13/Sv. 051

HR

Službeni list Europske unije

81

---

32005R0772

---

L 128/51

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.05.2005.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 772/2005

od 20. svibnja 2005.

o specifikacijama za obuhvat svojstava i utvrđivanju tehničkog oblika za izradu godišnjih statistika Zajednice o čeliku za referentno razdoblje od 2003. do 2009.

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 48/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. (1), a posebno njezin članak 7.,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 48/2004 uspostavljen je zajednički okvir za izradu godišnjih statistika Zajednice o željezu i čeliku za referentne godine od 2003. do 2009.

(2)	U skladu s točkom (a) članka 7. Uredbe (EZ) br. 48/2004 potrebne su provedbene mjere za definiranje obuhvata traženih svojstava.

(3)	U skladu s točkom (b) članka 7. Uredbe (EZ) br. 48/2004 potrebne su provedbene mjere za utvrđivanje tehničkog oblika za dostavu godišnjih statistika Zajednice o željezu i čeliku.

(4)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Specifikacije za obuhvat svojstava utvrđene su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   U tim se specifikacijama za račune poduzeća koriste naslovi utvrđeni u članku 9. i članku 23. Direktive Vijeća 78/660/EEZ (2) za potrebe prikaza bilance stanja odnosno računa dobiti i gubitka.

Članak 2.

Tehnički oblik iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 48/2004 utvrđen je u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Države članice primjenjuju ove specifikacije i ovaj tehnički oblik za referentnu godinu 2003. i referentne godine koje slijede.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

---

(1)  SL L 7, 13.1.2004., str. 1.

(2)  SL L 222, 14.8.1978., str. 11.

---

PRILOG I.

OBUHVAT SVOJSTAVA

1.   GODIŠNJE STATISTIKE O BILANCI ZA OTPADNI ČELIK I LIJEVANO ŽELJEZO

Uvodne napomene

Od država članica očekuje se da će ove podatke prikupljati od svih postrojenja koja proizvode željezo, čelik i proizvode iz skupine 27.1 NACE Rev.1.1. i koja koriste i/ili proizvode otpad. Za prvu referentnu godinu 2003. Komisija prihvaća da se obuhvaćeno područje odnosi na skupinu 27.1 NACE Rev. 1. Za svako se postrojenje mora ispuniti poseban upitnik čak i ako neka od njih čine dio istog poduzeća. Ako postrojenje ima lokalno integriranu ljevaonicu čelika, ona se smatra njegovim sastavnim dijelom. Lokalno integrirana postrojenja ona su postrojenja koja imaju istu upravu i nalaze se na istoj lokaciji. Obrazac se primjenjuje na valjaonice u kojima se izravno ponovno valjaju korišteni proizvodi koji se inače ne smatraju otpadom. Sve željezare i čeličane koje nemaju vlastite resurse i koje stoga svoj otpad otkupljuju od drugih, također moraju ispuniti ovaj upitnik jednako kao proizvođači. Budući da nisu uvrštene u skupinu 27.1 NACE Rev. 1.1., ljevaonice željeza, lokalno integrirane ili ne, te neintegrirane ljevaonice čelika ne uzimaju se u obzir.

Otpadom se smatra sljedeće:

—	svako otpadno željezo ili čelik iz proizvodnje ili prerade željeza ili čelika ili od starih proizvoda od željeza ili čelika, a koji su pogodni za pretaljivanje (uključujući kupljeni otpad; ali ne žarene kalcinirane odljevke ni odljevke nagrižene kiselinom),

—	uljevci i ostali otpad od lijevanja čelika u kalupe (kod običnog načina lijevanja ili lijevanja odozdo), uključujući lijevke i sustave za ulijevanje, otpad iz dovodnih cijevi kod ulijevanja odozdo itd., kao i odbačene i neispravne ingote koji nisu uključeni pod stavkom proizvodnja,

—	ostaci iz posuda za taljenje (osim od pjeskarenja).

S druge strane, u otpad ne bi trebalo uključivati otpad koji sadrži željezo, a koji je značajno kontaminiran nemetalnim materijalom i koji nastaje taljenjem, termičkom ili mehaničkom obradom, primjerice:

—	ljevovi iz visokih peći,

—	žljebovi od lijevanja, brizganja i drugi otpad od lijevanja željeza, otpad iz lijevnih rupa,

—	troska, šljaka koja nastaje u čeličani,

—	kamenac iz peći za zagrijavanje i valjanje i kovanje,

—	prskanje iz konvertera,

—	otpaci iz visoke peći, otpaci i ostaci koji nastaju lijevanjem u pijesak.

Specifikacije

Oznaka	:	1010
Naziv	:	Zalihe prvog dana u godini

Zalihe u cijelom postrojenju, uključujući lokalno integrirane djelatnosti, potrebno je upisati u ove oznake (uključujući i ljevaonice čelika), osim zaliha u ljevaonicama željeza.

Oznaka	:	1020
Naziv	:	Nastalo u postrojenju

Ova oznaka uključuje sljedeće:

—	uljevke i drugi otpad od lijevanja čelika, iz čeličana i integriranih ljevaonica čelika: materijal nastao čišćenjem odljevaka. Uključuje i odbačene i neispravne ingote koji se ne smatraju proizvodnjom.

—

ostaci iz proizvodnih procesa su oni koji nastaju pri proizvodnji poluproizvoda, valjanih i kovanih proizvoda, kao i otpad od ingota i neispravni ingoti i odljevci od čelika za koje se po napuštanju talionice ili ljevaonice utvrdi da su neispravni (tj. nakon što su pribrojeni u proizvodnju sirovog ili lijevanog čelika). Uključuje otpad koji nastaje u lokalno integriranim ljevaonicama čelika, kovačnicama, postrojenjima za proizvodnju cijevi i postrojenjima za proizvodnju žice, postrojenjima za hladno valjanje, postrojenjima za izradu metalne konstrukcije te u drugim odjelima za preradu čelika, osim ljevaonica željeza (vidjeti opću napomenu br. 1 gore). Valjaonički otpad koji treba ponovno valjati u vlastitim valjaonicama ne smatra se novim otpadom.

