Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE3480

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europa u pokretu – Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista” (COM(2018) 293 final)

EESC 2018/03480

SL C 62, 15.2.2019, p. 254–260 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

15.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 62/254

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europa u pokretu – Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista”

(COM(2018) 293 final)

(2019/C 62/39)

Izvjestiteljica:

Giulia BARBUCCI

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 18.6.2018.

 

 

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.10.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

17.10.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

538

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

201/3/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja treći paket za mobilnost kao daljnji korak prema održivoj mobilnosti za Europu. Međutim, Odbor primjećuje da je prijedlog Komisije ograničen gotovo isključivo na cestovni promet. Kako bi se razvila istinski održiva i sigurna mobilnost, potrebno je razviti ambiciozniji projekt kojim se uzimaju u obzir svi dostupni oblici prijevoza, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti intermodalnosti prijevoza robe i putnika.

1.2.

 EGSO smatra da prijedlozi Komisije za sigurnu, međusobno povezanu i čistu mobilnost zahtijevaju znatne gospodarske napore, ponajprije za države članice, kako bi se prilagodila fizička i digitalna (5G) infrastruktura. Stoga je te inicijative važno dugoročno podupirati odgovarajućim sredstvima te postaviti realne i ostvarive ciljeve.

1.3.

 EGSO pozdravlja Strateški akcijski plan za sigurnost na cestama i podržava cilj „vizije nula” kako bi se postigao broj od nula smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometnim nesrećama do 2050. Metodom „sigurnog sustava” koju promiče Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvelike se može pridonijeti tom cilju ograničavanjem broja nesreća i što većim smanjenjem šteta za putnike i pješake. Nadalje, ponajprije je potrebno uskladiti nacionalna zakonodavstva u pogledu prometnih propisa i prometnih kazni te istodobno proširiti obvezu uvođenja uređaja za sigurnost vozila na sva javna i privatna cestovna vozila za prijevoz robe i putnika. Naposljetku, preporučuje se da nova „sigurna” vozila budu financijski pristupačna potrošačima i poduzećima.

1.4

 Digitalizacija, povezanost i automatizacija glavni su instrumenti za razvoj metode „sigurnog sustava” i približavanje cilju „vizije nula”. EGSO podržava projekt stvaranja automatizirane, povezane i sigurne cestovne mreže. Odbor preporučuje Komisiji da uzme u obzir različita stanja cestovne infrastrukture i infrastrukture autocesta u različitim državama članicama te da ponajprije proširi projekt na gradska središta gdje se događa većina teških nesreća bez smrtnih posljedica.

1.5.

 U prijedlogu Komisije ističe se važnost razvoja autonomnih vozila i njihovog doprinosa poboljšanju sigurnosti. Međutim, nije utvrđena detaljna strategija za postizanje automatiziranog prometa, što vjerojatno može biti korisno za postizanje napretka u tom području, ali isto tako može predstavljati i problem za države članice kod prilagodbe prometnih politika novim tehnologijama i njihovom korištenju. Osim toga, EGSO ističe probleme tehnološke izvedivosti u cilju osiguravanja najboljih sigurnosnih uvjeta u sustavu „mješovitog prometa” (vozila kojima upravljaju ljudi, vozila sa sustavom za pomoć vozaču i automatizirana vozila).

1.6.

 Sveobuhvatnom automatizacijom vozila otvaraju se mnoga etička, gospodarska, radna i socijalna pitanja te pitanja pravne odgovornosti. EGSO podsjeća na načelo u skladu s kojim samo čovjek može donositi „etičke” odabire te da strojevi, bez obzira na njihovu razinu naprednosti, trebaju biti pratnja čovjeku, a ne njegova zamjena. Važno je da organizirano civilno društvo bude u cijelosti uključeno u upravljanje tim postupkom te da se aktiviraju procesi socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kako bi se spriječili potencijalni negativni učinci na rad i radnike.

1.7.

 EGSO podržava prijedloge za veću održivost prometa i Strateški akcijski plan za baterije u cilju smanjenja europskog energetskog jaza i stvaranja lanca vrijednosti baterija. Međutim, Odbor ističe da postoji niz čimbenika koji otežavaju potpuni razvoj plana: ovisnost o sirovinama iz trećih zemalja; nedostatak alternativnih goriva; kašnjenja u preradi i zbrinjavanju otpadnih baterija te upravljanju njima; nedostatak kvalificirane radne snage.

