Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Ekonomska politika europodručja 2018. (dodatno mišljenje)”

(COM(2017) 770 final)

(2019/C 62/54)

Izvjestitelj:

Javier DOZ ORRIT

Odluka Predsjedništva Odbora:	22.5.2018.
Pravni temelj:	pravilo 29. točka (a) Provedbenih odredbi Poslovnika
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te gospodarsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	3.10.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	132/1/6

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO se slaže s ciljevima Preporuke Vijeća i s dijelom njezinih prijedloga. Međutim, izražava neslaganje s prijedlogom neutralnog zajedničkog smjera fiskalne politike europodručja i s načinom na koji je iznesen prijedlog o plaćama. Stoga iznova naglašava svoja stajališta koja je iznio u prethodnom mišljenju o Prijedlogu preporuke Komisije (1).

1.2.

Gospodarsku politiku europodručja trebalo bi formirati u okviru projekta reforme Ekonomske i monetarne unije kojim će se prevladati nedostaci strukture i funkcioniranja koji postoje od njezina osnivanja i zalagati se za veću integraciju i demokratskije upravljanje. EGSO izražava zabrinutost zbog nemogućnosti nastavljanja s reformom, nedovoljne predanosti mnogih vlada i neprijateljstva nekih, kao i zbog nedostatka jakog političkog vodstva kako bi se nadišle takve okolnosti.

1.3.

EGSO smatra da bi se Preporuke Vijeća trebale utvrditi u okviru opće strategije gospodarske politike koja bi se temeljila na Programu za razdoblje do 2030., ciljevima održivog razvoja i primjeni Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Predmetna bi strategija trebala pripremiti europsko društvo na pravedan prijelaz na zeleni i digitalni gospodarski model.

1.4.

Prema mišljenju EGSO-a, unutarnji su razlozi za uspostavljanje umjereno pozitivne fiskalne politike sljedeći: kraj ekspanzivne monetarne politike ESB-a; činjenica da se EU suočava sa zabrinjavajućim deficitom ulaganja, posebice kada je riječ o javnim ulaganjima, koji ugrožava njegovu gospodarsku i socijalnu budućnost; činjenica da taj deficit ulaganja, s druge strane, doprinosi brojkama koje ukazuju na vrlo niski rast produktivnosti; činjenica da vodeće države u europodručju i dalje imaju prekomjerni suficit tekućeg računa.

1.5.

Neke od država europodručja s većim suficitima ne ulažu: gomilaju negativne godišnje kamatne stope neto prikupljenih javnih ulaganja. EGSO smatra da je veći trošak ulaganja u tim zemljama iz perspektive gospodarske politike za njih nužnost, ali i za cijelo europodručje i EU.

1.6.

EGSO misli da je odgovarajuća kombinacija monetarne i porezne politike za jači rast europodručja, na koji posljednjih godina pozivaju ESB, MMF i OECD, također opravdana zbog predvidljivih učinaka trgovinskog protekcionizma i nestabilnosti koji nastaju uslijed globalnih geopolitičkih rizika.

1.7.

Socijalne i političke razloge također je potrebno uključiti u poziv na veći fiskalni napor: EU i države članice moraju se više obvezati na suzbijanje siromaštva i nejednakosti i na veću društvenu koheziju, osobito financirajući u dostatnoj mjeri provedbu europskog stupa socijalnih prava. EGSO smatra da će se, ako EU i države članice to ne učine, pooštriti političke krize kroz koje prolazimo i doći do stvaranja nacionalističkih i antieuropskih trendova, dovodeći u opasnost i sami opstanak EU-a.

1.8.

