1.

„vrednovanje znanja” znači postupak stvaranja društvene i gospodarske vrijednosti iz znanja povezivanjem različitih područja i sektora te pretvaranjem podataka, znanja i iskustva te rezultata istraživanja u održive proizvode, usluge, rješenja i politike utemeljene na znanju, od kojih društvo ima koristi (12);

2.

„zajedničko stvaranje znanja u industriji i akademskoj zajednici” znači proces zajedničke proizvodnje i vrednovanja znanja u kojem sudjeluju industrija, akteri u području istraživanja i inovacija te potencijalno drugi dionici, kao što su javna tijela, socijalni partneri i civilno društvo (13);

3.

„akademska zajednica” znači sveučilišta i druga visoka učilišta, uključujući javne i privatne organizacije za istraživanje i tehnologiju (14), veleučilišta i visoke škole;

4.

„intelektualna imovina” znači sve rezultate ili proizvode nastale bilo kojom aktivnošću istraživanja i inovacija (kao što su prava intelektualnog vlasništva, podaci, znanje i iskustvo, prototipovi, procesi, prakse, tehnologije i softver);

5.

„otvorena znanost” znači pristup znanstvenom procesu koji se temelji na otvorenoj suradnji, alatima i širenju znanja, kako je definirano u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (15);

6.

„otvorene inovacije” znači otvaranje inovacijskog procesa izvan određene organizacije (16);

7.

„otvoreni pristup” znači besplatan pristup za krajnjeg korisnika istraživačkim podacima i znanstvenim publikacijama u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) i člankom 39. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/695.

(a)

utvrđivanjem jasne misije za promicanje zajedničkog stvaranja znanja u industriji i akademskoj zajednici radi njegova vrednovanja i razvojem prikladnih strategija za istraživanje i inovacije koje podržava više i srednje rukovodstvo;

(b)

promicanjem interdisciplinarne suradnje i razmjene znanja unutar organizacije radi poticanja kulture inovacija i otvorenog dijaloga, komunikacije o dobrim rezultatima i poteškoćama te učenja kroz praksu;

(c)

istraživanjem mogućnosti osnivanja posebnih timova odgovornih za olakšavanje i podupiranje suradnje između industrije i akademske zajednice; ulaganjem vremena i resursa; pružanjem smjernica o tome kako prepoznati potencijalne partnere (uzimajući u obzir interese, obveze, prethodno iskustvo i komplementarnost sposobnosti), kao i informacija o vrstama zajedničkog stvaranja i dostupnim oblicima partnerstava (partnerstva mogu imati različito trajanje i uvjete uz različite stupnjeve uključenosti);

(d)

jačanjem dijaloga između industrije i akademske zajednice na razini savjetodavnih struktura i provedbom zajedničkih planova djelovanja u kojima sudjeluju akademska zajednica, industrija, javna tijela, socijalni partneri, klasteri, start-up poduzeća i građani, primjerice tako da se osnuju posebni odbori; prema potrebi organizacijom okruglih stolova, kolaborativnih okruženja ili procesa, uključujući analizu potreba za vještinama kako bi se definirali problemi u području obrazovanja i utvrdilo koje su kompetencije i vještine važne za tržište rada da bi se u skladu s tim prilagodili kurikulumi i metode poučavanja, a učenici stekli vještine prilagođene budućim potrebama;

(e)

uspostavom zajedničkih struktura kao što su centri znanja i inovacija, virtualni instituti i poduzetničke akademije (17) kako bi se poticala suradnja i uspostavili održivi međusobno povezani sustavi; prema potrebi kreiranjem živih laboratorija i organiziranjem aktivnosti koje se temelje na rješavanju problema, kao što su hakatoni, koje okupljaju međunarodne i transdisciplinarne timove studenata i istraživača, kao i različita poduzeća i gradove, kako bi osmišljavali inovativna rješenja relevantna za poduzeća i gradove;

(f)

pružanjem prilika studentima prijediplomskih i diplomskih studija, doktorandima i poslijedoktorandima da se povežu s poduzećima i aktivno sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima te istraživanjima i inovacijama usmjerenima na misije;

(g)

promicanjem aktivnosti za izgradnju povjerenja i uzajamnog znanja (kao što su umrežavanje, upućivanja i razmjena osoblja među partnerima) i korištenjem instrumenata (kao što su vaučeri za inovacije) za poticanje učinkovitijih i održivijih partnerstava.