1.8.

 Stoga su neophodna znatna ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se pronašla nova, potpuno obnovljiva alternativna goriva s nultim emisijama. Isto tako, bit će važno ulagati u obrazovanje i osposobljavanje na sveučilištima i u istraživačkim centrima kako bi se stvorila kvalificirana radna snaga.

1.9.

 Prijelaz na električne automobile dovest će do obnove velikog dijela europskog voznog parka u malo više od desetljeća. Čišća i sigurna vozila trebaju biti financijski pristupačna svima, kako građanima tako i poduzećima, a države članice trebaju olakšati taj prijelaz s pomoću odgovarajućih poreznih poticaja.

1.10.

 Obnova voznog parka također će dovesti do problema zbrinjavanja i recikliranja velikog dijela postojećeg voznog parka. Ta bi tema trebala zauzimati središnje mjesto u strategijama Komisije u okviru kružnog gospodarstva. Organizirano civilno društvo treba biti uključeno u sve faze postupka prijelaza i poziva ga se na informiranje i podizanje svijesti građana u cilju postizanja održive mobilnosti.

2.   Uvod

2.1.

 Prometni sektor već je dugo predmet brojnih promjena i transformacija te postaje jedan od ključnih čimbenika razvoja. Inovacije, tehnologija, digitalizacija i povezanost dovode do nove prometne revolucije usmjerene na veću sigurnost, pristupačnost, održivost i konkurentnost te na veće zapošljavanje.

2.2.

 Na temelju Strategije za mobilnost s niskom razinom emisija (1), Europska unija za taj je sektor izradila ad hoc program podijeljen na tri „paketa za mobilnost” (2) koji su objavljeni u svibnju 2017., studenome 2017. i svibnju 2018. Ovo se mišljenje odnosi na najnoviju zakonodavnu inicijativu pod nazivom „Europa u pokretu”.

2.3.

 Komunikacija Komisije i prijedlozi sadržani u paketu odnose se prvenstveno na sektor cestovnog prometa te su osobito usmjereni na automobilski promet, pri čemu se ne uzimaju u obzir svi drugi oblici prijevoza.

3.   Sažetak prijedloga

3.1.

 Komunikacija Komisije COM(2018) 293 final – Europa u pokretu. Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista ključni je dokument trećeg paketa za mobilnost jer se njime postavlja referentni okvir. Dokument je podijeljen na tri poglavlja: sigurnost; povezanost i automatizacija; održivost. Osim toga, dva priloga ovoj Komunikaciji sadržavaju ključne inicijative u pogledu Strateškog akcijskog plana za sigurnost na cestama i Strateškog akcijskog plana za baterije.

3.2.   Sigurna mobilnost

3.2.1.

 Unatoč napretku postignutom posljednjih godina, broj teških ili smrtonosnih prometnih nesreća i dalje je previsok. Ukupno 25 300 ljudi poginulo je u nesrećama 2017., a 135 000 teško je ozlijeđeno, što je dovelo do vrlo visokih gospodarskih i socijalnih troškova. S obzirom na to da je 90 % nesreća prouzročeno ljudskom pogreškom, Komisija smatra da automatizacija, povezivost i novi standardi projektiranja mogu znatno pridonijeti ograničavanju te dramatične pojave (3) kako bi se do 2050. postigao cilj od nula smrtnih slučajeva i teških prometnih nesreća („vizija nula”). Tom je strategijom predviđen prijelazni cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda za 50 % do 2030.

3.2.2.

 Kako bi pridonio postizanju tih ciljeva, EU namjerava provesti nove tehnološke i regulatorne instrumente na temelju pristupa „sigurnog sustava” WHO-a. U skladu s tim načelom, nesreće se ne mogu potpuno ukloniti, ali se mogu poduzimati mjere kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda.

3.2.3.

 Europska unija namjerava na sveobuhvatan način rješavati uzroke nesreća te osigurati razine zaštite kojima se jamči kompenzacija za element koji prestane postojati. Taj proces podrazumijeva uvođenje tehnološke opreme u vozila i cestovnu infrastrukturu te sve veću razmjenu informacija između njih. Svaka mjera predmet je ad hoc zakonodavne inicijative:

(a)

Strateški akcijski plan za sigurnost na cestama (4). Akcijskim planom utvrđuje se cilj stope od „nula smrtnih slučajeva” te kriteriji za jačanje europskog upravljanja, povećanje financiranja za inovacije cestovne mreže u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (200 milijuna EUR), prilagodba pristupa „sigurnog sustava”, novi zahtjevi za povećanje sigurnosti vozila, ciljevi u pogledu povezivanja i automatizacije između vozila, infrastrukture između ceste i vozila te prijedlog za izvoz europskih standarda sigurnosti u treće zemlje (pri čemu prednost ima zapadni Balkan).

