19.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 282/53

(1)

Komisija je 2010. obaviještena da je Nizozemska provela mjeru potpore za profesionalni nogometni klub MVV iz Maastrichta. Ona je 2010. i 2011. zaprimila pritužbe i u vezi s mjerama u korist drugih profesionalnih nogometnih klubova u Nizozemskoj, odnosno kluba Willem II. u Tilburgu, FC Den Bosch u 's-Hertogenboschu, PSV u Eindhovenu i NEC u Nijmegenu. Nizozemska je 2. rujna 2011. dostavila Komisiji dodatne informacije o mjeri koja se odnosi na klub MVV.

(2)

Dopisom od 6. ožujka 2013., Komisija je obavijestila Nizozemsku da je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora u vezi s mjerama u korist klubova Willem II., NEC, MVV, PSV i FC Den Bosch.

(3)

Odluka Komisije o pokretanju postupka (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka” objavljena je u Službenom listu Europske unije  (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na predmetne mjere.

(4)

Nizozemska je dopisima od 31. svibnja 2013. i 12. studenoga 2013. dostavila opažanja u okviru postupka koji se odnosi na mjeru u korist kluba MVV. Nizozemska je također odgovorila na zahtjev za dodatne informacije dopisom od 26. ožujka 2014. Dana 13. lipnja 2014. održan je sastanak između službi Komisije i općine Maastricht, nakon kojeg je slijedio dopis Nizozemske od 30. srpnja 2014.

(5)

Komisija nije zaprimila opažanja zainteresiranih strana u vezi s mjerama u korist kluba MVV.

(6)

Nakon odluke o pokretanju postupka i u dogovoru s Nizozemskom, pokrenute su odvojene istrage za različite klubove. Istražni postupak koji se odnosi na MVV evidentiran je pod brojem predmeta SA.41612.

(7)

Nacionalni nogometni savez Koninklijke Nederlandse Voetbal Bond (dalje u tekstu: „KNVB”) krovna je organizacija za profesionalna i amaterska nogometna prvenstva. Profesionalni nogomet u Nizozemskoj organiziran je kao sustav od dvije lige. U sezoni 2014./2015. sastojao se od 38 klubova od kojih ih je 18 igralo u prvoj ligi (eredivisie), a 20 u drugoj ligi (eerste divisie).

(8)

Maastrichtse Voetbal Vereniging, koji se od 2010./2011. zove Maatschappelijke Voetbal Vereniging Maastricht (dalje u tekstu: „MVV”) osnovan je 1908. i svoje utakmice kod kuće igra na nogometnom stadionu De Geusselt u Maastrichtu. Klub MVV prešao je 2000. iz prve lige u drugu ligu. Nije igrao na europskom natjecanju od 1970.

(9)

Klub MVV ima pravni oblik zaklade, Stichting MVV. Prema informacijama koje je dostavila Nizozemska, klub MVV malo je poduzeće (3). U sezoni 2009./2010. imao je 38 zaposlenika, a u sezoni 2010./2011. 35 zaposlenika. Njegov promet i ukupna bilanca obje su godine bili znatno ispod 10 milijuna EUR.

(10)

U prvom tromjesečju 2010. općina Maastricht (dalje u tekstu: „općina”) postala je svjesna da se klub MVV nalazi u ozbiljnim financijskim teškoćama. Njegova dugovanja povećala su se na 6,5 milijuna EUR. Od tog iznosa 1,7 milijuna EUR dugovao je samoj općini u obliku podređenog kredita. Navijači, trgovačka društva i sponzori pokrenuli su u travnju 2010. inicijativu za sprječavanje stečaja kluba MVV (dalje u tekstu: „Initatiefgroup MVV Maastricht”). Ta inicijativa uključivala je poslovni plan za sanaciju financijskog stanja kluba MVV i za pretvaranje kluba MVV u održivi profesionalni nogometni klub. Općina se pridržavala tog plana. U svibnju 2010., kao dio sporazuma između vjerovnika, ali ne u okviru službene obustave postupka plaćanja, općina se odrekla svog potraživanja od 1,7 milijuna EUR. Također je kupila stadion i teren za treniranje kojim se koristio samo MVV, ali je bio u vlasništvu treće strane (zaklade Stichting Stadion Geusselt) na temelju transakcije koja je uključivala dugoročni kredit u iznosu od 1,85 milijuna EUR. Cijena se temeljila na vanjskom izvješću o procjeni vrijednosti.

(11)

Nizozemska nije u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora Komisiji prijavila da se namjerava odreći potraživanja od 1,7 milijun EUR od kluba MVV i kupiti nogometni stadion i teren za treniranje za 1,85 milijuna EUR.

(12)

Komisija je u odluci o pokretanju postupka donijela preliminarni zaključak da je općina uporabom državnih sredstava osigurala selektivnu prednost klubu MVV i stoga je nogometnom klubu pružila potporu. Komisija je smatrala da je odluka o obje mjere donesena zajedno i da su blisko povezane. Komisija je također zauzela stav da bi se mjerama potpore profesionalnim nogometnim klubovima moglo narušiti tržišno natjecanje i da bi one mogle utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U pogledu opraštanja duga prema općini, Komisija nije mogla zaključiti na temelju dostupnih informacija da je ponašanje općine bilo ponašanje uobičajenog vjerovnika u tržišnom gospodarstvu. Kada je riječ o kupnji stadiona i terena za treniranje od treće strane, Komisija nije mogla zaključiti, budući da nije postojao vjerodostojan poslovni plan utvrđen prije kupnje, da je općina postupila kao uobičajeni subjekt u tržišnom gospodarstvu. Naposljetku, Komisija je zatražila detaljne informacije o izjavama u općinskom vijeću da će treća strana (zaklada Stadium De Geusselt) prenijeti prihod od kupnje stadiona na pokrivanje povlaštenih dijelova dugova kluba MVV, na primjer doprinosa za mirovine i poreza.

