15/Sv. 26

HR

Službeni list Europske unije

158

L 140/114

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Krajnji cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime potvrđen Odlukom Vijeća 94/69/EZ od 15. prosinca 1993. (3) je stabilizacija koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini koja sprečava opasnu antropogensku interferenciju s klimatskim sustavom.

(2)

U Šestom akcijskom programu Zajednice za okoliš utvrđenom Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. (4) promjena klime utvrđena je kao prioritet za akciju. U tom se programu prepoznaje da je Zajednica usmjerena na postizanje 8 %-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na razine iz 1990., i da će globalno emisije stakleničkih plinova dugoročno trebati smanjiti za približno 70 % u odnosu na razine iz 1990.

(3)

Priopćenjem Komisije od 10. siječnja 2007. pod nazivom „Ograničavanje globalnih klimatskih promjena na dva stupnja Celzijusa – način ponašanja do i nakon 2020.” pojašnjeno je da je u kontekstu predviđenog globalnog smanjenja stakleničkih plinova za 50 % do 2050. u razvijenom svijetu potrebno ostvariti smanjenje stakleničkih plinova za 30 % do 2020. s rastom na 60 % – 80 % do 2050. te da je takvo smanjenje tehnički provedivo i da koristi nadmašuju troškove, ali da se to može postići samo ako su u potpunosti iskorištene sve opcije za ublažavanje promjena.

(4)

Hvatanje i geološko skladištenje ugljikova dioksida (tehnologija CCS) je tehnologija za premošćenje koja će doprinijeti ublažavanju promjene klime. Sastoji se od hvatanja ugljikova dioksida (CO2) iz industrijskih postrojenja, njegovoga transporta u skladišni geoprostor i utiskivanja u odgovarajuće podzemne geološke formacije radi trajnog skladištenja. Ta tehnologija ne bi trebala biti poticaj na povećanje broja elektrana na fosilna goriva. Njezin razvoj ne bi trebao voditi ka smanjenju napora koji se ulažu u politike štednje energije, obnovljive energije i druge sigurne i održive tehnologije s malim udjelom ugljika, kako u smislu istraživanja tako ni financijski.

(5)

Prema preliminarnim procjenama koje su provedene s ciljem procjene utjecaja Direktive a koje se spominju u procjeni utjecaja koju je provela Komisija, pod pretpostavkom 20 %-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i pod uvjetom da tehnologija CCS dobije podršku na privatnoj i nacionalnoj razini te na razini Zajednice i dokaže se kao tehnologija sigurna za okoliš, sedam milijuna tona CO2 trebalo bi uskladištiti do 2020., a do 160 milijuna do 2030. Emisije CO2 izbjegnute u 2030. predstavljale bi oko 15 % smanjenja koje se zahtijeva u Uniji.

(6)

Drugim europskim programom za klimatske promjene koji je utvrđen Priopćenjem Komisije od 9. veljače 2005. pod nazivom „Dobivanje bitke protiv globalne promjene klime” kako bi se izradila i preispitala buduća politika Zajednice o klimi, uspostavljena je Radna skupina za hvatanje i geološko skladištenje ugljika. Radna skupina imala je mandat da istraži primjenu tehnologije CCS kao sredstva za smanjenje klimatskih promjena. Radna grupa objavila je iscrpno izvješće na temu regulative koje je usvojeno u lipnju 2006. Naglašena je potreba istovremenog razvoja strateškog i regulatornog okvira za tehnologiju CCS i Komisiji je upućen zahtjev da poduzme daljnje istraživanje o tom predmetu.

(7)

Priopćenjem Komisije od 10. siječnja 2007. pod nazivom „Održiva proizvodnja energije iz fosilnih goriva: postizanje gotovo nultih emisija iz ugljena nakon 2020.” ponovno je uvedena potreba razvoja regulatornog okvira temeljenog na integriranoj procjeni rizika istjecanja CO2, koji uključuje uvjete za odabir lokacije radi minimalizacije rizika istjecanja i predviđa režime nadzora i izvješćivanja s ciljem verifikacije skladištenja i odgovarajuću sanaciju eventualno nastale štete. U Priopćenju je iznesen akcijski plan Komisije u tom području tijekom 2007. kojim se zahtijeva razvoj okvira za razumno upravljanje CCS tehnologijom, što obuhvaća rad na regulatornom okviru, okviru poticaja i programima podrške, kao i vanjske elemente, primjerice tehnološku suradnju sa zemljama od ključne važnosti za pitanja tehnologije CCS.

(8)

Europsko Vijeće na svojem sastanku u ožujku 2007. također je pozvalo države članice i Komisiju da rade na jačanju istraživanja i razvoja te da razvijaju potreban tehnički, gospodarski i regulatorni okvir kako bi se uklonile postojeće pravne prepreke, a kod novih elektrana na fosilna goriva uvela CCS tehnologija sigurna za okoliš, po mogućnosti do 2020.

(9)

Europsko Vijeće na svojem sastanku u ožujku 2008. ponovilo je da je svrha predlaganja regulatornog okvira za tehnologiju CCS bila osigurati da se ova nova tehnologija uvede na način siguran za okoliš.

(10)

Europsko vijeće na svojem sastanku u lipnju 2008. pozvalo je Komisiju da što je prije moguće donese mehanizam poticaja za ulaganja država članica i privatnog sektora kako bi osigurala da se do 2015. izgradi i pusti u rad do 12 pokaznih postrojenja u kojima bi se primjenjivala CCS tehnologija.

(11)

Svaka od različitih komponenata CCS tehnologije, odnosno hvatanje, transport i skladištenje CO2, predmet je pilot projekata koji su po opsegu manji od opsega koji se zahtijeva za njihovu industrijsku primjenu. Te komponente još treba integrirati u cjelovit CCS postupak, troškove tehnološkog postupka treba smanjiti i prikupiti još više vrednijih znanstvenih spoznaja. Stoga je važno da Zajednica čim prije počne ulagati napore u predstavljanje CCS tehnologije u okviru jedne integrirane politike, što obuhvaća posebno pravni okvir za skladištenje CO2 na način siguran za okoliš, poticaje, posebno za daljnje istraživanje i razvoj, provođenje pokaznih projekata i mjere za podizanje svijesti javnosti.

(12)

Na međunarodnoj razini, pravne prepreke geološkom skladištenju CO2 u geološkim formacijama ispod morskog dna uklonjene su donošenjem relevantnih okvira upravljanja rizicima na temelju Londonskog protokola iz 1996. uz Konvenciju iz 1972. o zaštiti mora od onečišćavanja potapanjem otpadnih i drugih tvari (Londonski protokol iz 1996.) i na temelju Konvencije za zaštitu morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (Konvencija OSPAR).