(b)

Uredba o zaštiti osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu (5). Među ostalim, predviđa se uvođenje naprednih uređaja za kočenje u slučaju nužde, upozorenja u slučaju napuštanja prometnog traka, drukčija konstrukcija putničkog prostora u teškim vozilima radi poboljšanja vidljivosti biciklista ili pješaka s pomoću senzora za njihovo opažanje.

(c)

Direktiva o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (6). Cilj je mapirati rizik u cijeloj europskoj mreži, ne samo na autocestama mreže TEN-T, nego i na svim ostalim autocestama i glavnim cestama. Time nisu obuhvaćene gradske ceste. Direktivom se ujedno utvrđuju bolji standardi kvalitete za cestovnu infrastrukturu (jasna horizontalna signalizacija i prometni znakovi te uvođenje novih tehnologija kao što su sustavi za izbjegavanje napuštanja prometnog traka).

3.3.   Povezana i automatizirana mobilnost

3.3.1.

 Strategija Komisije za „povezanu i automatiziranu mobilnost” (7) temelji se na pristupu koji je već usvojen na razini EU-a, a posebno na Komunikaciji „Umjetna inteligencija za Europu” (8) te na Deklaraciji iz Amsterdama, u okviru koje su države članice od Komisije zatražile da izradi europsku strategiju o automatiziranoj i umreženoj vožnji, prilagodi regulatorni okvir, pruži potporu istraživačkim i inovacijskim procesima i širi „inteligentne, kooperativne i interoperabilne prometne sustave” (C-ITS).

3.3.2.

 Komisija u jedinstveni dokument uključuje dugoročne ciljeve (smanjenje emisija, prometa i nesreća): pružanje konkretne potpore automobilskoj industriji u vezi s istraživanjima i inovacijama; pravodobno rješavanje etičkih i socijalnih pitanja kao što su novi odnos između čovjeka i stroja, kibersigurnost i učinak tih tehnologija na zapošljavanje prije uvođenja potpuno automatiziranih vozila na tržište.

3.3.3.

 Među glavnim je prednostima automatizacije pristupačnost mobilnosti za sve subjekte (ponajprije osobe s invaliditetom i starije osobe) koji su dosad bili isključeni. Kako bi se povećale mogućnosti koje pruža automatizacija, ključno je da vozila i cestovna infrastruktura neprestano razmjenjuju informacije, s obzirom na to da bi se u predstojećim godinama mogao stvoriti „mješoviti sustav” u kojem dolaze u dodir vozila s različitim tehnologijama (vozila kojima upravljaju ljudi, vozila sa sustavom za pomoć vozaču i automatizirana vozila). Za dovršetak tog okvira, u cilju razvoja intermodalnosti, uspostavljaju se ad hoc zahtjevi za jedinstveno europsko pomorsko sučelje (9) i elektroničke informacije o prijevozu tereta (10).

3.4.   Čista mobilnost

3.4.1.

 Dekarbonizacija prometa i prelazak na čistu energiju ključni su aspekti trećeg paketa za mobilnost. Ta je inicijativa dio šireg okvira Akcijskog plana za kružno gospodarstvo. EU pokreće niz inicijativa za postizanje viših razina održivosti i konkurentnosti:

(a)

Strateški akcijski plan za baterije (11): proizlazi iz potrebe za povećanjem europske energetske neovisnosti u skladu s pokretanjem „Europskog saveza za baterije”, a u to su uključeni dionici iz industrije, države članice i EIB. Cilj plana je proizvodnja održivih baterija duž cijelog lanca vrijednosti, od ekstrakcije (primarnih i sekundarnih) sirovina, faze projektiranja i izrade baterijskih ćelija i baterijskih sklopova te njihove uporabe, ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja;

(b)

