Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE2993

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU” (COM(2018) 447 final – 2018/0236 (COD))

EESC 2018/02993

SL C 62, 15.2.2019, p. 51–55 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

15.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 62/51

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU”

(COM(2018) 447 final – 2018/0236 (COD))

(2019/C 62/08)

Izvjestitelj:

Raymond HENCKS

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 12.7.2018.

Vijeće, 13.7.2018.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

2.10.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

17.10.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

538

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

189/3/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Europska unija može se pohvaliti velikim uspjesima u svemirskom sektoru. Svojim svemirskim programima pomaže odgovoriti na neke velike svjetske izazove, posebice one povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću i poboljšanjem svakodnevnih životnih uvjeta građana, zadržavajući pritom svoj suverenitet i svoju stratešku neovisnost u odnosu na druge svemirske sile.

1.2.

 EGSO podržava dodatna nastojanja Europske unije da ostane velika neovisna svemirska sila i odobrava dodjeljivanje financijskih sredstava koja odgovaraju njezinim ambicijama, a to je u ovom slučaju „primarni referentni iznos” u iznosu od 16 milijardi EUR, što prema mišljenju EGSO-a predstavlja minimalnu financijsku omotnicu. EGSO ponavlja svoj zahtjev da se u suradnji s Europskom investicijskom bankom pronađu nove mogućnosti financiranja za potporu istraživačkim projektima, projektiranju i proizvodnji u području svemira kojima se bave privatna poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća.

1.3.

 U pogledu posebnih ciljeva europskog svemirskog programa EGSO odobrava činjenicu da Unija, osim stalnog razvijanja dviju najznačajnijih sastavnica programa, odnosno sustava Galileo i Copernicus, osigurava veću autonomiju i više kapaciteta za nadzor i praćenje u svemiru (eng. space surveillance and tracking, SST) kako bi zaštitila svemirske infrastrukture od rizika koje mogu prouzročiti velike količine svemirskog otpada koje kruže oko Zemlje. EGSO također izražava zadovoljstvo novom inicijativom povezanom sa sustavom GOVSATCOM, koji zadovoljava potrebe za sigurnim europskim satelitskim komunikacijama.

1.4.

 Međutim, EGSO smatra da je Unija vrlo diskretna u pogledu obavještavanja građana o prednostima koje aktivnosti EU-a u svemiru predstavljaju za društvo i gospodarstvo. EGSO predlaže provođenje odgovarajuće kampanje kako bi građani razumjeli dodanu vrijednost europskih svemirskih aktivnosti, koje su postale nužne za njihov svakodnevni život, potiču stvaranje novih radnih mjesta, rast i ulaganja i predstavljaju prednost za njihovu sigurnost.

1.5.

 Povrh toga, i dalje smo vrlo daleko od maksimalnog iskorištavanja prednosti koje svemir predstavlja za europsko gospodarstvo. Mogućnosti koje pruža program za promatranje Zemlje i potencijal za iskorištavanje goleme količine podataka koju on proizvodi i dalje su uvelike neiskorišteni. EGSO traži da se među potencijalnim korisnicima, posebno u pomorskom sektoru i poljoprivredi, provedu mjere informiranja i podizanja svijesti.

1.6.

 Na međunarodnom planu europski svemirski sektor izložen je oštroj konkurenciji s obzirom na to da svemirske aktivnosti postaju sve komercijalnije zbog sve većeg sudjelovanja privatnog sektora na tržištu izvan Unije. Stoga će biti nužno povećati važnost unutarnjeg tržišta i u svemirskom sektoru primijeniti načelo „povlaštenosti Europe”.

1.7.

 Ako Europa želi zadržati svoju autonomiju u pristupu svemiru u kontekstu sve većeg broja raketa-nosača i oštre konkurencije, potrebne su joj konkurentne rakete-nosači prilagođene komercijalnim i institucionalnim tržištima. EGSO potiče Komisiju da istraži sredstva za pružanje podrške istraživanju i infrastrukturnim objektima za lansiranje u Europi.

1.8.

