Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Izazovi i industrijske promjene u europskom sektoru zrakoplovstva i istraživanja svemira”

(2019/C 62/01)

Izvjestitelj:	Thomas KROPP
Suizvjestitelj:	Enrico GIBELLIERI

Odluka Plenarne skupštine:	15.2.2018.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležno tijelo:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u CCMI-ju:	25.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	184/1/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Postoji potreba za razvojem europske industrijske politike za aeronautički sektor kako bi se zrakoplovnoj industriji EU-a omogućilo da se natječe pod jednakim uvjetima u kontekstu oštrog tržišnog natjecanja s afirmiranim akterima (posebice SAD-om), kao i rastućeg tržišnog natjecanja s akterima u razvoju (posebice Kinom). U tom kontekstu postoji potreba za uspostavom „promatračnice” za zrakoplovstvo na razini EU-a te za time da se zrakoplovstvo učini ključnim elementom gospodarske diplomacije i trgovinske politike EU-a.

1.2.

Postoje izazovi u pogledu vještina, npr. treba omogućiti da visokospecijalizirana starija radna snaga može dijeliti svoju stručnost i vještine s mlađim zaposlenicima; postoji potreba za time da se u sektor privuče više mladih zaposlenika koji raspolažu sve traženijim vještinama u području inženjerstva i IKT-a te hitna potreba za nadogradnjom vještina postojećih radnika u području digitalizacije.

1.3.

Istraživanje u području civilnog zrakoplovstva treba ostati glavni prioritet programa Obzor Europa, s povećanim proračunom u usporedbi s Obzorom 2020. U tom je kontekstu potrebno zajamčiti nastavak uspješnih tehnoloških inicijativa za smanjenje utjecaja emisija na okoliš pokretanjem zajedničkog poduzeća „Clean Sky 3” i projekta SESAR 3.

1.4.

Nakon što su se desetljećima vodile rasprave, hitno je potrebno uvesti rješenja SESAR-a i uspostaviti jedinstveno europsko nebo (SES). Potrebno je uložiti u učinkovite kapacitete u zraku i na tlu kako bi se pospješio rast zrakoplovstva te istodobno smanjio njegov učinak na okoliš i povećala razina sigurnosti.

1.5.

Potrebno je ojačati međunarodnu ulogu Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) te pravila EASA-e u većoj mjeri temeljiti na uspješnosti kako bi se omogućila učinkovitija provedba novih tehnologija na siguran način i pod jednakim uvjetima za izvoznike iz EU-a.

1.6.

Potreba za pronalaženjem rješenja za učinkoviti sporazum za razdoblje nakon Brexita obuhvaća: odredbe o carini, regulatorne okvire, suradnju u području istraživanja i razvoja te mobilnost radne snage. Tehničke rasprave o propisima trebaju početi što hitnije kako bi se osiguralo uvođenje mjera za ublažavanje posljedica.

1.7.

Potrebno je postići napredak u pogledu provjere izravnih stranih ulaganja u EU radi zaštite ključnih tehnologija za zrakoplovnu proizvodnju EU-a i industrije održavanja, popravka i remonta (MRO).

1.8.

Potrebno je osigurati trajni socijalni dijalog između poslodavaca, radnika i civilnog društva. Osim toga, postoji potreba za pokretanjem sektorskog socijalnog dijaloga za zrakoplovnu industriju u skladu s Odlukom Komisije br. 98/500/EZ.

2.   Opće napomene

Zrakoplovna industrija jedan je od ključnih sektora visoke tehnologije EU-a na globalnom tržištu. Izravno zapošljava 500 000 osoba na radnim mjestima visoke kvalitete (1) (a neizravno 1 milijun) te se sastoji od ekosustava velikih i malih poduzeća koja pokrivaju cijeli spektar zrakoplovstva.

Zrakoplovna industrija EU-a tehnološki je predvodnik u svojem području, a njezin sadašnji udio na globalnom tržištu iznosi otprilike jednu trećinu. Ta industrija pruža pozitivan doprinos trgovinskoj bilanci EU-a (izvoz iz EU-a u vrijednosti od 46 milijardi eura) (2).

Teme mišljenja

Obrana i svemir ne razmatraju se izričito u ovom mišljenju. Međutim, važno je istaknuti doprinos civilne zrakoplovne industrije tim sektorima. To uključuje stratešku samostalnost Europe zahvaljujući sinergijama u tehnologijama i zajedničkim centrima odlučivanja o obrambenim aktivnostima.

