Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture

(COM(2018) 274 final – 2018/0129 (COD))

(2019/C 62/40)

Izvjestitelj:

Brian CURTIS

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 31.5.2018. Vijeće Europske unije, 8.6.2018.
Pravni temelj:	članak 91. stavak 1. točka (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	204/2/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja prijedlog za izmjenu Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture. Odbor posebno smatra da bi se mjerama koje je iznijela Komisija trebali otkloniti nedostaci postojeće Direktive (usklađivanje, razmjena informacija i ograničeno područje primjene) te da bi iste trebale imati ključnu ulogu u provedbi Strateškog akcijskog plana za sigurnost na cestama.

1.2.

Odbor podržava inicijativu „Vizija nula”, kojom se do 2050. nastoji ostvariti cilj od nula smrtnih slučajeva i teških nesreća u cestovnom prometu, a koja će se ostvariti usvajanjem pristupa „sigurnog sustava” koji promiče Svjetska zdravstvena organizacija. Provedba te strategije iziskivat će sudjelovanje svih sektora i svih sudionika u cestovnom prometu kako bi se ostvarilo ojačano upravljanje. Važno je da pokazatelji budu jasni i da ih se može pratiti. Organizacije civilnog društva trebaju aktivno sudjelovati u svim fazama oblikovanja, provedbe, praćenja i evaluacije strategije.

1.3.

Odbor smatra da je postupak sustavnog i proaktivnog mapiranja rizika diljem mreže TEN-T i na svim autocestama, kao i na svim primarnim cestama, ključan korak u planiranju novih mjera u području infrastrukture. Međutim, zbog različitog stanja provedbe važeće Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture, važno je utvrditi realne ciljeve i rokove za sve države članice te osigurati financijsku pomoć regijama koje najviše zaostaju, uključujući šest zemalja zapadnog Balkana. Nadalje, Odbor smatra da bi se radi ostvarenja drastičnog smanjenja broja smrtonosnih i teških nesreća do 2030. područje primjene Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture trebalo proširiti na sve glavne ruralne i urbane ceste.

1.4.

EGSO smatra da su dobri rezultati u području sigurnosti na cestama strateški cilj, no za osiguranje dugoročnog kontinuiteta potreban je povećani proračun u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se mogli ispuniti ambiciozni ciljevi koje je postavio EU. Odbor posebice ističe da je u strategiji EU-a naglasak uglavnom na financiranju izgradnje nove infrastrukture, dok odgovarajuća financijska sredstva treba osigurati i za održavanje i unapređenje postojećih cesta. Štoviše, EGSO smatra da će veći proračun za promet imati dodatan pozitivan učinak na rast i radna mjesta u Europi.

1.5.

Odbor podupire prijedlog o novim zahtjevima u pogledu karakteristika cestovnih oznaka i prometnih znakova kako bi se razvili kooperativni, povezani i automatizirani sustavi za mobilnost (C-ITS). EGSO preporučuje proširenje takvog pristupa na sve dostupne oblike prijevoza (intermodalnost) kako bi se učinak takve strategije povećao u najvećoj mogućoj mjeri. EGSO ujedno smatra da bi početna točka svake strategije o sigurnosti u cestovnom prometu trebala biti odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje privatnih i profesionalnih vozača s obzirom na to da je ljudska pogreška i dalje glavni uzrok nesreća.

1.6.

EGSO podupire prijedlog da se nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu sustavno uzimaju u obzir u svim postupcima upravljanja sigurnošću cesta. Odbor osobito preporučuje usporedan razvoj s drugim posebnim odredbama o sigurnosti vozila kako bi se „zatvorio krug”.

2.   Uvod

2.1.

Sigurnost na cestama u EU-u znatno se poboljšala tijekom nekoliko posljednjih desetljeća. U razdoblju od 2001. do 2010. broj smrtnih slučajeva na cestama u EU-u smanjio se za 43 % i za još 19 % u razdoblju od 2010. do 2016. Međutim, broj smrtnih slučajeva na cestama i dalje je visok (na cestama EU-a 2016. život je izgubilo 25 620 osoba) (1), a statistički podaci ukazuju na trend sve veće stagnacije u procesu EU-a za sigurnu mobilnost.

2.2.

Stoga je Izjava iz Vallette potakla Europsku komisiju na pokretanje nove inicijative za prilagodbu Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture promjenama u mobilnosti koje su rezultat društvenih trendova i tehnološkog razvoja. Ta inicijativa, koja je usmjerena na sigurnost na cestama, ima ključnu ulogu u Strateškom akcijskom planu za sigurnost na cestama (2), koji je objavljen u svibnju 2008. u okviru trećeg paketa za mobilnost (3).