 EGSO smatra da je futuristički projekt ekstrakcije i prikupljanja prirodnih resursa izvan zemaljske orbite (eng. space mining, rudarenje u svemiru), u kojem je jedna država članica postala predvodnica, vrijedan toga da Unija pobliže prati razvoj kako bi zadržala jasnu europsku dodanu vrijednost.

2.   Uvod

2.1.

 Europska unija od 1990-ih godina razvija svemirsku politiku Unije s naglaskom na neovisnosti o drugim svemirskim silama, posebice razvojem programa i aplikacija u ključnim industrijskim sektorima, kao što su komunikacije, sigurnost, hitne službe, sustavi za navigaciju, obavještavanje, prijenos događaja, klimatske promjene, vremenske prognoze itd.

2.2.

 EU uz potporu Europske svemirske agencije (ESA) sada raspolaže velikom mrežom satelita i vlastitim pristupom svemiru, preko Francuske Gijane, s pomoću europskih raketa-nosača. S druge strane, države članice ESA-e (1) raspolažu vlastitim svemirskim agencijama i programima, istraživačkim centrima, opremom na Zemlji i znatnim industrijskim kapacitetima. Od njih potječu inicijative u pogledu svemira koje se zatim nastavljaju u okviru EU-a ili ESA-e.

2.3

 Unija osobito djeluje putem osmišljavanja, cjelokupnog financiranja i iskorištavanja sljedećih svemirskih programa, za čiju provedbu snosi odgovornost na globalnoj razini, među ostalim u području sigurnosti:

—

Galileo je prva infrastruktura za vrlo preciznu satelitsku navigaciju i određivanje položaja, posebno projektirana za civilne svrhe, besplatno dostupna korisnicima;

—

Copernicus je sustav za pružanje podataka o promatranju Zemlje kojim je obuhvaćeno šest područja: praćenje kopna, morskog okoliša, atmosfere i klimatskih promjena, upravljanje u kriznim situacijama i sigurnost.

—

EGNOS je paneuropski sustav koji se sastoji od triju satelita i koji poboljšava kvalitetu otvorenih signala iz postojećih globalnih sustava za satelitsku navigaciju te pruža preciznije podatke za geopozicioniranje;

—

SST (eng. space surveillance and tracking) sustav je za nadzor svemira i promatranje otprilike 780 000 komada otpada (svemirsko smeće) koji kruže oko Zemlje;

—

GOVSATCOM je sustav za državne satelitske komunikacije (civilne i vojne), prepoznat kao jedan od elemenata globalne strategije za vanjsku politiku i sigurnost Unije.

2.4.

 Komisija je delegirala ovlasti za razvoj i uvođenje svemirske infrastrukture ESA-i, koja je odgovorna za uvođenje infrastrukture sustava Galileo, a agencija EU-a sa sjedištem u Pragu (Agencija za europski GNSS – GSA) zadužena je za plasiranje usluga programa Galileo na tržište. ESA također upravlja jednim dijelom operacija sustava Copernicus.

2.5.

 Europska svemirska industrija zapošljava više od 231 000 osoba, od čega 41 333 u sektoru izgradnje svemirske infrastrukture, te stvara dodanu vrijednost koju je Europska komisija za 2017. godinu procijenila na iznos u rasponu od 53 do 62 milijarde EUR.

3.   Prijedlog Komisije

3.1.

 Predloženi svemirski program odgovor je na industrijsku strategiju koju je predstavio predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije 2017. i na komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom „Svemirska strategija za Europu”.

3.2.

 Akti

—

Uredba (EU) br. 1285/2013 o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju, Galileo i EGNOS,

—

Uredba (EU) br. 377/2014 o uspostavi programa Copernicus,

—

Odluka br. 541/2014/EU o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (SST) i

—

Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Agencije za europski GNSS

stavljeni su izvan snage i zamijenjeni predmetnom uredbom kojom se utvrđuju zajednička pravila za sve sastavnice programa, točnije za proračunske doprinose i mehanizme, financijske odredbe, javnu nabavu, upravljanje i sigurnost. Navedenom uredbom također se utvrđuju posebna pravila za svaku od tih sastavnica.

3.3.

