EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32015D0438

Odluka Vijeća (EU) 2015/438 od 2. ožujka 2015. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru zajedničkog odbora uspostavljenog Sporazumom između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza u pogledu donošenja zajedničkih smjernica za provedbu Sporazuma

SL L 72, 17.3.2015, p. 8–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2015/438/oj

17.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 72/8


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/438

od 2. ožujka 2015.

o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru zajedničkog odbora uspostavljenog Sporazumom između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza u pogledu donošenja zajedničkih smjernica za provedbu Sporazuma

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (a) u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Člankom 12. Sporazuma između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza (1) („Sporazum”) uspostavlja se zajednički odbor. Njime se propisuje da zajednički odbor mora posebno nadzirati provedbu tog Sporazuma.

(2)

Sporazum između Europske unije i Ukrajine o izmjeni Sporazuma između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza (2) („Sporazum o izmjeni”) stupio je na snagu 1. srpnja 2013.

(3)

Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljeni su postupci i uvjeti za izdavanje viza za potrebe tranzita ili planiranih boravaka na državnom području država članica u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

(4)

Unutar svoje nadležnosti, zajednički odbor naveo je potrebu za zajedničkim smjernicama kako bi se osigurala potpuna usklađenost u provedbi Sporazuma među konzulatima država članica te za razjašnjavanjem odnosa između odredbi Sporazuma i odredbi ugovornih stranaka koje se nastavljaju primjenjivati na pitanja povezana s vizama koja nisu obuhvaćena Sporazumom.

(5)

Zajednički odbor donio je takve smjernice 25. studenoga 2009. Odlukom br. 1/2009.Te smjernice moraju biti prilagođene novim odredbama Sporazuma koje su uvedene Sporazumom o izmjeni te izmjenama u Unijinu unutarnjem pravu o viznoj politici. Radi jasnoće prikladno je zamijeniti te smjernice.

(6)

Primjereno je utvrditi stajalište koje treba donijeti unutar zajedničkog odbora u odnosu na donošenje zajedničkih smjernica za provedbu Sporazuma,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba donijeti u ime Unije u zajedničkom odboru osnovanom člankom 12. Sporazuma između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza, u pogledu donošenja zajedničkih smjernica za provedbu Sporazuma, temelji se na nacrtu odluke zajedničkog odbora priloženom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. ožujka 2015.

Za Vijeće

Predsjednica

D. REIZNIECE-OZOLA


(1)  SL L 332, 18.12.2007., str. 68.

(2)  SL L 168, 20.6.2013., str. 11.

(3)  Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).


NACRT

ODLUKA br. …/2014 ZAJEDNIČKOG ODBORA USPOSTAVLJENOG SPORAZUMOM IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I UKRAJINE O POJEDNOSTAVNJENJU IZDAVANJA VIZA

od …

u pogledu donošenja zajedničkih smjernica za provedbu Sporazuma

ZAJEDNIČKI ODBOR,

uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza („Sporazum”), a posebno njegov članak 12.,

budući da je Sporazum stupio na snagu 1. siječnja 2008.,

ODLUČIO JE SLJEDEĆE:

Članak 1.

Zajedničke smjernice za provedbu Sporazuma između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza utvrđene su u prilogu ove Odluke.

Članak 2.

Odluka br. 1/2009 zajedničkog odbora stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u

Za Europsku uniju

Za Ukrajinu


PRILOG

ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA PROVEDBU SPORAZUMA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I UKRAJINE O POJEDNOSTAVNJENJU IZDAVANJA VIZA

Svrha je Sporazuma između Europske unije i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008., kako je izmijenjen Sporazumom između Europske unije i Ukrajine od 23. srpnja 2012., koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. („Sporazum”), pojednostavnjenje, na temelju uzajamnosti, postupaka izdavanja viza za namjeravani boravak u trajanju od najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana za građane Ukrajine.

Sporazumom se utvrđuju, na temelju uzajamnosti, pravno obvezujuća prava i obveze u cilju pojednostavnjenja postupaka izdavanja viza za građane Ukrajine.

Cilj je smjernica, koje je donio zajednički odbor osnovan člankom 12. Sporazuma („zajednički odbor”), osigurati ispravnu i usklađenu provedbu odredbi Sporazuma od strane diplomatskih misija i konzularnih ureda država članica. Smjernice nisu dio Sporazuma i stoga nisu pravno obvezujuće. Međutim, preporučuje se diplomatskom i konzularnom osoblju da ih se dosljedno pridržava pri provedbi odredbi Sporazuma.

Te su smjernice osmišljene tako da ih se ažurira s obzirom na iskustva u provedbi Sporazuma na temelju odgovornosti zajedničkog odbora. Smjernice koje je zajednički odbor donio 25. studenoga 2009. prilagođene su u skladu sa Sporazumom između Europske unije i Ukrajine o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Ukrajine o pojednostavnjenju izdavanja viza („Sporazum o izmjeni”) i s novim zakonodavstvom Unije kao što je Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1) („Zakonik o vizama”).

I.   OPĆA PITANJA

1.1   Svrha i područje primjene.

Člankom 1. Sporazuma određuje se sljedeće: „Svrha je ovog Sporazuma pojednostavniti izdavanje viza građanima Ukrajine za namjeravani boravak od najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana.”.

Sporazum se primjenjuje na sve građane Ukrajine koji podnesu zahtjev za vizu za kratkotrajni boravak, bez obzira na državu u kojoj borave.

Člankom 1. stavkom 2. Sporazuma određuje se sljedeće: „Ukrajina može ponovno uvesti obvezu pribavljanja vize samo za građane ili određene kategorije građana svih država članica, a ne za građane ili određene kategorije građana pojedinih država članica. Ako bi Ukrajina ponovno uvela obavezu ishođenja viza za građane EU-a ili za određene kategorije građana EU-a, iste olakšice koje su odobrene ovim sporazumom ukrajinskim državljanima automatski bi se, na osnovi uzajamnosti, primjenjivale na dotične građane EU-a.”.

U skladu s odlukama ukrajinske vlade od 1. svibnja 2005. odnosno od 1. siječnja 2008., građani EU-a izuzeti su od obveze pribavljanja vize prilikom putovanja u Ukrajinu na razdoblje u trajanju od najviše 90 dana ili za provoz preko državnog područja Ukrajine. Ovom odredbom ne utječe se na pravo ukrajinske vlade o izmjeni tih odluka.

1.2   Područje primjene Sporazuma.

Člankom 2. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Pojednostavnjenja viznih postupaka utvrđena ovim Sporazumom primjenjuju se na građane Ukrajine samo ako oni nisu izuzeti od zahtjeva koje u pogledu viza postavljaju zakoni i propisi Europske unije ili država članica, ovaj sporazum ili drugi međunarodni sporazumi.

2.   Nacionalno zakonodavstvo Ukrajine ili država članica ili propisi Europske unije primjenjuju se na pitanja koja nisu obuhvaćena odredbama ovog Sporazuma, poput odbijanja izdavanja vize, priznanja putnih isprava, dokaza o dostatnim sredstvima za uzdržavanje i odbijanja ulaska te mjera izgona.”

.

Ne dovodeći u pitanje njegov članak 10. (kojim se predviđa izuzeće od obveze pribavljanja vize za osobe koje posjeduju diplomatske putovnice ili biometrijske putovnice Ukrajine), Sporazumom se ne utječe na postojeća pravila o obvezama pribavljanja vize ili o izuzeću od posjedovanja vize. Na primjer, člankom 4. Uredbe Vijeća br. 539/2001 (2) dopušta se državama članicama da izuzmu od obveze pribavljanja vize, među ostalim kategorijama, posade civilnog zrakoplovstva i pomorstva.

Schengenski propisi i, po potrebi, nacionalno pravo i dalje se primjenjuju na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom, kao što su odbijanje izdavanja vize, priznavanje putnih isprava, dokazivanje dovoljnih sredstava za život, odbijanje ulaska i mjere protjerivanja. To se odnosi i na schengenska pravila kojima se određuje schengenska država članica odgovorna za obradu zahtjeva za vizu. Stoga građanin Ukrajine treba nastaviti s podnošenjem zahtjeva za vizu konzulatu države članice koja je glavno odredište njegova putovanja; ako glavno odredište ne postoji zahtjev treba podnijeti konzulatu države članice prvog ulaska u schengenski prostor.

Čak i ako su uvjeti iz Sporazuma ispunjeni, na primjer, podnositelj zahtjeva za vizu pružio je dokaz o dokumentaciji u vezi sa svrhom putovanja za kategorije predviđene u članku 4., izdavanje vize i dalje se može odbiti ako uvjeti iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3) (Zakonik o schengenskim granicama) nisu ispunjeni, odnosno ako osoba ne posjeduje valjanu putnu ispravu, izdano je upozorenje u SIS-u, smatra se da osoba predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti itd.