Preporuka o povećanju plaća, ako se strogo primjenjuje, odnosit će se samo na manji broj zemalja. EGSO smatra da ograničavanje jediničnih troškova rada ne bi trebalo biti rezultat smanjenja ili zamrzavanja plaća već povećanja produktivnosti do koje bi doveli veća ulaganja, inovacije i bolje stručno osposobljavanje radnika. U svakom slučaju, razine plaće trebaju utvrditi socijalni partneri, i to kolektivnim pregovaranjem. U okviru europskog semestra trebale bi se predložiti zakonodavne promjene koje će ojačati kolektivno pregovaranje u državama u kojima je oslabljeno tijekom krize i uvesti ga u državama u kojima ne postoji, unatoč članku 28. Povelje EU-a o temeljnim pravima. Također je potrebno poduzeti daljnje mjere kako bi se povećale najniže plaće.

1.9.

Stvaranje kvalitetnih radnih mjesta mora biti jedan od prioriteta gospodarske politike. EGSO smatra da smanjenje nesigurnosti (velika stopa privremene zaposlenosti i niske plaće), kojoj su osobito izloženi mladi, također mora biti jedna o glavnih preporuka Europskog semestra.

1.10.

Treba se promicati stvaranje povoljnog okruženja za poduzetničko ulaganje i inovacije, osobito kada je riječ o suočavanju s digitalizacijom gospodarskih djelatnosti.

1.11.

Pojednostavljenje financiranja poduzeća trebao bi biti još jedan od prioriteta gospodarske politike. EGSO ponavlja da su bankarska unija i unija tržišta kapitala vrlo važne za financiranje gospodarske aktivnosti i izražava zabrinutost zbog kašnjenja i prepreka na koje nailazi razvoj bankarske unije, među ostalim, zbog količine loših kredita u nekim državama članicama.

1.12.

EGSO smatra da se europska tijela moraju istinski obvezati na suzbijanje zlouporabe javnih financijskih sredstava, poreznih prijevara i agresivnog poreznog planiranja, borbu protiv pranja novca, poreznih utočišta i nepoštenog poreznog natjecanja među državama članicama. To nije samo zahtjev političke etike i pitanje pridržavanja zahtjeva; riječ je i o čimbeniku stabilizacije javnih financija.

2.   Smjernice Vijeća i Komisije

2.1.

Za razliku od onoga što se zbilo 2017., Preporuka Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (2) (23. siječnja 2018.) ne razlikuje se u bitnome od prijedloga Komisije (22. studenog 2017.) (3). Složivši se da je opći smjer fiskalne politike za 2018. općenito neutralan, Vijeće dodaje da bi trebalo iskoristiti gospodarski napredak za stvaranje proračunskih rezervi.

2.2.

Vijeće i Komisija se u ostalim preporukama slažu da države članice trebaju dati prednost reformama kojima će se povećati produktivnost i mogućnost rasta, promicati poboljšanje poslovnog okruženja, inovacije i ulaganje te doprinositi stvaranju kvalitetnih radnih mjesta i smanjivanju nejednakosti. Države s „velikim suficitima” na tekućem računu morale bi poticati rast plaća, a države s deficitom ili velikim vanjskim dugom trebale bi ograničiti rast jediničnih troškova rada. I konačno, poziva na nastavak rada na dovršetku bankarske unije. U posebnim preporukama po zemljama za 2018. naglašen je dobar gospodarski trenutak u EU-u koji, prema Komisiji, treba iskoristiti za jačanje strukturnih poboljšanja ostvarenih posljednjih godina i za konačno uklanjanje makrogospodarskih nejednakosti u većini država članica.

2.3.

U posebnim preporukama razmatraju se teme poput europskog stupa socijalnih prava, poboljšanja kvalitete radnih mjesta i kolektivnog pregovaranja te socijalnog dijaloga i porasta plaća. Također i reforma javnih uprava, uključujući mjere protiv korupcije, i poslovnih okruženja kao i poboljšanje odnosa između oba područja i financiranja poduzeća. Iako se zalaže za neutralan smjer fiskalne politike, preporučuje reformu mirovinskih i zdravstvenih sustava kako bi se suočili sa starenjem stanovništva.

