EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32009D0337

2009/337/EZ: Odluka Komisije od 20. travnja 2009. o utvrđivanju kriterija za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III. Direktivi 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala (priopćeno pod brojem dokumenta C(2009) 2856)

SL L 102, 22.4.2009, p. 7–11 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2009/337/oj

15/Sv. 34

HR

Službeni list Europske unije

132


32009D0337


L 102/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA KOMISIJE

od 20. travnja 2009.

o utvrđivanju kriterija za klasifikaciju postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s Prilogom III. Direktivi 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2009) 2856)

(2009/337/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. godine o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (1), a posebno njezin članak 22. stavak 1. točku (g),

budući da:

(1)

U svrhu osiguranja zajedničke ocjene kriterija navedenih u Prilogu III. Direktivi 2006/21/EZ, potrebno je definirati metodologiju i, ako je to moguće, odrediti granične vrijednosti, uzimajući u obzir različite vrste postrojenja za gospodarenje otpadom, njihovo ponašanje u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju kao i za cijelo vrijeme njihova rada.

(2)

S tehničkog stajališta, uputno je postrojenja za gospodarenje otpadom koja sadrže isključivo inertni otpad ili neočišćeno tlo izuzeti iz ocjene kriterija koji se odnose na prisutnost opasnih tvari ili opasnog otpada.

(3)

Potencijalna opasnost koju predstavlja postrojenje za gospodarenje otpadom može se značajno promijeniti za vrijeme rada i tijekom faze zatvaranja postrojenja. Stoga je uputno preispitati klasifikaciju postrojenja prema potrebi i barem po završetku faze rada.

(4)

U svrhu procjene potencijalnog gubitka života i opasnosti za zdravlje ljudi u slučajevima gubitka cjelovitosti konstrukcije, ili nepravilnog rada postrojenja, trebalo bi uzeti u obzir stvarnu trajnu prisutnost ljudi u potencijalno zahvaćenim područjima prilikom procjene važnosti potencijalnog gubitka života ili opasnosti za zdravlje ljudi.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 18. Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Postrojenje za gospodarenje otpadom klasificira se u kategoriju A u skladu s prvom alinejom Priloga III. Direktivi 2006/21/EZ ako zbog gubitka cjelovitosti konstrukcije ili neispravnog rada postrojenja za gospodarenje otpadom predviđene posljedice u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju mogu dovesti do:

(a)

značajne mogućnosti gubitka života;

(b)

ozbiljne opasnosti za zdravlje ljudi;

(c)

ozbiljne opasnosti za okoliš.

2.   U svrhu klasifikacije iz stavka 1., prilikom ocjene potencijalne opasnosti koju predstavlja postrojenje u obzir se uzima cijeli vijek trajanja postrojenja, uključujući fazu nakon zatvaranja.

Članak 2.

1.   U smislu ove Odluke, cjelovitost konstrukcije postrojenja za gospodarenje otpadom znači njegovu sposobnost da zadrži otpad unutar granica postrojenja na način na koji je projektirano.

2.   Gubitak cjelovitosti konstrukcije obuhvaća sve moguće mehanizme kvara koji su bitni za konstrukciju predmetnih postrojenja za gospodarenje otpadom.

3.   Ocjena posljedica gubitka cjelovitosti konstrukcije obuhvaća trenutačan utjecaj bilo kojeg materijala koji se prevozi iz postrojenja kao posljedica kvara i posljedični kratkoročni i dugoročni učinci.

Članak 3.

1.   U smislu ove Odluke, neispravan rad postrojenja za gospodarenje otpadom znači svako funkcioniranje koje može dovesti do velike nesreće, uključujući neuspjeh u provođenju mjera za zaštitu okoliša ili manjkav ili nedostatan nacrt postrojenja.

2.   Procjena ispuštanja onečišćujućih tvari kao rezultat neispravnog rada obuhvaća učinke kratkotrajnih otpuštanja velikih koncentracija kao i dugotrajno ispuštanje onečišćujućih tvari. Takva procjena obuhvaća razdoblje u kojemu je postrojenje u pogonu kao i dugoročno razdoblje nakon zatvaranja. Ona uključuje ocjenu potencijalnih opasnosti koje predstavljaju postrojenja koja sadrže reaktivan otpad, bez obzira na klasifikaciju otpada kao opasnog ili neopasnog sukladno Direktivi Vijeća 91/689/EEZ (3).

Članak 4.

1.   Države članice procjenjuju posljedice kvara zbog gubitka cjelovitosti konstrukcije ili neispravnog rada postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu sa stavcima 2, 3 i 4.

