Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa „Erasmus”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013”

(COM(2018) 367 final – 2018/0191 (COD))

(2019/C 62/32)

Izvjestitelj/ica:	Tatjana BABRAUSKIENĖ
Suizvjestitelj/ica:	Imse SPRAGG NILSSON

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 14.6.2018. Vijeće, 21.6.2018.
Pravni temelj:	članak 165., stavak 4., članak 166. stavak 4. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	186/3/1

1.   Zaključci i preporuke

EGSO:

1.1.

pozdravlja cilj sljedećeg programa Erasmus da pojedinci steknu znanja, vještine i sposobnosti potrebne za suočavanje sa socijalnim i gospodarskim izazovima i da naglasak prvenstveno bude na mladim građanima Europe;

1.2.

očekuje da će se u sljedećem programu Erasmus obrazovanje i osposobljavanje sveobuhvatno razmatrati, tako da ključne sposobnosti (1) i osnovne vještine imaju ključnu ulogu uz stalno usavršavanje u okviru cjeloživotnog učenja, s posebnim naglaskom na vrednovanju i priznavanju vještina;

1.3.

predlaže da naziv ostane nepromijenjen i da se ime „Erasmus+” zadrži jer simbolizira činjenicu da su svi programi sastavni dio jednog krovnog programa;

1.4.

pozdravlja prijedlog o udvostručavanju proračuna programa, no poziva na to da se on utrostruči, čime bi se pokazala snažnija predanost obrazovnom, profesionalnom i osobnom razvoju ljudi u području obrazovanja, osposobljavanja mladih i sporta, kako bi se osiguralo stvarno uključivanje i pristup svima;

1.5.

utvrđuje da bi uz veći proračun trebalo uspostaviti i veću fleksibilnost i odgovornost na nacionalnoj razini;

1.6.

ističe činjenicu da su se mjere u okviru Poglavlja o mladima prethodno pokazale najuspješnijima u dosezanju do osoba s manje mogućnosti i da bi se to trebalo odražavati u raspodjeli financijskih sredstava;

1.7.

zahtijeva da inicijativa DiscoverEU sadrži snažnu komponentu učenja kako bi mogla biti dio ovog programa;

1.8.

ističe da fizičko iskustvo ne bi trebalo biti zasjenjeno ili zamijenjeno virtualnim alatima i da mora ostati njihova nadopuna;

1.9.

slaže se s većim brojem ciljeva o obrazovanju odraslih i trajnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i predlaže da prošireno područje primjene bude vidljivo i pri dodjeli financijskih sredstava;

1.10.

traži da se u okviru „pristupa cjeloživotnog učenja” veći naglasak stavi na međusektorsku suradnju (KA2), uz dostatan proračun za provedbu projekata velikih razmjera u okviru politika;

1.11.

pozdravlja povećanje proračuna za osoblje, osobito za mobilnost nastavnika, kako bi se pružila potpora njihovu početnom i stalnom profesionalnom razvoju;

1.12.

pozdravlja dobru namjeru prijedloga da se onima koji nemaju iskustva u podnošenju prijava za program pruži potpora osiguravanjem manjih bespovratnih sredstava;

1.13.

preporučuje da se, umjesto korištenja terminologije koja uključuje pojmove „veliki” i „mali”, u Poglavlju o mladima novog programa prednost da aktivnostima i organizacijama koje se oslanjaju na dobrovoljni rad. Također treba razmotriti dodjeljivanje bespovratnih sredstava za velika europska događanja za mlade;

1.14.

nadalje, pozdravlja činjenicu da se u prijedlogu ističe važnost neovisnog revizijskog tijela u ocjenjivanju rada nacionalnih agencija;

1.15.

smatra da bi službe za profesionalnu orijentaciju nadolazeći program trebale širiti i zagovarati u školama i institucijama za osposobljavanje kako bi se doseglo do širih ciljnih skupina;

1.16

utvrđuje da bi u prijedlogu trebalo poticati širenje rezultata projekata na razini EU-a i diljem cijelog EU-a i nastavak projekata koji su se pokazali izvrsnima;

1.17

ističe da je nužno uspostaviti stalni odbor koji bi upravljao programom kako bi svi relevantni dionici i socijalni partneri na europskoj razini imali stalni položaj u njegovoj strukturi;

1.18

pozdravlja aktivnosti sudjelovanja mladih. Taj se način djelovanja smatrao vrlo uspješnim u okviru programa Mladi na djelu (tada poznatog kao „inicijative za mlade”) omogućavanjem neorganiziranim mladim ljudima da sudjeluju u programu.