3.   Sažetak prijedloga

3.1.

Unatoč napretku koji je ostvaren proteklih godina, broj teških ili smrtonosnih nesreća u cestovnom prometu i dalje je previsok. Budući da je u 90 % nesreća uzrok ljudska pogreška, Komisija smatra da bi se automatizacijom, povezanošću, novim standardima projektiranja za ceste i vozila mogao smanjiti broj nesreća te njihove posljedice na vozače, putnike i nezaštićene sudionike u cestovnom prometu (npr. bicikliste).

3.2.

Konkretno, Komisija je uspostavila cilj „Vizija nula” kojim se do 2050. nastoji ostvariti broj od nula smrtnih slučajeva i teških nesreća u cestovnom prometu. Prijedlogom se uvodi i privremeni cilj od 50 % manje smrtnih slučajeva i teških ozljeda do 2030.

3.3.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, EU planira usvojiti nove tehnološke i regulatorne alate na temelju „sigurnog sustava” Svjetske zdravstvene organizacije (4). Načelo na kojemu se temelji taj pristup jest da, iako nesreće nije moguće u potpunosti ukloniti, mogu se poduzeti mjere za smanjenje broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda.

3.4.

Važeća Direktiva o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture donesena je 2008. kako bi se osiguralo da pitanja sigurnosti na cestama budu u prvom planu u svim fazama planiranja, projektiranja i upotrebe cestovne infrastrukture. Međutim, postoje brojne razlike u pogledu stanja provedbe Direktive na nacionalnoj razini. Te razlike često odgovaraju većem broju smrtonosnih i teških nesreća (5). Stoga je ključno uskladiti sigurnosne propise i poboljšati rezultate u pogledu sigurnosti cestovne infrastrukture. Države članice trebale bi primiti posebnu financijsku potporu na temelju Instrumenta za povezivanje Europe (200 milijuna EUR) za razdoblje 2018. – 2020.

3.5.

Revidiranom Direktivom nastoje se ostvariti prethodno navedeni ciljevi uvođenjem sljedećih mjera: — propisivanjem transparentnosti postupaka upravljanja sigurnošću infrastrukture i daljnjeg postupanja u vezi s njima; — uvođenjem procjene cesta na razini cijele mreže i postupka sustavnog i proaktivnog mapiranja rizika radi procjene „ugrađene”, ili inherentne, sigurnosti na cestama u cijelom EU-u; — proširivanjem područja primjene Direktive izvan područja transeuropske prometne mreže (TEN-T) kako bi se obuhvatile autoceste i primarne ceste izvan te mreže te sve ceste izvan gradskih područja koje su u cijelosti ili djelomično izgrađene sredstvima EU-a (Mrežu TEN-T karakterizira velika količina prometa, no zahvaljujući visokim sigurnosnim standardima smrtonosne nesreće nisu osobito učestale (8 %). U primarnoj cestovnoj mreži EU-a dolazi do 39 % svih smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama u EU-u. Usklađenim djelovanjem EU-a u području primarne cestovne mreže (uključujući dio izvan mreže TEN-T) trebalo bi se pomoći u ostvarenju ciljeva inicijative „Vizija nula”.); — utvrđivanjem općih zahtjeva u pogledu karakteristika cestovnih oznaka i prometnih znakova kako bi se olakšalo uvođenje kooperativnih, povezanih i automatiziranih sustava za mobilnost; — uvođenjem obveze da se nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu sustavno uzimaju u obzir u svim postupcima upravljanja sigurnošću cesta.

4.   Opće napomene

4.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije kojemu je u cilju izmjena Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture. Odbor posebno podržava Izjavu iz Vallette i smatra da je za ostvarenje boljih rezultata u području sigurnosti na cestama potreban poboljšan europski pristup.

4.2.

Treći paket za mobilnost sastoji se od skupa međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa. Odbor je odlučio da će svaki zakonodavni prijedlog razmotriti u zasebnom mišljenju. Stoga ovom mišljenju treba pristupiti i tumačiti ga u kontekstu prethodnih mišljenja EGSO-a, ali i u kontekstu mišljenja koja se izrađuju u skladu s njim te u kojima se razmatraju posebni aspekti trećeg paketa za mobilnost (6).

4.3.