Druge mogućnosti za fleksibilnost u izdavanju viza dopuštene u Zakoniku o vizama i dalje se primjenjuju. Na primjer, vize za višekratni ulazak s dužim razdobljem valjanosti do pet godina mogu se izdati za kategorije osoba osim onih navedenih u članku 5. Sporazuma ako su ispunjeni uvjeti iz Zakonika o vizama (vidjeti članak 24. stavkom 2. Zakonika o vizama). Na isti način odredbe iz Zakonika o vizama kojima se dopušta oslobađanje od ili smanjenje pristojbe za vizu nastavit će se primjenjivati (vidjeti II.2.1.1.).

1.3   Vrsta viza koje su obuhvaćene područjem primjene Sporazuma.

U članku 3. točki (d) Sporazuma „viza” se definira kao „odobrenje koje je izdala država članica ili odluka koju je ta država donijela, a koja je potrebna za:

ulazak u svrhu namjeravanog boravka u toj državi članici ili u nekoliko država članica u ukupnom trajanju od najviše 90 dana,

ulazak zbog provoza preko državnog područja te države članice ili nekoliko država članica;”.

Sljedeća vrsta viza obuhvaćena je Sporazumom:

vize „C” (vize za kratkotrajni boravak).

Pojednostavnjenja iz Sporazuma primjenjuju se na jedinstvene vize koje su valjane za cjelokupno područje država članica i na vize s ograničenim područjem valjanosti (LTV).

1.4   Izračun duljine boravka koji je odobren vizom, a posebno pitanje kako odrediti šestomjesečno razdoblje

Nedavnom izmjenom Zakonika o schengenskim granicama ponovno je definiran pojam kratkog boravka. Trenutačna definicija glasi kako slijedi: „90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana koje podrazumijeva uzimanje u obzir razdoblja od 180 dana koje prethodi svakom danu boravka”.

Datum ulaska računat će se kao prvi dan boravka na području država članica, a datum izlaska računat će se kao posljednji dan boravka na području država članica. Pojam „bilo koji” podrazumijeva primjenu „pomičnog” referentnog razdoblja od 180 dana, računajući svaki dan boravka u posljednjem razdoblju od 180 dana, kako bi se provjerilo poštuje li se i dalje uvjet maksimalno dozvoljenog boravka od 90 dana u razdoblju od 180 dana. To znači da se u slučaju odsutnosti u neprekinutom razdoblju od 90 dana dozvoljava novi boravak u trajanju do 90 dana.

Definicija je stupila na snagu 18. listopada 2013. Kalkulator za izračun može se pronaći na internetu na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/borders-and-visas/border-crossing/index_en.htm

Primjer izračuna boravka na temelju nove definicije:

 

Osoba koja posjeduje vizu za više ulazaka u trajanju od 1 godine (18.4.2014. – 18.4.2015.) prvi put ulazi 19.4.2014. i ostaje 3 dana. Zatim ponovno ulazi 18.6.2014. i ostaje 86 dana. Kakvo je stanje na određene datume? Kada će ta osoba ponovno smjeti ući?

 

Dana 11.9.2014.: Tijekom posljednjih 180 dana (16.3.2014. – 11.9.2014.) osoba je boravila tri dana (19. – 21.4.2014.) plus 86 dana (18.6.2014. – 11.9.2014.) = 89 dana = Nema prekoračenja boravka. Osoba može ostati još 1 dan.

 

Od 16.10.2014.: Osoba može ući i boraviti još dodatna tri dana, 16.10.2014. boravak od 19.4.2014. postaje nevažan (izvan razdoblja od 180 dana); Dana 17.10.2014. boravak od 20.4.2014. postaje nevažan (izvan razdoblja od 180 dana itd.).

 

Od 15.12.2014.: Osoba može ući i boraviti dodatnih 86 dana, 15.12.2014. boravak od 18.6.2014. postaje nevažan (izvan razdoblja od 180 dana); 16.12.2014. boravak od 19.6.2014. postaje nevažan itd.).

1.5   Stanje u odnosu na države članice koje još ne primjenjuju u potpunosti schengensku pravnu stečevinu, države članice koje ne sudjeluju u EU-ovoj zajedničkoj viznoj politici i pridružene zemlje.

Države članice koje su pristupile Uniji 2004. (Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska,Slovenija i Slovačka), 2007. (Bugarska i Rumunjska) i 2013. (Hrvatska) obvezane su Sporazumom od njegova stupanja na snagu.

Samo Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska još ne provode u potpunosti schengensku pravnu stečevinu. Te države članice nastavit će izdavati nacionalne vize čija je valjanost ograničena na njihovo nacionalno područje. Nakon što te države članice budu u potpunosti provodile schengensku pravnu stečevinu, nastavit će s primjenom Sporazuma.

Nacionalno pravo nastavlja se primjenjivati na sva pitanja koja nisu obuhvaćena Sporazumom do datuma kada će te države članice započeti s potpunom primjenom schengenske pravne stečevine. Od tog datuma, schengenska pravila/nacionalno pravo primjenjivat će se na pitanja koja nisu uređena ovim Sporazumom.

Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska ovlašteni su priznati boravišne dozvole, vize D i vize za kratkotrajni boravak, koje su izdale države schengenskog prostora i pridružene zemlje za kratke boravke na njihovu području.

U skladu s člankom 21. Konvencije o provedbi schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, sve države schengenskog prostora moraju priznati vize za dugotrajni boravak i boravišne dozvole koje su te države izdale kao valjane za kratkotrajne boravke na njihovu području. Države članice schenegenskog prostora prihvaćaju boravišne dozvole, vize D i vize za kratkotrajni boravak pridruženih zemalja za ulazak i kratki boravak i obratno.

Sporazum se ne primjenjuje na Dansku, Irsku i Ujedinjenu Kraljevinu, ali obuhvaća zajedničke izjave da je poželjno da te države članice sklope bilateralne sporazume o pojednostavnjenju izdavanja viza s Ukrajinom.

Bilateralni sporazum o pojednostavljenju izdavanja viza između Danske i Ukrajine stupio je na snagu 1. ožujka 2009. Nije došlo do pregovora o pojednostavnjenju izdavanja viza između Ukrajine i Irske odnosno Ujedinjene Kraljevine.

Iako pridružene Schengenu, Sporazum se ne primjenjuje na Island, Lihtenštajn Norvešku i Švicarsku, ali obuhvaća zajedničke izjave da je poželjno da te države članice schenegenskog prostora sklope bilateralne sporazume o pojednostavnjenju izdavanja viza s Ukrajinom.

Norveška je potpisala bilateralni sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza 13. veljače 2008. Taj je sporazum stupio na snagu 1. rujna 2011.

Švicarska je zaključila pregovore o bilateralnom sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza u studenome 2011. Island je naveo da su pregovori s Ukrajinom započeli.

1.6   Sporazum/bilateralni sporazumi

Člankom 13. stavkom 1. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Od njegova stupanja na snagu, ovaj Sporazum ima prednost pred odredbama bilo kojih dvostranih ili višestranih sporazuma ili dogovora sklopljenih između pojedinačnih država članica i Ukrajine, u onoj mjeri u kojoj odredbe potonjih sporazuma ili dogovora obuhvaćaju pitanja koja su obuhvaćena ovim Sporazumom.”

.

Od datuma stupanja na snagu Sporazuma, odredbe iz bilateralnih sporazuma, koji su na snazi između država članica i Ukrajine, o pitanjima uređenima Sporazumom prestaju se primjenjivati. U skladu s pravom Unije, države članice moraju poduzeti potrebne mjere kako bi uklonile neusklađenosti između svojih bilateralnih sporazuma i Sporazuma.

Međutim, člankom 13. stavkom 2. Sporazuma određuje se sljedeće:

„2.   Odredbe dvostranih sporazuma ili dogovora između pojedinačnih država članica i Ukrajine koji su potpisani prije stupanja na snagu ovog Sporazuma i kojima se predviđa izuzeće nositelja nebiometrijskih službenih putovnica od obveze ishođenja vize, nastavljaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravo predmetnih država članica ili Ukrajine da otkažu ili privremeno obustave te dvostrane sporazume ili dogovore.”

.

Sljedeće su države članice sklopile bilateralni sporazum s Ukrajinom o izuzeću od obveze posjedovanja vize za nositelje službenih putovnica: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka.

