15/Sv. 34

HR

Službeni list Europske unije

194

L 197/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Potreban je određen broj bitnih izmjena Direktive 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (4). Radi jasnoće bi navedenu Direktivu trebalo preinačiti.

(2)

Ciljevi politike zaštite okoliša Unije su posebno očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, zaštita zdravlja ljudi i štedljivo i razumno iskorištavanje prirodnih resursa. Ta se politika temelji na načelu predostrožnosti i načelima da bi trebalo djelovati preventivno, da bi štetu nanesenu okolišu prvenstveno trebalo ispravljati na izvoru i da bi onečišćivač trebao platiti.

(3)

U programu politike i djelovanja Zajednice u vezi s okolišem i održivim razvojem (Peti program djelovanja za okoliš) (5) navedeno je da postizanje održivog razvoja zahtijeva znatne promjene u sadašnjim obrascima razvoja, proizvodnje, potrošnje i ponašanja te se između ostalog zauzima za smanjivanje rasipne potrošnje prirodnih resursa i sprečavanje onečišćavanja. U njemu se otpadna električna i elektronička oprema (OEEO) spominje kao jedno od ciljnih područja koje treba urediti s obzirom na primjenu načela sprečavanja, oporabe i sigurnog zbrinjavanja otpada.

(4)

Ova Direktiva dopunjuje opće zakonodavstvo Unije o gospodarenju otpadom, kao što je Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu (6). U njoj se poziva na definicije iz navedene Direktive, uključujući definicije otpada i općih postupaka gospodarenja otpadom. Definicija prikupljanja u Direktivi 2008/98/EZ uključuje preliminarno sortiranje i preliminarno skladištenje otpada za potrebe prijevoza do postrojenja za obradu otpada. Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) uspostavlja se okvir za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i koji mogu biti obuhvaćeni ovom Direktivom. Direktiva 2009/125/EZ i provedbene mjere donesene s njom u skladu ne dovode u pitanje zakonodavstvo Unije o gospodarenju otpadom. Direktivom 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnim i elektroničkim uređajima (8) zahtijeva se zamjena zabranjenih tvari za svu električnu i elektroničku opremu (EEO) koja potpada pod njezino područje primjene.

(5)

Zbog neprekidnog širenja tržišta i sve kraćih inovacijskih ciklusa oprema se sve brže zamjenjuje novom, što EEO čini brzorastućim izvorom otpada. Dok je Direktiva 2002/95/EZ znatno doprinijela smanjivanju opasnih tvari sadržanih u novom EEO-u, opasne tvari kao što su živa, kadmij, olovo, šesterovalentni krom i poliklorirani bifenili (PCB-i) i tvari koje oštećuju ozonski omotač i dalje će godinama biti prisutne u OEEO-u. Sadržaj opasnih komponenata u električnoj i elektroničkoj opremi (EEO) predstavlja glavni problem u fazi gospodarenja otpadom, a recikliranje otpadnog EEO-a ne provodi se u dovoljnoj mjeri. Nedostatno recikliranje dovodi do gubitka vrijednih resursa.

(6)

Namjena ove Direktive je da doprinese održivoj proizvodnji i potrošnji, prvenstveno kroz sprečavanje nastajanja OEEO-a i dodatno kroz ponovnu uporabu, recikliranje i ostale oblike oporabe tog otpada, kao i da smanji zbrinjavanje otpada te da doprinese učinkovitom iskorištavanju resursa i dobivanju vrijednih sekundarnih sirovina. Njezin je cilj isto tako poboljšati okolišnu učinkovitost svih operatora uključenih u životni ciklus EEO-a, npr. proizvođača, distributera i potrošača, te posebno onih operatora koji su izravno uključeni u prikupljanje i obradu OEEO-a. Različite nacionalne primjene načela „odgovornosti proizvođača” posebno mogu dovesti do znatnih razlika u financijskom opterećenju gospodarskih subjekata. Postojanje različitih nacionalnih politika gospodarenja OEEO-om ometa učinkovitost politika recikliranja. Iz tog bi razloga na razini Unije trebalo utvrditi ključne kriterije i razviti minimalne norme za obradu OEEO-a.

(7)

Odredbe ove Direktive trebalo bi primjenjivati na proizvode i proizvođače bez obzira na prodajnu tehniku, uključujući prodaju na daljinu i elektroničku prodaju. S tim u vezi, obveze proizvođača i distributera koji koriste daljinske i elektroničke prodajne kanale trebale bi imati, ako je to u praksi izvedivo, isti oblik i provoditi se na isti način kao i za druge distribucijske kanale, kako bi se izbjeglo da ti drugi distribucijski kanali moraju snositi troškove koji proizlaze iz ove Direktive u vezi s OEEO-om, u slučajevima kad je oprema bila prodana na daljinu ili elektroničkim putem.

(8)

Za ispunjavanje obveza u skladu s ovom Direktivom u određenoj državi članici proizvođač bi trebao imati poslovni nastan u toj državi članici. Da bi smanjile postojeće prepreke za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i administrativna opterećenja, države članice iznimno bi trebale dozvoliti proizvođačima koji nemaju poslovni nastan na njihovom državnom području već na državnom području druge države članice da ovlaste predstavnika koji će biti odgovoran za ispunjavanje obveza tog proizvođača prema ovoj Direktivi. Osim toga bi trebalo smanjiti administrativna opterećenja, pojednostavnjujući postupke registracije i izvješćivanja i osiguravajući da se u pojedinačnim državama članicama ne zaračunavaju dvostruke pristojbe za registracije.

