Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE2962

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)” (COM(2018) 382 final – 2018/0206 (COD))

EESC 2018/02962

SL C 62, 15.2.2019, p. 165–172 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

15.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 62/165

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+)”

(COM(2018) 382 final – 2018/0206 (COD))

(2019/C 62/27)

Izvjestitelj:

Krzysztof BALON

Suizvjestiteljica:

Cinzia DEL RIO

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 11.6.2018.

Vijeće Europske unije, 19.6.2018.

Pravni temelj:

članak 46. točka (d), članak 149., članak 153. stavak 2. točka (a), članak 164., članak 168. stavak 5., članak 175. stavak 3. i članak 349. UFEU-a

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

26.9.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

17.10.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

538

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

183/2/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) čiji je cilj unaprijediti dosljednost i sinergije među instrumentima EU-a objedinjavanjem određenih fondova EU-a i pojednostavljenjem određenih postupaka. Naglašavajući određene ključne aspekte prijedloga, EGSO poziva na donošenje brze, odgovorne i uravnotežene odluke o prijedlogu prije izbora za Europski parlament koji se održavaju sljedeće godine.

1.2.

 Europi je potrebna dobra kombinacija gospodarskih, investicijskih i socijalnih politika kako bi ostala konkurentna u globalnom gospodarstvu te kako bi osigurala kvalitetna radna mjesta, kvalitetno, univerzalno dostupno i pristupačno obrazovanje i osposobljavanje, kao i jednak pristup zdravstvenim uslugama, socijalnu uključenost i aktivno sudjelovanje u društvu. Potreban je proračun EU-a kojim se može odgovoriti na velike izazove poput nezaposlenosti mladih, neodgovarajućih vještina, dugotrajne nezaposlenosti, tržišta rada koje se brzo mijenja i utjecaja novih oblika rada na ljude – izazove koji rezultiraju novim oblicima socijalne isključenosti marginaliziranih skupina, uz kontinuirano visoke stope siromaštva u nekim zemljama. Nadalje, posve novi izazovi koji proizlaze iz digitalizacije iziskuju inovativne pristupe financiranju EU-a (1).

1.3.

 EGSO oštro kritizira prijedlog jer se njime predviđa smanjenje financijskih sredstava za kohezijsku politiku EU-a. Konkretno, za ESF+ predviđa se stvarno smanjenje od 6 %. Nadalje, EGSO nije suglasan s ukidanjem minimalnog udjela (trenutačno utvrđenog na 23,1 %) za financiranje kohezijske politike u sklopu fonda ESF+. Imajući na umu da je ESF+ glavni instrument financiranja za provedbu europskog stupa socijalnih prava, EGSO poziva na to da se tom fondu dodijeli 30 % ukupnih sredstava za politiku gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te da se unutar fonda ESF+ 30 % njegovih sredstava namijeni mjerama socijalnog uključivanja.

1.4.

 Različiti se fondovi i programi pod novi krovni fond ESF+ trebaju objediniti vrlo pažljivo, uzimajući u obzir svako potencijalno povećanje njihove učinkovitosti i djelotvornosti u usporedbi sa zasebnim okvirima provedbe. EGSO zahtijeva da Komisija dodatno pojednostavi pravila fonda ESF+ i za upravljačka tijela i za korisnike, istodobno osiguravajući da projekti budu usklađeni s vrijednostima EU-a. Osnovni uvjet u pogledu aktivnog uključivanja, prema kojem države članice moraju imati nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti kako bi mogle zatražiti financiranje u sklopu fonda ESF+, treba nastaviti primjenjivati na sve države članice tijekom razdoblja financiranja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira.

1.5.

 Fond ESF+ treba upotrebljavati na način koji je u skladu s Poveljom o temeljnim pravima, Konvencijom UN-a o pravima djeteta (UNCRC) i Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Uvažavanje pravila Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo (ECCP) mora se smatrati osnovnim uvjetom, dok je sporazume o partnerstvu i operativne programe potrebno pregledati i, ako se u potpunosti ne pridržavaju obveza iz ECCP-a, sankcionirati.

