EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014AE5300

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014) 442 završna verzija)

SL C 242, 23.7.2015, p. 61–65 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

23.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 242/61


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima”

(COM(2014) 442 završna verzija)

(2015/C 242/11)

Izvjestiteljica:

Anna NIETYKSZA

Dana 16. srpnja 2014., sukladno članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska komisija odlučila je savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

„Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima”

COM(2014) 442 završna verzija.

Stručna skupina za prijevoz, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 7. siječnja 2015.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 504. plenarnom zasjedanju održanom 21. i 22. siječnja 2015. (sjednica od 21. siječnja), s 213 glasova za, 1 protiv i 11 suzdržanih.

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO prima na znanje Komunikaciju Komisije, kojom se poziva na to da se u Europskoj uniji razvije rastuće gospodarstvo temeljeno na podacima, a time i digitalno gospodarstvo koje koristi informacijske tehnologije. Usklađeni akcijski plan mora pridonijeti ostvarenju ciljeva Digitalne agende za Europu. EGSO skreće pozornost na potrebu izrade detaljnog akcijskog plana.

1.2.

Program EU-a Obzor 2020. i nacionalni programi za financiranje istraživanja, inovacija i provedbe te poticanje poduzetništva i sektorskih inovacija imat će važnu ulogu u ostvarivanju tih ciljeva.

1.3.

EGSO naglašava da će širenje informacijskih tehnologija u svim područjima društva i gospodarstva te kulture i obrazovanja stvoriti goleme prilike za razvoj. Informacijske i komunikacijske tehnologije pružit će prilike za razvoj ne samo europskim korporacijama i velikim kompanijama već i inovativnim poduzećima: malim, srednjim i mikropoduzećima.

1.4.

Kako bi se u potpunosti iskoristile te prilike, treba podržavati istraživanje i razvoj informatičkih tehnologija u tehničkim, ali i u ekonomskim i društvenim znanostima. Europska komisija i države članice EU-a trebaju izraditi učinkovite mehanizme za financiranje istraživanja javnim sredstvima u kombinaciji s poticajima za korištenje privatnih sredstava u tu svrhu. EGSO izražava žaljenje zbog značajnog smanjenja sredstava za financiranje digitalne infrastrukture u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i snažno se zalaže da se iz toga izvedu odgovarajući zaključci. Novi plan ulaganja, koji je u prosincu 2014. predstavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, a kojemu je cilj mobilizirati najmanje 315 milijardi eura u vidu dodatnih privatnih i javnih ulaganja u ključnim područjima poput digitalne infrastrukture, u ovom kontekstu predstavlja dobrodošao politički odgovor.

1.5.

Kako bi se osigurao nesmetan razvoj gospodarstva temeljenog na podacima, trebalo bi osmisliti primjereni pravni okvir te strategije i sredstva za zaštitu osobnih podataka i informacijsku sigurnost, kao i provesti europsku strategiju za kibernetičku sigurnost. Zaštita i sigurnost podataka povećat će povjerenje potrošača te poduzećima donijeti poslovnu sigurnost.

1.6.

EGSO naglašava da zaštita podataka i informacijska sigurnost iziskuju suradnju između nacionalne i europske razine javne uprave te tijela za reguliranje elektroničke komunikacije i tijela za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja.

1.7.

Odbor poziva Europsku Komisiju da podrži sve aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva Digitalne agende za Europu kao načina za stvaranje baze za gospodarstvo temeljeno na podacima, uključujući razvoj širokopojasne infrastrukture velike brzine te općenito dostupnih, interoperabilnih i pouzdanih usluga računalstva u oblaku, obrade velike količine podataka, interneta stvari (IoT) i mreža sljedeće generacije (NGN) za elektroničke komunikacije, uključujući one koje koriste 5G i naprednije tehnologije koje su trenutačno u razvoju.

1.8.

Digitalne tehnologije u nastajanju stvaraju nove vrijednosti ne samo u ekonomskom smislu već i u svim područjima društvenog i kulturnog života. Stoga je vrlo važno poticati razvoj digitalnih vještina u cijelom društvu, uključujući starije osobe i one kojima prijeti rizik od socijalne, gospodarske i kulturne isključenosti iz zdravstvenih, ekonomskih ili obrazovnih razloga. Potrebno je masovno uvođenje novih obrazovnih sadržaja i metoda, posebno kako bi se radnicima omogućilo prekvalificiranje i stjecanje novih vještina.

1.9.

