(1)

Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način. Zrakoplovne djelatnosti uključene su u EU sustav trgovanja emisijama Direktivom 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Europska unija nadležna je za proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sve letove koji započinju ili završavaju u zračnoj luci smještenoj u državi članici.

(2)

Zaštita okoliša jedan je od najvažnijih izazova s kojima se suočavaju Unija i ostatak svijeta. Pariški sporazum (6), donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povišenje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Ta obveza ojačana je donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa u sklopu UNFCCC-a 13. studenoga 2021. u kojem je Konferencija stranaka UNFCC-a koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma prepoznala da bi se zadržavanjem povišenja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se te stranke obvezale na to da će do kraja 2022. povećati svoje ciljeve za 2030. kako bi se u ovom presudnom desetljeću ubrzalo djelovanje u području klime te premostio jaz u ambicijama u odnosu na cilj od 1,5 °C. Kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma, svi gospodarski sektori, uključujući međunarodno zrakoplovstvo, trebaju pridonositi smanjivanju emisija stakleničkih plinova.

(3)

Zrakoplovstvo je odgovorno za 2 do 3 % globalnih emisija CO2, dok je ukupni utjecaj zrakoplovstva na klimu barem dvostruko veći od njegovog utjecaja koji proizlazi samo iz CO2. Zrakoplovstvo je drugi po veličini izvor utjecaja na klimu u području prometa nakon cestovnog prometa. Eurocontrol je 2022. predvidio povećanje aktivnosti europskog zrakoplovstva od 44 % do 2050. u odnosu na 2019. Potreba za hitnim mjerama za smanjenje emisija CO2 sve je veća, kao što je naveo Međuvladin panel o klimatskim promjenama u svojem posljednjem izvješću od 7. kolovoza 2021. naslovljenom „Climate change 2021: The Physical Science Basis” (Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi), izvješću od 28. veljače 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability” (Klimatske promjene 2022.: učinci, prilagodba i ugroženost) i izvješću od 4. travnja 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Mitigation of Climate Change” (Klimatske promjene 2022.: ublažavanje klimatskih promjena). U tom izvješću od 4. travnja 2022. međunarodno zrakoplovstvo utvrđuje se kao sektor u kojem su u sektorskim sporazumima doneseni ciljevi ublažavanja klimatskih promjena koji su daleko od onoga što bi bilo potrebno za postizanje dugoročnog temperaturnog cilja Pariškog sporazuma. Unija bi stoga na tu hitnu potrebu za mjerama trebala odgovoriti ulaganjem većih napora i preuzimanjem uloge međunarodnog lidera u borbi protiv klimatskih promjena.

(4)

Vijeće Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) je 27. lipnja 2018. na desetoj sjednici svojeg 214. zasjedanja donijelo prvo izdanje sveska IV. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisanoj 7. prosinca 1944. (Čikaška konvencija) - Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) kojim se uspostavljaju Međunarodni standardi i preporučene prakse u području zaštite okoliša za CORSIA-u (SARP-ovi za CORSIA-u). Unija i njezine države članice provode CORSIA-u od početka pilot-faze 2021. – 2023. u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2020/954 (7).

(5)

U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/2027 (8) države članice obavijestile su Tajništvo ICAO-a o razlikama između CORSIA-e i EU sustava trgovanja emisijama. Cilj je bio očuvati pravnu stečevinu Unije i buduća prava oblikovanja politika, kao i razinu klimatske ambicije Unije i isključivu ulogu Europskog parlamenta i Vijeća u odlučivanju o sadržaju prava Unije. Nakon donošenja ove Direktive trebalo bi ažurirati obavijest Tajništvu ICAO-a o razlikama između programa CORSIA i EU sustava trgovanja emisijama drugom obaviješću o razlikama u skladu s pravom Unije kako bi se uzele u obzir revizije Direktive 2003/87/EZ.

(6)

Suočavanje s izazovima u području klime i okoliša te ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljene „Europski zeleni plan”(europski zeleni plan).