1.6.

 Europska unija trebala bi u cijelosti iskoristiti iskustvo i kapacitete socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini uključivanjem tih organizacija, kao i korisnika usluga, u skladu s njihovim različitim ulogama, u planiranje, provedbu, praćenje i procjenu programa financiranja EU-a. Socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva ključni su akteri u europskom demokratskom projektu, što u kontekstu fonda ESF+ znači da bi im javna tijela trebala olakšati pristup dostupnim sredstvima. EGSO podržava reviziju sastava Odbora za ESF+ iz članka 40. stavka 2. Uredbe, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o zajedničkim odredbama i uz poštovanje načela Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo.

1.7.

 Odgovarajući dio dostupnih sredstava trebalo bi izdvojiti za projekte koje vode male lokalne organizacije, kao i za prijenos dodijeljenih sredstava kako bi se pružila podrška aktivnostima organizacija aktivnih na lokanoj razini. S doprinosima u naravi trebalo bi postupati jednako kao i s financijskim doprinosima.

1.8.

 Transnacionalnost (ili prekogranične aktivnosti) obično bi trebala biti dio operativnih programa svih država članica. To je potrebno kako bi se razvio osjećaj europskog identiteta među građanima različitih država članica.

1.9.

 EGSO smatra važnim utvrditi visoku razinu financiranja za područja djelovanja koja su ključna za budućnost Europe i njezinih stanovnika, a to bi uključivalo: kvalitetna radna mjesta za mlade, inicijative za rodnu ravnopravnost, uključivanje i zapošljavanje ranjivih skupina, cjeloživotno učenje i nadogradnju vještina u kontekstu digitaliziranog tržišta rada koje se brzo mijenja, jačanje javnih usluga od općeg interesa kao i izgradnju kapaciteta javne uprave, socijalnih partnera (uz pristup usmjeren na jačanje socijalnog dijaloga i poduzimanje zajedničkih aktivnosti) i drugih organizacija civilnog društva, uključujući njihovo sudjelovanje u upravljanju fondom kako bi se osiguralo bolje upravljanje.

1.10.

 Uzimajući u obzir sve veću ulogu socijalne ekonomije u socijalnoj dimenziji EU-a, EGSO također smatra da bi potpora aktivnostima socijalne ekonomije trebala postati odvojen, specifičan cilj fonda ESF+.

1.11.

 EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o utvrđivanju novih pokazatelja za dodjelu sredstava. Međutim, postojeći sustav još se uvijek uglavnom temelji na bruto domaćem proizvodu (BDP). Usto, EGSO smatra da se korelacija između fonda ESF+ i preporuka za pojedinu zemlju iz europskog semestra mora poboljšati. EGSO je zabrinut da bi se mogli primjenjivati strogi uvjeti. Stoga naglašava da bi se o toj korelaciji trebao postići dogovor između nacionalnih i europskih vlasti, uz puno i aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva.

1.12.

 Socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva trebali bi se smatrati ravnopravnim dionicima u nadzornim odborima, s pravom glasa i mogućnošću obnašanja određenih upravljačkih funkcija. Praćenjem bi se također trebao procjenjivati napredak u pogledu mjera za socijalno uključivanje, a ne bi ga se trebalo ograničiti samo na primjenu utvrđenih kvantitativnih pokazatelja.

1.13.

 EGSO naglašava važnost zadržavanja fonda ESF+ u okvirima politike ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

1.14.

 EGSO se ne slaže s prijedlogom u vezi sa smanjenjem stope europskog sufinanciranja u okviru fonda ESF+. U svakom slučaju takvo smanjenje ne bi smjelo ići na teret nositelja projekata.

2.   Uvod: prijedlozi Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. i trenutno socijalno stanje u EU-u

2.1.

 Europska komisija izdala je 2. svibnja 2018. komunikaciju o svojim prijedlozima za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027., nakon čega je 29. – 31. svibnja i 1. lipnja 2018. uslijedilo objavljivanje uredbi o VFO-u i o Europskom socijalnom fondu+.