2.   Uvod

2.1.

U sklopu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Europska je komisija nakon financijskog programa EU-a za podupiranje obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta putem tekućeg programa Erasmus+ (2014. – 2020.) objavila sljedeću generaciju programa pod nazivom „Erasmus”.

2.2.

Prethodni program Erasmus+ znatno je pomogao u pružanju potpore obrazovanju i osposobljavanju na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, njegovanju osjećaja pripadnosti EU-u („europskog identiteta” u njegovoj cjelokupnoj raznolikosti) i podupiranju uzajamnog razumijevanja, demokratskog građanstva, europske integracije i socijalne pravednosti, integracije u tržište rada te stoga i gospodarskog rasta.

2.3.

Namjera je da se sljedeća generacija programa, uz udvostručeni proračun, osnaži i proširi dosezanjem do većeg broja ciljanih skupina, da bude uključivija i da podupire male projekte te da uključuje organizacije koje nemaju iskustva u podnošenju prijava za program. Program će i dalje obuhvaćati škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, uključujući neformalno i informalno učenje te volonterske aktivnosti, mlade i sport, no na jednostavniji način i na temelju evaluacije u sredini programskog razdoblja i savjetovanja s dionicima.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO ističe da bi kvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i mobilnost radi učenja trebali biti dostupni za sve. Ključne su uključivost i jednakost, kao glavni ciljevi novog programa Erasmus. Statistički podaci trenutačno pokazuju da većina mobilnih studenata visokog obrazovanja dolazi iz socioekonomski i akademski privilegiranih obitelji (2). U 2016., 63 % nemobilnih studenata navelo je da su nedostatna sredstva koja se u okviru programa Erasmus dodjeljuju za studente visokog obrazovanja koji studiraju u inozemstvu i visoki troškovi života u drugoj zemlji glavna prepreka sudjelovanju u programima razmjene Erasmus na sveučilišnoj razini (3). Ograničena financijska potpora u okviru programa doprinijela je velikoj nejednakosti u pogledu pristupa među studentima različitog socioekonomskog podrijetla.

3.2.

Sljedeći program Erasmus od ključne je važnosti za osnaživanje uzajamnog razumijevanja i osjećaja pripadnosti EU-u te za poboljšavanje vještina i sposobnosti mladih kako bi im se omogućilo da djeluju kao demokratski građani i imaju bolje mogućnosti na tržištu rada. Program ima ključnu važnost radi podupiranja uključivosti i zajedničkih europskih vrijednosti, poticanja društvene integracije, poboljšavanja međukulturnog razumijevanja i sprečavanja radikalizacije sudjelovanjem mladih u demokratskim procesima, uz potporu putem mobilnosti u učenju i suradnje građana Europe, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, organizacija, dionika i država članica, koji su od ključne važnosti za budućnost Unije

3.3.

EGSO pozdravlja cilj sljedećeg programa Erasmus da se mladim europskim građanima kao njegovim budućim korisnicima pruže znanje, vještine i kompetencije potrebne za sudjelovanje u tržištu rada koje se neprestano mijenja, kao i za suočavanje sa socijalnim, gospodarskim i okolišnim izazovima. Zbog toga će obrazovne sustave trebati modernizirati, učiniti dostupnima i primjerenima za digitalno doba, a učenike će trebati bolje pripremiti da postanu demokratski aktivni građani i snažni kandidati za kvalitetno zapošljavanje i pravedna radna mjesta.