(13)

2006. godine ugovorne stranke Londonskog protokola iz 1996. donijele su izmjene Protokola. Te izmjene dozvoljavaju i uređuju skladištenje tokova CO2 iz postupaka hvatanja CO2 u geološke formacije ispod morskog dna.

(14)

2007. godine ugovorne stranke Konvencije OSPAR donijele su izmjene Priloga Konvenciji kako bi omogućile skladištenje CO2 u geološke formacije ispod morskog dna, Odluku koja osigurava skladištenje tokova u geološke formacije ispod morskog dna na način siguran za okoliš i OSPAR Smjernice za procjenu i upravljanje rizicima koje ta aktivnost predstavlja. Isto tako donijele su Odluku da se zbog mogućih štetnih učinaka zabrani stavljanje CO2 u stupce morske vode i na morsko dno.

(15)

Na razini Zajednice već postoji niz zakonskih instrumenata za upravljanje nekim od rizika koje tehnologija CCS predstavlja za okoliš, posebno s obzirom na hvatanje i transport CO2, i trebalo bi ih koristiti kad je to moguće.

(16)

Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (5) pogodna je za reguliranje, u smislu određenih industrijskih djelatnosti, rizika koje hvatanje CO2 predstavlja za okoliš i zdravlje ljudi, pa bi se zato trebala primjenjivati na hvatanje tokova CO2 u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja obuhvaćenih tom Direktivom.

(17)

Direktivu Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (6) trebalo bi primijeniti na hvatanje i prijenos tokova CO2 u svrhu geološkog skladištenja. Trebalo bi je isto tako primijeniti i na skladišne geoprostore u skladu s ovom Direktivom.

(18)

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na geološko skladištenje CO2 na državnom području država članica, u njihovim isključivim gospodarskim zonama i epikontinentalnim pojasevima. Direktiva se ne bi trebala primjenjivati na projekte u kojima se planira skladištenje manje od ukupno 100 kilotona koji se poduzimaju radi istraživanja, razvoja ili ispitivanja novih proizvoda i postupaka. Ta granična vrijednost izgleda primjerena i u svrhe drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice. Skladištenje CO2 u skladišnim kompleksima koji se prostiru izvan teritorijalnog područja primjene ove Direktive i skladištenje CO2 u stupcima vode ne bi trebalo dozvoliti.

(19)

Države članice trebale bi zadržati pravo da unutar svojeg državnog područja odrede područja na kojima se mogu birati skladišni geoprostori. To uključuje pravo država članica da na cijelom svojem državnom području ili nekim dijelovima toga državnog područja uopće ne dozvole skladištenje ili da prednost daju nekoj drugoj namjeni podzemnog prostora, primjerice za istraživanje, proizvodnju i skladištenje ugljikovodika ili geotermalnu primjenu vodonosnika. U tom kontekstu, kod upotrebe potencijalnog skladišnog geoprostora države članice trebale bi posebno razmotriti druge opcije vodeći računa o pitanju energije. Odabir primjerenog skladišnog geoprostora od ključne je važnosti da bi se moglo osigurati da uskladišteni CO2 bude u potpunosti i trajno zatvoren. Kod biranja skladišnog geoprostora države članice trebale bi najobjektivnije i najučinkovitije uzeti u obzir geološke karakteristike, primjerice seizmičnost. Neka lokacija može se izabrati za skladišni geoprostor samo ako nema znatnijeg rizika istjecanja i ako se ni u kojem slučaju ne očekuju znatni učinci na okoliš ili zdravlje. To bi se trebalo odrediti karakterizacijom i procjenom potencijalnog skladišnog kompleksa u skladu s posebnim zahtjevima.

(20)

Dopunske metode povećanje iscrpka ugljikovodika (EHR) odnose se na dodatno povećanje iscrpka ugljikovodika povrh količina koje se izvlače utiskivanjem vode ili drugih sredstava. Postupak EHR sam po sebi nije obuhvaćen ovom Direktivom. Međutim kad se EHR kombinira s geološkim skladištenjem CO2, trebale bi se primjenjivati odredbe ove Direktive o skladištenju CO2 na način siguran za okoliš. U takvom slučaju, odredbe ove Direktive koje se odnose na istjecanje nisu primjenjive na količine CO2 koje se ispuštaju iz površinskih postrojenja a koje ne prelaze nužna ispuštanja u redovnom postupku ekstrakcije ugljikovodika, i koje ne dovode u pitanje sigurnost geološkog skladištenja niti djeluju štetno na neposredni okoliš. Takva ispuštanja obuhvaćena su uvrštavanjem skladišnog geoprostora u Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (7), koji propisuje predaju emisijskih jedinica za trgovanje za sve emisije do kojih dolazi zbog istjecanja.

(21)

Države članice trebaju staviti na raspolaganje javnosti informacije o utjecaju na okoliš koje se odnose na geološko skladištenje CO2 u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice.

(22)

Države članice koje planiraju na svojem državnom području dozvoliti geološko skladištenje CO2 trebale bi provesti procjenu skladišnih kapaciteta koji su dostupni na njihovu državnom području. Komisija bi trebala organizirati razmjenu informacija i najbolje prakse između država članica u kontekstu razmjene informacija predviđene ovom Direktivom.

(23)

Države članice trebale bi odrediti u kojim je slučajevima za prikupljanje informacija nužnih za odabir lokacije potrebno provesti istraživanje. Za istraživanje odnosno aktivnost ulaska u sloj ispod površine trebalo bi uvesti obvezu ishođenja dozvole. Države članice ne moraju postaviti kriterije za postupke izdavanja dozvola za istraživanje, ali kad to čine, minimalno bi trebale osigurati da postupci za izdavanje dozvola za istraživanje budu otvoreni za sve subjekte koji posjeduju potrebne kapacitete. Države bi članice isto tako trebale osigurati da se dozvole izdaju na temelju objektivnih, javno objavljenih nediskriminirajućih kriterija. Radi zaštite i poticanja ulaganja u istraživanja, dozvole za istraživanje trebalo bi izdavati za ograničenu površinu zemljišta (limited volume area) i na ograničeni rok tijekom kojega bi nositelj dozvole trebao imati isključivo pravo istraživanja potencijalnog kompleksa za skladištenje CO2. Države članice trebale bi osigurati da se u tom roku ne dozvoljava proturječno korištenje takvoga kompleksa. Ako se u razumnom roku ne provedu nikakve aktivnosti, država članica trebala bi osigurati da dozvola za istraživanje bude povučena i da se može izdati drugim subjektima.