U skladu s člankom 13. stavkom 1. Sporazuma, u mjeri u kojoj ti bilateralni sporazumi obuhvaćaju nositelje biometrijskih službenih putovnica, članak 10. stavak 2. Sporazuma ima prednost nad tim bilateralnim sporazumima. U skladu s člankom 13. stavkom 2. Sporazuma, oni bilateralni sporazumi koji su sklopljeni prije stupanja na snagu Sporazuma o izmjeni, nastavljaju se primjenjivati u mjeri u kojoj obuhvaćaju nositelje nebiometrijskih službenih putovnica ne dovodeći u pitanje pravo dotičnih država članica ili Ukrajine da otkažu ili suspendiraju te bilateralne sporazume ili dogovore. Izuzeće od obveze pribavljanja vize za nositelje nebiometrijskih službenih putovnica, koje je izdala država članica, primjenjuje se samo za putovanje na državnom području te države članice, a ne za putovanje u druge države članice schenegenskog prostora.

Ako država članica sklopi bilateralni sporazum ili dogovor s Ukrajinom o pitanjima koja nisu obuhvaćena Sporazumom, to izuzeće nastavilo bi se primjenjivati nakon stupanja na snagu Sporazuma.

1.7   Izjava Europske zajednice o pristupu podnositelja zahtjeva za izdavanje vize i usklađivanju informacija o postupcima za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i dokumenata koji se trebaju podnijeti kada se traži izdavanje vize za kratkotrajni boravak.

U skladu s tom Izjavom Europske zajednice priloženom Sporazumu, izrađene su opće osnovne informacije o pristupu podnositelja zahtjeva za izdavanje vize diplomatskim misijama i konzularnim uredima država članica i o postupcima i uvjetima za izdavanje viza te o valjanosti izdanih viza kako bi se podnositeljima zahtjeva za vizu pružile dosljedne i jedinstvene informacije. Te informacije dostupne su na internetskoj stranici predstavništva EU-a u Ukrajini: http://eeas.europa.eu/delegations/ukraine/index_en.htm

Od diplomatskih misija i konzularnih ureda država članica traži se da šire te informacije (na informacijskim pločama, letcima, internetskim stranicama itd.) te da šire i točne informacije o uvjetima za izdavanje viza, zastupljenosti država članica u Ukrajini i usklađenog popisa EU-a o zahtijevanoj popratnoj dokumentaciji.

II.   SMJERNICE O POSEBNIM ODREDBAMA

2.1   Pravila koja se primjenjuju na sve podnositelje zahtjeva za vizu

Važno: Podsjeća se da niže navedena pojednostavnjenja povezana s pristojbama za obradu zahtjeva za vizu, trajanjem postupka obrade zahtjeva za izdavanje vize, odlaskom u slučaju krađe ili gubljenja dokumenata i produljenja važenja vize u iznimnim okolnostima primjenjuje se na sve ukrajinske podnositelje zahtjeva za vizu i nositelje viza.

2.1.1   Naknada za obradu zahtjeva za vizu.

Člankom 6. stavkom 1. Sporazuma određuje se sljedeće:

„Naknada za obradu molbi za izdavanje vize koje podnose ukrajinski državljani iznosi 35 EUR. Gore navedeni iznos može se revidirati u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. stavku 4.”

.

U skladu s člankom 6. stavkom 1. naknada za obradu zahtjeva za izdavanje vize iznosi 35 EUR. Ta naknada primjenjivat će se na sve podnositelje zahtjeva za vizu iz Ukrajine (uključujući turiste) i odnosi se na vize za kratkotrajni boravak, neovisno o broju ulazaka u zemlju. Primjenjuje se i na zahtjeve za izdavanje vize podnesene na vanjskim granicama.

Člankom 6. stavkom 2. Sporazuma određuje se sljedeće:

„Ako bi Ukrajina ponovno uvela obvezu ishođenja viza za građane EU-a, naknada koju će Ukrajina naplaćivati ne smije biti veća od 35 EUR ili od usuglašenog iznosa ako se naknada preispituje u skladu s postupkom predviđenim u članku 14. stavku 4.”

Člankom 6. stavkom 3. Sporazuma određuje se sljedeće:

„Države članice naplaćuju naknadu od 70 EUR za obradu viza u slučajevima kad je podnositelj zahtjeva za izdavanje vize, zbog udaljenosti između podnositeljeva mjesta prebivališta i mjesta gdje je zahtjev podnesen, zatražio donošenje odluke o zahtjevu za vizu u roku od tri dana od dana kad je podnesen, a konzularni ured je pristao odluku donijeti u roku od tri dana.”

.

Naknada od 70 EUR naplatit će se za obradu zahtjeva za izdavanje vize u slučajevima kada je zahtjev za izdavanje vize zajedno s popratnim dokumentima predao podnositelj zahtjeva za vizu čije je mjesto boravka u oblasti u kojoj država članica u koju podnositelj zahtjeva za vizu namjerava putovati nema konzularno predstavništvo (ako u toj oblasti ne postoji konzulat ni vizni centar ni konzulat država članica koje su sklopile sporazume o zastupanju s državom članicom u koju podnositelj zahtjeva namjerava putovati), i kada je diplomatska misija ili konzularni ured pristao donijeti odluku o zahtjevu za izdavanje vize u roku od tri dana. Dokaz o mjestu boravka podnositelja zahtjeva za vizu nalazi se u obrascu zahtjeva za vizu.

U načelu, cilj je članka 6. stavka 3. Sporazuma olakšati podnošenje zahtjeva za vizu podnositeljima zahtjeva koji žive na velikoj udaljenosti od konzulata. U slučaju kada je potrebno preći veliku udaljenost da bi se podnio zahtjev za vizu, cilj je da se viza izda brzo tako da podnositelj zahtjeva može dobiti vizu bez da se mora ponovno preći veliku udaljenost.

Zbog gore navedenih razloga, u slučajevima kada diplomatska misija ili konzularni ured u „standardnom” vremenu obradi zahtjev za izdavanje vize u roku od tri dana ili manje, naplatit će se standardna pristojba za vizu u iznosu od 35 EUR.

Za diplomatske misije i konzularne urede koji imaju sustav zakazivanja termina, vremensko razdoblje potrebno za dobivanje termina ne uračunava se u vrijeme obrade zahtjeva (pogledaj također II.2.1.2).

Člankom 6. stavkom 4. Sporazuma određuje se sljedeće:

„4.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 5., naknade za obradu molbi za izdavanje vize ne naplaćuju se sljedećim kategorijama osoba:

(a)

za bliske rođake – bračne drugove, djecu (uključujući usvojenu djecu), roditelje (uključujući skrbnike), djedove i bake te unuke – u građana Ukrajine koji zakonito borave na državnom području država članica ili građana Europske unije s prebivalištem na državnom području države članice čiji su državljani;”

(Napomena: ovom se točkom uređuje se situacija bliskih rođaka iz Ukrajine koji putuju u države članice radi posjećivanja građana Ukrajine koji zakonito borave na području država članica ili građana Unije koji borave na području države članice čiji su državljani. Ukrajinskim podnositeljima zahtjeva za vizu koji su članovi obitelji građanina Unije, u smislu članka 5. stavka 2. Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. (4), izdaju se vize bez plaćanja pristojbe i na temelju ubrzanog postupka.).

„(b)

za članove službenih delegacija koji na temelju službenog poziva naslovljenog Ukrajini sudjeluju na sastancima, savjetovanjima, pregovorima ili u programima razmjene, kao i na događanjima koje na državnom području jedne od država članica održavaju međuvladine organizacije;

(c)

članovima nacionalnih i regionalnih vlada i parlamenata, ustavnih sudova i vrhovnih sudova, ako ovim Sporazumom nisu izuzeti od zahtjeva u pogledu viza;

(d)

učenicima, studentima, studentima poslijediplomskih studija i učiteljima koji se nalaze u pratnji, a koji putuju zbog studija ili strukovnog obrazovanja;

(e)

invalidima i osobama koje ih prate, ako je to potrebno;” (Napomena: da bi se iskoristilo pravo oslobađanja od plaćanja naknade, potrebno je priložiti dokaze da je svaki od podnositelja zahtjeva za vizu obuhvaćen ovom kategorijom.)

„(f)

osobama koje su dostavile dokumente koji dokazuju nužnost njihova putovanja iz humanitarnih razloga, uključujući primanje hitne medicinske skrbi, te osobama koje su u pratnji tih osoba ili osobama koje prisustvuju pogrebu bliskog rođaka ili osobama koje posjećuju teško bolesnog bliskog rođaka;

(g)

sudionicima međunarodnih sportskih događaja i osobama koje ih prate;” (Napomena: obuhvaćene su samo osobe u pratnji koje to obavljaju zbog posla; navijači se stoga neće smatrati osobama u pratnji)

„(h)

osobama koje sudjeluju u znanstvenim, kulturnim i umjetničkim aktivnostima, uključujući sveučilišne i druge programe razmjene;

(i)

sudionicima službenih programa razmjene koje organiziraju gradovi-prijatelji i drugi općinski subjekti;

(j)

novinarima i pratećem stručnom tehničkom osoblju;” (Napomena: novinari obuhvaćeni člankom 4. stavkom 1. točkom (e) Sporazuma, obuhvaćeni su ovom točkom).