(a)

njegovanjem kulture međusektorskog zajedničkog stvaranja i uzajamnog učenja tako da se razmjenjuju ideje o temama od zajedničkog interesa, kao i primjeri uspjeha i dobre prakse (18);

(b)

usklađivanjem javnih i privatnih interesa tako da se utvrde izazovi i ciljevi koji su zajednički industriji i akademskoj zajednici, kao što je ispunjavanje društvenih potreba ili unapređenje tehnoloških inovacija;

(c)

informiranjem o prednostima zajedničkog stvaranja znanja za industriju, kao što su doprinos ispunjavanju društvenih potreba, utjecaj na društvo, unapređenje industrijskog istraživanja, pristup razmjeni talenata i vještina, širenje socijalnih inovacija i inovacija u području organizacije na radnom mjestu, pristup javno financiranim istraživačkim programima, dijeljenje rizika kako bi se testirale nove ideje i tehnologije, poboljšanje proizvoda ili usluga te povećanje konkurentnosti poduzeća;

(d)

informiranjem o prednostima zajedničkog stvaranja znanja za istraživačke organizacije, kao što su doprinos ispunjavanju društvenih potreba, utjecaj na društvo, poticanje razvoja spin-off poduzeća, zajedničkih projekata i publikacija, primjena rezultata istraživanja u industriji, izloženost industriji, razmjene vještina i pristup infrastrukturi, širenje socijalnih inovacija i inovacija u području organizacije, poboljšanje zapošljivosti studenata i istraživača te financijske mogućnosti (uključujući više mogućnosti financiranja);

(e)

informiranjem organizacije o uspješnim partnerstvima između industrije i akademske zajednice, isticanjem važnosti učinkovitog upravljanja intelektualnom imovinom i vrijednosti koja nastaje zajedničkim stvaranjem znanja u industriji i akademskoj zajednici;

(f)

surađivanjem s oblikovateljima politika i javnim upravama na politikama u području zajedničkog stvaranja industrije i akademske zajednice, financiranju i poreznim poticajima (na primjer, za financiranje industrijskih doktorata);

(g)

osmišljavanjem zajedničkih aktivnosti (kao što su natječaji za studije slučaja, hakatoni, komunikacijske kampanje, zajednička osposobljavanja i provjere koncepta) i uključivanjem građana u aktivnosti zajedničkog stvaranja znanja u industriji i akademskoj zajednici u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2024/736 (19).

(a)

priznavanjem i nagrađivanjem uspješnih partnerstava, razmjene osoblja ili međusektorske mobilnosti između industrije i akademske zajednice te vještina koje su razvijene u okviru zajedničkog stvaranja znanja industrije i akademske zajednice pri zapošljavanju, ocjenjivanju uspješnosti (21), procjenama razvoja karijere i napredovanju zaposlenika; trebalo bi razmotriti i druge vrste poticaja, kao što su financiranje, suvlasništvo nad intelektualnim vlasništvom i dijeljenje prihoda od licencija;

(b)

informiranjem o prednostima različitih mogućnosti za zajedničko stvaranje i sklapanje partnerstava za osoblje iz industrije i akademske zajednice, kao što su cjeloživotno učenje, profesionalni i osobni razvoj, autonomija istraživanja, rukovoditeljske uloge i prilike za komercijalizaciju istraživanja;

(c)

uključivanjem cjelokupnog osoblja u dvosmjernu međusektorsku mobilnost, tj. od industrije do akademske zajednice i od akademske zajednice do industrije, radi promicanja zajedničkog stvaranja i interdisciplinarnih aktivnosti, kao što su programi na kampusima, kako bi se bolje povezala istraživanja i praktična primjena u industriji;

(d)

pružanjem informacija svim članovima osoblja o relevantnim alatima i programima, među ostalim o bespovratnim sredstvima za projekte, stipendijama, industrijskim doktoratima i poslijedoktorskim programima, kao što je praksa u neakademskim ustanovama u sklopu poslijedoktorskih stipendija aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) (22) i mreže doktoranada u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (uključujući industrijske doktorate) (23), bespovratna sredstva za provjere koncepta (24), savez europskih sveučilišta (25), prilike za dobivanje početnog financiranja, usluge potpore, osposobljavanje i savjetovanje, mogućnosti financiranja i događanja.