(24)

Skladišni geoprostor ne bi smio biti eksploatiran bez dozvole za skladištenje. Dozvola za skladištenje trebala bi biti najvažniji instrument kojim se osigurava da važni zahtjevi ove Direktive budu zadovoljeni i da se geološko skladištenje provodi na način siguran za okoliš. Kod izdavanja dozvole za skladištenje prednost pred konkurencijom trebalo bi dati subjektu koji je nositelj dozvole za istraživanje jer će kao takav obično u istraživanje uložiti znatna sredstva.

(25)

U ranoj fazi provedbe ove Direktive, a s ciljem da se osigura dosljedna provedba zahtjeva ove Direktive u cijeloj Zajednici, sve zaprimljene zahtjeve za izdavanje dozvola trebalo bi staviti na raspolaganje Komisiji. Nacrt dozvola za skladištenje trebalo bi dostaviti Komisiji kako bi joj se omogućilo da izda mišljenje o nacrtu dozvole u roku od četiri mjeseca od primitka nacrta. Kod donošenja odluke o izdavanju dozvole nacionalna tijela trebala bi uzeti u obzir to mišljenje i za svako odstupanje od mišljenja Komisije dati obrazloženje. Preispitivanje na razini Zajednice također bi trebalo biti od pomoći kod jačanja povjerenja javnosti u CCS tehnologiju.

(26)

Nadležno tijelo trebalo bi preispitati i prema potrebi ažurirati ili ukinuti dozvolu za skladištenje ako je, inter alia, bilo obaviješteno o istjecanju ili većim nepravilnostima, ako izvješća koja dostavljaju operateri ili provedene inspekcije ukazuju na nepoštovanje uvjeta iz dozvole ili ako mu je poznato da operater na bilo koji način ne poštuje uvjete iz dozvole. Nakon što ukine dozvolu, nadležno tijelo trebalo bi ili izdati novu dozvolu ili zatvoriti skladišni geoprostor. U međuvremenu bi nadležno tijelo trebalo preuzeti odgovornost za skladišni geoprostor, uključujući i posebne zakonske obveze. Nastali troškovi naplaćuju se od prijašnjeg operatera.

(27)

U pogledu sastava toka CO2 neophodno je uvesti ograničenja koja su u skladu s primarnom svrhom geološkog skladištenja, a to je izolacija emisija CO2 od atmosfere, i koja se temelje na rizicima koje onečišćenje može predstavljati za sigurnost i zaštitu transportno- skladišne mreže, okoliš i zdravlje ljudi. U tu svrhu sastav toka CO2 trebalo bi provjeriti prije utiskivanja i skladištenja. Sastav toka CO2 rezultat je postupaka u postrojenjima za hvatanje. Budući da su postrojenja za hvatanje obuhvaćena Direktivom 85/337/EEZ, u postupku izdavanja dozvole za hvatanje obvezna je procjena utjecaja na okoliš. Uvrštavanjem postrojenja za hvatanje u Direktivu 2008/1/EZ dodatno je osigurana obveza utvrđivanja i primjene najboljih dostupnih tehnika za unapređenje sastava toka CO2. Osim toga, u skladu s ovom Direktivom, operater skladišta trebao bi prihvatiti i utisnuti samo one tokove CO2 za koje je napravljena analiza sastava, uključujući nagrizajuće tvari, i provedena procjena rizika kojom je utvrđeno da su razine onečišćenosti toka CO2 u skladu s kriterijima iz ove Direktive.

(28)

Nadzor je od bitne važnosti za procjenu ponaša li se utisnuti CO2 prema očekivanjima, ima li migracija ili istjecanja te djeluje li eventualno utvrđeno istjecanje štetno na okoliš ili zdravlje ljudi. U tu svrhu, države članice trebale bi osigurati da u fazi eksploatacije operater nadzire skladišni kompleks i postrojenja za utiskivanje na temelju plana nadzora koji je razvijen u skladu sa zahtjevima za nadzor. Taj plan trebalo bi dostaviti nadležnom tijelu na odobrenje. Kad se radi o geološkom skladištenju ispod morskog dna, nadzor bi trebalo dodatno prilagoditi posebnim uvjetima upravljanja tehnologijom CCS u morskom okolišu.

(29)

Operater bi trebao najmanje jednom godišnje dostavljati izvješća nadležnom tijelu o, inter alia, rezultatima nadzora. Osim toga države članice trebale bi uvesti sustav kontrola kako bi osigurale da se skladišni geoprostor eksploatira u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

(30)

Potrebno je donijeti odredbe o materijalnoj odgovornosti za štetu po lokalni okoliš i klimu zbog neuspjelog trajnoga zatvaranja CO2.. Materijalna odgovornost za štetu u okolišu (štetu po zaštićene vrste i prirodna staništa, vodu i zemljište) uređena je Direktivom 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (8) koje bi trebalo primijeniti na eksploatiranje skladišnog geoprostora u skladu s ovom Direktivom. Odgovornost za štete za klimu do kojih dođe zbog istjecanja pokrivena je uvrštenjem skladišnog geoprostora u Direktivu 2003/87/EZ kojom se propisuje predaja emisijskih jedinica za trgovanje za sve emisije do kojih dolazi zbog istjecanja. Osim toga, ovom bi Direktivom trebalo uspostaviti obvezu operatera da u slučaju istjecanja ili većih nepravilnosti poduzme korektivne mjere na temelju odobrenog plana korektivnih mjera koji je dostavljen na odobrenje nacionalnom nadležnom tijelu. Ako operater ne poduzme potrebne korektivne mjere, takve bi mjere trebalo poduzeti nadležno tijelo i troškove naplatiti od operatera.

(31)

Ako se relevantni uvjeti navedeni u dozvoli poštuju, skladišni geoprostor trebalo bi zatvoriti na zahtjev operatera nakon odobrenja od strane nadležnog tijela, ili ako nadležno tijelo tako odluči nakon ukidanja dozvole za skladištenje.

(32)

Nakon što je skladišni geoprostor zatvoren, dok odgovornost za skladištenje ne prijeđe na nadležno tijelo, operater ostaje odgovoran za održavanje, nadzor i kontrolu, izvješćivanje i korektivne mjere u skladu s uvjetima ove Direktive na temelju odobrenog plana aktivnosti nakon zatvaranja koji se dostavlja na odobrenje nadležnom tijelu, kao i za sve obveze koje proizlaze iz drugog relevantnog zakonodavstva Zajednice.