 Agencija za europski GNSS, zadužena za jamčenje provedbe nove generacije sustava za satelitsku navigaciju (GNSS), postaje „Agencija Europske unije za svemirski program”, koja je zadužena za pružanje doprinosa programu, osobito u pogledu sigurnosti, komunikacijskih i promidžbenih aktivnosti te aktivnosti komercijalizacije usluga koje nude Galileo i EGNOS.

3.4.

 Novim svemirskim programom nastoji se:

—

pružati visokokvalitetne, ažurne i, kad je to primjereno, sigurne podatke, informacije i usluge u području svemira;

—

u najvećoj mjeri ostvariti socioekonomske koristi;

—

poboljšati sigurnost Unije i njezinih država članica;

—

promicati ulogu Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera.

3.5.

 U skladu s Prijedlogom uredbe, ukupna proračunska sredstva namijenjena za sve svemirske aktivnosti Unije, uključujući istraživanje, za razdoblje od 2021. do 2027. iznose 16 milijardi EUR (u odnosu na 12,6 milijardi EUR za razdoblje od 2014. do 2020.). Ta financijska omotnica predstavlja primarni referentni iznos u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o proračunskoj disciplini sklopljenim 2. prosinca 2013., pri čemu je njezin iznos raspodijeljen kako je navedeno u nastavku:

—

Galileo i EGNOS 9,7 milijardi EUR;

—

Copernicus 5,8 milijardi EUR;

—

SST/GOVSATCOM 0,5 milijardi EUR.

3.6.

 Novom se uredbom također obuhvaćaju različiti oblici suradnje i partnerskih odnosa među dionicima, kao i odnosi s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama.

3.7.

 Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću godišnje podnositi izvješće o provedbi svemirskog programa na temelju pokazatelja uspješnosti koje je potrebno utvrditi.

3.8.

 Osim toga, program će biti podvrgnut evaluaciji barem jedanput svake četiri godine. Zaključci evaluacija i primjedbe Komisije priopćit će se Europskom parlamentu, Vijeću, EGSO-u i Odboru regija.

4.   Opće napomene

4.1.

 Najprije je potrebno priznati da se Europska unija može pohvaliti time da je pravodobno razvila svemirsku politiku i da je danas neovisna o drugim svemirskim silama, među ostalim o onoj koju se nekada smatralo pouzdanim partnerom, ali koja je u međuvremenu postala nepredvidiva.

4.2.

 EGSO podržava dodatna nastojanja Unije da ostane velika neovisna svemirska sila, kao i da si osigura sredstva za konsolidaciju tehničkih prednosti. Svemir je sektor kojemu su potrebna znatna financijska sredstva. Ambiciozna svemirska politika ne može postojati bez odgovarajućeg proračuna.

4.3.

 Stoga možemo samo pohvaliti to što se u skladu s Prijedlogom uredbe Uniji planiraju osigurati financijska sredstva koja su u skladu s njezinim ambicijama, u ovom slučaju financijska omotnica za Program u iznosu od 16 milijardi EUR koja predstavlja minimalni „primarni referentni iznos”. Stoga se Parlament i Vijeće, kao i Komisija prilikom izrade nacrta proračuna, obvezuju da neće odstupiti od tog iznosa za više od 10 % tijekom cjelokupnog trajanja programa (osim u izvanrednim okolnostima). EGSO ipak ponavlja svoj zahtjev da se u suradnji s Europskom investicijskom bankom pronađu nove mogućnosti financiranja za potporu istraživačkim projektima, projektiranju i proizvodnji u području svemira kojima se bave privatna poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća, primjerice na području nanosatelita, minijaturnih sustava pogona, produljenja životnog vijeka satelita, novih aplikacija za promatranje Zemlje itd.

4.4.

 Osim toga, istraživanja i inovacije u području svemira, koje je obavezno potrebno ojačati ako Unija želi ostati na najvišem stupnju napretka, mogu se financirati programom Obzor Europa, u okviru programa rada „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija”, koji raspolaže proračunom od 13,5 milijardi EUR.

4.5.

 U tom kontekstu možemo samo pohvaliti činjenicu da Ujedinjena Kraljevina nakon Brexita namjerava zatražiti nastavak sudjelovanja u europskom svemirskom programu. Međutim, EGSO izražava žaljenje što su samo 20 od trenutačnih 28 država članica Europske unije članice ESA-e.