2.   Mogućnost gubitka života ili opasnost za zdravlje ljudi smatra se zanemarivom ili lakšom ako se ne očekuje da će drugi ljudi, osim radnika koji upravljaju postrojenjem koji mogu biti zahvaćeni, biti trajno ili duže razdoblje prisutni u zahvaćenom području. Ozljede koje uzrokuju invalidnost ili dugotrajno narušeno zdravlje smatraju se ozbiljnom opasnošću za zdravlje ljudi.

3.   Moguća opasnost za okoliš ne smatra se ozbiljnom ako:

(a)

intenzitet snage mogućeg onečišćujućeg izvora značajno se smanjuje u kratkom razdoblju;

(b)

kvar ne dovodi do bilo kakve trajne ili dugotrajne štete za okoliš;

(c)

zahvaćeni okoliš može se vratiti u prvobitno stanje kroz manje čišćenje i sanaciju.

4.   Prilikom utvrđivanja mogućnosti za gubitak života ili opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš, posebne procjene razmjera potencijalnih utjecaja uzimaju se u obzir u kontekstu niza „izvor-put kretanja-primatelj”.

Kada ne postoji put kretanja između izvora i primatelja, predmetno postrojenje ne klasificira se u kategoriju A na temelju kvara zbog gubitka cjelovitosti konstrukcije ili neispravnog rada.

Članak 5.

1.   U slučaju gubitka cjelovitosti konstrukcije kod jalovišne brane/pregrade, smatra se da su životi ljudi u opasnosti kada je razina vode ili mulja barem 0,7 m iznad tla ili kada brzina vode ili mulja prelazi 0,5 m/s.

2.   Procjena mogućnosti gubitka života i opasnosti za zdravlje ljudi obuhvaća najmanje sljedeće čimbenike:

(a)

veličinu i svojstva postrojenja uključujući njegov nacrt;

(b)

količinu i kvalitetu zajedno s fizičkim i kemijskim svojstvima otpada u postrojenju;

(c)

topografiju lokacije postrojenja, uključujući značajke prigušenja;

(d)

vrijeme putovanja mogućeg vodenog vala do područja gdje su prisutni ljudi;

(e)

brzinu širenja vodenog vala;

(f)

predviđenu razinu vode ili mulja;

(g)

brzinu podizanja vode ili mulja;

(h)

sve bitne čimbenike specifične za lokaciju koji mogu utjecati na mogućnost gubitka života ili predstavljati opasnost za zdravlje ljudi.

Članak 6.

1.   U slučaju klizanja jalovišta, smatra se da svaka masa otpada u pokretu predstavlja opasnost za život ljudi ako se ljudi nalaze unutar dometa mase otpada u pokretu.

2.   Procjena mogućnosti gubitka života i opasnosti za zdravlje ljudi obuhvaća najmanje sljedeće čimbenike:

(a)

veličinu i svojstva postrojenja uključujući njegov nacrt;

(b)

količinu i kvalitetu zajedno s fizičkim i kemijskim svojstvima otpada u postrojenju;

(c)

kut nagiba jalovišta;

(d)

mogućnost sakupljanja podzemnih voda unutar jalovišta;

(e)

podzemnu stabilnost;

(f)

topografiju;

(g)

blizinu vodotoka, građevina, zgrada;

(h)

rudarske radove;

(i)

sve druge čimbenike specifične za lokaciju koji značajno mogu doprinijeti riziku koji predstavlja građevina.

Članak 7.

1.   Prag naveden u drugoj alineji Priloga III. Direktivi 2006/21/EZ određuje se kao omjer težine na temelju suhe tvari za:

(a)

sav otpad razvrstan kao opasan u skladu s Direktivom 91/689/EEZ i za koji postoji vjerojatnost da će biti prisutan u postrojenju na kraju predviđenog razdoblja rada, i

(b)

otpad za koji postoji vjerojatnost da će biti prisutan u postrojenju na kraju predviđenog razdoblja rada.

2.   Kada omjer iz stavka 1. prelazi 50 % postrojenje se klasificira u kategoriju A.

3.   Kada je omjer iz stavka 1. između 5 % i 50 %, postrojenje se klasificira u kategoriju A.

Međutim, takvo se postrojenje ne može klasificirati u kategoriju A ako je to opravdano na temelju procjene rizika za određenu lokaciju, s posebnim naglaskom na učinke opasnog otpada, a koja se provodi kao dio klasifikacije na osnovu posljedica kvara zbog gubitka cjelovitosti ili neispravnog rada, i dokazujući da postrojenje ne bi trebalo biti klasificirano u kategoriju A na temelju sadržaja opasnog otpada.

4.   Kada je omjer iz stavka 1. manji od 5 %, tada se postrojenje ne klasificira u kategoriju A na temelju sadržaja opasnog otpada.

Članak 8.