Odbor podržava ostvarivanje cilja inicijative „Vizija nula” primjenom pristupa „sigurnog sustava”. Za to će biti potrebno sudjelovanje svih sektora i svih sudionika u cestovnom prometu kako bi se ostvarilo ojačano upravljanje. Važno je da su pokazatelji koji su utvrđeni za ostvarivanje tih ciljeva jasni i da ih se može pratiti. Potrebno je aktivno sudjelovanje organizacija civilnog društva u svim fazama oblikovanja, provedbe, praćenja i evaluacije strategije.

4.4.

EGSO pozdravlja odluku da se dodijeli 200 milijuna EUR za sigurnost na cestama (u razdoblju 2018. – 2020.). Međutim, Odbor smatra da je za osiguravanje dugoročnog kontinuiteta nužno povećati financijsku omotnicu dostupnu u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021. – 2027. kako bi se mogli ostvariti ambiciozni ciljevi koje je postavio EU (7). (Europska komisija procjenjuje da će ulaganja potrebna za ostvarenje osnovne mreže TEN-T iznositi otprilike 500 milijardi EUR u razdoblju 2021. – 2030., dok će za dovršenje sveobuhvatne mreže biti potrebno otprilike 1500 milijardi EUR.)

4.5.

EGSO smatra da će veći proračun za promet imati dodatan pozitivan učinak na rast i radna mjesta u Europi. Uložena sredstva imat će učinak poluge, čime će se do 2030. pomoći u otvaranju 13 milijuna radnih mjesta godišnje te stvaranju dodatnih prihoda u iznosu do 4500 milijardi EUR (1,8 % BDP-a EU-a). To znači da bi se svakom milijardom eura uloženom u mrežu TEN-T trebalo otvoriti do 20 000 novih radnih mjesta (8).

4.6.

Odbor smatra da je inicijativa za postupak sustavnog i proaktivnog mapiranja rizika diljem europske mreže TEN-T i na svim autocestama (izvan mreže TEN-T), kao i na svim primarnim cestama, ključan korak u planiranju opsega i vrste mjera u području infrastrukture koje će trebati poduzeti u vezi s europskom cestovnom mrežom. Međutim, zbog različitog stanja provedbe važeće Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture, važno je utvrditi realne ciljeve i rokove za sve države članice te osigurati odgovarajuće financijske mjere kojima će se pružiti potpora regijama i zemljama koje najviše zaostaju (9).

4.7.

Odbor ističe da je u strategiji EU-a naglasak uglavnom na financiranju izgradnje nove infrastrukture. Međutim, potrebno je osigurati odgovarajuća financijska sredstva i za održavanje i unapređenje postojećih cesta jer su ti aspekti jednako bitni za održavanje visokog standarda sigurnosti u cestovnom prometu.

4.8.

Novi zahtjevi u pogledu karakteristika cestovnih oznaka i prometnih znakova ključni su razvoj kooperativnih, povezanih i automatiziranih sustava za mobilnost (C-ITS). Odbor smatra da je ključno vozilima i cestovnoj infrastrukturi omogućiti neprestanu razmjenu informacija kako bi bili spremni za sustav mješovitog prometa za koji su karakteristična vozila u kojima se primjenjuju različite tehnologije: vožnja kojom upravlja osoba, potpomognuta vožnja i automatizirana vožnja (10). Kako bi se strategija za sigurnu mobilnost upotpunila, važno je takav pristup proširiti na sve dostupne oblike prijevoza (intermodalnost), uz izravan učinak na smanjenje količine prometa i njegovu sigurnost (11).

4.9.

EGSO je uvjeren da nove tehnologije mogu dati vidljiv doprinos unapređenju sigurnosnih standarda u cestovnom prometu, pod uvjetom da se uzmu u obzir njihova ograničenja i uz nužan oprez pri njihovoj primjeni. EGSO ujedno smatra da bi početna točka svake strategije o sigurnosti u cestovnom prometu trebala biti odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje privatnih i profesionalnih vozača s obzirom na to da je ljudska pogreška i dalje jedan od glavnih uzroka nesreća.

4.10.

EGSO podupire prijedlog da se nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu sustavno uzimaju u obzir u svim postupcima upravljanja sigurnošću cesta. Taj je pristup u skladu s novim trendovima i navikama građana EU-a (npr. porast broja biciklista). Odbor preporučuje usporedan razvoj drugih posebnih odredbi o sigurnosti vozila kako bi se „zatvorio krug” (npr. napredni sustavi za kočenje u slučaju opasnosti, sustav upozoravanja u slučaju napuštanja prometne trake te drukčiji dizajn kabina teških vozila kako bi se olakšala vidljivost biciklista i pješaka, kao i senzori za njihovo uočavanje) (12).