(33)

Ako i kad svi dostupni dokazi ukazuju na to da je uskladišteni CO2 potpuno i trajno zatvoren, odgovornost za skladišni geoprostor, što obuhvaća i posebne zakonske obveze, trebalo bi prenijeti na nadležno tijelo. U tu svrhu, operater bi trebao podnijeti izvješće nadležnom tijelu koje daje odobrenje za prijenos. U ranoj fazi primjene ove Direktive, radi osiguravanja ujednačene provedbe zahtjeva ove Direktive u cijeloj Zajednici, sva zaprimljena izvješća trebalo bi staviti na raspolaganje Komisiji. Nacrt odluke o odobrenju trebalo bi dostaviti Komisiji kako bi u roku od 4 mjeseca po primitku mogla izdati mišljenje o tom nacrtu. Nacionalna nadležna tijela to mišljenje trebala bi uzeti u obzir kod donošenja odluke o odobrenju, te moraju obrazložiti svako odstupanje od mišljenja Komisije. Preispitivanje nacrta odluka trebalo bi, na isti način kao i preispitivanje nacrta dozvola za skladištenje na razini Zajednice, biti od pomoći kod jačanja povjerenja javnosti u tehnologiju CCS.

(34)

Materijalne odgovornosti koje nisu obuhvaćene ovom Direktivom, Direktivom 2003/87/EZ i Direktivom 2004/35/EZ, pogotovo odgovornosti u vezi s fazom utiskivanja, zatvaranjem skladišnog geoprostora i razdobljem nakon prijenosa pravnih obveza na nadležno tijelo, trebalo bi rješavati na nacionalnoj razini.

(35)

Nakon prijenosa odgovornosti nadzor bi trebalo svesti na razinu koja još uvijek omogućuje utvrđivanje istjecanja ili većih nepravilnosti, s tim da bi ga u slučaju istjecanja ili većih nepravilnosti trebalo intenzivirati. Nakon prijenosa odgovornosti nadležno tijelo za svoje troškove može teretiti ranijeg operatera samo ako je do greške od strane operatera došlo prije nego je odgovornost za skladišni geoprostor prenesena.

(36)

Trebalo bi pribaviti financijska sredstva kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza zatvaranja, obveza nakon zatvaranja, obveza koje proizlaze iz uvrštavanja u Direktivu 2003/87/EZ i obveza poduzimanja korektivnih mjera koje proizlaze iz ove Direktive. Države članice trebale bi osigurati da potencijalni operater pribavi financijska sredstva, putem financijskog jamstva ili nekog drugog ekvivalentnog instrumenta, koja će biti valjana i stupiti na snagu prije početka utiskivanja.

(37)

Nakon prijenosa vlasništva nacionalne vlasti mogu se naći u situaciji da moraju snositi troškove, primjerice troškove nadzora, povezane sa skladištenjem CO2. Stoga bi operater trebao nadležnom tijelu dati financijski doprinos prije nego što dođe do prijenosa odgovornosti, a na temelju aranžmana o kojima će odluku donijeti države članice. Taj bi financijski doprinos trebao pokriti minimalno predviđene troškove nadzora u razdoblju od 30 godina. Razinu financijskog doprinosa trebalo bi utvrditi na temelju smjernica koje će donijeti Komisija kako bi pomogla osigurati dosljednost provedbe zahtjeva ove Direktive u cijeloj Zajednici.

(38)

Pristup transportnoj mreži i skladišnim geoprostorima za CO2, neovisno o geografskom položaju potencijalnih korisnika u Uniji, mogao bi postati uvjet za ulaz na domaće tržište električne i toplinske energije ili za konkurentno funkcioniranje unutar toga tržišta, ovisno o relativnim cijenama ugljika i tehnologije CCS. Stoga je primjereno za potencijalne korisnike predvidjeti na koji način mogu doći do toga pristupa. Način na koji će se to postići utvrđuje svaka država članica primjenjujući ciljeve poštenog, otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa i uzimajući u obzir, inter alia, transportne i skladišne kapacitete koji su dostupni ili to opravdano mogu postati kao i razmjer svojih obveza smanjenja CO2 u skladu s međunarodnim pravnim instrumentima i zakonodavstvom Zajednice koje moraju ispuniti primjenom CCS tehnologije. Cjevovodi za transport CO2 trebali bi ako je moguće biti konstruirani tako da olakšaju pristup tokovima CO2 čiji sastav zadovoljava razumne minimalne granične vrijednosti. Države članice također bi trebale utvrditi mehanizme rješavanja sporova kako bi omogućile brzo i učinkovito rješavanje sporova o pristupu transportnim mrežama i skladišnim geoprostorima.

(39)

Potrebno je propisati odredbe kojima će se osigurati da, u slučaju prekograničnog transporta CO2, prekograničnih skladišnih geoprostora ili prekograničnih skladišnih kompleksa, nadležna tijela dotičnih država članica zajednički ispune zahtjeve ove Direktive i cjelokupnog ostalog zakonodavstva Zajednice.

(40)

Nadležno tijelo trebalo bi uvesti i voditi registar izdanih dozvola za skladištenje te svih zatvorenih skladišnih geoprostora i okolnih skladišnih kompleksa, uključujući karte koje prikazuju geoprostor koji obuhvaćaju, a što bi nadležno nacionalno tijelo trebalo uzeti u obzir kod relevantnih postupaka planiranja i izdavanja dozvola. O tom registru također treba izvješćivati Komisiju.

(41)

Države članice trebale bi podnositi izvješća o provedbi ove Direktive na temelju upitnika koji sastavlja Komisija u skladu s Direktivom Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. kojom se standardiziraju i racionaliziraju izvješća o provedbi određenih Direktiva koje se odnose na okoliš (9).

(42)

Države članice trebale bi postaviti pravila o kaznama primjenjivim na povrede nacionalnih odredaba usvojenih u skladu s ovom Direktivom. Te bi kazne trebale biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće.

(43)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se predviđaju postupci za ostvarivanje provedbenih ovlasti Komisije (10).

(44)

Posebno bi Komisiju trebalo ovlastiti da izmjenjuje i dopunjuje priloge. Budući da su te mjere općeg područja primjene i namijenjene su izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni, obvezno bi ih trebalo donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(45)

Direktivu 85/337/EEZ trebalo bi izmijeniti kako bi se njome obuhvatilo hvatanje i transport tokova CO2 u svrhu geološkog skladištenja kao i skladišne geoprostore u skladu s ovom Direktivom. Direktivu 2004/35/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi obuhvatila eksploatiranje skladišnih geoprostora u skladu s ovom Direktivom. Direktivu 2008/1/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi obuhvatila hvatanje tokova CO2 u svrhu geološkog skladištenja iz postrojenja obuhvaćenih tom Direktivom.