—	oporabljeni otpad je čelik i lijevano željezo koji nastaju pri popravku i rastavljanju stare opreme, strojeva i naprava, npr. kokila.

Oznaka	:	1030
Naziv	:	Primici (1031 + 1032 + 1033)

Otpad primljen preko trgovca koji djeluje kao posrednik pripisuje se odgovarajućim izvorima koji su dani oznakama 1031, 1032 i 1033.

Otpad od starih brodova s remontnih brodogradilišta u Zajednici uzima se kao domaći otpad i otpad Zajednice.

Oznaka	:	1031
Naziv	:	Primici od domaćih izvora

Ova oznaka uključuje otpad primljen od drugih postrojenja ili odjela istog poduzeća u istoj zemlji, uključujući visoke peći, čeličane, valjaonice, ljevaonice željeza (uključujući integrirane ljevaonice željeza). Mora se uključiti i otpad primljen od postrojenja drugih poduzeća i onih postrojenja koja se ne bave proizvodnjom i preradom čelika, npr. rudnici.

Ona također uključuje otpad primljen s domaćeg tržišta izravno od poduzeća koja se ne bave čelikom, kao što su ljevaonice čelika i željeza, postrojenja za proizvodnju cijevi, kovačnice, građevinska industrija, ekstraktivna industrija, brodogradilišta, željeznička poduzeća, strojogradnja, metalska industrija itd.

Oznaka	:	1032
Naziv	:	Primici od drugih zemalja Zajednice

Ovdje se upisuje otpad primljen od drugih zemalja Zajednice.

Oznaka	:	1033
Naziv	:	Primici od trećih zemalja

Ovdje se upisuje otpad primljen od zemalja koje nisu članice Zajednice (treće zemlje).

Oznaka	:	1040
Naziv	:	Ukupno na raspolaganju (1010 + 1020 + 1030)

Zbroj zaliha prvog dana u godini koje nastaju u postrojenjima i kao primici.

Oznaka	:	1050
Naziv	:	Ukupna potrošnja …

Ukupna potrošnja pokazuje ukupnu količinu otpada koji se koristi pri proizvodnji željeza u visokim pećima, električnim pećima i postrojenjima za sinteriranje, kao i ukupnu potrošnju otpada koji se koristi u ukupnoj proizvodnji sirovog čelika uključujući proizvodnju posebnog sirovog željeza ponovnim sagorijevanjem čelika i proizvodnju lokalno integriranih ljevaonica čelika.

Oznaka	:	1051
Naziv	:	… od toga električne peći

Potrošnja otpada u proizvodnji čelika u električnim pećima.

Oznaka	:	1052
Naziv	:	… od toga nehrđajući otpad

Potrošnja nehrđajućeg otpada koji sadrži 10,5 % ili više kroma i najviše 1,2 % ugljika, sa ili bez drugih legurnih elemenata.

Oznaka	:	1060
Naziv	:	Dostave

Izvješće o svim dostavama otpada, uključujući sve ljevaonice, čak i one koje su lokalno integrirane.

Oznaka	:	1070
Naziv	:	Zalihe posljednjeg dana u godini (1040 – 1050 – 1060)

Pod ovim je oznakama potrebno upisati zalihe u cijelom postrojenju uključujući lokalno integrirane djelatnosti, osim zaliha koje se drže u ljevaonicama željeza.

2.   POTROŠNJA GORIVA I ENERGIJE I BILANCA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U INDUSTRIJI ČELIKA

Uvodne napomene o vrstama postrojenja

Postrojenje za pripremu tereta uključuje postrojenje za pripremu zasipa i postrojenje za sinteriranje.

Što se tiče visokih peći i električnih peći za proizvodnju željeza, u obzir treba uzeti samo potrošnju goriva koje se koristi izravno u pećima kao zamjena za koks, tj. isključuje se potrošnja u pećima na vrući zrak, ventilatorima i drugoj pomoćnoj opremi za peći (o tome se izvješćuje pod ostalim postrojenjima).

Talionice uključuju talionice u čeličanama i kontinuirano lijevanje.

Elektrane za proizvodnju električne energije uključuju potrošnju goriva i energije koji se koriste za proizvodnju ukupne električne energije u postrojenju ili u zajedničkim elektranama nekoliko čeličana. Pogledati također opću napomenu br. 2.

Očekuje se da države članice prikupe ove informacije od svih željezara i čeličana koje su razvrstane u skupinu 27.1 NACE Rev. 1.1., uključujući postrojenja za ponovno valjanje i elektrane za proizvodnju električne energije u industriji čelika, koje zajednički dijeli nekoliko postrojenja i poduzeća. U smislu ovih statistika, ove se elektrane za proizvodnju električne energije trebaju smatrati čeličanama iz skupine 27.1 NACE Rev. 1.1.

Zajedničke elektrane za proizvodnju električne energije u industriji čelika

Elektrane za proizvodnju električne energije koje zajednički koristi nekoliko postrojenja ili poduzeća u industriji čelika treba uključiti kao subjekt.

Zajedničke elektrane u industriji čelika na upitnik moraju odgovoriti izravno. Kako bi se izbjegao dvostruki unos, postrojenja koja te elektrane koriste ne uključuju ove podatke u svoje pojedinačne odgovore.

Međutim, čeličane u svojim resursima trebaju iskazati primitak električne energije od zajedničkih elektrana pod ukupno (oznaka 3102) u primicima izvana.

Elektrane za proizvodnju električne energije koje su povezane s drugim industrijama, npr. industrijom ugljena, isključene su.

Postrojenje za proizvodnju električne energije i pare

Ova mješovita postrojenja treba djelomično smatrati elektranama za proizvodnju električne energije. Potrošnja goriva treba uključivati samo ono gorivo koje je potrošeno za proizvodnju električne energije, tj. treba isključiti količine koje se pripisuju grijanju.

Potrošnja električne energije

U dio A upisuje se potrošnja goriva i energije u željezarama i čeličanama i njihovim pomoćnim postrojenjima, osim koksnih peći (visoke peći, postrojenja za sinteriranje, lokalno integrirane ljevaonice čelika, valjaonice itd.).

Uključiti svu potrošnju pomoćnog postrojenja (primjerice, energane i postrojenja za paru) čak i ako ono ne radi isključivo za željezaru i čeličanu.