Uredba o emisijama za nova teška vozila (12) namijenjena utvrđivanju niza parametara u području emisija CO2 za kamione i autobuse, kojom se obuhvaća i nadopunjuje postojeće zakonodavstvo. Inicijativom su obuhvaćene i mjere za poticanje poduzeća da kupuju energetski učinkovitija i manje onečišćujuća vozila. Tom se mjerom nadopunjuje prijedlog za brzo stupanje na snagu novih standarda projektiranja u pogledu aerodinamike i mase teških vozila s ciljem smanjenja emisija CO2 (13);

(c)

Uredba kojom se potiče usporedba različitih goriva te se donosi jedinstvena mjera za poticanje kupnje novih vozila s manjim učinkom na okoliš (14);

(d)

Uredba o označivanju guma (15) kojom se utvrđuju standardi njihove sigurnosti, energetske učinkovitosti i buke;

(e)

Revizija okvira oporezivanja energetskih proizvoda promicanjem elektromobilnosti;

(f)

Uredba o mjerama pojednostavnjenja u svrhu ubrzanja provedbe osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T) (16) kojom se ubrzavaju postupci odobravanja projekata.

3.5.

 Taj skup inicijativa popraćen je ukupnim ulaganjima od 450 milijuna EUR u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, čime se financiraju projekti kojima se pridonosi sigurnosti na cestama, digitalizaciji i multimodalnosti. U okviru istog programa dodijelit će se dodatnih 4 milijuna EUR za kibersigurnost te kooperativnu, povezanu i automatiziranu mobilnost.

4.   Opće napomene

4.1.

 EGSO pozdravlja treći paket za mobilnost kao daljnji korak prema sigurnijoj, pristupačnijoj i održivijoj mobilnosti. Međutim, Odbor primjećuje da je prijedlog Komisije ograničen gotovo isključivo na jedan dio cestovnog prometa. Kako bi se razvila održiva i sigurna mobilnost, potrebno je razmotriti sve dostupne oblike prijevoza te izraditi plan za bližu, djelotvorniju i učinkovitiju povezanost javnog i privatnog prijevoza kako bi se smanjilo vrijeme trajanja putovanja i količina prometa.

4.2.

 Paket se sastoji od niza međusobno povezanih zakonodavnih inicijativa za koje EGSO smatra da zaslužuju podrobnije ispitivanje u vidu izrade zasebnih mišljenja. Stoga je ovo mišljenje usmjereno na analizu predmetne Komunikacije te ga treba čitati i tumačiti u skladu s prethodnim mišljenjima EGSO-a o prvom i drugom paketu za mobilnost, kao i mišljenjima izrađenima u koordinaciji s ovim mišljenjem, u kojima se analiziraju njihovi posebni aspekti (17).

4.3.

 EGSO smatra da su Komunikacija Komisije i povezani prijedlozi u skladu s prethodnim mišljenjima Odbora o toj temi te da mogu doprinijeti poboljšanju standarda sigurnosti i konkurentnosti cjelokupnog europskog automobilskog sektora.

4.4.

 EGSO ističe da Komunikacija Komisije nije potkrijepljena odgovarajućom procjenom učinka mjera koje su u njoj predložene. Točnije, nisu jasni učinci na vlasništvo i uporabu vozila te na posljedične promjene u količini prometa. Uzimajući u obzir promicanje prometa, ti učinci mogu dovesti do njegova povećanja umjesto smanjenja te produljiti vrijeme koje je građanima potrebno za putovanje, a time se povećava rizik od nesreća. Ključno je da Komisija bude nositelj globalne, ambiciozne vizije o prometu kojom se uzima u obzir intermodalnost između javnog i privatnog prijevoza kao čimbenika koji stvara učinkovitost, kvalitetu života i sigurnost. EGSO naglašava da je važno provesti odgovarajuće procjene učinka za sve prijedloge koji sadrže konkretne mjere. Prilikom priprema za korištenje novih prometnih sredstava ne smije se usporiti sveobuhvatno uvođenje inteligentnih tehničkih rješenja (npr. osvjetljavanja) jer ona povećavaju učinkovitost prijevoza (posebno javnog) i smanjuju vjerojatnost nesreća.

4.5.

 Odbor podržava cilj „vizije nula” koji treba ostvariti s pomoću metode „sigurnog sustava”. U cilju pojačanog upravljanja potrebno je uključiti sve sektore i sve sudionike u cestovnom prometu. Važno je da pokazatelji za postizanje ciljeva budu jasni i realni te da se mogu pratiti. Točnije, EGSO poziva na aktivno uključivanje organiziranog civilnog društva u svim fazama pripreme, provedbe, praćenja i procjene strategije.