(13)

Komisija napominje da je klub MVV bio u teškoj financijskoj situaciji nekoliko godina prije 2010. U sezoni 2007./2008. ostvario je gubitak od 0,15 milijuna EUR i imao je negativni vlasnički kapital (minus 2,7 milijuna EUR). U sezoni 2008./2009. ostvario je gubitak od 1,1 milijun EUR i negativni vlasnički kapital od minus 3,8 milijuna EUR. Do ožujka 2010. nastali su dodatni gubici u iznosu od 1,3 milijuna EUR i vlastiti kapital smanjio se na minus 5,17 milijuna EUR. U travnju 2010. klub MVV više nije mogao isplaćivati plaće i ostale tekuće rashode i zaista je bio na rubu stečaja.

(14)

Na osnovu toga Komisija je u odluci o pokretanju postupka napomenula da je klub MVV bio u financijskim teškoćama kada mu je dodijeljena potpora. Kako bi ocijenila spojivost potpore u skladu sa Smjernicama iz 2004. o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (4) (dalje u tekstu: „Smjernice”), Komisija je zatražila informacije o ispunjenju svih zahtjeva iz Smjernica.

(15)

Komisija nije mogla provjeriti jesu li ispunjeni svi uvjeti iz točaka 34. – 37. Smjernica u vezi s prirodom plana restrukturiranja i njegovim izvršenjem. Komisija također nije mogla provjeriti jesu li poduzete odgovarajuće kompenzacijske mjere u smislu točaka 38. – 42. Smjernica. Dalje je trebalo dokazati da je potpora ograničena na najmanju razinu, da je sam korisnik platio primjereni vlastiti doprinos svome restrukturiranju i da će se poštovati načelo jednokratne dodjele.

(16)

U pogledu mjera za klub MVV, Nizozemska se nije složila da te mjere čine državnu potporu. Nizozemska je smatrala da je općina, koja je imala podređeno potraživanje prema trgovačkom društvu na rubu stečaja, djelovala u skladu s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu odrekavši se svog potraživanja 2010. Ona je izjavila da bi već sam službeni zahtjev vjerovnika za pokretanje stečajnog postupka pokrenuo automatski stečaj. Nizozemska tvrdi da, u slučaju stečaja kluba MVV, općina u svakom slučaju vjerojatno ne bi ostvarila povrat niti jednog dijela svog podređenog duga. Potraživanje je bilo podređeno i stoga nižeg ranga o potraživanja u iznosu od 3 milijuna EUR (povlaštena (preferente) i neosigurana (concurrente) potraživanja drugih vjerovnika). Nizozemska je tvrdila da stoga ne postoji vjerojatnost da će dobiti nadoknadu iznosa kredita i da su čak i vjerovnici povlaštenih i neosiguranih potraživanja bili voljni odreći se svojih potraživanja u okviru općeg plana restrukturiranja. Istodobno, da se općina nije odrekla svog potraživanja u svibnju 2010. i da je time pokrenula službeni stečajni postupak, postojao je rizik da će klub MVV izgubiti svoju dozvolu za igranje profesionalnog nogometa u skladu s pravilima KNVB-a. Ta se dozvola ne bi mogla prenijeti na drugi klub.

(17)

Kada je riječ o kupnji stadiona De Geusselt i objekata za treniranje kojima se koristi klub MVV, Nizozemska je tvrdila da su oni kupljeni po vrijednosti koju su utvrdili vanjski stručnjaci i da je stoga u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Ta evaluacija sastojala se od procjene vrijednosti prava na dugotrajno davanje u najam i vrijednosti zgrada na zemljištu. Nizozemska je također istaknula strateški položaj stadiona u Maastricthu i interese općine u pogledu opsežnog razvoja općine u dijelu grada De Geusselt u kojem se nalaze stadion i teren za treniranje.

(18)

S druge strane, Nizozemska je tvrdila da čak i ako se bude smatralo da se mjerama osigurala selektivna prednost klubu MVV, njima se ne bi narušilo tržišno natjecanje niti bi se utjecalo na trgovinu između država članica. Nizozemska je istaknula loši položaj kluba MVV u nacionalnom profesionalnom nogometu zbog čega nije postojala vjerojatnost da će sudjelovati u prvenstvima na europskoj razini. Također je navedeno da Komisija nije dokazala da bi se potporom klubu MVV narušilo tržišno natjecanje ili utjecalo na trgovinu na bilo kojem od tržišta navedenih u odluci o pokretanju postupka.

(19)

Nizozemska je dodatno tvrdila da mjere moraju biti spojive s unutarnjim tržištem da bi se mogle smatrati državnom potporom. Te su tvrdnje bile, prvo, utemeljene na Smjernicama i, drugo, na procjeni sukladnosti izvršenoj izravno na temelju članka 107. stavka 3. točaka (c) i (d) Ugovora.