Isključiti radionice integrirane sa željezarom i čeličanom čije djelatnosti nisu obuhvaćene u skupini 27.1 NACE Rev. 1.1.

Dio A:   Godišnje statistike za potrošnju goriva i energije prema vrsti postrojenja

Oznaka	:	2010
Naziv	:	Kruta goriva (2011 + 2012)

Kruta goriva treba upisati prema stanju pri primitku.

Oznaka	:	2011
Naziv	:	Koks

Ova oznaka uključuje koks, polukoks, naftni koks i rafinirani koks.

Oznaka	:	2012
Naziv	:	Ostala kruta goriva

Ova oznaka uključuje kameni ugljen i aglomerate, lignit i brikete.

Oznaka	:	2020
Naziv	:	Tekuća goriva

Ova oznaka uključuje potrošnju svih tekućih goriva u željezarama, čeličanama i njihovim pomoćnim postrojenjima, u elektranama, ali s izuzećem koksnih peći.

Oznaka	:	2030
Naziv	:	Plin (2031 + 2032 + 2033 + 2034)

Potrošnja koju treba upisati je neto potrošnja, pri čemu se ne isključuju gubici i sagorjeli plin.

Potrošnju plina potrebno je upisati u gigadžulima (1 gigadžul = 109 džula = 1 gigakalorija/4,186) na temelju niže kalorične vrijednosti za svaki plin (za suhi plin pri 0 ° i 760 mm/Hg).

Oznaka	:	2040
Naziv	:	Vanjske dostave plina za visoke peći

Ova oznaka uključuje ukupne vanjske dostave plina za visoke peći za javnu opskrbu, integrirane koksare, druge čeličane i ostale potrošače.

Oznaka	:	2050
Naziv	:	Vanjske dostave konvertorskog plina

Ova oznaka uključuje ukupne vanjske dostave konvertorskog plina za javnu opskrbu, integrirane koksare, druge čeličane i ostale potrošače.

Dio B:   Godišnje statistike bilance za električnu energiju u industriji željeza i čelika

Specifikacije

Oznaka	:	3100
Naziv	:	Resursi (3101 + 3102)

Vidjeti specifikacije za 3101 i 3102

Oznaka	:	3101
Naziv	:	Bruto proizvodnja

Ova oznaka uključuje bruto proizvodnju koja odgovara ukupnoj potrošnji u elektranama za proizvodnju električne energije kako je navedeno u dijelu A pod elektrane za proizvodnju električne energije.

Oznaka	:	3102
Naziv	:	Primici izvana

Primici izvana obuhvaćaju javne mreže, druge zemlje, željezare i čeličane (uključujući zajedničke elektrane za proizvodnju električne energije), koksne peći u čeličanama, lokalno integrirane odjele itd.

Oznaka	:	3200
Naziv	:	Potrošeno (3210 + 3220 + 3230)

Ukupan iznos u retku 3200 treba odgovarati iznosu u retku 3100.

Oznaka	:	3210
Naziv	:	Potrošnja po postrojenju (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217)

Ova oznaka uključuje ukupnu potrošnju po postrojenju iz redaka (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217).

Oznaka	:	3217
Naziv	:	Ostala postrojenja

Ova se oznaka odnosi na ostale vrste postrojenja kako je navedeno u dijelu A.

Oznaka	:	3220
Naziv	:	Dostave prema van

Vidjeti oznaku 3102.

Oznaka	:	3230
Naziv	:	Gubici

Ova oznaka uključuje sve gubitke električne energije.

3.   ISTRAŽIVANJE O ULAGANJIMA U INDUSTRIJI ŽELJEZA I ČELIKA (IZDACI I KAPACITET)

Dio A:   Godišnje statistike za izdatke

Uvodne napomene

Za svako postrojenje mora se ispuniti poseban upitnik čak i ako neka od njih čine dio istog poduzeća.

Izdaci vezani uz ulaganja predstavljaju ulaganja u materijalna dobra za vrijeme referentnog razdoblja. Ovdje su uključena nova i postojeća kapitalna materijalna dobra, bilo da su kupljena od trećih strana ili proizvedena za vlastitu uporabu (tj. kapitalizirana proizvodnja kapitalnih materijalnih dobara), čiji je vijek trajanja dulji od jedne godine i koji uključuju neproizvedena materijalna dobra, kao što je zemlja. Prag za vijek trajanja dobra koje se može kapitalizirati može se povećati u skladu s računovodstvenom praksom poduzeća u slučaju kada ta praksa zahtijeva duži očekivani vijek trajanja od prethodno navedenog praga od jedne godine.

Sva se ulaganja vrednuju bruto, prije revalorizacije i odbitaka dohotka od prodaje. Kupljena dobra vrednuju se po kupovnoj cijeni, tj. tu su uključeni troškovi prijevoza i ugradnje, naknade, pristojbe, i ostali troškovi prijenosa vlasništva. Vlastita materijalna dobra vrednuju se po proizvodnoj cijeni. Isključuju se dobra koja se steknu kroz proces restrukturiranja (kao što su spajanja, preuzimanja, raspad ili izdvajanja poduzeća). Kupovina sitnog alata koji nije kapitaliziran uključuje se pod tekuće izdatke.

Također su uključeni i svi dodaci, izmjene, poboljšanja i popravci koji produžuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet kapitalnih dobara.

Troškovi tekućeg održavanja isključeni su kao i vrijednost i tekući izdaci za kapitalna dobra koja se koriste na temelju ugovora o najmu i zakupu.

U svezi sa zapisom ulaganja u slučaju kada se račun, isporuka, plaćanje i prva uporaba dobra odvijaju u različitim referentnim razdobljima, kao cilj predlaže se sljedeća metoda:

—

Ulaganja se zapisuju kada se vlasništvo prenese na jedinicu koja ih namjerava koristiti. Kapitalizirana proizvodnja zapisuje se kada se dobra proizvedu. U svezi sa zapisom ulaganja do kojih je došlo u razdobljima koja se mogu lako utvrditi, svako se djelomično ulaganje treba zapisati u onom referentnom razdoblju u kojem je provedeno.