Snaga i globalno vodstvo zrakoplovne industrije EU-a rezultat su snažnih strategija i produktivnih aktivnosti. To se vodstvo ne treba uzimati zdravo za gotovo jer se industrija suočava s mnogim izazovima:

1.	žestokom konkurencijom afirmiranih aktera i aktera u razvoju koji primaju znatne potpore svojih vlada;

2.	pomakom gospodarskog rasta i moći prema istoku, što ujedno predstavlja i priliku i opasnost;

3.	predstojećim operativnim izazovima kao što su Brexit, proračunska ograničenja EU-a i protekcionističke mjere u trećim zemljama;

4.	potrebom za time da zrakoplovna industrija EU-a zadrži svoju vodeću tehnološku ulogu, osobito u pogledu smanjenja utjecaja emisija na okoliš;

5.	nepostojanjem dosljedne industrijske politike EU-a;

6.	potrebom za usklađenom strategijom EU-a za provjeru izravnih stranih ulaganja;

7.	potrebom za povećanom međunarodnom prisutnošću Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA);

8.	nužnošću jačanja konkurentnosti europskog sektora održavanja, popravka i remonta;

9.	važnošću da se osiguraju specijalizirane vještine buduće radne snage potrebne za taj sektor, posebno u području digitalizacije.

Posebne napomene

3.   Globalno tržište i izazovi

3.1.

Trenutačan vodeći položaj industrije EU-a ne bi se smio uzimati zdravo za gotovo. BDP EU-a, kao dio globalnog BDP-a, smanjit će se za 30 %, s današnjih 17 % na 12 % (3).

3.2.

Brojne zemlje razvile su i provele dalekosežne strategije o tome kako pozicionirati svoju zemlju, kako rasporediti svoje ljude te kako osigurati najbolji položaj u globalnom lancu vrijednosti u kontekstu automatizacije i pomaka gospodarske moći prema istoku.

3.3.

Europa će se suočiti s potpuno drukčijim uvjetima tržišnog natjecanja koji će biti puni mogućnosti ako uspijemo povećati svoje napore i donijeti odvažne odluke. Međutim, pojavit će se mnoge prijetnje budemo li svoj vodeći položaj uzimali zdravo za gotovo.

4.   Potpora koju strane vlade pružaju industriji izvan EU-a

4.1.

Industrija SAD-a (glavni konkurent industriji EU-a) i dalje ima koristi od snažne javne potpore vlade SAD-a, uključujući 34 agencije/službe. Niz propisa, politika i alata koji su tijekom godina uvele uprave SAD-a za potporu svojoj industriji civilnog zrakoplovstva opsežan je i vrlo učinkovito jača obrambeni sektor, posebice u pogledu istraživanja, tehnologije i razvoja (a uključuje i dodjelu sredstava istraživačkim programima iz saveznog proračuna). I drugi afirmirani akteri (Kanada i Brazil) i dalje primaju znatnu potporu svojih vlada u okviru ukupne industrijske strategije.

4.2.

Osim afirmiranih aktera u području civilnog zrakoplovstva, nekoliko zemalja u razvoju (Kina, Indonezija, Indija, Južna Koreja, Filipini i dr.) također jačaju svoje zalaganje za potporu razvoju nacionalnih konkurentnih zrakoplovnih industrija u nadolazećim godinama.

4.3.

Od navedenih zemalja Kina je ta koja ima najopsežniju strategiju, čiji su elementi centralizirano planiranje i poduzeća u državnom vlasništvu. Kineska vlada utvrdila je razvoj nacionalne industrije civilnog zrakoplovstva kao ključan prioritet u nekoliko službenih dokumenata (na najvišoj razini), uključujući one izrađene u sklopu inicijative Made in China 2025. U trenutačnom petogodišnjem planu Kine poziva se na „prijelomna otkrića u tehnologiji motora civilnog zrakoplovstva” i „ubrzanje istraživanja velikih zrakoplova, helikoptera, regionalnih zrakoplova i općeg zrakoplovstva”. Također je važno napomenuti da je kineska zrakoplovna industrija u državnom vlasništvu te da je kinesko Nacionalno povjerenstvo za razvoj i reforme nadležno za odobravanje svake kupnje zrakoplova od strane kineskih zračnih prijevoznika, čime se potiče kupnja domaćih proizvoda kao što je zrakoplov COMAC C919 (4). I naposljetku, planom „Internet Plus” također se uspostavlja partnerstvo između kineskih tehnoloških divova i tradicionalnih industrija, uključujući zrakoplovstvo.