(20)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora državna potpora je svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama. Uvjeti propisani u članku 107. stavku 1. Ugovora kumulativni su i stoga moraju biti ispunjeni svi uvjeti da bi se mjera mogla smatrati državnom potporom.

(21)

Na temelju odluke o pokretanju postupka, Komisija je ocijenila odluku općine od 25. svibnja 2010. da se odrekne podređenog potraživanja od 1,7 milijuna EUR prema klubu MVV i da kupi stadion De Geusselt i objekte za trening kluba MVV za 1,85 milijuna EUR. Nizozemska tvrdi da su obje mjere u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu (MEOP) te da se stoga ne bi trebalo smatrati da uključuju državnu potporu.

(22)

Komisija smatra – u skladu s mjerodavnom sudskom praksom (5) – da postoji nužna i neraskidiva veza između dviju mjera. Da bi mogla donijeti svoj zaključak, Komisija je uzela u obzir kronologiju predmetnih mjera, njihovu svrhu i situaciju kluba MVV u trenutku kada je općina donijela odluku da mu pruži potporu (6). Komisija prvo napominje da su obje mjere predstavljene zajedno i da se o njima odlučilo na istom sastanku općinskog vijeća 25. svibnja 2010. Svrha obje mjere bila je osigurati sanaciju kluba MVV u neposrednoj budućnosti i obje su razmatrane – u jednom prijedlogu – kao dio stajališta općine o planu sanacije koji je razvio Initiatiefgroep MVV Maastricht. Stoga je stajalište Komisije da su mjere blisko povezane u pogledu svrhe i situacije kluba MVV u tom trenutku, odnosno, da se objema nastoji osigurati sanacija kluba MVV zbog njegove nesigurne financijske situacije.

(23)

Općina je odlučila o obje mjere i one imaju financijski utjecaj na tu općinu (iznose 3,55 milijuna EUR). One stoga uključuju uporabu državnih sredstava i Nizozemska taj zaključak nije osporila. Državna sredstva mogu se prenositi na različite načine, izravnim bespovratnim sredstvima, kreditima, jamstvima, izravnim ulaganjima u kapital poduzeća i davanjima u naravi. Odricanje od državnih potraživanja i ulaganje pod uvjetima koji nisu tržišni uvjeti također čini prijenos državnih sredstava.

(24)

Nadalje, Nizozemska i općina tvrde da je općina postupala u skladu s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu u pogledu odricanja od potraživanja i u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu u pogledu kupnje stadiona i objekata za treniranje te da stoga nije osigurala neopravdanu gospodarsku prednost klubu MVV. Komisija se ne slaže s tim stajalištem iz sljedećih razloga.

(25)

Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države. Kao bi se ocijenilo je li ta prednost neopravdana, financijsko stanje poduzetnika nakon mjere uspoređuje se s financijskim stanjem koje bi nastalo da mjera nije uvedena. Nije sporno da se financijsko stanje kluba MVV znatno poboljšalo primjenom mjera koje su predmet istrage.

(26)

Mjerama koje su donijeli općina i ostali važni vjerovnici omogućilo se klubu MVV da očisti svoju bilancu. Komisija napominje da su se i drugi važni vjerovnici kluba MVV, odnosno oni s potraživanjima većima od 150 000 EUR, odrekli svojih potraživanja, dok su se manji vjerovnici odrekli dijela svojih potraživanja. Te mjere, kojima je ostvareno odricanje od 2,25 milijuna EUR potraživanja privatnih stranaka, kao i mjere općine, nisu provedene u kontekstu službene obustave postupka plaćanja. Nepostojanje službenog okvira razlog je zašto na kraju manjina vjerovnika s potraživanjima od 145 347 EUR nije sudjelovala u mjeri odricanja iako su neki od njih to obećali učiniti. Komisija također primjećuje da druga potraživanja od kojih su se stranke odrekle nisu bila podređene prirode kao potraživanje općine. Nizozemska tvrdi da nepostojanje službenog postupka nije imalo bitan utjecaj u smislu toga da je rezultat postupka rješavanja dugova za općinu bio jednak rezultatu koji bi nastao u slučaju službene obustave postupka plaćanja, u skladu s nacionalnim stečajnim pravom, odnosno, da bi ostali vjerovnici bili prisiljeni pridružiti se sporazumu vjerovnika koji bi, u slučaju općine, u svakom slučaju doveo do gubitka cijelog iznosa (podređenog) kredita.

(27)

Međutim, kako je već navedeno u odluci o pokretanju postupka, Komisija napominje da se tri vjerovnika nisu potpuno odrekli svojih potraživanja već su ih pretvorili u potraživanje u pogledu mogućih budućih plaćanja klubu MVV za transfer igrača iz kluba. U tom pogledu Nizozemska je istaknula da su ta ti vjerovnika imala povlaštena i osigurana potraživanja u iznosu od 1,135 milijuna EUR. Stoga bi u slučaju službenog stečajnog postupka postojala veća vjerojatnost da će ostvariti povrat barem dijela svojih potraživanja za razliku od ostalih vjerovnika čija potraživanja nisu osigurana, a posebno općine s podređenim potraživanjem. Komisija smatra da se, iako kredit općine nije odobren pod istim uvjetima, ulagač u tržišnom gospodarstvu ne bi potpuno odrekao potraživanja ili bi barem osigurao, ili pokušao osigurati, neku vrstu (mogućeg) kolaterala za otpis tako velikog iznosa kredita, čak i ako je postojala mala vjerojatnost otplate. Nadalje, Komisija napominje da je općina možda mogla tražiti povlastice od drugih vjerovnika ako je plan sanacije ovisio o sudjelovanju općine. Stoga Komisija smatra da potpuno odricanje općine od kredita, bez uvjeta ili kolaterala, nije u skladu s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu.