(9)

Ova bi Direktiva trebala obuhvaćati sav EEO koji rabe potrošači i EEO namijenjen za profesionalnu uporabu. Ovu bi Direktivu trebalo primjenjivati ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo Unije o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja, koje štiti sve sudionike u kontaktu s OEEO-om, kao i posebno zakonodavstvo Unije o gospodarenju otpadom, posebno Direktivu 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima (9) te zakonodavstvo Unije o dizajnu proizvoda, posebno Direktivu 2009/125/EZ. Priprema za ponovnu uporabu, oporabu i recikliranje otpadne rashladne opreme i tvari, mješavina ili njihovih komponenata, trebala bi biti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije, posebno s Uredbom (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (10) i Uredbom (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima (11). Ciljeve ove Direktive moguće je ostvariti bez uključivanja velikih fiksnih postrojenja kao što su naftne platforme, sustavi za prijevoz prtljage ili liftovi u zračnim lukama u njezino područje primjene. Međutim, u područje primjene ove Direktive trebalo bi uključiti svu opremu koja nije posebno dizajnirana i instalirana kao dio tih postrojenja i koja svoju funkciju može ispuniti čak i ako nije dio tih postrojenja. To se na primjer odnosi na opremu kao što je rasvjetna oprema ili fotonaponske ploče.

(10)

Radi detaljnijeg određivanja područja primjene ove Direktive trebalo bi joj dodati nekoliko definicija. Međutim, u okviru revizije područja primjene, trebalo bi dodatno pojasniti definiciju EEO-a radi približavanja relevantnih nacionalnih mjera i postojećih primjenjivanih i uspostavljenih praksi država članica.

(11)

Zahtjeve u pogledu ekološkog dizajna koji omogućuju ponovnu uporabu, demontiranje i oporabu OEEO-a trebalo bi utvrditi u okviru mjera za provedbu Direktive 2009/125/EZ. Da bi se kroz dizajn proizvoda optimizirala njihova ponovna uporaba i oporaba, trebalo bi uzeti u obzir cijeli životni ciklus proizvoda.

(12)

Uspostavljanje odgovornosti proizvođača ovom Direktivom jedan je od načina poticanja dizajniranja i proizvodnje EEO-a, koji u potpunosti uključuje i olakšava njegov popravak, moguću dogradnju, ponovnu uporabu, rastavljanje i recikliranje.

(13)

Radi jamstva sigurnosti i zdravlja osoblja distributera koje sudjeluje u povratu OEEO-a i daljnjem postupanju s OEEO-om, države članice bi trebale, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije o zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja, utvrditi uvjete pod kojima distributeri mogu odbiti preuzimanje povrata.

(14)

Odvojeno prikupljanje preduvjet je za osiguravanje posebne obrade i recikliranja OEEO-a i potrebno je za postizanje odabrane razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša u Uniji. Potrošači bi trebali aktivno doprinositi uspjehu takvog prikupljanja i trebalo bi ih poticati da vraćaju OEEO. U tu bi svrhu trebalo osigurati odgovarajuće objekte za povrat OEEO-a, uključujući javna prikupna mjesta gdje bi privatna kućanstva mogla vratiti svoj otpad barem besplatno. Distributeri imaju važnu ulogu u doprinošenju uspjehu prikupljanja OEEO-a. Stoga prikupna mjesta za sitan OEEO, uspostavljena u maloprodajnim trgovinama, ne bi trebala podlijegati uvjetima za izdavanje registracija ili dozvola iz Direktive 2008/98/EZ.

(15)

Države članice trebale bi donijeti odgovarajuće mjere kako bi zbrinjavanje OEEO-a kao nesortiranog komunalnog otpada svele na minimum i ostvarile visoku razinu odvojenog prikupljanja OEEO-a, s ciljem postizanja odabrane razine zaštite i usklađenih okolišnih ciljeva na razini Unije. Da bi se osigurala uspostava učinkovitih sustava prikupljanja trebalo bi od država članica zahtijevati da ostvaruju visoki stupanj prikupljanja OEEO-a, posebno kad se radi o opremi za hlađenje i zamrzavanje koja sadrži tvari koje oštećuju ozonski omotač i fluorirane plinove, s obzirom na njihov jak utjecaj na okoliš i na obveze propisane Uredbom (EZ) br. 842/2006 i Uredbom (EZ) br. 1005/2009. Podaci sadržani u procjeni utjecaja koju je Komisija obavila 2008. godine kazuju da je 65 % od EEO-a stavljenog na tržište već tada bilo prikupljeno odvojeno, međutim, moguće je da je više od pola toga bilo nepravilno obrađeno i nelegalno izvezeno, te se o tome nije izvješćivalo čak i u slučajevima kad je otpad bio pravilno obrađen. To dovodi do gubitka vrijednih sekundarnih sirovina, degradacije okoliša i davanju nekonzistentnih podataka. Da bi se to izbjeglo, treba postaviti ambiciozan cilj u pogledu prikupljanja i osigurati da se prikupljeni OEEO obrađuje na okolišno prihvatljiv način, te da se o tome točno izvješćuje. Primjereno je utvrditi minimalne zahtjeve za pošiljke rabljenog EEO-a za koji se sumnja da je OEEO, pri čijoj primjeni države članice mogu uzeti u obzir bilo koje relevantne smjernice dopisnika, razrađene u kontekstu provedbe Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (12). Ti minimalni zahtjevi trebali bi u svakom slučaju imati za svrhu sprečavanje neželjenih pošiljki nefunkcionalog EEO-a u zemlje u razvoju.