„(k)

umirovljenicima;” (Napomena: da bi se iskoristilo pravo oslobađanja od plaćanja naknade iz ove kategorije, podnositelji zahtjeva moraju priložiti dokaze koji potvrđuju njihov status umirovljenika.);

„(l)

vozačima koji obavljaju usluge međunarodnog prijevoza roba i putnika na državna područja država članica u vozilima koja su registrirana u Ukrajini;

(m)

članovima osoblja na vlaku, hladnjačama i lokomotivama na međunarodnim vlakovima koji putuju na državna područja država članica;

(n)

djeci do 18 godina starosti i uzdržavanoj djeci do 21 godine starosti;” (Napomena: da bi se iskoristilo pravo oslobađanja od plaćanja naknade za ovu kategoriju, podnositelji zahtjeva moraju priložiti dokaze o njihovoj dobi; i – ako su mlađi od 21 – moraju dodatno priložiti dokaz o njihovom statusu uzdržavanika.);

„(o)

predstavnicima vjerskih zajednica;

(p)

stručnjacima raznih zanimanja koji sudjeluju na međunarodnim izložbama, konferencijama, simpozijima, seminarima ili na drugim sličnim događanjima koja se održavaju na državnom području zemalja članica;

(q)

sudionicima seminara, konferencija, sportskih, kulturnih ili obrazovnih događaja koje organiziraju neprofitne organizacije, u dobi od 25 godina ili manje;

(r)

predstavnicima organizacija civilnog društva kad putuju radi stručnog osposobljavanja, seminara, konferencija, uključujući i one u okviru programa razmjene;

(s)

sudionicima službenih prekograničnih programa suradnje Europske unije, kao što su oni u okviru Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo (ENPI).

Prvi podstavak primjenjuje se i onda kad je svrha putovanja tranzit.”

.

Članak 6. stavak 4. drugi podstavak Sporazuma primjenjuje se samo ako je svrha putovanja u treću zemlju jednaka jednoj od svrha navedenih u članku 6. stavku 4. točkama od (a) do (s), npr. ako je provoz potreban radi sudjelovanja na seminaru, posjete članovima obitelji, sudjelovanja u programu razmjene organizacija civilnog društva itd. u trećoj zemlji.

Gore navedene kategorije osoba u potpunosti su oslobođene od plaćanja naknade. Nadalje, u članku 16. stavku 6. Zakonika o vizama „u pojedinačnim slučajevima, iznos pristojbe za vizu koja se naplaćuje, može se ne naplatiti ili umanjiti, ako to pridonosi promidžbi kulturnih ili sportskih interesa ili interesa u području vanjske politike, razvojne politike, drugim područjima važnog javnog interesa ili iz humanitarnih razloga.”

Međutim, to se pravilo ne može primijeniti na oslobađanje od plaćanja naknade za vizu u iznosu od 70 EUR za obradu viza u pojedinačnim slučajevima kada je zahtjev za izdavanje vize skupa s popratnom dokumentacijom predao podnositelj zahtjeva čije je mjesto boravka daleko od diplomatske misije ili konzularnog ureda države članice i koji pripada jednoj od kategorija oslobođenih od plaćanja naknada navedenih u članku 6. stavku 4. Sporazuma.

Trebalo bi podsjetiti da kategorije osoba oslobođenih od plaćanja naknade za vizu mogu biti podložne naknadi za uslugu ako država članica surađuje s vanjskim pružateljem usluga.

Člankom 6. stavkom 5. Sporazuma određuje se sljedeće:

„5.   Ako neka država članica surađuje s vanjskim davateljem usluga, vanjski davatelj usluga može za uslugu izdavanja vize naplatiti naknadu. Ta naknada razmjerna je troškovima koje načine vanjski davatelji usluga obavljajući svoje zadaće i ne smije prelaziti 30 EUR. Države članice svim podnositeljima zahtjeva za izdavanje vize pružaju mogućnost da svoje zahtjeve podnesu izravno u njihovim konzulatima. Ako se od podnositelja zahtjeva traži da za podnošenje zahtjeva imaju zakazan sastanak, taj se sastanak u pravilu mora održati u roku od dva tjedna od datuma kad je zatražen.”

.

Zadržavanje mogućnosti da sve kategorije podnositelja zahtjeva za vizu podnesu zahtjeve izravno na konzulatu umjesto putem vanjskog pružatelja usluga podrazumijeva da treba postojati stvarni izbor između te dvije mogućnosti. Čak i ako se izravan pristup ne mora organizirati pod istim ili sličnim uvjetima kakvi su kod pružatelja usluga, ti uvjeti ne bi trebali onemogućiti izravan pristup u praksi. Čak i ako je prihvatljivo da imaju različito vrijeme čekanja za dobivanje termina u slučaju izravnog pristupa, vrijeme čekanja ne bi trebalo biti tako dugo da bi se njime onemogućio izravan pristup u praksi.

2.1.2   Trajanje postupaka za obradu zahtjeva za vizu

Člankom 7. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Diplomatska i konzularna predstavništva država članica odlučuju o zahtjevu za izdavanje vize u roku od 10 kalendarskih dana od datuma primitka molbe i dokumenata koji su potrebni za izdavanje vize.

2.   Vremensko razdoblje za donošenje odluke o molbi za izdavanje vize može u pojedinačnim slučajevima biti produljeno do 30 kalendarskih dana, posebno ako je potrebno daljnje proučavanje molbe.

3.   Vremensko razdoblje za donošenje odluke o molbi za izdavanje vize može u hitnim slučajevima biti skraćeno na dva radna dana ili manje.”

.

Odluka o zahtjevu za izdavanje vize donijet će se, u načelu, u roku od 10 kalendarskih dana od datuma primitka potpunog zahtjeva za izdavanje vize i popratnih dokumenata.

To se razdoblje može produljiti na 30 kalendarskih dana ako je potrebno daljnje razmatranje, npr. savjetovanje sa središnjim tijelima.

Svi ti rokovi počinju teći tek kada je priložena dokumentacija u cijelosti, odnosno od dana primitka zahtjeva za izdavanje vize zajedno s popratnom dokumentacijom.

Za diplomatske misije i konzularne urede koji imaju sustav zakazivanja termina vremensko razdoblje potrebno za dobivanje termina ne uračunava se u vrijeme obrade. Pri određivanju termina trebalo bi uzeti u obzir moguću hitnost koju izjavljuje podnositelj zahtjeva u cilju provedbe članka 7. stavka 3. Sporazuma. U pravilu, termin bi se trebao dobiti u roku od dva tjedna od dana kada je termin zatražen (vidjeti članak 6. stavak 5. Sporazuma) Dulje razdoblje trebalo bi biti iznimka uključujući i u razdobljima najveće potražnje. Zajednički odbor pažljivo će pratiti to pitanje. Države članice nastojat će osigurati da termini za podnošenje zahtjeva u diplomatskim misijama i konzularnim uredima, na zahtjev članova službenih delegacija Ukrajine, budu što prije, po mogućnosti u roku od dva radna dana, u hitnim slučajevima kada je poziv bio poslan kasno.

Odluku o smanjenom vremenu za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje vize, kako je definirano u članku 7. stavku 3. Sporazuma, donosi konzularni službenik.

2.1.3   Produljenje vize u iznimnim okolnostima.

Člankom 9. Sporazuma određuje se sljedeće:

„Državljanima Ukrajine koji nemaju mogućnost napustiti državno područje države članice do datuma navedenog u njihovim vizama zbog više sile produljuje se rok valjanosti njihovih viza bez ikakve naknade u skladu sa zakonodavstvom koje država primateljica primjenjuje za vrijeme koje je potrebno za njihov povratak u državu u kojoj borave.”

.

U vezi s mogućnošću produljenja valjanosti vize u slučajevima više sile, na primjer boravka u bolnici zbog nepredviđenih razloga/iznenadne bolesti/nesreće, kada nositelj vize nema mogućnost napustiti područje države članice do datuma navedenog u vizi, odredbe iz članka 33. stavka 1. Zakonika o vizama primjenuju se sve dok su u skladu sa Sporazumom (na primjer, produljena viza ostaje jedinstvena viza koja omogućava ulazak na područje svih država članica schengenskog prostora za koje je viza bila valjana u vrijeme izdavanja). Međutim, na temelju Sporazuma, u slučaju više sile produljenje je vize besplatno.

2.2   Pravila koja se primjenjuju na određene kategorije podnositelja zahtjeva za vizu.

2.2.1   Dokumenti kojima se dokazuje svrha putovanja.

Za sve kategorije osoba navedenih u članku 4. stavku 1. Sporazuma, uključujući vozače koji pružaju usluge međunarodnog prijevoza robe i putnika, tražit će se dokumenti kojima se dokazuje svrha putovanja. Za te kategorije podnositelja zahtjeva, nikakvi drugi dokumenti u vezi sa svrhom putovanja neće se tražiti. Kako je navedeno u članku 4. stavku 3. Sporazuma, drugo opravdanje, poziv ili potvrda u vezi sa svrhom putovanja neće se tražiti.