3.   Opće i posebne napomene

Gospodarska politička strategija i reforma Ekonomske i monetarne unije

3.1.

EGSO naglašava važnost opće gospodarske političke strategije kojom bi se u obzir uzimali međunarodni sporazumi i ciljevi okolišne održivosti, smanjenje energetske ovisnosti, digitalna revolucija i drugi globalni izazovi. EGSO pozdravlja inicijative Komisije u tim područjima, ali, kao što je iznio u mišljenju „Paket za ekonomsku i monetarnu uniju” (4), smatra da na europskoj razini ne postoji gospodarska strategija koja bi ih obuhvatila kao ni dovoljno sredstava za njihovo financiranje.

3.2.

ESGO izražava zabrinutost zbog toga što reforma Ekonomske i monetarne unije slabi zbog nedostatka političkog vodstva, zbog kašnjenja u usvajanju rezolucija i zbog toga što se na nju nije obvezao dovoljan broj vlada europodručja; to povećava opasnost od činjenice da EU možda nije spreman za suočavanje sa sljedećom recesijom.

3.3.

Gospodarska politika koja pogoduje održivom razvoju mora se temeljiti na promicanju povoljnog poslovnog okruženja za ulaganje i poboljšanje produktivnosti, ali i na poticanju društvene kohezije, osobito mjerama koje doprinose iskorjenjivanju siromaštva i smanjivanju društvenih nejednakosti.

3.4.

EGSO poziva Komisiju da osigura provedbu europskog stupa socijalnih prava i da slijedi preporuke iz mišljenja EGSO-a „Financiranje europskog stupa socijalnih prava” (5) te izražava žaljenje zbog toga što Preporuke Vijeća i Komisijin prijedlog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. ne donose ništa konkretno po tom pitanju. U obzir bi trebalo uzeti i preporuke Skupine na visokoj razini o ulaganjima za socijalnu potporu i skrb (6).

3.5.

EGSO smatra da bi se godišnje preporuke o smjeru gospodarske politike europodručja trebale utvrditi u okviru opće strategije gospodarske politike koja bi se trebala temeljiti na Programu za razdoblje do 2030., ciljevima održivog razvoja i primjeni Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Gospodarska politika treba promicati stvaranje održivog gospodarskog modela kojim će se smanjiti energetska ovisnost upotrebom čistih i obnovljivih izvora energije te koji će obuhvatiti posljedice digitalne revolucije, osiguravajući pravedan prijelaz za radnike.

Preporuka Vijeća: razlozi za umjereno pozitivan smjer fiskalne politike

3.6.

EGSO ponavlja zaključke iz mišljenja „Preporuka za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja” (7) u kojem je izrazio slaganje s ciljevima prijedloga Preporuke Komisije kao i s velikim dijelom njezinih prijedloga te neslaganje s neutralnim općim smjerom fiskalne politike koju preporučuje za europodručje. EGSO ponavlja svoj zahtjev da se utvrdi umjereno pozitivan zajednički smjer fiskalne politike u europodručju, osobito na temelju fiskalne ekspanzije zemalja sa suficitima u platnim bilancama i dugoročno održivim razinama zaduženosti.

3.7.

EGSO smatra da bi takav smjer pridonio rješavanju negativnog nasljeđa proizašlog iz dugotrajnih i pretjeranih mjera konsolidacije koje su se primjenjivale u nekim državama članicama. Države članice sa suficitima u svojim bilancama na tekućem računu trebale bi uvesti mjere koje potiču ulaganje i održivi socijalni trošak, podupiru unutarnju potražnju i mogućnost rasta i time olakšavaju ponovno uspostavljanje ravnoteže.

3.8.