To u praksi možda neće biti moguće pa bi ustaljena računovodstvena praksa poduzeća trebala podrazumijevati da treba primijeniti sljedeće približavanje ovoj metodi:

—	ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su izvršena,

—	ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem ulaze u proizvodni proces,

—	ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su fakturirana,

—	ulaganja se zapisuju u referentnom razdoblju u kojem su plaćena,

—	ulaganja se ne zapisuju u bilancu. Međutim, dobitak, prodaja i prijenos nepokretne imovine kao i revalorizacija te nepokretne imovine prikazuju se u bilanci ili u bilješkama uz financijski izvještaj.

Materijalna se dobra navode u financijskim izvještajima poduzeća pod „Nepokretna imovina – materijalna dobra”.

Specifikacije po vrsti postrojenja

Oznaka	:	4010
Naziv	:	Koksara

Obuhvaća sljedeće:

—	peći, uključujući koksare s pomoćnom opremom, kao što su punila, potiskivala, drobilice itd. kao i vagoni za koks i toranj za gašenje,

—	pomoćno postrojenje.

Napomena: Svaki naslov uključuje postrojenje, zgrade i pomoćnu opremu.

Oznaka	:	4020
Naziv	:	Postrojenje za pripremu tereta

Ovaj naziv uključuje postrojenje za pripremu željezne rude i tereta.

Oznaka	:	4030
Naziv	:	Postrojenje za proizvodnju željeza i ferolegura (uključujući visoke peći)

Ovaj naziv uključuje električne peći za proizvodnju sirovog željeza, niskoosovinske peći i ostala postrojenja procese koji prethode taljenju itd.

Oznaka	:	4040
Naziv	:	Talionice u čeličanama

AOD obrada, obrada vakuumom i obrada u posudi za taljenje itd. smatraju se doradom koja slijedi nakon glavnog postupka; određeni izdatak ulaganja (kao svaka proizvodnja) mora se uključiti u kategoriju koja obuhvaća primjerene završne postupke.

Ako postrojenje uključuje (ili će uključivati) talionicu i miješalicu, izdatke koji se odnose na miješalicu treba uključiti u odgovarajuću talionicu. Ako postrojenje nema talionicu, ovaj izdatak treba uključiti u izdatke vezane uz visoke peći.

Oznaka	:	4041
Naziv	:	od toga električne peći

Ovaj naziv uključuje ulaganja za proizvodnju sirovog čelika po električnoj peći (lučnoj ili indukcijskoj).

Oznaka	:	4050
Naziv	:	Kontinuirano lijevanje

Ovaj se naziv odnosi na kontinuirano lijevane slabove, blumove, gredice, profile i poluproizvode za cijevi.

Oznaka	:	4060
Naziv	:	Valjaonice (4061 + 4062 + 4063 + 4064)

Za svaku vrstu valjaonice treba uzeti u obzir ne samo izdatke koji se odnose izravno na valjaonicu, nego i one izdatke koji se odnose na postrojenja prije (npr. zagrijavanje peći) i poslije valjaonice (npr. rashladni elementi, rezanje). Pod naslovom „Ostala postrojenja” (oznaka 4070) uključeni su izdaci koji se odnose na svu opremu koja ne potpada pod kategoriju posebnih valjaonica, osim postrojenja za prevlačenje (kositrenje, pocinčavanje itd.), koja je istaknuta pod oznakom 4064.

Izdatke za postrojenja za poliranje treba prikazati pod oznakom 4063 – postrojenje za izradu hladnovaljanih širokih traka.

Oznaka	:	4061
Naziv	:	Plosnati proizvodi

Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju toplovaljanih plosnatih proizvoda.

Oznaka	:	4062
Naziv	:	Dugi proizvodi

Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju toplovaljanih dugih proizvoda.

Oznaka	:	4063
Naziv	:	Postrojenja za izradu hladnovaljanih širokih traka

Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za proizvodnju hladnovaljanih širokih traka, kontinuiranih ili ne.

Oznaka	:	4064
Naziv	:	Postrojenja za prevlačenje

Pod ovom oznakom bilježe se izdaci postrojenja za prevlačenje (linije za prevlačenje).

Oznaka	:	4070
Naziv	:	Ostala postrojenja

Ova oznaka obuhvaća:

—	sva središnja postrojenja i mreže za distribuciju električne energije, plina, vode, pare, zraka i kisika,

—	prijevoz, strojarska obrada, laboratoriji i sva ostala postrojenja koja čine dio kompletnog postrojenja, ali ih nije moguće razvrstati kao dio posebnog sektora,

—	postrojenja za blumove, gredice i profile kada ti poluproizvodi nisu kontinuirano lijevani i upisani pod oznaku 4050.

Oznaka	:	4200
Naziv	:	Od toga za suzbijanje onečišćenja

Kapitalni izdaci za metode, tehnologije, procese ili opremu koji su načinjeni u svrhu prikupljanja i uklanjanja onečišćenja i onečišćujućih tvari (npr. ispuštanje plinova u zrak, otpadne vode ili kruti otpad) nakon njihova nastanka, sprečavanja njihovog širenja te mjerenja razine onečišćenja, kao i tretiranja i odlaganja onečišćujućih tvari koji su nastali kao rezultat djelatnosti poduzeća.

Ovaj naslov je zbroj izdataka vezanih uz sljedeća područja zaštite okoliša: zaštita okolnog zraka i klime, upravljanje otpadnim vodama, upravljanje otpadom te ostale djelatnosti u vezi sa zaštitom okoliša. Ostale djelatnosti u vezi sa zaštitom okoliša uključuju sljedeće: zaštita i saniranje tla, podzemnih i površinskih voda, smanjenje razine buke i vibracije, zaštita prirodne raznolikosti i krajolika, zaštita od zračenja, istraživanje i razvoj, gospodarenje okolišem, obrazovanje, obuka i informacija, djelatnosti vezane uz nedjeljivi izdatak i djelatnosti koje nisu razvrstane nigdje drugdje.

