27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 189/143

(1)

Fond solidarnosti Europske unije („Fond”) osnovan je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (4).

(2)

Važno je da Unija ima na raspolaganju stabilan i fleksibilan instrument koji će joj omogućiti da pokaže solidarnost, pošalje jasan politički signal i pruži pravu pomoć građanima pogođenima prirodnim katastrofama velikih razmjera koji imaju ozbiljne posljedice na gospodarski i socijalni razvoj.

(3)

Unijinu najavu o pružanju pomoći zemljama kandidatkinjama na putu prema stabilnosti te održivom gospodarskom i političkom razvoju kroz jasnu europsku perspektivu ne bi trebali ometati negativni učinci prirodnih katastrofa velikih razmjera. Unija bi stoga trebala nastaviti pokazivati solidarnost s trećim zemljama koje s njom vode pregovore o pristupanju i s kojima je otvorena međuvladina konferencija o pristupanju. Uključivanje tih zemalja u područje primjene ove Uredbe podrazumijeva, kao posljedicu, primjenu članka 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao dodatne pravne osnove.

(4)

Komisija bi trebala moći donositi brzu odluku o dodjeli određenih financijskih sredstava i njihovoj što bržoj mobilizaciji. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi administrativne postupke i ograničiti ih na potrebni minimum. S tim ciljem, Europski parlament, Vijeće i Komisija sklopili su 2. prosinca 2013. Međuinstitucionalni sporazum o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (5).

(5)

Terminologija i postupci iz Uredbe (EZ) br. 2012/2002 trebali bi biti usklađeni s odredbama Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)

Definicija prirodne katastrofe kojom se određuje područje primjene Uredbe (EZ) br. 2012/2002, trebala bi biti nedvosmislena.

(7)

Za potrebe Uredbe (EZ) br. 2012/2002, šteta koju uzrokuju druge vrste katastrofa koje su zbog kaskadnog učinka izravna posljedica prirodne katastrofe trebala bi se smatrati dijelom izravne štete uzrokovane tom prirodnom katastrofom.

(8)

Kako bi se kodificirala uspostavljena praksa i osiguralo jednako postupanje sa zahtjevima, financijski doprinosi iz Fonda trebali bi se dodjeljivati samo s obzirom na izravnu štetu.

(9)

„Prirodna katastrofa velikih razmjera” u smislu Uredbe (EZ) br. 2012/2002 trebala bi se dodatno definirati kao katastrofa koja uzrokuje izravnu štetu iznad financijski izraženog praga. Takva šteta bi trebala biti izražena u cijenama iz referentne godine ili kao postotak bruto nacionalnog dohotka (BND) dotične države.

(10)

Kako bi se bolje uzela u obzir posebna priroda prirodnih katastrofa koje, iako imaju ozbiljne posljedice na gospodarski i socijalni razvoj dotičnih regija, ne dosežu minimalni razmjer potreban da bi se koristili financijski doprinosi iz Fonda, trebalo bi odrediti kriterije za regionalne prirodne katastrofe na temelju štete koja se može izračunati u odnosu prema regionalnom bruto domaćem proizvodu (BDP), pri čemu specifično strukturno društveno i gospodarsko stanje, kao rezultat posebnih obilježja Guadeloupea, Francuske Gvajane, Martiniquea, Réuniona, Mayottea, Svetog Martina, Azora, Madeire i Kanarskih otoka kao najudaljenijih regija u smislu članka 349. UFEU-a opravdava uspostavljanje, kao odstupanje, posebnog praga od 1 % BDP-a za te regije. Te bi kriterije trebalo odrediti na jasan i jednostavan način kako bi se smanjila mogućnost podnošenja zahtjeva koji ne ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(11)

Za potrebe određivanja izravne štete, trebalo bi uporabiti podatke u usklađenom formatu koje pruža Eurostat, kako bi se omogućilo jednako postupanje sa zahtjevima.

(12)

Fond bi trebao doprinijeti ponovnoj uspostavi infrastrukture, raščišćavanju područja pogođenih katastrofom te troškovima usluga spašavanja i privremenog smještaja pogođenog stanovništva tijekom cijelog razdoblja provedbe. Trebalo bi definirati značenje ponovne uspostave infrastrukture i pojasniti koliko će Fond moći doprinijeti odgovarajućim troškovima. Trebalo bi također definirati vremenski okvir tijekom kojega se smještaj ljudi koji su zbog prirodne katastrofe ostali bez domova može smatrati privremenim.

