Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52017IR6047

Mišljenje Europskog odbora regija – Poticanje širokopojasne povezivosti u Europi

COR 2017/06047

SL C 247, 13.7.2018, p. 7–10 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

13.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/7

Mišljenje Europskog odbora regija – Poticanje širokopojasne povezivosti u Europi

(2018/C 247/02)

Izvjestitelj:

Mart Võrklaev (EE/ALDE), načelnik Općine Rae

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

1.

 napominje da je u skladu s podacima Svjetske banke (1) brz svjetski razvoj digitalne tehnologije izazvao dubinsku društvenu promjenu i da se internet već prometnuo u važan dio infrastrukture koji smanjuje troškove razmjene informacija i pridonosi inovacijama koje pak dovode do bolje povezivosti među ljudima, poduzećima i državom;

2.

 pozdravlja suradnju zajedničke platforme za širokopojasnu mrežu s Europskom komisijom, čiji je cilj bolja suradnja, bolja regulacija i provedba digitalne povezivosti u Europi i svakako njezino bolje financiranje;

3.

 svjestan je činjenice da je 2015. u Uniji za 97 % kućanstava bila dostupna standardna fiksna širokopojasna veza (sa stopom iskorištenosti od 72 %) i da je doseg usluga koje se temelje na bežičnoj tehnologiji bio još veći. Međutim, u pojedinim državama članicama postoje razlike među aglomeracijama i ruralnim područjima u pogledu dostupnosti i pristupačnosti fiksne širokopojasne veze;

4.

 skreće pozornost na činjenicu da je prema Sedmom kohezijskom izvješću potrebno povećati ulaganja jer je u svim kućanstvima u EU-u dostupna osnovna pokrivenost širokopojasnom mrežom, ali mnogo brže širokopojasne mreže nove generacije (NGA) dostupne su za samo 40 % stanovnika ruralnih područja u usporedbi s 90 % gradskog stanovništva;

5.

 upućuje na to da su spora internetska veza i slabo prodiranje u ruralna područja te specifični problemi s kojima se susreću rijetko naseljena područja i najudaljenije regije EU-a prepreke za postizanje ambicioznih ciljeva EU-a za razdoblje od 2020. do 2025. Procjenjuje se da bi ostvarivanje tih ciljeva prema navodima Europske komisije za gospodarstvo EU-a moglo donijeti 146,5 milijardi eura godišnje i da bi se istodobno moglo stvoriti do 2,4 milijuna novih radnih mjesta;

6.

 slaže se sa skupinom G20 (2) da se prevladavanjem digitalnog jaza u konačnici nastoji svim građanima na uključiv način pružiti mogućnost da pod istim uvjetima iskoriste prednosti digitalnog razvoja koje obuhvaćaju veću učinkovitost, snažnije socijalno i gospodarsko sudjelovanje, pa čak i više mogućnosti sudjelovanja u novom gospodarstvu. Digitalni jaz ima dvije dimenzije: mogućnost pristupa dobroj širokopojasnoj internetskoj vezi kao i mogućnost i motivaciju za uporabu internetskih usluga;

7.

 ukazuje na činjenicu da je za razvoj cijelog EU-a važno da se riješi problem tzv. „posljednjeg kilometra” i da su za rješavanje tog problema potrebne fleksibilne mjere;

8.

 upućuje na moguću važnu ulogu infrastrukture IKT-a i širokopojasnog interneta te izgradnje kapaciteta u strukturnoj promjeni uvjetovanoj depopulacijom u ruralnim područjima jer iseljavanje iz ruralnih područja i njihova marginalizacija sve su veći problem u cijeloj Europi;

Problemi u odnosu na povezivost i moguća rješenja

9.

 smatra da je potrebno uhvatiti se u koštac s nekoliko velikih izazova kao što su:

—

ograničena povezivost vrlo velike brzine za fiksnu i mobilnu infrastrukturu diljem EU-a,

—

rizik nedovoljnog kapaciteta za prilagođavanje brzim promjenama tržišta i tehnološkim promjenama kao što je porast interneta stvari,

—

administrativne prepreke zbog pretjerane regulacije i nedostatka dosljednosti, uključujući propise o državnim potporama;