3.4.

EGSO očekuje da će se u sljedećem programu Erasmus obrazovanje i osposobljavanje sveobuhvatno razmatrati, tako da bitne sposobnosti i osnovne vještine, posebice STEAM (4), imaju ključnu ulogu, uz stalno usavršavanje u okviru cjeloživotnog učenja. Njime bi prvenstveno trebalo podupirati demokratsko građanstvo i zajedničke europske vrijednosti kako bi se zajamčili mir, sigurnost, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava, solidarnost i uzajamno poštovanje i doprinijelo otvorenim tržištima, održivom rastu te socijalnoj uključivosti i pravednosti, uz poštovanje i obogaćivanje kulturne raznolikosti i poticanje osjećaja pripadnosti.

3.5.

U pogledu cilja politika, EGSO podupire činjenicu da se Uredba temelji na europskom stupu socijalnih prava. EGSO smatra da bi sljedeći program Erasmus trebao služiti kao instrument za provedbu prvog načela stupa kako bi se zajamčilo da su kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje prava sviju.

3.6.

EGSO također podupire činjenicu da se Uredba temelji na Povelji EU-a o temeljnim pravima (5) radi jamčenja prava na jednakost i pristupa svima. EGSO zahtijeva da se u konačnoj uredbi dodatno istakne da se u okviru programa primjenjuju i osnažuju načela jednakog postupanja, pravednosti i rodne uravnoteženosti.

3.7.

Iako je jasno da su se u novom programu Erasmus uzele u obzir „osobe s invaliditetom i migranti te građani EU-a koji žive na udaljenim područjima”, EGSO traži da se pri dodjeli proračuna osobama s invaliditetom zajamči osiguravanje posebne osobne pomoći i financijske potpore, uz poštovanje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (6).

3.8.

Svim mladim osobama potrebna je veća financijska pomoć kako bi se poduprla njihova mobilnost radi učenja i kako bi se osobama koje su socioekonomski u nepovoljnom položaju, uključujući tek pristigle migrante, pružile veće mogućnosti u pogledu pristupa kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju te promicalo njihovo uključivanje u društvo.

3.9.

Imajući u vidu da je u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima predviđeno pravedno postupanje prema svima, a ne samo prema građanima EU-a, migranti, izbjeglice i tražitelji azila također trebaju potporu kako bi stekli priznanje za svoju razinu obrazovanja i osposobljavanja i kako bi im se osiguralo dodatno osposobljavanje s ciljem da se integriraju u obrazovni sustav i tržište rada EU-a.

3.10.

EGSO također pozdravlja činjenicu da će sljedeći program Erasmus biti usmjeren na provedbu Pariške deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja  (7), s obzirom na to da je sprečavanje ekstremizma i radikalizacije u Europi sada važnije nego ikad.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO ističe da je važno da program nadopunjuje političke ciljeve i aktivnosti država članica i Unije. U političke ciljeve koji se programom trebaju provesti ubrajaju se europski prostor obrazovanja, Strategija EU-a za mlade i budući Strateški okvir za obrazovanje i osposobljavanje te njegovi sektorski planovi, kao i obrazloženje načina na koji će se državama članicama, socijalnim partnerima i ostalim dionicima pružiti potpora u ostvarivanju pokazatelja i referentnih vrijednosti iz tih budućih strategija.

4.2.

EGSO poziva na utrostručavanje proračuna za program Erasmus, čime bi se pokazala snažnija predanost mobilnosti radi učenja te potreba za ulaganjem u socijalnu koheziju, europske vrijednosti, integraciju i građanstvo. Kao što je već navedeno, novi program Erasmus trebat će uključivati i dodatne političke ciljeve. Tvorci politika moraju zajamčiti da to neće dovesti do neprihvatljivo niskih stopa uspješnosti u određenim dijelovima programa, što je bio slučaj u prethodnim programima.

4.3.

