

2.   Odluke Komisije donose se većinom glasova svih prisutnih članova Komisije i glasovanjem za ili protiv, pod uvjetom da se neće glasovati ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine članova Komisije.

3.   Komisija usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje zadaća.

Članak XV.

1.   Tajništvo pruža usluge organizaciji u izvršavanju njezinih dužnosti i zadaća.

2.   Glavni upravni službenik tajništva je izvršni tajnik kojeg Opće vijeće imenuje sukladno onim postupcima i pod onim uvjetima koje ono odredi.

3.   Izvršni tajnik imenuje osoblje tajništva u skladu s pravilima i postupcima koje određuje Opće vijeće.

4.   Podložno općem nadzoru Općeg vijeća, izvršni tajnik ima punomoć i nadležnost nad osobljem tajništva i obavlja one ostale zadaće koje Opće vijeće propisuje.

Članak XVI.

1.   Svaka ugovorna stranka plaća troškove vlastitog izaslanstva na svim sjednicama koje se održavaju sukladno ovoj Konvenciji.

2.   Opće vijeće donosi godišnji proračun za organizaciju.

3.   Komisija utvrđuje doprinose koji duguje svaka ugovorna stranka u okviru godišnjeg proračuna na sljedećoj osnovi:

Gore navedeni nominalni ulovi su prijavljeni ulovi vrsta navedenih u Prilogu I., koji predstavlja sastavni dio ove Konvencije.

4.   Izvršni tajnik izvješćuje svaku ugovornu stranku o doprinosu koji ta stranka duguje, obračunatom u skladu sa stavkom 3. ovog članka i nakon čega svaka ugovorna stranka što je prije moguće organizaciji plaća svoje doprinose.

5.   Doprinosi su plativi u valuti zemlje u kojoj se sjedište organizacije nalazi, osim ako Opće vijeće ne odluči drukčije.

6.   Podložno stavku 11. ovog članka, Opće vijeće na svojoj prvoj sjednici odobrava proračun za bilancu prve financijske godine u kojoj organizacija funkcionira, a izvršni tajnik šalje ugovornim strankama preslike tog proračuna zajedno s obavijestima o odgovarajućim doprinosima.

7.   Za sljedeće financijske godine, izvršni tajnik podnosi nacrte godišnjeg proračuna svakoj ugovornoj stranci, zajedno s planom proračuna najmanje 60 dana prije godišnjeg zasjedanja organizacije na kojoj se pitanja proračuna razmatraju.

8.   Ugovorna stranka koja pristupa ovoj Konvenciji tijekom financijske godine, za tu financijsku godinu doprinosi u dijelu doprinosa izračunatog u skladu s odredbama ovog članka, koji je razmjeran broju cijelih mjeseci preostalih u godini.

9.   Ugovorna stranka koja nije platila svoje doprinose za dvije uzastopne godine ne uživa nikakvo pravo glasovanja i ulaganja prigovora sukladno ovoj Konvenciji sve dok ne ispuni svoje obveze, osim ako Opće vijeće ne odluči drukčije.

10.   Financijska pitanja organizacije revidiraju jednom godišnje vanjski revizori koje izabire Opće vijeće.

11.   Ako Konvencija stupa na snagu 1. siječnja 1979., odredbe Priloga II., koji predstavlja sastavni dio ove Konvencije, primjenjuju se umjesto odredaba stavka 6.

Članak XVII.

Ugovorne stranke suglasne su poduzeti mjere pri čemu uključuju nametanje primjerenih sankcija za kršenja, koje mogu biti potrebne da učine važećima odredbe ove Konvencije i provedu sve mjere koje postaju obvezujuće sukladno stavku 7. članka XI. i sve mjere koje su na snazi sukladno članku XXIII. Svaka ugovorna stranka Komisiji šalje godišnje izvješće o aktivnostima poduzetim u te svrhe.

Članak XVIII.

