ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 435

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 64.
6. prosinca 2021.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013

1

 

*

Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

187

 

*

Uredba (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije

262

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

6.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 435/1


UREDBA (EU) 2021/2115 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 2. prosinca 2021.

o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju iz 1979., a posebno stavak 6. Protokola br. 4. o pamuku priloženog tom aktu,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),

budući da:

(1)

U Komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. Među tim su ciljevima potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate i na tržište, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući gospodarsku, društvenu, okolišnu i klimatsku održivost poljoprivrednih, šumskih i ruralnih područja, te potreba da se za korisnike smanji administrativno opterećenje povezano sa zakonodavstvom Unije.

(2)

Kako bi se obuhvatila globalna dimenzija i učinci ZPP-a, Komisija bi trebala osigurati koherentnost s vanjskim politikama i instrumentima Unije, osobito u području razvojne suradnje i trgovine. Zbog predanosti Unije koherentnosti politika u svrhu razvoja potrebno je prilikom osmišljavanja politika uvažiti razvojne ciljeve i načela.

(3)

Budući da ZPP treba bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na međunarodnoj razini, na razini Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. ZPP bi se trebao temeljiti na ostvarenju ciljeva („model ostvarivanja politika”). Unija bi stoga trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju te ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Više supsidijarnosti omogućuje da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te posebna narav poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz socijalne strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih nejednakosti između različitih poljoprivrednih regija, a potpora prilagodi potrebama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos postizanju ciljeva Unije.

(4)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(5)

Pravila o mjerama kojima se djelotvornost fondova Unije povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem, o teritorijalnom razvoju i vidljivosti potpore iz fondova Unije utvrđena u Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebala bi se primjenjivati i na potporu za ruralni razvoj na temelju ove Uredbe kako bi se osigurala koherentnost s dotičnim fondovima Unije u vezi s tim aspektima.

(6)

Sinergijama između EPFRR-a i programa Obzor Europa, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (7), trebalo bi se potaknuti EPFRR da na najbolji mogući način iskoristi rezultate istraživanja i inovacija, posebno onih koji proizlaze iz projekata koji se financiraju iz programa Obzor Europa i Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP), što će doprinijeti inovacijama u poljoprivrednom sektoru i ruralnim područjima.

(7)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv drastičnoga gubitka bioraznolikosti, potpora na temelju ove Uredbe trebala bi doprinijeti uključivanju djelovanja u području bioraznolikosti u politike Unije i postizanju ukupne ambicije osiguravanja 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024. i 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027.

(8)

Državama članicama trebalo bi dati fleksibilnost da utvrde određene definicije i uvjete u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s potrebnim zajedničkim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije i uvjete („okvirne definicije”).

(9)

Kako bi se povećala uloga poljoprivrede u osiguravanju javnih dobara, potrebno je utvrditi odgovarajuću okvirnu definiciju „poljoprivredne djelatnosti”. Nadalje, kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili učinak na proizvodnju, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine, dok bi poljoprivrednici trebali imati mogućnost odabira između tih dviju vrsta djelatnosti. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi stvarnu definiciju „poljoprivredne djelatnosti” i relevantne uvjete.

(10)

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i osigurala usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnih travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije dodatno utvrde u skladu sa svojim lokalnim uvjetima.

(11)

Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje te da se njome zahtijeva uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija.

(12)

Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će definirati države članice.

(13)

Okvirna definicija „trajnih travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da, u slučajevima u kojima trava i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladava, ne isključuje druge vrste koje se mogu upotrebljavati za ispašu. Također bi trebala omogućiti državama članicama da utvrde daljnje kriterije i dopustiti im da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje koje mogu služiti za proizvodnju hrane za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne. To bi moglo obuhvaćati vrste čiji se dijelovi biljke, kao što su lišće, cvijeće, stabljike ili plodovi, mogu upotrebljavati za ispašu izravno ili kada padnu na tlo. Države članice također bi trebale moći odlučiti hoće li ograničiti zemljište na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje ne prevladavaju ili nisu prisutni na površinama za ispašu, uključujući njegovo ograničavanje na zemljište koje čini dio uspostavljene lokalne prakse.

(14)

Okvirnim definicijama „poljoprivredne površine” trebalo bi osigurati da države članice obuhvate poljoprivredno-šumarske sustave, u kojima se stabla uzgajaju na poljoprivrednim parcelama na kojima se provode poljoprivredne djelatnosti radi poboljšanja održive upotrebe zemljišta.

(15)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost da se potpora isplaćuje za poljoprivrednu površinu koja je poljoprivredniku na raspolaganju i na kojoj se obavlja poljoprivredna djelatnost, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „prihvatljivog hektara” s ključnim elementima. Države članice osobito bi trebale utvrditi uvjete na temelju kojih će se određivati je li zemljište poljoprivredniku na raspolaganju. S obzirom na vjerojatnost povremene i privremene upotrebe poljoprivrednog zemljišta za djelatnosti koje nisu, strogo uzevši, poljoprivredne, te s obzirom na potencijal doprinosa određenih nepoljoprivrednih djelatnosti diversifikaciji dohotka poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi utvrditi odgovarajuće uvjete u skladu s kojima će se površine koje se upotrebljavaju i za nepoljoprivredne djelatnosti uvrstiti među prihvatljive hektare.

(16)

S obzirom na visoke okolišne ambicije ZPP-a, prihvatljiva površina ne bi se trebala smanjivati zbog provedbe određenih pravila uvjetovanosti i shema za klimu, okoliš i dobrobit životinja („ekosheme”) u okviru izravnih plaćanja. Poljoprivredne površine ne bi trebale postati neprihvatljive za izravna plaćanja kada se na njima uzgajaju nepoljoprivredni proizvodi s pomoću paludikulture u okviru shema Unije ili nacionalnih shema koje doprinose postizanju jednog ili više okolišnih ili klimatskih ciljeva Unije. Nadalje, poljoprivredne površine trebale bi i dalje biti prihvatljive za izravna plaćanja ako podliježu određenim zahtjevima Unije koji se odnose na zaštitu okoliša, ili su pošumljene u okviru mjera ruralnog razvoja, uključujući one koje su pošumljene u skladu s usklađenim nacionalnim shemama, ili su na temelju određenih obveza površine ostavljene na ugaru.

(17)

Uzimajući u obzir potrebu za pojednostavnjenjem, državama članicama trebalo bi dopustiti da odluče da obilježja krajobraza koja ne ometaju u znatnoj mjeri obavljanje poljoprivredne djelatnosti na parceli ostaju dio prihvatljive površine. Državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu pojednostavnjene metodologije kako bi tijekom izračuna prihvatljive površine trajnih travnjaka mogle oduzeti one površine čije obilježja nisu prihvatljiva.

(18)

U pogledu površina koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja koherentnosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima je sadržaj tetrahidrokanabinola ispod 0,3 % trebala bi biti uključena u definiciju „prihvatljivog hektara”.

(19)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na aktivne poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „aktivnog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, na temelju objektivnih uvjeta, odrediti koji se poljoprivrednici smatraju aktivnim poljoprivrednicima. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, državama članicama trebalo bi dopustiti da dodijele izravna plaćanja manjim poljoprivrednicima koji također doprinose vitalnosti ruralnih područja te da uspostave negativan popis nepoljoprivrednih djelatnosti u usporedbi s kojima su poljoprivredne djelatnosti u pravilu marginalne. Negativan popis ne bi trebao biti jedini način na koji se utvrđuje definicija, već bi se trebao upotrebljavati kao dopunski alat za pomoć pri utvrđivanju takvih nepoljoprivrednih djelatnosti, ne dovodeći u pitanje mogućnost da dotične osobe dokažu da ispunjavaju kriterije definicije „aktivnog poljoprivrednika”. Kako bi se osigurao bolji dohodak, ojačala socioekonomska struktura ruralnih područja ili slijedili povezani ciljevi, definicijom aktivnog poljoprivrednika ne bi trebalo isključiti dodjelu potpore poljoprivrednicima koji se bave i drugim djelatnostima ili poljoprivrednika na nepuno radno vrijeme koji se osim poljoprivredom bave i nepoljoprivrednim djelatnostima.

(20)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja s obzirom na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima.

(21)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja s obzirom na cilj olakšavanja poslovnog razvoja u ruralnim područjima, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „novog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

(22)

Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. UFEU-a i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Na razini Unije trebalo bi dodatno odrediti skup specifičnih ciljeva koje bi države članice trebale primijeniti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir činjenicu da u državama članicama poljoprivreda čini sektor koji je usko povezan s gospodarstvom u cjelini. Tim bi se specifičnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete, pri čemu bi se trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo Unije, posebno u području klime, energije i okoliša, te postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

(23)

Pametniji, moderniziran i održiviji ZPP treba uključivati istraživanja i razvoj kako bi služio multifunkcionalnosti sustava poljoprivrede, šumarstva i prehrane u Uniji, uz ulaganje u tehnološki razvoj i digitalizaciju te poboljšanje prihvaćanja i učinkovitog korištenja tehnologija, posebno digitalnih tehnologija te pristupa nepristranom, pouzdanom, relevantnom i novom znanju i veće razmjene tog znanja.

(24)

Unija treba poticati moderan, konkurentan, otporan i diversificiran sektor poljoprivrede u kojem se uživaju prednosti visokokvalitetne proizvodnje i učinkovitosti resursa te kojim se osigurava dugoročna sigurnost opskrbe hranom kao dio konkurentnog i produktivnog poljoprivredno-prehrambenog sektora uz istodobnu zaštitu modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

(25)

Kako bi se pružila potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji radi poboljšanja dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, potrebno je poboljšati položaj poljoprivrednika u vrijednosnom lancu, posebno poticanjem oblika suradnje u koje su poljoprivrednici uključeni i od kojih ostvaruju koristi, kao i promicanjem kratkih lanaca opskrbe i poboljšanjem transparentnosti tržišta.

(26)

Unija treba poboljšati odgovor na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način. Kako bi se ostvario napredak u tom smjeru, bit će potrebno promicati posebne održive poljoprivredne prakse, kao što su ekološki uzgoj, integrirana zaštita bilja, agroekologija, agrošumarstvo ili precizna poljoprivreda. Slično tome, trebalo bi poticati i djelovanja za promicanje više razine dobrobiti životinja i inicijative za borbu protiv antimikrobne rezistencije.

(27)

Model ostvarivanja politika ne bi smio dovesti do situacije u kojoj postoji 27 različitih nacionalnih poljoprivrednih politika te time ugroziti zajedničku narav ZPP-a i unutarnje tržište. Međutim, trebao bi državama članicama omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti unutar snažnog zajedničkog regulatornog okvira. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo odrediti ciljeve Unije i utvrditi vrste intervencija te zajedničke zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, čime se osigurava zajednička narav ZPP-a. Države članice trebale bi biti zadužene za prenošenje tog regulatornog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike koristeći se povećanom razinom fleksibilnosti. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Također bi trebale provoditi svoje strateške planove u okviru ZPP-a kako ih je odobrila Komisija.

(28)

Radi poticanja pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora izravna plaćanja ostaju jedan od ključnih elemenata za jamčenje pravedne potpore dohotku za poljoprivrednike. Jednako tako, potrebna su ulaganja u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacije, diversifikaciju te prihvaćanje novih praksi i tehnologija radi poboljšanja tržišnog nagrađivanja poljoprivrednika.

(29)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na dohotke, posebno na one primarnih proizvođača. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva i za unaprjeđenje otpornosti svojih poljoprivrednih gospodarstava, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir kako bi se osiguralo primjereno upravljanje rizicima.

(30)

Podupiranje i poboljšanje zaštite okoliša i djelovanja u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je visoko postavljen prioritet za budućnost poljoprivrede i šumarstva Unije. ZPP bi trebao imati ulogu kako u smanjenju negativnih učinaka na okoliš i klimu, uključujući bioraznolikost, tako i u povećanju pružanja javnih dobara u području okoliša na svim vrstama poljoprivrednih i šumskih površina (uključujući područja visoke prirodne vrijednosti) i u ruralnim područjima u cjelini. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva. Trebala bi uključivati elemente kojima se podupire ili na drugi način potiče širok raspon djelovanja u ostvarivanju ciljeva u poljoprivredi, proizvodnji hrane, šumarstvu i ruralnim područjima u cjelini.

(31)

Najbolja kombinacija vrsta djelovanja za pristupanje tim ciljevima razlikovat će se od jedne države članice do druge. Uz potrebu za povećanjem napora koji se ulažu u prilagodbu klimatskim promjenama, istodobno je potrebno smanjiti emisije stakleničkih plinova i povećati sekvestraciju ugljika jer oboje je važno za ublažavanje klimatskih promjena. Proizvodnja i upotreba energije koja se podupire u okviru ZPP-a trebala bi se odnositi na energiju koja jasno pokazuje obilježja održivosti, među ostalim u pogledu stakleničkih plinova. U pogledu upravljanja prirodnim resursima posebno bi korisna mogla biti manja ovisnost o kemikalijama kao što su mineralna gnojiva i pesticidi, među ostalim radi zaštite bioraznolikosti, jer su u mnogim dijelovima Unije pravodobno potrebni manja ovisnost o pesticidima i djelovanja za zaustavljanje i preokretanje trenda opadanja populacija oprašivača.

(32)

Budući da su mnoga ruralna područja u Uniji pogođena strukturnim problemima, kao što su nedostatak atraktivnih prilika za zapošljavanje, manjak vještina, nedovoljna ulaganja u širokopojasne veze i povezivost, digitalnu i drugu infrastrukturu i osnovne usluge, te odljev mladih, ključno je ojačati socioekonomsku strukturu tih područja, u skladu s Deklaracijom iz Corka 2.0 „Bolji život u ruralnim područjima”, posebno otvaranjem radnih mjesta i generacijskom obnovom, dovođenjem Komisijinog plana za zapošljavanje i rast u ruralna područja, promicanjem socijalne uključenosti, potpore za mlade, generacijske obnove i razvoja „pametnih sela” u cijeloj Europi, te doprinošenjem ublažavanju depopulacije.