2.2.

 U skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta, proračun EU-a trebao bi se povećati na 1,3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) (taj prijedlog predstavlja povećanje od 1,08 %), a trebalo bi i reformirati sustav vlastitih resursa kako bi se stabiliziralo financiranje novih mjera i rješavali novi unutarnji izazovi. Samo veći proračun može, čak i nakon Brexita, omogućiti EU-u da ispuni svoju obvezu provedbe ciljeva održivog razvoja UN-a i europskog stupa socijalnih prava, kojim se utvrđuju ciljevi i načela za novu socijalnu politiku i politiku rada na razini Europe, kao i da promiče kvalitetna radna mjesta i jednake mogućnosti, kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje (koji bi trebali biti univerzalno dostupni i pristupačni) kako bi se odgovorilo na brze promjene na tržištu rada te osiguralo poštene uvjete rada, kao i sveobuhvatniju socijalnu uključenost i zaštitu koje svima omogućuju aktivno sudjelovanje u društvu.

2.3.

 Europa mora ostati konkurentna u globalnom gospodarstvu te mora osigurati visoke standarde zapošljavanja i socijalne standarde. EGSO poziva na donošenje brze, odgovorne i uravnotežene odluke o prijedlogu za VFO i fond EFS+ prije europskih izbora.

2.4.

 Unija se trenutno suočava s novim izazovima koji proizlaze iz potrebe da se prevlada dugo razdoblje ekonomske i socijalne krize te se treba baviti utjecajem koji imaju tržište rada koje se brzo mijenja i povezani novi oblici rada, kao i nedostatnim vještinama, slabom mobilnošću radne snage, nezadovoljavajućim rezultatima aktivnih politika tržišta rada, obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja te „novom” socijalnom isključenošću marginaliziranih skupina, uključujući Rome i migrante.

2.5.

 Stopa nezaposlenosti mladih u EU-u i dalje je visoka. Tome pridonosi sve češća upotreba nestandardnih ugovora o radu, ponovno posebice među mladima, uz kontinuirano visoke stope NEET-ova (mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju). Neusklađenost između ponuđenih vještina i potreba poslodavaca istaknuta je u nekoliko mišljenja EGSO-a. Zbog toga je izazov današnjice povećati broj kvalitetnih radnih mjesta i zaposlenost mladih staviti na prvo mjesto. Međutim, u nekim državama članicama nezaposlenost drugih skupina, kao što su žene, starije osobe i migranti, postaje kritična i iziskuje specifična rješenja.

2.6.

 Uvođenje novih tehnologija, digitalizacija i umjetna inteligencija imaju velik utjecaj na radna mjesta: kvalitetno osnovno obrazovanje, učinkovito osposobljavanje zasnovano na visokim standardima, cjeloživotno učenje, nadogradnja vještina i prekvalifikacija te uparivanje promjenjivih potreba gospodarstava EU-a s ciljanim vještinama i kompetencijama bit će alati potrebni za cjelovito iskorištavanje poslovnih mogućnosti u budućnosti i poticanje konkurentnosti poduzeća (2). Takve alate treba popratiti dobrom kombinacijom ekonomskih, investicijskih i socijalnih politika za uključiv i održiv rast potaknut inovacijama.

2.7.

 Razina siromaštva među građanima još je jedan ključan aspekt: 118 milijuna građana EU-a (ili 23,7 % ukupnog stanovništva EU-a) živi u siromaštvu i socijalnoj isključenosti ili im takav život prijeti (3). Istodobno u nekim zemljama i dalje vlada visoka razina siromaštva zaposlenih, koje prati znatan porast podzaposlenosti (4).

3.   Ključni aspekti predložene uredbe o Europskom socijalnom fondu plus

3.1.

 Kako bi se povećale usklađenost i sinergija između komplementarnih instrumenata EU-a, povećala fleksibilnost, omogućilo da se fondovima bolje odgovara na izazove i pojednostavilo programiranje fondova i upravljanje njima, novi Europski socijalni fond plus (ESF+) objedinjuje sljedeće fondove i programe višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.:

—

Europski socijalni fond (ESF) i Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI)

—

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

—

Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i

—

Program djelovanja Unije u području zdravlja (Program za zdravlje).