4.6.

 S obzirom na posebne ciljeve svemirskog programa, EGSO podržava što nove aplikacije i usluge uzimaju u obzir razvoj u području autonomnih vozila, bespilotnih letjelica, robota i interneta stvari (Galileo) i, u interesu čovječanstva, stavlja naglasak na praćenje klimatskih promjena (primjerice, praćenje antropogenih emisija CO2 i stakleničkih plinova), uporabu zemljišta za potporu poljoprivredi, promatranje polarnih područja, upravljanje šumama i vodama i otkrivanje malih predmeta (primjerice plovila) za nadzor nezakonite trgovine (Copernicus).

4.7.

 EGSO također podržava prijedlog da se SST-u dodijeli više autonomije i kapaciteta kako bi se svemirske infrastrukture i Zemlja zaštitile od rizika u svemiru, kao i osmišljavanje novih aktivnosti u svrhu promatranja svemirskog otpada i ekstremnih svemirskih meteoroloških pojava prouzročenih aktivnošću Sunca te asteroida i kometa (objekti u blizini Zemlje). Pitanje svemirskog otpada izravno se odnosi na više od 60 zemalja koje trenutačno posjeduju satelite i upravljaju njima. Taj je nadzor svemira od presudne važnosti s obzirom na rizik od nanošenja štete ključnim infrastrukturama koje utječu na svakodnevni život građana, što bi moglo dovesti do prekida usluga, poteškoća i gospodarskih gubitaka.

4.8.

 Nova inicijativa u vezi sa sustavom GOVSATCOM zadovoljava potrebe za sigurnim europskim satelitskim komunikacijama (nadzor granica, pomorska zajednica, policijske misije, civilna zaštita, humanitarna pomoć, vanjsko djelovanje EU-a itd.) i omogućit će poboljšanje sigurnosti i neovisnost Europe u pogledu budućih sigurnih telekomunikacijskih sustava i usluga, što EGSO potpuno podržava.

4.9.

 Stoga se Unija može pohvaliti velikim uspjesima u svemirskom sektoru. Međutim, EGSO smatra da je Unija vrlo diskretna u obavještavanju građana o prednostima koje svemir pruža društvu i gospodarstvu. Mnogi građani ne razumiju da se – primjerice, kada koriste svoj mobilni ili pametni telefon, upotrebljavaju sustave za navigaciju, gledaju satelitsku televiziju, putuju kopnom, morem ili zrakom ili podižu gotovinu – koriste svemirskim uslugama. Stoga je potrebno osigurati da se odgovarajućom obavještajnom kampanjom građanima objasni da su europske svemirske aktivnosti nužne za njihov svakodnevni život, da potiču stvaranje novih radnih mjesta, rast i ulaganja i predstavljaju prednost za njihovu sigurnost.

4.10.

 Jednako tako, i dalje smo vrlo daleko od maksimalnog iskorištavanja prednosti koje svemir predstavlja za europsko gospodarstvo. Mogućnosti koje pružaju program za promatranje Zemlje i upotreba goleme količine podataka koju on proizvodi i dalje su uvelike neiskorištene. EGSO traži da se među potencijalnim korisnicima, posebno u pomorskom i poljoprivrednom sektoru, provedu mjere informiranja i podizanja svijesti.

4.11.

 Kao što to napominje Komisija, sektor svemira suočava se s poteškoćama zbog nemogućnosti zapošljavanja odgovarajućeg osoblja. EGSO smatra da bi svemirska znanost trebala biti uključena u obrazovne sustave i da bi sveučilišta u državama članicama trebalo potaknuti da ponude postdiplomske studije za inženjerstvo svemira.

4.12.

 Na međunarodnoj razini Europa će u području svemira trebati odgovoriti na izazov oštre konkurencije s obzirom na to da svemirske aktivnosti postaju sve komercijalnije zbog sve većeg sudjelovanja privatnog sektora. Veliki europski akteri provode većinu svojih aktivnosti izvan Europe. Stoga će biti nužno povećati važnost unutarnjeg tržišta i u svemirskom sektoru primijeniti načelo „povlaštenosti Europe”.