(13)

Odredbe Uredbe (EZ) br. 2012/2002 trebalo bi uskladiti s općom politikom financiranja Unije u odnosu na porez na dodanu vrijednost.

(14)

Također bi trebalo naglasiti u kojoj mjeri prihvatljive operacije mogu uključivati rashode za tehničku pomoć.

(15)

Kako bi se onemogućilo da države korisnice ostvaruju neto dobit od intervencije Fonda, trebalo bi odrediti uvjete pod kojima operacije financiranja iz Fonda mogu stvarati prihod.

(16)

Određene vrste prirodnih katastrofa, poput, među ostalim, suša, razvijaju se tijekom duljeg razdoblja prije nego što se osjete njihovi učinci. Trebalo bi donijeti odredbe koje omogućuju korištenje Fondom i u tim slučajevima.

(17)

Važno je osigurati da prihvatljive države poduzmu potrebne napore kako bi se spriječile prirodne katastrofe i ublažili njihovi učinci, uključujući punu provedbu relevantnog zakonodavstva Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe te korištenjem dostupnog financiranja Unije za relevantna ulaganja. Stoga bi trebalo donijeti odredbe da ako Sud Europske unije konačnom presudom utvrdi da država članica nakon što je primila financijski doprinos iz Fonda za prijašnju prirodnu katastrofu ne poštuje relevantno zakonodavstvo Unije o prevenciji i upravljanju rizikom od katastrofe, može doći do odbijanja zahtjeva ili smanjenja iznosa financijskog doprinosa u slučaju ponovnog zahtjeva vezano za prirodnu katastrofu iste vrste.

(18)

Moguće je da države članice trebaju bržu financijsku potporu zbog prirodne katastrofe nego što je to moguće putem redovnog postupka. U tu svrhu primjereno je omogućiti isplatu predujama na zahtjev pogođene države članice ubrzo nakon podnošenja zahtjeva Komisiji za financijski doprinos iz Fonda. Predujmi ne bi trebali premašivati određeni iznos te bi trebali biti evidentirani kad se isplati posljednji iznos financijskog doprinosa. Država članica bi trebala vratiti nepropisno isplaćene predujme unutar određenoga kratkog razdoblja. Isplata predujama ne bi trebala dovesti u pitanje rezultat konačne odluke o mobiliziranju Fonda.

(19)

Administrativni postupci za isplatu financijskog doprinosa trebali bi biti što je moguće jednostavniji i vremenski učinkovitiji. Detaljne odredbe o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda bi se stoga za države članice trebale nalaziti u provedbenim aktima kojima se dodjeljuje taj financijski doprinos. Međutim, za države korisnice koje još nisu države članice, zbog pravnih razloga, trebalo bi zadržati zasebne sporazume o provedbi.

(20)

Komisija bi trebala izdati smjernice kako bi pomogla državama članicama da učinkovito pristupaju i koriste Fond te da na najjednostavniji način pristupe pomoći iz Fonda.

(21)

Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 uvedene su izmjene u podijeljenom i neizravnom upravljanju, uključujući određene zahtjeve za izvješćivanjem koje bi trebalo uzeti u obzir. Obveze izvješćivanja trebale bi odražavati kratko razdoblje provedbe operacija Fonda. Postupci za određivanje tijela odgovornih za upravljanje i kontrolu sredstava Unije trebali bi odražavati prirodu instrumenta i ne bi trebali odgađati plaćanje financijskog doprinosa iz Fonda. Stoga je potrebno odstupiti od Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

(22)

Trebalo bi osigurati izbjegavanje dvostrukog financiranja operacija koje se financiraju iz Fonda putem drugih financijskih instrumenata Unije ili međunarodnih pravnih instrumenata koji se odnose na naknadu određene štete.

(23)

Prijavljivanje rashoda koje su zemlje imale iz financijskog doprinosa Fonda trebalo bi što je moguće više pojednostavniti. Trebalo bi stoga primijeniti jedinstveni tečaj tijekom cijelog izvršenja financijskog doprinosa za zemlje koje nisu članice europodručja.