3.2.

 Ukupan proračun ESF-a plus iznosi približno 101 milijardu EUR (u tekućim cijenama) za razdoblje 2021.–2027., od čega je 100 milijardi EUR pod podijeljenim upravljanjem (nekadašnji ESF i nekadašnji FEAD). Financijska omotnica fonda ESF+ pod izravnim upravljanjem iznosit će 1 174 milijuna EUR u tekućim cijenama, od čega će se 761 milijun EUR izdvojiti za zapošljavanje i socijalne inovacije, a 413 milijuna EUR za zdravlje. Fondom ESF+ obuhvaćena je i Inicijativa za zapošljavanje mladih te je 10 % dodijeljenih financijskih sredstava usmjereno na mlade ljude u dobi od 15 do 29 godina. Najmanje 25 % nacionalnih sredstava za ESF+ bit će namijenjeno promicanju socijalne uključenosti i borbi protiv siromaštva. Usto, države članice morat će izdvojiti najmanje 2 % svojih sredstava iz fonda ESF+ za mjere usmjerene na najpotrebitije.

3.3.

 U Uredbu o zajedničkim odredbama uključeno je nekoliko odredbi za pojednostavljenje provedbe ESF-a plus, smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i usmjeravanje na postizanje rezultata. Uredbom o ESF-u plus predviđaju se i mjere za suzbijanje materijalne oskudice, čime se odgovara na zahtjev dionika da se za tu vrstu pomoći zadrže blaži zahtjevi i da se pojednostave prikupljanje podataka i zahtjevi u pogledu praćenja i izvješćivanja.

4.   Opće napomene o predloženoj uredbi

4.1.

 EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o fondu ESF+, posebice zbog:

—

usklađenosti fonda s europskim stupom socijalnih prava;

—

njegovih smjernica za kvalitetne rezultate na temelju poboljšanih pokazatelja;

—

prepoznavanja potrebe za pojednostavljivanjem i većom fleksibilnošću;

—

usmjerenosti na područja triju politika: zapošljavanje, obrazovanje i socijalna uključenost;

—

uvođenja prioriteta „inovativne mjere” u cilju podupiranja socijalnih inovacija i eksperimentiranja, kojima se jačaju pristupi „odozdo prema gore” utemeljeni na partnerstvima;

—

njegove dosljednosti i usklađenosti s drugim programima financiranja, kao što su Erasmus (5) i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) u sklopu poglavlja politike „Ulaganja u ljude” VFO-a;

—

činjenice da pod istim krovom objedinjuje pojedinačne fondove i programe kako bi se poboljšala borba protiv siromaštva, socijalne isključenosti, nezaposlenosti i podzaposlenosti u Europskoj uniji.

4.2.

 EGSO izražava negodovanje zbog činjenice da je predloženi ukupni iznos sljedećeg VFO-a oko 1,1 bilijun EUR, što je u stvarnim vrijednostima ispod razine tekućeg VFO-a. Povrh toga, EGSO je iznimno kritičan prema predloženom smanjenju financijskih sredstava za kohezijsku politiku EU-a, koje u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. iznosi otprilike 7 %. Konkretno, kad je riječ o fondu ESF+, prijedlog se odnosi na 27 % ukupno dodijeljenih sredstava za kohezijsku politiku. U stvarnim vrijednostima to je smanjenje od 6 % za fond ESF+. Nadalje, EGSO nije suglasan s ukidanjem minimalnog udjela (koji je trenutačno utvrđen na 23,1 %) za financiranje kohezijske politike u sklopu fonda ESF+. Imajući na umu da je ESF+ glavni instrument financiranja za provedbu europskog stupa socijalnih prava, EGSO poziva i na to da se fondu ESF+ dodijeli 30 % iznosa sredstava za politiku gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te preporučuje da se 30 % sredstava fonda ESF+ namijeni mjerama socijalnog uključivanja. EGSO se ne slaže s prijedlogom u vezi sa smanjenjem stope europskog sufinanciranja u okviru fonda ESF+. U svakom slučaju takvo smanjenje ne bi smjelo ići na teret nositelja projekata.