(46)

Donošenjem ove Direktive trebalo bi osigurati visoku razinu zaštite okoliša i zdravlja ljudi od rizika koji se javljaju kod geološkog skladištenja CO2. Iz tog razloga, Direktivu 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (11) i Uredbu (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (12) trebalo bi izmijeniti kako bi se iz područja primjene tih instrumenata isključio CO2 koji se hvata i prenosi u svrhu geološkog skladištenja. Isto bi tako trebalo izmijeniti Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. kojom se uspostavlja okvir za akciju Zajednice na području vodne politike (13), kako bi se omogućilo utiskivanje CO2 u slane vodonosnike u svrhu geološkog skladištenja. Svako takvo utiskivanje podliježe odredbama zakonodavstva Zajednice o zaštiti podzemnih voda i mora biti u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2000/60/EZ i Direktivom 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i degradacije (14).

(47)

Prijelaz na proizvodnju energije s malim emisijama ugljika zahtijeva, kad se radi o proizvodnji energije iz fosilnih goriva, nova ulaganja kojima će se omogućiti znatno smanjenje emisija. U tu svrhu, Direktivu 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničavanju emisija u zrak određenih onečišćujućih tvari iz velikih uređaja za loženje (15) trebalo bi izmijeniti kako bi se njome propisalo da sve elektrane određenog kapaciteta za koje su izvorna građevinska dozvola ili izvorna uporabna dozvola ishođene nakon stupanja na snagu ove Direktive moraju na lokaciji postrojenja imati odgovarajući geoprostor za opremu potrebnu za hvatanje i sabijanje CO2 ako su odgovarajući skladišni geoprostori dostupni te ako su transport CO2 i naknadna ugradnja opreme (retrofit) za hvatanje CO2 tehnički provedivi i ekonomski opravdani. Ekonomsku opravdanost transporta i retrofita trebalo bi procijeniti uzimajući u obzir predviđene troškove izbjegnutih emisija CO2 za konkretne lokalne uvjete u slučaju retrofita i predviđene troškove emisijskih jedinica CO2 u Zajednici. Projekcije bi trebalo temeljiti na najnovijim dokazima; isto tako trebalo bi preispitati tehničke opcije i napraviti analizu nesigurnosti koje se javljaju u postupku procjene. Nadležno tijelo trebalo bi utvrditi jesu li ovi uvjeti zadovoljeni na temelju procjene operatera i drugih dostupnih informacija, posebno u pogledu zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

(48)

Komisija bi trebala najkasnije 30. lipnja 2015. pristupiti preispitivanju ove Direktive u svjetlu iskustva stečenog u ranoj fazi njezine provedbe i prema potrebi dati prijedloge za njezinu reviziju.

(49)

Budući da cilj ove Direktive, konkretno uspostavljanje pravnog okvira za skladištenje CO2 na način siguran za okoliš, nije moguće postići u dovoljnoj mjeri ako države članice djeluju pojedinačno, te ga je stoga s obzirom na njegovu važnost i učinke lakše postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako se utvrđuje u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako se utvrđuje u tom članku, ova Direktiva ne prekoračuje što je nužno za postizanje toga cilja.

(50)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (16), države članice se potiče da u vlastitom interesu i u interesu Zajednice izrađuju i objavljuju vlastite tablice pomoću kojih će koliko je to moguće prikazati korelaciju između ove Direktive i prijelaznih mjera.

(51)

Primjenom ove Direktive ne dovode se u pitanje članci 87. i 88. Ugovora,

1.

„geološko skladištenje CO2” znači utiskivanje praćeno skladištenjem tokova CO2 u podzemne geološke formacije;

2.

„stupac vode” znači vertikalna neprekinuta masa vode od površine do sedimenta na dnu vodnog resursa;

3.

„skladišni geoprostor” znači prostor određenog volumena unutar geološke formacije koji se koristi za geološko skladištenje CO2 i pripadajuća postrojenja na površini kao i postrojenja za utiskivanje;

4.

„geološka formacija” znači litostratigrafska jedinica unutar koje je moguće utvrditi i kartirati različite slojeve stijena;

5.

„istjecanje” znači svako istjecanje CO2 iz skladišnog kompleksa;

6.

„skladišni kompleks” znači skladišni geoprostor i okolnu geološku domenu koji mogu imati utjecaja na sveukupni integritet i sigurnost skladištenja, odnosno sekundarne formacije za zatvaranje;

7.

„hidraulička jedinica” znači hidraulički povezan porni prostor u kojem je tlačna komunikacija tehnički mjerljiva i koji je omeđen barijerama toka, kao što su rasjedi, podzemna ležišta soli, litološke granice, ili istiskivanjem ili izbijanjem formacije na površinu;

8.

„istraživanje” znači procjena potencijalnih skladišnih kompleksa u svrhu geološkog skladištenja CO2 koja se provodi aktivnostima ulaska ispod površine, primjerice bušenjem, radi dobivanja geoloških podataka o slojevima potencijalnog skladišnog kompleksa i prema potrebi probnim utiskivanjem radi karakterizacije skladišnog geoprostora;

9.

„dozvola za istraživanje” znači pisana ili usmena odluka kojom se dozvoljava istraživanje i utvrđuju uvjeti pod kojima se to istraživanje može provoditi, a koju izdaje nadležno tijelo u skladu sa zahtjevima ove Direktive;

10.

„operater” znači svaka fizička ili pravna, privatna ili javna osoba koja eksploatira skladišni geoprostor ili ga kontrolira ili kojoj je u skladu s nacionalnim zakonodavstvom povjerena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju skladišnog geoprostora;

11.

„dozvola za skladištenje” znači obrazložena pisana odluka ili odluke kojima se operateru dozvoljava geološko skladištenje CO2 u skladišnom geoprostoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se ono može odvijati, koju izdaje nadležno tijelo u skladu sa zahtjevima ove Direktive;

12.

„bitna promjena” znači svaka promjena koja nije predviđena dozvolom za skladištenje koja može imati značajne učinke na okoliš ili zdravlje ljudi;

13.

„tok CO2” znači tok tvari koji rezultira iz postupaka hvatanja CO2;

14.

„otpad” znači tvari koje su definirane kao otpad u članku 1. stavku 1. točki (a) Direktive 2006/12/EZ;

15.

„oblak CO2” znači volumen CO2 raspršen u geološkoj formaciji;

16.

„migracija” znači kretanje CO2 unutar skladišnog kompleksa;

17.

