20.12.2013

HR

Službeni list Europske unije

L 347/25

---

UREDBA (EU) br. 1286/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 114. i 197.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Višegodišnji akcijski program oporezivanja koji se primjenjivao prije 2014. značajno je doprinio olakšavanju i jačanju suradnje između poreznih vlasti unutar Unije. Dodana vrijednost tog programa, uključujući za zaštitu financijskih interesa država članica Unije i poreznih obveznika, prepoznata je od strane poreznih uprava država sudionica. Ako države članice ne potraže rješenje izvan granica svojih administrativnih teritorija ili ne surađuju intenzivno sa svojim kolegama iz ostalih 26 država, ne mogu se uhvatiti u koštac s izazovima sljedećeg desetljeća. Program Fiscalis, koji provodi Komisija u suradnji s državama sudionicama, pruža državama članicama okvir Unije unutar kojega će se razvijati te aktivnosti suradnje, i što je troškovno učinkovitije nego kad bi svaka država članica postavljala svoje individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je potrebno osigurati nastavak tog programa kroz uspostavljanje novog programa na istom području.

(2)	Program uspostavljen ovom Uredbom, „Fiscalis 2020” i njegov uspjeh od velike su važnosti u sadašnjoj gospodarskoj situaciji i trebao bi podupirati suradnju u fiskalnim pitanjima.

(3)

Očekuje se da će aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020, odnosno informacijski sustavi kako su određeni u ovoj Uredbi (europski informacijski sustavi), zajedničke akcije za službenike poreznih vlasti i inicijative za zajedničko osposobljavanje doprinijeti ostvarenju strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast jačanjem funkcioniranja unutarnjeg tržišta, pružanjem okvira unutar kojega će se podupirati aktivnosti poboljšanja administrativnih kapaciteta poreznih vlasti te promicanjem tehničkog napretka i inovacija. Pružajući okvir za aktivnosti koje teže učinkovitijim poreznim vlastima, jačaju konkurentnost poduzeća, potiču zapošljavanje i doprinose zaštiti financijskih i gospodarskih interesa država članica, Unije i poreznih obveznika, program Fiscalis 2020 će aktivno jačati funkcioniranje poreznih sustava na unutarnjem tržištu, istovremeno doprinoseći i postupnom uklanjanju postojećih zapreka i poremećaja unutar tržišta.

(4)	Područje primjene programa Fiscalis 2020 trebalo bi uskladiti s trenutnim potrebama, kako bi se usmjerilo na sve poreze usklađene na razini Unije i druge poreze u mjeri u kojoj su oni relevantni za unutarnje tržište i za administrativnu suradnju između država članica.

(5)

Kako bi podržao proces pristupanja i udruživanja trećih zemalja, program Fiscalis 2020 bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja koje pristupaju i zemalja kandidatkinja i za potencijalne države kandidatkinje i partnerske države Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni uvjeti i ako njihovo sudjelovanje podržava samo aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020 koje su usmjerene na borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza te na rješavanje agresivnog planiranja poreza. S obzirom na sve veću razinu međusobne povezanosti svjetskog gospodarstva, program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti pružati mogućnost pozivanja vanjskih stručnjaka da daju svoj doprinos aktivnostima u okviru programa Fiscalis 2020. Vanjske stručnjake, kao što su predstavnici državnih vlasti, gospodarskih subjekata i njihovih organizacija ili predstavnici međunarodnih organizacija, trebalo bi pozivati samo ako se njihov doprinos smatra ključnim za postizanje ciljeva programa Fiscalis 2020.

(6)

Ciljevi i prioriteti programa Fiscalis 2020 uzimaju u obzir utvrđene probleme i izazove u oporezivanju u sljedećem desetljeću. Program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti igrati ulogu u važnim područjima, kao što su dosljedna provedba prava Unije u području oporezivanja, osiguravanje razmjene informacija i podržavanje administrativne suradnje i jačanje administrativnih kapaciteta poreznih vlasti. S obzirom na dinamiku problema utvrđenih novih izazova, dodatni naglasak trebalo bi staviti na podršku borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja. Naglasak bi također trebalo staviti na smanjenje administrativnog opterećenja za porezne vlasti i na smanjenje troškova ispunjavanja obveza za porezne obveznike i sprečavanje slučajeva dvostrukog oporezivanja.