EGSO smatra da sljedeći program Erasmus treba nadopunjavati druge fondove i programe Unije, osobito budući fond ESF+. EGSO bi istodobno želio istaknuti da nacionalni proračuni za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport trebaju biti sami po sebi održivi i da se program Erasmus ne smije upotrebljavati kako bi se nadomjestili njihovi investicijski nedostatci. Postupak Europskog semestra i dalje bi trebao imati aktivnu ulogu radi jamčenja pravednog i održivog nacionalnog ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje.

4.4.

EGSO ističe veliku važnost promicanja suradnje država članica u okviru proračuna za sljedeći program Erasmus radi poboljšavanja njihovih sustava obrazovanja i osposobljavanja u skladu s demokratski dogovorenim političkim ciljevima te aktivnostima koje su Vijeće i Europski parlament razmotrili i dogovorili uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i EGSO-om. Uz veći proračun trebalo bi uspostaviti i veću fleksibilnost i odgovornost na nacionalnoj razini. To se odnosi na ciljeve u okviru programskog sadržaja, kao što su bilo kakve izmjene programa u skladu s trenutačnim i budućim političkim i socioekonomskim razvojem u Europi.

4.5.

EGSO podržava činjenicu da će se u prijedlogu Komisije omogućiti sudjelovanje trećih zemalja u programu i drži da je to prilika za daljnju internacionalizaciju i način za osnaživanje suradnje različitih obrazovnih institucija te organizacija mladih i sportskih organizacija diljem cijelog svijeta, s obzirom na to da će se time osigurati veće mogućnosti za mlade u partnerskim zemljama da se obrazuju i osposobljavaju u Europi i obratno. Tim sudionicima potrebno je osigurati lakši pristup i dostatnu administrativnu, financijsku i socijalnu potporu kako bi se zajamčila mogućnost stjecanja europskog obrazovanja u globalnim obrazovnim okvirima.

4.6.

EGSO prima na znanje da je alatima za virtualnu suradnju pripisana veća važnost i slaže se da su rješenja kao što je kombinirana mobilnost, što je također istaknuto u prijedlogu, odličan način za olakšavanje pristupa skupinama koje su u pogledu fizičke mobilnosti suočene s posebnim preprekama, kao što su skupine koje žive u udaljenim područjima, skrbnici u obiteljima ili osobe s invaliditetom. Ti alati imaju potencijal za povećanje transnacionalne suradnje i komunikacije te pružanje pomoći i smjernica budućim sudionicima. Međutim, EGSO ističe da virtualni alati ne bi trebali zamijeniti fizičko iskustvo i da moraju ostati dopuna takvom iskustvu. Prednost treba dati ulaganju u kvalitetnu fizičku mobilnost.

4.7.

EGSO predlaže da se u Prijedlogu spomenu birokratske prepreke koje bi se mogle javiti kada stjecatelji znanja različitih nacionalnosti i statusa žele sudjelovati u inicijativama za mobilnost, posebice ako zemlja odredišta nije članica EU-a (primjerice različiti zahtjevi za vizu ili ograničenja pristupa za različite nacionalnosti).

4.8.

EGSO smatra da naziv programa ima ključnu važnost i da je nužan kako bi se zajamčilo da opća javnost jasno razumije što se njime podupire i da su njime obuhvaćene sve faze obrazovanja i oblici učenja, a ne samo visoko obrazovanje, s obzirom na to da polovica financijskih sredstava u okviru programa Erasmus otpada na promicanje obrazovanja i osposobljavanja, obrazovanja odraslih i podržavanja mladih i sporta, čime se mladima i osoblju omogućuje da određeno vrijeme provedu u inozemstvu. Međutim, sada kada će se oznaka „+”, koja simbolizira činjenicu da su svi programi sastavni dio jednog krovnog programa, ukloniti iz naziva, postoji rizik da će program „izgubiti” dionike izvan sektora visokog obrazovanja. EGSO stoga predlaže da ime Erasmus + ostane nepromijenjeno.

4.9.