(33)

Jednakost žena i muškaraca temeljno je načelo Unije, a rodno osviještena politika važan je alat za integraciju tog načela u ZPP. Stoga bi poseban naglasak trebalo staviti na promicanje sudjelovanja žena u socioekonomskom razvoju ruralnih područja, posebno u poljoprivredi, pri čemu se potiče ključna uloga žena. Od država članica trebalo bi zahtijevati da procijene položaj žena u poljoprivredi i pristupe rješavanju izazova u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Rodna ravnopravnost trebala bi biti sastavni dio pripreme, provedbe i evaluacije intervencija u okviru ZPP-a. Države članice također bi trebale jačati svoje kapacitete u pogledu rodno osviještene politike i prikupljanja podataka razvrstanih po spolu.

(34)

Za stabilizaciju i diversifikaciju ruralnoga gospodarstva trebalo bi podupirati razvoj, osnivanje i zadržavanje nepoljoprivrednih poduzeća. Kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima, uz istodobno očuvanje prirodnih resursa. U tom kontekstu financijski instrumenti i korištenje jamstva EU-a u okviru programa InvestEU, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (9), mogu imati ključnu ulogu u osiguranju pristupa financiranju i jačanju kapaciteta za rast poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća. U ruralnim područjima postoji potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska integracija, posebno u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

(35)

ZPP-om bi se trebala nastaviti osiguravati sigurnost opskrbe hranom, a to bi trebalo značiti stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, njime bi se trebao poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, dobrobit životinja i smanjenje rasipanja hrane. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

(36)

S obzirom na opseg reforme koja je potrebna za ostvarenje ciljeva i rješavanje navedenih problema, primjereno je predvidjeti novi pravni okvir u jedinstvenoj uredbi kojim će se obuhvatiti potpora Unije koja se financira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i zamijeniti postojeći mehanizmi utvrđeni Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(37)

Ovom Uredbom trebala bi se utvrditi pravila koja se primjenjuju na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a i dodjeljuje u obliku vrsta intervencija navedenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice i odobrava Komisija.

(38)

Kako bi se osiguralo da Unija poštuje svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi, određene vrste intervencija predviđene ovom Uredbom trebale bi se i dalje prijavljivati kao potpora iz „zelene kutije”, koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili učinak na proizvodnju, ili kao potpora iz „plave kutije” u okviru programa ograničavanja proizvodnje i stoga biti izuzete iz obveza smanjenja. Iako su odredbe ove Uredbe za te vrste intervencija već u skladu sa zahtjevima „zelene kutije” utvrđenima u Prilogu 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi odnosno zahtjevima „plave kutije” utvrđenima u njegovu članku 6.5., trebalo bi osigurati da intervencije koje planiraju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za te vrste intervencija i dalje poštuju te zahtjeve. Posebno plaćanje za pamuk u okviru ove Uredbe osobito bi trebalo i dalje biti osmišljeno tako da bude u skladu s odredbama „plave kutije”.

(39)

Trebala bi se osigurati usklađenost intervencija, uključujući proizvodno vezanu potporu dohotku, s međunarodnim obvezama Unije. To uključuje zahtjeve iz Memoranduma o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a (12), kako se primjenjuju nakon izmjena zasebne osnovne površine Unije za uljarice na temelju izmjena sastava Unije.

(40)

Informacije o uspješnosti ZPP-a i procjena te uspješnosti na temelju provedbe strateških planova u okviru ZPP-a uzimat će se u obzir u redovitim Komisijinim procjenama koherentnosti politika radi održivog razvoja, uspostavljenima na temelju Programa održivog razvoja do 2030.

(41)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se provodi do 2022., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje sa zahtjevom da poljoprivrednici i drugi korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, zdravlja bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja (SMR) i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC standardi). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare povećanu ambiciju u području okoliša i klime kako su navedene u Komunikaciji Komisije pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027., utvrđenom Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (13).

(42)

Cilj je uvjetovanosti doprinijeti razvoju održive poljoprivrede podizanjem razine osviještenosti korisnika o potrebi poštovanja tih osnovnih standarda. Njome se nastoji doprinijeti i većoj usklađenosti ZPP-a s očekivanjima društva poboljšanjem usklađenosti ZPP-a s ciljevima u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja. Uvjetovanost bi trebala biti jedan od sastavnih elemenata strukture ZPP-a za okoliš, kao dio osnovnih uvjeta za ambicioznije obveze u području okoliša i klime, te bi se trebala sveobuhvatno primjenjivati u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike i druge korisnike koji ne ispunjavaju te zahtjeve primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće sankcije u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116.

(43)

Cilj je okvira GAEC standardâ doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, prevladavanju izazova u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2022. u okviru ozelenjivanja izravnih plaćanja, ublažavanje klimatskih promjena i potreba za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava i njihova doprinosa bioraznolikosti. Potvrđeno je da svaki GAEC standard doprinosi postizanju više ciljeva. Kako bi provele okvir, države članice trebale bi za svaki od standarda uspostavljenih na razini Unije uspostaviti nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke dotičnog područja, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, te uzimajući u obzir postojeće uvjete na poljoprivrednim gospodarstvima, poljoprivredne prakse, veličinu poljoprivrednih gospodarstava i strukture poljoprivrednih gospodarstava, upotrebu zemljišta i posebnosti najudaljenijih regija. Države članice trebale bi moći utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima GAEC standardâ radi poboljšanja ostvarenja okolišnih i klimatskih ciljeva u okviru GAEC standardâ. S obzirom na postojeće prakse u sustavu ekološkog uzgoja, za ekološke poljoprivrednike ne bi trebalo uvoditi dodatne zahtjeve u pogledu plodoreda. Osim toga, kad je riječ o standardima za plodored i minimalni udio obradivog zemljišta za bioraznolikost, države članice trebale bi moći razmotriti određene iznimke kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećivanje manjih poljoprivrednih gospodarstava ili isključivanje nekih poljoprivrednih gospodarstava koja već ispunjavaju cilj GAEC standardâ jer su u značajnoj mjeri pokrivena travnjacima, zemljištem ostavljenim na ugaru ili usjevima mahunarki. Iznimku bi trebalo predvidjeti i za pretežno pošumljene države članice u pogledu zahtjeva bioraznolikosti za minimalnim udjelom obradivog zemljišta.

(44)

Države članice trebaju u potpunosti provesti propisane zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednoga gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, propisani zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja bilja te dobrobiti životinja, kako se provodi na nacionalnoj razini, a kojim se nameću točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike i druge korisnike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (14) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) ili Direktive Vijeća 91/676/EEZ (16). Radi daljnjeg postupanja slijedom zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (18) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) trebalo bi uključiti kao propisane zahtjeve upravljanja u područje primjene uvjetovanosti te bi na odgovarajući način trebalo prilagoditi popis GAEC standardâ.

(45)

Kako bi se boljom osviještenosti, od strane korisnika potpore ZPP-a, o zapošljavanju i socijalnim standardima doprinijelo razvoju socijalno održive poljoprivrede, trebalo bi uvesti novi mehanizam kojim bi se obuhvatila socijalna pitanja.

(46)

Takvim bi se mehanizmom potpuni primitak izravnih plaćanja ZPP-a te plaćanja za obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja, plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje i plaćanja za nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva trebao vezati uz to da poljoprivrednici i drugi korisnici poštuju osnovne standarde koji se odnose na uvjete rada i zapošljavanja radnika u poljoprivredi te sigurnost i zdravlje na radu, a posebno određene standarde na temelju Direktive Vijeća 89/391/EEZ (20) te direktiva 2009/104/EZ (21) i (EU) 2019/1152 (22) Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija bi do 2025. trebala procijeniti izvedivost uključivanja članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (23) te bi, prema potrebi, trebala predložiti zakonodavstvo u tu svrhu.

(47)

Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike i druge korisnike koji ne poštuju te standarde primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće sankcije u skladu s Uredbom (EU) 2021/2116. Zbog načela neovisnosti pravosuđa nije moguće pravosudnim sustavima nametnuti posebne zahtjeve u pogledu načina donošenja odluka i presuda osim onih koji su predviđeni zakonodavstvom na kojem se te odluke i presude temelje.

(48)

Pri uspostavi mehanizma socijalne uvjetovanosti trebalo bi uzeti u obzir različite nacionalne okvire kako bi se poštovalo pravo država članica da definiraju temeljna načela svojih socijalnih i radnih sustava. Stoga bi trebalo uzeti u obzir odluke država članica koje se odnose na metode izvršenja, kolektivno pregovaranje i ulogu socijalnih partnera, uključujući, prema potrebi, pri provedbi direktiva u području socijalnih pitanja i zapošljavanja. Trebalo bi poštovati nacionalne modele tržišta rada i autonomiju socijalnih partnera. Ovom se Uredbom socijalnim partnerima ili državama članicama ne bi smjele nametati nikakve obveze u vezi s izvršenjem ili kontrolama u područjima koja su, prema nacionalnim modelima tržišta rada, u nadležnosti socijalnih partnera.

(49)

Zbog složenosti uspostave sustavâ na nacionalnoj razini kojima se poštuje autonomija i specifičnost nacionalnih sustava, državama članicama trebalo bi dopustiti da provedu socijalnu uvjetovanost na kasniji datum, ali u svakom slučaju najkasnije od 1. siječnja 2025.

(50)

Države članice trebale bi osigurati postojanje usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava prilagođenih različitim vrstama proizvodnje koje imaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju u svrhu poboljšanja održivog upravljanja i opće uspješnosti poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te u svrhu identificiranja potrebnih poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednoga gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a, uključujući digitalizaciju. Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebale bi poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a, uključujući zadruge, ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a, kao i standarde koji proizlaze iz zakonodavstva o vodi, održivoj upotrebi pesticida i upravljanju hranjivim tvarima te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije. Na raspolaganju bi trebali biti i savjeti o upravljanju rizicima i potpori inovacijama za pripremu i provedbu novih projekata operativnih skupina EIP-a, uz korištenje inovativnih ideja na najširim razinama. Radi povećanja kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti sve javne i privatne savjetnike i savjetodavne mreže u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

(51)

Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava kako u poljoprivredi tako i u pogledu okoliša, informacije o upravljanju hranjivim tvarima s naglaskom na dušik i fosfate, koji su hranjive tvari koje s okolišnog stajališta mogu predstavljati posebne izazove te stoga zaslužuju posebnu pozornost, trebalo bi osigurati s pomoću posebnog elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji države članice stavljaju na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Alatom za održivost poljoprivrednih gospodarstava trebala bi se omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima i u cijeloj Uniji, Komisija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama u izradi alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava.

(52)

Kako bi se poljoprivrednike bolje informiralo i savjetovalo o njihovim obvezama prema svojim radnicima u pogledu socijalne dimenzije ZPP-a, usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebale bi osigurati informacije o zahtjevima u pogledu pružanja informacija u pisanom obliku iz članka 4. Direktive (EU) 2019/1152 i o zdravstvenim i sigurnosnim standardima koji se primjenjuju na poljoprivredna gospodarstva.

(53)

Kako bi se osigurala pravednija raspodjela potpora dohotku, državama članicama trebalo bi dopustiti određivanje gornje granice ili smanjenje iznosa izravnih plaćanja koji premašuju određenu gornju granicu i dobivena razlika trebala bi se upotrijebiti za proizvodno nevezana izravna plaćanja, pri čemu se prioritet daje dodatnoj preraspodijeljenoj potpori dohotku za održivost, ili prenijeti u EPFRR. Kako bi se izbjegli negativni učinci na zapošljavanje, državama članicama trebalo bi dopustiti da pri primjeni tog mehanizma uzmu u obzir radnu snagu.

(54)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje uzrokovano upravljanjem brojnim plaćanjima malih iznosa i osigurao stvaran doprinos potpore postizanju ciljeva ZPP-a kojima izravna plaćanja doprinose, države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi zahtjeve u smislu minimalne površine ili minimalnog iznosa vezanog uz potporu za primanje izravnih plaćanja. Kada države članice odluče dodijeliti potporu dohotku vezanu uz životinje koja se plaća po životinji, uvijek bi trebale odrediti prag u smislu minimalnog iznosa kako bi se izbjeglo sankcioniranje poljoprivrednika koji ispunjavaju uvjete za tu potporu, ali čija je površina ispod tog praga. Zbog vrlo specifične poljoprivredne strukture na manjim egejskim otocima, Grčka bi trebala moći odlučiti treba li se na to područje primijeniti ikakav minimalni prag.

(55)

S obzirom na važnost sudjelovanja poljoprivrednika u instrumentima za upravljanje rizicima, državama članicama trebalo bi dopustiti da određeni postotak izravnih plaćanja dodijele za potporu doprinosima poljoprivrednika takvim alatima.

(56)

Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve aktivne poljoprivrednike te kako bi se poštovao cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen u članku 39. stavku 1. točki (b) UFEU-a, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrstu intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, trebalo bi biti moguće razlikovati iznose plaćanja prema skupinama područja na temelju socioekonomskih ili agronomskih uvjeta, ili ih smanjiti uzimajući u obzir druge intervencije. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika državama članica trebalo bi dopustiti da provedu osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju pravâ na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije bilo kakve daljnje konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u okviru programâ osnovnih plaćanja na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Države članice trebale bi daljnju konvergenciju provesti i radi nastavka postupnog udaljavanja od povijesnih vrijednosti.

(57)

Ako pružaju proizvodno nevezana izravna plaćanja na temelju sustava prava na plaćanje, države članice trebale bi nastaviti upravljati jednom ili više nacionalnih rezervi po skupini područja. Pri upotrebi tih rezervi prioritet bi trebalo dati mladim poljoprivrednicima i novim poljoprivrednicima. Pravila o primjeni i prijenosu prava na plaćanje potrebna su i radi jamčenja neometanog funkcioniranja sustava.

(58)

S obzirom na ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Kako bi se promicala uravnoteženija raspodjela potpore i smanjilo administrativno opterećenje za korisnike malih iznosa, države članice trebale bi imati mogućnost izraditi posebnu intervenciju za male poljoprivrednike kojom bi se zamijenile druge intervencije izravnih plaćanja. Kako bi se osigurala bolja usmjerenost te potpore, trebalo bi omogućiti diferencijaciju plaćanja. Kako bi se malim poljoprivrednicima omogućilo da odaberu sustav koji najbolje odgovara njihovim potrebama, sudjelovanje poljoprivrednika u intervenciji trebalo bi biti neobvezno.