EGSO prepoznaje da postoje ograničenja u ostvarivanju smislene fiskalne politike na razini EU-a zbog ograničene prirode ekonomske unije koja uglavnom ovisi o usklađivanju gospodarskih politika njezinih država članica, u usporedbi s cjelovitom monetarnom unijom. EGSO osobito skreće pozornost na činjenicu da su do sada Komisija i Vijeće malo vodili računa o asimetričnosti postupka europskog semestra, koji je usredotočen jedino na to da se zajamči poduzimanje korektivnih mjera u državama članicama s deficitom. Komisija i Vijeće trebali bi predložiti mjere kojima bi se spriječili i prekomjerni deficiti i suficiti.

Ulagački deficit u europodručju

3.9.

Drugi razlog za propitivanje neutralnog smjera fiskalne politike ulagački je deficit u europodručju. Ulaganja se nisu vratila na razine prije krize. Javna ulaganja smanjila su se s gotovo stalne vrijednosti od 3,2 % BDP-a (u razdoblju 1997. – 2007. i između 2009. i 2013.) na 2,6 % BDP-a 2017. i 2018 (8). Taj je deficit jedan od najnegativnijih čimbenika gospodarskog stanja i dovodi u opasnost budućnost gospodarstva i europskih društava. Zbog toga EGSO ponavlja zahtjev (9) da se primijeni takozvano fiskalno „zlatno pravilo”, odnosno, da se troškovi ulaganja ne uzimaju u obzir prilikom ispunjavanja ciljeva deficita PSR-a, imajući na umu dugoročnu održivost javnih financija. EGSO skreće pozornost na činjenicu da troškovi produktivnog ulaganja također mogu doprinijeti takvoj održivosti.

3.10.

Valja istaknuti da manjak ulaganja postoji i u državama članicama koje bi trebale doprinositi aktivnijoj europskoj fiskalnoj politici. Važan primjer za to mogla bi biti javna ulaganja u Njemačkoj. Njezino javno ulaganje od 2,1 % (10) BDP-a u razdoblju 2013. – 2017. bilo je jedno od najnižih u europodručju. Njezina neto stopa javnih ulaganja (koji na računu ima otpis stocka kapitala) bila je negativna u tom istom razdoblju, -0,08 %, jednako kao i u razdoblju 2003.-2007. (-0,11 %) i jedva +0,06 % u razdoblju 2008-2012. Istodobno je neto stopa investicije privatnog kapitala, koja je u desetogodišnjem razdoblju nakon 1990. iznosila između 6 % i 8 % BDP-a, doživjela pad s 3,2 % na 2,2 % BDP u razdoblju između 2008. i 2017. Njemačka je istodobno financirala ulaganja u drugim državama. Za suficit platne bilance Njemačke, koji je 2017. iznosio 8,0 % BDP-a, predviđa se da će 2018. iznositi 7,9 %, a 2019. da će iznositi 7,6 %. Preporukama Vijeća i Komisije trebala bi se poslati jasna poruka i doprinijeti rješavanju problema niske razine domaćih ulaganja u Njemačkoj. Veće povjerenje u održivost gospodarskih politika trebalo bi potaknuti ulaganja javnog i privatnog sektora i u drugim zemljama koje imaju suficit tekućeg računa (11).

3.11.

EGSO poziva Komisiju i Vijeće da, s obzirom na članak 3. Ugovora o EU-u, kao prioritetni cilj smjera gospodarske politike europodručja odredi rast stopa ulaganja, sve dok ne dosegnu razine koje su postojale prije krize. Rast bi se trebao usmjeriti prema tri dimenzije modela održivog razvoja: gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj.

Gospodarski rast i čimbenici rizika

3.12.