4.3.

 U tom kontekstu EGSO ponovno jasno naglašava da se financiranjem i na razini EU-a i na nacionalnoj razini treba:

—

utjecati na kvalitetu života i probleme ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

—

ulagati u uključivo i visokokvalitetno obrazovanje i osposobljavanje, koje bi trebalo svima biti dostupno i cjenovno pristupačno te usmjereno na sadašnje i buduće potrebe tržišta rada;

—

rješavati problem nezaposlenosti (posebice dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih), neusklađenosti vještina i podzaposlenosti, kao i proširiti osposobljavanje i pravedne uvjete rada kako bi oni obuhvaćali radnike zaposlene u novim (netipičnim), a u nekim slučajevima i nezakonitim, oblicima rada;

—

rješavati demografske izazove i svima osigurati primjerenu i održivu socijalnu zaštitu tijekom cijelog životnog vijeka;

—

promicati uključivanje osoba s invaliditetom i pristupačnost za njih;

—

razvijati, testirati, evaluirati i širiti inovativna rješenja te jačati pristupe „odozdo prema gore” i socijalno eksperimentiranje utemeljene na partnerstvima u kojima sudjeluju javna tijela, privatni sektor, socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva;

—

promicati jednake mogućnosti i boriti se protiv svih oblika diskriminacije;

—

poboljšati zapošljivost i socioekonomsku integraciju marginaliziranih skupina, među kojima su i osobe koje žive kao beskućnici;

—

poduprijeti integraciju migranata;

—

pružati individualiziranu potporu u obitelji i zajednici, poboljšati pristup cjenovno pristupačnim, održivim socijalnim uslugama visoke kvalitete kao i uslugama u području zdravstvene skrbi i stanovanja;

—

promicati zajedničke aktivnosti socijalnih partnera;

—

podržati jačanje kapaciteta uprava/institucija, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

4.4.

 Budući da su strukturni fondovi EU-a ključni pokretači za konkurentniju, povezaniju, otporniju i socijalniju Europu, države članice imaju posebnu odgovornost za to da sredstva iz fonda ESF+ ulažu u socijalne usluge koje pružaju javna tijela, subjekti socijalne ekonomije i druge neprofitne organizacije.

4.5.

 Različiti se fondovi i programi pod novi krovni fond ESF+ trebaju objediniti vrlo pažljivo, uzimajući u obzir svako potencijalno povećanje njihove učinkovitosti i djelotvornosti u usporedbi sa zasebnim okvirima provedbe (6).

4.6.

 Komisija predlaže objedinjavanje Inicijative za zapošljavanje mladih i fonda ESF+ kako bi se osigurala dosljednost i učinkovitost djelovanja usmjerenog na mlade ljude. Tim se prijedlogom žele ojačati politike zapošljavanja u državama članicama. Treba pojednostaviti postupke za pristup sredstvima Inicijative za zapošljavanje mladih te osigurati jasnu raspodjelu sredstava. Ne uspije li se u tome, korisnije bi bilo Inicijativu za zapošljavanje mladih ostaviti kao zasebnu financijsku inicijativu. Dodatno, potrebno je poduzeti korake kako bi se osiguralo da izračuni, kojima se od država članica zahtijeva da najmanje 10 % proračuna fonda ESF+ upotrijebe za Inicijativu za zapošljavanje mladih, budu djelotvorni i razumni. Treba izbjeći opasnost od marginalizacije Inicijative za zapošljavanje mladih i smanjenja dodijeljenog proračuna u razdoblju 2021. – 2027 (7).

4.7.

 Također je važno prepoznati da su socijalni partneri i, ravnopravno s njima, druge organizacije civilnog društva ključni dionici u europskom demokratskom projektu, pa im stoga javna tijela moraju olakšati pristup dostupnim sredstvima.

