Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE2770

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže” (COM(2018) 277 final – 2018/0138 (COD))

EESC 2018/02770

SL C 62, 15.2.2019, p. 269–273 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

15.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 62/269

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama pojednostavnjenja radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže”

(COM(2018) 277 final – 2018/0138 (COD))

(2019/C 62/42)

Izvjestitelj:

Dumitru FORNEA

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 11.6.2018.

Vijeće, 15.6.2018.

Pravni temelj:

članak 172. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

 

Odluka Plenarne skupštine:

22.5.2018.

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.10.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

17.10.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

538

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

210/3/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO smatra da su inicijative priložene zajedno u trećem paketu „Europa u pokretu” nužne za osiguravanje učinkovitog zakonskog okvira na razini Europe i za ponovnu potvrdu političke i financijske predanosti država članica u pravovremenom osiguravanju transeuropske prometne mreže (TEN-T): osnovna mreža trebala bi biti dovršena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050.

1.2.

 EGSO napominje da Prijedlog uredbe osigurava dodanu vrijednost jer na temelju najboljih praksi uočenih u cijeloj Europi regulira niz ključnih aspekata za pridržavanje rokova za završetak projekta i za nastavljanje privlačenja zanimanja javnosti i privatnih ulagača za dostavu ponuda za prometnu infrastrukturu.

1.3.

 EGSO podržava pristup Komisije i smatra da je prikladan i odgovarajuć s obzirom na to da je ključna svrha Prijedloga uredbe smanjenje kašnjenja u provedbi infrastrukturnih projekata u okviru mreže TEN-T. Štoviše, ova se kašnjenja mogu znatno umanjiti prepoznavanjem prednosti projekata od zajedničkog interesa, određivanjem jedinstvenog nadležnog tijela koje će raspolagati kompetentnim osobljem i odgovarajućim sredstvima i koje bi trebalo objediniti konkurentna tijela i subjekte kako bi se postiglo istinsko administrativno pojednostavnjenje, uključivanjem i koordinacijom postupaka te primjenom jedinstvenog nacionalnog zakonodavstva za kupovine koje obavlja zajednički subjekt.

1.4.

 EGSO pozdravlja Komisijino utvrđivanje referentne vrijednosti za trajanje postupka izdavanja dozvola i smatra da je razumno ograničiti cijeli postupak izdavanja dozvola na najviše tri godine, no želi istaknuti da je važno uzeti u obzir mišljenja nadležnih nacionalnih tijela kako bi se osigurali realistični predloženi rokovi u skladu s posebnim situacijama u državama članicama.

1.5.

 EGSO smatra da će u nekim državama članicama usklađenost s obveznim rokovima koji se definiraju Prijedlogom uredbe iziskivati neke pravne i administrativne reforme. Te će reforme omogućiti nadležnim pravnim i administrativnim tijelima da svoje metode rada ubrzaju i učine učinkovitijima kako bi se izbjegle pravne mjere na nacionalnoj ili europskoj razini zbog nepoštivanja rokova.

1.6.

 EGSO podržava prijedlog tehničke pomoći iz članka 9., no želi naglasiti Komisiji da je potrebno više informacija u vezi s kriterijima prihvatljivosti i u vezi s postupkom kojega se treba pridržavati kako bi bilo moguće odobriti tehničku pomoć iz Prijedloga.

1.7.

 EGSO smatra da bi uspostava standardiziranih uvjeta i posebnih dogovora za javnu nabavu na europskoj razini mogla ubrzati tempo provedbe infrastrukturnih projekata.

1.8.

 EGSO smatra da nacionalna tijela mogu izbjeći moguće sukobe u provedbi projekata u okviru mreže TEN-T uključivanjem dionika/uključenih strana već od faze planiranja prometne infrastrukture i pravovremenim organiziranjem učinkovitog savjetovanja s javnošću, organizacijama civilnog društva i lokalnim nadležnim tijelima.

1.9.