Prema ljetnim gospodarskim predviđanjima Komisije (12), izgledi za rast ukazuju na njegov nastavak, uz malo usporavanje: 2,4 % (2017.), 2,1 % (2018.) i 2,0 % (2019.) u europodručju i 2,6 % (2017.), 2,3 % (2018.) i 2,1 % (2019.) u području EU27. U ostatku svijeta, bez EU-a rast bi bio 3,9 % (2017.), 4,2 % (2018.) i 4,1 % (2019.). Fleksibilnost primjene PSR-a, koju je Komisija uvela u siječnju 2015. (13) putem „ulagačke klauzule” i „klauzule o strukturnim reformama” nesumnjivo je doprinijela ovim pozitivnim učincima. To potvrđuje nedavna ocjena rezultata u Komunikaciji Komisije o reviziji fleksibilnosti u okviru PSR-a. (14)

3.13.

Ekspanzivna monetarna politika bliži se svom kraju. Kvantitativna ekspanzija (eng. quantitative easing) bit će okončana sljedećeg prosinca kada ESB prestane kupovati imovinu. Referentne kamatne stope mogle bi početi rasti od ljeta 2019., nakon evaluacije izgleda za inflaciju sredinom provedbenog razdoblja. Predsjednik ESB-a, Mario Draghi, već godinama traži da, uz odgovarajuće strukturne reforme, fiskalna politika prati monetarnu politiku kako bi se osnažio oporavak i ostvarili ciljevi inflacije. Jednako čine MMF i OECD te brojni akademski forumi. Kada je riječ o fiskalnoj politici, europski politički čelnici nisu prihvatili taj zahtjev. Sada kada je monetarna politika u zaostatku, još je više potrebna aktivnija fiskalna politika u europodručju.

3.14.

Postoje i drugi gospodarski i socijalni čimbenici i unutarnje političke neravnoteže te čimbenici gospodarskog rizika i globalne geopolitičke nesigurnosti koji bi također trebali dovesti do upotrebe fiskalne politike za jačanje rasta i oporavak od posljedica krize, koje se još uvijek snažno osjećaju u brojnim europskim državama. Prijedlogom EGSO-a omogućuje se jamčenje srednjoročne financijske održivost smanjenje neravnoteže prekomjernih suficita.

3.15.

Da bi se nadvladala i riješila politička nestabilnost te centrifugalne sile koje od krize rastu u EU-u i dovode u pitanje njezin opstanak, potrebni su stabilni planovi reforme Ekonomske i monetarne unije i EU-a koji zahtijevaju bolju integraciju uz više demokracije i jaču socijalnu dimenziju; također treba jačati rast putem proračunske i fiskalne politike, uz model koji pogoduje smanjenju nejednakosti u raspodjeli dohotka. To je moguće, i to bez dovođenja u pitanje buduće održivosti javnih financija. Također bi trebalo pokrenuti strategiju za dovršetak Ekonomske i monetarne unije na način da u nju budu uključene sve države članice EU-a koje nisu ustavno oslobođene od sudjelovanja.

3.16.

Žarišta svjetske geopolitičke nestabilnosti, među kojima su neka u susjedstvu EU-a, pogoršanje prekoatlantskih odnosa u trgovinskom području, području zaštite okoliša te u vanjskoj politici i sigurnosnoj i obrambenoj politici zbog odluka sadašnje vlasti SAD-a, navode EGSO da istakne koliko je važno osigurati da EU ima snažno gospodarstvo kojim bi se podržao njegov vodeći politički položaj u svijetu. Trgovinski rat na više fronti i s njime povezan uspon gospodarskog i političkog nacionalizma, mogli bi stvoriti visokorizičan gospodarski i geopolitički scenarij. EU se mora potruditi spriječiti ga i po potrebi biti spreman suočiti se s njime.

3.17.

Unatoč porastu cijena nafte i sirovina, predviđa se stabilnost inflacije u europodručju od približno 1,7 % između 2017. i 2019. (ljetna predviđanja), uz temeljnu inflaciju od 1,1 %, koja je prilično daleko od ciljane inflacije. To su, po mišljenju EGSO-a, dodatni razlozi protiv napuštanja ekspanzivne monetarne politike osobito u vrijeme kada se primjenjuje neutralan smjer fiskalne politike ili, recimo, ako se uspostavi negativna politika, kao što to traži Europski fiskalni odbor za 2019 (15).