(7)

Na operativnoj razini, program Fiscalis 2020 bi trebao primjenjivati, koristiti i podržati europske informacijske sustave i aktivnosti administrativne suradnje, jačati vještine i stručnost poreznih službenika, poboljšati razumijevanje i primjenu prava Unije u području oporezivanju i poduprijeti poboljšanje upravnih postupaka te dijeljenje i širenje dobrih administrativnih praksi. Ove ciljeve trebalo bi slijediti s naglaskom na podršci u borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja.

(8)

Programske alate primjenjivane ranije trebalo bi dopuniti kako bi primjereno reagirali na izazove koji stoje pred poreznim vlastima u sljedećem desetljeću, a da ostanu u skladu s razvojem u pravu Unije. Program treba obuhvatiti: bilateralne ili multilateralne kontrole i druge oblike administrativne suradnje, kako je utvrđeno mjerodavnim pravom Unije o administrativnoj suradnji, timove stručnjaka, aktivnosti na jačanju kapaciteta javne uprave koje osiguravaju specifičnu i specijaliziranu poduku na području oporezivanja u državama članicama koje se suočavaju s osobitim i izvanrednim okolnostima koje opravdavaju takve ciljane aktivnosti, i, gdje je to potrebno, studije i zajedničke komunikacijske aktivnosti u cilju potpore provedbe prava Unije na području oporezivanja.

(9)

Europski informacijski sustavi igraju ključnu ulogu u međusobnom povezivanju poreznih vlasti i na taj način u jačanju poreznih sustava unutar Unije te bi ih stoga trebalo i dalje financirati i usavršavati u sklopu programa Fiscalis 2020. Osim toga, trebalo bi biti moguće uključiti u program Fiscalis 2020 nove informacijske sustave povezane s porezom koji su uspostavljeni u okviru prava Unije. Europski informacijski sustavi trebaju se temeljiti, prema potrebi, na zajedničkim razvojnim modelima i IT arhitekturi.

(10)

U kontekstu proširenja administrativne suradnje i podrške borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja, za Uniju bi moglo biti korisno sklopiti sporazume s trećim zemljama, kako bi se omogućilo da te zemlje koriste komponente Unije u europskim informacijskim sustavima radi sigurne razmjene informacija između njih i država članica u okviru bilateralnih poreznih sporazuma.

(11)

U okviru programa Fiscalis 2020 također bi se trebale provesti zajedničke aktivnosti osposobljavanja. Program Fiscalis 2020 bi trebao nastaviti podupirati države sudionice u jačanju profesionalnih vještina i znanja koje se odnosi na oporezivanje kroz pojačani zajednički razvijen sadržaj osposobljavanja namijenjen poreznim službenicima i gospodarskim subjektima. U tu svrhu, trenutni pristup programa Fiscalis 2020 zajedničkom osposobljavanju, koji se uglavnom temeljio na središnjem razvoju učenja putem interneta, treba razvijati u program potpore višestranom osposobljavanju za Uniju.

(12)	Program Fiscalis 2020 bi trebao obuhvaćati razdoblje od sedam godina kako bi uskladio svoje trajanje s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira iz Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2).

(13)

Ovom se Uredbom određuje financijska omotnica za čitavo vrijeme trajanja programa Fiscalis 2020 koja za Europski Parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka čini glavni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3).

(14)

U skladu s predanosti Komisije koherentnosti i pojednostavljenju programa financiranja navedenoj u njenom priopćenju o proračunskom pregledu od 2010. resursi se trebaju dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđene aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020 slijede ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja isključujući, međutim, dvostruko financiranje.