EGSO se slaže s većim brojem ciljeva o obrazovanju odraslih i trajnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i predlaže da prošireno područje primjene bude vidljivo i pri dodjeli financijskih sredstava; EGSO ističe da obrazovanje odraslih uključuje i osobe koje su socioekonomski u nepovoljnom položaju, uključujući izbjeglice. EGSO stoga izražava zabrinutost zbog toga što će se za obrazovanje odraslih i potporu za niskokvalificirane odrasle osobe ponovno namijeniti najmanji postotak proračuna. EGSO sumnja da će taj iznos, zajedno s proračunom za budući fond ESF+, biti dovoljan za potporu za 70 milijuna niskokvalificiranih odraslih osoba koje je potrebno integrirati u tržište rada kako bi ponovno imali posao i kojima je potrebna potpora u razdoblju nezaposlenosti.

4.10.

Iako EGSO cijeni napore da se poveća proračun za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, potrebno je napomenuti da nisu predviđene nikakve konkretne mjere za osiguravanje kvalitetnijeg, atraktivnijeg, pristupačnijeg i uključivijeg strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Istodobno se mora poboljšati mobilnost za stjecatelje znanja i naukovanje u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (trenutačno se samo 1 % naučnika u Europi opredjeljuje za boravak u inozemstvu tijekom svojeg osposobljavanja, a cilj za 2020. godinu iznosi 6 % (8)) u skladu s Preporukom Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (9), Europskim sustavom bodovanja za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) i Europskim referentnim okvirom za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET).

4.11.

EGSO bi želio vidjeti kako se „pristup cjeloživotnog učenja” provodi u praksi i smatra da bi veći naglasak trebalo staviti na međusektorsku suradnju (KA2), uz dostatan proračun za provedbu projekata velikih razmjera u okviru politika s obzirom na njihov veliki potencijal na nacionalnoj razini i na razini EU-a, kako je prikazano u informativnom izvješću EGSO-a o programu Erasmus+ (10).

4.12.

EGSO također pozdravlja povećanje proračuna za članove osoblja, osobito za mobilnost nastavnika i voditelje osposobljavanja, kako bi se pružila potpora njihovu početnom i stalnom profesionalnom razvoju. Mobilnost nastavnika i voditelja osposobljavanja te drugog (nastavnog) osoblja ključna je za poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja. Ona također potiče međunarodnu suradnju između obrazovnih institucija i drugih organizacija, koja je od ključnog značaja, kao i njihovu internacionalizaciju. EGSO smatra da bi se u prijedlogu mogla pružiti dodatna potpora za nastavnike, voditelje osposobljavanja i drugo (nastavno) osoblje, sveučilišne profesore i istraživače kojima je potrebna zamjena dok sudjeluju u programima mobilnosti. Trebalo bi ih podupirati u učenju jezika, a njihov dopust radi mobilnosti trebalo bi smatrati dijelom njihova posla i priznatog daljnjeg osobnog i stručnog razvoja.

4.13.

EGSO smatra da bi službe za profesionalnu orijentaciju sljedeći program Erasmus trebale širiti i zagovarati u institucijama za obrazovanje i osposobljavanje i više se uključiti u medijske kampanje kako bi dosegle do širih ciljnih skupina.

4.14.

EGSO predlaže da se u Uredbi navede važnost povezivanja raspodjele proračuna i konkretnih bespovratnih sredstava sa strogim postupcima procjene kvalitete i opisa rezultata učenja. Isto tako, u Prijedlogu bi se poseban naglasak trebao staviti na vrednovanje i priznavanje razdoblja obrazovanja i osposobljavanja provedenog u inozemstvu i putem interneta. U Prijedlogu bi trebalo spomenuti Preporuku Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (11) , Preporuku Vijeća o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja (12), Bolonjski proces i njegove temeljne vrijednosti te nacionalne sustave bodovanja, europske alate i instrumente poput Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), Europskog registra za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (EQAR), Europskog sustava bodovanja za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) i Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET).

4.15.