(a)

pružanjem i poticanjem iskorištavanja prilika za savjetovanje, mentorstvo te profesionalni i osobni razvoj za cjelokupno osoblje u industriji i akademskoj zajednici (uključujući mikrokvalifikacije i strukovno osposobljavanje) (26);

(b)

ulaganjem u raznolike i fleksibilne mogućnosti učenja, uključujući mikrokvalifikacije, kako bi se odgovorilo na nove potrebe u industriji i akademskoj zajednici, kao i uključivanjem sveučilišnih profesora i gostujućih predavača različitih profila, posebno iz industrije;

(c)

jačanjem transverzalnih vještina osoblja iz industrije i akademske zajednice koje su potrebne za učinkovitu interdisciplinarnu i međusektorsku suradnju, kao što su komunikacijske i rukovoditeljske vještine, mogućnost prilagodbe promjenjivom radnom okruženju, fleksibilnost i pregovaračke vještine;

(d)

poticanjem sveobuhvatnog razumijevanja načina rada poduzeća i pružanjem osposobljavanja za studente i istraživače, kao i mogućnosti da svoje projekte predstave panelima predstavnika industrije kako bi mogli dobiti povratne informacije i uspostaviti mrežu kontakata za budući profesionalni razvoj, među ostalim osnivanjem studentskih inkubatora;

(e)

razvijanjem vještina u području upravljanja projektima, nadzora i mentorstva, procjena učinka, komunikacije, zajedničkog stvaranja znanja, vrednovanja i inovacija za članove osoblja i studente iz cijele akademske zajednice; to uključuje osposobljavanje o evaluacijskim metodologijama, mjernim okvirima i procjenjivanju ishoda projekata i njihova društvenog učinka;

(f)

poticanjem strateškog razmišljanja i poduzetničkih vještina kod studenata i istraživača kako bi osnovali spin-off i start-up poduzeća koja se temelje na inovativnim proizvodima i uslugama, čime bi rezultate svojih istraživanja mogli praktično primijeniti na tržištu;

(g)

pružanjem dodatnog osposobljavanja o mogućnostima financiranja istraživanja i inovacija te poticanjem detaljnog upoznavanja s funkcioniranjem i aktivnostima akademskih i istraživačkih institucija u cijeloj industriji, posebno MSP-ova, te promicanjem inkubatora, inovacijskih centara i centara za širenje tehnologije kako bi se poduprli inovacijski procesi MSP-ova, na primjer nadovezujući se na rad u okviru centara strukovne izvrsnosti (27);

(h)

pružanjem osposobljavanja u području upravljanja intelektualnom imovinom (osposobljavanje bi trebalo biti namijenjeno i industriji, posebno MSP-ovima, i akademskoj zajednici, uključujući studente, po mogućnosti u mješovitim skupinama) u čijem je fokusu upravljanje intelektualnom imovinom u projektima i partnerstvima, uključujući pitanja otvorene znanosti i otvorenih inovacija, u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2023/499;

(i)

pružanjem osposobljavanja u području normizacije kako bi se poboljšalo razumijevanje značajki i odnosa između istraživačkih, inovacijskih i normizacijskih postupaka te načina na koji se oni mogu međusobno jačati kako bi se potaknulo vrednovanje znanja, u skladu s Preporukom Komisije (EU) 2023/498 (28);

(j)

razvijanjem vještina osoblja, studenata i istraživača povezanih s korištenjem digitalnih platformi i alata, uključujući one povezane s podatkovnom pismenošću i upravljanjem podacima za vrednovanje znanja;