(24)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 2012/2002, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu odluka o konkretnom financijskom doprinosu ili o predujmu iz Fonda prihvatljivim državama.

(25)

Odredbe Uredbe (EZ) br. 2012/2002 kojima se uređuje zaštita financijskih interesa Unije trebale bi biti određenije kako bi se jasno prepoznale mjere za prevenciju, prepoznavanje i istragu nepravilnosti, povrat sredstava izgubljenih, pogrešno isplaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava.

(26)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, osobito osiguravanje solidarnog djelovanja cijele Unije u potpori države pogođene prirodnom katastrofom ne mogu dostatno ostvariti države članice na ad hoc osnovi, nego se zbog primjene sustavne, redovite i pravedne metode dodjeljivanja financijske potpore koja uključuje sve države članice u skladu s njihovim mogućnostima oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva.

(27)

Uredbu (EZ) br. 2012/2002 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1.   Na zahtjev države članice ili zemlje koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju (dalje u tekstu ‚prihvatljiva država’), pomoć iz Fonda može se mobilizirati ako u jednoj ili više regija te prihvatljive države dođe do ozbiljnih posljedica za životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo kao posljedica prirodne katastrofe velikih razmjera ili regionalne prirodne katastrofe koja se dogodila na državnom području iste prihvatljive države ili susjedne prihvatljive države. Izravna šteta nastala kao izravna posljedica prirodne katastrofe smatra se dijelom štete izazvane tom prirodnom katastrofom.

2.   Za potrebe ove Uredbe ‚prirodna katastrofa velikih razmjera’ znači prirodna katastrofa koja je u prihvatljivoj državi prouzročila izravnu štetu procijenjenu na više od 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011. godine ili više od 0,6 % njezina bruto nacionalnog dohotka (BND).

3.   Za potrebe ove Uredbe, ‚regionalna prirodna katastrofa’ znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice, veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je dotična regija u kojoj se dogodila prirodna katastrofa najudaljenija regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ‚regionalna prirodna katastrofa’ znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu veću od 1 % BDP-a te regije.

Kada se prirodna katastrofa odnosi na nekoliko regija na razini NUTS 2, prag se primjenjuje na prosječni BDP tih regija ponderiran u skladu s udjelom ukupne štete u svakoj regiji.

4.   Pomoć iz Fonda može se mobilizirati i za svaku prirodnu katastrofu u prihvatljivoj državi koja se također smatra prirodnom katastrofom velikih razmjera u susjednoj prihvatljivoj državi.

5.   Za potrebe ovog članka koriste se usklađeni statistički podaci Eurostata.”

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

Umeće se sljedeći članak 4.a.:

„Članak 4.a

1.   Prilikom podnošenja zahtjeva Komisiji za financijski doprinos iz Fonda, država članica može zatražiti isplatu predujma. Komisija izvršava prethodnu procjenu ispunjava li zahtjev uvjete iz članka 4. stavka 1. te provjerava dostupnost proračunskih sredstava. Ako su ti uvjeti ispunjeni i ako su dostupna dovoljna proračunska sredstva, Komisija može putem provedbenog akta donijeti odluku o dodjeli predujma i isplatiti ga bez odgode prije donošenja odluke iz članka 4. stavka 4. Isplata predujma izvršava se ne dovodeći u pitanje konačnu odluku o mobiliziranju Fonda.

2.   Iznos predujma ne smije premašiti 10 % očekivanog iznosa financijskog doprinosa, te ni u kojem slučaju ne smije premašiti 30 000 000 EUR. Kad se utvrdi konačan iznos financijskog doprinosa, Komisija uzima u obzir iznos predujma prije isplate preostalog iznosa financijskog doprinosa. Komisija osigurava povrat nepropisno isplaćenih predujama.

3.   Sva vraćanja sredstava koja je potrebno uplatiti u opći proračun Unije izvršava se prije roka navedenoga u nalogu za povrat koji je sastavljen u skladu s člankom 78. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.

4.   Komisija prilikom donošenja nacrta općeg proračuna Unije za tekuću financijsku godinu, kad je to potrebno kako bi se osigurala pravodobna dostupnost proračunskih sredstava, predlaže Europskom parlamentu i Vijeću da mobiliziraju sredstva Fonda u iznosu do najviše 50 000 000 EUR za isplatu predujama i predlaže da se u opći proračun Unije unesu odgovarajuća odobrena sredstva.