(28)

U pogledu odluke o sudjelovanju u sporazumu vjerovnika izvan službene obustave postupka plaćanja, Nizozemska je istaknula da bi u slučaju službene obustave plaćanja KNVB klubu MVV oduzeo dozvolu za igranje profesionalnog nogometa. Stoga se smatralo da službena obustava plaćanja nije u interesu općine i velike većine vjerovnika. Stoga se zbog tog aspekta samog po sebi položaj općine ne razlikuje od položaja ostalih vjerovnika.

(29)

U tom kontekstu nizozemska nadležna tijela upućuju na dio odluke o pokretanju postupka u kojem je Komisija zaključila da mjere općine Arnhem u korist nogometnog kluba Vitesse ne čine državnu potporu: u skladu s načelom jednakog postupanja situacija se mora ocjenjivati na isti način kao situacija općine Arnhem, odnosno, kao da je u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora jer su odluke općine bile u skladu s načelom vjerovnika u tržišnom gospodarstvu. Komisija u tom pogledu napominje da se svaki slučaj mora ocjenjivati odvojeno. U predmetu Arnhem/Vitesse uvjeti priloženi sporazumu vjerovnika značili su da su položaji općine i ostalih vjerovnika potpuno izjednačeni (svatko bi dobio 12 % neplaćenih potraživanja), što nije slučaj u predmetu Maastricht/MVV. Ostali (povlašteni) vjerovnici mogli bi, zauzvrat za odricanje od potraživanja, imati koristi od mogućeg prihoda od transfera igrača, što nije bio slučaj za Maastricht.

(30)

Drugi razlozi koje je Nizozemska navela u pogledu socioekonomskih posljedica stečaja kluba MVV ne mogu se uzeti u obzir u okviru ocjenjivanja načela ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(31)

Prvo, socioekonomske posljedice mogućeg stečaja kluba MVV odnose se na ulogu općine kao javnog tijela, a ne na položaj privatnog ulagača. Iako je općina možda imala položaj kao ulagač u područje De Geusselt, kako je navedeno u zapisniku sa sastanka općinskog vijeća od 25. svibnja 2010., ti interesi dio su šireg interesa povezanog s ostalim općim ciljevima politike, na primjer infrastrukturnim i gospodarskim razvojem područja, sportskom politikom općine i njezinim općinskim partnerstvom. Stoga otpis kredita, u trenutku kada je odobren, nije bio povezan s privatnim tržišnim interesima općine kao vlasnika zemljišta ili kao poduzetnika. Ako su postojali tržišni interesi, Nizozemska nije dostavila pojedinosti o tome od čega bi se oni sastojali. Drugo, napominje se da se samim otpisom kredita ne bi spriječio odlazak kluba MVV u stečaj: bile su potrebne dodatne mjere potpore, na primjer kupnja stadiona i terena za treniranje za koje Komisija smatra da nisu bili u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. Kako je prethodno objašnjeno, mjere treba ocjenjivati zajedno.

(32)

Iz tih razloga Komisija zaključuje da općina nije postupila kao subjekt u tržišnom gospodarstvu kada se svibnju 2010. odlučila odreći svog potraživanja od 1,7 milijuna EUR. Taj zaključak temelji se i na činjenici da taj otpis kredita treba ocjenjivati zajedno s kupnjom terena za treniranje i stadiona u pogledu koje Komisija zaključuje da nije u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu, kako je objašnjeno u nastavku.

(33)

Općina se nije samo odrekla podređenog potraživanja prema klubu MVV već je i kupila stadion De Geusselt i objekte za treniranje Klein Geusselt. Ta kupnja također je bila dio općeg plana sanacije i restrukturiranja kluba MVV. Nizozemska tvrdi da ta kupnja ne čini državnu potporu jer je izvršena u tržišnim uvjetima. Tvrdnja se temelji na Komunikaciji Komisije o elementima potpore u prodaji zemljišta koju obavljaju javna tijela (7) (dalje u tekstu: „Komunikacija o prodaji zemljišta”) te na načelu subjekta u tržišnom gospodarstvu u skladu s kojim se za financijske akte javnih tijela u pogledu poduzetnika, ako bi oni bili prihvatljivi i ostalim subjektima pod jednakim uvjetima, ne može smatrati da osiguravaju prednost poduzetniku u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U pogledu Komunikacije o prodaji zemljišta, Nizozemska potvrđuje da se Komunikacija odnosi na prodaju zemljišta, a ne na kupnju nekretnine, ali smatra da se primjenjuje po analogiji.

(34)

Komisija napominje da je kupovna cijena od 1,85 milijuna EUR utvrđena na temelju izvješća vanjskog stručnjaka koje je dostavljeno Komisiji (izvješće geodeta Van Der Horst Taxateurs, lipanj 2010.). Komisija također napominje da je općina već bila vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen stadion. Ona je kupila stadion i drugu imovinu, te pravo na dugotrajno davanje zemljišta u najam (recht van erfpacht). […] (*) Cijena od 1,85 milijuna EUR uključuje objekte za treniranje koji nisu bili uključeni u izvješće stručnjaka. Napominje se da u izvješću stručnjaka nije bio naveden identitet kupca.