4.6.

 EGSO pozdravlja odluku da se 450 milijuna EUR (razdoblje 2018. – 2020.) dodijeli za digitalizaciju i sigurnost na cestama u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Međutim, Odbor ponovno naglašava kako je potrebno da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. znatno povećaju proračunska sredstva za jamčenje dugoročnog kontinuiteta kako bi se postigli ambiciozni ciljevi koje je EU postavio.

4.7.

 Odbor smatra da je mapiranje rizika u cijeloj europskoj mreži TEN-T te svih autocesta i glavnih cesta temeljni korak u planiranju opsega i vrste infrastrukturnih intervencija na europskoj cestovnoj mreži. Važno je da se razvoj fizičke i digitalne infrastrukture odvijaju usporedo. Osim toga, važno je što prije ostvariti pokrivenost mrežom 5G na svim europskim mrežama autocesta i glavnih cesta kako bi se omogućila učinkovita povezanost između cesta i vozila te između vozila međusobno. Međutim, EGSO napominje da se stanje mreža cesta i autocesta uvelike razlikuje u različitim europskim zemljama. U tom ključnom procesu modernizacije važno je podupirati pojedinačne države članice odgovarajućim financiranjima i postavljanjem realnih i ostvarivih ciljeva.

4.8.

 EGSO pozdravlja odluku Komisije da pojedine važne sigurnosne karakteristike vozila budu obvezne, kako one tehničke (inteligentni sustavi za pomoć pri kontroli brzine, autonomno kočenje u slučaju nužde…), tako i one projektne (poboljšana izravna vidljivost za kamione). Međutim, Odbor se nada da će se novim sigurnosnim mjerama obuhvatiti svi oblici cestovnog prometa kako bi regulatorni okvir bio potpun, jasan i ujednačen.

4.9.

 Novi sustav označivanja guma koji sadržava specifikacije o standardima sigurnosti (ali i ekološkim standardima i standardima buke) mogao bi biti ključni čimbenik u smanjenju nesreća te poboljšati proaktivno i informirano donošenje odluke kod potrošača. Važno je da napomene na oznakama budu odmah jasne i razumljive potrošačima.

4.10.

 Kako bi se zajamčila sigurnost na cestama, važno je i da Europska unija započne postupak postupnog usklađivanja postojećeg zakonodavstva na nacionalnoj razini i povezanih kazni (prometni znakovi i signalizacija, brzina, uporaba pojaseva i kaciga, zabrana vožnje pod utjecajem alkohola ili opojnih droga…). Te je mjere potrebno potkrijepiti razvojem odgovarajućih tehnologija relevantnih za pojedince kako bi se otkrile moguće rizične ili opasne situacije (blokada u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola, otkrivanje pospanosti vozača…). Osim toga, važno je da se nijednom vrstom tehnologije ne prouzroči prekomjerno povećanje troškova vozila. Sigurnija vozila trebaju biti pristupačna svima (18).

4.11.

 Cilj „vizije nula” pruža veliku nadu razvoju povezane i automatizirane mobilnosti. EGSO smatra da bi automatizacija mogla igrati ključnu ulogu u smanjenju nesreća, no smatra da je ključno ukazati na određene zabrinutosti i nedoumice u pogledu pravca razvoja koji je predvidjela Komisija. Iz tog je razloga važno poboljšati postojeće tehnologije uz istodobno pokretanje postupaka kontrole nad postojećim i novim tehnologijama, kojima bi se zajamčilo postizanje učinkovitih razina sigurnosti. To što nije izričito utvrđena detaljna strategija za postizanje automatiziranog prometa vjerojatno je korisno za napredak u tom području, ali isto tako može predstavljati i problem za države članice kod prilagodbe prometnih politika novim tehnologijama i njihovom korištenju.

4.11.1.

 Tu je strategiju potrebno razviti povećanjem uloge automatizacije i povezanosti u korist ljudi. Točnije, Odbor izražava zabrinutost jer Komisija razine vožnje sa sustavom za pomoć vozaču i razine potpuno automatizirane vožnje smatra sličnima (čovjek je isključivo putnik). Međutim, potpuna automatizacija podrazumijeva i problem socioekonomskog prihvaćanja i problem tehnološke i infrastrukturne izvedivosti s obzirom na potrebu za jamčenjem maksimalne sigurnosti u mješovitom sustavu (vozila bez sustava za pomoć vozaču, vozila sa sustavom za pomoć vozaču i potpuno automatizirana vozila). Prije uvođenja potpuno automatiziranih vozila na tržište, potrebno je provesti fazu ispitivanja kako bi se zajamčilo da razine učinkovitosti i sigurnosti budu slične onima u zrakoplovima ili vlakovima.