(7)

Unija se obvezala do 2030. smanjiti svoje neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., u okviru ažuriranih i na nacionalnoj razini utvrđenih doprinosa Unije i njezinih država članica, dostavljenih Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. Zrakoplovstvo bi trebalo doprinijeti tim naporima za smanjenje emisija.

(8)

Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (9) Unija je unijela u zakonodavstvo cilj smanjenja emisija na nultu neto razinu najkasnije do 2050. i cilj ostvarenja negativnih emisija nakon toga. Tom se Uredbom utvrđuje i prijelazni obvezujući domaći srednjoročni klimatski cilj Unije u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(9)

Izmjene uvedene ovom Direktivom ključne su za osiguranje integriteta EU sustava trgovanja emisijama i djelotvorno upravljanje EU sustavom za trgovanje emisijama kako bi on kao instrument politike doprinio postizanju Unijinih ciljeva smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kao i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Cilj je tih izmjena stoga i provođenje doprinosâ Unije u okviru Pariškog sporazuma u pogledu zrakoplovstva. Stoga bi ukupna količina emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebala biti konsolidirana i podložna linearnom faktoru smanjenja iz članka 9. Direktive 2003/87/EZ.

(10)

Osim putem CO2, zrakoplovstvo utječe na klimu i putem emisija koje nisu emisije CO2, kao što su dušikovi oksidi (NOx), čestice čađe, spojevi oksidiranog sumpora i utjecaji vodene pare, ali i putem atmosferskih procesa uzrokovanih takvim emisijama, primjerice formiranjem ozona i kondenzacijskim cirusima. Utjecaj na klimu takvih emisija koje nisu emisije CO2 ovisi o vrsti korištenog goriva i motora, o lokaciji emisija, posebice o putnoj visini zrakoplova i njegovu položaju u smislu zemljopisne širine i dužine, kao i o vremenu ispuštanja emisija te vremenskim uvjetima u tom trenutku. Na temelju Komisijine procjene učinka iz 2006. o uključivanju zrakoplovstva u EU sustav trgovanja emisijama, u Direktivi 2008/101/EZ priznato je da zrakoplovstvo ima utjecaj na globalnu klimu putem ispuštanja emisija koje nisu emisije CO2. U članku 30. stavku 4. Direktive 2003/87/EZ, kako je izmijenjen Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (10), od Komisije se zahtijevalo da prije 1. siječnja 2020. predstavi ažuriranu analizu učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2, prema potrebi uz prijedlog o najboljem načinu hvatanja ukoštac s tim učincima. Kako bi ispunila taj zahtjev, Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) provela je ažuriranu analizu učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2 na klimatske promjene i objavila svoju studiju 23. studenoga 2020. U nalazima te studije potvrđene su prethodne procjene, prvenstveno da su učinci zrakoplovnih djelatnosti koji nisu povezani s CO2 na klimu ukupno barem jednako značajni kao i učinci samog CO2.

(11)

Iz nalaza EASA-ine studije od 23. studenog 2020. proizlazi da se učinci zrakoplovstva koji nisu povezani s CO2, u skladu s načelom opreznosti, više ne mogu zanemariti. Regulatorne mjere Unije potrebne su za postizanje smanjenja emisija u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga bi Komisija trebala uspostaviti okvir za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s CO2. Na temelju rezultata tog okvira Komisija bi do 1. siječnja 2028. trebala podnijeti izvješće te bi trebala, prema potrebi i na temelju procjene učinka, podnijeti zakonodavni prijedlog koji sadržava mjere ublažavanja za učinke zrakoplovstva koji nisu povezani s CO2 proširenjem područja primjene EU sustava trgovanja emisijama na takve učinke.

(12)

Za postizanje ambicioznijih klimatskih ciljeva bit će potrebno usmjeriti što više resursa na klimatsku tranziciju, koja bi također trebala biti pravedna tranzicija. Stoga bi se svi prihodi od dražbi koji nisu dodijeljeni proračunu Unije trebali upotrebljavati za svrhe povezane s klimom.