Uključena su sljedeća ulaganja:

—	ulaganja u posebne odredive komponente koje dopunjavaju postojeću opremu i postavljaju se na kraju ili u potpunosti izvan proizvodne linije (tzv. oprema end-of-pipe),

—	ulaganje u opremu (npr. filtri ili odvojeni postupci čišćenja) koji unutar proizvodne linije sastavljaju ili izvlače onečišćujuće tvari, ako uklanjanje ovih dodanih naprava bitno ne utječe na rad proizvodne linije.

Glavna svrha ili funkcija ovog kapitalnog izdatka je zaštita okoliša i treba upisati ukupan iznos izdataka za istu.

Izdatak treba zabilježiti kao bruto iznos svih troškovnih kompenzacija koje nastaju kao rezultat proizvodnje i prodaje trživih nusproizvoda, učinjenih ušteda ili primljenih subvencija.

Kupljena dobra vrednuju se po kupovnoj cijeni isključujući odbitni PDV i ostale priznate poreze koji su izravno povezani s prihodom.

Isključeno je sljedeće:

—	postupci i djelatnosti korisni za okoliš, koji se poduzimaju bez obzira na promišljanja o zaštiti okoliša, uključujući mjere koje su prije svega namijenjene očuvanju zdravlja i sigurnosti radnog mjesta te zaštiti proizvodnje,

—

mjere za smanjenje onečišćenja kada se proizvodi koriste ili odbacuju (ekološka prilagodba proizvoda), osim ako ekološka politika i propisi ne prošire pravnu odgovornost proizvođača tako da odgovornost obuhvati i onečišćenje prouzrokovano korištenim proizvodima ali i proizvodima koji su postali otpad,

—	djelatnosti korištenja i uštede resursa (npr. opskrba vodom ili mjere za uštedu energije ili sirovina), osim ako glavna svrha nije zaštita okoliša: npr. ako te djelatnosti imaju za cilj primjenu nacionalne ili međunarodne ekološke politike i ako se ne poduzimaju zbog uštede.

Dio B:   Godišnje statistike za kapacitet

Uvodne napomene

Najveća moguća proizvodnja odgovara proizvodnji koju postrojenje može napraviti tijekom godine koja se promatra, uzimajući u obzir uobičajeno ili očekivano djelovanje, radne metode i ponudu proizvoda. Ona je po definiciji veća od stvarne proizvodnje.

Promjene najveće moguće proizvodnje u pravilu su povezane s:

—	ulaganjima, iako se izdatak i promjena ne odvijaju nužno istodobno,

—

učinkovitim ili planiranim trajnim zatvaranjima, prijenosima ili prodajom. Najveća moguća proizvodnja ne odgovara tehničkom ni nazivnom kapacitetu niti jednog dijela opreme, nego se temelji na cjelovitoj tehničkoj strukturi postrojenja, pri čemu se uzima u obzir odnos između različitih faza proizvodnje, npr. između čeličane i visokih peći.

Najveća moguća godišnja proizvodnja je najveća proizvodnja koja se tijekom dotične godine može postići u normalnim radnim uvjetima, uzimajući u obzir popravke, održavanje i uobičajene praznike, s opremom koja je na raspolaganju na početku godine, uzimajući također u obzir dodatnu opremu koja će se početi koristiti i postojeću opremu koja će se likvidirati tijekom godine. Razvoj proizvodnje temelji se na vjerojatnim razmjerima strukture promjene svakog pojedinačnog dijela opreme o kojoj je riječ te na pretpostavci da će sirovine biti dostupne.

Opći načini izračuna

U odgovorima na upitnik mora se navesti sva oprema koja nije trajno zatvorena.

Pri izračunu najveće moguće proizvodnje polazi se od normalnih radnih uvjeta na kojima se ona temelji, a oni uključuju sljedeće:

—	uobičajena raspoloživost posla, tj. nikakve promjene vezane uz najveću moguću proizvodnju ne smiju se unositi u situacijama kada se privremenim smanjenjem ili povećanjem broja zaposlenih postrojenje prilagođava fluktuirajućim uvjetima na tržištu,

—	uobičajena raspoloživost opreme, tj. treba uzeti u obzir povremena zatvaranja zbog plaćenih godišnjih odmora, redovitog održavanja, i, prema potrebi, zbog sezonske dostupnosti električne energije (1),

—	uobičajena dostupnost sirovina,

—

uobičajena raspodjela upliva i sirovina i poluproizvoda (osim ako nije drukčije utvrđeno, riječ „uobičajena” znači raspodjela od prethodne godine) u različita postrojenja. U slučajevima gdje su zbog razlog posebnih za određeno postrojenje, nužne promjene vezane uz ovu raspodjelu, te se promjene mogu napraviti jedino ako će količina sirovina ili poluproizvoda vjerojatno biti dovoljna,

—	uobičajena ponuda jednaka ponudi iz prethodne godine, osim ako nisu planirane posebne promjene,

—	prodaja proizvoda protječe bez problema,

—	nema obustave rada niti otpuštanja zaposlenih,

—	nema tehničkih nezgoda niti kvarova postrojenja,

—	nema ozbiljnih prekida rada zbog vremenskih uvjeta, npr. zbog poplave.

Početak ili prestanak rada

U slučajevima kada postrojenje treba pustiti u rad, trajno zatvoriti, premjestiti ili prodati tijekom dotične godine, potrebno je poštovati datum kada dolazi do puštanja u rad ili prestanka rada te izračunati najveću moguću proizvodnju razmjerno broju mjeseci u kojima će ta oprema raditi. U slučaju nove opreme, posebno vrlo velikih projekata, treba obazrivo predvidjeti proizvodnju tijekom razdoblja pokretanja koje može trajati više godina.

1.   Čeličane

—   Konvertorski čelik: u slučaju konvertorskog čelika (npr. LD, OBM itd.) sva postrojenja za proizvodnju željeza i čelika moraju se uzimati u obzir zajedno, tj. najveća moguća proizvodnja čeličane može biti ograničena s raspoloživim količinama vrućeg metala; u takvim se slučajevima najveća moguća proizvodnja mora izračunati na temelju raspoloživog željeza, pri čemu se omogućuje uobičajena raspodjela željeza između čeličana, ljevaonica čelika, postrojenja za granuliranje i prodaje te uobičajena količina otpada potrebna za 1 tonu finalnog proizvoda.