„veća nepravilnost” znači svaka nepravilnost prilikom operacija utiskivanja ili skladištenja ili u uvjetima samog skladišnog kompleksa koja podrazumijeva rizik istjecanja ili rizik za okoliš ili zdravlje ljudi;

18.

„veći rizik” znači kombinacija vjerojatnosti nastanka štete i veličine štete u dotičnom skladišnom geoprostoru koju nije moguće zanemariti a da se ne dovedu u pitanje ciljevi ove Direktive;

19.

„korektivne mjere” znači mjere koje se poduzimaju za ispravljanje većih nepravilnosti ili za zatvaranje mjesta na kojem dolazi do istjecanja kako bi se spriječilo ili zaustavilo istjecanje CO2 iz skladišnog kompleksa;

20.

„zatvaranje” skladišnog geoprostora znači konačni prestanak utiskivanja CO2 u taj skladišni geoprostor;

21.

„razdoblje nakon zatvaranja” znači razdoblje nakon zatvaranja skladišnog geoprostora, uključujući razdoblje nakon prijenosa odgovornosti na nadležno tijelo;

22.

„transportna mreža” znači mreža cjevovoda, uključujući pridružene booster postaje, za transport CO2 u skladišni geoprostor.

1.

naziv i adresu potencijalnog operatera;

2.

dokaz tehničke stručnosti potencijalnog operatera;

3.

karakterizaciju skladišnog geoprostora i skladišnog kompleksa te procjena očekivane sigurnosti skladištenja u skladu s člankom 4. stavcima 3. i 4.;

4.

ukupnu količinu CO2 koja se utiskuje i skladišti kao i predviđeni izvori i metode transporta, sastav tokova CO2, brzine i tlakovi utiskivanja i smještaj postrojenja za utiskivanje;

5.

opis mjera za sprečavanje većih nepravilnosti;

6.

predloženi plan nadzora u skladu s člankom 13. stavkom 2.;

7.

predloženi plan korektivnih mjera u skladu s člankom 16. stavkom 2.;

8.

predloženi privremeni plan za razdoblje nakon zatvaranja u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

9.

podatke utvrđene u skladu s člankom 5. Direktive 85/337/EEZ;

10.

dokaz da će financijsko jamstvo ili neki drugi ekvivalentni instrument kako se zahtijeva u članku 19. biti važeći i na snazi prije početka utiskivanja.

1.

nadležno tijelo se na temelju zahtjeva podnesenog u skladu s člankom 7. i eventualnih drugih relevantnih informacija uvjerilo da:

2.

nadležno tijelo uzelo je u obzir mišljenje Komisije o nacrtu dozvole izdano u skladu s člankom 10.

1.

naziv i adresu operatera;

2.

točnu lokaciju i granice skladišnog geoprostora i skladišnog kompleksa i informacije o hidrauličkoj jedinici;

3.

zahtjeve u pogledu operacije skladištenja, ukupnu količinu CO2 čije geološko skladištenje se dozvoljava, granične vrijednosti tlaka u ležištu te maksimalne brzine i tlakove utiskivanja;

4.

zahtjeve u pogledu sastava CO2 toka i postupka njegovoga prihvata u skladu s člankom 12. i, prema potrebi, dodatne zahtjeve u pogledu utiskivanja i skladištenja, posebno zahtjeve koji se postavljaju s ciljem sprečavanja većih nepravilnosti;

5.

odobreni plan nadzora, obvezu provedbe toga plana i zahtjeve za njegovo ažuriranje u skladu s člankom 13. kao i zahtjeve u pogledu izvješćivanja u skladu s člankom 14.;

6.

zahtjev o obavješćivanju nadležnoga tijela u slučaju istjecanja ili većih nepravilnosti, odobreni plan korektivnih mjera i obvezu provedbe plana korektivnih mjera u slučaju istjecanja ili većih nepravilnosti u skladu s člankom 16.;

7.

zahtjeve u pogledu zatvaranja i odobreni plan privremenog postupanja s lokacijom nakon zatvaranja koji se spominje u članku 17.;

8.

odredbe o izmjeni, preispitivanju, ažuriranju i ukidanju dozvole za skladištenje u skladu s člankom 11.;

9.

zahtjeve u pogledu uspostavljanja i važenja financijskoga ili drugog ekvivalentnog instrumenta u skladu s člankom 19.

(a)

ako je obaviješten ili mu je poznato da je došlo do istjecanja ili većih nepravilnosti u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(b)

ako izviješća podnesena u skladu s člankom 14. ili inspekcije okoliša provedene u skladu s člankom 15. ukazuju na nepoštovanje uvjeta iz dozvole ili rizika istjecanja ili većih nepravilnosti;

(c)

ako mu je poznato da operater na drugi način ne ispunjava uvjete iz dozvole;

(d)

ako se to smatra neophodnim na temelju najnovijih znanstvenih otkrića i tehnološkog napretka; ili

(e)

ne dovodeći u pitanje točke (a) do (d), pet godina nakon izdavanja dozvole i svakih 10 godina nakon toga.

(a)

štetno djelovati na integritet skladišnog geoprostora ili relevantne transportne infrastrukture;

(b)

predstavljati veći rizik za okoliš i zdravlje ljudi; ili

(c)

kršiti zahtjeve koje propisuje primjenjivo zakonodavstvo Zajednice.

(a)

preuzima i provodi utiskivanje samo za one tokove CO2 za koje je provedena analiza sastava, uključujući i analizu korozivnih tvari i procjena rizika, te ako je procjenom rizika utvrđeno da su razine onečišćenja u skladu s uvjetima navedenim u stavku 1.;

(b)

vodi registar količina i svojstava preuzetih i utisnutih tokova CO2, uključujući i sastav tih tokova.

(a)

usporedbe između stvarnog ponašanja i modela ponašanja CO2 i formacijske vode u skladišnom geoprostoru;

(b)

detekcije većih nepravilnosti;

(c)

detekcije migracije CO2;

(d)

detekcije istjecanja CO2;

(e)

detekcije većih štetnih učinaka na neposredni okoliš, a posebno učinaka na pitku vodu, na ljudsku populaciju ili korisnike okolne biosfere;

(f)

procjene učinkovitosti eventualnih korektivnih mjera poduzetih u skladu s člankom 16.;

(g)

ažuriranja procjene kratkoročne i dugoročne sigurnosti i integriteta skladišnog kompleksa, uključujući procjenu hoće li uskladišteni CO2 biti potpuno i trajno zatvoren.