(59)

S obzirom na prepoznatu potrebu za vidljivim i mjerljivim promicanjem uravnoteženije raspodjele potpore u korist malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi provoditi dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost te bi najmanje 10 % omotnice za izravna plaćanja trebale namijeniti toj potpori. Radi omogućavanja bolje usmjerenosti te dodatne potpore te s obzirom na razlike u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, države članice trebale bi imati mogućnost pružanja različitih iznosa dodatne potpore za različite raspone hektara te diferenciranja potpore po regionalnim razinama ili po istim skupinama područja kako su utvrđena u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a za osnovnu potporu dohotku za održivost.

(60)

Države članice odgovorne su za osiguravanje ciljane raspodjele izravnih plaćanja i povećanje potpore dohotku onima kojima je to najpotrebnije. Različiti instrumenti dostupni državama članicama mogu učinkovito doprinijeti postizanju tog cilja, uključujući određivanje gornjih granica i postupno smanjivanje te intervencije kao što su dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost i plaćanje za male poljoprivrednike. Pregled napora koje države članice ulažu u tom pogledu trebalo bi utvrditi u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Na temelju potreba u smislu pravednije raspodjele izravnih plaćanja, uključujući potrebe na temelju posebne strukture poljoprivrednih gospodarstava, države članice trebale bi imati mogućnost odabrati primjenu obveznog preraspodijeljenog plaćanja i odgovarajućeg minimalnog postotka ili druge odgovarajuće mjere, uključujući preraspodijeljeno plaćanje u manjem postotku

(61)

Stvaranje i razvoj nove gospodarske djelatnosti u poljoprivrednom sektoru od strane mladih poljoprivrednika financijski je izazov i predstavlja element koji bi se trebao uzeti u obzir pri izradi intervencijske strategije u pogledu dodjele i usmjeravanja izravnih plaćanja. Taj je razvoj ključan za konkurentnost poljoprivrednog sektora Unije te bi stoga državama članica trebalo dopustiti uspostavu dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike. Takva vrsta intervencija trebala bi mladim poljoprivrednicima pružiti dodatnu potporu dohotku nakon pokretanja poslovanja. Na temelju svoje procjene potreba države članice trebale bi moći odlučiti o metodi izračuna plaćanja, ili po hektaru ili kao jednokratni iznos, te bi on mogao biti ograničen na maksimalni broj hektara. Budući da bi se njime trebalo obuhvatiti samo početno razdoblje poslovanja, takvo plaćanje trebalo bi se dodijeliti samo na određeno maksimalno razdoblje nakon podnošenja zahtjeva za potporu i ubrzo nakon pokretanja poslovanja. Ako plaćanje traje i nakon 2027., države članice trebale bi osigurati da se ne stvaraju pravna očekivanja korisnika za razdoblje nakon 2027.

(62)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi, u okviru izravnih plaćanja u strateškom planu u okviru ZPP-a, uspostaviti ekosheme koje su dobrovoljne za poljoprivrednike te koje bi trebale biti potpuno koordinirane s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih utvrditi kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš ili kao naknada za provođenje tih praksi. U oba slučaja njihova bi svrha trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u području okoliša i klime te bi stoga trebale biti koncipirane tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti.

(63)

Kako bi se osigurala učinkovitost, ekosheme trebale bi u pravilu obuhvaćati najmanje dva područja djelovanja za klimu, okoliš, dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije. U istu svrhu, iako bi se naknada trebala temeljiti na nastalim troškovima, gubitku prihoda i transakcijskim troškovima koji proizlaze iz poljoprivrednih praksi na koje se obvezalo, uzimajući u obzir ciljne vrijednosti utvrđene u okviru ekoshema, dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku trebaju odražavati razinu ambicije praksi na koje se obvezalo. Države članice trebale bi imati mogućnost uspostave ekoshema za poljoprivredne prakse koje poljoprivrednici provode na poljoprivrednim površinama, posebno poljoprivredne djelatnosti, ali i određene prakse koje nadilaze poljoprivredne djelatnosti. Te prakse mogu uključivati poboljšano upravljanje trajnim pašnjacima i obilježjima krajobraza, ponovno natapanje tresetišta, paludikulturu i ekološki uzgoj.

(64)

Ekološki uzgoj, reguliran Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (24), poljoprivredni je sustav koji može znatno doprinijeti postizanju više specifičnih ciljeva ZPP-a te osobito njegovim specifičnim ciljevima u području klime i okoliša. S obzirom na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na okoliš i klimu, države članice posebno bi trebale moći razmotriti ekološki uzgoj pri uspostavljanju ekoshema za poljoprivredne prakse i u tom kontekstu procijeniti razinu potpore koja je potrebna za poljoprivredna zemljišta kojima se upravlja u okviru sustava ekološkog uzgoja.

(65)

Države članice trebale bi moći uspostaviti ekosheme kao „početničke sheme” kao uvjet poljoprivrednicima za preuzimanje ambicioznijih obveza u području okoliša, klime i dobrobiti životinja u okviru ruralnog razvoja. Kako bi se osiguralo pojednostavnjenje, države članice trebale bi moći uspostaviti poboljšane ekosheme. Države članice također bi trebale moći uspostaviti ekosheme za potporu praksama za dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije.

(66)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima, trebalo bi utvrditi maksimalni iznos dodijeljenih sredstava za proizvodno vezanu potporu dohotku u okviru izravnih plaćanja koji države članice smiju dodijeliti u svrhu poboljšanja konkurentnosti, održivosti ili kvalitete u određenim sektorima i vrstama proizvodnje koji imaju posebnu socijalnu, gospodarsku ili okolišnu važnost i suočavaju se s određenim poteškoćama. Pri izradi tih intervencija države članice trebale bi uzeti u obzir njihov potencijalni učinak na unutarnje tržište.

(67)

Budući da je opće poznato da se proizvodnja proteinskih usjeva u Uniji suočava s ozbiljnim poteškoćama, nije potrebno dokazivati takve poteškoće u slučaju intervencija za proizvodno vezanu potporu dohotku koje su usmjerene na te usjeve. Državama članicama trebalo bi dopustiti da dodatni dio financijske gornje granice koja im je na raspolaganju za izravna plaćanja iskoriste za dodjelu proizvodno vezane potpore dohotku posebno za potporu proizvodnji proteinskih usjeva kako bi se smanjio manjak u Uniji u tom području. Nadalje, države članice trebale bi moći podupirati mješavine mahunarki i trava u okviru proizvodno vezane potpore dohotku sve dok mahunarke prevladavaju u toj mješavini.

(68)

U skladu s ciljevima iz Protokola br. 4. o pamuku priloženog Aktu o pristupanju iz 1979. potrebno je zadržati „posebno plaćanje za usjev” po prihvatljivom hektaru povezano s uzgojem pamuka te potporu za međustrukovne organizacije u regijama u kojima se uzgaja pamuk. Međutim, budući da su proračunska sredstva dodijeljena za pamuk fiksna i ne mogu se koristiti u druge svrhe te da je pravna osnova provedbe tog posebnog plaćanja za usjev u Ugovorima, plaćanje za pamuk ne bi trebalo biti dio intervencija odobrenih u strateškom planu u okviru ZPP-a i ne bi trebalo podlijegati poravnanju s obzirom na uspješnost niti pregledu uspješnosti. Stoga bi u skladu s tim trebalo utvrditi posebna pravila i odstupanja od ove Uredbe i Uredbe (EU) 2021/2116. Radi dosljednosti primjereno je to učiniti u ovoj Uredbi.

(69)

Vrste intervencija u određenim sektorima potrebne su za doprinos postizanju ciljeva ZPP-a i jačanje sinergija s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politika minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve vrste intervencija u određenim sektorima trebali bi se uspostaviti na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju uspostaviti na razini Unije trebale bi biti utvrđene za sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina te hmelja, kao i za druge sektore koji pripadaju sektorima iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (25) i sektorima koji obuhvaćaju proizvode koje treba navesti u prilogu ovoj Uredbi, kod kojih se smatra da bi uspostava posebnih intervencija mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i specifičnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom. Osobito bi, s obzirom na manjak biljnih bjelančevina u Uniji i na koristi za okoliš koje donosi njihova proizvodnja, mahunarke trebalo uvrstiti među proizvode navedene u tom prilogu, uz istodobno poštovanje rasporeda WTO-a za EU za uljarice, te bi se te koristi trebale promicati među poljoprivrednicima putem, među ostalim, usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava.

(70)

Potrebne su nacionalne financijske omotnice ili druga ograničenja u obliku gornjih granica kako bi se zadržala posebnost intervencije i olakšala izrada programa intervencija za pčelarske proizvode, vino, maslinovo ulje i stolne masline, hmelj i druge sektore koji se definiraju u ovoj Uredbi. Međutim, kako se ne bi ugrozilo postizanje ciljeva vrsta intervencija u sektoru voća i povrća, nikakva financijska ograničenja ne bi se trebala primjenjivati u skladu s trenutačnim pristupom. Ako bi države članice uvele potporu za vrste intervencija u drugim sektorima u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, odgovarajuća dodijeljena financijska sredstva trebala bi se oduzeti od sredstava koja se dodjeljuju za izravna plaćanja dotične države članice kako bi se zadržala financijska neutralnost. Ako bi država članica odlučila ne provoditi posebne intervencije za sektor hmelja ili za sektor maslinova ulja i stolnih maslina, povezana dodijeljena sredstva za tu državu članicu trebala bi se staviti na raspolaganje kao dodatna sredstva koja se dodjeljuju za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja.

(71)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice za primjenu kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu sa svojim potrebama. Vrste intervencija u području ruralnog razvoja uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja, u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

(72)

Potpora za obveze upravljanja može posebno uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj. Države članice trebale bi, na temelju svoje detaljne analize ekološkog sektora i uzimajući u obzir ciljeve koje namjeravaju postići u pogledu ekološke proizvodnje, razmotriti ekološki uzgoj za obveze upravljanja u skladu sa svojim specifičnim teritorijalnim potrebama, dodijeliti potporu za povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta kojim se upravlja u okviru sustava ekološkog uzgoja i osigurati da dodijeljeni proračuni odgovaraju očekivanom rastu ekološke proizvodnje. Potpora za obveze upravljanja također bi mogla uključivati plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni sustavi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva upotreba i razvoj genetskih resursa, posebno putem tradicionalnih metoda uzgoja. Državama članicama trebalo bi dopustiti da na temelju svojih potreba uspostave druge programe u okviru te vrste intervencija. Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti, kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija trebalo bi biti moguće preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

(73)

Intervencije za šumarstvo trebale bi doprinijeti provedbi Komunikacije Komisije od 16. srpnja 2021. pod naslovom „Nova strategija EU-a za šume do 2030.” i, ako je to primjereno, široj upotrebi poljoprivredno-šumarskih sustava. Trebale bi se temeljiti na nacionalnim ili podnacionalnim programima država članica za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (26) i onima koje su preuzete na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na planovima održivoga gospodarenja šumama ili jednakovrijednim instrumentima kojima se propisno uzima u obzir učinkovito skladištenje ugljika i sekvestracija ugljika iz atmosfere uz povećanje zaštite bioraznolikosti i koji mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo gospodarenje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta, sprečavanje požara te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se jamčiti i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

(74)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjeljivanje potpore poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje, uključujući planinska i otočna područja. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima, i dalje bi se trebalo nastaviti primjenjivati određivanje na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

(75)

Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačale njegove sinergije s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom mreže Natura 2000, uspostavljene Direktivom 92/43/EEZ, i Direktive 2000/60/EZ. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju suočavanja sa specifičnim nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ te kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju područjima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem na područjima riječnih slivova koji je posljedica provedbe Direktive 2000/60/EZ. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji nadilaze relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne dovedu do dvostrukog financiranja iz ekoshema, a istodobno omogućiti dovoljnu fleksibilnost u strateškim planovima u okviru ZPP-a kako bi se olakšala komplementarnost različitih intervencija. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

(76)

Ciljevi ZPP-a trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih. Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, okrupnjavanje i poboljšanje zemljišta, poljoprivredno-šumarske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Također se mogu obuhvatiti ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja, uključujući požare, oluje, poplave, štetne organizme i bolesti. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među državama članicama, u ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti negativan popis područja ulaganja. Države članice trebale bi na najbolji mogući način iskoristiti dostupna financijska sredstva za ulaganja tako da potpore za ulaganja usklade s relevantnim pravilima Unije u području okoliša i dobrobiti životinja.

(77)

Mladi poljoprivrednici posebno trebaju modernizirati svoja poljoprivredna gospodarstva kako bi bila dugoročno održiva. Međutim, oni se često suočavaju s niskim prometom tijekom prvih godina poslovanja. Stoga je važno da države članice olakšaju i daju prednost intervencijama ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici. U tu svrhu državama članica trebalo bi dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrede više stope potpore i druge povlaštene uvjete za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva mladih poljoprivrednika. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da pruže veću potporu za ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva.

(78)

Kada se osigurava potpora za ulaganja, države članice trebale bi posebno uzeti u obzir međusektorski cilj modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe. Potporu za ulaganja u uvođenje digitalnih tehnologija u poljoprivredu, šumarstvo i ruralna područja, kao što su ulaganja u preciznu poljoprivredu, pametna sela, ruralna poduzeća i infrastrukture informacijske i komunikacijske tehnologije, trebalo bi u strateškim planovima u okviru ZPP-a uključiti u opis toga kako ti planovi doprinose međusektorskom cilju.

(79)

Uzimajući u obzir Unijin cilj dobrog stanja vodnih tijela i potrebu da ulaganja budu u skladu s tim ciljem, važno je utvrditi pravila u pogledu potpore za modernizaciju i razvoj infrastruktura za navodnjavanje kako se upotrebom vode u poljoprivredi ne bi ugrozio taj cilj.