Ako u pojedinim slučajevima i dalje postoje sumnje u vezi sa stvarnom svrhom putovanja, podnositelj zahtjeva za vizu bit će pozvan na (dodatni) detaljni razgovor u veleposlanstvo/konzulat gdje će ga se moći detaljno ispitati o stvarnoj svrsi putovanja ili o njegovu planiranom povratku – vidjeti članak 21. stavak 8. Zakonika o vizama. U pojedinačnim slučajevima, podnositelj zahtjeva za vizu može priložiti dodatne dokumente ili ih u iznimnim slučajevima može zatražiti konzularni službenik. Zajednički odbor pomno će nadzirati to pitanje.

Trenutačna pravila u vezi s dokumentacijom koja dokazuje svrhu putovanja i dalje se primjenjuju na kategorije osoba koje nisu navedene u članku 4. stavku 1. Sporazuma. Isto se odnosi i na dokumente povezane s pristankom roditelja za putovanja djece mlađe od 18 godina.

Schengenska pravila ili nacionalno pravo primjenjuju se na pitanja koja nisu obuhvaćena odredbama ovog Sporazuma, kao što su priznavanje putnih isprava, putnog zdravstvenog osiguranja i jamstva u vezi s povratkom i dostatnim sredstvima za život (vidjeti I.1.2.).

U skladu s Izjavom Europske unije o dokumentima koji se prilažu prilikom podnošenja zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak, koja je priložena Sporazumu o izmjeni, „Europska unija uspostavit će usklađeni popis pratećih dokumenata, u skladu s člankom 48. stavkom 1. točkom (a) Zakonika o vizama, kako bi osigurala da podnositelji zahtjeva za izdavanje vize iz Ukrajine načelno trebaju priložiti iste prateće dokumente.”. Od konzulata država članica, u skladu sa schengenskom suradnjom na lokalnoj razini, traži se da osiguraju pružanje dosljednih i jedinstvenih osnovnih informacija ukrajinskim podnositeljima zahtjeva za vizu te su obvezni priložiti, u načelu, iste popratne dokumente neovisno od konzulata države članice u kojem su predali zahtjev.

U načelu, originalni zahtjev ili potvrda o zahtijevanom dokumentu iz članka 4. stavka 1. Sporazuma prilagat će se zajedno sa zahtjevom za izdavanje vize. Međutim, konzulat može početi obradu zahtjeva za izdavanje vize faksom ili preslikama zahtjeva ili potvrde dokumenta. Ipak, konzulat može zatražiti izvorni dokument u slučaju podnošenja prvog zahtjeva za izdavanje vize te će ga zatražiti u pojedinačnim slučajevima gdje postoje sumnje.

S obzirom na to da popisi tijela ponekad sadržavaju i ime osobe koja može potpisivati mjerodavne zahtjeve/potvrde, ukrajinska tijela trebala bi obavijestiti schengensku suradnju na lokalnoj razini, kada dođe do zamjene tih osoba.

Člankom 4. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Za sljedeće kategorije građana Ukrajine dostatni su sljedeći dokumenti za opravdanje svrhe putovanja u drugu stranku:

(a)

za članove službenih delegacija koji na temelju službenog poziva naslovljenog Ukrajini sudjeluju na sastancima, savjetovanjima, pregovorima ili u programima razmjene, kao i na događanjima koja na državnim područjima država članica održavaju međuvladine organizacije:

dopis koji je izdalo ukrajinsko državno tijelo u kojem se potvrđuje da je podnositelj molbe član delegacije tog tijela koja putuje u drugu stranku kako bi sudjelovala u ranije navedenim događanjima, uz priloženi primjerak službenog poziva;”

Ime podnositelja zahtjeva mora biti navedeno u dopisu nadležnog tijela, kojim se potvrđuje da je ta osoba dio delegacije koja putuje na područje druge stranke kako bi sudjelovala na službenom sastanku. Ime podnositelja zahtjeva ne mora nužno biti navedeno i u službenom pozivu za sudjelovanje na sastanku, iako to može biti slučaj ako je službeni poziv upućen određenoj osobi.

Ta se odredba primjenjuje na članove službenih delegacija bez obzira na putovnicu koju imaju (nebiometrijska službena ili obična putovnica).

„(b)

za poslovne ljude i predstavnike poslovnih organizacija:

pisani zahtjev subjekta-domaćina: pravne osobe ili trgovačkog društva ili ureda ili njihovih podružnica, državnih i lokalnih tijela država članica ili organizacijskih odbora trgovinskih ili industrijskih izložbi, konferencija i simpozija koji se održavaju na državnim područjima država članica;

(c)

za vozače koji obavljaju usluge međunarodnog prijevoza robe i putnika na državna područja država članica u vozilima koja su registrirana u Ukrajini:

pisani zahtjev nacionalnog udruženja prijevoznika Ukrajine koji pružaju usluge međunarodnog cestovnog prijevoza, uz navođenje svrhe, trajanja, odredišta (jednog ili više) i učestalosti tih putovanja;”

Nadležna tijela koja su zadužena za međunarodni cestovni promet i koja su odgovorna za navođenje svrhe, trajanja, odredišta i učestalosti putovanja vozača koji pružaju usluge međunarodnog prijevoza robe i putnika na područja država članica u vozilima registriranima u Ukrajini su:

1.

Udruženje međunarodnih cestovnih prijevoznika Ukrajine (AsMAP/„АсМАП”)

Adresa za slanje pošte AsMAP-u je:

11, Shorsa str.

Kijev, 03150, Ukrajina

Službenici ovlašteni za potpisivanje zahtjeva su:

 

Kostiuchenko Leonid – predsjednik AsMAP-a Ukrajine;

 

Dokil' Leonid – potpredsjednik AsMAP-a Ukrajine;

 

Kuchynskiy Yurii – potpredsjednik AsMAP-a Ukrajine.

2.

Državno poduzeće „Usluga na međunarodnom cestovnom prometu” (SE „SIRC”)

Adresa za slanje pošte SE „SIRC”-u je:

57, av. Nauka

Kijev, 03083, Ukrajina

Tel.: +38 044 524 21 01

Faks: +38 044 524 00 70

Službenici ovlašteni za potpisivanje zahtjeva su:

 

Tkachenko Anatolij – direktor SE „SIRC”-a;

 

Neronov Oleksandr – prvi zamjenik direktora SE „SIRC”-a;

3.

Ukrajinski sindikat za cestovni prijevoz i logistiku

Adresa za slanje pošte Ukrajinskom sindikatu za cestovni prijevoz i logistiku je:

28, Predslavinska str.

Kijev, 03150, Ukrajina

Tel./faks + 38 044 528 71 30/+ 38 044 528 71 46/+ 38 044 529 44 40

Službenik ovlašten za potpisivanje zahtjeva je:

Lypovskiy Vitalij – predsjednik Sindikata

4.

Ukrajinsko udruženje automobilskih prijevoznika (AAAC) (Всеукраїнська асоціація автомобільних перевізників)

Adresa za slanje pošte AAAC-u je:

139, Velyka Vasylkivska str.

Kijev, 03150, Ukrajina

Tel./faks: +38044-538-75-05, +38044-529-25-21

Službenici ovlašteni za potpisivanje zahtjeva su:

 

Reva Vitalii (віталій рева aaac) — predsjednica AAAC-a

 

Glavatskyi Petro (Петро Главатський) – potpredsjednik AAAC-a

adresa e-pošte: vaap@i.com.ua

5.

Ukrajinska udruga autoprijevoznika (AAAC) (Всеукраїнська асоціація автомобільних перевізників)

Adresa za slanje pošte AAAC-u je:

3, Rayisy Okipnoyi str.

Kijev, 02002, Ukrajina

Tel./faks: +38044-517-44-31, +38044-516-47-26

Službenici ovlašteni za potpisivanje zahtjeva su:

Vakulenko Volodymyr (Вакуленко Володимир Михайлович) – potpredsjednik AAAC-a

6.

Ukrajinsko državno poduzeće „Ukrinteravtoservice” (Українське державне підприємство по обслуговуванню іноземних та вітчизняних автотранспортних засобів „укрінтеравтосервіс”)

Adresa za slanje pošte ukrajinskom državnom poduzeću „Ukrinteravtoservice” je:

57, av. Nauky

Kijev, 03083, Ukrajina

Službenici ovlašteni za potpisivanje zahtjeva su:

 

Dobrohod Serhii (Доброход Сергій Олександрович) – generalni direktor ukrajinskog državnog poduzeća „Ukrinteravtservice” (telefon: +38 044 524 -09 -99, mobitel: +38 050 463 -89 -32);

 

Kubalska Svitlana (Кубальська Світлана Сергіївна) – zamjenica glavnog direktora ukrajinskog državnog poduzeća „Ukrinteravtoservice” (telefon: +38 044 524 -09 -99, mobitel: +38 050 550 -82 -62);

Uzimajući u obzir trenutačne probleme s ovom kategorijom podnositelja zahtjeva za vizu zajednički odbor pomno će pratiti provedbu te odredbe.