(13)

Ukupnu količinu emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebalo bi konsolidirati na razini dodjele emisijskih jedinica za letove za koje se emisijske jedinice trebaju predati u skladu s Direktivom 2003/87/EZ. Dodjela emisijskih jedinica za 2024. trebala bi se temeljiti na ukupnoj dodjeli emisijskih jedinica aktivnim operaterima zrakoplova u 2023., umanjenoj za linearni faktor smanjenja iz te direktive. Razinu dodjele trebalo bi povećati kako bi se uzele u obzir linije koje nisu bile obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama u 2023., ali će biti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama od 2024. nadalje.

(14)

Povećani udio prodaje na dražbi od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive trebalo bi biti pravilo za dodjelu emisijskih jedinica u sektoru zrakoplovstva, uzimajući u obzir sposobnost sektora da prenese povećane troškove CO2. Trebalo bi provesti postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica u 2024. i 2025. te bi od 2026. trebalo provoditi prodaju svih emisijskih jedinica na dražbi.

(15)

Direktiva 2003/87/EZ trebala bi pridonijeti poticanju dekarbonizacije komercijalnog zračnog prijevoza. Tranzicija s korištenja fosilnih goriva imala bi ulogu u postizanju takve dekarbonizacije. Međutim, s obzirom na visoku razinu tržišnog natjecanja među operaterima zrakoplova, tržište održivih zrakoplovnih goriva u Uniji koje je u razvoju te značajnu razliku u cijeni između fosilnog kerozina i održivih zrakoplovnih goriva, tu bi tranziciju trebalo poduprijeti poticanjem pionira takvog poslovanja. Stoga bi tijekom razdoblja od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2030. trebalo rezervirati 20 milijuna emisijskih jedinica kako bi ih se dodijelilo za pokrivanje dijela preostale razlike u cijeni između fosilnog kerozina i prihvatljivih zrakoplovnih goriva za pojedinačne operatere zrakoplova. Te emisijske jedinice trebale bi potjecati iz skupa ukupnih raspoloživih emisijskih jedinica za zrakoplovstvo te bi se trebale dodjeljivati na nediskriminirajući način samo za letove obuhvaćene obvezom predaje iz Direktive 2003/87/EZ. Nakon evaluacije funkcioniranja te rezerve Komisija bi mogla odlučiti podnijeti zakonodavni prijedlog za dodjelu količinski i vremenski ograničenih emisijskih jedinica. Takva dodjela trebala bi trajati samo do 31. prosinca 2034.

(16)

Nadzvučni komercijalni letovi nisu više dostupni, među ostalim zbog nerazmjerno velike štete za okoliš koju su uzrokovali. Međutim, trenutačni trendovi upućuju na intenzivna istraživanja ponovnog uvođenja nadzvučnog zrakoplovstva. Pozitivna korelacija između brzine putovanja i razine emisija zbog izgaranja goriva opravdava različito postupanje prema podzvučnim i nadzvučnim letovima. Stoga je primjereno isključiti moguće buduće nadzvučne letove iz potpore koja je na temelju ove Direktive predviđena za nefosilna goriva.

(17)

Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi izmijeniti i u pogledu jedinica prihvatljivih za usklađenost kako bi se uzeli u obzir kriteriji prihvatljivosti jedinica emisija u okviru CORSIA-e koje je Vijeće ICAO-a donijelo na svojem 216. zasjedanju u ožujku 2019. kao ključan element CORSIA-e. Operateri zrakoplova s poslovnim nastanom u Uniji trebali bi moći upotrebljavati jedinice za usklađenost s CORSIA-om za letove u treće zemlje za koje se smatra da sudjeluju u CORSIA-i ili letove iz tih zemalja ili između njih. Kako bi se osiguralo da se Unijinom provedbom CORSIA-e podupiru ciljevi Pariškog sporazuma i potiče široko sudjelovanje u CORSIA-i, jedinice za usklađenost trebale bi potjecati iz država koje su stranke Pariškog sporazuma i koje sudjeluju u CORSIA-i te bi trebalo izbjegavati dvostruko računanje.