(15)	Mjere koje su potrebne za financijsku provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti se u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EU, Euratom) br. 966/2012 (4) i s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (5).

(16)	Zemlje sudionice trebale bi snositi troškove nacionalnih elemenata programa Fiscalis 2020 koji bi uključivali, između ostalog, neunijske komponente europskih informacijskih sustava i bilo koje osposobljavanje koje nije dio inicijativa za zajedničko osposobljavanje.

(17)

S obzirom na važnost punog sudjelovanja država sudionica u zajedničkim akcijama, moguća je stopa sufinanciranja od 100 % opravdanih troškova u vezi s putnim troškovima i smještajem, troškovima povezanim s organizacijom događanja i dnevnicama kada je to potrebno kako bi se u potpunosti postigli ciljevi programa Fiscalis 2020.

(18)	Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi odgovarajućim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih sredstava, pogrešno plaćenih ili nepravilno iskorištenih sredstava te, po potrebi, sankcije.

(19)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti u odnosu na donošenje godišnjih programa rad trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (6).

(20)

Kako države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, naime, uspostaviti višegodišnji program za poboljšanje rada poreznih sustava na unutarnjem tržištu jer one ne mogu učinkovito provoditi suradnju i koordinaciju potrebnu za postizanje tog cilja, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(21)	U provedbi programa Fiscalis 2020, Komisiji bi trebao pomagati Odbor za provedu programa Fiscalis 2020.

(22)

Da bi se olakšalo evaluaciju programa Fisalis 2020, na samom početku potrebno je uvesti pravilan okvir za praćenje rezultata postignutih programom Fiscalis 2020. Komisija bi, zajedno s državama sudionicama, trebala odrediti podesive pokazatelje i postaviti unaprijed definirana polazišta za praćenje rezultata aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020. Trebalo bi na sredini trajanja programa provesti evaluaciju usmjerenu na ostvarenje ciljeva programa Fiscalis 2020, njegovu učinkovitost i dodanu vrijednost na europskoj razini. Završna bi se evaluacija, osim toga, trebala baviti dugoročnim utjecajem i održivosti učinaka programa. Potrebno je osigurati potpunu transparentnost uz redovito izvješćivanje o praćenju i uz podnošenje izvješća o evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću.

(23)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka (7) uređuje obradu osobnih podataka koja se provodi u državama članicama u kontekstu ove Uredbe, a pod nadzorom nadležnih tijela država članica, posebice neovisnih javnih vlasti koje je odredila država članica. Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijela Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (8), uređuje obradu osobnih podataka koje provodi Komisija u okviru ove Uredbe, a pod nadzorom Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Svaka razmjena ili prijenos informacija od strane nadležnih tijela treba biti u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka kako je navedeno u Direktivi 95/46/EZ, a svaka razmjena ili prijenos informacija od strane Komisije mora biti u skladu s propisima o prijenosu osobnih podataka kao što je navedeno u Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(24)	Ova Uredba zamjenjuje Odluku br. 1482/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). Tu bi Odluku stoga trebalo staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

1.   Višegodišnji akcijski program „Fiscalis 2020” („program”) osniva se da bi se poboljšao rad poreznih sustava na unutarnjem tržištu i podržala suradnja s tim u vezi.

2.   Program obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„porezne vlasti” znače javna tijela i druga tijela u državama sudionicama koja su odgovorna za upravljanje poreznim aktivnostima ili aktivnostima koje su povezane s porezom;

2.	„vanjski stručnjaci” znači: (a) predstavnici državnih tijela, uključujući one iz zemalja koje ne sudjeluju u programu na temelju članka 3. stavka 2., (b) gospodarski subjekti i organizacije koje predstavljaju gospodarske subjekte, (c) predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija.

3.