Javna će uprava u sljedećih nekoliko godina morati naučiti kako optimalno koristiti digitalne podatke i kanale za elektroničku komunikaciju kako bi povećala učinkovitost i razvila široku suradnju s građanima, koristeći njihovo aktivno sudjelovanje. Preduvjet za to sudjelovanje su dobro uređene javne službe te otvoreni i dostupni strojno čitljivi podaci u svim područjima gospodarstva i uprave. EGSO preporučuje temeljitu obuku zaposlenika javne uprave u digitalnim vještinama, uključujući vještine koje se odnose na osmišljavanje naprednih usluga, naručivanje i korištenje usluga stručnjaka i specijalista.

1.10.

EGSO preporučuje da javne uprave osiguraju ponovnu iskoristivost javnih informacija u vidu otvorenih, strojno čitljivih podataka, uz potrebne zaštitne mjere. Pristup ponovno iskoristivim javnim informacijama posebno je važan za mala i srednja poduzeća u Europi.

2.   Kratak sadržaj i kontekst Komisijine komunikacije

2.1.

Gospodarstvo temeljeno na podacima, i općenito digitalno gospodarstvo, od strateške je gospodarske važnosti za države članice EU-a. Danas su digitalni podaci temelj djelatnosti za sva područja gospodarstva, upravu, kulturu te socijalne i zdravstvene usluge. Inovativna uporaba tih podataka glavni je izvor povećane produktivnosti za gospodarstvo EU-a.

2.2.

Rasprostranjena uporaba digitalnih i digitaliziranih podataka, kao i njihov jednostavan prijenos i obrada, čini te podatke novim i osobito vrijednim resursom za društvo i gospodarstvo.

2.3.

Digitalni se podaci danas stvaraju, prikupljaju i obrađuju u svim područjima gospodarskog i društvenog života. Sve je više inovativnih poduzeća za koje digitalni podaci predstavljaju temelj i glavni fokus poslovanja. Prostorni i geolokacijski podaci posebno su važan element gospodarstva temeljenog na podacima.

2.4.

Najbrže rastući sektor na IT tržištu sektor je velikih količina podataka. Prema podacima IDC-a, između 2012. i 2017. godine prosječna godišnja stopa rasta u tom će sektoru iznositi oko 27 % (šest puta više u odnosu na IKT tržište u cjelini), zbog čega će 2017. godine vrijednost globalnog tržišta tehnologija i usluga povezanih s velikim količinama podataka dosegnuti 23,7 milijardi. Vrlo brz rast očekuje se i u području usluga računalstva u oblaku.

2.5.

S obzirom na razvoj rješenja i aplikacija za „internet stvari” (IoT), uključujući infrastrukturu za pametne gradove, u sljedećih je nekoliko godina izgledan ogroman rast u obujmu podataka, zbog razvoja IoT-a. Agencije za istraživanje predviđaju da će se do 2020. godine broj pametnih IoT uređaja u cijelom svijetu povećati na 26 milijardi, što je višestruko više od broja računala priključenih na internet. I poduzeća i vlade morat će naučiti kako se nositi s tim golemim povećanjem količine podataka te kako ih kreativno iskoristiti.

2.6.

Osobito je važno osigurati da gospodarstvo država članica EU-a bude u stanju iskoristiti ogromni gospodarski potencijal velike količine podataka i interneta stvari, što podrazumijeva i to da inovativna poduzeća iznalaze rješenja u tim područjima i da ih poduzeća iz svih drugih sektora gospodarstva EU-a primjenjuju u svojim područjima djelovanja.

2.7.

Europska komisija u Komunikaciji ukazuje na potrebu stvaranja uvjeta za unapređivanje računalstva u oblaku, infrastrukture za računalstvo visoke učinkovitosti (HPC) te platformi i usluga koje koriste ta rješenja. Prema procjenama Europske komisije (1), usluge računalstva u oblaku mogle bi do 2020. godine dovesti do povećanja broja radnih mjesta u Europi za 2,5 milijuna te do povećanja BDP-a država članica EU-a za 160 milijardi eura.

2.8.

Prema mišljenju Komisije, drugi su ključni element inovacije temeljene na podacima (engl. data-driven innovation, DDI), odnosno sposobnost poduzeća i vlade da kreativno koriste informacije dobivene dubinskom analizom podataka, uključujući javne informacije stavljene na raspolaganje za ponovnu upotrebu. Davanje podataka na uvid i ponovno korištenje moglo bi državama članicama EU-a donijeti gospodarsku dobit u iznosu od oko 40 milijardi eura godišnje, a ukupna izravna i neizravna gospodarska korist koja proizlazi iz primjene i korištenja informacija javnog sektora u gospodarstvu 27 država članica EU-a procjenjuju se na 140 milijardi eura godišnje (2).