 EGSO ističe da su aktivnosti podizanja svijesti i pravovremeno prepoznavanje pokušaja diskreditiranja projekata TEN-T ključni za stvaranje političke i društvene klime koja je poticajna za provedbu europskih politika prometne infrastrukture. Europska tijela vlasti mogu neutralizirati štetne učinke dezinformacija kroz održavanje kontakata s masovnim medijima, daljnji razvoj institucionalnih alata za pružanje točnih informacija te savjetovanje s javnošću.

1.10.

 EGSO primjećuje nedosljednost u tekstu Prijedloga s obzirom na to da se u definiciji iz članka 2. točke (e) „prekogranični projekt od zajedničkog interesa” navodi da je taj pojam ograničen na projekte koje provodi zajednički subjekt. Međutim, prema članku 7. stavku 2. i članku 8. stavku 1. pojmom su također obuhvaćeni projekti za koje ne postoji zajednički subjekt.

1.11.

 EGSO smatra da se mehanizmi za prekograničnu koordinaciju koje osigurava mreža TEN-T mogu ojačati povećavanjem ovlasti europskih koordinatora i osiguravanjem dodatnih alata za njih. Kako bi se optimalno iskoristili iskustvo i kapaciteti europskih koordinatora, možda će biti potrebno revidirati zakonodavstvo koje utvrđuje njihove nadležnosti i proširiti njihove odgovornosti u cilju konsolidacije europskog vodstva u provođenju prekograničnih projekata prometne infrastrukture koje poduzimaju države članice.

1.12.

 EGSO napominje da nije jasno koje sankcije se utvrđuju za slučaj nepoštivanja pravnih odredbi uspostavljenih Prijedlogom uredbe. S obzirom na glavni cilj Prijedloga koji se konkretno tiče smanjivanja kašnjenja, ovaj aspekt treba razjasniti kako bi se ojačala zakonski obvezujuća dimenzija uredbe i kako bi se osigurali transparentni i predvidivi pravni okviri za Europljane, civilna društva, javna tijela i sudove na nacionalnoj razini i razini Europe.

2.   Opće napomene

2.1.

 Prijedlog uredbe koji se razmatra u ovom mišljenju Komisija je izdala u svibnju 2018. Komisija namjerava dopuniti skupinu inicijativa u okviru trećeg paketa „Europa u pokretu” usmjeravanjem na pravne i administrativne mjere koje mogu ubrzati provedbu programa ulaganja kako bi transeuropska prometna mreža (TEN-T) bila dovršena na vrijeme: osnovna mreža trebala bi biti dovršena do 2030., a sveobuhvatna mreža do 2050.

2.2.

 Europska komisija procjenjuje da će ulaganja koja su potrebna za završetak osnovne mreže TEN-T iznositi približno 500 milijardi EUR za razdoblje od 2021. do 2030. te približno 1500 milijardi EUR za završetak sveobuhvatne mreže TEN-T. Sredstva uložena u ovu europsku prometnu infrastrukturu imat će efekt poluge jer će pomoći stvoriti 13 milijuna radnih mjesta godišnje do 2030. i ostvariti dodatne prihode koji bi mogli iznositi i do 4 500 milijardi EUR (1,8 % BDP-a EU-a).

2.3.

 U lipnju 2018. Komisija je objavila da namjerava dodijeliti 30,6 milijardi EUR Instrumentu za povezivanje Europe u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., što predstavlja nominalno povećanje u iznosu od 47 % u usporedbi s razdobljem od 2014. do 2020. Ipak, odlučna predanost EU-a i doprinos završetku mreže TEN-T neće biti dovoljni ako države članice ne ulože doista maksimalan trud i utvrde alternativna rješenja za sufinanciranje, odnosno financiranje prometnih infrastrukturnih projekata.

2.4.