—   Elektročelik: treba uzeti u obzir uobičajeno raspoloživu opskrbu električnom energijom.

—   Općenito: u određenom pomoćnom postrojenju mogu postojati tehnička uska grla koja mogu ograničiti npr. istovremenu uporabu visokih peći s tri na samo dvije. (Razlog tomu može biti tehničko usko grlo u opskrbi kisikom, dubinskim pećima, mosnim dizalicama itd.). Stoga se svaka talionica mora promatrati zajedno sa svom pomoćnom opremom koja utječe na njezin rad.

2.   Valjaonice i linije za prevlačenje

Najveća moguća proizvodnja valjaonice i linije za prevlačenje mora se izračunati na temelju određene ponude proizvoda, tj. na temelju utvrđenih količina proizvoda s određenim mjerama i profilima. Ako poduzeće zbog nepredvidljivih tržišnih uvjeta ne može predvidjeti ponudu, koristi se prošlogodišnja.

Osim toga, najveću moguću proizvodnju treba izračunati i na temelju normalnog opsega poluproizvoda koji su namijenjeni valjaonici.

Pri izračunu najveće moguće proizvodnje treba uzeti u obzir uzvodna i nizvodna uska grla koja postoje u cijelom postrojenju, npr. dostupnost poluproizvoda, mogućnost rukovanja proizvodom ili dovršenja proizvoda.

Kupnjom poluproizvoda od čelika moguće je povećati najveću moguću proizvodnju inače ograničene valjaonice ili skupine samo ako je potrebna količina poluproizvoda od čelika raspoloživa u godini dobrih tržišnih uvjeta. To u načelu podrazumijeva dugoročne ugovore ili dobro definirane programe opskrbe.

U načelu bi u integriranom postrojenju ili u postrojenju pojedine skupine trebala postojati ravnoteža između proizvodnje čelika i proizvodnje valjanih proizvoda, ako se u obzir uzima uobičajena raspodjela raspoloživog čelika između valjaonica, ljevaonica i poluproizvoda za izradu cijevi ili kovanje.

Stvarnu proizvodnju (oznaka ACP) treba iskazati na bruto osnovi, po završetku svakog koraka u procesu, a prije daljnje obrade.

Ona treba uključiti sve proizvode proizvedene u valjaonici, bez obzira na to jesu li za njezin račun ili ne. Svi proizvodi proizvedeni po narudžbi moraju biti uključeni u proizvodnju onog postrojenja u kojemu su napravljeni, a ne u proizvodnju postrojenja koje je izvršilo narudžbu. Ona treba obuhvatiti sve proizvode i kvalitete (nelegirana i legirana roba), uključujući proizvode niže vrijednosti koji nisu namijenjeni trenutačnom pretaljivanju, kao što su sekundarni proizvodi, limovi i odrezani krajevi; proizvode, koji nastaju pri rezanju valjanih ili djelomično valjanih proizvoda od čelika ili poluproizvode kod kojih su oštećena područja namijenjena trenutačnom pretaljivanju.

Slanje podataka vezanih uz stvarnu proizvodnju nije obvezno.

Za svako postrojenje mora se ispuniti poseban upitnik čak i ako nekoliko njih čini dio istog poduzeća.

Specifikacije

Oznaka	:	5010
Naziv	:	Koks

Proizvodnja iz koksnih peći.

Oznaka	:	5020
Naziv	:	Priprema tereta

Proizvodnja iz svih postrojenja za sinteriranje i peletiranje kao i svih ostalih postrojenja koja proizvode aglomerate za punjenje visokih peći i izravno smanjeno spužvasto željezo.

Oznaka	:	5030
Naziv	:	Sirovo željezo i ferolegure

Proizvodnja svog željeza, zrcalnog željeza i feromangana s visokim masenim udjelom ugljika iz visokih peći i elektropeći za proizvodnju željeza.

Oznaka	:	5040
Naziv	:	Sirovi čelik

Ukupna proizvodnja sirovog čelika.

Oznaka	:	5041
Naziv	:	od toga iz električne peći

—	od toga sirovi čelik iz električnih peći (lučnih ili indukcijskih).

Oznaka	:	5042
Naziv	:	od toga izliveno po kontinuiranom postupku

—	od toga kontinuirano lijevani slabovi, blumovi, gredice, profili i poluproizvodi za cijevi.

Oznaka	:	5050
Naziv	:	Proizvodi dobiveni izravno toplim valjanjem (5051 + 5052)

Ova oznaka obuhvaća sve toplovaljane proizvode.

Oznaka	:	5051
Naziv	:	Plosnati proizvodi

Ova oznaka obuhvaća sve plosnate toplovaljane proizvode.

Oznaka	:	5052
Naziv	:	Dugi proizvodi

Ova oznaka obuhvaća sve duge toplovaljane proizvode. Zbog praktičnih razloga ova oznaka obuhvaća i valjane poluproizvode za cijevi.

Oznaka	:	5060
Naziv	:	Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda

(osim prevučenih proizvoda)

Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda). Ova oznaka obuhvaća uske toplovaljane trake dobivene od širokih toplovaljanih traka, toplovaljane limove od širokih toplovaljanih traka, hladnovaljane plosnate proizvode u obliku ploča ili namota.

Oznaka	:	5061
Naziv	:	Od toga proizvodi dobiveni hladnim valjanjem

—	od toga plosnati proizvodi (limovi i trake) dobiveni hladnim valjanjem.

Oznaka	:	5070
Naziv	:	Prevučeni proizvodi

Ova oznaka uključuje namotani čelik (pokositreni lim, ploče, limovi i trake od kositra, ECCS), svi limovi, ploče i namoti dobiveni vrućim umakanjem ili elektrolitički presvučeni metalima, plosnati ili rebrasti, te svi limovi, ploče i namoti, plosnati ili rebrasti, prevučeni organskim tvarima.

Definicija oznaka u ovom pregledu dana je s obzirom na prijašnji Eurostatov upitnik EZUČ-a 2-61.