4.11.2

 .EGSO pozdravlja prijedloge za pokretanje razmjene digitalnih informacija u pomorskom prometu (jedinstvena platforma za pomorski sektor i priznavanje dokumenata o prijevozu robe), ali smatra da bi se te prijedloge moglo dodatno razviti.

4.12.

 EGSO pozdravlja Strateški akcijski plan za baterije kojime se u središte procesa stavlja europski savez za baterije, naglašavajući problem velike energetske ovisnosti EU-a o trećim zemljama.

4.12.1

 .Odbor se slaže s odlukom o stvaranju lanca vrijednosti baterija u skladu s modelom kružnog gospodarstva. Međutim, Odbor ističe da je dosad bilo nekoliko čimbenika koji su otežali puni razvoj plana: ovisnost o sirovinama iz trećih zemalja (primjerice litij); nedovoljno razvijeno istraživanje alternativnih sirovina u kružnom gospodarstvu; nemogućnost potpunog upravljanja preradom otpadnih baterija (sekundarne sirovine) i njihovim zbrinjavanjem; nedostatak kvalificirane radne snage.

4.12.2

 .Točnije, EGSO smatra da su za prevladavanje tih problema potrebna znatna sredstva za istraživanje i inovacije. Sredstva dodijeljena za razdoblje 2018. – 2020. svakako su značajna, ali moraju se nastaviti i u sljedećem VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. Konkretno, ključno je podržati potragu za alternativnim izvorima energije koji su potpuno obnovljivi, čisti i nemaju utjecaj na okoliš te prevladati očite granice dostupnosti sirovina i utjecaj baterija za električne motore na okoliš. Osim toga, neophodno je stvoriti kvalificiranu radnu snagu oslanjajući se na sredstva iz programa Erasmus+, uz sudjelovanje sveučilišta i istraživačkih centara.

4.12.3

 .Odbor ističe da će inicijativa Komisije dovesti do gotovo potpune obnove cijelog europskog voznog parka unutar desetogodišnjeg razdoblja, što će prouzročiti novi problem u pogledu zbrinjavanja i recikliranja milijuna vozila. Ta bi tema trebala zauzimati središnje mjesto u strategijama Komisije u okviru kružnog gospodarstva. Organizirano civilno društvo mora biti uključeno u sve faze postupka prijelaza i poziva ga se na informiranje i podizanje svijesti u cilju postizanja održive mobilnosti.

4.13.

 EGSO podržava inicijativu za utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija CO2 i za teška vozila, kao što je to slučaj kod ostalih kategorija vozila. Budući da se mala i srednja poduzeća u prometnom sektoru mogu suočiti s teškoćama u obnovi svojeg voznog parka, državama članicama preporučuje se da podrže prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika primjenom poreznih poticaja.

4.14.

 EGSO smatra da bi u okviru prijedloga za pojednostavnjenje izgradnje mreže TEN-T odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti sudskim postupcima kako bi se postigla njegova potpuna učinkovitost (19).

5.   Posebne napomene

5.1.

 Klasifikacijom rizika provedenom na europskim autocestama i državnim cestama ne uzima se u obzir razvoj odgovarajuće i usklađene tehnologije u gradovima gdje se događa većina teških nesreća bez smrtnih posljedica. Osim toga, važno je pokrenuti isti taj proces i u šest država zapadnog Balkana koje su već započele pregovore o pristupanju EU-u.

5.2.

 Sustav eCall u vozilima za automatsko pozivanje nadležnih tijela iz cestovnog i zdravstvenog sektora u slučaju nesreće zasigurno je još jedan element kojim se mogu smanjiti učinci prometnih nesreća. EGSO se nada da će ta oprema biti obvezna u svim vozilima koja se najčešće koriste i koja su najizloženija nesrećama (teška vozila, autobusi i motocikli) te da će EU promicati veću integraciju sigurnosti na cestama i prve pomoći u usluge brze intervencije.

5.3.