Plaće, zapošljavanje i kolektivno pregovaranje

3.18.

Stvarni prosječni rast plaća u 19 zemalja europodručja 2017. iznosio je jedva 0,2 % u odnosu na prethodnu godinu. U sedam zemalja bio je negativan. Predviđa se da će 2018. iznositi 0,9 %, a da će 2019. iznositi 0,3 % (16). Predviđa se da će se stvarni jedinični troškovi rada u europodručju smanjiti u tri predmetne godine: 0,3 %, 0,1 % i 0,6 %. S druge strane, stvarna produktivnost po zaposlenoj osobi, koja je doživjela porast od 0,8 % 2017., ponovno će rasti za 1 % 2018. i 2019 (17).

3.19.

Nezaposlenost u europodručju 2017. iznosila je 9,1 %, što je i dalje više nego u razdoblju prije krize, kada je iznosila 8,4 % (2004. – 2008.). Razlike među državama članicama vrlo su velike jer je stopa nezaposlenosti 2017. u Njemačkoj iznosila 3,8 %, a 21 % u Grčkoj. Stopa nezaposlenosti mladih i dalje je vrlo visoka – iznad 15 %, uz velike nejednakosti i velike krajnosti u Grčkoj, gdje iznosi 43,2 %, u Španjolskoj, gdje je 35 %, i u Italiji, gdje iznosi 32,5 %. Stopa privremene zaposlenosti i dalje raste: prosjek je 2017. iznosio 12,2 %, u odnosu na 11,5 % za 2012. godinu. Također raste i rad na nepuno radno vrijeme: 2017. iznosio je 19,4 %, u usporedbi sa 17,5 % 2007 (18).

3.20.

Unatoč gospodarskom oporavku, u brojnim zemljama postoji jaz između starih i novih vrsta radnih mjesta koja su nesigurnija i manje plaćena. Postojeći jaz i generacijske je prirode: posebice pogađa mlade ljude, ali i brojne radnike u digitalnom gospodarstvu čiji rad ovisi o internetskim platformama. U preporukama Vijeća i europskog semestra izražena je zabrinutost za poboljšanje kvalitete radnih mjesta. EGSO poziva na konkretne planove i mjere kako bi to postalo prioritet. Od temeljne je važnosti sudjelovanje socijalnih partnera u donošenju potrebnih mjera putem socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja. Također je bitno usvojiti mjere kojima bi se omogućio značajan rast najnižih plaća. Također treba promicati sudjelovanje organizacija civilnog društva u poboljšanju socijalnih i životnih uvjeta radnika.

3.21.

Preporuka Vijeća o rastu plaća, ako se strogo primijeni, odnosit će se samo na mali broj zemalja i mogla bi dovesti od dodatnih razlika među njima i do povećanja nejednakosti. EGSO smatra da bi povećanje produktivnosti potaknuto većim ulaganjem, većom razinom inovacija i boljim osposobljavanjem radnika trebalo poboljšati konkurentnost manje razvijenih europskih gospodarstava, a ne unutarnje devalvacije koje usto imaju nepoželjne socijalne posljedice. Povećanje plaća također pogoduje rastu unutarnje potražnje te povećanjem fiskalnih prihoda potiče fiskalnu ravnotežu.

3.22.

U svakom slučaju, razine plaće trebaju utvrditi socijalni partneri, i to kolektivnim pregovaranjem. U nekim državama članicama tome mogu doprinijeti zakoni, barem kada je riječ o minimalnim plaćama. U okviru europskog semestra trebalo bi promicati to da države članice usvoje mjere za jačanje kolektivnog pregovaranja, koje se temelji na autonomiji socijalnih partnera i socijalnom dijalogu, osobito u državama u kojima su oslabljeni zbog politika upravljanja krizom, ili u državama u kojima takvo pregovaranje ne postoji, unatoč članku 28. Povelje EU-a o temeljnim pravima.