Proračunski dogovori moraju biti usklađeni su s gornjim granicama iz članka 10. stavka 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (8).

(7)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.)."

(8)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).”"

5.

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1.   Provedbeni akt donesen na temelju članka 4. stavka 4. u Prilogu sadržava detaljne odredbe za izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda.

Te odredbe posebno opisuju vrstu i mjesto operacija koje će se financirati iz Fonda nakon prijedloga prihvatljive države.

2.   Prije isplate financijskog doprinosa iz Fonda prihvatljivoj državi koja nije država članica, Komisija s tom državom sklapa sporazum o delegiranju u kojem utvrđuje detaljne odredbe za izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda navedenog u stavku 1., u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (9), kao i obveze u vezi sa sprečavanjem i upravljanjem rizikom od katastrofe.

3.   Država korisnica odgovorna je za odabir pojedinačnih operacija i izvršenje financijskog doprinosa iz Fonda, u skladu s ovom Uredbom, a posebno člankom 3. stavcima 2. i 3., provedbenim aktom iz članka 4. stavka 4. te, kad je to primjenjivo, u skladu sa sporazumom o delegiranju iz stavka 2. ovog članka.

4.   Financijski doprinos državi članici iz Fonda provodi se u okviru podijeljenog upravljanja u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012. Financijski doprinos iz Fonda za zemlju koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju provodi se u okviru neizravnog upravljanja u skladu s tom Uredbom.

5.   Ne dovodeći u pitanje odgovornost Komisije za izvršenje općeg proračuna Unije, države korisnice preuzimaju odgovornost za upravljanje operacijama koje se podupiru Fondom te za financijsku kontrolu tih operacija. Mjere koje poduzimaju uključuju:

6.   Države korisnice određuju tijela odgovorna za upravljanje i kontrolu operacija koje Fond podupire u skladu s člancima 59. i 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Na taj način one uzimaju u obzir kriterije o unutarnjem okruženju, kontrolnim aktivnostima, informacijama i komunikaciji te praćenju. Države članice mogu imenovati tijela koja su već imenovana u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

Prilikom podnošenja izvješća i izjave iz članka 8. stavka 3. ove Uredbe, ta imenovana tijela Komisiji dostavljaju informacije navedene u članku 59. stavku 5. ili članku 60. stavku 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 koje uključuju cjelokupno razdoblje provedbe.

7.   Ako je utvrđena nepravilnost, država korisnica provodi potrebne financijske ispravke. Ispravci država korisnica sastoje se od ukidanja cijelog ili dijela doprinosa iz Fonda. Država korisnica osigurava povrat svakog izgubljenog iznosa koji je nastao zbog utvrđene nepravilnosti.

8.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Revizorskog suda ili provjere koje izvršava država korisnica u skladu s nacionalnim zakonima i drugim propisima, Komisija može izvršavati provjere na licu mjesta operacija koje se financiraju iz Fonda. Komisija obavješćuje državu korisnicu s ciljem dobivanja sve potrebne pomoći. Dužnosnici ili službenici dotične države članice mogu sudjelovati u takvim provjerama.

9.   Država korisnica osigurava dostupnost svih popratnih dokumenata o nastalim rashodima Komisiji i Revizorskom sudu tijekom razdoblja od tri godine nakon zaključenja pomoći iz Fonda.

(9)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.)."

(10)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskomepoljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).”"

6.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1.   Država korisnica odgovorna je za koordinaciju financijskog doprinosa iz Fonda za operacije iz članka 3., s jedne strane, uz pomoć europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europske investicijske banke i drugih instrumenata financiranja Unije, s druge strane.

2.   Država korisnica osigurava da se rashodi nadoknađeni u skladu s ovom Uredbom ne nadoknađuju putem drugih instrumenata financiranja Unije, posebno instrumenata kohezijske, poljoprivredne ili ribarstvene politike.

3.   Za štetu koja se uklanja koristeći se instrumentima Unije ili međunarodnim instrumentima za naknadu točno određene štete ne može se za iste potrebe koristiti pomoć iz Fonda.”