(80)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financiranju za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati korištenje jamstva EU-a u okviru programa InvestEU i kombinacije bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljne vrijednosti, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

(81)

Mladi poljoprivrednici, novi poljoprivrednici i ostali novi sudionici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena ili pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena i za sirovine i proizvode te su njihove potrebe u smislu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama, vještinama sprečavanja rizika i upravljanja rizicima velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrde povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike, nove poljoprivrednike i ostale nove sudionike. Maksimalan iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i osnivanje ruralnih poduzeća trebalo bi povećati na iznos od najviše 100 000 EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

(82)

S obzirom na potrebu da se osiguraju odgovarajući instrumenti za upravljanje rizicima trebalo bi zadržati potporu kojom se poljoprivrednicima pomaže da upravljaju svojom proizvodnjom i dohodovnim rizicima te je proširiti u okviru EPFRR-a. Točnije, premije osiguranja i uzajamni fondovi, uključujući instrument za stabilizaciju prihoda, trebali bi i dalje biti mogući, ali potpora bi se trebala staviti na raspolaganje i za druge instrumente za upravljanje rizicima. Nadalje, sve vrste instrumenata za upravljanje rizicima trebale bi imati mogućnost pokrivanja proizvodnih ili dohodovnih rizika, te biti usmjerljive na poljoprivredne sektore ili teritorijalna područja gdje su potrebne. Državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu postupovnih pojednostavnjenja, kao što su oslanjanje na indekse za izračun proizvodnje i dohotka poljoprivrednika, uz osiguravanje primjerene sposobnosti pružanja odgovora instrumenata na pojedinačnu uspješnost poljoprivrednika i izbjegavanje prekomjerne naknade gubitaka.

(83)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Takva potpora trebala bi moći uključivati sve aspekte takve suradnje, kao što je uspostava sustava kvalitete te informacijske i promidžbene aktivnosti za sustave kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog lanca opskrbe i lokalnih tržišta; pilot-projekti; projekti operativne skupine u okviru projekata lokalnog razvoja EIP-a, pametna sela, udruženja kupaca i strojni prstenovi; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planovi gospodarenja šumama; mreže i klasteri; socijalna poljoprivreda; poljoprivreda koju podržava zajednica; djelovanja u okviru LEADER-a; i osnivanje skupina proizvođača i organizacija proizvođača, kao i drugi oblici suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje specifičnih ciljeva ZPP-a.

(84)

Važno je podržati pripremu određene vrste suradnje, posebno za operativne skupine EIP-a, skupine LEADER i strategije pametnih sela.

(85)

U Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” razmjena znanja i fokus na inovacijama navode se kao međusektorski cilj novog ZPP-a. ZPP trebao bi i dalje pružati potporu interaktivnom inovacijskom modelu kojim se jača suradnja među akterima kako bi se na najbolji mogući način iskoristilo komplementarno znanje s ciljem širenja rješenja koja su spremna za primjenu u praksi. Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi ojačati u okviru AKIS-a. Strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi sadržavati informacije o načinu na koji će savjetnici, znanstvenici i nacionalna mreža ZPP-a surađivati. Svaka država članica ili regija, ovisno o slučaju, kako bi ojačala svoj AKIS i u skladu sa svojim strateškim pristupom za AKIS trebala bi moći financirati niz djelovanja usmjerenih na razmjenu znanja i inovacije te poljoprivrednicima olakšati razvoj strategija na razini poljoprivrednih gospodarstava za povećanje otpornosti njihovih gospodarstava koristeći se vrstama intervencija iz ove Uredbe. Osim toga, svaka država članica trebala bi uspostaviti strategiju za razvoj digitalnih tehnologija i za korištenje tim tehnologijama kako bi pokazala na koji će se način poticati digitalizacija u poljoprivredi i ruralnim područjima.

(86)

EFJP bi trebao nastaviti financirati vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i vrste intervencija u određenim sektorima, dok bi EPFRR trebao nastaviti financirati vrste intervencija u području ruralnog razvoja. Pravila za financijsko upravljanje ZPP-om trebala bi se utvrditi zasebno za navedena dva fonda i za aktivnosti koje se podupiru svakim od njih, uzimajući u obzir da se novim modelom ostvarivanja politika državama članicama daje više fleksibilnosti i supsidijarnosti za ostvarenje njihovih ciljeva. Vrste intervencija na temelju ove Uredbe trebale bi obuhvatiti razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027.

(87)

Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena državama članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se zatvorila razlika od 50 % u odnosu na prosjek Unije od 90 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupne indikativne dodjele financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebale bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

(88)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi jedinstvenu stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela njihova iznimna važnost ili narav, trebale bi se utvrditi posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila specifična ograničenja koja proizlaze iz njihove razine razvijenosti, njihove udaljenosti ili njihove izoliranosti, trebalo bi utvrditi primjerenu stopu doprinosa iz EPFRR-a za slabije razvijene regije, za najudaljenije regije i manje egejske otoke te za tranzicijske regije.

(89)

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za kategorizaciju regija i područja na razini Unije za potporu iz EPFRR-a. U tu svrhu utvrđivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (27). Najnovije klasifikacije i podaci trebali bi se upotrebljavati kako bi se osigurala odgovarajuća potpora, posebno za pomoć regijama koje zaostaju i uklanjanje međuregionalnih nejednakosti unutar države članice.

(90)

Sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela pružati potpora za ulaganja koja bi mogla naštetiti okolišu. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj pravila o isključenju. Sredstvima iz EPFRR-a osobito se ne bi smjela financirati ulaganja u navodnjavanje koja ne doprinose postizanju, ili očuvanju, dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela niti bi se smjela financirati ulaganja u pošumljavanje koja nisu usklađena s okolišnim i klimatskim ciljevima u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama.

(91)

Za potrebe osiguravanja odgovarajućeg financiranja za određene prioritete, trebala bi se utvrditi pravila o minimalnim i maksimalnim dodijeljenim financijskim sredstvima za te prioritete. Države članice trebale bi rezervirati najmanje iznos koji odgovara 3 % njihove godišnje omotnice za izravna plaćanja prije bilo kakvog prijenosa za intervencije usmjerene na generacijsku obnovu. Takve intervencije mogu obuhvatiti veću potporu dohotku i potporu za pokretanje poslovanja. S obzirom na važnost potpore za ulaganja za mlade poljoprivrednike kako bi se njihova poljoprivredna gospodarstva učinila dugoročno održivima i sektor privlačnijim, dio rashoda za intervencije ulaganja s višom stopom potpore za mlade poljoprivrednike trebalo bi također uračunati u minimalni iznos koji treba rezervirati za doprinos postizanju specifičnog cilja privlačenja i podupiranja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanja održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima.

(92)

Kako bi se osiguralo dovoljno financijskih sredstava u okviru ZPP-a za postizanje ciljeva u području okoliša, klime i dobrobiti životinja u skladu s prioritetima Unije, određeni udio potpore iz EPFRR-a, uključujući ulaganja, i izravnih plaćanja trebao bi biti rezerviran u tu svrhu. S obzirom na to da se sheme za okoliš, klimu i dobrobit životinja uvode prvi put u okviru izravnih plaćanja, trebalo bi odobriti određenu fleksibilnost u smislu planiranja i provedbe, posebno u prve dvije godine, kako bi se državama članicama i poljoprivrednicima omogućilo da stječu iskustva te osigurala neometana i uspješna provedba, uzimajući u obzir i razinu ambicija u području klime i okoliša u okviru EPFRR-a. Kako bi se poštovale ukupne ambicije u području okoliša i klime, za tu bi fleksibilnost trebalo uspostaviti okvir te bi u određenim granicama trebala podlijegati naknadi.

(93)

Pristup lokalnom razvoju LEADER pokazao se učinkovitim u promicanju razvoja ruralnih područja potpuno uzimajući u obzir višesektorske potrebe za endogenim ruralnim razvojem putem pristupa odozdo prema gore. Stoga bi se LEADER trebao održati u budućnosti te bi njegova primjena trebala ostati obvezna s minimalnim iznosom dodijeljenih sredstava u okviru EPFRR-a.

(94)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ZPP-om bi se trebalo doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će djelovanja u okviru ZPP-a doprinijeti ostvarivanju ciljeva u području klime s 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a. Relevantna djelovanja trebalo bi utvrditi tijekom izrade i provedbe strateških planova u okviru ZPP-a te bi ih trebalo ponovno ocijeniti u okviru relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(95)

Ako se jedinični iznosi ne temelje na stvarnim troškovima ili gubitku prihoda, države članice trebale bi odrediti odgovarajuću razinu potpore na temelju njihove procjene potreba. Odgovarajući jedinični iznos mogao bi biti raspon odgovarajućih jediničnih iznosa, a ne jedan jedinstven ili prosječan jedinični iznos. Stoga bi državama članicama također trebalo dopustiti da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrde opravdani maksimalni ili minimalni jedinični iznos za određene intervencije ne dovodeći u pitanje odredbe koje se odnose na razinu plaćanja za relevantne intervencije.

(96)

Prijenos odgovornosti za procjenu potreba i ostvarivanje ciljnih vrijednosti na države članice usko je povezan s povećanom fleksibilnošću u pogledu utvrđivanja kombinacije vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrsta intervencija u određenim sektorima i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja. To bi trebalo poduprijeti određenom fleksibilnošću u pogledu prilagodbe relevantnih nacionalnih dodijeljenih sredstava iz fondova. Ako države članice procijene da su unaprijed dodijeljena sredstva u omotnici nedovoljna za financiranje svih predviđenih mjera, opravdan je određeni stupanj fleksibilnosti, ali istodobno je potrebno izbjeći znatne promjene razine godišnjih izravnih potpora dohotku u odnosu na raspoložive iznose za višegodišnje intervencije u okviru EPFRR-a.

(97)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili opći i specifični ciljevi ZPP-a, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi specifični ciljevi ZPP-a na razini Unije, glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadaća osigurati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

(98)

Kako bi se osigurala jasna strateška priroda tih strateških planova u okviru ZPP-a i olakšala povezanost s drugim politikama Unije, a osobito s utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje proizlaze iz zakonodavstva Unije ili međunarodnih sporazuma, kao što su one povezane s klimatskim promjenama, šumama, bioraznolikosti i vodama, primjereno je da treba postojati jedan jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a po državi članici, uzimajući u obzir njezine ustavne i institucionalne odredbe. Strateški plan u okviru ZPP-a može prema potrebi obuhvatiti regionalizirane intervencije.

(99)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju specifičnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i izraditi intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnim i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući kontekste najudaljenih regija. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

(100)

Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i izrada intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos postizanju ciljeva ZPP-a, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a. Također je važno osigurati da strateški planovi u okviru ZPP-a mogu na odgovarajući način odražavati promjene u uvjetima, strukturama (unutarnjim i vanjskim) i tržišnoj situaciji država članica te da se stoga s vremenom mogu prilagođavati kako bi odražavali te promjene.

(101)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće koherentnosti raznih instrumenata ZPP-a s obzirom na to da bi oni trebali obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, vrste intervencija u određenim sektorima i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U njima bi trebalo također osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. S obzirom na to, strateški planovi u okviru ZPP-a trebali bi sadržavati pregled i objašnjenje instrumenata kojima se osigurava pravednija raspodjela te djelotvornije i učinkovitije usmjeravanje potpore dohotku. Stoga je primjereno da oni sadržavaju intervencijsku strategiju usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko specifičnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja na godišnjoj osnovi primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

(102)

U intervencijskoj strategiji trebalo bi naglasiti i komplementarnost među instrumentima ZPP-a i s ostalim politikama Unije. U svakom strateškom planu u okviru ZPP-a osobito bi trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo u području okoliša i klime te bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva trebalo opisati u okviru analize trenutačnog stanja („SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih akata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

(103)

S obzirom na to da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela izrade i provedbe njihovih strateških planova u okviru ZPP-a na regionalnoj razini na temelju nacionalnog okvira, primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u suočavanju s izazovima na državnoj razini.

(104)

S obzirom na to da bi strateški planovi u okviru ZPP-a Komisiji trebali omogućiti preuzimanje odgovornosti za upravljanje proračunom Unije, a državama članicama pružiti pravnu sigurnost u pogledu određenih elemenata strateškog plana u okviru ZPP-a, primjereno je da strateški planovi u okviru ZPP-a sadržavaju poseban opis pojedinačnih intervencija, uključujući uvjete prihvatljivosti, dodijeljena proračunska sredstva, planirano ostvarenje i jedinične troškove. Zajedno s planom s ciljnim vrijednostima potreban je financijski plan s pregledom svih proračunskih aspekata i za svaku intervenciju.

(105)

Kako bi se osiguralo da se odmah započne sa strateškim planovima u okviru ZPP-a te njihova učinkovita provedba, potpora iz EFJP-a i EPFRR-a trebala bi se temeljiti na postojanju čvrstih administrativnih okvirnih uvjeta. Svaki strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi stoga obuhvatiti utvrđivanje svih struktura upravljanja i koordinacije strateškog plana u okviru ZPP-a, uključujući sustave kontrola i sankcije, te strukture za praćenje i izvješćivanje.

(106)

S obzirom na važnost specifičnog cilja modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja te s obzirom na njegovu međusektorsku prirodu, primjereno je da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a posebno opišu kako će ti strateški planovi u okviru ZPP-a doprinijeti postizanju tog cilja, uključujući njihov doprinos digitalnoj tranziciji.

(107)

S obzirom na zabrinutost u pogledu administrativnog opterećenja u okviru podijeljenog upravljanja, u strateškom planu u okviru ZPP-a posebnu bi pozornost trebalo posvetiti i pojednostavnjenju.

(108)

Budući da nije primjereno da Komisija odobrava informacije koje se mogu smatrati kontekstualnim ili povijesnim informacijama ili onima za koje su nadležne države članice, određene informacije trebale bi se navoditi u prilozima strateškom planu u okviru ZPP-a.

(109)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (28) potrebno je provesti evaluaciju fondova Unije na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativno opterećenje, osobito za države članice. Prema potrebi ti zahtjevi mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka fondova u praksi.

(110)

Komisijino odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a ključan je korak kako bi se osiguralo da se politika provodi u skladu sa zajedničkim ciljevima. U skladu s načelom supsidijarnosti Komisija bi državama članicama trebala dostaviti odgovarajuće smjernice za predstavljanje koherentnih i ambicioznih logika intervencije.