„(d)

za članove osoblja na vlaku, hladnjačama i lokomotivama na međunarodnim vlakovima koji putuju na državna područja država članica:

pisani zahtjev nadležnog željezničkog trgovačkog društva Ukrajine, uz navođenje svrhe, trajanja i učestalosti tih putovanja;”

Nadležno tijelo u području željezničkog prijevoza Ukrajine je Državna administracija željezničkog prijevoza Ukrajine („Ukrzaliznytsia”/„Укрзалізниця”).

Adresa za slanje pošte „Ukrzaliznytsia” je:

5-7 Tverskaya str.

Kijev, 03680, Ukrajina

U skladu s raspodjelom odgovornosti u vodstvu „Ukrzaliznytsia”, službenici odgovorni za pružanje informacija u vezi sa svrhom, trajanjem i učestalošću putovanja članova posada vlakova, hladnjača i lokomotiva na međunarodnim vlakovima koji putuju na područje država članica su:

 

Bolobolin Serhii (Болоболін Сергій Петрович) – prvi generalni direktor Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 10);

 

Serhiyenko Mykola (Сергієнко Микола Іванович) – prvi zamjenik generalnog direktora Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 01);

 

Zhurakivskyy Vitaliy (Жураківський Віталій Олександрович) – prvi zamjenik generalnog direktora Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 41);

 

Slipchenko Oleksiy (Сліпченко Олексій Леонтійович) – zamjenik generalnog direktora Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 14);

 

Naumenko Petro (Науменко Петро Петрович) –zamjenik generalnog direktora Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 12);

 

Chekalov Pavlo (Чекалов Павло Леонтійович) – zamjenik generalnog direktora Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 00 13);

 

Matviiv Igor – načelnik odjela za međunarodne odnose Ukrzaliznytsie (telefon: +38 044 465 04 25).

„(e)

za novinare i prateće stručno tehničko osoblje:

potvrda ili drugi dokument koji je izdala strukovna organizacija ili podnositeljev poslodavac koji dokazuje da je predmetna osoba kvalificirani novinar te se u njemu navodi da je svrha putovanja obavljanje novinarskog posla ili koji dokazuje da je osoba član tehničkog osoblja koje novinara prati u svojstvu stručnjaka;”

Ovom kategorijom nisu obuhvaćeni slobodni novinari.

Potrebno je predočiti potvrdu ili dokument kojim se dokazuje da je podnositelj zahtjeva profesionalni novinar te izvorni dokument koji je izdao njegov poslodavac u kojem se navodi da je svrha putovanja obavljanje novinarskog posla ili kojim se dokazuje da je osoba član tehničkog osoblja u pratnji novinara zbog obavljanja posla.

Nadležna ukrajinska strukovna organizacija koja dokazuje da je osoba u pitanju kvalificirani novinar je:

1.

Nacionalni sindikat novinara Ukrajine (NUJU) („Національна спілка журналістів України”, НСЖУ).

NUJU izdaje kvalificiranim zaposlenicima masovnih medija nacionalne novinarske iskaznice i međunarodne tiskovne iskaznice standardnog uzorka koje je odredila Međunarodna federacija novinara.

Adresa za slanje pošte NUJU-u je:

27-a Khreschatyk str.

Kijev, 01001, Ukrajina

Ovlaštena osoba NUJU-a je:

Nalyvaiko Oleg Igorovych (Наливайко Олег Ігорович) – voditelj NUJU-a

Telefon/telefaks: +38044-234-20-96; +38044-234-49-60; +38044-234-52-09

adresa e-pošte: spilka@nsju.org; admin@nsju.org.

2.

Nezavisni sindikat medija Ukrajine (IMUU) („незалежна медіа-профспілка україни”).

Adresa za slanje pošte IMUU-u je:

Office 25,

27 – A, Khreshchatyk Str.,

Kijev, 01001, Ukrajina

Ovlaštene osobe su:

 

Lukanov Yurii (Луканов Юрій Вадимович)– voditelj IMUU-a

 

Vynnychuk Oksana (Оксана Винничук) – izvršna tajnica IMUU-a

Telefon: +38 050 356 57 58

adresa e-pošte: secretar@profspilka.org.ua

„(f)

za osobe koje sudjeluju u znanstvenim, kulturnim i umjetničkim aktivnostima, uključujući sveučilišne i druge programe razmjene:

pisani zahtjev organizacije domaćina za sudjelovanje u tim aktivnostima;

(g)

za učenike, studente, studente poslijediplomskih studija i učitelje koji se nalaze u pratnji, a koji putuju zbog studija ili strukovnog obrazovanja, kako u okviru programa razmjene, tako i drugih školskih aktivnosti:

pisani zahtjev ili potvrda o upisu sveučilišta, visoke škole ili škole domaćina ili studentske iskaznice ili potvrde o tečajevima koje će osoba pohađati;”

Studentska iskaznica može biti prihvaćena kao opravdanje svrhe putovanja samo kada je izda sveučilište, visoka škola ili škola domaćin gdje će se pohađati studij ili stručna izobrazba.

„(h)

za sudionike međunarodnih sportskih događaja i osobe koje ih prate u svojstvu stručnjaka:

pisani zahtjev organizacije domaćina: nadležnih tijela, nacionalnih sportskih federacija i nacionalnih olimpijskih odbora država članica;”

Popis osoba u pratnji kada je riječ o međunarodnim sportskim događajima bit će ograničen na one osobe koje prate sportaše/sportašice u svojstvu stručnjaka: treneri, maseri, rukovoditelji, zdravstveno osoblje i vođe sportskih klubova. Navijači se neće smatrati osobama u pratnji.

„(i)

za sudionike službenih programa razmjene koje organiziraju gradovi-prijatelji i drugi općinski subjekti:

pisani zahtjev voditelja uprave/gradonačelnika tih gradova ili drugih općinskih subjekata;”

Voditelj uprave/gradonačelnik grada ili drugo lokalno tijelo nadležno za izdavanje pisanog zahtjeva jest voditelj uprave/gradonačelnik grada domaćina ili općina u kojoj će se aktivnost prijateljskog povezivanja gradova/općina odvijati. Ova kategorija obuhvaća isključivo službene aktivnosti prijateljskog povezivanja gradova/općina.

„(j)

za bliske rođake – bračnog druga, djecu (uključujući usvojenu djecu), roditelje (uključujući skrbnike), djedove i bake te unuke – koji posjećuju državljane Ukrajine koji zakonito borave na državnom području država članica ili građane Europske unije koji prebivaju na državnom području države članice čiji su državljani:

pisani zahtjev osobe-domaćina;”

Ovom točkom uređuje se situacija bliskih rođaka iz Ukrajine koji putuju u države članice radi posjećivanja građana Ukrajine koji zakonito borave na području država članica ili građana Unije koji borave na području države članice čiji su državljani.

Nadležno tijelo mora dokazati vjerodnostojnost potpisa osobe koja poziva u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države boravka.

Važno je dokazati i zakoniti boravak osobe koja poziva i obiteljsku vezu; na primjer, pružajući zajedno s pisanim zahtjevom osobe domaćina, preslike dokumenata u kojima se objašnjava njegov status, poput preslika dozvole boravka i kojima se potvrđuje obiteljska veza.

Ta se odredba primjenjuje i na srodnike osoblja diplomatskih misija i konzulata koji putuju u posjet obitelji u trajanju od najviše 90 dana na područje država članica, osim za potrebu dokazivanja zakonitog boravka i obiteljskih veza.

U skladu s Izjavom Europske unije o olakšicama za članove obitelji, koja je priložena Sporazumu o izmjeni, „kako bi se olakšala mobilnost povećanog broja osoba koje imaju obiteljske veze (posebno sestara i braće i njihove djece) s ukrajinskim državljanima koji zakonito borave na područjima država članica ili s građanima Europske unije koji borave na području države članice čiji su državljani, Europska unija poziva konzularne urede država članica da u cijelosti iskoriste postojeće mogućnosti Zakonika o vizama kako bi se pojednostavnilo izdavanje viza toj kategoriji osoba, posebno uključujući jednostavnije zahtjeve u pogledu dokumenata koje podnositelji trebaju priložiti, izuzeća od naknada za obradu zahtjeva i, ako je primjenljivo, izdavanje viza za višekratne ulaske.”.