„oporezivanje” znači sljedeće: (a) porez na dodanu vrijednost predviđen Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (10); (b) trošarine na alkohol predviđene Direktivom Vijeća 92/83/EEC (11); (c) trošarine na duhan predviđene Direktivom Vijeća 2011/64/EU (12); (d) poreze na energente i električnu energiju predviđene Direktivom Vijeća 2003/96/EZ (13) (e) druge poreze koji su obuhvaćenim člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 2010/24/EU (14) u mjeri u kojoj su oni relevantni za unutarnje tržište i administrativnu suradnju između država članica.

4.	„bilateralne ili multilateralne kontrole” znači koordinirana provjera porezne obveze jednog ili više povezanih poreznih obveznika koji organiziraju dvije ili više zemalja sudionica sa zajedničkim ili upotpunjujućim interesima, u što su uključene najmanje dvije države članice.

Članak 3.

Sudjelovanje u programu

1.   Države sudionice su države članice i države iz stavka 2. ako su ispunjeni uvjeti iz tog stavka.

2.   Program je otvoren za sudjelovanje bilo kojima od sljedećih zemalja:

(a)

državama pristupnicama, državama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama koje imaju koristi od pretpristupne strategije, u skladu s općim načelima i općim odredbama te uvjetima sudjelovanja navedenih država u programima Unije uspostavljenima u okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim sporazumima;

(b)	partnerskim državama obuhvaćenih Europskom politikom susjedstva pod uvjetom da su te države dosegle dovoljnu razinu približavanja mjerodavnog zakonodavstva i administrativnih metoda onima u Uniji.

Partnerske države navedene u prvom podstavku točki (b) sudjeluju u programu u skladu s odredbama koje se utvrđuju s tim državama nakon uspostave okvirnih sporazuma o sudjelovanju u programima Unije. Njihovo sudjelovanje podržava samo aktivnosti u okviru programa koje su usmjerene na borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza te na rješavanje agresivnog planiranja poreza.

Članak 4.

Sudjelovanje u aktivnostima u okviru programa

Vanjski stručnjaci mogu biti pozvani da doprinesu odabranim aktivnostima organiziranim u sklopu programa gdje god je to neophodno za ostvarenje ciljeva navedenih u člancima 5. i 6. Vanjske stručnjake odabire Komisija zajedno s državama sudionicama, na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja relevantnih za pojedine aktivnosti, uzimajući u obzir bilo koji potencijalni sukob interesa i uspostavljajući ravnotežu između poslovnih predstavnika i drugih stručnjaka civilnog društva. Popis odabranih vanjskih stručnjaka javan je i redovito se ažurira.

Članak 5.

Opći cilj i posebni cilj

1.   Sveukupni cilj programa je poboljšanje pravilnog funkcioniranja poreznih sustava na unutarnjem tržištu kroz poboljšanje suradnje između država sudionica, njihovih poreznih vlasti i njihovih dužnosnika.

2.   Poseban cilj programa je podržati borbu protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja te provedbu prava Unije na području oporezivanja osiguravanjem razmjene informacija, podržavanjem administrativne suradnje i, gdje je to potrebno i prikladno, jačanjem administrativnih kapaciteta država sudionica, s ciljem pomoći smanjenju administrativnog opterećenja poreznih vlasti i troškova ispunjavanja obveza poreznih obveznika.

3.   Ostvarivanje ciljeva navedenih u ovom članku mjeri se na osnovi, posebice, sljedećeg,:

(a)	dostupnosti zajedničke komunikacijske mreže i neograničenog pristupa istoj za europske informacijske sustave;

(b)	povratnih informacija od država sudionica o rezultatima aktivnosti u okviru programa.

Članak 6.

Operativni ciljevi i prioriteti programa

1.   Operativni ciljevi i prioriteti programa su sljedeći:

(a)	primjenjivati, poboljšati, koristiti i podržati europske informacijske sustave oporezivanja,

(b)	podržati aktivnosti administrativne suradnje,

(c)	jačati vještine i stručnost poreznih službenika,

(d)	poboljšati razumijevanje i primjenu prava Unije u području oporezivanja,

(e)	podržati unapređenje administrativnih postupaka te dijeljenje dobrih administrativnih praksi.