(111)

Potrebno je predvidjeti mogućnost izrade programa i revizije strateških planova u okviru ZPP-a, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(112)

Nacionalno upravljačko tijelo trebalo bi biti odgovorno za upravljanje strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu te bi trebalo biti glavna kontaktna točka za Komisiju. Međutim, ako se elementi koji se odnose na politiku ruralnog razvoja obrađuju na regionalnoj razini, države članice trebale bi moći odrediti regionalna upravljačka tijela. Upravljačka tijela trebala bi moći delegirati dio svojih dužnosti te pritom zadržati odgovornost za djelotvornost i ispravnost upravljanja te osiguravati koherentnost i dosljednost strateškog plana u okviru ZPP-a i koordinaciju između nacionalnog upravljačkog tijela i regionalnih upravljačkih tijela. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju strateškim planovima u okviru ZPP-a i njihovoj provedbi štite financijski interesi Unije, u skladu s Financijskom uredbom i Uredbom (EU) 2021/2116.

(113)

Odgovornost za praćenje strateškog plana u okviru ZPP-a trebala bi biti podijeljena između nacionalnog upravljačkog tijela i nacionalnog odbora za praćenje uspostavljenog u tu svrhu. Nacionalni odbor za praćenje trebao bi biti odgovoran za praćenje djelotvornosti provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a. U tu bi svrhu trebalo utvrditi njegove odgovornosti. Ako strateški plan u okviru ZPP-a sadržava elemente koje su utvrdile regije, države članice i dotične regije trebale bi moći osnivati i sastavljati regionalne odbore za praćenje. U tom bi slučaju trebalo pojasniti pravila o koordinaciji s nacionalnim odborom za praćenje.

(114)

U okviru EPFRR-a putem tehničke pomoći, na inicijativu Komisije, trebala bi se podupirati djelovanja povezana s ispunjavanjem zadaća iz članka 7. Uredbe(EU) 2021/2116. Tehnička pomoć također se može pružiti, na inicijativu država članica, u svrhu ispunjavanja zadaća potrebnih za djelotvorno upravljanje potporama povezanima sa strateškim planom u okviru ZPP-a i njihovu provedbu. Povećanje tehničke pomoći na inicijativu države članice dostupno je samo državama članicama čija dodijeljena sredstva iz EPFRR-a nisu veća od 1,1 milijarde EUR. Potporom iz EPFRR-a za tehničku pomoć trebalo bi se uzeti u obzir povećanje jačanja administrativnih kapaciteta u pogledu novih sustava upravljanja i kontrole u državama članicama.

(115)

U kontekstu u kojem će države članice imati znatno veću fleksibilnost i supsidijarnost u izradi intervencija s ciljem postizanja zajedničkih ciljeva, mreže su ključan alat za pokretanje i usmjeravanje politike i za promicanje angažmana dionika, razmjene znanja i jačanja kapaciteta za države članice i druge aktere. Opseg aktivnosti umrežavanja proširit će se s ruralnog razvoja na oba stupa ZPP-a. Jedinstvenom mrežom ZPP-a na razini Unije trebala bi se osigurati bolja koordinacija aktivnosti umrežavanja na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini. Europske i nacionalne mreže ZPP-a trebale bi zamijeniti postojeću Europsku mrežu za ruralni razvoj i mrežu EIP-AGRI na razini Unije odnosno nacionalne ruralne mreže. Europska mreža u okviru ZPP-a trebala bi doprinijeti aktivnostima nacionalnih mreža ZPP-a u mjeri u kojoj je to moguće. Mreže bi trebale pružiti platformu za promicanje veće razmjene znanja kako bi se poboljšala provedba strateških planova u okviru ZPP-a i kako bi se postigli što bolji rezultati i dodana vrijednost politike na razini Unije, uključujući politiku programa Obzor Europa i njezine projekte s više aktera. S istim ciljem poboljšanja razmjene znanja i inovacija, EIP-om bi se uz pomoć europskih i nacionalnih mreža ZPP-a trebala poduprijeti provedba interaktivnog inovacijskog modela u skladu s metodologijom opisanom u ovoj Uredbi.

(116)

Svaki strateški plan u okviru ZPP-a trebao bi podlijegati redovitom praćenju provedbe i napretka prema ostvarenju utvrđenih ciljnih vrijednosti. Trebalo bi uspostaviti takav okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju ZPP-a u svrhu prikaza napretka i procjene učinka i učinkovitosti provedbe politike.

(117)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a doprinijelo postizanju širokih općih ciljeva drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva godišnje i višegodišnje procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za uspješnost, praćenje i evaluaciju. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi doprinosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji koji se odnose na specifične ciljeve u području okoliša i klime trebali bi moći obuhvatiti intervencije koje doprinose ispunjenju obveza koje proizlaze iz relevantnih zakonodavnih akata Unije.

(118)

Unutar okvira za uspješnost, praćenje i evaluaciju države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o tome jednom godišnje izvješćivati Komisiju. Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg bi Komisija trebala izvijestiti o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

(119)

Trebalo bi uspostaviti mehanizme za djelovanje za zaštitu financijskih interesa Unije u slučaju znatnog odstupanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a od utvrđenih ciljnih vrijednosti. Komisija bi stoga trebala moći od država članica zatražiti da dostave akcijske planove u slučaju značajne i neopravdane slabe uspješnosti. To bi moglo dovesti do suspenzija i, u konačnici, smanjenja sredstava Unije ako planirani rezultati nisu postignuti.

(120)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja države članice uz, ako je to relevantno, osiguravanje uključenosti regija u izradu plana evaluacije te u praćenje i evaluaciju regionalnih intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a, trebale bi biti odgovorne za evaluaciju svojih strateških planova u okviru ZPP-a, dok bi Komisija trebala biti odgovorna za sintezu ex ante evaluacija država članica na razini Unije te za provedbu međuevaluacije i ex post evaluacije na razini Unije.

(121)

Kako bi se osigurala sveobuhvatna i smislena evaluacija ZPP-a na razini Unije, Komisija bi se trebala osloniti na pokazatelje konteksta i učinka. Ti bi se pokazatelji trebali temeljiti prije svega na etabliranim izvorima podataka. Komisija i države članice trebale bi surađivati kako bi osigurale i dodatno poboljšale pouzdanost podataka potrebnih za pokazatelje konteksta i učinka.

(122)

Pri ocjenjivanju predloženih strateških planova u okviru ZPP-a Komisija bi trebala procijeniti dosljednost i doprinos predloženih strateških planova u okviru ZPP-a zakonodavstvu i obvezama Unije u području okoliša i klime, a posebno ciljevima Unije za 2030. utvrđenima u Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” („Strategija ‚od polja do stola’”) i Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” („Strategija EU-a za bioraznolikost”).

(123)

Od država članica trebalo bi zahtijevati da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a pokažu veće ukupne ambicije u odnosu na prošlost u pogledu specifičnih ciljeva ZPP-a u području okoliša i klime. Te ambicije trebalo bi razmatrati kao niz elemenata povezanih, među ostalim, s pokazateljima učinka, ciljnim vrijednostima utvrđenima u odnosu na pokazatelje rezultata, izradom intervencija, planiranom provedbom sustava uvjetovanosti i financijskim planiranjem. Od država članica trebalo bi zahtijevati da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objasne na koji način prikazuju tražene veće ukupne ambicije u odnosu na različite relevantne elemente. U to bi objašnjenje trebalo uključiti nacionalne doprinose za postizanje ciljeva Unije za 2030. utvrđenih u Strategiji „od polja do stola” i Strategiji EU-a za bioraznolikost.

(124)

Komisija bi trebala sastaviti sažeto izvješće o strateškim planovima država članica u okviru ZPP-a kako bi procijenila zajedničke napore i kolektivne ambicije država članica za ostvarivanje specifičnih ciljeva ZPP-a na početku razdoblja provedbe, uzimajući u obzir ciljeve Unije za 2030. utvrđene u Strategiji „od polja do stola” i Strategiji EU-a za bioraznolikost.

(125)

Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se ocijenilo kako države članice provode novi model ostvarivanja politika i kombinirani doprinos intervencija iz strateških planova država članica u okviru ZPP-a ispunjavanju obveza Unije u području okoliša i klime, posebno onih koje proizlaze iz europskog zelenog plana.

(126)

Članci 107., 108. i 109. UFEU-a trebali bi se primjenjivati na potporu za vrste intervencija na temelju ove Uredbe. Neovisno o tome, s obzirom na posebne značajke poljoprivrednog sektora, te odredbe UFEU-a ne bi se trebale primjenjivati na vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i vrste intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na operacije obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a koje se provode u okviru ove Uredbe i u skladu s njom niti na plaćanja koja izvršavaju države članice namijenjena za dodatno financiranje vrsta intervencija u području ruralnog razvoja na nacionalnoj razini za koje se dodjeljuje potpora Unije te koje su obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a.

(127)

Kako bi se izbjeglo iznenadno i znatno smanjenje potpore u određenim sektorima u državama članicama koje su dodijelile prijelaznu nacionalnu potporu u razdoblju 2015. – 2022., tim državama članicama trebalo bi dopustiti da te potpore nastave dodjeljivati pod određenim uvjetima i ograničenjima. Uzimajući u obzir prijelaznu prirodu te potpore, primjereno je nastaviti s njezinim postupnim ukidanjem tako da se svake godine postupno smanjuju sektorske financijske omotnice za tu potporu.

(128)

Osobni podaci prikupljeni u svrhu primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je u skladu s tim svrhama. Trebali bi se i anonimizirati pri obradi u svrhu praćenja ili evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (29) i Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (30). Ispitanike bi trebalo obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

(129)

Države članice trebaju dostavljati obavijesti za potrebe primjene ove Uredbe i za potrebe praćenja, analize te upravljanja financijskim pravima.

(130)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(131)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja među državama članicama u pogledu zajedničkih zahtjeva i pokazatelja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu prilagodbe zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate, učinak i kontekst radi rješavanja tehničkih problema u vezi s njihovom provedbom te u pogledu pravila u vezi s omjerom za GAEC standard 1.

(132)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, koherentno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje te provjerom njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja u okviru određivanja gornje granice i postupnog smanjivanja; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u određenom sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja te o uvjetima prihvatljivosti i agronomskim praksama u vezi s tim; te pravila o kriterijima za odobrenje međusektorskih organizacija i pravila o tome koje su posljedice ako odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava te kriterije i pravila o obvezama za proizvođače.

(133)

Kako bi se osiguralo da vrste intervencija u određenim sektorima doprinose postizanju ciljeva ZPP-a i jačaju sinergije s drugim instrumentima ZPP-a te kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjeglo neravnopravno ili nepošteno tržišno natjecanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila za pravilno funkcioniranje vrsta intervencija u određenim sektorima, vrste rashoda koje trebaju biti obuhvaćene i posebno administrativnih troškova i troškova osoblja, osnovu za izračun financijske pomoći Unije, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i stupnja organizacije proizvođača u određenim regijama, te maksimalnu razinu financijske pomoći Unije za određene intervencije kojima je cilj sprečavanje tržišnih kriza i upravljanje rizicima u određenim sektorima; pravila o određivanju gornje granice za rashode za ponovnu sadnju voćnjaka, maslinika ili vinograda; pravila prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i pravila za dobrovoljno certificiranje destilerija, te pravila za različite oblike potpore i minimalnu trajnost ulaganja za koja se dodjeljuje potpora u određenim sektorima kao i o kombiniranom financiranju za neke intervencije u sektoru vina. Posebno, kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava Unije za intervencije u sektoru pčelarstva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dodatnih zahtjeva u vezi s obvezom obavješćivanja i uspostavom minimalnog doprinosa Unije za rashode za provedbu tih vrsta intervencija.

(134)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja postignu svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu potpore za obveze upravljanja u vezi s genetskim resursima i dobrobiti životinja i za sustave kvalitete.

(135)

Kako bi se uzelo u obzir buduće promjene u financijskim sredstvima dodijeljenima državama članicama ili kako bi se odgovorilo na probleme s kojima se suočavaju države članice u provedbi svojih strateških planova u okviru ZPP-a, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, izmjene pondera koji se primjenjuju na potporu na temelju doprinosa postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena i pravila o sadržaju strateškog plana u okviru ZPP-a.

(136)

Kako bi se olakšao prijelaz s mehanizama predviđenih u uredbama (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 na one utvrđene u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu mjera za zaštitu svih stečenih prava i legitimnih očekivanja korisnika.

(137)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih površina za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, pravila o predstavljanju elemenata koji se trebaju uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a, jedinstvenih uvjeta za primjenu zahtjeva u vezi s informiranjem i promotivnim aktivnostima koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, utvrđivanja organizacijske strukture i djelovanja europske mreže ZPP-a, pravila koja se odnose na okvir za uspješnost, praćenje i evaluaciju, pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti, pravila o informacijama koje države članice trebaju dostaviti za ocjenu uspješnosti koju provodi Komisija i pravila u vezi s potrebama za podacima i sinergijama među potencijalnim izvorima podataka te pravila za funkcioniranje sustava za zaštićenu razmjena podataka od zajedničkog interesa između Komisije i država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(138)

S obzirom na činjenicu da su pokazatelji već utvrđeni u Prilogu I. za potrebe praćenja, evaluacije i godišnjeg izvješćivanja o uspješnosti, donošenje drugih pokazatelja za praćenje i evaluaciju ZPP-a trebalo bi podnijeti na dodatnu kontrolu država članica. Jednako tako, Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku trebao bi dati pozitivno mišljenje o dodatnim informacijama koje su države članice dužne dostaviti Komisiji za potrebe praćenja i evaluacije ZPP-a. Stoga, ako Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku nema kvalificiranu većinu za prijedlog Komisije ili protiv njega te stoga ne može izraziti mišljenje, Komisiji ne bi smjelo biti dopušteno da utvrđuje obvezu država članica da dostave dodatne pokazatelje i informacije o provedbi ZPP-a za potrebe praćenja i evaluacije ZPP-a.

(139)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011, kojima se odobravaju strateški planovi u okviru ZPP-a i njihove izmjene.

(140)

Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada, u opravdanim slučajevima povezanima s rješavanjem posebnih problema, pritom osiguravajući kontinuitet sustava izravnih plaćanja u slučaju izvanrednih okolnosti, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi. Nadalje, kako bi se riješili hitni problemi nastali u jednoj ili više država članica, pritom osiguravajući kontinuitet sustava izravnih plaćanja, Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kada, u opravdanim slučajevima, izvanredne okolnosti utječu na dodjelu potpore i ugrožavaju učinkovitu provedbu plaćanja u okviru shema potpore navedenih u ovoj Uredbi.