„(k)

rođaci koji koji putuju radi sudjelovanja na sahranama:

službeni dokument koji potvrđuje smrtni slučaj kao i obiteljsku ili drugu vezu između podnositelja molbe i pokopane osobe;”

U sporazumu se ne navodi točno tijela koje države bi trebala izdati gore navedeni službeni dokument: države u kojoj će se obaviti pokop ili države boravišta osobe koja želi ići na pokop. Trebalo bi prihvatiti da nadležna tijela obiju zemalja mogu izdati takve službene dokumente.

Potrebno je predočiti gore navedeni službeni dokument kojim se potvrđuje smrtni slučaj, kao i obiteljska ili druga veza između podnositelja zahtjeva i preminulog; npr. rodni i/ili vjenčani list.

„(l)

za posjet vojnim i civilnim grobljima:

službeni dokument kojim se potvrđuje postojanje i održavanje groba, kao i obiteljsku ili drugu vezu između podnositelja molbe i pokopane osobe;”

U sporazumu se ne navodi točno treba li gore navedeni službeni dokument izdati tijelo države u kojoj se nalazi groblje ili države boravišta osobe koja želi posjetiti groblje. Trebalo bi prihvatiti da nadležna tijela obiju zemalja mogu izdati takve službene dokumente.

Potrebno je predočiti gore navedeni službeni dokument kojim se potvrđuje postojanje i očuvanje groba te obiteljski ili drugi odnosi između podnositelja zahtjeva i pokopane osobe.

U skladu s Izjavom Europske zajednice o izdavanju viza za kratkotrajne boravke radi posjeta vojnim i civilnim grobljima priloženom Sporazumu, kao opće pravilo, viza za kratkotrajni boravak za osobe u posjeti vojnim i civilnim grobljima izdavat će se za razdoblje od najviše 14 dana.

„(m)

za osobe koje u posjet odlaze zbog zdravstvenih razloga i osobe u nužnoj pratnji:

službeni dokument zdravstvene ustanove kojim se potvrđuje potreba za zdravstvenom skrbi u toj ustanovi i potreba za pratnjom te dokaz da postoje dovoljna financijska sredstva za plaćanje liječenja;”

Dostavit će se dokument zdravstvene ustanove kojim se potvrđuje nužnost zdravstvene skrbi u toj ustanovi i dokaz o dostatnim financijskim sredstvima za plaćanje liječenja; njime se trebalo potvrditi i da je pratnja potrebna.

„(n)

za predstavnike organizacija civilnog društva kad putuju radi stručnog osposobljavanja, seminara, konferencija, uključujući i one u okviru programa razmjene:

pisani zahtjev koji izdaje organizacija domaćin, potvrda da osoba predstavlja organizaciju civilnog društva i potvrda iz nadležnog registra o osnivanju takve organizacije, koju izdaje neko državno tijelo u skladu s nacionalnim propisima;”

Isprava kojom se dokazuje registracija organizacije civilnog društva u Ukrajini pismo je koje izdaje Ukrajinski državni ured za registraciju s podacima iz Registra javnih udruženja.

„(o)

za stručnjake raznih zanimanja koji sudjeluju na međunarodnim izložbama, konferencijama, simpozijima, seminarima ili na drugim sličnim događanjima koja se održavaju na državnom području država članica:

pisani zahtjev organizacije domaćina u kojem se potvrđuje da će dotična osoba sudjelovati na tom događaju;

(p)

za predstavnike vjerskih zajednica:

pisani zahtjev vjerske zajednice registrirane u Ukrajini, u kojem se navode svrha, trajanje i učestalost tih putovanja;”

Isprava kojom se dokazuje registracija vjerske zajednice u Ukrajini izvadak je iz Unificiranog državnog registra pravnih osoba i samostalnih poduzetnika s podatkom da je organizacijski i pravni oblik pravne osobe vjerska zajednica.

„(q)

za sudionike službenih prekograničnih programa suradnje Europske unije, kao što su programi u okviru Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo (ENPI):

pisani zahtjev organizacije domaćina.”

Važno: Sporazumom se ne stvaraju nova pravila o odgovornosti za fizičke ili pravne osobe koje izdaju pisani zahtjev. Mjerodavno Pravo EU-a/nacionalno pravo primjenjuje se u slučajevima lažnog izdavanja takvih zahtjeva.

2.2.2   Izdavanje viza za višekratni ulazak

U slučajevima u kojima podnositelj zahtjeva za vizu mora često ili redovito putovati na područje država članica, vize za kratkotrajni boravak izdavat će se za više posjeta, pod uvjetom da ukupno trajanje tih posjeta ne prelazi 90 dana u razdoblju od 180 dana.

Člankom 5. stavkom 1. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Diplomatska i konzularna predstavništva država članica izdaju vize za višekratni ulazak s rokom valjanosti pet godina sljedećim kategorijama osoba:

(a)

članovima nacionalnih i regionalnih vlada i parlamenata, ustavnih sudova i vrhovnih sudova, državnim i regionalnim tužiteljima i njihovim zamjenicima, ako ovim Sporazumom nisu izuzeti od zahtjeva u pogledu viza, za izvršavanje svojih dužnosti;

(b)

stalnim članovima službenih delegacija koji na temelju službenih poziva naslovljenih Ukrajini redovito sudjeluju na sastancima, savjetovanjima, pregovorima ili u programima razmjene, kao i na događanjima koja na državnim područjima država članica održavaju međuvladine organizacije;

(c)

bračnim drugovima i djeci (uključujući usvojenu djecu) koja su mlađa od 21 godine ili su uzdržavana te roditeljima (uključujući skrbnike) koji posjećuju građane Ukrajine koji zakonito borave na državnom području država članica ili građane Europske unije koji prebivaju na državnom području države članice čiji su državljani;

(d)

poslovnim ljudima i predstavnicima poslovnih organizacija koji redovito putuju u države članice;

(e)

novinarima i pratećem stručnom tehničkom osoblju.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je potreba za učestalim ili redovitim putovanjima, ili ako je namjera da se učestalo ili redovito putuje očito ograničena na neko kraće vremensko razdoblje, tad se rok valjanosti vize za višekratni boravak ograničuje na to razdoblje, a posebno ako je

njihov mandat, u slučaju osoba iz točke (a),

rok važenja njihovog statusa stalnog člana službene delegacije, u slučaju osoba iz točke (b),

rok važenja dozvole za zakonit boravak ukrajinskih građana koji zakonito borave u Europskoj uniji, u slučaju osoba iz točke (c),

rok važenja statusa predstavnika poslovne organizacije ili trajanja poslovnog ugovora, u slučaju osoba iz točke (d),

ugovor o radu, u slučaju osoba iz točke (e),

kraći od pet godina.”

.

Za te kategorije osoba, uzimajući u obzir njihov profesionalni status ili obiteljske veze s građaninom Ukrajine koji zakonito boravi na području država članica ili građaninom Europske unije koji boravi na području države članice čiji je državljanin, opravdano je izdati, kao pravilo, vizu za višekratni ulazak s valjanosti od pet godina. U prvobitnoj verziji Sporazuma izrazom „s rokom valjanosti do najviše pet godina” konzulatima se ostavljalo diskrecijsko pravo odlučivanja o razdoblju valjanosti vize, određujući samo najdulje razdoblje valjanosti. Sporazumom o izmjeni to diskrecijsko pravo u odlučivanju nestalo je s novim tekstom koji glasi: „s rokom valjanosti pet godina”, kojim se određuje da, ako podnositelj zahtjeva ispunjava sve uvjete iz članka 5. stavka 1. Sporazuma, „diplomatska i konzularna predstavništva država članica izdaju vize za višekratni ulazak s rokom valjanosti pet godina”.

Za osobe koje su obuhvaćene člankom 5. stavkom 1. točkom (a) Sporazuma, potrebno je izdati potvrdu o njihovu profesionalnom statusu i o trajanju njihova mandata.

Ta se odredba neće primjenjivati na osobe koje su obuhvaćene člankom 5. stavkom 1. točkom (a) Sporazuma ako su Sporazumom izuzeti od zahtjeva za vizu, odnosno ako su nositelji diplomatskih putovnica ili biometrijskih službenih putovnica.

Za osobe koje su obuhvaćene člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Sporazuma mora se predočiti dokaz o njihovu trajnom statusu člana delegacije i o potrebi redovitog sudjelovanja na sastancima, savjetovanjima, pregovorima ili u programima razmjene.

Za osobe koje su obuhvaćene člankom 5. stavkom 1. točkom (c) Sporazuma mora se predočiti dokaz o zakonitom boravku osobe koja poziva (vidjeti II.2.2.1).

Za osobe koje su obuhvaćene člankom 5. stavkom 1. točkama (d) i (e) Sporazuma mora se predočiti dokaz o njihovu profesionalnom statusu i o trajanju njihovih aktivnosti.