5.   Industrijska strategija EU-a

5.1.

Nepostojanje industrijske politike EU-a kojom bi se pružala potpora zrakoplovnoj industriji, zajedno s rascjepkanim pristupom institucija EU-a i nacionalnih vlada, ključan je izazov u kontekstu promjenjivih uvjeta tržišnog natjecanja. Postoji potreba za razvojem industrijske strategije EU-a za zrakoplovnu industriju EU-a kako bi se zajamčila njezina konkurentnost i trajno vodstvo na globalnom tržištu civilnog zrakoplovstva.

5.2.

Za to su potrebni strategija i predanost na razini EU-a, pri čemu bi svi relevantni dionici na razini EU-a, nacionalnoj razini i međuvladinoj razini (uključujući Europsku komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje, kao i relevantne agencije kao što su EASA i Eurocontrol te zajedničke tehnološke inicijative kao što su SESAR i „Clean Sky”) trebali surađivati na postizanju zajedničkog cilja pružanja potpore konkurentnosti industrije EU-a na globalnom tržištu civilnog zrakoplovstva.

5.3.

Potrebna je predanost na razini EU-a za pružanje trajne potpore u obliku javnog financiranja ovom ključnom sektoru, osobito u području istraživanja i inovacija, i to na temelju dugoročnog plana.

5.4.

Na razini Komisije trebalo bi uspostaviti „promatračnicu” za zrakoplovstvo radi praćenja necarinskih prepreka u regijama ključnima za zrakoplovstvo i procjenjivanje relativne konkurentnosti zrakoplovne industrije EU-a.

5.5.

Zrakoplovstvo bi također trebalo postati ključan sektor za gospodarsku diplomaciju i trgovinsku politiku EU-a te bi se trebao ojačati položaj EU-a na međunarodnoj razini, primjerice u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva.

6.   Istraživanje i razvoj usmjereni na poboljšanje učinkovitosti i smanjenje emisija

6.1.

Dva glavna europska programa u području zrakoplovstva „Clean Sky” (zelenije i učinkovitije zrakoplovne tehnologije) i SESAR (istraživanje, inovacije i primjena u području upravljanja zračnim prometom) djeluju kao katalizatori za cijeli inovacijski lanac u Europi.

6.2.

Zahvaljujući svojem dugoročnom tehnološkom planu i financijskoj predanosti, ta dva programa dokazala su svoju učinkovitost i dodanu vrijednost za javna tijela i inovacijski lanac, osobito u pogledu: 1) oblikovanja, razvoja, proizvodnje i upravljanja konkurentnijim, sigurnim i ekološki održivim zrakoplovima i sustavima upravljanja zračnim prometom, 2) stvaranja velike i učinkovite znanstvene i tehnološke zajednice akademskih istraživača i industrija, od velikih poduzeća do MSP-ova, u svih 28 država članica EU-a te 3) izrade izvanrednih demonstratora koji imaju stvaran učinak na zrakoplovne programe i tržište.

6.3.

Primjeri uspješnosti programa „Clean Sky” obuhvaćaju, između ostaloga, probne letove s krilima za laminarno strujenje zraka BLADE (čija je odlika smanjenje otpora krila za 50 % i do 5 % manje emisija CO2) i protusmjerno rotirajućim otvorenim rotorom (čijom se uporabom potrošnja goriva i emisija CO2 smanjuje za otprilike 30 %).

6.4.

Najbolji dokaz uspješnosti programa SESAR njegovi su djelotvorni rezultati: 63 rješenja koja je SESAR isporučio trebala bi nakon što se primijene dovesti do povećanja kapaciteta zračnog prostora za 34 % i smanjenja odstupanja u pogledu vremena leta za 30 %, odnosno do manjeg broja kašnjenja svih letova unutar EU-a i ostanka 95 % letova unutar vremenskog plana, kao i smanjenja potrošnje goriva i emisija po letu za 2,3 %.

6.5.