(18)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za upotrebu jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje popisa jedinica, na temelju onih koje Vijeće ICAO-a smatra prihvatljivima za upotrebu u svrhu usklađenosti u okviru CORSIA-e i koje ispunjavaju uvjete prihvatljivosti predviđene ovom Direktivom. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(19)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za potrebne aranžmane za odobrenje stranaka sudionica, za pravovremenu prilagodbu izvješćivanja o antropogenim emisijama po izvorima i uklanjanjima ponorima obuhvaćenima nacionalno utvrđenim doprinosima stranaka sudionica te za izbjegavanje dvostrukog računanja i neto povećanja globalnih emisija, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi utvrđivanja detaljnih zahtjeva za takve aranžmane. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(20)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za izračun zahtjeva u vezi s neutralizacijom u okviru CORSIA-e za operatere zrakoplova s poslovnim nastanom u Uniji, odgovarajuće provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(21)

S obzirom na to da bi provedba i izvršavanje CORSIA-e u odnosu na operatere zrakoplova s poslovnim nastanom izvan Unije trebala biti isključivo odgovornost matične zemlje tih operatera zrakoplova, od operatera zrakoplova s poslovnim nastanom izvan Unije ne bi trebalo zahtijevati poništavanje jedinica za usklađenost s CORSIA-om na temelju ove Direktive.

(22)

S obzirom na to da bi provedba i izvršavanje CORSIA-e u odnosu na operatere zrakoplova s poslovnim nastanom izvan Unije trebala biti isključivo odgovornost matične zemlje tih operatera zrakoplova, ako operater zrakoplova s poslovnim nastanom izvan Unije ima značajne emisije iz letova unutar Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili letova koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u prema zračnoj luci smještenoj u Švicarskoj ili u Ujedinjenoj Kraljevini, država u kojoj taj operater zrakoplova ima poslovni nastan također može obavijestiti o razlikama u primjeni CORSIA-e u pogledu letova unutar Europe. Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi preispitivati s obzirom na razvoj događaja u tom pogledu.

(23)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema linijama, letove u države koje ne provode CORSIA-u za potrebe prava Unije i iz tih država, osim letova koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u i završavaju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u, Švicarskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini, trebalo bi izuzeti od obveza predaje emisijskih jedinica ili poništavanja jedinica. Kako bi se potaknula potpuna provedba CORSIA-e počevši od 2027., izuzeće bi se trebalo primjenjivati samo na emisije ispuštene do 31. prosinca 2026. u odnosu na predaju emisijskih jedinica.

(24)

U članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da politika Unije u području okoliša doprinosi promicanju mjera na međunarodnoj razini za borbu protiv klimatskih promjena te se zahtijeva da Unija i države članice u okviru svojih nadležnosti surađuju s trećim zemljama i s nadležnim međunarodnim organizacijama. Ti su također ciljevi relevantni za ICAO i daljnji razvoj CORSIA-e.

(25)

Transparentnost podataka i javni pristup informacijama ključni su za poboljšanje odgovornosti i izvršivosti. Stoga bi Komisija trebala na način prilagođen korisnicima objavljivati podatke o emisijama operatera zrakoplova i o njihovoj neutralizaciji. Takvim objavljivanjem olakšala bi se procjena učinka CORSIA-e na globalno smanjenje emisija CO2 kao i uloga CORSIA-e u postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma.

(26)

Letovi u najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, kako ih definiraju Ujedinjeni narodi, koje ne provode CORSIA-u za potrebe prava Unije te letovi iz tih zemalja i država, osim onih država čiji je BDP po stanovniku jednak ili veći od prosjeka Unije, trebali bi biti izuzeti od obveza predaje emisijskih jedinica ili poništavanja jedinica. Ne bi trebalo biti krajnjeg datuma za to izuzeće.