(k)

poticanjem sudjelovanja cjelokupnog osoblja (uključujući rukovodeće i administrativno osoblje) i istraživača u relevantnim nacionalnim i međunarodnim međusektorskim programima mobilnosti između akademske zajednice i industrije te u drugim programima, kao što su mreže doktoranada i razmjene osoblja u okviru Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (29), MSCA COFUND (30), Erasmus+ (31), programi obrazovanja i osposobljavanja u sklopu zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) (32) i Zajednice europskih istraživanja i inovacija za sigurnost (CERIS).

(a)

poticanjem osoblja na sudjelovanje u aktivnostima umrežavanja unutar organizacije i s vanjskim organizacijama te informiranjem o prilikama za umrežavanje;

(b)

organiziranjem i prisustvovanjem događanjima koja okupljaju aktere iz industrije (uključujući MSP-ove, spin-off i start-up poduzeća, poslovne anđele, fondove poduzetničkog kapitala i druge dionike) i akademske zajednice kako bi raspravljali o zajedničkim interesima, izazovima i mogućnostima;

(c)

održavanjem aktivne mreže bivših studenata kako bi se mogli povezati i pružanjem prilika bivšim studentima koji su poduzetnici ili rade u industriji da podijele svoje stručno znanje sa studentima i mentoriraju ih (33);

(d)

pridruživanjem klasterima (34), mrežama (35), platformama (36), zajednicama prakse, zajedničkim radnim skupinama i savjetodavnim odborima (formalnim i neformalnim) i korištenjem dostupnih usluga potpore (kao što su poduzetnički inkubatori i akceleratori, uredi za prijenos znanja i tehnologije, uredi za vezu i stručnjaci treće strane) na razini EU-a, nacionalnoj i regionalnoj razini;

(e)

upozoravanjem na problematična pitanja, kao što je sigurnost istraživanja povezana sa suradnjom na istraživanjima i inovacijama i moguće vanjsko upletanje (37), kao i promicanjem partnerstava između poduzeća Unije i globalnih akademskih partnera (38);

(f)

poticanjem otvorene i učinkovite komunikacije i omogućavanjem razumijevanja terminologije koju koriste različiti akteri;

(g)

utvrđivanjem i korištenjem pouzdanih, stručno vođenih digitalnih platformi (s opcijama pretraživanja, filterima, obavijestima itd.) ili posredničkih tvrtki koje omogućuju:

(h)

uspostavom internih ureda za vezu koji imaju potrebna sredstva i resurse kako bi mogli djelovati kao kontaktne točke u području zajedničkog stvaranja industrije i akademske zajednice te davati informacije o mogućnostima koje se pružaju i osiguravati dobre odnose s partnerima;

(i)

promicanjem dugoročnog i trajnog angažmana nakon završetka projekta i poticanjem održavanja kontakata i partnerstava između industrije i akademske zajednice.

(a)

postizanjem dogovora o zajedničkoj viziji, ciljevima i očekivanjima kojima se jamči visoki stupanj uključenosti i dugoročna predanost, uz poštovanje akademske slobode i, kada je to moguće i relevantno, uzimajući u obzir sudjelovanje drugih dionika u stvaranju okvira za partnerstvo;

(b)

njegovanjem povjerenja i predanosti među svim stranama uključenima u okvir za partnerstvo;

(c)

utvrđivanjem jasnog i sveobuhvatnog ugovornog okvira, upravljačke strukture, mehanizama za upravljanje partnerstvom i postupka za rješavanje sukoba uz potporu pravnih stručnjaka;

(d)

utvrđivanjem detaljnog vremenskog okvira i plana za partnerstvo, uključujući ključne etape i rokove te njihovo redovito preispitivanje, te pripremom zajedničke međusektorske radne terminologije u suradnji s partnerima;

(e)

utvrđivanje posebnih pokazatelja za praćenje i ocjenjivanje napretka, stvorene vrijednosti, učinka (na okoliš, tehnologiju, gospodarstvo, društvo, politiku i zdravlje) i održivosti partnerstva;