U kontekstu programa Obzor Europa civilno bi zrakoplovstvo trebalo ostati glavni prioritet te dobiti veći proračun u odnosu na sredstva koja mu se trenutačno dodjeljuju u okviru programa Obzor 2020. Istraživanje i inovacije izvor su snage zrakoplovne industrije EU-a, a dugotrajni istraživački ciklusi zrakoplovne industrije iziskuju podjelu rizika između privatnog i javnog sektora s pomoću financiranja zasnovanog na bespovratnim sredstvima i dugotrajnoj predanosti razvoju istraživačkih planova. To je ključno za konkurentnost zrakoplovne industrije EU-a. Stoga je potrebno očuvati te dvije zajedničke tehnološke inicijative („Clean Sky” i SESAR). Jedan od glavnih prioriteta trebalo bi ostati financiranje sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) kako bi se ubrzalo i potaknulo korištenje tehnologija razvijenih u okviru istraživanja i inovacija u sklopu programa „Clean Sky” i SESAR.

6.6.

Civilno zrakoplovstvo ostvarilo je dobre rezultate u pogledu smanjenja utjecaja na okoliš. Emisije svake nove generacije zrakoplova manje su za 15 % do 20 % u odnosu na prethodne generacije. Globalna industrija civilnog zrakoplovstva prva se na svijetu usuglasila oko sveobuhvatnog pristupa za smanjenje emisija. Taj se pristup temelji na „strategiji četiriju stupova”, koje čine tehnologija, način funkcioniranja, infrastruktura i globalne tržišno utemeljene mjere.

6.7.

Budući da je više od 70 % svih istraživačkih aktivnosti povezano s ekološkim ciljevima, stalna potpora EU-a za istraživanje i inovacije ključna je za jamčenje daljnjeg napretka u pogledu smanjenja utjecaja civilnog zrakoplovstva na okoliš (tehnološki stup).

6.8.

U izvješću „Zračni put 2050.”Savjetodavnog vijeća za istraživanje i inovacije u području aeronautike u Europi postavljen je cilj za 2050. godinu za tehnologije i postupke kojima će se omogućiti smanjenje emisija CO2 po putničkom kilometru za 75 %, smanjenje emisija NOx za 90 % i smanjenje percipiranih emisija buke zrakoplova za 65 % (u odnosu na mogućnosti uobičajenih novih zrakoplova iz 2000. godine).

6.9.

Nadalje, kretanje zrakoplova u vožnji po tlu ne bi trebalo stvarati emisije, a zrakoplovi bi trebali biti dizajnirani i proizvedeni na način kojim se omogućuje njihovo recikliranje. Europa bi ujedno na temelju snažne europske energetske politike trebala postati centar izvrsnosti za održiva alternativna goriva, uključujući goriva koja se upotrebljavaju u zrakoplovstvu.

6.10.

Europa bi trebala biti predvodnik u istraživanju atmosfere te preuzeti vodstvo u oblikovanju akcijskog plana za okoliš i uspostavi globalnih ekoloških standarda. Iako je u okviru programa Obzor 2020. ostvaren znatan napredak, potrebno je ubrzati tempo istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa, uključujući elektrifikaciju i hibridizaciju zrakoplova.

7.   Digitalizacija

7.1.

Digitalizacija (uključujući i digitalnu infrastrukturu potrebnu za nove automatizirane platforme za upravljanje letovima), automatizacija te tehnologije virtualne i proširene stvarnosti također će biti neki od glavnih prioriteta istraživačkog rada u području zrakoplovstva. Oni će zajedno s potrebom za daljnjim poboljšanjem razine sigurnosti zrakoplovstva i za daljnjim radom na smanjenju utjecaja zrakoplovstva na okoliš poslužiti za osmišljavanje istraživačkog i inovacijskog plana za inicijative SESAR 3 i „Clean Sky 3”.

7.2.

Potrebno je ubrzati uvođenje rješenja SESAR-a te je ključno uspostaviti jedinstveno europsko nebo (SES) kako bi se zajamčila učinkovita primjena unutar EU-a.

8.   Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA)

8.1.

Snažnija međunarodna uloga Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) ključna je za zrakoplovnu industriju EU-a (uključujući industriju održavanja, popravka i remonta) kako bi se moglo parirati kontinuirano snažnoj međunarodnoj ulozi Savezne uprave za zrakoplovstvo SAD-a u promicanju zrakoplovne industrije SAD-a na tržištima trećih zemalja.

8.2.

