EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014IE1568

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Položaju i radnim uvjetima organizacija civilnog društva u Turskoj”

SL C 242, 23.7.2015, p. 34–38 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

23.7.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 242/34


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Položaju i radnim uvjetima organizacija civilnog društva u Turskoj”

(2015/C 242/06)

Izvjestitelj:

Arno METZLER

Na plenarnom zasjedanju održanom 26. i 27. veljače 2014. godine, sukladno pravilu 29. stavku 2. Poslovnika, Europski gospodarski i socijalni odbor odlučio je sastaviti samoinicijativno mišljenje o temi:

Položaj i radni uvjeti organizacija civilnog društva u Turskoj.

Stručna skupina za vanjske poslove, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 17. prosinca 2014.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je usvojio na svom 504. plenarnom zasjedanju održanom 21. i 22. siječnja 2015. (sjednica od 21. siječnja), s 205 glasova za i 2 suzdržana.

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO poziva tursku vladu i upravu da organizacije civilnog društva priznaju kao važan dio društva i kao ključnog igrača u procesu približavanja Turske vrijednostima i pravnoj stečevini EU-a. Cilj treba biti stvaranje društva u kojem sve društvene skupine igraju ključnu ulogu. Turska treba u sklopu zajedničkih napora raditi na stvaranju institucionalnih i zakonodavnih okvirnih uvjeta za pluralističku i participativnu kulturu uzajamnog uvažavanja i razmjene.

1.2.

Dioba vlasti prema principima pravne države mora se, kao temeljni preduvjet za rad organizacija civilnog društva, omogućiti na svim područjima. To nije spojivo s pretjeranim intervencijama države koje prekomjerno otežavaju njihov rad, što je bio slučaj sa specijalnim ispitivanjima. Također je potrebno organizacijama civilnog društva omogućiti pristup pravnoj zaštiti. Treba se odlučno boriti protiv korupcije.

1.3.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti dijalogu EU-a i Turske o učinkovitoj provedbi temeljnih prava i sloboda, uključujući:

slobodu izražavanja bez straha od diskriminacije ili kažnjavanja pojedinaca;

slobodu medija koja promiče raznolikost;

slobodu udruživanja i okupljanja, posebno u slučaju konfliktnih rasprava i događaja;

prava žena;

prava sindikata;

prava manjina, uključujući vjerske, kulturne i spolne manjine;

prava potrošača.

1.4.

Dioba vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu, a posebice jasno razgraničenje i razlikovanje djelovanja vlade i uprave – pri čemu se ovo potonje mora temeljiti na zakonima – predstavlja temeljni preduvjet da se organizacijama civilnog društva zajamči sposobnost djelovanja. Posebice nezavisno pravosuđe tvori temelj pravne države.

1.5.

EGSO poziva Vijeće EU-a da usmjeri svoje napore na otvaranje poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) i poglavlja 24. (Pravda, sloboda i sigurnost) pregovora o pristupanju Turske EU-u kako bi se nastavio pratiti napredak u Turskoj.

1.6.

Istodobno, treba poštovati i načelo vertikalne diobe vlasti, npr. lokalnu samoupravu.

1.7.

Bilo bi dobro kada bi turske organizacije civilnog društva dobile pristup informacijama o postupcima vlade (postupcima odlučivanja). Zato na temelju transparentnih propisa treba provoditi redovita saslušanja i savjetovanja kako bi se prilikom donošenja političkih i administrativnih odluka moglo uzimati u obzir saznanja dobivena radom organizacija civilnog društva i interese zastupljenih društvenih skupina. Tursku vladu i upravu potiče se da uključe civilno društvo u službenu raspravu (Gospodarsko i socijalno vijeće) te da to ugrade u svoj ustav putem ustavne reforme.

1.8.

EGSO smatra da neke profesionalne skupine, napose slobodna zanimanja, imaju važnu ulogu u ostvarivanju društvenog poretka koji odlikuju sloboda i vladavina prava. Pristup pravosuđu ili medicinskoj skrbi može biti zajamčen samo ako postoje nezavisni, kvalificirani stručnjaci kojima javnost može vjerovati i s kojima ima odnos koji se temelji na punom povjerenju i zaštićen je od vanjskog uplitanja ili nasilja. Takve usluge (npr. usluge pravnika, liječnika ili poreznih savjetnika) zasnivaju se na povjerenju i iziskuju strogo čuvanje profesionalne tajne.