(16)

Postavljanje visokih ciljeva u pogledu prikupljanja trebalo bi se temeljiti na količini generiranog OEEO-a, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir različite životne cikluse proizvoda u državama članicama, nezasićena tržišta i EEO s dugim životnim ciklusom. Stoga bi u bliskoj budućnosti trebalo razviti metodologiju za izračunavanje stopa prikupljanja na temelju generiranog OEEO-a. Prema trenutačnim procjenama, stupanj prikupljanja od 85 % generiranog OEEO-a u velikoj mjeri odgovara stupnju prikupljanja od 65 % prosječne mase EEO-a stavljenog na tržište u tri prethodne godine.

(17)

Posebna obrada OEEO-a neophodna je za sprečavanje širenja onečišćujućih tvari u reciklirane materijale ili u tok otpada. Ta je obrada najučinkovitije sredstvo za osiguravanje sukladnosti s odabranom razinom zaštite okoliša u Uniji. Svaka ustanova ili poduzeće koji se bave prikupljanjem, recikliranjem i obradom otpada trebali bi zadovoljavati minimalne norme radi sprečavanja negativnih učinaka na okoliš povezanih s obradom OEEO-a. Trebalo bi koristiti najbolje tehnike obrade, oporabe i recikliranja, pod uvjetom da osiguravaju zdravlje ljudi i visoku razinu zaštite okoliša. Najbolje raspoložive tehnike mogu se dalje definirati u skladu s postupcima iz Direktive 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (13).

(18)

Znanstveni odbor za nastajuće i novootkrivene zdravstvene rizike u svom je mišljenju o „Procjeni rizika od proizvoda nanotehnologije” od 19. siječnja 2009. naveo da u fazi otpada i tijekom recikliranja može doći do izloženosti nanomaterijalima koji su čvrsto ugrađeni u velike strukture, na primjer u elektroničke sklopove. Radi kontrole mogućih rizika za zdravlje ljudi i okoliš pri obradi OEEO-a koji sadrži nanomaterijale, primjereno je da Komisija procijeni je li možda potrebna posebna obrada.

(19)

Kod prikupljanja, skladištenja, prijevoza, obrade i recikliranja OEEO-a kao i kod njegove pripreme za ponovnu uporabu trebalo bi imati pristup usmjeren ka zaštiti okoliša i zdravlja ljudi te očuvanju sirovina i imati za cilj recikliranje vrijednih sirovina sadržanih u EEO-u kako bi se osigurala bolja opskrba robama u okviru Unije.

(20)

Gdje je to primjereno, prednost bi trebalo dati pripremi za ponovnu uporabu OEEO-a i njegovih komponenata, podsklopova i potrošnih materijala. U slučajevima kad to nije preporučljivo, sav bi se odvojeno prikupljeni OEEO trebao slati na oporabu tijekom koje treba postići visoku razinu recikliranja i oporabe. Osim toga, proizvođače bi trebalo poticati da reciklirani materijal ugrađuju u novu opremu.

(21)

Oporaba, priprema za ponovnu uporabu i recikliranje OEEO-a trebali bi činiti dio onoga što je potrebno u postizanju ciljeva utvrđenih ovom Direktivom samo ako ta oporaba, priprema za ponovnu uporabu ili recikliranje nisu u suprotnosti s drugim zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom koje se primjenjuje na tu opremu. Osiguravanje pravilne pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu OEEO-a važno je za razumno gospodarenje resursima i bolju opskrbu resursima.

(22)

Temeljna načela u vezi s financiranjem gospodarenja OEEO-om treba utvrditi na razini Unije, a sustavi financiranja trebaju doprinijeti visokim stopama prikupljanja, kao i primjeni načela odgovornosti proizvođača.

(23)

Korisnici EEO-a iz privatnih kućanstava trebali bi imati mogućnost barem besplatnog vraćanja OEEO-a. Proizvođači bi trebali financirati barem prikupljanje iz objekata za prikupljanje, te obradu, oporabu i zbrinjavanje OEEO-a. Države članice bi trebale poticati proizvođače da preuzmu punu odgovornost za prikupljanje OEEO-a, posebno financiranjem prikupljanja OEEO-a u cijelom lancu otpada, uključujući i onaj iz privatnih kućanstva, da bi se izbjeglo da odvojeno prikupljeni OEEO postane predmet neoptimalne obrade i ilegalnog izvoza, stvorili jednaki uvjeti djelovanja usklađivanjem financiranja od strane proizvođača u cijeloj Uniji te da bi se plaćanje za prikupljanje tog otpada prebacilo s poreznih obveznika općenito na potrošače EEO-a, u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Da bi to načelo odgovornosti proizvođača imalo maksimalan učinak, svaki proizvođač treba biti odgovoran za financiranje gospodarenja otpadom nastalim iz njegovih proizvoda. Proizvođaču bi trebalo dati mogućnost izbora da tu obvezu ispunjava pojedinačno ili u okviru zajedničkog sustava. Pri stavljanju proizvoda na tržište svaki bi proizvođač trebao dati financijsku garanciju kako bi se spriječilo da troškovi gospodarenja OEEO-om koji potječe od proizvoda nepoznatog podrijetla padnu na teret društva ili drugih proizvođača. Odgovornost za financiranje gospodarenja povijesnim otpadom trebali bi dijeliti svi postojeći proizvođači kroz zajedničke sustave financiranja, kojima kad nastanu takvi troškovi svi proizvođači prisutni na tržištu daju razmjeran doprinos. Zajednički financijski sustavi ne bi trebali isključivati specijalizirane i maloserijske proizvođače, uvoznike i nove tržišne sudionike. U okviru zajedničkih sustava mogle bi se utvrditi različite pristojbe, ovisno o tome koliko bi moglo biti zahtjevno recikliranje proizvoda i vrijednih sekundarnih sirovina koje oni sadrže. Kad su u pitanju proizvodi koji imaju dug životni ciklus i koji su sada obuhvaćeni ovom Direktivom, kao na primjer fotonaponske ploče, trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće sustave prikupljanja i oporabe, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovom Direktivom.