(141)

Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (32) i Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (33) trebale bi ostati izvan područja primjene ove Uredbe, osim ako se na neke od njihovih odredbi izričito upućuje.

(142)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog razlika među različitim ruralnim područjima i ograničenih financijskih sredstava država članica oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije putem višegodišnjeg jamstva financiranja Unije i koncentrirajući se jasno utvrđene prioritete, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(143)

Uredbe (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(144)

Kako bi se osigurala neometana provedba predviđenih mjera i s obzirom na hitnost, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE, PRIMJENJIVE ODREDBE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

(a)

općim i specifičnim ciljevima koje treba ostvarivati s pomoću potpore Unije koja se financira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te o povezanim pokazateljima;

(b)

vrstama intervencija i zajedničkim zahtjevima za države članice kako bi mogle ostvarivati te ciljeve, kao i o povezanim financijskim aranžmanima;

(c)

strateškim planovima u okviru ZPP-a, koje trebaju izraditi države članice, a u kojima se određuju ciljne vrijednosti, utvrđuju uvjeti za intervencije i dodjeljuju financijska sredstva, u skladu sa specifičnim ciljevima i utvrđenim potrebama;

(d)

koordinaciji i upravljanju, kao i o praćenju, izvješćivanju i evaluaciji.

2.   Ova Uredba primjenjuje se na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za intervencije navedene u strateškom planu u okviru ZPP-a koji je izradila država članica i koji je odobrila Komisija, a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. („razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a”).

Članak 2.

Primjenjive odredbe

1.   Na potporu koja se dodjeljuje na temelju ove Uredbe primjenjuju se Uredba (EU) 2021/2116 i odredbe donesene na temelju te uredbe.

2.   Na potporu koja se financira iz EPFRR-a na temelju ove Uredbe primjenjuju se članak 19., glava III. poglavlje II. uz iznimku članka 28. prvog stavka točke (c) te članci 46. i 48. Uredbe (EU) 2021/1060.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba neovisno o pravnom statusu koji ta skupina i njezini članovi imaju u skladu s nacionalnim pravom, čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritorijalnom području primjene Ugovorâ kako je definirano u članku 52. Ugovora o Europskoj uniji u vezi s člancima 349. i 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću kako su je utvrdile države članice u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe;

2.

„poljoprivredno gospodarstvo” znači sve jedinice koje se upotrebljavaju za poljoprivredne djelatnosti i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na državnom području iste države članice;

3.

„intervencija” znači instrument potpore sa skupom uvjeta prihvatljivosti koje utvrđuje država članica u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a prema vrstama intervencija predviđenima u ovoj Uredbi;

4.

„operacija” znači:

(a)

projekt, ugovor, djelovanje ili skupina projekata ili djelovanja odabranih u okviru dotičnog strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)

u kontekstu financijskih instrumenata, ukupni prihvatljivi javni rashod dodijeljen financijskom instrumentu i naknadna financijska potpora koja se tim financijskim instrumentom omogućuje krajnjim primateljima;

5.

„javni rashod” znači svaki doprinos financiranju operacija koji potječe iz proračuna nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela javne vlasti, proračuna Unije stavljenog na raspolaganje EFJP-u i EPFRR-u, proračuna javnopravnih tijela ili proračunâ udruženja tijela javne vlasti ili javnopravnih tijela;

6.

„ključne etape” znači prijelazne prethodno utvrđene vrijednosti, koje države članice utvrđuju u okviru svojih intervencijskih strategija iz članka 107. stavka 1. točke (b) za određenu financijsku godinu, koje se trebaju postići u određenom trenutku tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a kako bi se osigurao pravodoban napredak u odnosu na pokazatelje rezultata;

7.

„ciljne vrijednosti” znači prethodno utvrđene vrijednosti, koje države članice utvrđuju u okviru svojih intervencijskih strategija iz članka 107. stavka 1. točke (b), koje se trebaju postići na kraju razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a u odnosu na pokazatelje rezultata;

8.

„najudaljenije regije” znači najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a;

9.

„AKIS” znači kombinirani prijenos organizacijskih elemenata i znanja između osoba, organizacija i institucija koje upotrebljavaju i proizvode znanje za poljoprivredu i međusobno povezana područja (sustav znanja i inovacija u poljoprivredi);

10.

„manji egejski otoci” znači manji egejski otoci kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013;

11.

„uzajamni fond” znači shema koju je akreditirala država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom kojim se udruženim poljoprivrednicima omogućuje da se osiguraju i da prime naknadu štete ako pretrpe ekonomske gubitke;

12.

„slabije razvijene regije” znači slabije razvijene regije u smislu članka 108. stavka 2. prvog podstavka točke (a) Uredbe (EU) 2021/1060;

13.

„korisnik”, u odnosu na vrste intervencija u području ruralnog razvoja iz članka 69., znači:

(a)

tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje, fizička osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba, odgovorni za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu;

(b)

u kontekstu shema za državne potpore, poduzetnik koji prima potporu;

(c)

u kontekstu financijskih instrumenata, tijelo koje provodi holding fond ili, ako ne postoji struktura holding fonda, tijelo koje provodi posebni fond ili, ako financijskim instrumentom upravlja upravljačko tijelo iz članka 123. („upravljačko tijelo”), upravljačko tijelo;

14.

„stopa potpore” znači stopa javnih rashoda nekoj operaciji; u kontekstu financijskih instrumenata odnosi se na bruto ekvivalent bespovratnog sredstva za potporu kako je definiran u članku 2. točki 20. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 (34);

15.

„LEADER” znači lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iz članka 31. Uredbe (EU) 2021/1060;

16.

„posredničko tijelo” znači svako tijelo javnog ili privatnog prava, uključujući regionalna ili lokalna tijela, tijela nadležna za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, koje djeluje u okviru odgovornosti nacionalnog ili regionalnog upravljačkog tijela ili koje izvršava dužnosti u ime tog tijela;

17.

„financijska godina” znači poljoprivredna financijska godina u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2021/2116.

Članak 4.

Definicije i uvjeti koje treba utvrditi u strateškim planovima u okviru ZPP-a

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju definicije „poljoprivredne djelatnosti”, „poljoprivredne površine”, „prihvatljivog hektara”, „aktivnog poljoprivrednika”, „mladog poljoprivrednika” i „novog poljoprivrednika” te relevantne uvjete u skladu s ovim člankom.

2.   „Poljoprivredna djelatnost” utvrđuje se tako da omogući doprinos osiguravanju privatnih i javih dobara putem jednog od sljedećeg ili obojeg:

(a)

proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, koja uključuje djelovanja kao što su uzgoj životinja ili biljaka, uključujući putem paludikulture, pri čemu poljoprivredni proizvodi znače proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u uz iznimku proizvoda ribarstva, kao i proizvodnje pamuka i kulture kratkih ophodnji;

(b)

održavanja poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez ikakvih posebnih pripremnih djelovanja osim upotrebe uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva.

3.   „Poljoprivredna površina” utvrđuje se tako da obuhvaća obradivo zemljište, trajne nasade i trajne travnjake, uključujući kada se formiraju poljoprivredno-šumarski sustavi na toj površini. Države članice dodatno utvrđuju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i „trajni travnjaci” u skladu sa sljedećim okvirom:

(a)

„obradivo zemljište” je zemljište obrađeno za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali ostavljene na ugaru; ono je uz to, za vrijeme trajanja obveze, zemljište obrađeno za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali ostavljene na ugaru koji su ostavljeni na ugaru u skladu s člankom 31. ili člankom 70. ili GAEC standardom 8 navedenim u Prilogu III. ovoj Uredbi, ili s člankom 22., 23. ili 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (35), ili s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (36), ili s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (37);

(b)

„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji;

(c)

„trajni travnjaci i trajni pašnjaci” (zajedno „trajni travnjaci”) su zemljište koje se upotrebljava za uzgoj trava ili drugog travolikog krmnog bilja na prirodan način (samoniklo) ili putem uzgoja (zasijano) i koje nije bilo uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom pet ili više godina i, ako države članice tako odluče, koje nije preorano, obrađeno niti ponovno zasijano različitim vrstama trave ili drugog travolikog krmnog bilja tijekom pet ili više godina. Može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje ili drveće, koji se mogu upotrebljavati za ispašu i, ako države članice tako odluče, druge vrste kao što su grmlje ili drveće od kojih se može proizvesti hrana za životinje, pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju.

Države članice također mogu odlučiti da se trajnim travnjacima smatraju sljedeće vrste zemljišta:

i.

zemljište s pokrovom bilo koje od vrsta iz ove točke i koje čini dio uspostavljene lokalne prakse, a na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje tradicionalno ne prevladavaju ili nisu prisutni na površinama za ispašu;

ii.

zemljište s pokrovom bilo koje od vrsta iz ove točke na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje ne prevladavaju ili nisu prisutni na površinama za ispašu.

4.   Za potrebe vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja „prihvatljivi hektar” utvrđuje se tako da da obuhvaća površine koje su poljoprivredniku na raspolaganju i koje se sastoje od:

(a)

bilo koje poljoprivredne površine poljoprivrednoga gospodarstva koja se u godini za koju je zatražena potpora upotrebljava za poljoprivrednu djelatnost ili se, ako se površina upotrebljava i za nepoljoprivredne djelatnosti, pretežno upotrebljava za poljoprivredne djelatnosti; ako je to opravdano radi zaštite okoliša, bioraznolikosti i klime, države članice mogu odlučiti da prihvatljivi hektari također obuhvaćaju određene površine koje se upotrebljavaju za poljoprivredne djelatnosti samo svake druge godine;

(b)

bilo koje površine poljoprivrednoga gospodarstva:

i.

na kojoj se nalaze obilježja krajobraza koja podliježu obvezi zadržavanja u skladu s GAEC standardom 8 navedenim u Prilogu III.;

ii.

koja se upotrebljava za postizanje minimalnog udjela obradivog zemljišta namijenjenog neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, u skladu s GAEC standardom 8 navedenim u Prilogu III.; ili

iii.

koja je tijekom trajanja relevantne obveze poljoprivrednika utvrđena ili održavana kao rezultat ekosheme iz članka 31.

Ako države članice tako odluče, „prihvatljivi hektar” može sadržavati druga obilježja krajobraza, pod uvjetom da ne prevladavaju i ne ometaju u znatnoj mjeri obavljanje poljoprivredne djelatnosti zbog površine koju zauzimaju na poljoprivrednoj parceli. Pri provedbi tog načela države članice mogu odrediti maksimalni udio poljoprivredne parcele koji je pokriven tim drugim obilježjima krajobraza.

U pogledu trajnih travnjaka prožetih neprihvatljivim obilježjima, države članice mogu odlučiti primijeniti fiksne koeficijente smanjenja za određivanje površine koja se smatra prihvatljivom;

(c)

bilo koje površine poljoprivrednoga gospodarstva za koju su odobrena plaćanja na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. ove Uredbe odnosno na temelju programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini kako su utvrđeni u glavi III. Uredbe (EU) br. 1307/2013, te koja nije „prihvatljivi hektar” kako su ga utvrdile države članice na temelju točaka (a) i (b) ovog stavka:

i.

zbog primjene direktive 92/43/EEZ, 2009/147/EZ ili 2000/60/EZ na tu površinu;

ii.

zbog intervencija po površini utvrđenih na temelju ove Uredbe koje su obuhvaćene integriranim sustavom iz članka 65. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116 koje omogućuju proizvodnju proizvoda koji nisu navedeni u Prilogu I. UFEU-u putem paludikulture, ili nacionalnih shema za bioraznolikost ili smanjenje stakleničkih plinova, čiji su uvjeti u skladu s tim intervencijama po površini, pod uvjetom da te intervencije i nacionalne sheme doprinose postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) ove Uredbe;

iii.

tijekom trajanja obveze poljoprivrednika u pogledu pošumljavanja na temelju članka 31. Uredbe (EZ) br. 1257/1999 ili članka 43. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ili članka 22. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili članka 70. ili 73. ove Uredbe, ili na temelju nacionalne sheme čiji su uvjeti u skladu s člankom 43. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ili člankom 22. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili člankom 70. ili 73. ove Uredbe;

iv.

tijekom trajanja obveze poljoprivrednika koja rezultira stavljanjem površine na ugar na temelju članaka 22., 23. i 24. Uredbe (EZ) br. 1257/1999, članka 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005, članka 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili članka 70. ove Uredbe.

Površine koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola u sortama koje se upotrebljavaju ne premašuje 0,3 %.

5.   „Aktivni poljoprivrednik” utvrđuje se tako da se osigura da se potpora dodjeljuje samo fizičkim ili pravnim osobama, ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba, koje se bave barem minimalnom razinom poljoprivredne djelatnosti, a da se pritom ne isključuje nužno dodjela potpore poljoprivrednicima koji se bave i drugim djelatnostima ili poljoprivrednicima na nepuno radno vrijeme.

Pri utvrđivanju tko je „aktivni poljoprivrednik” države članice primjenjuju objektivne i nediskriminirajuće kriterije kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje njihovih poljoprivrednih djelatnosti u nacionalne ili regionalne registre. Takvi kriteriji mogu se uvesti u jednom ili više oblika koje odaberu države članice, među ostalim putem negativnog popisa kojim se poljoprivrednik diskvalificira od toga da ga se smatra aktivnim poljoprivrednikom. Ako država članica „aktivnim poljoprivrednicima” smatra one poljoprivrednike koji nisu primili izravna plaćanja koja premašuju određeni iznos za prethodnu godinu, taj iznos ne smije biti veći od 5 000 EUR.

6.   „Mladi poljoprivrednik” utvrđuje se tako da obuhvaća sljedeće:

(a)

gornju dobnu granicu koja iznosi između 35 i 40 godina;

(b)

uvjete koje poljoprivrednik treba ispuniti da bi bio „nositelj poljoprivrednoga gospodarstva”;

(c)

odgovarajuće osposobljavanje ili potrebne vještine kako su ih utvrdile države članice.