10.

 izražava svoju zabrinutost u odnosu na potražnju za povezivošću u određenim područjima, čime se pokazuje koliko su važni školski programi i programi e-učenja za odrasle. Širokopojasni internet ne odnosi se samo na pitanje financiranja, nego i na potražnju za izgradnjom i uporabom infrastrukture. Sve javne ustanove, škole i obrazovne ustanove moraju biti opremljene brzom širokopojasnom vezom;

11.

 utvrđuje da u pojedinim zemljama i regijama poteškoće mogu proizlaziti i iz ograničenog tehničkog znanja i manjka informacija u pogledu mogućnosti financiranja za širokopojasnu infrastrukturu kao i u pogledu tzv. najboljih praksi;

12.

 izričito pozdravlja osnivanje stručnih ureda za uvođenje širokopojasnog pristupa internetu (Broadband Competence Offices) kao i razvoj suradnje s različitim glavnim upravama Europske komisije za postizanje zajedničkog cilja. To bi se trebalo odražavati i u predstojećem proračunu EU-a;

13.

 smatra da je nužno da se u svim državama članicama uspostave stručni uredi koji će tvoriti zajedničku mrežu za suradnju te da regije i lokalna tijela stupaju u kontakt s tim uredima prije nego dođe do poteškoća odnosno da je unaprijed potrebno provoditi savjetovanja i tražiti optimalna rješenja na temelju nacionalnih i regionalnih posebnosti;

14.

 pozdravlja paket instrumenata u pet točaka za ruralna područja EU-a kojim se obećava napredak u smislu bolje pokrivenosti širokopojasnom mrežom;

15.

 pomno prati način na koji se razvija potencijal koncepta pametnih sela iz Deklaracije iz Corka 2.0 „Bolji život u ruralnim područjima”. To obuhvaća ulaganja u sektor IKT-a radi poboljšanja kvalitete života i osiguravanja pristupa javnim uslugama i infrastrukturama, a pritom se istodobno moraju uzimati u obzir posebnosti područja;

16.

 u tom pogledu pozdravlja veću pozornost koja se odredbama o mrežnom povezivanju pridaje umjerenoj regulaciji i konkurentnosti infrastrukture za promicanje ulaganja te naglasak koji se stavlja na rješenja utemeljena na suradnji i usmjerena na tržište radi promicanja daljnje izgradnje infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini, gdje to s poslovnog gledišta nije jednostavno. Važno je da propisi o pristupu doprinesu izbjegavanju digitalnog jaza za mreže vrlo visokog kapaciteta te da se osnaži teritorijalna kohezija;

17.

 smatra da je u smislu tržišnog natjecanja na tržištu fiksne mreže kao i na tržištu mreže pete generacije (5G) nužno provesti razdvajanje usluga i mreža po uzoru na energetski sektor (rasplitanje). Tako je na primjer u nekim državama članicama EU-a (u Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini itd.) provedeno potpuno razdvajanje telekomunikacijskih usluga i upravljanja mrežom. OR smatra da svjetlovodne mreže trebaju pripadati telekomunikacijskim poduzećima čiji se poslovni model temelji na ravnopravnom mrežnom povezivanju svih pružatelja usluga. Na taj način na tržištu mogu djelovati mnogi pružatelji usluga, potrošači mogu birati usluge sa željenim omjerom cijene i usluge, a usto se osigurava i dugoročni razvoj tog sektora;

18.

 smatra da u takvom slučaju svi imaju jednake mogućnosti u pogledu razvoja mreža 5G i da ne bi trebali ovisiti o osnovnoj infrastrukturi telekomunikacijskih poduzeća koja su vodeća na tržištu. U skladu s time EU bi trebao podupirati upravo izgradnju otvorenih mreža te voditi i države članice u tom smjeru tako da sve nove i postojeće svjetlovodne mreže budu neovisne o operaterima;

19.