(f)

razvojem zajedničke strategije upravljanja intelektualnom imovinom (39), uključujući razmatranja o temeljnom znanju, razmjeni podataka, vrednovanju, zajedničkom upravljanju i vlasništvu nad intelektualnim vlasništvom, otvorenoj znanosti, otvorenim inovacijama i doprinosu normizaciji;

(g)

postizanjem dogovora o pitanjima povjerljivosti, vlasništva nad podacima i privatnosti podataka te politici u vezi sa sukobom interesa;

(h)

uspostavom jasne strukture za suradnju s posebno osposobljenim osobljem (i, prema potrebi, posebnim timovima u partnerskim organizacijama); te timove mogu podupirati uredi za prijenos znanja i tehnologije (za partnere iz akademske zajednice) ili relevantna udruženja (za partnere iz industrije);

(i)

promicanjem ravnopravnosti, raznolikosti, održivosti i uključivosti te izbjegavanjem rodne pristranosti u ciljevima i aktivnostima partnerstva;

(j)

informiranjem o okviru za partnerstvo i vrijednostima, ulogama, poticajima i resursima partnera kako bi se osigurale jasnoća i usklađenost.

(a)

iskorištavanjem potpore različitih vrsta posrednika, uključujući stručnjake za prijenos znanja i tehnologije i voditelje provedbe ugovora koji nadziru formalne transakcije unutar organizacije (kao što su pitanja povezana s upravljanjem intelektualnom imovinom); posrednici mogu uključivati i profesionalne posrednike iz poslovnog sektora ili drugih područja (primjerice iz industrijskog sektora ili znanstvenih udruženja) koji pomažu u dijalogu i razumijevanju radnih odnosa ili organizacije koje nadziru prostore za zajedničko stvaranje s više dionika (kao što su testna okruženja, ispitni prostori, platforme i živi laboratoriji);

(b)

iskorištavanjem potpore posrednika u partnerstvu kako bi se olakšalo posredovanje i komunikacija među partnerima;

(c)

uključivanjem posrednika u razvoj okvira za partnerstvo i sudjelovanje u pozivima za nadmetanje agencija za financiranje;

(d)

suradnjom s posrednicima kako bi se dobili savjeti o odgovornim inovacijama, regulatorni savjeti i smjernice za pitanja u kojima organizacija možda nema stručno znanje (kao što je upravljanje tehnološkim rizicima);

(e)

osiguravanjem odgovarajućih resursa, uključujući financiranje i ulaganje u profesionalizaciju posrednika, i prepoznavanjem njihove važne uloge u inovacijskim ekosustavima na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i u usklađivanju višedioničkih, međusektorskih i regionalnih interesa u industriji i akademskoj zajednici;

(f)

poticanjem suradnje i razmjene primjera dobre prakse među posrednicima uključenima u zajedničko stvaranje znanja u industriji i akademskoj zajednici te poticanjem eksperimentiranja radi prilagodbe i iskorištavanja novih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija;

(g)

jačanjem uloge posrednika i ulaganjem u potrebne vještine financiranjem studijskih posjeta i pružanjem mogućnosti osposobljavanja o financijskom i nefinancijskom vrednovanju rezultata i socijalnog poduzetništva;

(h)

poticanjem posrednika iz industrije i akademske zajednice na suradnju s regionalnim oblikovateljima politika i upravama, ulagačima rizičnog kapitala, poslovnim anđelima i investicijskim fondovima radi stvaranja i/ili jačanja regionalnih inovacijskih centara i privlačenja ulaganja.