 Provedba projekata za ulaganja u TEN-T uključuje utvrđivanje ulagača i osiguravanje nužnih sredstava uz postavljanje pravnih i administrativnih uvjeta za osiguravanje pravovremene isporuke sredstava i pridržavanje utvrđenih standarda. Javno savjetovanje pokazalo je da svi dionici (javni i privatni ulagači, poduzeća, organizacije civilnog društva i javnost) žele učinkovite i predvidive administrativne postupke u vezi s provedbom infrastrukturnih projekata, koji će se zasnivati na načelima održivog razvoja te biti usklađeni s napretkom u digitalnim tehnologijama i usmjereni na ostvarenje ciljeva postavljenih u okviru europske i nacionalne politike mobilnosti u EU.

2.5.

 Članak 6. Prijedloga uredbe utvrđuje faze i rokove za provedbu postupka izdavanja dozvola: faza prije podnošenja zahtjeva koja ne smije trajati više od dvije godine i faza u kojoj jedinstveno nadležno tijelo procjenjuje zahtjev i donosi odluku koja ne smije trajati više od godinu dana. Rokovi predviđeni u Prijedlogu ne odnose se izravno na upravne žalbene postupke i pravne lijekove pred sudovima.

2.6.

 Faza prije podnošenja zahtjeva uključuje rokove kojih se jedinstveno nadležno tijelo mora pridržavati kako bi ključni koraci ove faze bili dovršeni. Stoga:

—

najkasnije u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti od nositelja projekta jedinstveno nadležno tijelo mora ili potvrditi pokretanje postupka izdavanja dozvole ili odbiti obavijest u pisanom obliku ako smatra da projekt još nije dovoljno spreman;

—

najkasnije u roku od tri mjeseca od početka postupka izdavanja dozvola jedinstveno nadležno tijelo u bliskoj suradnji s nositeljem projekta i ostalim relevantnim tijelima mora utvrditi i prenijeti detaljan nacrt zahtjeva koji mora biti poslan prije odobravanja potrebnih dozvola za nastavak projekta;

—

najkasnije u roku od dva mjeseca od datuma odnošenja potpunog spisa zahtjeva nadležno tijelo u pisanom obliku mora obavijestiti nositelja projekta je li spis potpun.

2.7.

 S obzirom na navedene probleme, Komisija radi na ostvarivanju četiri glavna cilja ove pravne inicijative:

I.

smanjenje kašnjenja u provedbi infrastrukturnih projekata za završetak mreže TEN-T;

II.

jasniji postupci koje moraju pratiti svi nositelji ili provoditelji projekata, osobito u vezi s postupcima izdavanja dozvola ili javne nabave, ali i zahtjevima za državnu potporu ili druge situacije koje zahtijevaju uključivanje javnih tijela;

III.

sustavna primjena jednog jedinstvenog okvira u slučaju prekograničnih projekata koje provodi zajednički subjekt, osim ako države članice sudionice odluče drugačije;

IV.

poboljšana jasnoća za javnost i civilna društva jačanjem okvira za transparentnost i mehanizama za njihovo uključivanje u planiranje i provedbu projekata u okviru mreže TEN-T.

3.   Posebne primjedbe

3.1.

 EGSO smatra da završetak mreže TEN-T neće biti moguć bez odlučne političke predanosti država članica te bez snažnog vodstva i snažne suradnje na razini Europe. Na temelju najboljih praksi utvrđenih u cijelom EU-u Prijedlog uredbe osigurava dodanu vrijednost jer regulira niz ključnih aspekata za pridržavanje rokova za završetak projekta i održavanje interesa javnosti i privatnih ulagača za dostavu ponuda za prometnu infrastrukturu.

3.2.

 EGSO podržava pristup Komisije i smatra ga prikladnim i odgovarajućim s obzirom na ključne aspekte koje Prijedlog regulira. Radi se o sljedećim aspektima: prepoznavanju prednosti projekata mreže TEN-T od zajedničkog interesa; integraciji postupaka izdavanja dozvola; utvrđivanju jedinstvenog nadležnog tijela za izdavanje dozvola; definiranju vremenskih rokova za izdavanje i provedbu dozvola; koordiniranju postupka izdavanja prekograničnih dozvola; jednostavnijoj javnoj nabavi u prekograničnim projektima od zajedničkog interesa; tehničkoj pomoći EU-a za primjenu ove uredbe i provedbu projekata od zajedničkog interesa.