7.   „Novi poljoprivrednik” utvrđuje se tako da se odnosi na poljoprivrednika koji nije mladi poljoprivrednik i koji je „nositelj poljoprivrednoga gospodarstva” prvi put. Države članice uključuju daljnje objektivne i nediskriminirajuće zahtjeve u pogledu odgovarajućeg osposobljavanja i vještina.

8.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se, u cilju zaštite javnog zdravlja, dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje, te provjerom njihova sadržaja tetrahidrokanabinola iz stavka 4. drugog podstavka ovog članka.

GLAVA II.

CILJEVI I POKAZATELJI

Članak 5.

Opći ciljevi

U skladu s ciljevima ZPP-a utvrđenima u članku 39. UFEU-a, ciljem održavanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i jednakih uvjeta tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima u Uniji i načelom supsidijarnosti, potporom iz EFJP-a i EPFRR-a nastoji se dodatno poboljšati održivi razvoj sektora poljoprivrede, sektora hrane te ruralnih područja i njome se doprinosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva u gospodarskim, okolišnim odnosno socijalnim sferama koji će doprinijeti provedbi Programa održivog razvoja do 2030.:

(a)

poticanje pametnog, konkurentnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede kojim se osigurava dugoročna sigurnost opskrbe hranom;

(b)

podupiranje i jačanje zaštite okoliša, uključujući bioraznolikost, i djelovanja u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime, uključujući njezine obveze u okviru Pariškog sporazuma;

(c)

jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Članak 6.

Specifični ciljevi

1.   Opći ciljevi ostvaruju se putem sljedećih specifičnih ciljeva:

(a)

potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala dugoročna sigurnost opskrbe hranom i poljoprivredna raznolikost te osigurala gospodarska održivost poljoprivredne proizvodnje u Uniji;

(b)

jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju;

(c)

poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

(d)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije;

(e)

poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak, uključujući smanjenjem ovisnosti o kemikalijama;

(f)

doprinos zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti i pokretanju procesa oporavka bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(g)

privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(h)

promicanje zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

(i)

poboljšanje odgovora poljoprivrede Unije na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način, smanjenje rasipanja hrane kao i poboljšanje dobrobiti životinja te borba protiv antimikrobne rezistencije.

2.   Ciljevi utvrđeni u stavku 1. dopunjuju se i međusobno su povezani s međusektorskim ciljem modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe među poljoprivrednicima putem poboljšanog pristupa istraživanjima, inovacijama, razmjeni znanja i osposobljavanju.

3.   U radu na ostvarivanju specifičnih ciljeva utvrđenih u stavcima 1. i 2. države članice, uz potporu Komisije, poduzimaju odgovarajuće mjere za smanjenje administrativnog opterećenja i osiguravaju pojednostavnjenje provedbe ZPP-a.

Članak 7.

Pokazatelji

1.   Ostvarivanje ciljeva iz članka 5. i članka 6. stavaka 1. i 2. ocjenjuje se na temelju zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate, učinak i kontekst kako su utvrđeni u Prilogu I. Ti zajednički pokazatelji uključuju:

(a)

pokazatelje ostvarenja, koji se odnose na realizirano ostvarenje intervencija za koje je dodijeljena potpora;

(b)

pokazatelje rezultata koji se odnose na dotične specifične ciljeve iz članka 6. stavaka 1. i 2., a koji se upotrebljavaju za određivanje kvantificiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s tim specifičnim ciljevima strateških planova u okviru ZPP-a te za ocjenjivanje napretka u ostvarivanju tih ciljnih vrijednosti; pokazatelji rezultata koji se odnose na ciljeve u području okoliša i klime mogu obuhvatiti intervencije koje doprinose ispunjenju obveza koje proizlaze iz zakonodavnih akata Unije navedenih u Prilogu XIII.;

(c)

pokazatelje učinka koji se odnose na ciljeve utvrđene u članku 5. i članku 6. stavcima 1. i 2., a upotrebljavaju se u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a i samog ZPP-a;

(d)

pokazatelje konteksta iz članka 115. stavka 2. koji su navedeni u Prilogu I.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. radi izmjene Priloga I. kako bi se prilagodili zajednički pokazatelji ostvarenja, rezultata, učinka i konteksta. Ti su delegirani akti strogo ograničeni na rješavanje tehničkih problema s kojima se suočavaju države članice u pogledu primjene tih pokazatelja.

GLAVA III.

ZAJEDNIČKI ZAHTJEVI I VRSTE INTERVENCIJA

POGLAVLJE I.

ZAJEDNIČKI ZAHTJEVI

Odjeljak 1.

Opća načela

Članak 8.

Strateški pristup

Države članice teže postizanju ciljeva utvrđenih u glavi II. određivanjem intervencija na temeljenu vrsta intervencija iz poglavlja II., III. i IV. ove glave u skladu sa svojim procjenama potreba i zajedničkim zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju.

Članak 9.

Opća načela

Države članice izrađuju intervencije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a i GAEC standarde iz članka 13. u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te s općim načelima prava Unije.

Države članice osiguravaju da se intervencije i GAEC standardi iz članka 13. određuju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, da su usklađeni s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta te da ne narušavaju tržišno natjecanje.

Države članice uspostavljaju pravni okvir kojim se uređuje dodjela potpore Unije poljoprivrednicima i drugim korisnicima u skladu sa strateškim planovima u okviru ZPP-a kako ih je odobrila Komisija u skladu s člancima 118. i 119. ove Uredbe te načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2021/2116. One provode te strateške planove u okviru ZPP-a kako ih je odobrila Komisija.

Članak 10.

Domaća potpora u okviru WTO-a

Države članice izrađuju intervencije na temelju vrsta intervencija iz Priloga II. ovoj Uredbi, uključujući definicije i uvjete utvrđene u članku 4., tako da ispunjavaju kriterije iz Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi.

Osobito osnovna potpora dohotku za održivost, dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost, dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike te sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja ispunjavaju kriterije iz stavaka Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi navedene u Prilogu II. ovoj Uredbi za te intervencije. Za ostale intervencije stavci Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi su okvirni i te intervencije mogu ispunjavati zahtjeve nekog drugog stavka Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi ako je to navedeno i objašnjeno u strateškom planu u okviru ZPP-a.

Članak 11.

Provedba Memoranduma o razumijevanju u pogledu uljarica

1.   Ako države članice predviđaju intervencije po površini, osim onih koje su u skladu s odredbama Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi, uključujući proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ove Uredbe, i ako se te intervencije odnose na dio uljarica ili na sve uljarice iz Priloga Memorandumu o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a, ukupna površina za koju se dodjeljuje potpora utvrđena na temelju planiranog ostvarenja navedenog u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje su izradile dotične države članice ne smije biti veća od maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnih obveza Unije.

2.   Komisija do 8. lipnja 2022. donosi provedbene akte u kojima se za svaku državu članicu utvrđuje indikativna referentna površina za koju se dodjeljuje potpora, a izračunava se na temelju udjela svake države članice u prosječnoj površini uzgoja u Uniji u razdoblju od 2016. do 2020. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

3.   Svaka država članica koja namjerava dodijeliti potporu iz stavka 1. ovog članka u svojem prijedlogu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. stavka 1. navodi odgovarajuće planirano ostvarenje izraženo u hektarima.

Ako je ukupno planirano ostvarenje koje su prijavile države članice veće od maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora, Komisija za svaku državu članicu koja je prijavila višak u odnosu na svoju referentnu površinu izračunava koeficijent smanjenja razmjeran višku planiranog ostvarenja te države članice kako bi se zadržala maksimalna površina u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora. Svakoj dotičnoj državi članici taj koeficijent smanjenja priopćuje se u okviru opažanja Komisije o strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 118. stavkom 3. Koeficijent smanjenja za svaku državu članicu utvrđuje se u provedbenoj odluci iz članka 118. stavka 6. kojom Komisija odobrava strateški plan u okviru ZPP-a.

Nakon datuma iz članka 118. stavka 1. države članice ne smiju same mijenjati svoju površinu za koju se dodjeljuje potpora.

4.   Ako država članica namjerava povećati svoje planirano ostvarenje iz stavka 1. ovog članka utvrđeno u njezinu strateškom planu u okviru ZPP-a koji je odobrila Komisija, ona obavješćuje Komisiju o revidiranom planiranom ostvarenju putem zahtjeva za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. prije 1. siječnja u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva.

5.   Ako je to primjereno, kako bi se izbjeglo prekoračenje maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora navedene u stavku 1., Komisija utvrđuje koeficijente smanjenja ili revidira postojeće koeficijente smanjenja ako su ti koeficijenti bili utvrđeni u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom, za sve države članice koje su u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a prekoračile svoju referentnu površinu za koju se dodjeljuje potpora.

Komisija dotične države članice obavješćuje o koeficijentima umanjenja do 31. siječnja u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva.

Svaka dotična država članica do 31. ožujka u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva podnosi odgovarajući zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava koeficijent smanjenja iz drugog podstavka. Koeficijent smanjenja za tu državu članicu utvrđuje se u provedbenoj odluci iz članka 119. stavka 10. kojom Komisija odobrava izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.   Kada je riječ o uljaricama obuhvaćenima Memorandumom o razumijevanju iz stavka 1. ovog članka, države članice u okviru godišnjih izvješća o uspješnosti iz članka 134. Komisiju obavješćuju o ukupnom broju hektara za koje je potpora stvarno isplaćena.

7.   Države članice isključuju uzgoj sjemenki suncokreta konzumnog tipa iz bilo koje intervencije po površini iz stavka 1.

Odjeljak 2.

Uvjetovanost

Članak 12.

Načelo i područje primjene

1.   Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav uvjetovanosti na temelju kojeg poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II. ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. podliježu administrativnoj sankciji ako ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja na temelju prava Unije i GAEC standarde utvrđene u strateškim planovima u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u vezi sa sljedećim specifičnim područjima:

(a)

klima i okoliš, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava;

(b)

javno zdravlje i zdravlje bilja;

(c)

dobrobit životinja.

2.   Strateški planovi u okviru ZPP-a sadržavaju pravila o učinkovitom i proporcionalnom sustavu administrativnih sankcija. Ta pravila posebno moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u glavi IV. poglavlju IV. Uredbe (EU) 2021/2116.

3.   Pravni akti iz Priloga III. koji se odnose na propisane zahtjeve upravljanja primjenjuju se u verziji koja je na snazi, a u slučaju direktiva primjenjuju se kako su ih provele države članice.

4.   Za potrebe ovog odjeljka „propisani zahtjev upravljanja” znači svaki pojedinačni propisani zahtjev upravljanja na temelju prava Unije naveden u Prilogu III. koji se pojavljuje unutar određenog pravnog akta i po sadržaju se razlikuje od svih drugih zahtjeva iz istog akta.

Članak 13.

Obveze država članica u vezi s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima

1.   Države članice osiguravaju da se sve poljoprivredne površine, uključujući zemljišta koja se više ne koriste u proizvodne svrhe, održavaju u skladu s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Države članice na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrđuju minimalne standarde za poljoprivrednike i druge korisnike za svaki GAEC standard naveden u Prilogu III. u skladu s glavnim ciljem tih standarda kako je navedeno u tom prilogu. Pri utvrđivanju standardâ države članice uzimaju u obzir, ako je to relevantno, posebna svojstva dotičnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, te uzimaju u obzir postojeće sustave poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredne prakse, veličinu poljoprivrednih gospodarstava i strukture poljoprivrednih gospodarstava, upotrebu zemljišta i posebnosti najudaljenijih regija..

2.   Kada je riječ o glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III., države članice mogu utvrditi dodatne standarde u vezi s tim glavnim ciljevima uz standarde utvrđene u tom prilogu. Ti dodatni standardi moraju biti nediskriminirajući i razmjerni te odgovarati utvrđenim potrebama.

Države članice ne utvrđuju minimalne standarde za glavne ciljeve osim za glavne ciljeve utvrđene u Prilogu III.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se osiguravaju jednaki uvjeti u pogledu omjera za GAEC standard 1.

Odjeljak 3.

Socijalna uvjetovanost

Članak 14.

Načelo i područje primjene

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a navode da, najkasnije od 1. siječnja 2025., poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II. ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. podliježu administrativnoj sankciji ako ne ispunjavaju zahtjeve koji se odnose na primjenjive uvjete rada i zapošljavanja ili obveze poslodavaca koje proizlaze iz pravnih akata iz Priloga IV.

2.   Pri uključivanju sustava administrativnih sankcija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a, kako je navedeno u stavku 1., države članice se u skladu sa svojim institucionalnim odredbama savjetuju s relevantnim nacionalnim socijalnim partnerima koji predstavljaju poslodavce i radnike u poljoprivrednom sektoru te u potpunosti poštuju njihovu autonomiju, kao i njihovo pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Taj sustav administrativnih sankcija ne utječe na prava i obveze socijalnih partnera ako su oni, u skladu s nacionalnim pravnim okvirom i okvirom kolektivnog pregovaranja, odgovorni za provedbu ili izvršenje pravnih akata iz Priloga IV.

3.   Strateški plan u okviru ZPP-a sadržava pravila o učinkovitom i proporcionalnom sustavu administrativnih sankcija. Ta pravila moraju biti u skladu s relevantnim zahtjevima utvrđenima u glavi IV. poglavlju IV. Uredbe (EU) 2021/2116.

4.   Pravni akti iz Priloga IV. koji sadržavaju odredbe obuhvaćene sustavom administrativnih sankcija iz stavka 1. primjenjuju se u verziji koja je na snazi i kako su ih provele države članice.

Odjeljak 4.

Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava

Članak 15.

Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava

1.   Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav pružanja usluga kojima se poljoprivrednike i druge korisnike potpora u okviru ZPP-a savjetuje o upravljanju zemljištem i upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom („usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava”). Države članice taj sustav mogu temeljiti na postojećim sustavima.

2.   Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, uzimajući u obzir postojeće poljoprivredne prakse, te pružaju najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su rezultat istraživačkih i inovacijskih projekata, uključujući u pogledu pružanja javnih dobara.