1.   Države članice procjenjuju je li kriterij utvrđen u trećoj alineji Priloga III. Direktivi 2006/21/EZ ispunjen u skladu s vrijednostima navedenima u stavcima 2, 3 i 4.

2.   Za planirane akumulacije za skupljanje jalovine koristi se sljedeća metoda:

(a)

sastavlja se popis tvari i pripravaka koji se koriste u obradi i koji se zatim ispuštaju zajedno s otpadnim muljem u akumulaciju za skupljanje jalovine;

(b)

za svaku se tvar i pripravak unaprijed procjenjuju godišnje količine koje se koriste u postupcima za svaku planiranu godinu rada;

(c)

za svaku se tvar i pripravak određuje radi li se o opasnoj tvari ili opasnom pripravku u smislu Direktive Vijeća 67/548/EEZ (4) i Direktive 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5);

(d)

za svaku planiranu godinu aktivnosti, godišnje povećanje akumulirane vode (ΔQi) u akumulaciji za skupljanje jalovine izračunava se u stabilnim uvjetima prema formuli utvrđenoj u Prilogu I.;

(e)

za svaku opasnu tvar ili pripravak koji se utvrde u skladu s točkom (c), najveća godišnja koncentracija (C max) u vodenoj fazi procjenjuje se u skladu s formulom utvrđenom u Prilogu II.

Ako se, na temelju procjene najvećih godišnjih koncentracija (C max), vodena faza smatra „opasnom” u smislu Direktiva 1999/45/EZ ili 67/548/EEZ, postrojenje se klasificira kao postrojenje kategorije A.

3.   Za rukovanje akumulacijama za skupljanje jalovine, klasifikacija postrojenja temelji se na metodologiji utvrđenoj u stavku 2., ili na izravnoj kemijskoj analizi vode i krutih tvari koje se nalaze u postrojenju. Ako se vodena faza i njezin sadržaj trebaju smatrati opasnim pripravkom u smislu Direktiva 1999/45/EZ ili 67/548/EEZ, postrojenje se klasificira kao postrojenje kategorije A.

4.   Za postrojenja za procjeđivanje odložene rude u kojima se metali izdvajaju iz hrpe rude ispiranjem otopinom za procjeđivanje, države članice provode provjere za opasne tvari prilikom zatvaranja na temelju popisa korištenih kemikalija i preostalih koncentracija tih kemikalija za procjeđivanje u odvodu nakon završenog ispiranja. Ako se takve procjedne vode smatraju opasnim pripravkom u smislu Direktiva 1999/45/EC ili 67/548/EEC, postrojenje se klasificira kao postrojenje kategorije A.

Članak 9.

Članci 7. i 8. ne primjenjuju se na postrojenja za gospodarenje otpadom koja sadrže isključivo inertni otpad ili neonečišćeno tlo.

Članak 10.

Preispitivanje klasifikacije obavlja nadležno tijelo u smislu Direktive 2006/21/EZ ako je dozvola znatno izmijenjena ili su značajno promijenjeni radni uvjeti.

Ovo preispitivanje provodi se najkasnije na kraju razdoblja rada postrojenja.

Članak 11.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. travnja 2009.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije


(1)  SL L 102, 11.4.2006., str. 15.

(2)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.

(3)  SL L 377, 31.12.1991., str. 20.

(4)  SL 196, 16.8.1967., str. 1.

(5)  SL L 200, 30.7.1999., str. 1.


PRILOG I.

Formula za izračun prosječnog godišnjeg povećanja vode u akumulaciji za skupljanje jalovine ΔQ kao što je navedeno u članku 8. stavku 2.

ΔQi

=

(ΔΜi/D) * P, gdje je:

ΔQi

=

godišnje povećanje akumulirane vode u akumulaciji za skupljanje jalovine (m3/godina) tijekom godine „i”

ΔΜi

=

godišnja masa jalovine koja se ispušta u akumulaciju (tona suhe mase/godina) tijekom godine „i”

D

=

prosječna volumna gustoća nataložene jalovine (u tonama/m3)

P

=

prosječna poroznost nataložene jalovine (m3/m3) definirana kao omjer zapremine šupljina naprama ukupnoj zapremini nataložene jalovine.

Ako točni podaci nisu dostupni, treba koristiti zadane vrijednosti 1,4 tona/m3 za nasipnu gustoću i 0,5 m za poroznost.


PRILOG II.

Procjena maksimalne koncentracije u vodenoj fazi C max kako je navedeno u članku 8. stavku 2.

C max = maksimum ove vrijednosti: Si/ΔQi, gdje je:

Si = godišnja masa svake tvari i pripravka koji su utvrđeni u članku 8. stavku 2. točki (c), koji se ispuštaju u jezero tijekom godine „i”.


Top