Produktivnost, poslovno okruženje i financiranje privatnih ulaganja

3.23.

EGSO izražava zabrinutost zbog smanjenja stope rasta produktivnosti EU-a posljednjih desetljeća. Nedavna studija OECD-a (19) ukazuje na to da je prosječna stopa rasta proizvodnje po satu rada u EU-u u razdoblju 2007. – 2016. iznosila 0,6 % (neprekidni pad sa stope od 2,2 % koju je dosegnula u razdoblju 1990. – 2000.). To je ispod prosječne stope OECD-a koja iznosi 0,8 % i znatno ispod stope zemalja koje ne pripadaju OECD-u, koja iznosi 5,0 % u istom razdoblju. Glavni tajnik OECD-a, Ángel Gurría, u predstavljanju studije (20) potvrdio je da je za rast produktivnosti uz dobre propise i upravljanje potrebno više ulaganja u istraživanje i razvoj te u obrazovanje i stručno osposobljavanje. EGSO se u cijelosti slaže s tim stajalištem.

3.24.

OECD u istoj studiji ističe da je proračun EU-a malen i da se s obzirom na BND neprekidno smanjuje od 1993 (21). EGSO izražava veliku zabrinutost zbog toga što bi se taj trend mogao nastaviti ako se VFO za razdoblje nakon 2020. odobri u skladu s prijedlogom Komisije, zbog čega će biti teže ostvariti gospodarsku i socijalnu konvergenciju među europskim državama, usmjerenu prema rastu. Kako se navodi u mišljenju EGSO-a „Dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije” (22), činjenica da još nije postignut dogovor za dovršenje EMU-a u skladu sa saznanjima iz dokumenata za razmatranje o budućnosti Europe negativno utječe na tu situaciju.

3.25.

EGSO se slaže s preporukom Vijeća o rastu produktivnosti i ulozi koju u tome imaju ulaganja u istraživanja, razvoj i računarstvo, kao i s preporukama za pojedine zemlje koje govore o poboljšanju javnih uprava i poslovnih okruženja.

3.26.

Za poticanje rasta treba pogodovati poduzetničkom ulaganju. EGSO ponovno ističe važnost žurnog uspostavljanja unije tržišta kapitala i dovršetka postupka osnivanja bankarske unije. EGSO izražava zabrinutost zbog kašnjenja u dovršetku bankarske unije, zbog čega još uvijek nije stvoren zajednički mehanizam zaštite za Jedinstveni fond za sanaciju, na temelju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), te zbog prepreka na koje se nailazi u uspostavljanju Europskog sustava osiguranja depozita, koje nadilaze opravdane strahove koje može uzrokovati količina sumnjivih zajmova nekih zemalja (23).

Suzbijanje poreznog kriminala i borba za pravedno oporezivanje

3.27.

Vrlo je teško jamčiti održivost javnih financija i provedbu jakih socijalnih i ulagačkih politika sve dok svjedočimo postojećim razinama prijevare i izbjegavanja poreza, pranja novca putem poreznih oaza i nepoštenog poreznog natjecanja među državama EU-a. U časopisu MMF-a Finance & Development, važan članak (24) ukazuje na to da je oko 40 % izravnih stranih ulaganja u svijetu, oko 12 bilijuna dolara, „priviđenje”, odnosno sastoji se od financijskog ulaganja usmjerenog preko praznih korporativnih struktura koje ne obavljaju stvarne aktivnosti. Korištenje posrednika ili subjekata „u prolazu” (eng. pass-through entities) samo po sebi ne podrazumijeva izbjegavanje plaćanja poreza, ali zasigurno podrazumijeva više mogućnosti za izbjegavanje plaćanja ili utaju poreza. U članku se također navodi da se 9,8 % svjetskog bogatstva nalazi u poreznim oazama.