(24)

Proizvođačima se može dozvoliti da pri prodaji novih proizvoda na dobrovoljnoj osnovi informiraju kupce o troškovima prikupljanja, obrade i zbrinjavanja OEEO-a na okolišno prihvatljiv način. To je u skladu s Priopćenjem Komisije o održivoj potrošnji i proizvodnji i planu djelovanja održive industrijske politike, posebno u vezi s razumnijom potrošnjom i zelenom javnom nabavom.

(25)

Za uspješno prikupljanja OEEO-a nužno je korisnike informirati o zahtjevu da se OEEO ne zbrinjava kao nesortirani komunalni otpad, već da se prikuplja odvojeno, kao i o sustavima prikupljanja i o njihovoj ulozi u gospodarenju OEEO-om. U okviru tih informacija zahtijeva se pravilno označivanje EEO-a koji bi mogao završiti u kantama za smeće ili u sličnim sredstvima za prikupljanje komunalnog otpada.

(26)

Informacije o identifikaciji komponenata i materijala koje daju proizvođači važne su jer olakšavaju gospodarenje OEEO-om, posebno njegovu obradu, oporabu ili recikliranje.

(27)

Države članice trebale bi osigurati da infrastruktura za inspekcijske kontrole i praćenje omogućuje verifikaciju pravilne provedbe ove Direktive, uzimajući između ostalog u obzir Preporuku 2001/331/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o utvrđivanju minimalnih kriterija za inspekcijske kontrole zaštite okoliša u državama članicama (14).

(28)

Države članice trebale bi propisati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije koje bi se izricale fizičkim i pravnim osobama odgovornima za gospodarenje otpadom kada prekrše odredbe ove Direktive. Države članice bi isto tako trebale imati mogućnost poduzimati mjere za naplatu troškova nastalih zbog neispunjavanja uvjeta i korektivnih mjera, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21.travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (15).

(29)

Za praćenje ispunjenja ciljeva ove Direktive potrebni su podaci o masi EEO-a stavljenog na tržište u Uniji, o stopama prikupljanja, pripremama za ponovnu uporabu, uključujući, koliko je moguće, pripreme za ponovnu uporabu cijelih uređaja, oporabu ili recikliranje i izvoz OEEO-a prikupljenog u skladu s ovom Direktivom. Za izračun stopa prikupljanja trebalo bi razviti zajedničku metodologiju za izračun mase EEO-a, kako bi se između ostalog utvrdilo uključuje li taj pojam stvarnu masu cijele opreme u obliku u kojem je stavljena na tržište, uključujući sve komponente, podsklopove, pribor i potrošni materijal, ali isključujući ambalažu, baterije, upute za uporabu i priručnike.

(30)

Primjereno je državama članicama omogućiti provođenje određenih odredaba ove Direktive putem sporazuma između nadležnih tijela i predmetnih gospodarskih sektora, pod uvjetom ispunjavanja određenih uvjeta.

(31)

U svrhu rješavanja teškoća s kojima se države članice suočavaju pri ostvarivanju stopa prikupljanja, uzimanja u obzir tehničkog i znanstvenog napretka i dopune odredaba o postizanju ciljeva oporabe, Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) donese akte o prijelaznim prilagodbama za određene države članice, o prilagođavanju tehničkom i znanstvenom napretku i donošenju detaljnih pravila o OEEO-u izvezenom iz Unije radi postizanja ciljeva u pogledu oporabe. Od posebne je važnosti da Komisija u okviru pripremnih aktivnosti obavi odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi se trebala pobrinuti da relevantni dokumenti budu istodobno, pravovremeno i na odgovarajući način dostavljeni Europskom parlamentu i Vijeću.

(32)

Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene bi ovlasti trebalo dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela koja se odnose na mehanizme kojima države članice kontroliraju izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije (16).

(33)

Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju bitnu promjenu u usporedbi s ranijim Direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz ranijih Direktiva.

(34)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentacijskim podlogama za razumijevanje (17), države članice su se obvezale da će, u opravdanim slučajevima, uz obavijesti o mjerama za prijenos priložiti jedan ili više dokumenata u kojima će objasniti odnos između komponenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prijenos. Zakonodavac smatra da je slanje takvih dokumenata u vezi s ovom Direktivom opravdano.

(35)

Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje obveze država članica vezane uz rokove za prijenos u nacionalno pravo i primjenu Direktiva navedenih u Prilogu XI. dijelu B.

(36)

Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive i da se taj cilj radi opsega problema lakše može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelima supsidijarnosti kako su navedena u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom razmjernosti, kako je navedeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(a)

od 13. kolovoza 2012. do 14. kolovoza 2018. (prijelazno razdoblje), u skladu sa stavkom 3., na EEO koji potpada pod kategorije navedene u Prilogu I. Prilog II. sadrži indikativni popis EEO-a koji potpada pod kategorije navedene u Prilogu I.;

(b)

od 15. kolovoza 2018., u skladu sa stavcima 3. i 4., na sve EEO-e. Svi su EEO-i klasificirani unutar kategorija navedenih u Prilogu III. Prilog IV. sadrži nepotpuni popis EEO-a koji potpada pod kategorije navedene u Prilogu III. (otvoreno područje primjene).