EASA-i bi trebalo dopustiti otvaranje dodatnih ureda u trećim zemljama, čija bi uloga bila ključna za promicanje europskih sigurnosnih propisa, standarda za certificiranje i politika, jamčenje konkurentnosti europske industrije pod jednakim uvjetima za sve na ključnim izvoznim tržištima s pomoću svakodnevnog kontakta s tijelima civilnog zrakoplovstva trećih zemalja te izbjegavanje prepreka potvrđivanju europskih proizvoda na tim izvoznim tržištima.

8.3.

Potrebno je proširiti bilateralne sporazume o sigurnosti zračnog prometa EU-a s trećim zemljama radi smanjivanja udvostručenog sigurnosnog nadzora u pogledu certificiranja tipa/početne plovidbenosti, kao i kontinuirane plovidbenosti/održavanja.

8.4.

Isto tako, detaljna pravila EASA-e trebala bi se više temeljiti na uspješnosti te se oslanjati na industrijske standarde kako bi se omogućilo sigurno uvođenje nove tehnologije na učinkovitiji i brži način. U tom je kontekstu potrebno pozdraviti nedavno dogovoreno preispitivanje osnovne uredbe o EASA-i (preispitivanje Uredbe 216/2008).

9.   Infrastruktura

9.1.

Zrakoplovna industrija EU-a također ima koristi od dobrog stanja industrije civilnog zrakoplovstva EU-a u širem smislu (tj. zračnih prijevoznika, operatera helikoptera, operatera poslovnih mlažnjaka i ostalih korisnika zračnog prostora) jer dodatni rast za korisnike zračnog prostora dovodi do potrebe za većom količinom zrakoplova i odgovarajućom tehnologijom.

9.2.

U tom je kontekstu stoga ključno nastaviti ulagati u sigurnu i isplativu infrastrukturu na tlu i u zraku, izbjegavajući pritom prekomjerne zrakoplovne pristojbe.

9.3.

Stoga je zrakoplovna strategija EU-a dobrodošla jer obuhvaća skup alata za poboljšanje konkurentnosti industrije civilnog zrakoplovstva EU-a u širem smislu, uključujući preispitivanje Osnovne uredbe o EASA-i, strategiju za jamčenje vodeće uloge EU-a na tržištu u nastajanju civilnih daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava i sustava upravljanja zračnim prometom za bespilotne letjelice, kao i ostale prijedloge koji utječu na konkurentnost zrakoplovne industrije (preispitivanje Uredbe (EZ) br. 868/2004 i moguće preispitivanje Direktive o naknadama zračnih luka).

9.4.

Preispitivanje Uredbe (EZ) br. 1008/2008 (Zajednička pravila za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici) također je potrebno promatrati u tom kontekstu te bi se njime trebalo zajamčiti da jedinstveno tržište ostane prilagođeno budućem razvoju. Nadalje, s obzirom na prepoznatu potrebu za dodatnom konsolidacijom zrakoplovne industrije EU-a, potrebno je uspostaviti ravnotežu između konsolidiranije zrakoplovne industrije i koristi od odabira zračnih prijevoznika i učinkovitog tržišnog natjecanja za potrošače u EU-u.

10.   Usluge održavanja, popravka i remonta

10.1.

Usluge održavanja, popravka i remonta, koje pridonose stvaranju radnih mjesta u EU-u i izvozu tih usluga, također su važan segment zrakoplovne industrije EU-a. Poticanje konkurentnosti industrije održavanja, popravka i remonta u EU-u (održavanje, popravak i remont kojim se bave zračni prijevoznici, neovisni pružatelji tih usluga i proizvođači originalne opreme za te usluge) stoga je ključno da se toj industriji omogući daljnje stvaranje radnih mjesta i osvajanje novih tržišta.

10.2.

Upotreba velikih količina podataka i novih tehnologija za održavanje, popravak i remont također će biti važan element koji će se razmatrati u okviru programa istraživanja i inovacija.

11.   Izravna strana ulaganja

11.1.

Zahvaljujući prijedlogu Europske komisije za provjeru izravnih stranih ulaganja (COM (2017) 487) poboljšat će se razmjena informacija i procjena učinka te povećati transnacionalna transparentnost, ali će se konačne odluke prepustiti nacionalnoj razini. Prijedlogom je također obuhvaćena provjera koju bi obavljala Europska komisija iz razloga sigurnosti ili javnog reda u slučajevima u kojima bi moglo doći do utjecaja na projekte ili programe koji su u interesu EU-a.