1.9.

Stoga je potrebna učinkovita samoregulacija tih zanimanja, primjerice posredstvom strukovnih udruga koje jamče poštovanje posebne odgovornosti prema društvu i pojedincu, bez uplitanja politike. Misija EGSO-a za utvrđivanje činjenica ustanovila je kršenje tog načela.

1.10.

Poželjan je socijalni dijalog na državnoj razini kao i na razini podružnica i poduzeća u Turskoj kako bi se zaposlenicima i poslodavcima omogućilo da postanu partneri pod jednakim uvjetima. Jedan od ciljeva trebalo bi biti i poboljšanje uvjeta rada te zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što se mora odraziti u sveobuhvatnim pravima radnika (1).

2.   Uvod i kontekst

2.1.

Tijekom posjeta EGSO-a Istanbulu i Ankari 9. i 10. rujna 2013. utvrđeno je da su radni uvjeti organizacija civilnog društva u Turskoj ponekad izrazito nepovoljni. Bilo je slučajeva kad su predstavnici i djelatnici organizacija civilnog društva bili izloženi teškim osobnim restrikcijama, pa čak i fizičkom nasilju, od strane državnih organa.

2.2.

Cilj sljedećeg posjeta Ankari i Diyarbakiru od 1. do 3. srpnja 2014. bio je ispitati trenutnu situaciju i razvoj radnih uvjeta civilnog društva u Turskoj. U razgovoru s predstavnicima turskog civilnog društva pokušalo se utvrditi je li od rujna 2013. došlo do promjena u uvjetima rada organizacija civilnog društva.

2.3.

Ti sastanci održani su pored redovitih sastanaka Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-a i Turske koji prati postupak pristupanja Turske EU-u. Članovi EGSO-a imali su priliku razgovarati s predstavnicima civilnog društva koji nisu bili predloženi kao partneri za raspravu Zajedničkom savjetodavnom odboru EU-a i Turske.

2.4.

U razgovorima s predstavnicima raznih organizacija civilnog društva te predstavnicima vlasti, uključujući predstavnike jednog lokalnog tijela, posebna se pozornost posvećivala uvjetima rada organizacija civilnog društva u Turskoj i eventualnim promjenama tih uvjeta. Pojedinačna iskustva i viđenje pojedinih aktera civilnog društva poslužili su pritom za stvaranje slike o ukupnom stanju stvari. Ta slika nije toliko odraz pravnih okvirnih uvjeta, već percipirane situacije u praksi, što je od presudne važnosti za angažman pojedinca u organizacijama civilnog društva.

2.5.

Pritom valja imati na umu da se ni u optimalnim okolnostima ne može očekivati da svi akteri civilnog društva budu potpuno zadovoljni uvjetima rada. Bitnije je da se uspostavljanjem ravnoteže između različitih interesa neprestano optimizira okružje u kojem djeluju organizacije civilnog društva, s ciljem trajnog razvoja demokratskog, pluralističkog društva, koje se je putem aktivnog procesa oblikovalo u svim državama članicama EU-a.

2.6.

EGSO poziva Tursku i Europsku uniju da dijalog s civilnim društvom tretira kao apsolutni preduvjet za približavanje između njihovih društava i da daju sve od sebe za promicanje tog dijaloga. Taj proces može biti uspješan samo ako se radi o zajedničkom procesu učenja u sklopu trajnog i otvorenog dijaloga.

3.   Institucionalni i zakonodavni okvir za organizacije civilnog društva

3.1.

Turska je ostvarila jasan napredak u pogledu temeljnih načela diobe vlasti i nezavisne samouprave, no unatoč tome potrebni su značajni daljnji napori u primjeni tih načela. Organizacije civilnog društva moraju se u svom djelovanju moći oslanjati na pouzdane pravne okvirne uvjete. To podrazumijeva i da postojeće zakonodavstvo omogućava dovoljno manevarskog prostora za njihov rad te da i vlada i uprava isto tako poštuju i primjenjuju zakon. Mora se zajamčiti transparentna pravna sigurnost u pogledu uvjeta rada organizacija civilnog društva i njihovih djelatnika.

3.2.

Predmet kritike bila je osobito praktična primjena ustavnih normi, odnosno stvarno poštovanje prava pojedinaca od strane državnih tijela. Unatoč formalnoj zakonitosti pojedinih administrativnih postupaka, odnosno eventualnim povredama pravnih propisa, u pojedinim slučajevima po svemu sudeći nije bilo sigurnosti i transparentnosti u pogledu utemeljenosti odnosno opravdanosti postupaka vlasti, zbog čega su ti postupci percipirani kao arbitrarni.

3.3.

Pravni temelj nekog postupka, osoba zadužena za njegovo pokretanje te obrazloženje odluke ili postupka trebali bi uvijek biti obznanjeni na način koji je razumljiv stranci u pitanju. Brz pristup pravosuđu mora pritom uvijek biti osiguran u praksi i propisno evidentiran.

4.   Dioba vlasti, vladavina prava i sloboda djelovanja pojedinca

4.1.

Djelatnici organizacija civilnog društva, kao i svaki građanin, odgovorni su za svoje postupke. Oni zbog svojeg angažmana ne smiju biti stavljeni u nepovoljan položaj ili suočeni s ograničenjima. Posebice njihovi privatni životi i životi njihovih obitelji zaslužuju potpuni zaštitu.

4.2.

EGSO je svjestan da su predstavnici organizacija civilnog društva u brojnim slučajevima bili suočeni s verbalnim prijetnjama i kaznenim progonom, ponekad i osobno, kao i neopravdanim ograničenjima njihovog građanskog aktivizma. Neka od navedenih ograničenja nametnuta su u kontekstu prosvjeda u parku Gezi u svibnju i lipnju 2013. i povezanih sudskih postupaka.

4.3.

Delegacija EU-a bila je šokirana kada je čula da je liječnicima nakon prosvjeda u parku Gezi bilo zabranjeno liječiti ozlijeđene te da su morali predati dosjee pacijenata u svrhu istrage. Neki liječnici su navodno bili i pod istragom zbog kaznenog djela nepoštovanja državnih propisa zato što nisu slijedili upute tijela javne vlasti. Povjerljiva i nezavisna medicinska skrb je ljudsko pravo, bez obzira na političke događaje i osobu te se mora pružati u skladu s Hipokratovom zakletvom. U medicinskoj skrbi je, kao i u pravnom zastupanju, poštovanje poslovne tajne temelj odnosa koji se zasniva na povjerenju i značajka vladavine prava. Važnost poštovanja ovih načela od strane svih službenika nadilazi pojedinačne slučajeve jer je to načelo važno za cjelokupno funkcioniranje demokracije i vladavine prava kao i za povjerenje građana u poštovanje njihovih prava.

4.4.

EGSO savjetuje turskim vlastima da kroz jamčenje transparentnog donošenja odluka na svim razinama vlasti, poštovanja vladavine prava kao i potpuno nezavisnog donošenja odluka zakonodavnih, pravnih i izvršnih tijela pokušaju ponovno zadobiti izgubljeno povjerenje organizacija civilnog društva.

4.5.

U sklopu postupka pristupanja EU-u, otvaranje poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) i 24. (Sloboda, sigurnost i pravda) te proaktivna provedba tamo navedenih temeljnih prava i sloboda mogli bi olakšati uključivanje civilnog društva u demokratski proces donošenja odluka.

4.6.

EGSO naglašava da je nezavisnost sudstva, uključujući i suce, osnovni element slobodnog civilnog društva u demokraciji. Posebice suci moraju biti u mogućnosti obavljati sudbenu dužnost nezavisno i u skladu sa zakonom, bez indirektnih uputa drugih tijela, bez pritiska na njih osobno te bez prijetnji koje ih stavljaju u nepovoljan položaj.

5.   Transparentnost i komunikacija za uključenost civilnog društva

5.1.

EGSO bi pozdravio kada bi vlada i uprava u Turskoj, putem redovitog savjetovanja prije donošenja odluka, više koristile potencijal organizacija civilnog društva kod oblikovanja i obavještavanja o političkim odlukama te im u svrhu dijaloga omogućile pristup informacijama o vladinim postupcima donošenja odluka. Brojne turske organizacije civilnog društva žalile su se na nedostatak mogućnosti pristupa vladinim postupcima donošenja odluka. U državama članicama EU-a u savjetovanje prije donošenja odluka redovito se uključuju predstavnici organizacija civilnog društva kako bi se kolektivno mišljenje i interesi ovih organizacija uključili u postupak te poboljšala kvaliteta i društvena održivost donesenih odluka. Tijela javne vlasti mogu putem savjetovanja s uključenim ili pogođenim društvenim skupinama, kao sastavnog dijela zakonodavnog i regulatornog postupka, s jedne strane predvidjeti moguća područja na kojima je potrebno poboljšanje, a s druge strane uz posredovanje uključenih organizacija prenijeti odluke koje spadaju u njihovo područje utjecaja.

5.2.

Tursku vladu i upravu potiče se na formalno uključivanje civilnog društva, uključujući i manjine, u strukturirani proces stvaranja političkog mišljenja kroz osnivanje Gospodarskog i socijalnog vijeća, kao i na unošenje tog pristupa u ustav u sklopu postupka ustavne reforme.

5.3.

Predstavnici organizacija civilnog društva osjećali su se u vrijeme misije za utvrđivanje činjenica vrlo ograničenima u komunikaciji s članovima i javnošću. Rekli su da je teško, gotovo nemoguće, dobiti pristup medijima zbog njihove ponekad oligopolističke strukture te nerijetko iz temelja jednostranog stajališta redakcije. Ukazali su i na značajnu gospodarsku ovisnost i izravan utjecaj na medije. Također su rekli da je to ograničilo i izvještavanje o radu organizacija civilnog društva i prilike za otvorenim raspravama u kojima bi se mogla izražavati stajališta koja su kritična prema vladi.

5.4.

EGSO smatra da treba i dalje raditi na stvaranju slobodnog i raznovrsnog medijskog krajolika. Represivne mjere protiv novinara koji izražavaju kritiku, kao i njihova uhićenja, moraju smjesta prestati.

5.5.

EGSO kritizira trenutnu blokadu servisa za mikroblogiranje Twitter. Turska vlada treba podržavati slobodu mišljenja, uključujući i na društvenim medijima koji trebaju biti dopušteni kao aktivan vid razmjene mišljenja u demokraciji.

6.   Iskustva zaštite manjina kao mjerilo funkcioniranja demokracije

6.1.

Zaštita društvenih manjina treba se shvatiti ozbiljno, kao mjerilo funkcioniranja demokracije. Diskriminacija koju provode tijela javnih vlasti treba biti sustavno ukinuta, a diskriminacije koju provode treće strane treba se riješiti pravnim putem i spriječiti je uz pomoć javnih obrazovnih kampanja. U sklopu postupka pristupanja EU-u, otvaranje poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) i 24. (Sloboda, sigurnost i pravda) te brza provedba tamo navedenih temeljnih prava i sloboda mogli bi olakšati uključivanje civilnog društva u demokratski proces donošenja odluka.

6.2.

Iako se žene ne može opravdano opisati kao manjinu, EGSO traži od Turske da u svrhu promicanja ravnopravnosti spolova koristi instrumente zaštite manjina. Imajući to na umu, Turska bi trebala primjenjivati Konvenciju UN-a o pravima žena. Napredovanje žena i djevojaka na svim područjima društva – posebice u smislu pristupa tržištu rada, uključujući državnoj službi – treba biti politički cilj Turske koji se aktivno pokušava postići. Turska država trebala bi pomoći majkama koje se nalaze u teškoj situaciji pružanjem nezavisnog stručnog savjetovanja kako bi se na taj način smanjio broj nezakonitih pobačaja. Postojeći i iskušani oblici suradnje između organizacija za prava žena i turske države trebaju se nastaviti i učvrstiti.

6.3.

Turska treba nastaviti raditi na integraciji kurdske manjine kao dijela turskog društva i na promicanju kurdske kulture i jezika.

6.4.

EGSO traži od Turske da zaštiti osobe drugačije spolne orijentacije ili spolnog identiteta od diskriminacije te da ih integrira u društvo.

6.5.

EGSO-u je također rečeno da u nekim situacijama dolazi do kršenja turskog ustavnog načela sekularne države, posebice da se u službenim osobnim ispravama traži izjašnjavanje o vjerskom opredjeljenju. Pripadnici vjerskih manjina, uključujući Alevite, navodno su diskriminirani u svakodnevnom životu kao i kod zapošljavanja. Od Turske se traže daljnji napori za integraciju vjerskih manjina u društvo bez diskriminacije.

7.   Socijalni dijalog kao alat i izraz demokracije na radnom mjestu

7.1.

EGSO je utvrdio propuste počinjene u provedbi sustavne uključenosti zaposlenika u donošenje odgovarajućih odluka. Sindikati izvještavaju o ograničenjima slobode udruživanja i okupljanja koja je preduvjet za članstvo u sindikatu. Pored toga, EGSO-u je rečeno da su sindikalisti, posebice članovi radničkih vijeća, osobno bili izloženi pritisku, pri čemu je prekršeno pravo na slobodu udruživanja.

7.2.

EGSO sa zabrinutošću primjećuje propuste u oblikovanju i provedbi mjera zaštite na radu koji su doveli do nesreća prije misije za utvrđivanja činjenica, kao što je bila nesreća u rudniku u Somi u svibnju 2014. Odbor poziva tursku vladu i upravu na suradnju sa zaposlenicima kako bi se razvile mjere opreza za zaštitu života i sigurnosti radnika te zajamčila primjena tih mjera u svim područjima.

8.   Lokalna samouprava kao alat za participativnu demokraciju

8.1.

U Turskoj načelo lokalne samouprave u nekim mjestima i dalje ostaje postupak uzajamnog učenja u kojem je potrebno definirati i postupno razraditi uloge i nadležnosti različitih vlasti. EGSO primjećuje da se u Turskoj kao alat za razvijanje mreže veza između države i socijalnih skupina koristi vertikalna dioba vlasti te da bi demokratski procesi trebali biti čvršće ukorijenjeni na regionalnoj i lokalnoj razini. To bi mogla biti još jedna prilika da se organizacije civilnog društva s direktnim lokalnim vezama uključi u političke postupke odlučivanja, npr. kao informirane građane i nezavisne savjetnike.

9.   Opći socijalni preduvjeti za organizacije civilnog društva

9.1.

Država i mediji mogli bi uložiti veće napore za promicanje javnog razumijevanja raznolikosti skupina unutar društva i potrebe za organizacijama civilnog društva i zastupanjem interesa, kako bi se manjine priznalo kao legitimni i upotpunjujući dio turskog društva.

9.2.

Kako bi se organizacije civilnog društva razvile i radile profesionalno, potrebna im je socijalna struktura koja je pluralistička i participativna u praksi. To ovisi ne samo o postojanju institucijskih mehanizama koji omogućuju organizacijama civilnog društva da rade u skladu sa zakonom, već i o očuvanju praktičnih okvirnih uvjeta za uključenost civilnog društva. Pored osobne privrženosti interesima i vrijednostima koje se žele postići, dobrovoljan rad ovisi o priznanju koje ljudi dobivaju za svoj angažman.

9.3.

Neke rasprave s dionicima civilnog društva otkrile su da oni svoj posao doživljavaju kao neravnopravnu borbu protiv vlasti, a ne kao legitimno predstavljanje interesa. Korištenje retorike protivljenja, nepovjerenja i otpora društvenim ili vladinim snagama u nekim je situacijama djelovalo zabrinjavajuće. Takav stav ne doprinosi međusobnom razumijevanju i ostvarivanju značajnog napretka kroz uzajamno mijenjanje te donosi rizik od stvaranja jaza među skupinama unutar turskog društva.

9.4.

Kako bi se nadvladalo ozračje nepovjerenja i straha, pozivamo vlasti i organizacije civilnog društva na dijalog i trijalog s njihovim europskim partnerskim organizacijama s ciljem promicanja ozračja međusobnog poštovanja i povjerenja.

Bruxelles, 21. siječnja 2015.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Henri MALOSSE


(1)  Vidjeti Zajedničko izvješće o pravima sindikata u Turskoj (suizvjestitelji: gđa Annie Van Wezel i g. Rucan Isik), usvojeno na 32. sastanku Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-a i Turske (ZSO), 7. – 8. studenog 2013. (CES6717-2013_00_00_TRA_TCD), http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-32-eu-turkey-jcc-jointreport.30035


Top