Oznaka u ovom pregledu	Kratak opis proizvoda	Upućivanje na retke u upitniku EZUČ-a 2-61
5010	Proizvodnja iz koksnih peći	1001
5020	Proizvodnja iz svih postrojenja za sinteriranje i peletiranje kao i svih ostalih postrojenja koja proizvode aglomerate za punjenje visokih peći i izravno smanjeno spužvasto željezo	2001 + 2002
5030	Proizvodnja svog željeza, zrcalnog željeza i feromangana s visokim masenim udjelom ugljika iz visokih peći i elektropeći za proizvodnju željeza.	3001
5040	Ukupna proizvodnja sirovog čelika	4000
5041	— od toga sirovi čelik iz električnih peći (lučnih ili indukcijskih)	4002
5042	— od toga kontinuirano lijevani slabovi, blumovi, gredice, profili i poluproizvodi za cijevi	4099
5050	Svi plosnati toplovaljani proizvodi	5000
5051	Svi dugi toplovaljani proizvodi	5100
5052	Svi dugi toplovaljani proizvodi. Zbog praktičnih razloga ova oznaka obuhvaća i valjane poluproizvode za cijevi.	5200 + 8001
5060	Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda). Ova oznaka obuhvaća uske toplovaljane trake dobivene od širokih toplovaljanih traka, toplovaljane limove rezane od širokih toplovaljanih traka, hladnovaljane plosnate proizvode u obliku ploča ili namota.	6010 + 6020 + 6030
5061	— od toga plosnati proizvodi (limovi i trake) dobiveni hladnim valjanjem.	6030
5070	Prevučeni proizvodi. Ova oznaka uključuje namotani čelik (pokositreni lim, ploče, limovi i trake od kositra, ECCS), svi limovi, ploče i namoti dobiveni vrućim umakanjem ili elektrolitički prevučeni metalima, plosnati ili rebrasti, te svi limovi, ploče i namoti, plosnati ili rebrasti, prevučeni organskim tvarima.	7100 + 7200 + 7300

---

(1)  Međutim, redoviti remonti kroz duže vremensko razdoblje (npr. visoka peć) mogu se skratiti na godišnji „prosjek”.

---

PRILOG II.

TEHNIČKI OBLIK

1.   OBLIK PODATAKA

Podaci se šalju kao skup zapisa, od kojih veliki dio opisuje svojstva podataka (zemlja, godina, gospodarska djelatnost itd.). Sam podatak je broj koji se može vezati uz oznake i bilješke s objašnjenjem. Povjerljivi podaci moraju se slati tako da je stvarna vrijednost zapisana u polje vrijednosti i oznakom koja pokazuje narav povjerljivog podatka dodanog zapisu.

2.   STRUKTURA ZAPISA

Zapis se sastoji od polja promjenljive dužine, koja su odvojena znakom točke sa zarezom (;). Najveća očekivana dužina prikazana je u tablici za vašu informaciju. Gledajući s lijeve na desnu stranu, radi se o sljedećem:

Polje	Vrsta	Najveća dužina	Vrijednosti
Serija	A	3	Slovno-brojčana oznaka serije (vidjeti popis dolje)
Godina	A	4	Godina izražena s četiri znaka, npr. 2003.
Zemlja	A	6	Oznaka za zemlju (vidjeti popis dolje)
Vrsta proizvodnje	A	3	Zbog razlikovanja najveće moguće proizvodnje od stvarne proizvodnje (koristi se samo za statističke podatke o kapacitetu) ili zbog razlikovanja vrste postrojenja (postrojenje za pripremu tereta, valjaonice, visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza, elektrane za proizvodnju električne energije, talionice, ostala postrojenja) (koristi se samo za statističke podatke o potrošnji goriva i energije)
Varijabla	A	4	Oznaka za varijablu. Oznake utvrđene Uredbom (EZ) br. 48/2004 o izradi godišnjih statistika Zajednice o industriji željeza i čelika za referentne godine 2003.-2009. imaju 4 znaka (vidjeti popis dolje).
Vrijednost podatka	N	12	Brojčana vrijednost podatka izražena kao cijeli broj bez decimala.
Oznaka za povjerljivost podataka	A	1	A, B, C, D: označava da su podaci povjerljivi te razlog za povjerljivost podataka (vidjeti popis dolje). Prazan prostor označava da podaci nisu povjerljivi.
Dominantnost	N	3	Brojčana vrijednost manja od ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća koji dominiraju podacima i čine ih povjerljivima. Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90, 94,50 postaje 95. Ovo polje ostaje prazno za podatke koji nisu povjerljivi. Ovo se polje koristi samo ako su u prethodnom polju korištene oznake za povjerljivost podataka B ili C.
Jedinice za vrijednost podatka	A	4	Oznake za označivanje jedinica

3.   OPIS POLJA

3.1.   Vrsta serije

Vrsta serije	Oznaka
Godišnje statistike o bilanci za otpadni čelik i lijevano željezo	S10
Godišnje statistike za potrošnju goriva i energije prema vrsti postrojenja	S2A
Godišnje statistike o bilanci za električnu energiju u industriji željeza i čelika	S2B
Istraživanje o ulaganjima u industriji željeza i čelika	S3A
Godišnje statistike o kapacitetu	S3B

3.2.   Zemlje

Zemlja	Oznaka
Belgija	BE
Češka	CZ
Danska	DK
Njemačka	DE
Estonija	EE
Grčka	GR
Španjolska	ES
Francuska	FR
Irska	IE
Italija	IT
Cipar	CY
Latvija	LV
Litva	LT
Luksemburg	LU
Mađarska	HU
Malta	MT
Nizozemska	NL
Austrija	AT
Portugal	PT
Poljska	PL
Slovenija	SI
Slovačka	SK
Finska	FI
Švedska	SE
Ujedinjena Kraljevina	UK
Island	IS
Lihtenštajn	LI
Norveška	NO
Švicarska	CH

3.3.   Vrsta proizvodnje ili vrsta postrojenja

Vrsta proizvodnje	Oznaka
Najveća moguća proizvodnja	MPP
Stvarna proizvodnja (nije obvezno)	ACP
Vrsta postrojenja
Postrojenje za pripremu tereta	PLP
Valjaonice	RMD
Visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza	FRN
Elektrane za proizvodnju električne energije	EGS
Talionice	MLS
Ostala postrojenja	OTH