3.3.

 Opcija politike Komisije o ograničenom obvezujućem djelovanje koje treba decentralizirati i provesti na nacionalnoj razini razumljiva je s obzirom na trenutačnu političku situaciju u nekim državama članicama i pruža zanimljivu sliku načina na koji se nacionalne vlade pozicioniraju u pogledu pravnih inicijativa EU-a koje predlažu suradnju na razini Europe u područjima koja su podložna zahtjevima supsidijarnosti.

3.4.

 Rokovi za postupke izdavanja dozvola koje regulira Prijedlog dobrodošli su, no poprilično su optimistični s obzirom na ograničenja u smislu usklađenosti s nacionalnim zakonodavstvom u području ulaganja i javne nabave.

3.5.

 EGSO pozdravlja Komisijino utvrđivanje referentne vrijednosti za trajanje postupka izdavanja dozvola, no želi istaknuti da je važno savjetovati se s nadležnim nacionalnim tijelima kako bi se osigurali realistični predloženi rokovi u skladu s posebnim situacijama u državama članicama. Na temelju dosadašnjeg iskustva, moguće je da će vrijeme potrebno za poštovanje svake faze postupka – uključujući odobrenje tehničkih dokumenata, tehničke i ekonomske indikatore i postupke javne nabave te završetak i dostavu odgovarajućih ugovora prema rokovima uspostavljenim i u skladu s nacionalnim zakonodavstvo u značajnoj mjeri premašivati rokove predložene ovom uredbom.

3.6.

 Neke odgode koje su dosad utvrđene u provedbi projekata u okviru mreže TEN-T uzrokovane su neprikladnim i u nekim slučajevima pretjerano politiziranim nacionalnim institucionalnim arhitekturama, u okviru kojih javna tijela ne uspijevaju provesti reforme i usvojiti suvremene radne metode te i dalje primjenjuju zastarjele administrativne postupke koje su institucije, koje su u velikoj mjeri prihvatile digitalnu revoluciju, odavno napustile.

3.7.

 S obzirom na ovu situaciju uredba će imati direktan utjecaj na administrativne strukture država članica koje zaostaju za europskim standardima. Trebalo bi razmotriti reformu ovih institucija, a tehnička pomoć predložena člankom 9. stoga je vrijedna državama članicama koje je trebaju radi provedbe projekata relevantnih za izgradnju osnovne mreže TEN-T-a. Svejedno, potrebno je više informacija u vezi s kriterijima prihvatljivosti i postupkom kojega se treba pridržavati kako bi bilo moguće odobriti tehničku pomoć iz Prijedloga.

3.8.

 Do brojnih kašnjenja dolazi zbog pravnih sporova uslijed sukoba između dionika ili strana na koje utječe provedba projekta. Jedan aspekt provođenja pravde jest uspostavljanje ravnoteže između prava pojedinaca i nacionalnog prava. Činjenica da države članice imaju isključivu nadležnost u pravnim pitanjima ta veoma kompleksni pravni okviri država članica i EU-a za izdavanje dozvola za infrastrukturne projekte dovode do stvaranja mozaika neizbježnih pravnih uvjeta koji bi mogli u znatnoj mjeri potkopati ambiciozne ciljeve Komisije.

3.9.

 Duljina upravnih žalbenih postupaka i pravnih postupaka i utjecaj suspenzivnih uvjeta, tehnički izazovi u vezi s dovršetkom infrastrukturnih radova, nedostatak vitalnih administrativnih dokumenata potrebnih za utvrđivanje pravne ispravnosti postupaka te nedostatak nužnih sredstava redom utječu na trajanje postupaka za izdavanje dozvola. Europske institucije stoga će morati uzeti ove čimbenike u obzir pri donošenju konačnih odluka u vezi s rokovima izdavanja dozvola na razini EU-a koji su određeni Prijedlogom uredbe.