Ugovorne stranke suglasne su zadržati na snazi i provoditi unutar regulatornog područja plan zajedničke međunarodne provedbe kako je primjenjiv sukladno članku XXIII. ili kako je izmijenjen mjerama iz stavka 5. članka XI. Ovaj plan uključuje odredbe za uzajamna prava ukrcaja i iskrcaja i inspekcije ugovornih stranaka i za pokretanje postupka i kazne države zastave na temelju dokaza koji proizlaze iz takvih ukrcaja i iskrcaja i inspekcija. Izvješće o takvim kaznenim progonima i nametnutim sankcijama uključuje se u godišnje izvješće iz članka XVII.

Članak XIX.

Ugovorne stranke suglasne su privući pozornost svake države koja nije stranka ove Konvencije o svakom pitanju vezanom uz ribolovne aktivnosti u regulatornom području državljana ili plovila te države za koje se čini da negativno utječu na ostvarivanje ciljeva ove Konvencije. Ugovorne stranke su nadalje suglasne prema potrebi poduzeti korake radi uklanjanja negativnih učinaka.

Članak XX.

1.   Područje Konvencije dijeli se na znanstvena i statistička podpodručja, divizije i poddivizije čije su granice one utvrđene u Prilogu III. ovoj Konvenciji.

2.   Na zahtjev Znanstvenog vijeća, Opće vijeće može dvotrećinskom većinom glasova svih ugovornih stranaka, ako to smatra potrebnim u znanstvene i statističke svrhe, izmijeniti granice znanstvenih i statističkih potpodručja, divizija i poddivizija navedenih u Prilogu III., pod uvjetom da se svaka obalna država koja ima ribarstvenu jurisdikciju u svakom dijelu zahvaćenog područja slaže s takvim postupkom.

3.   Na zahtjev Komisije za ribarstvo i nakon savjetovanja sa Znanstvenim vijećem, Opće vijeće može dvotrećinskom većinom glasova svih ugovornih stranaka podijeliti regulatorno područje na primjerene regulatorne divizije i poddivizije, ako to smatra potrebnim za potrebe upravljanja. Oni se mogu naknadno izmijeniti u skladu s istim postupkom. Granice takvih divizija i poddivizija definiraju se u Prilogu III.

4.   Prilog III. ovoj Konvenciji bilo u svojim sadašnjim ili povremeno izmijenjenim okvirima sukladno ovom članku predstavlja sastavni dio ove Konvencije.

Članak XXI.

1.   Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije koje Opće vijeće razmatra i postupa prema njima na godišnjoj ili izvanrednoj sjednici. Svaka predložena izmjena a šalje se izvršnom tajniku najmanje 90 dana prije sjednice na kojoj se predlaže postupanje prema njima, a izvršni tajnik prijedlog odmah upućuje svim ugovornim strankama.

2.   Donošenje predloženih izmjena Konvencije od strane Općeg vijeća zahtijeva tročetvrtinsku većinu glasova svih ugovornih stranaka. Tekst svih predloženih izmjena depozitar šalje svim ugovornim strankama.

3.   Izmjena proizvodi učinke za sve ugovorne stranke 120 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o primitku pisane obavijesti o odobrenju svih ugovornih stranaka tročetvrtinskom većinom, osim ako neka druga ugovorna stranka obavijesti depozitara da ulaže prigovor na izmjenu u roku od 90 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o takvom primitku, u kojem slučaju izmjena ne proizvodi učinke za niti jednu ugovornu stranku. Svaka ugovorna stranka koja je uložila prigovor na izmjenu može u svakom trenutku povući svoj prigovor. Ako su svi prigovori na izmjenu povučeni, izmjena proizvodi učinke za sve ugovorne stranke 120 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o primitku zadnjeg povlačenja.

4.   Svaka stranka koja postane ugovorna stranka ove Konvencije nakon donošenja izmjene u skladu sa stavkom 2. ovog članka. smatra se da je odobrila navedenu izmjenu.