(27)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za izuzimanje operatera zrakoplova od zahtjeva u vezi s neutralizacijom utvrđenih ovom Direktivom u pogledu emisija iz letova u države koje u svojem domaćem pravu imaju blažu primjenu CORSIA-e ili koje ne izvršavaju odredbe CORSIA-e na jednak način u odnosu na sve operatere zrakoplova u skladu s ovom Direktivom ili letova iz tih država, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi izuzimanja operatera zrakoplova s poslovnim nastanom u Uniji od zahtjeva u vezi s neutralizacijom u pogledu emisija iz letova kod kojih je znatno narušeno tržišno natjecanje na štetu operatera zrakoplova s poslovnim nastanom u Uniji zbog blaže provedbe ili izvršavanja CORSIA-e u trećim zemljama. Narušavanje tržišnog natjecanja moglo bi biti uzrokovano blažim pristupom prihvatljivim jedinicama ili odredbama o dvostrukom računanju. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(28)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za uspostavu jednakih uvjeta na linijama između dviju različitih država koje primjenjuju CORSIA-u u slučajevima u kojima te države dopuštaju operaterima zrakoplova upotrebu drugih jedinica osim jedinica koje se nalaze na popisu jedinica za usklađenost donesenom u skladu s provedbenim aktom na temelju ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi dopuštanja operaterima zrakoplova s poslovnim nastanom u državi članici da upotrebljavaju dodatne vrste jedinica uz one koje se nalaze na popisu jedinica za usklađenost ili radi dopuštanja da uvjeti za prihvatljivost jedinica uvedeni ovom Direktivom za njih ne budu obvezujući. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(29)

Komisija bi trebala izvijestiti o provedbi CORSIA-e i skupa mjera ICAO-a za postizanje dugoročnog željenog globalnog cilja nultih neto emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo do 2050. („dugoročni željeni globalni cilj”), koji je 41. skupština ICAO-a donijela 7. listopada 2022.

(30)

Kako bi se olakšao napredak u ICAO-u, Unija je u tri navrata donijela vremenski ograničena odstupanja od EU sustava trgovanja emisijama u svrhu ograničavanja obveza u pogledu usklađenosti na emisije iz letova između zračnih luka smještenih u EGP-u, uz jednako postupanje prema operaterima zrakoplova na istim linijama neovisno o njihovu poslovnom nastanu. Najnovijim odstupanjem od EU sustava trgovanja emisijama, utvrđenim u Uredbi (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća (12), obveze u pogledu usklađenosti ograničene su na emisije letova ispuštene unutar EGP-a do 2023. te su njime predviđene moguće promjene područja primjene sustava u pogledu aktivnosti prema zračnim lukama smještenima izvan EGP-a i iz njih od 1. siječnja 2024. nadalje, nakon preispitivanja utvrđenog u toj uredbi. Kako bi se ocijenila provedba CORSIA-e, čija je pilot-faza započela, i način na koji se CORSIA primjenjuje u praksi, trenutačno odstupanje od obveza u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi produljiti za obveze predaje do 31. prosinca 2026. u pogledu letova u relevantne treće zemlje i iz njih koje obavljaju operateri zrakoplova na linijama koje nisu obuhvaćene CORSIA-om, a na koje bi se obveze izvješćivanja i predaje u okviru EU sustava trgovanja emisijama inače primjenjivale do 31. ožujka 2027. i 30. rujna 2027. To bi trebalo biti posljednje vremenski ograničeno odstupanje od EU sustava trgovanja emisijama. Preispitivanje CORSIA-e trebalo bi provesti do 1. srpnja 2026. Ako Skupština ICAO-a do 31. prosinca 2025. ne ojača CORSIA-u u skladu s postizanjem svojeg dugoročnog željenog globalnog cilja i radi ostvarenja ciljeva Pariškog sporazuma, ili ako države navedene u provedbenom aktu koji treba donijeti Komisija na temelju najnovijih dostupnih podataka predstavljaju manje od 70 % emisija iz međunarodnog zrakoplovstva, Komisija bi tada, prema potrebi, trebala predložiti da se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na emisije iz odlaznih letova od 2027. te da operateri zrakoplova mogu odbiti sve troškove nastale neutralizacijom u okviru CORSIA-e na tim linijama kako bi se izbjeglo dvostruko naplaćivanje. Istodobno, ako treća zemlja ne primjenjuje CORSIA-u od 2027., EU sustav trgovanja emisijama trebao bi se primjenjivati na emisije iz letova u tu treću zemlju.