(35)

Komisija prvo napominje da su među razlozima općine za kupnju stadiona bili „javno zdravlje” i „društvena kohezija” budući da je željela zadržati i razviti sportsku zonu u dijelu grada De Geusselt  (8). Odluka ulagača u tržišnom gospodarstvu ne bi se temeljila na takvim ciljevima politike i stoga se općina ne može izjednačiti sa subjektom u tržišnom gospodarstvu. Drugo, Komisija se ne slaže da bi subjekt u tržišnom gospodarstvu bio voljan kupiti nogometni stadion po zamjenskoj vrijednosti. Za razliku od zemljišta i ostale robe, nogometni stadion produktivna je imovina koja se može upotrijebiti za stvaranje prihoda, ali koja uključuje i troškove održavanja. Subjekt u tržišnom gospodarstvu kupio bi takav stadion samo na temelju poslovnog plana u kojem je prikazana velika vjerojatnost za dovoljno profitabilno iskorištavanje. U tom poslovnom planu utvrdila bi se i cijena po kojoj bi ulagač bio voljan kupiti stadion. Općina nije imala takav poslovni plan ni prije kupnje, a ni kada je odlučila kupiti stadion. Općinski dužnosnik obavijestio je općinsko vijeće u svibnju 2010. da će biti izrađen plan za buduće iskorištavanje stadiona kao višefunkcionalnog objekta. Takav plan zaista je predstavljen vijeću, ali u prosincu 2010. Komisija napominje da je u svibnju 2010., kada je donesena odluka o kupnji stadiona, općina procijenila da bi godišnji trošak održavanja stadiona iznosio 380 000 EUR, dok je godišnja najamnina koju plaća klub MVV iznosila 75 000 EUR (9). Razlika od 305 000 EUR financirala bi se prihodom od najamnine za druge događaje ili bi ju morala pokriti općina. Iako je tržišna cijena utvrđena na način da se uzmu u obzir mogući gubici zbog niske najamnine koja se naplaćuje klubu MVV, ne može se zaključiti da bi subjekt u tržišnom gospodarstvu sklopio ugovor za koji je utvrđeno da nosi veliki rizik od gubitaka. U izvješću koje je predstavljeno općinskom vijeću u prosincu 2010. potvrđeno je da „s obzirom na trenutačno stanje nije moguće komercijalno iskorištavanje stadiona ili iskorištavanje kojim bi se pokrili troškovi”. U izvješću koje je sastavio općinski Revizorski sud (10) u lipnju 2012. navedeno je da se iskorištavanjem stadiona i dalje ostvaruju gubici.

(36)

Nadalje, u slučaju prodaje u hitnoj situaciji kao što je situacija kluba MVV, moglo bi se očekivati da će subjekt u tržišnom gospodarstvu upotrijebiti aspekt vremena kako bi ostvario bolju cijenu od vrijednosti koju je procijenio geodet. Općina to nije učinila, već je jednostavno prihvatila vrijednost geodeta kao „realističnu”.

(37)

Taj zaključak ne mijenja se ako se uzme u obzir poseban interes općine u pogledu razvojnih planova u području De Geusselt. U planu sanacije koji je izrađen 2010. Nizozemska nije spominjala plan kupnje ili izračuna moguće kupnje koju će obaviti općina prije lipnja 2010. Međutim, takva procjena prije kupnje očekivala bi se od ulagača u tržišnom gospodarstvu.

(38)

Komisija iz tih razloga zaključuje da općina 2010., kada je odlučivala o mjerama za kupnju stadiona ili terena za treniranje, nije postupala kao subjekt u tržišnom gospodarstvu.

(39)

Prednost za klub MVV sastojala se prvo od toga da je on oslobođen opterećenja dugova i drugo od toga da je mogao nastaviti igrati nogomet na domaćem terenu stadiona De Geusselt. Mjesečna najamnina kojom se općini omogućuje neisključiva uporaba oba objekta nakon kupnje iznosila je 3 % proračuna kluba MVV ili najmanje 75 000 EUR (11). Komisija također napominje da će, u skladu s uvjetima kupoprodajnog ugovora, prodavač, odnosno treća strana Stichting Stadion De Geusselt  (12), upotrijebiti iznos od 1,85 milijuna EUR koji je platila općina za pokrivanje poreznih dugova, plaća igračima i mirovinskih obveza kluba MVV: ti dugovi nisu bili obuhvaćeni sporazumom vjerovnika. Taj iznos od 1,85 milijuna EUR zaista je unesen u poslovne knjige kluba MVV za sezonu 2009./2010. s objašnjenjem „doprinos općine Maastricht” (Bijdrage Gemeente Maastricht). Prihod koji je zaklada Stichting Stadion De Geusselt zaradila od prodaje zaista se trebao upotrijebiti za plaćanje dugova i restrukturiranje kluba MVV (vidjeti dopis zaklade općini od 9. lipnja 2010.).