4.8.

 Europska unija trebala bi u cijelosti iskoristiti iskustva i kapacitete socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva koje djeluju na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini uključivanjem tih organizacija, u skladu s njihovim različitim ulogama, kao i korisnika usluga, u planiranje, provedbu, praćenje i procjenu programa financiranja EU-a (8). Radi toga će biti potrebno jasno upućivati na Europski kodeks ponašanja za partnerstvo. Uvažavanje tog kodeksa mora se smatrati osnovnim uvjetom. Nakon što dobiju odgovarajuću potporu, socijalni partneri i druge organizacije civilnog društva trebaju razviti odgovarajuće alate za ocjenjivanje i, kad je to moguće, iskoristiti stručno znanje izravnih korisnika (9). To se može postići samo ako se smanji administrativno opterećenje i pojednostave pravila financiranja za potporu socijalnim partnerima i drugim organizacijama civilnog društva.

4.9.

 Odgovarajući dio dostupnih sredstava trebalo bi izdvojiti za projekte koje vode male lokalne organizacije kao i za prijenos dodijeljenih sredstava. Time bi se omogućila potpora organizacijama aktivnim na lokanoj razini i grupama za samopomoć te bi se izbjegao ili ublažio odvraćajući učinak prekomjerne administracije za dobivanje sufinanciranja s kojom se suočavaju organizacije civilnog društva. S doprinosima u naravi trebalo bi postupati jednako kao i s financijskim doprinosima.

4.10.

 Treba napomenuti da se u većini slučajeva financijskim instrumentima, poput zajmova, jamstava ili vlasničkog ulaganja, ne osigurava primjereno financiranje za socijalne projekte. Stoga bi bespovratna sredstva trebala biti odabrana kao glavni mehanizam za provedbu, osim ako drugi financijski alati nisu djelotvorniji.

4.11.

 EGSO zahtijeva da Europska komisija dodatno pojednostavi pravila fonda ESF+ i za upravljačka tijela i za korisnike. No Komisija i upravljačka tijela trebali bi poduzeti posebne mjere kako bi se osiguralo da takvo pojednostavljenje ne izloži financijskim rizicima organizacije civilnog društva koje pomažu osobama izloženima siromaštvu i socijalnoj isključenosti i surađuju s tim osobama. Ti su rizici posebno povezani s opsežnim zahtjevima za prikupljanje osobnih podataka.

4.12.

 Bilo koje pojednostavljenje pravila u vezi s fondom ne bi trebalo rezultirati uklanjanjem mehanizama (npr. osnovnih uvjeta) koji su uspostavljeni kako bi se osigurala usklađenost projekata financiranih sredstvima EU-a s vrijednostima EU-a, a posebno s obvezom poštovanja ljudskih prava. Osnovni uvjet u pogledu aktivnog uključivanja, prema kojem države članice moraju imati nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti kako bi mogle zatražiti financiranje iz fonda ESF+, treba nastaviti primjenjivati na sve države članice tijekom sljedećeg razdoblja financiranja višegodišnjeg financijskog okvira.

4.13.

 Budući da je ESF+ europski fond, transnacionalnost (ili prekogranične aktivnosti) obično bi trebala biti dio operativnih programa svih država članica. To je nužno kako bi se razvio osjećaj europskog identiteta među građanima različitih država članica te znatno povećala vidljivost financijske potpore koju EU pruža svojim građanima. Kao pomoć u provedbi prekograničnih projekata, trebalo bi nastaviti primjenjivati i razmjenjivati među državama članicama dobre prakse i uspješne formate iz tekućeg razdoblja financiranja (2014. – 2020.).

5.   Posebne napomene i zahtjevi u vezi s predloženom uredbom

5.1.