5.   Posebne napomene

5.1.

EGSO smatra da je važno usporedno razvijati fizičku i digitalnu infrastrukturu. Ujedno je važno što prije ostvariti potpunu pokrivenost tehnologijom 5G na svim mrežama autocesta i primarnih cesta u Europi kako bi se omogućila stvarna povezanost između cesta i vozila te između vozila i vozila (13). EGSO i u ovom području preporučuje odgovarajuću i dugoročnu financijsku potporu u sljedećem VFO-u za razdoblje 2021. – 2027.

5.2.

Odbor u skladu s preporukom Europskog vijeća za sigurnost prometa (14) navodi da bi područje primjene Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture trebalo proširiti na sve glavne ruralne i urbane ceste. Taj širi pristup potreban je kako bi se do 2030. ostvarilo drastično smanjenje broja smrtonosnih i teških nesreća. Taj se prijedlog temelji na činjenici da se prijedlog Komisije odnosi na polovicu nesreća do kojih dolazi na cestama EU-a, a da do velike većine teških ozljeda dolazi na urbanim cestama.

5.3.

EU je 2015. pokrenuo novi projekt za proširenje strategije mreže TEN-T na zemlje zapadnog Balkana (15). Uz potporu Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) ta bi inicijativa trebala imati ključan utjecaj na postupak proširenja EU-a. EGSO preporučuje da se u okvir tog ambicioznog infrastrukturnog projekta uvrsti provedba Strateškog akcijskog plana za sigurnost na cestama. Ta bi mjera trebala biti u skladu s prijedlogom Komisije da se područje primjene Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture proširi na cestovnu infrastrukturu izvan urbanih područja koja je dovršena korištenjem sredstava EU-a. Njome bi se posebno omogućilo da u šest zemalja zapadnog Balkana prilikom njihovog pridruživanja EU-u budu prevladani nedostaci u području sigurnosti i infrastrukture.

---

(1)  Baza podataka EU-a o prometnim nesrećama, 2016.

(2)  COM(2018) 293, Prilog 1.

(3)  COM(2018) 293 final.

(4)  Svjetska zdravstvena organizacija, Save LIVES – A road safety technical package („Spasiti živote – tehnički paket za sigurnost u cestovnom prometu”), 2017.

(5)  Care – Baza podataka EU-a o prometnim nesrećama.

(6)  TEN/666, Održiva mobilnost za Europu, Barbucci, 2018. (vidjeti stranicu 254 ovog Službenog lista); TEN/668, Jedinstvena europska platforma za pomorski sektor + elektroničke informacije za prijevoz tereta, Back, 2018. (vidjeti stranicu 265 ovog Službenog lista); TEN/669, Provedba projekata mreže TEN-T, Dumitru Fornea, 2018. (vidjeti stranicu 269 ovog Službenog lista); TEN/675, Masa i dimenzije cestovnih vozila, Back, 2018. (vidjeti stranicu 286 ovog Službenog lista); TEN/672, Instrument za povezivanje Europe (CEF), Plosceanu i Watson, 2018. (SL C 440, 6.12.2018., str. 191.); TEN/673, Povezana i automatizirana mobilnost, Samm, 2018. (vidjeti stranicu 274 ovog Službenog lista); TEN/674, Označivanje guma, 2018. (vidjeti stranicu 280 ovog Službenog lista); TEN/667 (vidjeti stranicu 261 ovog Službenog lista); INT/863, Sigurnost vozila/zaštita nezaštićenih sudionika u prometu, Hencks, 2018. (SL C 440, 6.12.2018., str. 90.).

(7)  COM(2018) 277.

(8)  TEN/672, Instrument za povezivanje Europe (CEF), Plosceanu i Watson, 2018.

(9)  TEN/669, Provedba projekata mreže TEN-T, Dumitru Fornea, 2018.

(10)  TEN/673, Povezana i automatizirana mobilnost, Samm, 2018.

(11)  TEN/666, Održiva mobilnost za Europu, Barbucci, 2018.

(12)  INT/863, Sigurnost vozila/zaštita nezaštićenih sudionika u prometu, Hencks, 2018.

(13)  TEN/673, Povezana i automatizirana mobilnost, Samm, 2018.

(14)  COM(2018) 274, str. 7.

(15)  http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-15-4826_de.htm