1.

sve rezultate nadzora u skladu s člankom 13. u razdoblju za koje se izvješće dostavlja, uključujući informacije o tehnologiji nadzora koju primjenjuje;

2.

količine i svojstva preuzetih i utisnutih tokova CO2, uključujući i sastav tih tokova, u razdoblju za koje se izvješće dostavlja, zabilježene u skladu s člankom 12. stavkom 3. točkom (b);

3.

dokaz o ishođenju i održavanju financijskog jamstva u skladu s člankom 19. i člankom 9. stavkom 9.;

4.

svaku drugu informaciju koju nadležno tijelo smatra relevantnom u svrhu procjene poštovanja uvjeta iz dozvole za skladištenje i stjecanja novih saznanja o ponašanju CO2 u skladišnom geoprostoru.

(a)

ako je nadležno tijelo obaviješteno ili je došlo do spoznaje o istjecanju ili većim nepravilnostima u skladu s člankom 16. stavkom 1.;

(b)

ako izvješća u skladu s člankom 14. ukazuju na nedostatno poštovanje uvjeta iz dozvole;

(c)

radi istrage o ozbiljnim pritužbama u pogledu okoliša ili zdravlja ljudi;

(d)

u drugim situacijama ako nadležno tijelo to smatra potrebnim.

(a)

ako su relevantni uvjeti navedeni u dozvoli ispunjeni;

(b)

na opravdani zahtjev operatera, nakon odobrenja od strane nadležnog tijela; ili

(c)

ako nadležno tijelo tako odluči nakon ukidanja dozvole za skladištenje u skladu s člankom 11. stavkom 3.

(a)

ažuriran prema potrebi, uzimajući u obzir analizu rizika, najbolju praksu i tehnološka poboljšanja;

(b)

dostavljen nadležnom tijelu na odobrenje; i

(c)

odobren od strane nadležnog tijela kao konačan plan postupanja nakon zatvaranja.

(a)

svi dostupni dokazi ukazuju na to da će uskladišteni CO2 biti potpuno i trajno zatvoren;

(b)

minimalni rok, koji određuje nadležno tijelo, je protekao. Taj minimalni rok smije biti kraći od 20 godina samo ako je nadležno tijelo uvjereno da je kriterij spomenut u točki (a) ispunjen prije isteka toga razdoblja;

(c)

financijske obveze iz članka 20. ispunjene su;

(d)

lokacija je izolirana i oprema za utiskivanje je uklonjena.

(a)

stvarno ponašanje utisnutog CO2 odgovara modelu ponašanja;

(b)

nema istjecanja koje bi se moglo utvrditi;

(c)

skladišni geoprostor prelazi u stanje dugoročne stabilnosti.

(a)

nakon što je skladišni geoprostor zatvoren u skladu s točkama (a) ili (b) članka 17. stavka 1. dok odgovornost za skladišni geoprostor nije prenesena na nadležno tijelo u skladu s člankom 18. stavcima 1. do 5.;

(b)

nakon ukidanja dozvole za skladištenje u skladu s člankom 11. stavkom 3.:

(a)

skladišni kapacitet koji je dostupan ili je razumno očekivati da postane dostupan na područjima određenim prema odredbama članka 4. i transportni kapacitet koji je dostupan ili je razumno očekivati da postane dostupan;

(b)

razmjeran dio svojih obveza u pogledu smanjenja CO2 u skladu s međunarodnim pravnim instrumentima i zakonodavstvom Zajednice koji planira ispuniti putem hvatanja i geološkog skladištenja CO2;

(c)

potrebu da uskrati pristup u slučaju nekompatibilnosti tehničkih specifikacija koju nije moguće prevladati na razuman način;

(d)

nužnost poštovanja propisno obrazloženih razumnih potreba vlasnika ili operatera skladišnog geoprostora ili transportne mreže i interesa svih drugih korisnika skladišta ili mreže ili relevantne opreme i postrojenja za obradu i rukovanje na koje bi to moglo imati utjecaja.

(a)

registar izdanih dozvola za skladištenje; i

(b)

trajni registar svih zatvorenih skladišnih geoprostora i okolnih skladišnih kompleksa, uključujući njihove prostorne mape i presjeke i dostupne informacije relevantne za procjenu hoće li uskladišteni CO2 biti u potpunosti i trajno zatvoren.

1.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

2.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

„—

utiskivanje tokova ugljikova dioksida u svrhu skladištenja u geološke formacije koje su prirodno trajno neodgovarajuće za druge svrhe, pod uvjetom da se to utiskivanje provodi u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida (18) ili su isključena iz područja primjene te Direktive u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 2.;

„14.

Eksploatiranje skladišnih geoprostora u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida (20);

„(a)

plinoviti tekući otpad ispušten u atmosferu i ugljikov dioksid uhvaćen i prenesen u svrhu geološkog skladištenja i geološki uskladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida (21) ili isključen iz područja primjene te Direktive u skladu s njezinim člankom 2. stavkom 2.;

„(h)

pošiljke CO2 u svrhu geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida (22);

„6.9.

Hvatanje tokova CO2 iz postrojenja obuhvaćenih ovom Direktivom u svrhu geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida (23).

—

je li trajno zatvaranje CO2 na način kojim se sprečavaju i u najvećoj mogućoj mjeri umanjuju štetni učinci na okoliš i eventualni rizik koji to predstavlja za zdravlje ljudi te sigurnost CCS tehnologije za okoliš i ljude dostatno dokazano,

—

jesu li još uvijek potrebni postupci koji se odnose na preispitivanje nacrta dozvola za skladištenje iz članka 10. i nacrta odluka o prijenosu odgovornosti iz članka 18. koje provodi Komisija,

—

iskustvo s funkcioniranjem odredaba o kriterijima i postupku za prihvat tokova CO2 iz članka 12.,

—

iskustvo s funkcioniranjem odredaba o pristupu trećih strana iz članaka 21. i 22. i odredbama o prekograničnoj suradnji u skladu s člankom 24.,

—

odredbe primjenjive na postrojenja s izgaranjem, nazivne električne snage od 300 megawata ili više iz članka 9.a Direktive 2001/80/EZ,

—

izgledi za geološko skladištenje CO2 u trećim zemljama,

—

daljnji razvoj i ažuriranje kriterija iz Priloga I. i Priloga II.,

—

iskustvo s poticajima za primjenu CCS tehnologije na postrojenjima za izgaranje biomase;

—

potreba dodatne regulative o rizicima za okoliš u vezi s transportom CO2,

(a)

skladišni geoprostori koji se upotrebljavaju u skladu s postojećim zakonodavstvom važećim na dan 25. lipnja 2009.;

(b)

skladišni geoprostori za koje je odobrenje dobiveno u skladu s takvim zakonodavstvom do uključivo 25. lipnja 2009., pod uvjetom da se lokacije upotrebljavaju najduže godinu dana nakon toga roka.