2.   Ciljeve i proritete navedene u stavku 1. trebalo bi slijediti s posebnim naglaskom na podršku borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja.

POGLAVLJE II.

Prihvatljive aktivnosti

Članak 7.

Prihvatljive aktivnosti

1.   Program, u skladu s uvjetima utvrđenim u godišnjem programu rada iz članka 14., osigurava financijsku potporu za sljedeće:

(a)

zajedničke aktivnosti: i. seminari i radionice, ii. projektne grupe, uglavnom sastavljene od određenog broja država, operativne tijekom ograničenog vremenskog razdoblja radi provođenja unaprijed definiranog cilja s precizno opisanim ishodom, iii. bilateralne ili multilateralne kontrole i druge aktivnosti predviđene pravom Unije na području administrativne suradnje, organizirane od strane dviju ili više država sudionica, od kojih su najmanje dvije države članice;, iv. radne posjete u organizaciji država sudionica ili druge zemlje kako bi se omogućilo dužnosnicima da steknu ili povećaju svoju stručnost ili znanje o poreznim pitanjima; v. stručni timovi, odnosno strukturirani oblici suradnje, koji nisu trajnog karaktera, udruživanje stručnosti radi obavljanja poslova u određenim područjima, posebno u europskim informacijskim sustavima, eventualno uz podršku usluga za internetsku suradnju, administrativne pomoći te objekata za infrastrukturu i opremu; vi. izgradnja kapaciteta javne uprave i prateće aktivnosti, vii. studije, viii. komunikacijski projekti, ix. bilo koja druga aktivnost koja podržava opće, posebne i operativne ciljeve i prioritete utvrđene u člancima 5. i 6., pod uvjetom da je potreba za takvom aktivnosti propisno opravdana;

(b)

izgradnju europskih informacijskih sustava: razvoj, održavanje, upravljanje i kontrola kvalitete komponenti Unije u europskim informacijskim sustavima iz točke A Priloga i u novim europskim informacijskim sustavima koji su uspostavljeni u okviru prava Unije, s ciljem učinkovitog međusobnog povezivanja poreznih vlasti;

(c)	aktivnosti zajedničkog osposobljavanja: zajednički razvijene aktivnosti osposobljavanja za potporu potrebnih stručnih vještina i znanja koje se odnose na oporezivanje.

Radni posjeti navedeni u prvom podstavku točki (a) podtočki iv. ne traju dulje od jednog mjeseca. Za radne posjete organizirane u trećim zemljama, u okviru programa prihvatljivi su samo putni troškovi i troškovi boravka (smještaj i dnevnica).

Stručne timove navedene u prvom podstavku točki (a) podtočki v. organizira Komisija u suradnji s državama sudionicama te, osim ako je propisno opravdano, ne smiju trajati dulje od godine dana.

2.   Sredstva za prihvatljive aktivnosti iz ovoga članka raspoređuju se na uravnotežen način te u odnosu na stvarne potrebe tih aktivnosti.

3.   Prilikom evaluacije programa, Komisija procjenjuje potrebu za uvođenjem proračunskih gornjih granica za razne aktivnosti koje ispunjavaju uvjete.

Članak 8.

Posebne provedbene odredbe za zajedničke akcije

1.   Sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima navedenima u članku 7. podstavku 1. točki (a) na dobrovoljnoj je osnovi.

2.   Države sudionice osiguravaju da se dužnosnici s prikladnim profilom i kvalifikacijama, uključujući jezične vještine, imenuju za sudjelovanje u zajedničkim akcijama.

3.   Države sudionice, prema potrebi, poduzimaju potrebne mjere kako bi se podigla svijest o zajedničkim akcijama i osiguralo korištenje dobivenih rezultata.

Članak 9.

Posebne provedbene odredbe za europske informacijske sustave

1.   Komisija i države sudionice moraju osigurati da europski informacijski sustavi iz točke A Priloga budu razvijeni, korišteni i održavani na odgovarajući način.