(a)

uključivanjem pravila o vlasništvu i nadzoru (uključujući otvoreni pristup i zaštitu intelektualnog vlasništva) za svaki očekivani rezultat te plana vrednovanja kako bi se postigao veći učinak; u tom planu trebala bi se definirati uloga svakog sudionika, mjere koje treba poduzeti kako bi se postigao učinak te, prema potrebi, omogućilo zajedničko iskorištavanje ako se temeljni interesi partnera podudaraju;

(b)

uspostavom djelotvornih kanala i alata (41), među ostalim za normizaciju, kako bi se osiguralo prihvaćanje rezultata te sastavljanjem redovito ažuriranog popisa ključnog osoblja i kontaktnih točaka za svakog partnera u određenoj suradnji;

(c)

iskorištavanjem programa javnog i privatnog financiranja i informiranjem o njima, što uključuje programe financiranja prototipova kako bi se dokazala tehnička izvedivost rezultata istraživanja, te financiranje provedbe na razini Unije i nacionalnoj razini;

(d)

poticanjem korištenja već uspostavljenih alata i usluga za promicanje prepoznavanja rezultata s visokim inovacijskim potencijalom i podupiranje izrade strategija i poslovnih planova za njihovo prihvaćanje u društvu.

(a)

ulaganjem i sudjelovanjem u zajedničkim istraživačkim i tehnološkim infrastrukturama (42) i prostorima za zajedničko stvaranje znanja, kao što su zajednički radni prostori, ispitni prostori i inovacijski parkovi, objekti za testiranje i eksperimentiranje (43) te pilot-linije (44), koji mogu pružiti stručnu potporu osoblju u područjima kao što je razvoj poslovanja, povezivanje s industrijom, upravljanje uredima za prijenos znanja i tehnologije te financiranje istraživanja radi snažnijeg povezivanja industrije i akademske zajednice;

(b)

osiguravanjem pristupa resursima, kao što su zajednički prostori, oprema i repozitoriji podataka, za potporu zajedničkim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima (i razmatranjem povezanih pitanja povjerljivosti);

(c)

podupiranjem i sudjelovanjem u platformama za otvorene inovacije (uključujući digitalna okruženja i alate za zajedničko stvaranje znanja i povezivanje stručnjaka iz industrije i akademske zajednice) radi pokretanja i osmišljavanja inovacijskih projekata koji proizlaze iz inovacijskih ideja, industrijskih izazova i potreba, a završavaju osnivanjem konzorcija i timova za inovacijske projekte;

(d)

pružanjem smjernica o metodama zajedničkog stvaranja znanja, najboljoj praksi za otvorene inovacije i vrednovanje prilagođene posebnim ciljevima partnerstva; te metode mogu uključivati promišljanje dizajnerskom metodologijom, pristupe prilagođene korisnicima i participativno djelovanje.

(a)

zajedničkim utvrđivanjem odgovarajućih parametara za ocjenjivanje i osiguravanjem ravnoteže među parametrima usmjerenima na poslovanje, društvo i istraživanje. To može uključivati inovacije, licencije, žigove, softver, doprinose normama i zajedničke javno-privatne publikacije. Učinak (primjerice na okoliš, tehnologiju, gospodarstvo, društvo, politiku i zdravlje) bi trebalo ocijeniti. Negativne učinke trebalo bi prijaviti, a etička pitanja trebala bi se procjenjivati;

(b)

postizanjem dogovora o kvalitativnim parametrima za evaluaciju ishoda partnerstva (kao što su profesionalni odnosi, zadobiveno povjerenje i razmjena znanja) i njihovim razvojem, primjerice tako da se provode ciljane ankete i redovito traže povratne informacije;

(c)

korištenjem studija slučaja za procjenu društvenog učinka i nastale vrijednosti, posebno za projekte koji se uglavnom financiraju javnim sredstvima i njihovim javnim objavljivanjem;

(d)

preispitivanjem parametara i pokazatelja nakon određenog vremena i praćenjem dugoročnog učinka partnerstva u smislu dosljednosti, trajnosti, prilagodljivosti i ponovne iskoristivosti;

(e)

osiguravanjem poštene i pravedne podjele vrijednosti nastale u aktivnostima zajedničkog stvaranja znanja u industriji i akademskoj zajednici, uzimajući u obzir učinak tih aktivnosti;

(f)

osiguravanjem da sve uključene strane prilikom razvoja budućih aktivnosti i partnerstava uzmu u obzir vrijednost i učinak aktualnog partnerstva.