Program Erasmus ključan je element u podupiranju napora i svakodnevnog rada organizacija mladih, a posebno u podupiranju neformalnog i informalnog učenja te u razvoju rada s mladima. Stoga je potrebno pozdraviti prijedlog da Poglavlje o mladima ostane zaseban dio u sljedećem programu. Međutim, kako bi se doseglo do više mladih, a osobito onih s manje mogućnosti, od ključne su važnosti aktivnosti u okviru Poglavlja o mladima koje pomažu u dosezanju do tih ciljnih skupina. Prema privremenoj evaluaciji tekućeg programa, aktivnosti u okviru Poglavlja o mladima, u kojima se primjenjuju pristupi koji se temelje na uključivosti i neformalnom učenju, pokazale su se najuspješnijima u dosezanju do mladih s manje mogućnosti. O tome bi trebalo voditi računa pri raspodjeli sredstava za različita poglavlja i stoga bi za Poglavlje o mladima trebalo osigurati bolje financiranje. Također bi trebalo razmotriti dodjelu bespovratnih sredstva za velika europska događanja u vezi s mladima (ponudom sredstava za pojedinačna događanja umjesto sredstava po učesniku) jer bi se time znatno povećao broj mladih koji bi došli u dodir s programom Erasmus+.

4.16.

Europska volonterska služba (EVS), koja je bila važan dio prethodnog programa Erasmus +, sada je uklonjena. S obzirom na to da je ta djelatnost sada u nadležnosti Europskih snaga solidarnosti, a ne programa Erasmus+, trebalo bi dodatno razviti i objasniti poveznice između tih dvaju programa.

4.17.

EGSO izražava zabrinutost zbog nedostatka obrazovnih elemenata u okviru inicijative DiscoverEU. Temelj programa Erasmus+ jest mobilnost koja ima snažnu komponentu učenja. Inicijativa kojoj to nedostaje ne može biti dio programa Erasmus+. Nadalje, potrebno je pozdraviti činjenicu da se mladima pruža potpora u istraživanju europskog kontinenta, što predstavlja dodanu vrijednost jer uključuje učenje o različitim zemljama, ljudima, jezicima, kulturama itd. Međutim, čini se da inicijativa DiscoverEU prvenstveno pogoduje privilegiranim mladim ljudima. U okviru te inicijative pokrivaju se samo putni troškovi, čime se isključuju mladi u nepovoljnom položaju koji si ne mogu priuštiti putovanja. Nadalje, potrebno je dodatno objasniti ulogu organizacija mladih u provedbi te mjere. Kako bi ta inicijativa bila istinski značajna i vrijedna, treba imati obrazovnu komponentu i istinski uključivati sve mlade.

4.18.

U okviru sljedećeg programa Erasmus osobito je nužno pojednostaviti i racionalizirati prijave za projekte. Prema informativnom izvješću EGSO-a o evaluaciji programa Erasmus+ u sredini provedbenog razdoblja (13) i istraživanju socijalnih partnera (14), nedostaje činjenica da nisu uključene sve veličine i vrste organizacija iz svih geografskih područja i regija EU-a. EGSO stoga pozdravlja dobru namjeru prijedloga da se onima koji nemaju iskustva u podnošenju prijava za program pruži potpora osiguravanjem manjih bespovratnih sredstava. Međutim, mora se zajamčiti da se pri pojednostavljenju izbjegne loše upravljanje. EGSO stoga pozdravlja činjenicu da se u prijedlogu ističe važnost neovisnog revizijskog tijela u ocjenjivanju rada nacionalnih agencija.

4.19.

U Poglavlju o mladima, predložena terminologija „malih” nasuprot „velikih” organizacija ne odgovara stvarnosti korisnika. EGSO umjesto toga preporučuje da se u novom programu prioritet da aktivnostima i organizacijama koje se oslanjaju na dobrovoljni rad i u kojima mladi imaju ključnu ulogu u određivanju smjera kojim će se kretati njihov obrazovni razvoj. Isto tako, lokalnim skupinama mladih treba omogućiti da se među korisnicima registriraju kao neovisne skupine mladih, bez obzira na to o kakvom je pravnom subjektu riječ na nacionalnoj razini. Lokalne skupine mladih trebale bi dobiti potrebne smjernice od svojih nacionalnih agencija. To bi pomoglo da se sredstva usmjere na inicijative koje organiziraju sami mladi i smanjilo rizik od toga da veliki dio financijskih sredstava završi u rukama profesionalnih aktera, što se nažalost događalo u postojećem programu i što je bilo predmetom kritika tijekom savjetovanja koje je EGSO proveo u okviru preispitivanja sredinom programskog razdoblja.