7.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Operacije koje se financiraju iz Fonda moraju biti u skladu s odredbama Ugovora i instrumentima koji su doneseni na temelju njega, s politikama i mjerama Unije, osobito u području financijskog upravljanja, javne nabave, zaštite okoliša, sprečavanja i upravljanja rizikom od katastrofe, prilagodbi klimatskim promjenama uključujući, prema potrebi, i pristupe utemeljene na ekosustavima te s instrumentima pretpristupne pomoći. Gdje je primjenjivo, operacije financirane iz Fonda doprinose ciljevima Unije u tim područjima.”

8.

Članci 8. i 9. zamjenjuju se sljedećima:

„Članak 8.

1.   Financijski doprinos iz Fonda mora se iskoristiti u roku od osamnaest mjeseci od dana na koji je Komisija isplatila puni iznos pomoći. Ako dio financijskog doprinosa ostane neiskorišten do tog roka ili se utvrdi da je iskorišten za operacije koje nisu prihvatljive, Komisija osigurava njegov povrat od države korisnice.

2.   Države korisnice od trećih strana traže svaku moguću naknadu štete.

3.   U roku od najviše šest mjeseci od isteka razdoblja od osamnaest mjeseci iz stavka 1., država korisnica predstavlja izvješće o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda s izjavom u kojoj opravdava rashode, pri čemu navodi eventualne druge izvore financiranja dotičnih operacija, uključujući naknade iz osiguranja i naknadu štete dobivenu od trećih strana.

Izvješće o izvršenju sadržava detaljne podatke o:

Uz izvješće o izvršenju prilaže se mišljenje neovisnoga revizorskog tijela koje se izrađuje u skladu s međunarodno prihvaćenim revizorskim standardima u kojem se utvrđuje da se izjavom o opravdanosti rashoda daje istinit i pošten prikaz te da je financijski doprinos iz Fonda zakonit i pravilan te u skladu s člankom 59. stavkom 5. i člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Na kraju postupka iz prvog podstavka, Komisija izvršava zaključenje pomoći iz Fonda.

4.   Ako troškove uklanjanja štete poslije pokrije treća strana, Komisija traži od države korisnice da nadoknadi odgovarajući iznos financijskog doprinosa iz Fonda.

Članak 9.

U zahtjevima za financijski doprinos iz Fonda i provedbenim aktima iz članka 4. stavka 4., kao i sporazumima o delegiranju, izvješćima i svim drugim povezanim dokumentima svi se iznosi navode u eurima.

Iznosi rashoda u nacionalnim valutama preračunavaju se u eure prema dnevnim tečajima objavljenima u seriji C Službenog lista Europske unije na dan na koji je Komisija donijela povezani provedbeni akt. Ako tečaj nije objavljen u Službenom listu Europske unije na dan na koji je Komisija donijela povezani provedbeni akt, preračunavanje se provodi prema prosjeku mjesečnoga računovodstvenog tečaja koji utvrđuje Komisija, određenoga za to razdoblje. Taj jedinstveni tečaj koristi se tijekom cijelog izvršenja financijskog doprinosa iz Fonda te kao osnovica za završno izvješće o izvršenju i izvještaj o izvršenju te elemente financijskog doprinosa propisane člankom 59. stavkom 5. ili člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.”

9.

U članku 10., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U slučaju da novi elementi ukazuju na znatno nižu procjenu nastale štete, država korisnica odgovarajući iznos financijskog doprinosa iz Fonda nadoknađuje Komisiji.”

10.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da, prilikom provedbe djelovanja koja se financiraju u skladu s ovom Uredbom, financijski interesi Unije budu zaštićeni primjenom mjera sprečavanja prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama te, ako se otkriju nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa, te prema potrebi učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud imaju ovlast za reviziju, na temelju dokumenata i provjere na licu mjesta, svih korisnika financiranja, izvoditelja, podizvoditelja koji su primili sredstva Unije u skladu s ovom Uredbom.

3.   Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, u skladu s odredbama i postupcima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) te Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (12) s ciljem utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije u odnosu na ugovor u vezi s financiranjem Unije.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o delegiranju s trećim zemljama, ugovori i odluke kojima se dodjeljuje financijski doprinos iz Fonda koji proizlaze iz provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provođenje revizija i istraga, u skladu s njihovim pojedinačnim nadležnostima.

(11)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)."

(12)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).”"

11.

Članci 13. i 14. brišu se.