Člankom 5. stavkom 2. Sporazuma određuje se sljedeće:

„2.   Diplomatska i konzularna predstavništva država članica izdaju vize za višekratni ulazak s rokom valjanosti od jedne godine sljedećim kategorijama osoba, pod uvjetom da su tijekom prethodne godine dobili barem jednu vizu i iskoristili je u skladu sa zakonima o ulasku i boravku države koju posjećuju:

(a)

vozačima koji obavljaju usluge međunarodnog prijevoza robe i putnika na državna područja država članica u vozilima koja su registrirana u Ukrajini;

(b)

članovima osoblja na vlaku, hladnjačama i lokomotivama na međunarodnim vlakovima koji putuju na državna područja država članica;

(c)

osobama koje sudjeluju u znanstvenim, kulturnim i umjetničkim aktivnostima, uključujući sveučilišne i druge programe razmjene, koje redovito putuju u države članice;

(d)

sudionicima međunarodnih sportskih događaja i osobama koje ih prate u svojstvu stručnjaka;

(e)

sudionicima službenih programa razmjene koje organiziraju gradovi-prijatelji i drugi općinski subjekti;

(f)

predstavnicima organizacija civilnog društva koji redovito putuju u države članice radi stručnog osposobljavanja, seminara, konferencija, uključujući i one u okviru programa razmjene;

(g)

sudionicima službenih prekograničnih programa suradnje Europske unije, kao što su oni u okviru Europskog instrumenta za susjedske odnose i partnerstvo (ENPI);

(h)

studentima, studentima poslijediplomskih studija koji redovito putuju zbog studija ili strukovnog obrazovanja, uključujući i u okviru programa razmjene;

i.

predstavnicima vjerskih zajednica;

(j)

stručnjacima raznih zanimanja koji sudjeluju na međunarodnim izložbama, konferencijama, simpozijima, seminarima ili na drugim sličnim događanjima koja se održavaju na državnom području država članica;

(k)

osobama koje trebaju putovati redovito zbog medicinskih razloga i osobama u njihovoj pratnji.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je potreba za učestalim ili redovitim putovanjima, ili ako je namjera da se učestalo ili redovito putuje očito ograničena na neko kraće vremensko razdoblje, tad se rok valjanosti vize za višekratni boravak ograničuje na to razdoblje.”

.

U prvobitnoj verziji Sporazuma izrazom „s rokom valjanosti do najviše jedne godine” konzulatima se ostavljalo diskrecijsko pravo odlučivanja o razdoblju valjanosti vize, određujući samo najdulje razdoblje valjanosti. Sporazumom o izmjeni to diskrecijsko pravo nestalo je s novim tekstom koji glasi: „s rokom valjanosti od jedne godine”, kojim se određuje da, ako podnositelj zahtjeva ispunjava sve uvjete iz članka 5. stavka 2. Sporazuma, „diplomatska i konzularna predstavništva država članica izdaju vize za višekratni ulazak s rokom valjanosti od jedne godine” . Treba napomenuti da će se višekratne vize kojima je rok valjanosti godinu dana izdati gore navedenim kategorijama ako je tijekom prethodne godine (12 mjeseci) podnositelj zahtjeva za vizu dobio barem jednu schengensku vizu i iskoristio je u skladu sa zakonima o ulasku i boravku države (a) koju je posjetio (na primjer, osoba nije prekoračila dozvoljeni boravak) i ako postoje razlozi za traženje vize za višekratni ulazak. Schengenska viza dobivena tijekom prethodne godine može biti ona koju je izdala druga schengenska država različita od one u kojoj je podnositelj zahtjeva zatražio novu vizu. U slučajevima kada nije opravdano izdati vizu valjanu za godinu dana, (na primjer, ako je trajanje programa razmjene kraće od godinu dana ili osoba ne treba često putovati ili redovito cijelu godinu) valjanost vize bit će kraća od godine dana, pod uvjetom da su ispunjeni ostali uvjeti za izdavanje vize.

Člankom 5. stavcima 3. i 4. Sporazuma određuje se sljedeće:

„3.   Diplomatska i konzularna predstavništva država članica izdaju vize za višekratni ulazak s rokom valjanosti od najmanje dvije, a najviše pet godina kategorijama osobama iz stavka 2. ovog članka, pod uvjetom da su tijekom prethodne dvije godine iskoristili vize za višekratni ulazak izdane na godinu dana u skladu sa zakonima o ulasku i boravku države koju posjećuju, osim ako je potreba za učestalim ili redovitim putovanjima, ili ako je namjera da se učestalo ili redovito putuje očigledno ograničena na neko kraće vremensko razdoblje, te se u tom slučaju rok valjanosti vize za višekratni boravak ograničuje na to razdoblje.

4.   Ukupno vremensko razdoblje boravka osoba iz stavaka 1. do 3. ovog članka na državnom području država članica ne smije biti dulje od 90 dana u razdoblju od 180 dana.”

.

Vize za višekratni ulazak čija je valjanost od dvije do pet godina izdat će se kategorijama navedenima u članku 5. stavku 2. Sporazuma, pod uvjetom da su tijekom protekle dvije godine iskoristili jednogodišnje schengenske vize za višekratni ulazak u skladu sa zakonima o ulasku i boravku na području/područjima države/država koje posjećuju i da je potreba za učestalim ili redovitim putovanjem očito ograničena na kraće razdoblje. Treba napomenuti da će se viza čija je valjanost od dvije do pet godina izdati samo ako su podnositelju zahtjeva za vizu izdane dvije vize čija je valjanost godinu dana, a ne manje, tijekom prethodne dvije godine, i ako je iskoristio te vize u skladu sa zakonima ulaska i boravka na području/područjima države/država koju/koje posjećuje. Diplomatske misije i konzularni uredi država članica odlučuju, na temelju procjene svakog zahtjeva za vizu, rok valjanosti tih viza tj. od dvije do pet godina.

U pogledu definicije kriterija u članku 5. stavku 2. Sporazuma: „pod uvjetom da...postoje razlozi za traženje izdavanja vize za višekratni ulazak”, i u članku 5. stavku 3. Sporazuma: „pod uvjetom da su...razlozi za traženje izdavanja vize za višekratni ulazak još uvijek valjani”, za izdavanje te vrste viza primjenjuju se kriteriji uspostavljeni u članku 24. stavku 2. točki (a) Zakonika o vizama, tj. da osoba treba često putovati u jednu ili više država članica, na primjer poslovno.

Ne postoji obveza izdavanja vize za višekratni ulazak ako podnositelj zahtjeva nije iskoristio prethodnu vizu. Ipak, takva viza može se izdati ako je do neupotrebe prethodne vize došlo zbog okolnosti koje ne ovise o volji podnositelja zahtjeva; na primjer, duže izbivanje s posla vozača kamiona zbog bolesti.

Vidjeti II.2.2.1. u pogledu dokumenata kojima se opravdava svrha putovanja radi izdavanja višekratnih viza za kategorije navedene u članku 5. Sporazuma.

2.2.3.   Nositelji diplomatskih i službenih putovnica.

Člankom 10. Sporazuma određuje se sljedeće:

„1.   Državljani Ukrajine koji posjeduju valjane diplomatske putovnice smiju bez viza ulaziti u državna područja država članica napuštati ih i prolaziti kroz njih.

2.   Državljani Ukrajine nositelji valjanih biometrijskih putovnica smiju bez viza ulaziti u državna područja država članica, napuštati ih i prolaziti kroz njih.

3.   Osobe iz stavaka 1. i 2. ovog članka smiju boraviti na državnim područjima država članica u razdoblju koje ne smije biti dulje od 90 dana u razdoblju od 180 dana.”

Postojeći bilateralni sporazumi ili dogovori o izuzeću od obveze pribavljanja vize za nositelje nebiometrijskih službenih putovnica nastavit će se primjenjivati, osim ako su otkazani ili obustavljeni (vidjeti I.1.6).

Postavljanje diplomata u državama članicama nije uređeno Sporazumom. Primjenjuje se uobičajeni postupak akreditacije.

III.   STATISTIČKI PODACI

Kako bi se zajedničkom odboru omogućilo učinkovito praćenje Sporazuma, diplomatske misije i konzularni uredi država članica moraju Komisiji dostaviti statističke podatke svakih šest mjeseci posebice, ako je to moguće, razvrstane po mjesecima o:

vrstama viza izdanih različitim kategorijama osoba obuhvaćenih Sporazumom;

broju odbijenih zahtjeva za vizu za različite kategorije osoba obuhvaćenih Sporazumom;

postotku podnositelja zahtjeva pozvanih na osobni razgovor po kategorijama osoba;

vizama za višekratne ulaske čija je valjanost pet godina izdane za ukrajinske državljane (po državi);

postotku viza koje se izdaju besplatno za različite kategorije osoba obuhvaćenih Sporazumom.


(1)  Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.).

(3)  Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

(4)  Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, kojom se izmjenjuje Uredba (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktive 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).


Top