2.9.

Komisija naglašava da će za to biti potrebni visokokvalificirani stručnjaci, široka primjena velike količine podataka i stvaranje prikladnog zakonskog okvira za vlasništvo nad podacima te njihovu zaštitu i načine stavljanja na raspolaganje.

2.10.

Program EU-a Obzor 2020. i nacionalni programi za financiranje istraživanja i razvoja, kao i mjere za poticanje poduzetništva i sektorskih inovacija imat će važnu ulogu u provedbi tih planova.

2.11.

Europska komisija na razne će načine podržavati digitalno poduzetništvo u Europi, uz ostalo promicanjem otvorenog pristupa podacima, olakšavanjem pristupa računalstvu u oblaku, jačanjem veza i suradnje između lokalnih inkubatora podataka, kao i razvijanjem digitalnih vještina i kompetencija, primjerice uz pomoć Velike koalicije za digitalne vještine i radna mjesta.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO općenito prihvaća i podupire karakteristike rastućeg gospodarstva temeljenog na podacima iznesene u Komunikaciji Komisije. Kao što je navedeno u Komunikaciji, analize podataka podrazumijevaju bolje rezultate, postupke i odluke, što pak potiče inovacije i razvoj novih rješenja, istovremeno omogućujući predviđanje tendencija i pripremanje za budući razvoj događaja. Međutim, EGSO upozorava na to da se u Komunikaciji ne iznosi jasna Komisijina strategija potrebna za razvoj te vrste gospodarstva u EU-u.

3.2.

EGSO naglašava da su neke aktivnosti predložene u Komunikaciji važne za razvoj infrastrukture u širem smislu, što je nužno za gospodarstvo temeljeno na podacima, posebice one u vezi sa:

dostupnošću nužne, pouzdane infrastrukture koja bi omogućila inteoperabilnost sustava za prikupljanje, obradu i upotrebu podatka – uključujući infrastrukturu za široku upotrebu učinkovitih i sigurnih rješenja i usluga u oblaku,

dostupnošću kvalitetnih, pouzdanih skupova podataka,

primjerenim uvjetima i pravnim, organizacijskim i obrazovnim okvirima te radnim uvjetima za unapređenje suradnje među različitim tijelima, radi osiguravanja odgovarajuće razine vještina i razvoja rješenja zasnovanom na inovativnom korištenju podataka,

podrškom politikama i stvaranjem pravnog okvira za otvorene podatke koji će poticati inovativan način korištenja otvorenih, strojno obradivih podataka u svim područjima gospodarstva i uprave.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO podupire razvoj i upotrebu mehanizama i resursa osiguranih programom Obzor 2020., posebice onih kojima je cilj stavljanje na raspolaganje rješenja za uslužne platforme kao što su PaaS (Platforma kao usluga, engl. Platform as a Service), SaaS (Softver kao usluga, engl. Software as a Service), IaaS (Infrastruktura kao usluga, engl. Infrastructure as a Service) te druge koje se temelje na javnim, privatnim i hibridnim rješenjima u oblaku.

4.2.

U skladu sa svojim prethodnim mišljenjima o toj temi, EGSO podupire aktivnosti čiji je cilj provedba europske strategije za računalstvo u oblaku.

4.3.

EGSO podupire prijedlog Komisije za osnivanje ugovornih javno-privatnih partnerstava (CPPP), ali smatra da je važno jasno formulirati dugoročne strategije i s njima povezano istraživanje i razvoj te politike financiranja.

4.4.

EGSO skreće pozornost na potrebu da se osigura odgovarajuće financiranje rada na istraživanju i provedbi u područjima koja će vjerojatno bilježiti najbrži rast idućih godina i koja su ključna za očuvanje konkurentnosti gospodarstva EU-a na globalnoj razini. U to se prije svega ubrajaju obrada velike količine podataka, internet stvari (IoT) i mreže nove generacije (NGN) za elektroničku komunikaciju, uključujući one koje koriste 5G i naprednije tehnologije koje su trenutačno u razvoju, te pitanja kibernetičke sigurnosti.

4.5.

EGSO smatra da je važno da rezultati obrade velike količine podataka, analize podataka i sustava za pretraživanje budu točni i pouzdani. Stoga treba podupirati rad na istraživanju i provedbi, uz ostalo u području semantičkog pretraživanja, geoprostorne analize podataka i brze obrade velike količine podataka. Ključno je osigurati odgovarajuće resurse za rad na istraživanjima, s obzirom na tendenciju proračunskih rezova u državama članicama i na razini Vijeća – s 9 milijardi na 1,4 milijarde eura.

