EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Helsinška konvencija o zaštiti Baltičkog mora

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka 94/156/EZ o pristupanju Zajednice konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1974. (Helsinška konvencija)

Odluka 94/157/EZ o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša područja Baltičkog mora (Helsinška konvencija kako je revidirana 1992.) u ime Zajednice

Konvencija o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1992. (Helsinška konvencija revidirana 1992.)

ČEMU SLUŽE OVE ODLUKE I KONVENCIJA?

  • Odluke su Europskoj zajednici (sada Europskoj uniji – EU) omogućile da pristupi Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora (Helsinškoj konvenciji).
  • Konvencija, koju su u ožujku 1974. potpisale sve države koje graniče s Baltičkim morem (Danska, Njemačka, Švedska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Poljska i Rusija), nastoji smanjiti zagađenje Baltičkog mora uzrokovano ispuštanjem tvari preko rijeka, ušća, odvoda i cjevovoda, bacanjem otpada s brodova i njihovim normalnim radom te prenošenjem onečišćujućih tvari zrakom.

KLJUČNE TOČKE

  • Konvencijom je uspostavljena Komisija za zaštitu morskog okoliša Baltičkog mora (HELCOM) za
    • praćenje provedbe konvencije,
    • davanje preporuka za zaštitu morskog okoliša,
    • donošenje odluka o proračunu i
    • preuzimanje drugih funkcija po potrebi, a u skladu s Konvencijom.
  • Nadalje, sastanci na ministarskoj razini održavaju se svakih nekoliko godina.
  • Helsinška komisija sastaje se godišnje, a voditelji izaslanstava zastupaju potpisnice Konvencije.
  • Helsinška komisija usvojila je 2007. Akcijski plan za Baltičko more (BSAP), što je program vraćanja dobrog ekološkog statusa baltičkom morskom okolišu do 2021. BSAP je ažuriran 2013. tijekom sastanka ministara HELCOM-a.
  • BSAP predstavlja osnovu za rad HELCOM-a i usmjeren je na sljedeće prioritete:
    • eutrofikaciju (kada u vodi postoji višak hranjivih tvari koje potiču rast alga),
    • opasne tvari,
    • bioraznolikost i zaštitu prirode i
    • morske aktivnosti.
  • Svaki prioritet popraćen je nizom akcija i mjera.
  • Jedan od glavnih alata koje je razvio HELCOM jest Plan smanjenja hranjivih tvari. To je regionalni pristup podjeli tereta smanjenja hranjivih tvari* kako bi se postigao cilj Baltičkog mora bez eutrofikacije koji su dogovorile zemlje s izlazom na Baltičko more. Plan je predstavljen i dogovoren 2007. u sklopu HELCOM-ova Akcijskog plana za Baltičko more. U to su se vrijeme te zemlje dogovorile o provizornim ciljevima smanjenja hranjivih tvari. HELCOM je 2013. godine usvojio revidirani plan smanjenja hranjivih tvari.
  • U kontekstu BSAP-a HELCOM također provodi druge aktivnosti:
    • sprječavanje onečišćenja uzrokovanog poljoprivredom,
    • osiguranje ekološke održivosti ribarstava Baltika do 2021.,
    • borba protiv kopnenih izvora onečišćenja (otpadne vode, farmaceutski proizvodi, industrijski otpadi, otpaci u moru itd.),
    • osiguranje regionalno povezanih procesa Prostornog planiranja morskog područja na Baltičkom moru,
    • nadzor i procjena morskog okoliša,
    • suradnja na pripravnosti na onečišćenje i odgovoru na njega,
    • zaštita bioraznolikosti Baltika (crveni popisi vrsta i staništa, zaštićena morska područja, razvoj pokazatelja) i
    • doprinos regionalnoj provedbi propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) vezanih uz brodarenje.
  • Godine 2016. HELCOM je dao doprinos određivanju Baltičkog mora, pod IMO-om, kao područja kontrole emisija dušikovih oksida (NOx ECA).
  • Naposljetku, HELCOM-om se također koristi kao strukturom regionalne suradnje za provedbu Direktive 2008/56/EZ kojom je uspostavljen pristup za djelovanje EU-a u području politike morskog okoliša za baltičke zemlje članice.

OTKAD SE PRIMJENJUJU ODLUKE I KONVENCIJA?

  • Odluke se primjenjuju od 21. veljače 1994.
  • Originalna je konvencija stupila na snagu 1980., a izmijenjena je i dopunjena 1992. godine. Izmjene i dopune iz 1992. stupile su na snagu 17. siječnja 2000. nakon što su sve zemlje potpisnice položile instrumente ratifikacije.

POZADINA

Za više informacija pogledajte:

* KLJUČNI POJMOVI

Smanjenje hranjivih tvari: u slučaju Baltičkog mora, razine spojeva dušika i fosfora nošenih zrakom i vodom koji nastaju zbog kombinacije visoke gustoće naseljenosti, poljoprivrede, energije i transporta.

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 94/156/EZ od 21. veljače 1994. o pristupanju Zajednice Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1974. (Helsinška konvencija) (SL L 73, 16.3.1994, str. 1.)

Odluka Vijeća 94/157/EZ od 21. veljače 1994. o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša područja Baltičkog mora (Helsinška konvencija kako je revidirana 1992.) u ime Zajednice (SL L 73, 16.3.1994., str. 19.)

Konvencija o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz, 1992. (SL L 73, 16.3.1994., str. 20.–45.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.–40.)

Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.–145.)

Komunikacija Komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Prema budućoj Pomorskoj politici Unije (COM(2006) 275 final, 7.6.2006.

Posljednje ažuriranje 23.02.2017

Top