 EGSO smatra važnim utvrditi posebne ciljeve (10) za ESF+, uz visoku razinu financiranja za područja djelovanja koja su ključna za budućnost Europe i njezinih stanovnika kao što su:

—

kvalitetna radna mjesta za mlade

—

inicijative za rodnu ravnopravnost

—

uključivanje i zapošljavanje ranjivih skupina, poput osoba s invaliditetom i migranata

—

pristup cjeloživotnom učenju u kontekstu digitaliziranog tržišta rada koje se brzo mijenja

—

jačanje javnih usluga od općeg interesa jer one pridonose boljoj kvaliteti života i boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života

—

izgradnja kapaciteta javne uprave, socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva kako bi se osiguralo bolje upravljanje, uključujući i upravljanje predmetnim fondom.

5.2.

 Uzimajući u obzir sve veću ulogu socijalne ekonomije u socijalnoj dimenziji EU-a, EGSO također smatra da bi potpora aktivnostima socijalne ekonomije trebala postati zaseban cilj fonda ESF+ (11). Predviđene mjere trebale bi biti usmjerene na socijalnu ekonomiju u cjelini, uzimajući u obzir svu njezinu raznolikost u državama članicama. Komisiju se poziva na suradnju s državama članicama radi promicanja ekosustava povoljnog za socijalnu ekonomiju.

5.3.

 EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o utvrđivanju novih pokazatelja za dodjelu sredstava za pitanja kao što su nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene i prihvat/integracija migranata kako bi se bolje odražavalo socijalno i gospodarsko stanje u europskim regijama i područjima, kao i prijedlog o njihovu usklađivanju s pregledom socijalnih pokazatelja europskog stupa socijalnih prava. Međutim, postojeći sustav dodjele sredstava još se uvijek uglavnom temelji na BDP-u (12).

5.4.

 EGSO smatra da je korelacija između fonda ESF+ i preporuka za pojedinu zemlju iz europskog semestra izuzetno važna. EGSO je istodobno zabrinut da bi se mogli primjenjivati strogi uvjeti. Stoga naglašava da bi se o toj korelaciji trebao postići dogovor između nacionalnih i europskih vlasti, uz puno i aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva (13) jer je važno osigurati srednjoročnu i dugoročnu strategiju.

5.5.

 EGSO naglašava važnost zadržavanja fonda ESF+ u okvirima politike ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije s obzirom na visok stupanj komplementarnosti između ciljeva rasta i zapošljavanja te socijalne uključenosti. U usporedbi s djelovanjem država članica, dodana vrijednost fonda ESF+ povezana je s teritorijalnim potrebama i integracijom s drugim strukturnim fondovima kako bi se dosljedne i sveobuhvatne inicijative provodile na lokalnoj razini. U tom je okviru regionalna/lokalna dimenzija ključna za izradu i provedbu mjera prilagođenih potrebama.

5.6.

 EGSO pozdravlja obvezu nametnutu državama članicama u vezi s odgovarajućim sudjelovanjem socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva u provedbi politika koje se podupiru iz fonda ESF+, kao i dodjelu odgovarajućeg iznosa sredstava iz fonda ESF+ za izgradnju kapaciteta i za zajedničko djelovanje. To bi trebalo uključivati i poseban pristup jačanju kapaciteta za socijalne partnere, što je u skladu s četverostranom izjavom iz 2016. o novom početku za socijalni dijalog, kao i osiguravanje da upravljačka tijela, u skladu s potrebama, dodjeljuju resurse u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga te za zajedničke aktivnosti socijalnih partnera (14).

5.7.

 Radi poticanja odgovarajućeg sudjelovanja drugih organizacija civilnog društva u mjerama koje se podupiru iz fonda ESF+, posebice u području socijalne uključenosti, rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti, upravljačka tijela moraju osigurati dodjelu odgovarajućeg iznosa sredstava fonda ESF+ za izgradnju kapaciteta tih organizacija.

5.8.