2.   Komisija u suradnji s državama sudionicama koordinira one aspekte uspostavljanja i funkcioniranja unijskih i neunijskih sastavnica europskih informacijskih sustava navedenih u točki A Priloga koje su potrebne za osiguranje njihove funkcionalnosti, međusobne povezanosti i neprekinutog poboljšanja.

3.   Korištenje unijskih sastavnica europskih informacijskih sustava iz točke 1. Priloga od strane država koje ne sudjeluju, predmet je sporazuma s tim zemljama koji će se sklopiti u skladu s člankom 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 10.

Posebne provedbene odredbe za zajedničke aktivnosti osposobljavanja

1.   Sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima osposobljavanja iz članka 7. podstavka 1. točke (c) na dobrovoljnoj je osnovi.

2.   Države sudionice osiguravaju da se dužnosnici s prikladnim kvalifikacijama i profilom, uključujući jezične vještine, imenuju za sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima osposobljavanja.

3.   Države sudionice dužne su integrirati, prema potrebi, zajednički razvijen sadržaj osposobljavanja, uključujući i module učenja preko Interneta, programe osposobljavanja i općeprihvaćene standarde osposobljavanja u svoje nacionalne programe osposobljavanja.

POGLAVLJE III.

Financijski okvir

Članak 11.

Financijski okvir

1.   Financijska omotnica za provedbu programa iznosi 223 366 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Raspodjela financijskih sredstava za program također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, provjere, revizije i evaluacije, koje su redovno potrebne za upravljanje programom i ostvarivanje njegovih ciljeva; posebno, studije, sastanke stručnjaka, informacijsko-komunikacijske aktivnosti vezane uz ciljeve utvrđene u ovoj Uredbi, troškove vezane uz IT mreže koje se bave obradom i razmjenom informacija, zajedno sa svim ostalim troškovima za tehničku i administrativnu potporu koje je ostvarila Komisija za upravljanje programom.

Udio administrativnog troška općenito ne prelazi 5 % ukupnog troška programa.

Članak 12.

Vrste intervencija

1.   Komisija provodi ovaj program u skladu s Uredbom (EU, Euratom) No 966/2012.

2.   Financijska potpora Unije za aktivnosti predviđene u članku 7. mora imati oblik:

(a)	bespovratnih sredstava;

(b)	ugovora o javnoj nabavi,

(c)	naknada troškova vanjskim stručnjacima iz članka 4.

3.   Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva iznosi i do 100 % za prihvatljive troškove u slučaju putnih troškova i troškova smještaja, troškova povezanih s organizacijom događaja i dnevnica.

Ta stopa primjenjuje se na sve aktivnosti koje zadovoljavaju uvjete s izuzetkom stručnih timova navedenih u članku 7. podstavku 1. točki (a) podtočki v. Odgovarajuća stopa sufinanciranja za stručne timove, ako te akcije zahtijevaju dodjelu bespovratnih sredstava, utvrđuje se u godišnjim programima rada.

4.   Unijske sastavnice europskih informacijskih sustava financiraju se iz programa. Države sudionice posebno snose troškove stjecanja, razvoja, ugradnje, održavanja i svakodnevnog rada neunijskih sastavnica europskih informacijskih sustava.

Članak 13.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija poduzima prikladne mjere kako bi osigurala da su, kada se provode akcije koje se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i bilo kojeg drugog nezakonitog djelovanja putem učinkovitih kontrola i, ako se uoče nepravilnosti, vraćanjem pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili predstavnici Komisije te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata i neposredno svih korisnika potpora, izvoditelja i podizvoditelja koji su primili sredstva Unije u skladu s ovom Uredbom.

3.   Europski ured za suzbijanje prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući i provjere na licu mjesta i inspekcije u skladu s odredbama i postupcima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16), radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije vezano uz sporazum ili odluku o davanju bespovratnih sredstava ili uz ugovor koji se financira u sklopu ove Uredbe.