(a)

oprema koja je potrebna za zaštitu bitnih sigurnosnih interesa država članica, uključujući oružje, municiju i vojne materijale namijenjene za posebne vojne svrhe;

(b)

oprema koja je posebno dizajnirana i instalirana kao dio opreme druge vrste, koja je isključena iz područja primjene ove Direktive ili nije njime obuhvaćena, koja može ispuniti svoju funkciju samo ako je dio te opreme;

(c)

žarulje sa žarnom niti.

(a)

oprema dizajnirana za slanje u svemir;

(b)

veliki stacionarni industrijski alati;

(c)

velika fiksna postrojenja, osim opreme koja nije posebno dizajnirana i instalirana kao dio tih postrojenja;

(d)

putnička ili teretna prijevozna sredstva, isključujući električna vozila na dva kotača koja nisu homologizirana;

(e)

necestovni pokretni strojevi koji su raspoloživi isključivo za profesionalnu uporabu;

(f)

oprema koja je posebno i isključivo dizajnirana za primjenu u istraživanjima i razvoju, i koja je raspoloživa samo na temelju poslovne razmjene;

(g)

medicinski proizvodi i in vitro dijagnostički medicinski proizvod, ako se očekuje da će prije kraja životnog ciklusa biti infektivni, te aktivni medicinski proizvodi za ugradnju.

(a)

„električna i elektronička oprema” ili „EEO” znači oprema čiji normalan rad ovisi o električnoj struji ili elektromagnetskom polju i oprema za proizvodnju, prijenos i mjerenje električne struje ili magnetskog polja, namijenjena za uporabu pri nazivnom naponu do 1 000 V izmjenične struje i 1 500 V istosmjerne struje;

(b)

„veliki stacionarni industrijski alati” znači veliki sklop strojeva, opreme i/ili komponenata, koji zajedno funkcioniraju za određenu primjenu, koje na određenom mjestu trajno montiraju ili demontiraju profesionalci i koju profesionalci koriste i održavaju u industrijskom proizvodnom pogonu ili objektu za istraživanje i razvoj;

(c)

„veliko fiksno postrojenje” znači veliki skup različitih vrsta aparata i, prema potrebi, drugih uređaja:

(d)

„necestovni pokretni strojevi” znači strojevi s ugrađenim izvorom energije, koji u radu moraju biti pokretni ili se moraju kontinuirano ili polukontinuirano kretati između niza fiksnih radnih lokacija;

(e)

„otpadna električna i elektronička oprema” ili „OEEO” znači električna i elektronička oprema koja je otpad u smislu članka 3. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ, uključujući sve komponente, podsklopove i potrošne materijale koji u času odlaganja čine dio proizvoda;

(f)

„proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja, bez obzira na korištenu prodajnu tehniku, uključujući daljinsku komunikaciju u smislu Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu (19):

Tko god isključivo osigurava financiranje prema bilo kakvom financijskom sporazumu ili u skladu s njim ne smatra se „proizvođačem” ako on ne djeluje isto tako kao proizvođač u smislu iz točaka od i. do iv.;

(g)

„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u lancu dobave koja EEO čini dostupnim na tržištu. Ova definicija ne sprečava da distributer istodobno bude i proizvođač u smislu točke (f);

(h)

„OEEO iz privatnih kućanstava” znači OEEO koji potječe iz privatnih kućanstava i OEEO koji potječe iz komercijalnih, industrijskih, institucionalnih i drugih izvora, koji je po vrsti i količini sličan onome iz privatnih kućanstava. Otpad od EEO-a za koji je vjerojatno da će ga koristiti i privatna kućanstva i korisnici koji nisu privatna kućanstva u svakom se slučaju smatra OEEO-om iz privatnih kućanstava;

(i)

„financijski sporazum” znači sporazum o zajmu, zakupu, najmu ili prodaji s odgođenim plaćanjem, ili dogovor koji se odnosi na bilo kakvu opremu, bez obzira na to predviđa li se prema uvjetima tog sporazuma ili dogovora, ili bilo kakvog popratnog sporazuma ili dogovora da će vlasništvo nad tom opremom biti ili da bi moglo biti preneseno.

(j)

„omogućavanje dostupnosti na tržištu” znači svaka dobava proizvoda za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu države članice u okviru trgovačke djelatnosti, u zamjenu za plaćanje ili besplatno;

(k)

„stavljanje na tržište” znači omogućavanje dostupnosti proizvoda prvi put, na profesionalnoj osnovi, na tržištu na državnom području države članice;

(l)

„uklanjanje” znači ručna, strojna, kemijska ili metalurška obrada, rezultat koje je da su opasne tvari, mješavine i komponente prisutne u prepoznatljivom toku ili čine prepoznatljivi dio toka u postupku obrade. Tvar, mješavina ili komponenta je prepoznatljiva ako se može pratiti i tako provjeriti je li obrada sigurna za okoliš;

(m)

„medicinski proizvod” znači medicinski proizvod ili naprava u smislu točke (a) odnosno (b) članka 1. stavka 2. Direktive Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim uređajima (20), koji je EEO;

(n)

„in vitro dijagnostički medicinski proizvod” znači in vitro dijagnostički medicinski proizvod ili pribor u smislu članka 1. stavka 2. točke (b) odnosno točke (c) Direktive 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (21) koje je EEO;

(o)

„aktivni medicinski proizvod za ugradnju” znači aktivni medicinski proizvod za ugradnju u smislu članka 1. stavka 2. točke (c) Direktive Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aktivnim medicinskim implantatima (22), koji je EEO.