(31)

Informacije o upotrebi jedinica za usklađenost sa zahtjevima u vezi s neutralizacijom u okviru CORSIA-e trebale bi biti javno dostupne na način koji nije manje transparentan od onoga u odnosu na informacije o upotrebi međunarodnih jedinica emisije na temelju Direktive 2003/87/EZ do 2020. u skladu s Prilogom XIV. Uredbi Komisije (EU) br. 389/2013 (13).

(32)

Na 41. skupštini ICAO-a 7. listopada 2022. i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 odlučeno je promijeniti prethodnu referentnu vrijednost CORSIA-e za razdoblje od 2024. do 2035. s prosječnih emisija CO2 2019. i 2020. na 85 % emisija CO2 iz 2019. Prosjek svih prijavljenih emisija CO2 2019. i 2020. iznosio je 435 859 594 tone. Emisije CO2 su 2019. iznosile 608 076 604 tona, a 85 % te brojke iznosi 516 865 113 tona. Međutim, stvarna referentna vrijednost koju ICAO upotrebljava za izračun faktora rasta sektora utvrđuje se upotrebom podskupa emisija CO2 uzimajući u obzir samo emisije na linijama koje podliježu zahtjevima u vezi s neutralizacijom. Za podskup svih parova država koji podliježu zahtjevima u vezi s neutralizacijom u 2021., ICAO ne objavljuje prosjek emisija CO2 iz 2019. i 2020., ali se on procjenjuje na 245 milijuna tona, dok su emisije CO2 2019. iznosile 341 380 188 tona, od čega 85 % iznosi 290 173 160 tona. Za sve parove država za koje se očekuje da će podlijegati zahtjevima u vezi s neutralizacijom u 2027. procjenjuje se da prosjek emisija CO2 2019. i 2020. iznosi približno 373 milijuna tona, dok se procjenjuje da 85 % odgovarajućih emisija CO2 iz 2019. iznosi oko 439 milijuna tona.

(33)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za utvrđivanje popisa država za koje se smatra da primjenjuju CORSIA-u za potrebe Direktive 2003/87/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje i održavanje popisa država koje nisu zemlje EGP-a, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina, a za koje se smatra da sudjeluju u CORSIA-i za potrebe prava Unije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(34)

Tranzicija sektora zrakoplovstva na održivo zrakoplovstvo treba uzeti u obzir socijalnu dimenziju sektora i njegovu konkurentnost kako bi se osiguralo da ta tranzicija bude socijalno pravedna i da radnicima pruža osposobljavanje, prekvalifikaciju i usavršavanje. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti izvješće o primjeni ove Direktive i njezinim socijalnim učincima na sektor zrakoplovstva.

(35)

Letovi na udaljenostima do 1 000 kilometara i kraćim udaljenostima čine od 6 do 9 % ukupnih emisija CO2 zrakoplovstva. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o mjerama za promicanje promjene načina prijevoza na alternativne, održivije načine prijevoza, u očekivanju tehnoloških otkrića i dostupnosti zrakoplovnih goriva i zrakoplova s nultim emisijama.

(36)

Iako se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na letove od 2012., paket „Spremni za 55 %” uključuje dodatne mjere koje bi, zajedno s EU sustavom trgovanja emisijama, mogle imati kumulativni učinak na sektor. Kako bi se zaštitila zračna povezanost za letove kojima se opslužuju otočna područja ili male zračne luke, mehanizmom u okviru ove Direktive, koji je osmišljen za premošćivanje preostale razlike u cijeni između fosilnih goriva i njihovih alternativa trebalo bi ograničiti negativne učinke na zračnu povezanost i ublažiti rizik od izmještanja emisija ugljika. Komisija bi do 2026. trebala izvijestiti o mogućim učincima na zračnu povezanost.

(37)

Emisijski faktor za kerozin za mlazne motore (Jet A1 ili Jet A) u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebao bi biti usklađen s emisijskim faktorom za to gorivo utvrđenim u SARP-ovima za CORSIA-u. Zbog povećanja emisijskog faktora za kerozin za mlazne motore ne bi trebalo doći do promjene u razinama dodjele emisijskih jedinica jer ova Direktiva dovodi do postupnog ukidanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za zrakoplovstvo u korist dražbi kako bi se postigla veća smanjenja emisija.