3.28.

EGSO ponovno ukazuje na potrebu da se što prije primjene učinkovite dodatne mjere protiv zloupotrebe javnih financijskih sredstava, utaje poreza, pranja novca, poreznih oaza i nepoštenog poreznog natjecanja, počevši s primjenom 5. preporuke Direktive protiv pranja novca i financiranja terorizma (25) i uspostavljanjem dosljednog, vjerodostojnog i jedinstvenog popisa stvarnih poreznih oaza u svijetu na koje treba primjenjivati odgovarajuće sankcije.

3.29.

Također treba učinkovito djelovati protiv agresivnog poreznog planiranja koje prakticiraju multinacionalna poduzeća, osobito u području digitalnog gospodarstva. U toj ključnoj borbi treba znati kombinirati srž globalnih mjera s drugim mjerama koje se mogu primjenjivati u EU-u. Istodobno treba postupno graditi odgovarajuće porezno usklađivanje europodručja i EU-a.

---

(1)  Mišljenje EGSO-a „Preporuka za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja” (SL C 197, 8.6.2018., str. 33.).

(2)  Preporuka Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

(3)  Vidjeti COM(2017) 770 final.

(4)  SL C 262, 25.7.2018., str. 28.

(5)  SL C 262, 25.7.2018., str. 1.

(6)  Investing in Social Care & Support A European Imperative, („Ulaganje u socijalnu skrb i potporu, europska obaveza”), studeni 2017.

(7)  SL C 197, 8.6.2018., str. 33.

(8)  Europska gospodarska prognoza – proljeće 2018. Statistički prilog, str. 165.

(9)  Iz mišljenja „Preporuka za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja” (SL C 197, 8.6.2018., str. 33.) i prethodnih mišljenja.

(10)  Ovaj podatak i svi podaci o ulaganju koji slijede preuzeti su s bloga Alexandera Rotha i Gutrama Wolffa: Understanding (the lack of) German public investment („Razumijevanje (nedostatka) njemačkog javnog ulaganja”); Bruegel Foundation, 6. lipnja 2018.

(11)  To je slučaj Nizozemske, Irske, Malte i Slovenije u europodručju te Danske – izvan europodručja.

(12)  Europska gospodarska prognoza – ljeto 2018.

(13)  Vidjeti Komunikaciju Komisije „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”; COM(2015) 12 final.

(14)  Vidjeti COM(2018) 335 final.

(15)  Europski fiskalni odbor, Assessment of the fiscal stance appropriate for the euro area in 2019 („Ocjena odgovarajućeg smjera fiskalne politike u europodručju 2019.”); 18. lipnja 2018.

(16)  Europska gospodarska prognoza – proljeće 2018. Statistički prilog, str. 172.

(17)  Ibid., točka 172. – 174. i Eurostat.

(18)  Ibid, točka 171. i Eurostat.

(19)  2018 OECD Economic Surveys of the Euro Area and the EU („Ekonomska istraživanja OECD-a za europodručje i EU 2018.”) Predstavljanje/sažetak, 19. lipnja 2018., str. 21.

(20)  Bruxelles, 19. lipnja 2018., Bruegel Foundation.

(21)  Ibid., OECD, str. 25.-30.

(22)  SL C 81, 2.3.2018., str. 124.

(23)  Stajalište EGSO-a o toj temi sadržano je u mišljenju „Paket mjera o lošim kreditima”SL C 367, 10.10.2018., str. 43.

(24)  Piercing The Veil: Some $12 Trillion Worldwide Is Just Phantom Corporate Investment („Skinimo koprenu: 12 bilijuna dolara u cijelome svijetu prividna su korporativna ulaganja”), J. Damgaard, T. Elkjaer y N. Jahannesen; Finance&Development, 10.6.2018.

(25)  Direktiva (EU) 2018/84 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.).