3.10.

 Jednako tako, bolje, specijaliziranije osposobljavanje sudaca, pravosudnih službenika i odvjetnika u području infrastrukturnih projekata od javnog interesa može dovesti do kraćeg trajanja sudskih postupaka i poboljšanja pravosudnih normi, uz istodobno potpuno poštovanje pravnih zahtjeva.

3.11.

 Postupci nabave za radove na prometnoj infrastrukturi izuzetno su dugotrajni, te u velikoj mjeri pridonose kašnjenju projekata mreže TEN-T. EGSO smatra da bi uspostava standardiziranih uvjeta i posebnih dogovora za javnu nabavu na europskoj razini mogla ubrzati tempo provedbe infrastrukturnih projekata.

3.12.

 EGSO smatra da nacionalna tijela mogu izbjeći moguće sukobe u provedbi projekata u okviru mreže TEN-T uključivanjem dionika/uključenih strana već od faze planiranja prometne infrastrukture i pravovremenim organiziranjem učinkovitog savjetovanja s javnošću, organizacijama civilnog društva i lokalnim nadležnim tijelima. Socijalni i civilni dijalog na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može osigurati ključni doprinos u poboljšanju prihvaćanja projekata u vezi s prometnom infrastrukturom u javnosti i poboljšati metode rada administracije uspostavljanjem i provedbom integriranih postupaka za izdavanje dozvola.

3.12.1.

 EGSO primjećuje nedosljednost u tekstu Prijedloga s obzirom na to da se u definiciji iz članka 2. točke (e) „prekogranični projekt od zajedničkog interesa” navodi da je taj pojam ograničen na projekte koje provodi zajednički subjekt. Međutim, prema članku 7. stavku 2. i članku 8. stavku 1. pojmom su također obuhvaćeni projekti za koje ne postoji zajednički subjekt.

3.13.

 U nekim državama članicama infrastrukturni projekti TEN-T i TEN-E suočavaju se s problemom dezinformacija i kampanjama diskreditiranja jer su ponekad u sukobu s geopolitičkim interesima država ili interesnih skupina koje žele ostvariti politički kapital na temelju napretka, odnosno manjka napretka ostvarenog u infrastrukturnim projektima koje promiče EU. Aktivnosti podizanja svijesti i pravovremeno prepoznavanje takvih prijetnji ključni su za stvaranje političke i društvene klime koja je poticajna za provedbu europskih politika prometne infrastrukture. Europska tijela vlasti mogu neutralizirati štetne učinke dezinformacija kroz održavanje kontakata s masovnim medijima, daljnji razvoj institucionalnih alata za pružanje točnih informacija te savjetovanje s javnošću.

3.14.

 EGSO smatra da se mehanizmi za prekograničnu koordinaciju koje osigurava mreža TEN-T mogu ojačati povećavanjem razine vlasti i osiguravanjem dodatnih alata za europske koordinatore. Prijedlog uredbe uzima ovaj aspekt u obzir i utvrđuje ključnu ulogu ovih koordinatora za mrežu TEN-T čiji je zadatak pomno praćenje postupka za izdavanje dozvola za europske projekte od zajedničkog interesa uz objavu redovitih izvješća o napretku. Kako bi se optimalno iskoristili iskustvo i kapaciteti europskih koordinatora, možda će biti potrebno revidirati zakonodavstvo koje utvrđuje njihove nadležnosti i proširiti njihove odgovornosti u cilju konsolidacije europskog vodstva u provođenju prekograničnih projekata prometne infrastrukture koje poduzimaju države članice.

3.15.

 EGSO napominje da nema sankcija u slučaju nepoštivanja pravnih odredbi utvrđenih Prijedlogom uredbe. Ovaj aspekt treba razjasniti kako bi se ojačala zakonski obvezujuća dimenzija uredbe i kako bi se osigurali transparentni i predvidivi pravni okviri za Europljane, civilno društvo, javna tijela i sudove na nacionalnoj razini i razini Europe.

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

Top