(a)

geologija i geofizika;

(b)

hidrogeologija (posebno postojanje konzumne podzemne vode);

(c)

inženjering ležišta (uključujući volumetrijske proračune volumena pora za utiskivanje CO2 i krajnji skladišni kapacitet);

(d)

geokemija (brzine otapanja, brzine mineralizacije);

(e)

geomehanika (permeabilnost; tlak loma);

(f)

seizmičnost;

(g)

prisutnost i stanje prirodnih i uvjetno izgrađenih putova, uključujući bunare i bušotine kroz koje može doći do istjecanja.

(h)

područja koja okružuju skladišni kompleks na koja bi skladištenje CO2 u skladišnom geoprostoru moglo imati utjecaja;

(i)

distribucija populacije u regiji koja se prostire iznad skladišnog geoprostora;

(j)

blizina važnih prirodnih resursa (uključujući posebno područja u okviru mreže Natura 2000 u skladu s Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (1) i Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa divljeg životinjskog i biljnog svijeta (2), pitke vode i ugljikovodika);

(k)

aktivnosti oko skladišnog kompleksa i moguće interakcije s tim aktivnostima (primjerice, istraživanje, proizvodnja i skladištenje ugljikovodika, geotermičko korištenje vodonosnika i korištenje rezervi podzemnih voda);

(l)

blizina jednog ili više potencijalnih izvora (uključujući procjene ukupne potencijalne mase CO2 koja je dostupna za ekonomično skladištenje) i odgovarajuće transportne mreže CO2.

(a)

geološke strukture prirodne zamke;

(b)

geomehaničkih i geokemijskih svojstava te svojstava toka kod preopterećenja ležišta (pokrovne stijene, nepropusni slojevi, porozni i permeabilni horizonti) i okolnih formacija;

(c)

karakterizacije sustava loma i prisutnosti umjetno izrađenih prolaza;

(d)

horizontalnog i vertikalnog prostiranja skladišnog geoprostora;

(e)

obima pornog prostora (uključujući i distribuciju poroznosti);

(f)

referentne distribucije fluida;

(g)

nekih drugih relevantnih karakteristika.

(a)

moguće brzine utiskivanja i svojstva toka CO2;

(b)

efikasnost modeliranja spregnutih procesa (tj. način na koji razni pojedinačni učinci u simulatoru ili simulatorima međusobno djeluju);

(c)

reaktivni procesi (tj. način na koji se reakcije utisnutog CO2 s in situ mineralima odražavaju u modelu);

(d)

upotrijebljeni simulator ležišta (za validaciju određenih rezultata mogu biti potrebne višekratne simulacije);

(e)

kratkoročne i dugoročne simulacije (kako bi se utvrdila sudbina i ponašanje CO2 nakon što proteknu desetljeća i tisućljeća, uključujući brzinu otapanja CO2 u vodi).

(f)

tlaku i temperaturi skladišne formacije kao funkcije brzine utiskivanja i kumulativne utisnute količine u vremenu;

(g)

horizontalnom i vertikalnom prostiranju CO2 kroz vrijeme;

(h)

naravi toka CO2 u ležištu, uključujući i ponašanje faze;

(i)

mehanizmima i brzinama uzamčivanja CO2 (uključujući točke maksimalnog punjenja zamke te lateralne i vertikalne izolatore);

(j)

sekundarnim sustavima zatvaranja u sveukupnom skladišnom kompleksu;

(k)

skladišnom kapacitetu i gradijentima tlaka u skladišnom geoprostoru;

(l)

riziku loma skladišnih formacija i pokrovnih stijena;

(m)

riziku ulaska CO2 u pokrovnu stijenu;

(n)

riziku istjecanja iz skladišnog geoprostora (primjerice, kroz napuštene i neodgovarajuće izolirane bunare);

(o)

brzina migracije (u otvorenim ležištima);

(p)

brzine izoliranja loma;

(q)

promjene u kemiji formacijskih fluida i naknadne reakcije (primjerice promjena pH vrijednosti, nastanak minerala) i uvrštavanje reaktivnog modeliranja radi procjene učinaka;

(r)

pomak formacijskih fluida;

(s)

povećana seizmičnost i dizanje na površinsku razinu.

(a)

potencijalni putovi istjecanja;

(b)

potencijalni razmjer slučajeva istjecanja za utvrđene putove istjecanja (brzina i količina istjecanja);

(c)

kritični parametri koji imaju utjecaj na potencijalno istjecanje (primjerice maksimalni tlak u ležištu, maksimalna brzina utiskivanja, temperatura, osjetljivost na razne pretpostavke u statičkom geološkom modelu ili modelima);

(d)

sekundarni učinci skladištenja CO2, uključujući pomaknute formacijske fluide i nove tvari nastale skladištenjem CO2;

(e)

svi drugi čimbenici koji bi mogli predstavljati opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš (primjerice fizičke strukture koje se povezuju s projektom).

(a)

parametri koji se nadziru;

(b)

tehnologija nadzora koja se koristi i opravdanje za izbor tehnologije;

(c)

lokacije na kojima se nadzor provodi i obrazloženje za prostorno uzorkovanje;

(d)

učestalost primjene i obrazloženje za vremensko uzorkovanje.

(e)

fugitivne emisije CO2 na razini postrojenja za utiskivanje;

(f)

volumetrijski protok CO2 na ušću bušotine za utiskivanje;

(g)

tlak i temperatura CO2 na ušću bušotine za utiskivanje (kako bi se odredio maseni protok)

(h)

kemijska analiza utisnutog materijala;

(i)

temperatura i tlak u ležištu (kako bi se odredilo ponašanje i stanje faze CO2).

(j)

tehnologije pomoću kojih je moguće otkriti prisutnost, lokaciju i migracijske putove CO2 ispod površine i na površini;

(k)

tehnologije koje daju podatke o ponašanju tlak-volumen i horizontalnoj/vertikalnoj distribuciji oblaka CO2 potrebne za fino podešavanje numeričke 3-D simulacije 3-D geološkim modelima skladišnih formacija koji su utvrđeni u skladu s člankom 4. i Prilogom I.;

(l)

tehnologije koje mogu osigurati široki horizontalni raspon kako bi se dobili podaci o eventualno prethodno neotkrivenim potencijalnim putevima istjecanja širom područja cijelog skladišnog kompleksa i preko njegovih granica, u slučaju većih nepravilnosti ili migracije CO2 izvan skladišnog kompleksa.