11.2.

Prijedlog Komisije potrebno je pozdraviti kao prvi korak zbog njegove iznimne važnosti ne samo u pogledu izravnih stranih ulaganja u zrakoplovnu industriju EU-a i njezin lanac opskrbe nego i u pogledu kritičnih tehnologija za proizvodnju u EU-u (automatizacija, virtualna inteligencija, velike količine podataka i kibernetika).

12.   Brexit

Europski sektor zrakoplovstva potpuno je integriran, pri čemu mnoge komponente nekoliko puta prelaze nacionalne granice prije konačnog sastavljanja. Lanac opskrbe sastoji se od mnoštva velikih, srednjih i malih poduzeća koja posluju prema načelu „točno na vrijeme”.

Jedinstveno tržište i carinska unija od ključne su važnosti jer smanjuju administrativno opterećenje i prekomjernu birokraciju za industriju, čime se troškovi svode na najmanju moguću mjeru.

27 država članica EU-a i Europski parlament jasno su izjavili da će zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, uključujući četiri slobode, te nadležnost Suda Europske unije, kao i da se ni na jedan sektor neće primjenjivati selektivni pristup.

Vlada Ujedinjene Kraljevine jasno je dala do znanja da će 29. ožujka 2019. postati treća zemlja.

12.1

Brexit bez dogovora mora se izbjeći jer bi bio posebno štetan za konkurentnost europske zrakoplovne industrije na svjetskoj razini te jer bi ugrozio tisuće radnih mjesta s obje strane Kanala. Potrebno je pronaći rješenja za sporazum za razdoblje nakon Brexita koji bi obuhvaćao sljedeće: — odredbe o nesmetanom carinskom prometu, uključujući i kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom; — neprekinuto članstvo u Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa i Europskoj agenciji za kemikalije (Uredba REACH); — istraživački rad u području civilnog zrakoplovstva: nastavak suradnje u zajedničkim tehnološkim inicijativama; — mogućnost prekograničnog kretanja visokokvalificiranih zaposlenika.

Tehničke rasprave o regulatornom okviru koji obuhvaća Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa i Europsku agenciju za kemikalije trebaju početi što hitnije radi uvođenja mjera za ublažavanje posljedica kako bi se potencijalni poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru.

Nacionalne vlade moraju pružiti jasne smjernice kako bi svojim poduzećima pomogle da budu spremna na sve potencijalne promjene prouzročene Brexitom, radi smanjenja poremećaja.

13.   Vještine

13.1.

Trajan uspjeh zrakoplovne industrije EU-a također uvelike ovisi o njezinoj sposobnosti privlačenja kvalificirane radne snage. U kontekstu sve starije radne snage i novih tehnoloških izazova (digitalizacija, automatizacija, kibersigurnost, industrija 4.0), za to je potrebna sveobuhvatna strategija EU-a za razvoj obrazovnih programa i programa osposobljavanja EU-a koja će se temeljiti na odredbama o cjeloživotnom učenju i visokokvalitetnom osposobljavanju.

13.2.

Kad je riječ o nacionalnoj razini, države članica potiču se na promicanje odabiranja predmeta iz područja STEM-a, osobito za djevojčice od rane dobi, kao i sudjelovanja u programima Erasmus+.

13.3.

Potrebno je razviti fleksibilne kanale između svijeta rada i svijeta obrazovanja (učenje zasnovano na radu, kvalitetno pripravništvo, inicijative osposobljavanja prilagođene pojedinim sektorima), a MSP-ovi bi, prema potrebi, trebali dobiti dodatnu potporu.

13.4.

S obzirom na te znatne posebne društvene izazove, zrakoplovna industrija EU-a imala bi koristi od sektorskog socijalnog dijaloga na razini EU-a (Odluka 98/500/EZ) koji bi socijalnim partnerima omogućio da raspravljaju o konkretnim problemima.

---

(1)  Izvor: Europsko udruženje svemirske i obrambene industrije (ASD), Činjenice i brojčani podaci.

(2)  Izvor: Europsko udruženje svemirske i obrambene industrije (ASD), Činjenice i brojčani podaci.

(3)  Izvor: PWC.

(4)  Izvor: RAND, „Kinesko ulaganje u zrakoplovstvo SAD-a”, 2017.