(40)

Nizozemska je dovela u pitanje učinak bilo kakve potpore klubovima koji ne igraju nogomet na europskoj razini, a posebno klubu MVV, na unutarnje tržište. U tom pogledu Komisija ističe da je klub MVV mogući sudionik europskih nogometnih natjecanja svake godine. Čak i kao drugoligaški klub, on u načelu može utjecati na nacionalno nogometno prvenstvo i osvojiti ga te na osnovu toga igrati na Europskom prvenstvu sljedeće godine. Čak i nisko rangirani nogometni klub može u kratko vrijeme napredovati do više razine (13). Komisija dalje ističe da profesionalni nogometni klubovi, povrh sudjelovanja u nogometnim prvenstvima, obavljaju djelatnosti na nekoliko tržišta, na primjer tržištu transfera profesionalnih igrača, promidžbe, sponzoriranja, prodaje robe ili medijske pokrivenosti. Potporom profesionalnom nogometnom klubu jača se njegov položaj na svakom od tih tržišta, od kojih se većina proteže na nekoliko država članica. Stoga, ako se državna sredstva iskoriste za osiguravanje selektivne prednosti profesionalnom nogometnom klubu, takvom potporom moglo bi se narušiti tržišno natjecanje i ona bi mogla utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora (14). Tijekom 2010. nekoliko igrača kluba MVV bili su državljani drugih država članica, posebno Belgije.

(41)

Konkretno, u pogledu kluba MVV, s obzirom na navedeno, Komisija zaključuje da odricanje od kredita i kupnja terena za treniranje i stadiona (ukupne vrijednosti 3,55 milijuna EUR) čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Njihova spojivost s unutarnjim tržištem ocijenit će se u nastavku.

(42)

Komisija mora ocijeniti mogu li se mjere potpore klubu MVV smatrati spojivima s unutarnjim tržištem. U skladu sa sudskom praksom Suda, države članice mogu navesti moguće osnove za spojivost i dokazati da su ispunjeni uvjeti za takvu spojivost. (15)

(43)

Nijedno od odstupanja navedenih u članku 107. stavku 2. Ugovora ne primjenjuje se na predmetnu mjeru potpore. Ni Nizozemska nije tvrdila da je tako.

(44)

U pogledu odstupanja predviđenih u članku 107. stavku 3. Ugovora, Komisija napominje da nijedna od nizozemskih regija nije obuhvaćena odstupanjem iz članka 107. stavka 3. točke (a) Ugovora. Predmetnim mjerama potpore ne promiče se važan projekt od zajedničkog europskog interesa niti se njima ispravlja ozbiljni nedostatak u nizozemskom gospodarstvu u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora.

(45)

U pogledu odstupanja od članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora, odnosno potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti kada takva potpora ne utječe negativno na tržišne uvjete u mjeri koja je u suprotnosti sa zajedničkim interesom, Nizozemska je tvrdila da bi se to odstupanje moglo primijeniti ako Komisija utvrdi da predmetna mjera čini državnu potporu. U tom pogledu Nizozemska je tvrdila da bi Komisija u svojoj analizi trebala uzeti u obzir članak 107. stavak 3. točku (d) Ugovora za potporu za promicanje kulture ili očuvanje nasljeđa u kombinaciji s člankom 165. Ugovora.

(46)

U svojoj ocjeni pojma „razvoja gospodarskih djelatnosti” u sektoru sporta, Komisija uzima u obzir članak 165. stavak 1. Ugovora i posljednju alineju članka 165. stavka 2. Ugovora u kojima je predviđeno da Unija pridonosi razvoju europskog sporta vodeći pritom računa o posebnoj prirodi sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima i njegovoj društvenoj i obrazovnoj ulozi. Međutim, u Ugovoru se pojmove sporta i kulture razlikuje. Stoga se članak 107. stavak 3. točka (d) Ugovora ne može upotrijebiti kao osnova za ocjenjivanje spojivosti potpore klubu MVV.

(47)

Za potrebe ocjenjivanja mjera potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora, Komisija je objavila niz uredbi, okvira, smjernica i komunikacija o oblicima potpore i horizontalnim ili sektorskim potrebama za koje se dodjeljuje potpora. Budući da se klub MVV nalazio u financijskim teškoćama u trenutku donošenja mjera i budući da je općina dodijelila potporu radi uklanjanja tih teškoća, Komisija vjeruje da je primjereno ocijeniti mogu li se primjenjivati kriteriji iz Smjernica (16). U tom smislu Komisija napominje da Smjernice ne isključuju profesionalni nogomet. Ta je gospodarska aktivnost, stoga, obuhvaćena Smjernicama.

(48)

Komisija je u srpnju 2014. objavila nove Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (17). Međutim, one se ne primjenjuju na ovu neprijavljenu potporu dodijeljenu 2010. U skladu s točkom 137. novih Smjernica, one bi se primjenjivale samo na potporu za sanaciju ili restrukturiranje odobrenu bez prethodnog odobrenja ako su dio potpore ili cijela potpora dodijeljeni nakon objave tih smjernica u Službenom listu Europske unije. U skladu s točkom 138. novih smjernica, Komisija u svim drugim slučajevima provodi ispitivanje na temelju smjernica koje su se primjenjivale u trenutku dodjele potpora. Stoga će Komisija u ovom slučaju temeljiti svoju analizu na Smjernicama iz 2004. (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 14.).