POGLAVLJE IV.

Provedbene ovlasti

Članak 14.

Program rada

U cilju provođenja programa, Komisija provedbenim aktima usvaja godišnje programe rada kojima se utvrđuju postavljeni ciljevi, očekivani rezultati, način provedbe i njihov ukupan iznos. Oni također sadrže opis aktivnosti koje treba financirati, indikativne iznose raspoređene za svaku vrstu aktivnost i indikativne rokove provedbe. Godišnji programi rada sadržavaju prioritete za bespovratna sredstva, temeljne kriterije za ocjenjivanje i najveću stopu sufinanciranja. Ti provedbeni akti temelje se na rezultatima prethodnih godina i donose se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 15. stavku 2.

Članak 15.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže odbor. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE V.

Praćenje i evaluacija

Članak 16.

Praćenje aktivnosti u okviru programa

1.   U suradnji s državama sudionicama, Komisija prati program i aktivnosti u okviru njega.

2.   Komisija i države sudionice utvrđuju kvalitativne i kvantitativne pokazatelje i, ako je potrebno, dodaju nove pokazatelje tijekom provođenja programa. Pokazatelji se koriste za mjerenje učinaka programa u odnosu na unaprijed definirana polazišta.

3.   Komisija objavljuje ishod praćenja naveden u stavku 1. i popis pokazatelja naveden u stavku 2.

4.   Rezultati praćenja koriste se za evaluaciju programa u skladu s člankom 17.

Članak 17.

Evaluacija i preispitivanje

1.   Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o evaluaciji na sredini trajanja programa i završno izvješće o evaluaciji u pogledu pitanja navedenih u stavcima 2. i 3. Rezultati tih evaluacija se integriraju u odluke o mogućoj obnovi, izmjeni ili prekidu programa za naredna razdoblja. Te evaluacije provodi nezavisni vanjski ocjenitelj.

2.   Komisija do 30. lipnja 2018. sastavlja izvješće o evaluaciji na sredini trajanja programa o postizanju ciljeva aktivnosti u okviru programa, učinkovitosti korištenja resursa i dodane vrijednosti programa na europskoj razini. To se izvješće dodatno bavi pojednostavljenjem i kontinuiranom relevantnosti ciljeva, kao i doprinosom programa prioritetima Unije vezano uz pametan, održiv i uključiv rast.

3.   Komisija do 31. prosinca 2021. sastavlja završno izvješće o evaluaciji o pitanjima navedenim u stavku 2. i o dugoročnom utjecaju i održivosti učinaka programa,.

4.   Na zahtjev Komisije, države sudionice joj dostavljaju sve raspoložive podatke i informacije relevantne za doprinos njenim izvješćima o evaluaciji na sredini trajanja programa i završnim izvješćima o evaluaciji.

POGLAVLJE VI.

Završne odredbe

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 1482/2007/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Međutim, financijske obveze vezane uz aktivnosti utemeljene na toj Odluci nastavljaju se provoditi u skladu s njom sve dok ne prestanu.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje od 1. siječnja 2014.

---

(1)  SL C 143, 22.5.2012., str. 48., i str.SL C 11, 15.1.2013., str. 84.

(2)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. - 2020. (Vidjeti str. 884 ovoga Službenog lista)

(3)  SL C 37, 20.12.2013., str. 1.

(4)  Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EU, Euratom) br. 966/2012 od 25 listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ; Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29 listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EU, Euratom) br. 966/2012 o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(7)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(8)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijela Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(9)  Odluka br. 1482/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o donošenju Programa Zajednice za poboljšanje funkcioniranja sustava oporezivanja na unutarnjem tržištu (Fiscalis 2013) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2235/2002/EZ (SL L 330, 15.12.2007., str. 1.).

(10)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.)

(11)  Direktiva Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31.10.1992., str. 21.)

(12)  Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.)

(13)  Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.)

(14)  Direktiva Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31.3.10., str. 1.)

(15)  Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 1.).

(16)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenog 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti ((SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

---

---