 naglašava važnost točnijih zemljopisnih istraživanja iz perspektive analize tržišta u pogledu postojeće infrastrukture i budućih planiranih projekata radi utvrđivanja područja s nedostatkom izgrađene mreže. Budući da se takva područja često nalaze u rijetko naseljenim i slabije razvijenim regijama, pravilnim obuhvaćanjem tih područja može se povećati učinkovitost javnih sredstava;

20.

 poziva na zakonsku regulaciju u državama članicama kako bi se omogućila što prilagodljivija uporaba postojeće infrastrukture (električnih mreža, električnih stupova itd.) i kako bi se time pri uvođenju širokopojasne infrastrukture uštedjeli novac i vrijeme;

21.

 ističe da je u aktualnom programskom razdoblju za uspostavu širokopojasne infrastrukture predviđeno 14 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova;

22.

 podupire promicanje širenja širokopojasne mreže jačanjem kohezijske politike, među ostalim, kako bi se osiguralo suočavanje s najozbiljnijim nefunkcioniranjem tržišta u ruralnim, rijetko naseljenim područjima EU-a. To ne isključuje povećanje financijskih instrumenata (npr. zajmova) u suradnji s Europskom investicijskom bankom i drugim razvojnim bankama;

23.

 podupire pojačanu ulogu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i EFSU-a u financiranju financijskih instrumenata i mehanizama kombiniranog financiranja (kombiniranja bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata) za suočavanje s umjerenijim vrstama nefunkcioniranja tržišta, kao što je nedostatak vlasničkog kapitala za manje projekte u održivijim područjima. Takvim komplementarnim intervencijama osigurala bi se visokokvalitetna širokopojasna povezivost u svim regijama EU-a;

24.

 preporučuje da se zajednička platforma za širokopojasnu mrežu upotrebljava kao instrument za suradnju te da se i Glavna uprava REGIO uključi u rad te platforme;

25.

 podupire promicanje korištenja programa EU-a i razvoj novih koncepata za javno-privatna partnerstva u korist ulaganja u širenje širokopojasne mreže;

26.

 ponavlja svoj poziv na to da se u područjima u kojima velika poduzeća nisu zainteresirana za ulaganja, a mala poduzeća imaju poteškoća u ispunjavanju zahtjeva razvije pojednostavnjeni model koji bi malim poduzećima olakšao ulaganja i ponudio rješenja za ta područja sa slabijom pokrivenošću, ili da projekti za razvoj širokopojasne mreže budi priznati kao usluge od općeg gospodarskog interesa (3);

27.

 u tom pogledu upućuje na to da je važno pojednostavnjenje postupaka jer se tehnika razvija brže od izgradnje odgovarajućih struktura;

28.

 smatra da se doista funkcionalni razvojni planovi za izgradnju širokopojasne mreže mogu izraditi samo konsenzusom među telekomunikacijskim poduzećima, državama te lokalnim i regionalnim vlastima, čime se osigurava uključivanje interesa svih država, gradova i regija. U zemljama u kojima je postignut takav dogovor (u Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini itd.) izgradnja širokopojasne mreže već je vrlo uznapredovala. Ako dogovor nije postignut, postoji rizik da pokrivenost širokopojasnom mrežom izvan aglomeracija ostane nedovoljna;

29.

 pozdravlja izvrsnu inicijativu Europske investicijske banke za uspostavu fonda za izgradnju širokopojasne mreže te poziva na brzu provedbu te inicijative; nada se da će to osobito pridonijeti financiranju malih projekata i otklanjanju nepokrivenih područja;

30.

 podsjeća na preporuke OR-a Skupini na visokoj razini za pojednostavnjenje u razdoblju nakon 2020., u kojima je naglašena nužnost usklađivanja odredbi o državnim potporama i o javnoj nabavi u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova s odredbama o programima kojima se upravlja na središnjoj razini. OR ponovno poziva na to da se ispita mogu li se neka ili sva sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, ovisno o okolnostima, za razdoblje nakon 2020. osloboditi postupaka primjenjivih na državne potpore. U tom kontekstu, OR sa zadovoljstvom napominje da je Skupina na visokoj razini uzela u obzir njegove preporuke o potrebi za zajedničkim definicijama koje omogućuju usporedbu i spajanje sredstava (4);

31.