(49)

U skladu s točkom 11. Smjernica, može se smatrati da je poduzeće u poteškoćama ako su prisutni uobičajeni znakovi poduzeća u teškoćama, kao primjerice povećavanje gubitaka, smanjenje prometa, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, rast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine. U najgorem je slučaju poduzeće već insolventno ili je već nad njime pokrenut stečajni postupak na temelju domaćih propisa. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 13., klub MVV imao je negativni vlasnički kapital od sezone 2007./2008. i u prvom tromjesečju 2010. vlasnički kapital bio je u minusu za 5,1 milijuna EUR, dok su dugovi kluba MVV iznosili 6,4 milijuna EUR. Kako je istaknula Nizozemska, klub MVV bio je u proljeće 2010. gotovo u stečaju. Stoga je razvidno da je klub MVV bio poduzeće u teškoćama u smislu Smjernica. Nizozemska nije osporila tu činjenicu. Stoga se spojivost državne potpore klubu MVV mora ocijeniti na temelju Smjernica.

(50)

U odjeljku 3.2. Smjernica propisano je da dodjela potpore mora ovisiti o provedbi plana restrukturiranja. Međutim, u skladu s točkom 59. Smjernica, plan restrukturiranja u slučaju MSP-ova (kao u slučaju kluba MVV) ne mora prihvatiti Komisija, ali on mora ispunjivati zahtjeve iz točaka 35., 36. i 37. Smjernica i mora ga odobriti predmetna država članica i priopćiti Komisiji. Komisija napominje da je Nizozemska priopćila plan restrukturiranja kojim su obuhvaćeni uvjeti iz točaka 34. do 37. Smjernica. Ukupni troškovi restrukturiranja iznosili su gotovo 6 milijuna EUR. Komisija u vezi s time napominje da je odluka općine o dodjeli potpore klubu MVV ovisila o nizu uvjeta. Ti su uvjeti propisani u poslovnom planu iz 2010. koji se spominje u uvodnoj izjavi 10.

(51)

Komisija u vezi s time ističe da općina donijela odluku o odricanju od kredita i plaćanju za De Geusselt nakon analize prirode i uzroka teškoća kluba MVV. Transakcija se temeljila na nizu uvjeta čiji je cilj obnoviti dugoročnu održivost kluba u razumnom roku od tri godine i ispuniti zahtjeve KNVB-a za produženje dozvole kluba MVV za sudjelovanje u profesionalnim prvenstvima. Plan restrukturiranja podrazumijevao je novu upravu, smanjenje broja zaposlenih i igrača. Plan restrukturiranja ne oslanja se na vanjske čimbenike na kojima klub MVV može raditi, ali ih ne može u potpunosti kontrolirati, na primjer pronalaženje novih sponzora i povećanje broja gledatelja. Predviđa se trajno poboljšanje financijskog stanja kluba i nastavak njegovog rada kao profesionalnog nogometnog kluba. Iz promjena navedenih u uvodnoj izjavi u nastavku može se zaključiti da je plan bio realističan.

(52)

Poduzete mjere bile su nužne za obnovu održivosti kluba MVV. Financijsko zdravlje kluba zaista je obnovljeno. Kao rezultat tih mjera, tijekom cijele sezone 2009./2010. klub MVV unio je u poslovne knjige dobit od 3,9 milijuna EUR i prvi puta u nekoliko godina imao je pozitivan vlasnički kapital u iznosu od 0,051 milijun EUR. Sljedeća sezona 2010./2011. završila je s dobiti od 0,021 milijuna EUR, a vlasnički kapital kluba MVV iznosio je 0,072 milijuna EUR. Klub MVV bio je na nuli 2011./2012. KNBV je na početku sezone 2011./2012. unaprijedio financijsko stanje kluba MVV iz kategorije 1. (nezadovoljavajuće) na 3 (dobro).

(53)

U točkama 38. do 42. Smjernica propisano je da korisnik mora poduzeti kompenzacijske mjere kako bi se smanjili štetni učinci potpore i njezini negativni učinci na trgovinske uvjete. Međutim, u skladu s točkom 41. Smjernica, taj uvjet ne primjenjuje se na mala poduzeća kao što je klub MVV.

(54)

Komisija također napominje da plan restrukturiranja u velikoj mjeri financiraju vanjski privatni subjekti, uz unutarnje uštede, u skladu s točkama 43. i 44. Smjernica. I nekoliko privatnih subjekata pristalo je otpisati dugove. Ukupni doprinos vjerovnika i općine refinanciranju kluba MVV iznosio je otprilike 5,8 milijuna EUR (kombinirani otpis duga i kupnja i dugoročni najam stadiona). Doprinos otpisivanjem dugova prema privatnim subjektima, osim države, iznosio je 2,25 milijuna EUR i stoga je bio veći od 25 %, što je uvjet za mala poduzeća.

(55)

Iznos potpore bio je nužan. U skladu s planom restrukturiranja time bi se trebali ostvariti manji gubici u sezonama 2011./2012. i 2012./2013. te skromni pozitivni rezultati kasnije. Time se klubu MVV ne bi omogućila kupnja novih igrača ili privlačenje igrača većim plaćama.