 Države članice trebale bi u cijelosti iskoristiti članak 17. Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo (ECCP). Budući da su sporazumi o partnerstvu i operativni programi rezultat pregovora između Komisije i nacionalnih tijela, Komisija bi mogla više zahtijevati prilikom odobravanja tih sporazuma te tražiti njihovu reviziju ako nisu u potpunosti u skladu s obvezama koje proizlaze iz načela partnerstva (15). Štoviše, za novo bi razdoblje 2021. – 2027. trebalo revidirati Europski kodeks ponašanja za partnerstvo (ECCP) te bi trebalo jasno definirati ulogu socijalnih partnera i drugih organizacija civilnog društva. EGSO podržava reviziju sastava Odbora za ESF+ iz članka 40. stavka 2. Uredbe, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o zajedničkim odredbama i uz poštovanje načela Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo. Stoga je u članku 40. stavku 2. potrebno navesti da svaka država članica u Odbor za ESF+ imenuje jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika radničkih organizacija, jednog predstavnika organizacija poslodavaca i jednog predstavnika civilnog društva.

5.9.

 Europska komisija trebala bi razjasniti minimalne zahtjeve koje će vlasti država članica morati poštovati u provedbi partnerstva, uključujući sankcije u slučaju neodgovarajuće provedbe. Za svako nepoštovanje Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo države članice treba sankcionirati različitim mjerama, pri čemu bi najoštrija kazna bila suspenzija plaćanja u slučaju teške povrede, kako je predviđeno u europskim strukturnim i investicijskim fondovima (16).

5.10.

 Nadzorni odbori trebali bi djelovati na transparentniji i konstruktivniji način, a trebali bi vršiti i određene upravljačke funkcije. Socijalni partneri i organizacije civilnog društva trebale bi se smatrati ravnopravnim dionicima te bi stoga obavezno trebali biti članovi nadzornih odbora i imati pravo glasa. Praćenjem bi ujedno trebalo osigurati da se sva sredstva koriste na način koji je u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i međunarodnim standardima na području ljudskih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta (UNCRC) i Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), koje su ratificirali EU i 27 država članica. Povrh toga, praćenjem bi se također trebao procjenjivati napredak u pogledu mjera za socijalno uključivanje, a ne bi ga se trebalo ograničiti samo na primjenu utvrđenih kvantitativnih pokazatelja (17).

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  Vidjeti, primjerice, mišljenje EGSO-a o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje nakon 2020. (SL C 440, 6.12.2018., str. 106.).

(2)  Vidjeti SL C 237, 6.7.2018., str. 8.

(3)  Europska komisija, Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2017.

(4)  Podaci Eurostata i EU-SILC-a. U tom pogledu, kao i u nekim drugim točkama, u dokumentu se ponavljaju stavovi izneseni u informativnom izvješću EGSO-a „Daljnje aktivnosti nakon mišljenja SOC/537” koje je proslijeđeno Europskoj komisiji nakon što ga je EGSO jednoglasno usvojio na 534. plenarnoj sjednici održanoj 18. i 19. travnja 2018. U tom se informativnom izvješću često citira mišljenje SL C 173, 31.5.2017., str. 15.

(5)  U mišljenju EGSO-a o programu Erasmus (vidjeti stranicu 194 u ovome Službenom listu) preporučuje se zadržavanje naziva „Erasmus+”.

(6)  Vidjeti studiju o praćenju, završno izvješće, UGOVOR BR. VC/2017/0131 o provedbi okvirnog ugovora br. VC/2013/0017, stranica 50.

(7)  Vidjeti analizu Europskog foruma mladih na poveznici: https://www.youthforum.org/sites/default/files/2018-07/_ESF%2B%20data%20analysis_website.pdf.

(8)  Vidjeti SL C 173, 31.5.2017., str. 15.

(9)  Isto i „Daljnje aktivnosti nakon mišljenja SOC/537”.

(10)  Vidjeti članke 3. i 4. predložene uredbe.

(11)  Vidjeti članak 4. predložene uredbe.

(12)  Vidjeti članak 4. predložene uredbe.

(13)  Vidjeti čanak 7. predložene uredbe.

(14)  Vidjeti članak 8. predložene uredbe.

(15)  Vidjeti članak 4. predložene uredbe.

(16)  Vidjeti članak 34. predložene uredbe.

(17)  Vidjeti članke 38. i 39. predložene uredbe.

Top