4.20.

Širenje i održivost projekata također su od velike važnosti. U prijedlogu bi trebalo poticati odgovarajuće širenje rezultata projekata, nastavak projekata koji su se pokazali izvrsnima i koordinirano širenje rezultata projekata na razini EU-a i diljem cijelog EU-a.

4.21.

Sektorima formalnog i neformalnog obrazovanja trebalo bi ponuditi jednaka bespovratna sredstva za poslovanje. Time bi se ojačale komplementarnosti, a sektor neformalnog obrazovanja osnažio za pružanje privlačnih i visokokvalitetnih programa. Pored toga, bespovratna sredstva za poslovanje trebala bi biti razmjerna učinku postignutom u pogledu prioriteta programa, ali i troškovima poslovanja europskih platformi.

4.22.

Nadalje, EGSO smatra da bi u okviru sljedećeg programa projektima na europskoj razini trebalo omogućiti prijavljivanje putem centralizirane strukture, umjesto nacionalnih agencija. Time bi se osigurao bolji pristup europskim mrežama i organizacijama te bi se izbjegao problem dvostrukog financiranja usporednih projekata.

4.23.

S obzirom na to da se proračun programa temelji na financijskom doprinosu građana EU-a, EGSO naglašava važnost demokratskog upravljanja u okviru budućeg programa i ističe da je nužno uspostaviti stalni odbor koji bi upravljao programom kako bi svi relevantni dionici i socijalni partneri na europskoj razini mogli imati stalni položaj u njegovoj strukturi, a ne samo „status promatrača na ad-hoc osnovi”.

---

(1)  Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Ključne kompetencije definirane su kako slijedi: pismenost i jezici; matematika, znanost i inženjerstvo; digitalne kompetencije; osobne, socijalne i građanske kompetencije; poduzetništvo; svijest o kulturi i izražavanje. To također uključuje sveobuhvatni skup vrijednosti, vještina i stavova za odgovarajuće sudjelovanje u demokratskim društvima.

(2)  U Studiji učinka programa Erasmus (2014.) navodi se da je gotovo dvije trećine studenata imalo najmanje jednog roditelja koji radi kao rukovoditelj, stručnjak ili tehničar.

(3)  What are the obstacles to student mobility during the decision and planning phase? (Koje su prepreke mobilnosti studenata u fazi odlučivanja i planiranja?) Obavještajno izvješće br. 02 (2016.) http://www.eurostudent.eu/download_files/documents/EV_IB_mobility_obstacles.pdf.

(4)  Znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika (STEAM).

(5)  http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf.

(6)  https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities.html.

(7)  http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/news/2015/documents/citizenship-education-declaration_en.pdf.

(8)  http://www.institutdelors.eu/wp-content/uploads/2018/01/extendingerasmus-fernandesbertoncini-june2017.pdf?pdf=ok.

(9)  http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2018/03/15/quality-and-effective-apprenticeships-council-adopts-european-framework/.

(10)  https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/information-reports/erasmus-mid-term-evaluation.

(11)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32012H1222%2801%29.

(12)  http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2018/03/15/quality-and-effective-apprenticeships-council-adopts-european-framework/.

(13)  https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/information-reports/erasmus-mid-term-evaluation.

(14)  ETUC – ETUCE – CEEP – EFEE: Investment in Education („Ulaganje u obrazovanje”), 2017. https://www.etuc.org/sites/default/files/publication/files/investment_in_education_and_training_-etuc_-ceep.pdf.