3.4.   Varijable i jedinice za vrijednost podatka

Oznaka	Naziv	Jedinica za vrijednost podatka
	Bilanca otpadnog od čelika i lijevanoga željeza	Metrička tona
1010	Zalihe prvog dana u godini	MTON
1020	Nastale u postrojenju	MTON
1030	Primici (1031 + 1032 + 1033)	MTON
1031	od domaćih izvora	MTON
1032	od drugih država članica	MTON
1033	od trećih zemalja	MTON
1040	Ukupno na raspolaganju (1010 + 1020 + 1030)	MTON
1050	Ukupna potrošnja …	MTON
1051	… od toga elektropeći	MTON
1052	… od toga nehrđajući otpad	MTON
1060	Dostave	MTON
1070	Zalihe posljednjeg dana u godini (1040 – 1050 – 1060)	MTON
	Potrošnja goriva i energije
2010	Kruta goriva (2011 + 2012)	MTON
2011	Koks	MTON
2012	Ostala kruta goriva	MTON
2020	Tekuća goriva	MTON
2030	Plin (2031 + 2032 + 2033 + 2034)	GJ
2031	Plin za visoke peći	GJ
2032	Koksni plin	GJ
2033	Konvertorski plin	GJ
2034	Drugi plin	GJ
2040	Vanjske dostave plina za visoke peći	GJ
2050	Vanjske dostave konvertorskog plina	GJ
	Godišnje statistike o bilanci za električnu energiju u industriji čelika	MWh
3100	Resursi (3101 + 3102)	MWh
3101	Bruto proizvodnja	MWh
3102	Primici izvana	MWh
3200	Potrošeno (3210 + 3220 + 3230)	MWh
3210	Potrošnja po postrojenju (3211 + 3212 + 3213 + 3214 + 3215 + 3216 + 3217)	MWh
3211	Postrojenje za sinteriranje i postrojenje za pripremu tereta	MWh
3212	Visoke peći i električne peći za proizvodnju željeza	MWh
3213	Električne talionice i kontinuirano lijevanje	MWh
3214	Ostale talionice i kontinuirano lijevanje	MWh
3215	Valjaonice	MWh
3216	Elektrane za proizvodnju električne energije	MWh
3217	Ostala postrojenja	MWh
3220	Dostave prema van	MWh
3230	Gubici	MWh

Podaci o novčanim iznosima moraju se iskazati u tisućama eura za zemlje eurozone te u tisućama u nacionalnoj valuti za zemlje izvan eurozone.

Oznaka	Naziv	Jedinica za vrijednost podatka
	Izdaci vezani uz ulaganja u industriji željeza i čelika	Tisuće eura ili tisuće u nacionalnoj valuti
4010	Koksara	KEUR ili KNC
4020	Postrojenje za pripremu tereta	KEUR ili KNC
4030	Postrojenje za proizvodnju željeza i ferolegura (uključujući visoke peći)	KEUR ili KNC
4040	Talionice u čeličanama	KEUR ili KNC
4041	od toga električne peći	KEUR ili KNC
4050	Kontinuirano lijevanje	KEUR ili KNC
4060	Valjaonice (4061 + 4062 + 4063 + 4064)	KEUR ili KNC
4061	Plosnati proizvodi	KEUR ili KNC
4062	Dugi proizvodi	KEUR ili KNC
4063	Postrojenja za izradu hladnovaljanih širokih traka	KEUR ili KNC
4064	Postrojenja za prevlačenje	KEUR ili KNC
4070	Ostala postrojenja	KEUR ili KNC
4100	Sveukupno (4010 + 4020 + 4030 + 4040 + 4050 + 4060 + 4070)	KEUR ili KNC
4200	od toga za suzbijanje onečišćenja	KEUR ili KNC
	Najveća moguća proizvodnja u industriji željeza i čelika (kapacitet)	1 000 tona godišnje
5010	Koks	1 000
5020	Priprema tereta	1 000
5030	Sirovo željezo i ferolegure	1 000
5040	Sirovi čelik	1 000
5041	od toga iz elektropeći	1 000
5042	od toga izliveno po kontinuiranom postupku	1 000
5050	Proizvodi dobiveni izravno toplim valjanjem (5051 + 5052)	1 000
5051	Plosnati proizvodi	1 000
5052	Dugi proizvodi	1 000
5060	Proizvodi dobiveni od toplovaljanih proizvoda (osim prevučenih proizvoda)	1 000
5061	od toga proizvodi dobiveni hladnim valjanjem	1 000
5070	Prevučeni proizvodi	1 000

3.5.   Oznake za povjerljivost podataka

Od država članica očekuje se da jasno označe povjerljive podatke pomoću sljedećih oznaka:

Razlog za povjerljivost podataka	Oznaka
Premalo poduzeća	A
Jedno poduzeće dominira podacima	B
Dva poduzeća dominiraju podacima	C
Povjerljivi podaci zbog sekundarne povjerljivosti	D

4.   PRIMJERI ZAPISA

Primjer 1.

S10;2003;DE;;1 010;12 345;;;MTON

Što se tiče godišnjih statistika o bilanci za otpadni čelik i lijevano željezo, 1.1.2003. zalihe u Njemačkoj iznosile su 12 345 metričkih tona. Ti podaci nisu bili povjerljivi.

Primjer 2.

S3B;2003;SK;MPP;5010;12000;;;MTON

Što se tiče godišnjih statistika o kapacitetu, najveća moguća proizvodnja koksa u Slovačkoj 2003. godine bila je 12 000 tona. Ti podaci nisu bili povjerljivi.

Primjer 3.

S3B;2003;ES;ACP;5040;12000;B;95;MTON

Što se tiče godišnjih statistika o kapacitetu, stvarna proizvodnja sirovog čelika u Španjolskoj 2003. godine bila je 12 000 tona. Podaci su bili povjerljivi, budući da je jedno poduzeće dominiralo podacima i predstavljalo 95 % proizvodnje.

5.   ELEKTRONIČKI OBLIK

Države članice Komisiji (Eurostatu) šalju podatke i metapodatke predviđene ovom Uredbom u elektroničkom obliku u skladu sa standardom za razmjenu koji je predložila Komisija (Eurostat).

---