(a)

uspostavu sustava koji krajnjim korisnicima i distributerima omogućuju povrat takvog otpada barem besplatno. Države članice osiguravaju raspoloživost i dostupnost potrebnih prostora za prikupljanje, posebno uzimajući u obzir gustoću populacije;

(b)

kod isporuke novog proizvoda distributeri su dužni osigurati da se takav otpad može vratiti distributeru, barem besplatno, u okviru zamjene jedan za jedan, ako se radi o opremi iste vrste koja je ispunjavala iste funkcije kao i oprema koja se isporučuje. Države članice mogu odstupati od ove odredbe pod uvjetom da osiguraju da vraćanje OEEO-a nije zbog toga teže za krajnjeg korisnika i da ono i dalje za krajnjeg korisnika bude besplatno. Države članice koje koriste ovo odstupanje o tome obavješćuju Komisiju;

(c)

distributeri u maloprodajnim trgovinama s najmanje 400 m2 prodajne površine za EEO ili u njihovoj neposrednoj blizini osiguravaju prikupljanje sitnog OEEO (vanjske dimenzije ne smiju biti veće od 25 cm), besplatno za krajnje korisnike i bez obveze kupnje EEO-a jednake vrste, osim ako procjena pokaže da bi postojeći alternativni sustavi prikupljanja vjerojatno biti najmanje jednako učinkoviti. Prikupljeni se OEEO propisno obrađuje u skladu s člankom 8.;

(d)

ne dovodeći u pitanje točke (a), (b) i (c), proizvođači smiju uspostaviti zasebne i/ili zajedničke sustave za povrat OEEO-a iz privatnih kućanstava i njima upravljati pod uvjetom da su ti sustavi u skladu s ciljevima ove Direktive;

(e)

poštujući nacionalne zdravstvene i sigurnosne uvjete i norme Unije, povrat OEEO-a koji zbog kontaminacije predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost osoblja može se odbiti u skladu s točkama (a), (b) i (c). Za takav OEEO države članice uspostavljaju poseban sustav.

(a)

koji su preuzela postrojenja za prikupljanje i obradu;

(b)

koji su preuzeli distributeri

(c)

koji su odvojeno prikupili proizvođači ili treće strane koje djeluju u njihovo ime.

(a)

od 14. kolovoza 2016. postignu stopu prikupljanja koja je niža od 45 %, ali viša od 40 % prosječne mase EEO-a stavljenog na tržište u prethodne tri godine; i

(b)

odgode postizanje stope prikupljanja iz drugog podstavka stavka 1. do datuma koji same odaberu, ali najkasnije do 14. kolovoza 2021.

(a)

zahtjevu da OEEO ne zbrinjavaju kao nesortirani komunalni otpad i da odvojeno prikupljaju takav OEEO;

(b)

sustavima povrata i prikupljanja koji su im na raspolaganju, potičući usklađivanje informacija o dostupnim prikupnim mjestima, bez obzira na proizvođače ili druge gospodarske subjekte koji su ih uspostavili;

(c)

njihovoj ulozi u doprinošenju ponovnoj uporabi, recikliranju i drugim oblicima oporabe OEEO-a;

(d)

potencijalnom djelovanju na okoliš i zdravlje ljudi, kao rezultatu prisutnosti opasnih tvari u EEO-u;

(e)

značenju simbola prikazanog u Prilogu IX.

(a)

da je svaki proizvođač ili svaki ovlašteni predstavnik, ako je imenovan u skladu s člankom 17., registriran u skladu sa zahtjevima i da u svoj nacionalni registar izravno može unijeti sve relevantne informacije koje govore o aktivnostima tog proizvođača u toj državi članici;

(b)

da nakon registracije svaki proizvođač ili svaki ovlašteni predstavnik, ako je imenovan u skladu s člankom 17., osigurava informacije iz Priloga X. dijela A te da se obvezuje da će ih prema potrebi ažurirati;

(c)

da svaki proizvođač ili svaki ovlašteni predstavnik, ako je imenovan u skladu s člankom 17., osigurava informacije iz Priloga X. dijela B;

(d)

da nacionalni registri na svojoj internetskoj stranici osiguravaju poveznice na druge nacionalne registre, kako bi u svim državama članicama olakšali registraciju proizvođača ili ovlaštenih zastupnika ako su imenovani u skladu s člankom 17.

(a)

informacije zabilježene u okviru registra proizvođača;

(b)

pošiljke, posebno OEEO koji se izvozi iz Unije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006 i Uredbom (EZ) br. 1418/2007; i

(c)

postupke u postrojenjima za obradu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ i Prilogom VII. ovoj Direktivi.

(a)

sporazumi su izvršivi;

(b)

u sporazumima su navedeni ciljevi s odgovarajućim rokovima;

(c)

sporazumi se objavljuju u nacionalnom službenom listu, ili u službenom dokumentu jednako dostupnom javnosti, i šalju Komisiji;

(d)

postignuti rezultati redovito se prate, o njima se izvješćuju nadležna tijela i Komisija i daju se na raspolaganje javnosti pod uvjetima utvrđenima u sporazumu;

(e)

nadležna tijela osiguravaju da se napredak postignut u skladu s ugovorom razmatra;

(f)

u slučaju nepoštovanja sporazuma, države članice moraju primjenjivati relevantne odredbe iz ove Direktive kroz zakonodavne, regulatorne i administrativne mjere.

1.

Veliki kućanski uređaji

2.

Mali kućanski uređaji

3.

Oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije

4.

Oprema široke potrošnje za razonodu

5.