(56)

Plan je oblikovan tako da se manjem klubu MVV omogući novi početak bez dugovnog opterećenja, ali s novom strukturom. Mjere bi se trebale rezultirati zdravim financijskim stanjem kluba MVV koje bi isto tako zadovoljavalo zahtjeve KNVB-a. Komisija s tim u vezi podsjeća da svaki nizozemski profesionalni nogometni klub dobiva dozvolu od KNVB-a u skladu s kojom mora poštovati različite obveze. Jedna od obveza odnosi se na financijsko zdravlje kluba. Klub je dužan svake sezone podnositi financijska izvješća do 1. studenoga, 1. ožujka i 15. lipnja u kojima, među ostalim, opisuje svoje trenutačno financijsko stanje i navodi proračun za sljedeću sezonu. Na temelju tih izvješća klubovi se razvrstavaju u tri kategorije (1: nezadovoljavajuće; 2: zadovoljavajuće; 3: dobro). Od klubova iz 1. kategorije može se tražiti da dostave plan poboljšanja kako bi napredovali u kategorije 2. ili 3. Ako klub ne postupi u skladu s planom, KNVB može mu odrediti sankcije koje uključuju službeno upozorenje, smanjenje bodova za natjecanja i, kao najoštriju sankciju, oduzimanje dozvole. Profesionalni nogometni klub u Nizozemskoj koji proglasi stečaj gubi svoju dozvolu. Ako se osnuje novi klub koji ga nasljeđuje, taj klub ne može izravno ući u profesionalne nogometne lige već mora početi u drugoj po redu amaterskoj ligi.

(57)

Plan restrukturiranja podrazumijevao je novu upravu, novu strukturu, novo ime, smanjenje plaća i broja zaposlenih, među ostalim i skupine igrača. Nekoliko igrača prebačeno je, postojeći ugovori raskinuti su ili su produljeni uz nižu plaću, sklopljeni su novi ugovori koji nisu uključivali plaćanje transfera ili su igrači iznajmljeni iz drugih klubova, sklopljeni su neki amaterski ugovori; time je ostvareno smanjenje troškova zaposlenih i igrača za 40 %. Kako je opisano u uvodnim izjavama 26. i dalje, i drugi vjerovnici osim općine odrekli su se potraživanja prema klubu MVV u ukupnom iznosu od 2,25 milijuna EUR. Klub MVV stoga je bio gotovo potpuno oslobođen dugova.

(58)

Komisija zaključuje da se planom restrukturiranja uklanjaju uzroci financijskih teškoća kluba MVV, posebno troškovi igrača u obliku plaća i plaćanja za transfer. Od profesionalnog nogometnog kluba ne može se očekivati da se diversificira na druga tržišta u smislu Smjernica. Međutim, može se očekivati da će ostvariti uštede na svojoj glavnoj djelatnosti i klub MVV je to učinio. Nizozemska je također dostavila popis mjera koje je klub MVV poduzeo za smanjenje drugih troškova u okviru iskorištavanja kluba. Plan restrukturiranja ne temelji se na vanjskim čimbenicima na kojima klub MVV može raditi, ali ih ne može u potpunosti kontrolirati, na primjer pronalaženje novih sponzora i povećanje broja gledatelja. Komisija stoga zaključuje da se provedbom plana omogućuje klubu MVV da nastavi zdravo djelovati u sektoru profesionalnog nogometa u Nizozemskoj što je priznao i KNVB koji mu je dodijelio status 3. kategorije. Komisija također napominje da plan restrukturiranja u velikoj mjeri financiraju vanjski privatni subjekti, uz unutarnje uštede. Time se ispunjuje zahtjev iz točke 44. Smjernica da se u slučaju malog poduzeća kao što je klub MVV barem 25 % troška restrukturiranja mora pokriti vlastitim doprinosom korisnika, među ostalim vanjskim financiranjem koje je dokaz vjerovanja u održivost korisnika.

(59)

Nizozemska je nadalje dostavila informacije o dodatnim aktivnostima restrukturiranog kluba MVV u korist društva, među ostalim niza škola u Maastrichtu i u Euregiu. Može se reći da se tim aktivnostima pridonosi društvenoj i obrazovnoj funkciji sporta, kako je navedeno u članku 165. Ugovora.

(60)

U točki 49. Smjernica zahtjeva se od država članica da izvješćuju o ispravnoj provedbi plana restrukturiranja redovitim detaljnim izvješćima. U točki 51. propisani su manje strogi uvjeti za mala i srednja poduzeća za koja se obično smatra dovoljnim dostavljanje godišnjih preslika bilance i računa dobiti i gubitka. Nizozemska se obvezala podnositi ta izvješća. U skladu sa Smjernicama, Nizozemska se obvezala slati završno izvješće o dovršetku plana restrukturiranja.

(61)

U točkama 72. do 77. Smjernica spominje se načelo jednokratne dodjele u skladu s kojim bi se potpora za restrukturiranje trebala dodijeliti samo jednom u razdoblju od deset godina. Nizozemska je navela da klub MVV nije dobio potporu za sanaciju ili restrukturiranje u razdoblju od deset godina prije odobravanja trenutačne potpore. Nizozemska se također obvezala da u razdoblju od deset godina klubu MVV neće dodjeljivati novu potporu za sanaciju ili restrukturiranje.

(62)

Komisija zaključuje da Nizozemska nije izvršila svoje obveze u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora jer nije unaprijed prijavila državnu potporu u iznosu od 3,55 milijuna EUR, koja je dodijeljena klubu MVV 2010. kada je bio u financijskim teškoćama. Međutim, ta se potpora može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem kao potpora za restrukturiranje u smislu Smjernica jer su ispunjeni svi uvjeti za takvu potporu utvrđeni u Smjernicama,