4.6.

Financiranje rada na razvoju i inovacijama u novim inovativnim poduzećima u okviru digitalnog gospodarstva vrlo je važno budući da su takvim potrebama zasad prilagođeni tek malobrojni mehanizmi. Financiranje sektora novih tehnologija mora obuhvaćati vješto kombiniranje sredstava iz programa Obzor 2020. i drugih središnjih istraživačkih programa EU-a s proračunskim sredstvima država članica, kao i poticanje privatnih poduzeća na uključivanje u stratešku suradnju u okviru ugovornih javno-privatnih partnerstava (CPPP).

4.7.

Za potpuno oslobađanje potencijala gospodarstva temeljenog na znanju vrlo je važno prekvalificirati radnike kako bi posjedovali vještine potrebne za rad na novim radnim mjestima i gospodarskim sektorima. To je posebno važno s obzirom na to da se predviđa da će do 2020. godine za 80 % radnih mjesta biti potrebne digitalne vještine i znanja.

4.8.

EGSO smatra da bi veći naglasak trebalo staviti na obrazovanje koje svima može prenijeti odgovarajuće digitalne vještine i znanja potrebna za korištenje digitalnih uređaja i usluga koje imaju sve veću ulogu u našem poslovnom i društvenom životu, u upravi i u kulturi. Taj pristup mora obuhvatiti sve oblike obrazovanja, od osnovnog do obrazovanja odraslih.

4.9.

EGSO naglašava potrebu za razvojem novih regulatornih okvira i instrumenata usmjerenih na nadolazeće promjene i potrebu za razvojem gospodarstva temeljenog na podacima.

4.10.

EGSO u skladu sa svojim mišljenjem o upravljanju internetom (TEN/549) smatra da bi u okviru regulatorne politike posebnu pozornost trebalo posvetiti upravljanju internetskim vrijednosnim lancem kako bi se svim pružateljima usluga i sadržaja koji sudjeluju u tom lancu osigurao udio u dobiti od digitalnih proizvoda koji odgovara tome koliko su uložili.

4.11.

EGSO skreće pažnju na potrebu za učinkovitom provedbom mehanizama poput onih opisanih i propisanih Uredbom eIDAS, kojima je cilj jačanje povjerenja u digitalno gospodarstvo osiguravanjem dosljednog pravnog temelja EU-a za elektroničku interakciju između poduzeća, građana i javnih tijela.

4.12.

U tom je smislu sve važnije upozoravati na očiti zastoj u pregovorima o Uredbi o zaštiti podataka, koja se već mjesecima razmatra u Vijeću a da se tom procesu ne nazire kraj. Takvo stanje stvari očito je štetno za sve dionike, posebno u područjima važnima za ostvarivanje potencijala gospodarstva temeljenog na podacima.

4.13.

Novi regulatorni okvir mora, s jedne strane, omogućiti razvoj poduzeća koja djeluju na tom tržištu te podupirati inovativnost i konkurentnost te, s druge strane, štititi trgovinu, prava potrošača i privatnost. Pitanja kibernetičke sigurnosti posebno su važna s obzirom na to da će informacijske mreže i mreže za računalstvo u oblaku sadržavati sve više podataka koji su iznimno bitni iz gospodarske i društvene perspektive, uključujući osjetljive podatke poput onih o zdravlju.

4.14.

EGSO ističe da se u Komunikaciji relativno malo pažnje posvećuje pitanjima vlasništva nad informacijama i potrebi razvijanja novih rješenja za zaštitu intelektualnog vlasništva prilagođenih potrebama digitalne ekonomije, uključujući kreativnu industriju, koja će idućih godina biti jedno od područja dinamičnog rasta.

4.15.

EGSO je otvoren za suradnju s drugim organizacijama, pored ostalog radi izgradnje povjerenja potrošača u usluge digitalnog gospodarstva te osmišljavanja dugoročnih strategija i programa, kao i obrazovnih programa koji omogućuju njihovu provedbu.

Bruxelles, 21. siječnja 2015.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  Komunikacija o oslobađanju potencijala računalstva u oblaku u Europi (COM/2012/0529 završna verzija).

(2)  Komunikacija „Otvoreni podaci. Pokretač inovacija, razvoja i transparentnog upravljanja” (COM(2011) 882 završna verzija).


Top