Rasvjetna oprema

6.

Električni i elektronički alati (osim velikih nepokretnih industrijskih alata)

7.

Igračke, oprema za razonodu i sportska oprema

8.

Medicinski proizodi (osim svih implantiranih i inficiranih proizvoda)

9.

Instrumenti za praćenje i kontrolu

10.

Automatski samposlužni uređaji

Veliki rashladni uređaji

Hladnjaci

Ledenice

Ostali veliki uređaji za hlađenje, konzerviranje i spremanje hrane

Strojevi za pranje rublja

Sušilice rublja

Strojevi za pranje posuđa

Električni štednjaci

Kuhinjske peći

Električne ploče za grijanje

Mikrovalni uređaji

Ostali veliki uređaji za kuhanje i ostalu pripremu hrane

Električni uređaji za grijanje

Električni radijatori

Ostali veliki uređaji za grijanje soba, kreveta i namještaja za sjedenje

Električni ventilatori

Klima-uređaji

Ostala oprema za ventilaciju, odzračivanje i klimatizaciju

Usisavači

Uređaji za čišćenje tepiha

Ostali uređaji za čišćenje

Uređaji za šivanje, pletenje, tkanje i ostalu obradu tkanine

Glačala i ostali uređaji za glačanje, izažimanje i drugo uređivanje odjeće

Tosteri

Pržilice

Mlinci, aparati za kavu i uređaji za otvaranje i zatvaranje spremnika i pakiranja

Električni noževi

Uređaji za šišanje, sušenje kose, pranje zubi, brijanje, masiranje i ostali uređaji za njegu tijela

Satovi, ručni satovi i uređaji za mjerenje, pokazivanje i zapisivanje vremena

Vage

Središnja obrada podataka:

Osobna računalna oprema:

Radioaparati

Televizijski aparati

Videokamere

Videorekorderi

Hi-fi-uređaji

Audio pojačala

Glazbeni instrumenti

i ostali proizvodi ili oprema za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike, uključujući signale ili druge tehnologije za distribuciju zvuka i slike, osim telekomunikacijskih

Fotonaponske ploče

Rasvjetna tijela za fluorescentne žarulje, osim žarulja za kućanstvo

Ravne fluorescentne žarulje

Kompaktne fluorescentne žarulje

Žarulje s izbijanjem, uključujući visokotlačne žarulje s natrijevim parama i žarulje s metalnim parama

Niskotlačne natrijeve žarulje

Ostala rasvjetna oprema ili oprema za širenje ili upravljanje svjetla, osim žarulja sa žarnom niti

Bušilice

Pile

Šivaći strojevi

Oprema za glodanje, mljevenje, pjeskarenje, brušenje, piljenje, rezanje, sječenje, bušenje, izradu rupa, probijanje, preklapanje, savijanje ili za sličnu obradu drveta, metala i drugih materijala

Alati za zakivanje, spajanje čavlima, spajanje vijcima, alati za skidanje zakovica, čavala ili vijaka ili za slične namjene

Alati za zavarivanje, lemljenje i sličnu uporabu

Oprema za prskanje, nanošenje, raspršivanje ili drukčiju obradu tekućih ili plinovitih tvari drugim sredstvima

Alati za košenje ili za druge vrtne poslove

Kompleti električnih vlakova ili automobila

Ručne konzole za videoigre

Videoigre

Računala za biciklizam, ronjenje, trčanje, veslanje itd.

Sportska oprema s električnim ili elektroničkim komponentama

Automati s kovanicama za igre na sreću

Radioterapijska oprema

Kardiološka oprema

Oprema za dijalizu

Plućni ventilatori

Oprema za nuklearnu medicinu

Laboratorijska oprema za in vitro dijagnostiku

Analizatori

Ledenice

Uređaji za ispitivanje oplodnje

Ostali uređaji za otkrivanje, sprečavanje, praćenje, liječenje i ublaživanje bolesti, ozljeda ili onesposobljenosti

Detektori dima

Regulatori grijanja

Termostati

Uređaji za mjerenje, vaganje ili ugađanje za kućanstvo ili laboratorije

Ostali instrumenti za praćenje i kontrolu koji se upotrebljavaju u industrijskim postrojenjima (npr. na kontrolnim pločama)

Automatski uređaji za izdavanje toplih napitaka

Automatski uređaji za izdavanje toplih ili hladnih napitaka u boci ili limenci

Automatski uređaji za izdavanje čvrstih proizvoda

Automatski uređaji za izdavanje novca

Svi uređaji koji automatski izdaju sve vrste proizvoda.

1.

Oprema za izmjenu topline

2.

Zasloni, monitori i oprema koja sadrži zaslone površine veće od 100 cm2

3.

Žarulje

4.

Velika oprema (svaka vanjska dimenzija veća od 50 cm) koja uključuje, ali se ne ograničava na:

kućanske uređaje; opremu informatičke tehnike (IT) i opremu za telekomunikacije; potrošačku opremu; rasvjetna tijela; opremu za reprodukciju zvuka ili slike, glazbenu opremu; električne i elektroničke alate; igračke, opremu za razonodu i sportove; medicinske proizvode; instrumente za praćenje i kontrolu; automatske samoposlužne aparate; opremu za proizvodnju električne struje. Ova kategorija ne obuhvaća opremu iz kategorija 1. do 3.

5.

Mala oprema (nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm) koja uključuje, ali se ne ograničava na:

kućanske uređaje; potrošačku opremu; rasvjetna tijela; opremu za reprodukciju zvuka ili slike, glazbenu opremu; električne i elektroničke alate; igračke, opremu za razonodu i sportove; medicinske proizvode; instrumente za praćenje i kontrolu; automatske samoposlužne aparate; opremu za proizvodnju električne struje. Ova kategorija ne obuhvaća opremu iz kategorija 1. do 3. i 6.