 izričito napominje da se smjernice EU-a za primjenu propisa o državnim potporama s obzirom na brzu izgradnju širokopojasnih mreža trebaju prilagoditi raznim sredstvima EU-a koja su na raspolaganju za financiranje izgradnje tih mreža i izražava zabrinutost zbog broja odbijenih preliminarnih prijava koje u konačnici dovode do toga da se usporava ili onemogućava iskorištavanje ulaganja i posljedično do spore izgradnje širokopojasnih mreža u tim područjima;

32.

 raduje se, kao što je izrazio i u svojim preporukama navedenoj skupini na visokoj razini za pojednostavnjenje, zbog toga što se ispituje i načelo diferenciranog pristupa. Takvim pristupom trebalo bi se omogućiti znatno manje administrativno opterećenje i bolje razmatranje posebnosti u kontekstu provedbe u regijama o kojima je riječ te tako olakšati lokalizirani pristup i potaknuti prilagođena ulaganja u širenje širokopojasne mreže;

33.

 savjetuje što bržu izgradnju sveobuhvatne širokopojasne mreže velike brzine kako bi se stvorili uvjeti za gigabitno društvo, kako bi se što bolje iskoristile mogućnosti digitalnog unutarnjeg tržišta i kako bi se na taj način pridonijelo razvoju svih država članica u tom području. Za postizanje tog cilja moraju se primjenjivati različita rješenja jer povezivanje svake kuće na svjetlovodnu mrežu može biti skupo i vremenski zahtjevno, posebice u rijetko naseljenim područjima;

34.

 smatra da bi se u raspršenim naseljima i nedostupnim mjestima osim kabelskih priključaka trebale razmotriti i ispitati mogućnosti koje nude mobilni ili satelitski širokopojasni pristup i uspostavljanje javnih WIFI-mreža u javnim prostorima i javnim ustanovama, na primjer inicijativa „WIFI4EU”. Alternativnim rješenjima ubrzava se izgradnja mreže i istodobno se štedi novac, ali potrebno je pomno razmatranje i sustavni pristup da primijenjena rješenja budu prilagođena potrebama i da upotrijebljene tehnologije budu dugoročno korisne;

35.

 naglašava da je poteškoćama nastalima zbog brzog razvoja komunikacijskih mreža 5G važno pristupati uzimajući u obzir upravljanje radiofrekvencijama, jer su za tehnologiju 5G potrebne učinkovite mreže u cijelom EU-u. Vrlo je važno da se za raspodjelu licenci (dozvola za uporabu) za buduću uporabu viših frekvencija (odnosno radiofrekvencija) dogovori zajednički pristup, što, ovisno o okolnostima, obuhvaća i veću pouzdanost pravnog okvira pri zajedničkoj uporabi spektra i veću prilagodljivost tako da se na nacionalnoj ili regionalnoj razini mogu uzeti u obzir razlike u potražnji za usklađenim frekvencijskim pojasevima;

36.

 zagovara osnovne mjere Zakonika elektroničkih komunikacija, na primjer uvođenje novih odredbi kako bi se u cijeloj Europi promicala izgradnja vrlo brzih mreža kojima se mogu postići brzine od nekoliko gigabita po sekundi, proširenje područja primjene pravnog okvira kako bi se obuhvatili novi komunikacijski instrumenti, odnosno takozvane OTT-usluge (eng. „over-the-top”), i opskrba krajnjih korisnika povoljnim funkcionalnim internetskim vezama;

37.

 pozdravlja natječaj Europske komisije „European Broadband Awards” koji pridonosi širenju različitih rješenja i dobrih praksi za postizanje pokrivenosti širokopojasnom mrežom.

Bruxelles, 22. ožujka 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1)  World Development Report 2016: Digital dividends („Izvješće o svjetskom razvoju 2016.: Digitalne dividende”)

(2)  Digital infrastructure: Overcoming the Digital Divide in Emerging Economies („Digitalna infrastruktura: Prevladavanje digitalnog jaza u gospodarstvima u usponu”), G20 Insights, travanj 2017.

(3)  COR-2016-02880.

(4)  COR-2017-04842-00-00-PAC-TRA (EN).

Top