(38)

Obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla koja upotrebljavaju vodik iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 25. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (14), trebala bi se ocijeniti kao goriva koja proizvode nulte emisije za operatere zrakoplova koji ih upotrebljavaju dok se na temelju ove Direktive ne utvrde detaljna pravila za odgovarajuće obračunavanje.

(39)

Kako bi se utvrdila detaljna pravila za godišnji izračun razlike u cijeni između fosilnog kerozina i prihvatljivih goriva u skladu s uredbom o osiguravanju jednakih uvjeta za održivi zračni prijevoz, za dodjelu emisijskih jedinica za upotrebu takvih prihvatljivih goriva, i za izračun emisija stakleničkih plinova ušteđenih u skladu s upotrebom goriva uslijed uporabe takvih prihvatljivih goriva kao i kako bi se utvrdili aranžmani za uzimanje u obzir poticaja koji proizlaze iz cijene ugljika i iz usklađenih najnižih razina oporezivanja fosilnih goriva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Osim toga, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi utvrdila detaljne aranžmane na temelju kojih države članice na dražbi prodaju emisijske jedinice za zrakoplovstvo, uključujući detaljne aranžmane za prodaju na dražbi potrebne za prijenos dijela prihoda od takve dražbovne prodaje u opći proračun Unije kao vlastita sredstva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(40)

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti promicanju pristupačnosti najudaljenijih regija Unije. Stoga bi trebalo predvidjeti privremeno odstupanje od EU sustava trgovanja emisijama do 31. prosinca 2030. za emisije iz letova između zračne luke smještene u najudaljenijoj regiji države članice i zračne luke smještene u istoj državi članici izvan te najudaljenije regije kako bi se odgovorilo na najvažnije potrebe stanovnika u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i drugih mogućnosti. To bi odstupanje trebalo iz istih razloga obuhvaćati letove između zračnih luka smještenih u istoj najudaljenijoj regiji ili u različitim najudaljenijim regijama u istoj državi članici.

(41)

Odluka (EU) 2023/136 Europskog parlamenta i Vijeća (16) primjenjuje se u pogledu obavijesti operaterima zrakoplova koje trebaju dostaviti države članice do 30. studenoga 2023. na temelju Direktive 2003/87/EZ pod uvjetom da faktor rasta sektora za emisije 2022., koji objavljuje ICAO, bude jednak nuli.

(42)

Sveobuhvatan pristup inovacijama važan je za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i konkurentnost europske industrije. To je posebno važno za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su zrakoplovstvo i pomorski promet, u kojima je potrebno uvesti kombinaciju operativnih poboljšanja, alternativnih klimatski neutralnih goriva i tehnoloških rješenja. Stoga bi države članice trebale osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije i da budu tehnološki neutralne. Na razini Unije potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se, među ostalim, putem Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama.

(43)

Inovacijskim fondom uspostavljenim Direktivom 2003/87/EZ treba podržavati istraživanje, razvoj i uvođenje rješenja za dekarbonizaciju, među ostalim tehnologija s nultom stopom emisija, te smanjivati učinke sektora zrakoplovstva na klimu i okoliš. Njime također treba podupirati elektrifikaciju i mjere za smanjenje ukupnih učinaka zrakoplovstva.

(44)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest osiguranje doprinosa zrakoplovstva Unijinu cilju smanjenja emisija na razini cijeloga gospodarstva i odgovarajuća provedba CORSIA-e u pravu Unije ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(45)

Države članice trebale bi prenijeti ovu Direktivu do 31. prosinca 2023. s obzirom na potrebu hitnog djelovanja u području klime te kako bi svi sektori doprinijeli smanjenju emisija na troškovno učinkovit način.

(46)

Pojednostavnjenjem administrativnih postupaka i prilagodbom tih postupaka najboljoj praksi administrativno opterećenje svelo bi se na najmanju moguću mjeru.

(47)

Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,