6.

Mala oprema informatičke tehnike (IT) i oprema za telekomunikacije (nijedna vanjska dimenzija nije veća od 50 cm)

(a)

za OEEO koji potpada pod kategorije 1. ili 10. iz Priloga I.,

(b)

za OEEO koji potpada pod kategorije 3. ili 4. iz Priloga I.,

(c)

za OEEO koji potpada pod kategorije 2., 5., 6., 7., 8. ili 9. iz Priloga I.,

(d)

za plinske žarulje, 80 % se reciklira.

(a)

za OEEO koji potpada pod kategorije 1. ili 10. iz Priloga I.,

(b)

za OEEO koji potpada pod kategorije 3. ili 4. iz Priloga I.,

(c)

za OEEO koji potpada pod kategorije 2., 5., 6., 7., 8. ili 9. iz Priloga I.,

(d)

za plinske žarulje, 80 % se reciklira.

(a)

za OEEO koji potpada pod kategorije 1. ili 4. iz Priloga III.,

(b)

za OEEO koji potpada pod kategoriju 2. iz Priloga III.,

(c)

za OEEO koji potpada pod kategorije 5. ili 6., iz Priloga III.,

(d)

za OEEO koji potpada pod kategoriju 3. iz Priloga III., 80 % se reciklira.

1.

Da bi bilo moguće razlikovati EEO i OEEO, u slučajevima kad imatelj predmeta tvrdi da namjerava slati ili da šalje EEO a ne OEEO, države članice zahtijevaju da imatelj podastre sljedeće dokaze za svoju tvrdnju:

2.

Točka 1. podtočke (a) i (b) i točka 3. iznimno se ne primjenjuju ako postoji definitivan dokumentirani dokaz da se otprema odvija u okviru sporazuma o prijenosu s poduzeća na poduzeće i da:

3.

Radi dokazivanja da su stavke koje se šalju rabljeni EEO, a ne OEEO, države članice zahtijevaju da se pri testiranju i vođenju zapisa o rabljenom EEO-u poduzimaju sljedeći koraci:

4.

Osim dokumentacija koja se zahtijeva u točkama 1., 2. i 3. uz svaki tovar (npr. transportni kontejner, kamion) rabljenog EEO-a prilaže se:

5.

U nedostatku dokaza da je predmet rabljeni EEO a ne OEEO u obliku odgovarajuće dokumentacije koja se zahtijeva u točkama 1., 2., 3. i 4. i odgovarajuće zaštite od oštećenja tijekom prijevoza, utovara i istovara, posebno uporabom odgovarajuće ambalaže i pravilnim slaganjem tereta, što su obveze imatelja koji organizira prijevoz, tijela država članica smatraju da je predmet OEEO i pretpostavljaju da tovar sadrži nezakonitu pošiljku. U takvim se okolnostima s tovarom postupa u skladu s člancima 24. i 25. Uredbe (EZ) br. 1013/2006.

1.

Iz odvojeno prikupljenog OEEO-a treba ukloniti barem sljedeće tvari, mješavine i komponente:

Te se tvari, mješavine i komponente zbrinjavaju ili oporabljuju u skladu s Direktivom 2008/98/EZ.

2.

Sljedeće komponente OEEO-a koji se prikuplja odvojeno obvezno treba obraditi kako je navedeno:

3.

Uzimajući u obzir pitanja okoliša i poželjnost pripravka za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje, točke 1. i 2. se primjenjuju na takav način da se ne ometa okolišno prihvatljiva priprema za ponovnu uporabu i recikliranje komponenata ili cijelih uređaja.

1.

Mjesta za skladištenje (uključujući privremeno skladištenje) OEEO-a prije obrade (ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (1):

2.

Mjesta za obradu OEEO-a:

1.

Naziv i adresa proizvođača ili ovlaštenog predstavnika, ako je imenovan prema članku 17. (poštanski broj i mjesto, naziv ulice i broj, zemlja, broj telefona i telefaksa, adresa e-pošte, kao i osoba za kontakt). Kad se radi o ovlaštenom predstavniku kako je definiran u članku 17., isto tako i kontaktni podaci proizvođača kojeg predstavlja.

2.

Nacionalni identifikacijski broj proizvođača, uključujući europski porezni broj ili nacionalni porezni broj proizvođača.

3.

Kategorija EEO-a utvrđena u Prilogu I. ili III., prema potrebi.

4.

Vrsta EEO-a (oprema iz kućanstava ili oprema koja nije iz kućanstava).

5.

Marka EEO-a.

6.

Informacije o tome kako proizvođač ispunjava svoje obveze: pojedinačni ili kolektivni sustav, uključujući informacije o financijskim jamstvima.

7.

Korištena prodajna tehnika (npr. prodaja na daljinu).

8.

Izjava u kojoj se navodi da su dostavljene informacije istinite.

1.

Nacionalni identifikacijski broj proizvođača.

2.

Razdoblje izvješćivanja.

3.

Kategorija EEO-a utvrđena u Prilogu I. ili III., prema potrebi.

4.

Količina EEO-a stavljenog na domaće tržište, izražena kao masa.

5.

Količina, izražena kao masa, otpadnog EEO-a koji je odvojeno prikupljen, recikliran (uključujući i onaj pripremljen za ponovnu uporabu), oporabljen i zbrinut unutar države članice ili otpremljen unutar Unije ili izvan Unije.