4.13.

 Kako je naglasila Komisija, svemir je dio globalnog vrijednosnog lanca koji se suočava s velikim promjenama, a rezultat je toga pomicanje tradicionalnih granica svemirskog sektora. Taj „novi svemir” (eng. New Space) korjenito mijenja svemirski sektor, ne samo u tehnološkom smislu nego i uvođenjem novih poslovnih modela. Stoga je ključno da Unija aktivno podupire cjelokupni svemirski sektor, posebno istraživanje i razvoj, novoosnovana poduzeća i poslovne inkubatore aktivne u svemirskom sektoru. EGSO izražava žaljenje što se u predmetnoj uredbi Komisija ograničuje na izjavu da svemirski program podupire suradnju između poduzeća u obliku svemirskih platformi koje na nacionalnoj i regionalnoj razini okupljaju aktere svemirskog i digitalnog sektora, a ne daje nikakve druge detalje o funkcioniranju i financiranju tih platformi.

Takav projekt „novi svemir” mogao bi podrazumijevati razvoj gospodarstva u području svemirskih resursa (rudarenje u svemiru), s ciljem ekstrakcije i prikupljanja prirodnih resursa izvan zemaljske orbite. Primjerice, asteroidi mogu sadržavati nikal, platinu, željezo i kobalt. NASA procjenjuje da je vrijednost asteroida u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera (ima ih više od milijun) 700 trilijuna dolara. Ti se resursi mogu donijeti na Zemlju ili se mogu upotrijebiti u svemiru kao energija za satelite ili za konstrukciju baza iz kojih bi moglo početi istraživanje udaljenog svemira.

4.14.

 Luksemburg je druga zemlja na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, koja posjeduje pravni okvir (koji neke strane dovode u pitanje) koji dopušta istraživanje svemirskih resursa i njihovu uporabu u komercijalne svrhe. Europska investicijska banka (EIB) također se pridružila projektu savjetodavnom misijom, kao i ESA, koja svojim uslugama financijskog savjetovanja u području inovacija namjerava pružiti mišljenja i smjernice.

4.15.

 EGSO smatra da bi Unija trebala s tehnološkog, financijskog i pravnog stajališta više sudjelovati u istraživanjima u okviru rudarenja u svemiru te osigurati da taj projekt zadrži jasnu europsku vrijednost jer su se u njega već uključile druge američke, arapske ili azijatske organizacije ili poduzeća.

4.16.

 Europi su potrebne rakete-nosači prilagođene komercijalnim i institucionalnim tržištima ako želi zadržati svoju autonomiju u pristupu svemiru. Višekratno upotrebljive rakete predstavljaju osobito obećavajući napredak kojim će se smanjiti troškovi i vrijeme potrebno između dva uzastopna lansiranja. Na komercijalnom tržištu konkurencija je i dalje oštra, a ponekad i nepoštena. EGSO potiče Komisiju da razmotri načine za podupiranje europskih istraživanja i infrastrukture za lansiranje s obzirom na to da je od ključne važnosti zadržati neovisnost pristupa Europe svemiru.

4.17.

 Iako u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije države članice imaju nadležnost za utvrđivanje usluga od općeg interesa, to ne znači da Unija na svojoj razini ne može utvrditi takve usluge ako se to pokaže nužnim za ostvarivanje njezinih ciljeva. EGSO se zalaže za to da institucije EU-a prepoznaju postojanje i nužnost usluga od općeg interesa Unije u područjima u kojima je djelovanje EU-a učinkovitije za postizanje njegovih ciljeva, što je očito slučaj u svemirskom sektoru.

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  ESA ima 22 države članice. Nacionalna tijela zadužena za pitanja svemira u sljedećim zemljama članice su Vijeća guvernera ESA-e: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Norveška, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina. Kanada također sudjeluje u Vijeću i u određenim projektima u okviru sporazuma o suradnji. Slovenija je pridruženi član. Sedam država EU-a potpisale su sporazume o suradnji s ESA-om: Bugarska, Cipar, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta i Slovačka.

Top