5.   Depozitar odmah obavješćuje ugovorne stranke o primitku obavijesti o odobrenju izmjena, o primitku obavijesti o prigovoru ili povlačenju prigovora i o stupanju na snagu izmjena.

Članak XXII.

1.   Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje u Ottawi do 31. prosinca 1978. za stranke zastupljene na Diplomatskoj konferenciji o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeverozapadnog Atlantika, održanoj u Ottawi od 11. listopada do 21. listopada 1977. Nakon toga je otvorena za pristupanje.

2.   Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju potpisnika, a instrumenti ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja polažu se kod vlade Kanade, navedene u ovoj Konvenciji kao „depozitar”.

3.   Ova Konvencija stupa na snagu na prvi dan siječnja nakon polaganja instrumenata ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja najmanje šest potpisnika, od kojih najmanje jedan potpisnik ima ribarstvenu jurisdikciju u vodama koje su sastavni dio područja Konvencije.

4.   Svaka stranka koja nije potpisala ovu Konvenciju može joj pristupiti obaviješću u pisanom obliku upućenom depozitaru. Pristupanja koje je depozitar primio prije datuma stupanja na snagu ove Konvencije proizvode učinke na dan stupanja na snagu ove Konvencije. Pristupanja koje je depozitar primio nakon datuma stupanja na snagu ove Konvencije proizvode učinke na datum kada ih je depozitar primio.

5.   Depozitar obavješćuje sve potpisnike i sve stranke pristupnice o svim položenim ratifikacijama, prihvaćanjima ili odobrenjima i primljenim pristupanjima.

6.   Depozitar saziva prvi sastanak organizacije koji će se održati najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Konvencije i priopćuje privremeni dnevni red svakoj ugovornoj stranci najmanje mjesec dana prije datuma sastanka.

Članak XXIII.

Nakon stupanja na snagu ove Konvencije, svaki prijedlog koji je poslan ili se primjenjuje do roka iz članka VIII. Međunarodne konvencije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, 1949., („ICNAF Konvencija”) i ovisno o odredbama ICNAF Konvencije, odmah postaje mjera obvezujuća za svaku ugovornu stranku u vezi s regulatornim područjem ako je prijedlog proizveo učinke prema ICNAF Konvenciji ili u trenutku kada počinje proizvoditi učinke koji iz nje proizlaze. Podložno stavku 3. članka XII., svaka takva mjera ostaje obvezujuća za svaku ugovornu stranku do trenutka njezinog isteka ili zamjene mjerom koja je postala obvezujuća sukladno članku XI. ove Konvencije, pod uvjetom da nijedna takva zamjena neće proizvoditi učinke prije nego ova Konvencija bude na snazi godinu dana.

Članak XXIV.

1.   Svaka ugovorna stranka može istupiti iz Konvencije 31. prosinca svake godine davanjem obavijesti na dan ili prije 30. lipnja depozitaru koji preslike te obavijesti prosljeđuje ostalim ugovornim strankama.

2.   Svaka druga ugovorna stranka može nakon toga istupiti iz Konvencije istog 31. prosinca priopćenjem depozitaru u roku od mjesec dana od primitka preslike obavijesti o istupanju dane sukladno stavku 1. ovog članka.

Članak XXV.

1.   Izvornik Konvencije polaže se kod vlade Kanade, koja svim potpisnicima i svim strankama pristupnicama šalje ovjerene preslike.

2.   Depozitar registrira Konvenciju kod tajništva Ujedinjenih naroda.

U potvrdu toga niže potpisani, valjano ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

PRILOG I. KONVENCIJI

Popis vrsta za određivanje nominalnog ulova koji se koristi u izračunu godišnjeg proračuna sukladno članku XVI.

PRILOG II. KONVENCIJI

Prijelazni financijski mehanizmi

Dodatak Prilogu II. Konvenciji

PRILOG III. KONVENCIJI

Znanstvena i statistička potpodručja, divizije i poddivizije

Znanstvena i statistička potpodručja, divizije i poddivizije predviđeni člankom XX. ove Konvencije su kako slijedi: