1.1

Voda je vitalna za ljudski život, prirodu i gospodarstvo. Konstantno se obnavlja, ali je također konačna i ne može se proizvoditi ili nadomjestiti drugim resursima.

1.2

U zadnjih nekoliko desetljeća postignut je značajan uspjeh u smanjenju ispuštanja onečišćivača u europske vode, što je dovelo do bolje kvalitete vode. Međutim, postoje pokazatelji da je više od polovice površinskih voda u Europi ekološki u dosta lošem stanju ili slaba potencijala, te da će trebati dodatne mjere kako bi se postigli ciljevi Direktive o vodi (WFD).

1.3

Plan priznaje da se vodena okružja u EU-u jako međusobno razlikuju i stoga ne predlaže univerzalno rješenje "isti model za sve", u skladu s načelom supsidijarnosti i razmjernosti.

1.4

Odbor posebno uvažava opseg i kvalitetu posla obavljenog za vrijeme pripremne faze Plana za očuvanje voda. Dokument se zasniva na podrobnoj ocjeni iskustava u vezi s problemima vode iz Planova upravljanja vodenim slivovima (RBMP), kao i na informacijama iz stručnih studija.

1.5

Sva četiri osnovna načela zakonodavstva o okolišu primjereno su primijenjena kako bi se riješili mnogobrojni problemi i podržalo humanitarno načelo pristupa sigurnoj pitkoj vodi i osnovnim službama kanalizacije na globalnoj razini.

1.6

EGSO iznimno cijeni pojam riječnih slivova kao kamena temeljca europske vodne politike, što olakšava suradnju među državama članicama u rješavanju ključnih problema na najučinkovitiji način.

1.7

Iako EGSO smatra da je Plan, kao i svi dokumenti na kojima se osniva, izuzetno dobro priređen, još i više pažnje je potrebno posvetiti provođenju planiranih akcija.

1.8

U provođenju postojećih regulatornih mjera (dio 1.), treba obratiti pozornost na smanjivanje broja raspršenih izvora onečišćenja. Provođenje bi trebalo biti na pravi način popraćeno poticajima prema specifičnim uvjetima u svakom riječnom slivu.

1.9

Primjena načela "onečišćivač plaća" zahtjeva odgovarajuća mjerenja i nadzor kako bi se uspostavili čvrsti temelji za svaku dodatnu akciju. Međutim, takvi bi zahtjevi trebali biti razmjerni lokalitetu i ozbiljnosti problema koji je potrebno riješiti.

1.10

Plan s pravom zahtjeva daljnji razvoj vodnih računa sa zemljama članicama i EEA-om (Europskom agencijom za okoliš). Takvi računi omogućili bi upraviteljima riječnih slivova da izračunaju koliko se vode može iskoristiti, a koliko treba ostaviti po strani radi održanja funkcija ekosistema (ekološke protoke).

1.11

Nezakonito crpljenje vode predstavlja ozbiljan problem u nekim područjima gdje vlada nestašica vode. Studije o testiranju podataka COPERNICUS/GMES omogućile bi državama članicama da detektiraju nezakonito crpljenje vode.

1.12

Odbor ističe potrebu za usklađivanjem programa rada za vodu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom u ovoj izvanrednoj prilici kada Parlament, Vijeće i Komisija utvrđuju program rada za idućih sedam godina. Ne bi se smjelo propustiti ovu priliku.

1.13

Mjere za zaštitu od poplava (ovih dana vrlo aktualne u Srednjoj Europi) zahtijevale bi koordinirano financiranje, uključujući i ono iz strukturnih i kohezijskih fondova. Pored toga, neke od planiranih mjera (kao odgovor na prethodne poplave) još nisu završene zbog raznih administrativnih prepreka.

1.14

Odbor je već povoljno ocijenio organizaciju Partnerstava za inovacije u vezi s vodom i za inovacije o poljoprivrednoj učinkovitosti i održivosti. Valja istaći da su se te inicijative razvile od baze prema gore.

1.15

Intervencije politika koje se ne tiču područja slatke vode također mogu igrati ulogu u jačanju mjera sprečavanja onečišćenja vode. Na primjer, zakonodavstvo o održivom korištenju pesticida, industrijskom zagađenju, farmaceutskim kemikalijama, i Uredbe REACH trebaju se uskladiti s Okvirnom direktivom o vodama.

1.16

Popunjavanje nedostataka u postojećoj okvirnoj strukturi usredotočuje se s pravom na poboljšanje učinkovitosti u korištenju vode, uz ključni aspekt povećanja potencijala ponovnog korištenja vode. Prije svega moraju se ustanoviti kriteriji za sigurno ponovno korištenje vode kako bi se postigli željeni i očekivani rezultati.

1.17

Konačno, Odbor napominje da su bitni aspekti upravljanja tlom i šumama blisko povezani s pitanjima vode.

1.18

EGSO upozorava da će ostvarivanje ciljeva postavljenih Planom naići na prepreke. Svi sudionici u postupku primjene Plana trebali bi biti svjesni rizika koji su posrijedi i, na razini svoje nadležnosti, trebali bi učiniti sve što mogu da ih otklone u najvećoj mogućoj mjeri. Civilno društvo treba biti aktivno uključeno u ovaj zahtjevan postupak kroz dobivanje odgovarajućih informacija, ostvarivanje svojih prava u odlukama o politikama i prilagođavanje svojeg djelovanja izazovima povezanima s vodom.

2.1

Voda je vitalna za ljudski život, prirodu i gospodarstvo. Konstantno se obnavlja, ali je također konačna i ne može se proizvoditi ili nadomjestiti drugim resursima. Slatka voda čini samo oko 2 % vode na planeti i konkurentni zahtjevi mogli bi dovesti, kako se procjenjuje, do 2030. godine, do pomanjkanja u ponudi od 40 % na svjetskoj razini.

2.2

Dokumenti uključeni u paket sastoje se od dva bitna izvješća i od plana za potrebne ključne akcije:

2.3

Usto postoji mnoštvo studija, u kojima se vidi raznovrsnost vidova problema u vezi s vodom. Koliko se vidi iz podnesenih dokumenata, ključna pitanja su postavljena u Planu za očuvanje voda.

2.4

U svrhu jasnoće i kao potporu provedbi, u okviru strukture Zajedničke provedbene strategije Okvirne direktive o vodama, u participativnom otvorenom postupku u kojem je sudjelovao veliki broj dionika, sastavljeno je 26 dokumenata smjernica o raznim vidovima provedbe Okvirne direktive o vodama.

2.5

U savjetovanju s javnošću zaključeno je da su Zajedničke provedbene strategije u potpunosti ili djelomično rješavale prave probleme i da su iznesene smjernice bile korisne pri praktičnoj primjeni vodne politike EU-a. Međutim, neka pitanja (npr. analiza rashoda i prihoda, određivanje ciljeva) zahtijevaju pojašnjenja, a te smjernice bi bile korisnije da su iznesene ranije u provedbenom rasporedu.

2.6

Napredak koji je postignut pristupom cjelovitih ekosistema ciljevima vodne politike možda još nije dovoljan. Možda bi u budućnosti trebalo revidirati definicije dobrog stanja, kako bi se osiguralo da one budu dovoljno ambiciozne da bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja. Osim toga, zaštita službi ekosistema sada se smatra daleko značajnijom.

2.7

Studija provjere kvalitete izdvojila je najbitnije probleme kojima se treba pozabaviti:

2.8

U zadnjih nekoliko desetljeća postignut je značajan uspjeh u smanjenju ispuštanja onečišćivača u europske vode, što je dovelo do bolje kvalitete vode. Međutim, prema informacijama iz prvog Plana upravljanja riječnim slivovima, više od polovice površinskih voda u Europi nalazi se u lošem ekološkom stanju, odnosno ima loš potencijal te će biti potrebne dodatne mjere za ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama. Uzroci koji navodno utječu na većinu površinskih voda su onečišćenje iz raspršenih izvora koje uzrokuje obogaćenje hranjivim tvarima i hidromorfološki pritisci koji mijenjaju staništa.

2.9

U Planu se navodi da se vodeni okoliši diljem Europe razlikuju i zbog toga ne predlaže, u skladu s načelom supsidijarnosti, jedinstveno rješenje za sve. Plan naglašava ključne teme koje uključuju: poboljšanje uporabe tla, rješavanje problema zagađenosti vode, povećanje učinkovitosti i otpornosti vode te bolje upravljanje od strane tijela uključenih u upravljanje vodama.

2.10

U Planu se brojne predložene specifične mjere/programi/mjere za rješavanje problema na različitim razinama podijeljene u tri faze:

Mjere su do sada već poduzete, a planirano je da završe do 2016. g., osim dugoročnih mjera/programa koji su planirani do 2021. g.

3.1

Odbor posebno uvažava opseg i kvalitetu posla obavljenog za vrijeme pripremne faze Plana. Dokument se zasniva na podrobnoj ocjeni iskustava u vezi s problemima vode iz Planova upravljanja vodenim slivovima (RBMP), kao i na informacijama iz stručnih studija. Pored toga, treba se primijetiti da su pravila o vodama oduvijek bila važan dio pravne strukture u europskim zemljama te da je sukladno tome sakupljeno bogato iskustvo na ovom području.

3.2

Sva četiri temeljna načela okolišnog zakonodavstva bila su primjereno korištena za rješavanje brojnih problema i podržavanje načela dostupnosti sigurne vode za piće i osnovnih sanitarnih usluga diljem svijeta.

3.3

Plan ne samo formalno prihvaća veliku promjenjivost prirodnih uvjeta u pogledu vode diljem EU-a, već predlaže i praktične mjere usmjerene na specifične probleme u pojedinim regijama/riječnim slivovima. EGSO iznimno cijeni pojam riječnih slivova kao kamena temeljca europske vodne politike EU-a koji olakšava suradnju među državama članicama kod učinkovitog rješavanja ključnih problema.

3.4

Odbor također prihvaća dokument o provjeri kvalitete, koji je jedan od prvih takve vrste i pruža vrijednu ocjenu vodne politike, kao i njegov položaj u cjelokupnom sklopu zakonodavstva na području politika koje su s njime povezane.

3.5

Iako EGSO smatra da su Plan i svi pozadinski dokumenti napravljeni izuzetno dobro, potrebno je još više pažnje posvetiti provođenju planiranih mjera. Kao i uvijek, provedba će i u ovom slučaju biti teška te sada mora postati prioritetom broj jedan. Da bi se osigurao konačni uspjeh tog plana, potrebno je primijeniti sve moguće političke napore, poticaje i metode upravljanja sustavom/projektom.

4.1

U provedbi postojećih regulatornih mjera (prva faza) pažnja se treba posvetiti smanjenju raspršenih izvora onečišćenja jačanjem akcijskih programa za nitrate. Razlozi zaostajanja trebaju se temeljito analizirati, a potrebna poboljšanja trebala bi se odgovarajuće poticati sukladno specifičnim uvjetima pojedinih riječnih slivova.

4.2

Načelo "onečišćivač plaća" primjenjuje se i u ovom slučaju; unatoč tome, takva obveza mora se točno definirati i temeljiti na realističnim pretpostavkama/ocjenama vodenog ciklusa. Onečišćivač mora platiti za dokazano stvarno onečišćenje za koje je on odgovoran.

4.3

Napori da se dalje ograniči industrijsko onečišćenje iz točkastih izvora temelje se na provedbi Direktive o industrijskim emisijama. Načelo proporcionalnosti mora se primjenjivati zajedno s načelom "onečišćivač plaća" koje je jasno definirano u slučaju točkastih izvora.

4.4

Korištenje načela "onečišćivač plaća" zahtijeva provođenje odgovarajućih mjerenja (količina) i eventualno praćenje (onečišćivača) da bi se utvrdila čvrsta osnova za daljnje mjere. Takvi zahtjevi trebaju biti razmjerni lokalitetu i težini problema koji se trebaju riješiti.

4.5

Nažalost, u brojnim dijelovima Europe još uvijek nisu dostupne sveobuhvatne informacije o vodotocima. U Planu se opravdano zahtijeva izrada vodnih računa u suradnji s državama članicama, koji se temelje na radu Europske agencije za okoliš. Ti računi omogućit će upraviteljima riječnih slivova izračunavanje koliko vode se može koristiti i koliko bi se trebalo spremiti za održavanje funkcije ekosustava (ekološki tokovi). Odbor snažno preporuča da se ta mjera poduzme što je prije moguće.

4.6

U brojnim dijelovima Europe prekomjerno crpljenje vode radi navodnjavanja onemogućava uspostavu dobroga stanja vode. Nezakonito crpljenje vode predstavlja ozbiljan problem u nekim područjima gdje vlada nestašica vode. Studije o testiranju podataka iz programa COPERNICUS/GMES omogućile bi državama članicama da utvrde nezakonito crpljenje vode, što bi samo dodatno opravdalo projekt GMES koji je važan za cijelu EU.

4.7

Odbor smatra da je potrebno razviti zajedničku metodologiju za povrat troškova koja bi omogućila da se diljem Unije postižu slični rezultati. Ta metodologija bi omogućila da svim korisnicima vode na raspolaganju stoje odgovarajući poticaji za učinkovito korištenje vode.

4.8

EGSO ukazuje na nekoliko primjera inicijativa i pristupa u područjima na kojima vlada nestašica vode koji su bili predstavljeni na javnoj raspravi održanoj na tu temu u Odboru. Pored toga, na temelju koncepta "veći urod na kapljicu vode" objavljeno je nekoliko studija o učinkovitom korištenju vode. Rezultati tih studija mogli bi se iskoristiti za pokrivanje poljoprivrednih potreba i dostupnih vodenih resursa u područjima na kojima vlada nestašica vode. Treba se ponovno naglasiti da je kod rješavanja takvih osjetljivih pitanja potrebno primijeniti načelo proporcionalnosti.

4.9

Druga faza, uključivanje ciljeva vodne politike u politike EU-a, također zahtijeva poduzimanje brojnih mjera navedenih u akcijskom dijelu Plana.

4.10

Odbor ističe potrebu za usklađivanjem programa rada za vodu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom u ovoj izvanrednoj prilici kada Parlament, Vijeće i Komisija utvrđuju program rada za idućih sedam godina. Ta prilika ne smije se propustiti na sljedećim područjima:

4.11

Mjere zaštite od poplava (koje su trenutno vrlo aktualne u centralnoj Europi) također zahtijevaju koordinirano financiranje, možda iz sredstava strukturnih fondova. Pored toga, neke od planiranih mjera (kao odgovor na prethodne poplave) još nisu završene zbog raznih administrativnih prepreka. Takva hitna pitanja zahtijevaju i hitno administrativno postupanje.

4.12

Odbor pozitivnima ocjenjuje partnerstva za inovacije na području vodne i poljoprivredne produktivnosti i održivosti. Potrebno je naglasiti da su ove inicijative nastale od baze prema vrhu u državama članicama, dok Komisija igra ulogu koordinatora. Šanse za uspjeh povećavaju sudionici u svojim pripadajućim područjima djelovanja.

4.13

Intervencije politika koje se ne tiču područja slatke vode također mogu igrati ulogu u jačanju mjera sprečavanja onečišćenja vode. Na primjer, zakoni o održivom korištenju pesticida, industrijskim emisijama, farmaceutskim proizvodima i uredba REACH moraju biti usklađeni s planiranim mjerama iz Plana.

4.14

Treća faza, popunjavanje nedostataka u postojećem okviru, opravdano je usmjerena na povećanje učinkovitosti korištenja vode, pri čemu povećanje potencijala za ponovno korištenje vode igra ključnu ulogu. Prije svega moraju se ustanoviti kriteriji za sigurno ponovno korištenje vode kako bi se postigli željeni i očekivani rezultati. Ponovno korištenje može se odvijati prirodnim putem u istom/sličnom postrojenju, dok bi prelijevanje vode dobivene natrag od jednog korisnika/postrojenja za ponovno korištenje kod drugog korisnika/u drugom postrojenju zahtijevalo odgovarajuće balansiranje potrebne količine i kvalitete vode.

4.15

Na primjer, potpuno zatvaranje vodenih tokova, pa čak i samo pojedinačnom radnjom, gotovo je nemoguće zbog neprekidnog rasta udjela anorganskih soli u tim tokovima. To znači da se mora uspostaviti sigurna ravnoteža kako bi se omogućilo da se procesi odvijaju neometano.

4.16

Konačno, Odbor skreće pažnju na važne aspekte upravljanja tlom i šumama koji su blisko povezani s problemima vode. Zbog ponekad suprotnih zahtjeva raznih politika, šumski resursi dolaze pod veliki pritisak uslijed ispunjavanja svojih neproizvodnih usluga, kao što je to njihova uloga primarnog prirodnog rezervoara za čuvanje svježe vode i poniranje ugljika, očuvanje biološke raznolikosti, itd. Analiza životnog ciklusa trebala bi pokazati sve aspekte te naznačiti ujednačene mjere potrebne za ispunjavanje uloga šuma u EU-u.

4.17

Problemi vode ne mogu se rješavati odvojeno od problema tla. Odbor poziva na posvećivanje zaslužene pažnje tlu, iako prihvaćamo da je program o tlu podčinjen načelu supsidijarnosti. Zajednička obilježja trebala bi se detaljnije razmotriti u daljnjem radu povezanom s Planom.

4.18

EGSO upozorava da bi se prilikom ispunjavanja ciljeva postavljenih u Planu moglo naići na sljedeće prepreke:

Sve strane koje sudjeluju u Planu trebaju biti svjesne uključenih rizika i, sukladno svojim odgovornostima, napraviti sve što mogu da bi te rizike smanjili. Civilno društvo treba biti aktivno uključeno u ovaj zahtjevan postupak kroz dobivanje odgovarajućih informacija, ostvarivanje svojih prava u odlukama o politikama i prilagođavanje svojeg djelovanja izazovima povezanima s vodom.

Za

:

112

Protiv

:

129

Suzdržani

:

12