 Etički aspekti ključni su aspekt razvoja automatizacije. Osobito su sporne situacije u kojima se od strojeva traži da donose „etičke” odabire. Odbor ponavlja načelo u skladu s kojim samo čovjek može donositi etičke odabire te da strojevi, bez obzira na njihovu razinu naprednosti, trebaju biti pratnja čovjeku, a ne njegova zamjena.

5.4.

 Kad je riječ o razvoju i stavljanju na tržište potpuno automatiziranih vozila, EGSO poziva Komisiju da više pozornosti posveti zapošljavanju i socijalnim aspektima koji iz toga proizlaze. Točnije, Odbor je zabrinut da bi u relativno kratkom vremenu cijeli radni sektori (primjerice prijevoznici) mogli nestati te da bi se mogla izgubiti radna mjesta koja se ne mogu nadoknaditi novim zanimanjima. Nadalje, u slučaju takvog scenarija, EU bi se suočio s izuzetno velikim brojem nezaposlenih čije bi se vještine i znanje teško prilagodili novom sustavu automatiziranog prijevoza. Stoga je s pomoću socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja potrebno zajamčiti upravljanje procesima promjena i pokretanje tečajeva osposobljavanja kako bi se svim radnicima u tom sektoru omogućilo stjecanje potrebnih vještina.

5.5.

 Odbor smatra da bi osiguravajuća društva trebala poticati kupnju sigurnijih vozila uvođenjem nižih premija. U širem smislu, EGSO smatra da je neophodno pokrenuti ozbiljnu raspravu o pravnim aspektima uvođenja potpuno automatiziranih vozila te ponajprije pojasniti tko snosi građansku ili kaznenu odgovornost za prometnu nesreću.

5.6.

 Odbor izražava zabrinutost u pogledu sustava Komisije za usporedbu različitih goriva (20). Taj sustav temelji se na trošku izračunatom na temelju 100 km prijeđenog puta jednog vozila te se njime ne uzimaju u obzir mnogi parametri neophodni za kvantificiranje stvarnog troška goriva, što bi moglo dovesti do zbunjivanja potrošača. Nadalje, mehanizam savjetovanja s potrošačima koji je pokrenula Komisija doveo je do marginalizacije uloge EGSO-a i udruga potrošača aktivnih u tom sektoru i usmjerio se na statistički nerelevantan uzorak (3000 ispitanika u tri države članice EU-a) te ponudio suviše slične alternative.

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  COM(2016) 501 final.

(2)  COM(2017) 283 final; COM(2017) 675 final; COM(2018) 675 final.

(3)  COM(2016) 686 final.

(4)  COM(2018) 293 final, Prilog 1.

(5)  COM(2018) 286 final.

(6)  COM(2018) 274 final.

(7)  COM(2018) 283 final.

(8)  COM(2018) 237 final.

(9)  COM(2018) 278 final.

(10)  COM(2018) 279 final.

(11)  COM(2018) 293 final, Prilog 2.

(12)  COM(2018) 284 final.

(13)  COM(2018) 275 final.

(14)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/732 (SL L 123, 18.5.2018., str. 85.).

(15)  COM(2018) 296 final.

(16)  COM(2018) 277 final.

(17)  TEN/668, Jedinstvena europska platforma za pomorski sektor + elektroničke informacije za prijevoz tereta (vidjeti stranicu 265 ovoga Službenog lista); TEN/669, Provedba projekata mreže TEN-T (vidjeti stranicu 269 ovoga Službenog lista); TEN 675, Standardi za CO2 za kamione i Masa i dimenzije cestovnih vozila (vidjeti stranicu 286 ovoga Službenog lista); TEN/672, Instrument za povezivanje Europe (SL C 440, 6.12.2018., str. 191.); TEN/673, Povezana i automatizirana mobilnost (vidjeti stranicu 274 ovoga Službenog lista); TEN/674, Označivanje guma (vidjeti stranicu 280 ovoga Službenog lista); TEN/667, Upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture (vidjeti stranicu 261 ovoga Službenog lista); INT/863, Sigurnost vozila/zaštita nezaštićenih sudionika u prometu (SL C 440, 6.12.2018., str. 90.).

(18)  SL C 157, 28.6.2005., str. 34.

(19)  TEN/669, Provedba projekata mreže TEN-T (vidjeti stranicu 269 ovoga Službenog lista).

(20)  Provedbena uredba (EU) br. 2018/732.

Top