Uslugama savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava nudi se odgovarajuća pomoć za cijeli ciklus razvoja poljoprivrednih gospodarstava, uključujući za pokretanje poljoprivrednoga gospodarstva prvi put, konverziju proizvodnih obrazaca prema potražnji potrošača, inovativne prakse, poljoprivredne tehnike za otpornost na klimatske promjene, uključujući agrošumarstvo i agroekologiju, poboljšanje dobrobiti životinja te, prema potrebi, sigurnosne standarde i socijalnu potporu.

Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava ugrađuju se u međusobno povezane usluge savjetnika za poljoprivredna gospodarstva, znanstvenika, organizacija poljoprivrednika i drugih relevantnih dionika, koje čine AKIS.

3.   Države članice osiguravaju da su savjeti nepristrani i da su savjetnici prikladno kvalificirani, odgovarajuće osposobljeni i da nisu u sukobu interesa.

4.   Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava prilagođene su različitim vrstama proizvodnje i poljoprivrednih gospodarstava te obuhvaćaju barem sljedeće:

(a)

sve zahtjeve, uvjete i obveze upravljanja koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike kako su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući zahtjeve i standarde u okviru sustava uvjetovanosti i uvjete za intervencije te informacije o financijskim instrumentima i poslovnim planovima utvrđenima u strateškom planu u okviru ZPP-a;

(b)

zahtjeve koje su utvrdile države članice za provedbu Direktive 92/43/EEZ, Direktive 2000/60/EZ, članka 55. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (38), Direktive 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (39), Direktive 2009/128/EZ, Direktive 2009/147/EZ, Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (40), Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća (41) i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (42);

(c)

poljoprivredne prakse kojima se sprečava razvoj antimikrobne rezistencije kako su utvrđene u Komunikaciji Komisije od 29. lipnja 2017. pod naslovom „Europski akcijski plan ‚Jedno zdravlje’ za borbu protiv antimikrobne otpornosti”;

(d)

sprečavanje rizika i upravljanje rizicima;

(e)

potporu inovacijama, posebno za pripremu i provedbu projekata operativnih skupina EIP-a iz članka 127. stavka 3.;

(f)

digitalne tehnologije u poljoprivredi i ruralnim područjima kako je navedeno u članku 114. točki (b);

(g)

održivo upravljanje hranjivim tvarima, uključujući, najkasnije od 2024., upotrebu alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari, što je bilo koja digitalna aplikacija kojom se osigurava barem sljedeće:

i.

ravnoteža glavnih hranjivih tvari na razini polja;

ii.

pravni zahtjevi o hranjivim tvarima;

iii.

podaci o tlu na temelju raspoloživih informacija i analiza;

iv.

podaci iz integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) relevantni za upravljanje hranjivim tvarima;

(h)

uvjete zapošljavanja, obveze poslodavaca, zdravlje i sigurnost na radu te socijalnu potporu u poljoprivrednim zajednicama.

POGLAVLJE II.

VRSTE INTERVENCIJA U OBLIKU IZRAVNIH PLAĆANJA

Odjeljak 1.

Vrste intervencija, smanjenje i minimalni zahtjevi

Članak 16.

Vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja

1.   Vrste intervencija iz ovog poglavlja mogu imati oblik proizvodno nevezanih izravnih plaćanja i proizvodno vezanih izravnih plaćanja.

2.   Proizvodno nevezana izravna plaćanja obuhvaćaju sljedeće:

(a)

osnovnu potporu dohotku za održivost;

(b)

dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost;

(c)

dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike;

(d)

sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja.

3.   Proizvodno vezana izravna plaćanja obuhvaćaju sljedeće:

(a)

proizvodno vezanu potporu dohotku;

(b)

posebno plaćanje za pamuk.

Članak 17.

Određivanje gornje granice i postupno smanjivanje plaćanja

1.   Države članice mogu odrediti gornju granicu iznosa osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti određenom poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu. Države članice koje odluče uvesti gornju granicu smanjuju za 100 % iznos koji premašuje 100 000 EUR.

2.   Države članice mogu smanjiti iznos osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu i koji premašuje 60 000 EUR, i to za najviše 85 %.

Države članice mogu odrediti dodatne tranše iznad 60 000 EUR i odrediti postotke smanjenja za te dodatne tranše. One osiguravaju da je smanjenje za svaku tranšu jednako ili veće od onog za prethodnu tranšu.

3.   Prije nego što primijene stavak 1. ili 2. države članice mogu od iznosa osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu oduzeti sljedeće:

(a)

sve plaće povezane s poljoprivrednom djelatnošću koje je prijavio poljoprivrednik, uključujući poreze i socijalne doprinose povezane sa zaposlenjem;

(b)

ekvivalentan trošak redovitog i neplaćenog rada u okviru poljoprivredne djelatnosti koji obavljaju osobe koje rade na dotičnom poljoprivrednom gospodarstvu i ne primaju plaću ili primaju plaću manju od uobičajene plaće za te usluge, ali ostvaruju koristi od ekonomskih rezultata poslovanja poljoprivrednoga gospodarstva;

(c)

dio troškova rada u ugovornim troškovima povezanima s poljoprivrednom djelatnošću koje je poljoprivrednik prijavio.

Za izračun iznosâ iz prvog podstavka točke (a) države članice upotrebljavaju troškove plaća koji su stvarno nastali za poljoprivrednika. U opravdanim slučajevima poljoprivrednici mogu zatražiti upotrebu standardnih troškova koje određuje dotična država članica prema metodi koju treba dodatno utvrditi u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a na temelju prosječnih standardnih plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnoženih s brojem godišnjih jedinica rada koji je prijavio dotični poljoprivrednik.

Za izračun iznosâ iz prvog podstavka točke (b) države članice upotrebljavaju standardne troškove koje određuje dotična država članica prema metodi koju treba dodatno utvrditi u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a na temelju prosječnih standardnih plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnoženih s brojem godišnjih jedinica rada koji je prijavio dotični poljoprivrednik.

4.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba države članice mogu primijeniti smanjenje iz stavaka 1. i 2.na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo predviđa prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednoga gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

5.   Procijenjeni rezultat smanjenja plaćanja ponajprije se upotrebljava za doprinos financiranju dodatne preraspodijeljene potpore dohotku za održivost, ako je utvrđena u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a, a zatim financiranju drugih intervencija koje pripadaju proizvodno nevezanim izravnim plaćanjima.

Države članice sav taj iznos ili dio tog iznosa isto tako mogu iskoristiti provedbom prijenosa za financiranje vrsta intervencija u okviru EPFRR-a kako je navedeno u poglavlju IV. Takav prijenos u EPFRR navodi se u financijskim tablicama u strateškom planu u okviru ZPP-a i može se preispitati 2025. u skladu s člankom 103. Na njega se ne primjenjuju maksimalna ograničenja za prijenos sredstava iz EFJP-a u EPFRR koja su utvrđena na temelju tog članka.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja iz stavaka 1. i 2. ovog članka kako bi se osigurala detaljna pravila za raspodjelu sredstava poljoprivrednicima.

Članak 18.

Minimalni zahtjevi

1.   Države članice utvrđuju minimalnu površinu i ne dodjeljuju izravna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima na čijim je poljoprivrednim gospodarstvima prihvatljiva površina za koju su zatražena izravna plaćanja manja od te minimalne površine.

Alternativno, države članice mogu utvrditi minimalni iznos izravnih plaćanja koja se mogu isplatiti poljoprivredniku.

2.   Ako je država članica odlučila utvrditi minimalnu površinu u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom, ona svejedno određuje minimalni iznos u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom za one poljoprivrednike koji primaju potporu vezanu uz životinje koja se plaća po životinji u obliku izravnih plaćanja, a koji posjeduju manje hektara od te minimalne površine.

Pri utvrđivanju minimalne površine ili minimalnog iznosa države članice nastoje osigurati da se izravna plaćanja dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima ako:

(a)

upravljanje odgovarajućim plaćanjima ne uzrokuje prekomjerno administrativno opterećenje; i

(b)

odgovarajući iznosi plaćanja stvarno doprinose ostvarenju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. kojima doprinose izravna plaćanja.

3.   Grčka može odlučiti da ovaj članak neće primjenjivati na manje egejske otoke.

Članak 19.

Doprinos instrumentima za upravljanje rizicima

Odstupajući od članka 44. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2116, država članica može odlučiti dodijeliti najviše 3 % izravnih plaćanja koja treba isplatiti poljoprivredniku za doprinos poljoprivrednika instrumentu za upravljanje rizicima.

Države članice koje odluče primijeniti ovu odredbu primjenjuju je na sve poljoprivrednike koji primaju izravna plaćanja u određenoj godini.

Odjeljak 2.

Proizvodno nevezana izravna plaćanja

Pododjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 20.

Opći zahtjevi za primanje proizvodno nevezanih izravnih plaćanja

Države članice dodjeljuju proizvodno nevezana izravna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Pododjeljak 2.

Osnovna potpora dohotku za održivost

Članak 21.

Opća pravila

1.   Države članice predviđaju osnovnu potporu dohotku za održivost („osnovna potpora dohotku”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice predviđaju osnovnu potporu dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru.

3.   Ne dovodeći u pitanje članke od 23. do 27., osnovna potpora dohotku dodjeljuje se za svaki prihvatljivi hektar koji je prijavio aktivni poljoprivrednik.

Članak 22.

Iznos potpore po hektaru

1.   Osim ako države članice odluče osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje kako je navedeno u članku 23., potpora se isplaćuje kao jedinstven iznos po hektaru.

2.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku po hektaru za različite skupine područja sa sličnim socioekonomskim ili agronomskim uvjetima, uključujući tradicionalne oblike poljoprivrede kako su ih utvrdile države članice, kao što su tradicionalni ekstenzivni alpski pašnjaci. U skladu s člankom 109. stavkom 2. točkom (d) iznos osnovne potpore dohotku po hektaru može se smanjiti uzimajući u obzir potporu u okviru drugih intervencija iz dotičnog strateškog plana u okviru ZPP-a.

Članak 23.

Prava na plaćanje

1.   Države članice koje su primijenile program osnovnih plaćanja kako je utvrđen u glavi III. poglavlju I. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 mogu odlučiti da će osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje u skladu s člancima od 24. do 27.ove Uredbe.

2.   Ako države članice koje su primijenile program osnovnih plaćanja kako je utvrđen u glavi III. poglavlju I. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 odluče da osnovnu potporu dohotku više neće dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje, prava na plaćanje dodijeljena na temelju te uredbe prestaju važiti 31. prosinca godine koja prethodi godini od koje se ta odluka treba primjenjivati.

Članak 24.

Vrijednost pravâ na plaćanje i konvergencija

1.   Države članice utvrđuju jediničnu vrijednost pravâ na plaćanje prije konvergencije u skladu s ovim člankom prilagodbom vrijednosti prava na plaćanje razmjerno njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za godinu zahtjeva 2022. te povezanom plaćanju za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja III. te uredbe za godinu zahtjeva 2022.

2.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite vrijednosti pravâ na plaćanje u skladu s člankom 22. stavkom 2.

3.   Svaka država članica najkasnije do godine zahtjeva 2026. utvrđuje maksimalnu razinu vrijednosti individualnih prava na plaćanje za državu članicu ili za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

4.   Ako vrijednost pravâ na plaćanje kako je utvrđena u skladu sa stavkom 1. nije ujednačena na razini države članice ili skupine područja iz članka 22. stavka 2., dotična država članica osigurava konvergenciju vrijednosti pravâ na plaćanje prema ujednačenoj jediničnoj vrijednosti najkasnije do godine zahtjeva 2026.

5.   Za potrebe stavka 4. svaka država članica osigurava da, najkasnije za godinu zahtjeva 2026., sva prava na plaćanje imaju vrijednost od najmanje 85 % planiranog prosječnog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1. za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u njezinu strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

6.   Države članice povećanja vrijednosti pravâ na plaćanje potrebna radi poštovanja stavaka 4. i 5. ovog članka financiraju upotrebom svih mogućih iznosa koji postanu dostupni primjenom stavka 3. ovog članka i, ako je potrebno, smanjivanjem razlike između jedinične vrijednosti pravâ na plaćanje utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovog članka i planiranog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1., za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

Države članice mogu odlučiti da će to smanjenje primijeniti na sva ili na dio prava na plaćanje, čija je vrijednost utvrđena u skladu sa stavkom 1. ovog članka veća od planiranog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1. za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

7.   Smanjenja iz stavka 6. temelje se na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Ne dovodeći u pitanje minimalnu vrijednost utvrđenu u skladu sa stavkom 5., ti kriteriji mogu obuhvaćati određivanje maksimalnog smanjenja koje ne smije biti manje od 30 %.

8.   Države članice osiguravaju da prilagodba vrijednosti prava na plaćanje u skladu sa stavcima od 3. do 7. počne od 2023.

Članak 25.

Aktiviranje prava na plaćanje

1.   Države članice koje su odlučile dodijeliti potporu na temelju pravâ na plaćanje dodjeljuju osnovnu potporu dohotku aktivnim poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu ili zakupu imaju prava na plaćanje kada oni aktiviraju ta prava na plaćanje. Države članice osiguravaju da, za potrebe aktiviranja pravâ na plaćanje, aktivni poljoprivrednici prijave prihvatljive hektare na koje se odnosi pravo na plaćanje.

2.   Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje, uključujući slučajeve stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, aktiviraju isključivo u državi članici ili skupini područja iz članka 22. stavka 2. u kojoj su dodijeljena.

3.   Države članice osiguravaju da aktivirana prava na plaćanje daju pravo na plaćanje na temelju iznosa koji je u njima određen.

Članak 26.

Rezerve za prava na plaćanje

1.   Svaka država članica koja odluči osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje vodi nacionalnu rezervu.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, ako država članica odluči primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 22. stavkom 2., ona može odlučiti imati rezervu za svaku skupinu područja iz tog članka.

3.   Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje iz rezerve dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima.

4.   Države članice u upotrebi svojih rezervi prioritet daju dodjeli prava na plaćanje sljedećim poljoprivrednicima:

(a)

mladim poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo;

(b)

novim poljoprivrednicima.

5.   Država članica dodjeljuje prava na plaćanje aktivnim poljoprivrednicima, ili povećava vrijednost postojećih prava na plaćanje aktivnih poljoprivrednika, koji na njih imaju pravo u skladu s konačnom sudskom presudom ili u skladu s konačnim upravnim aktom nadležnog tijela te države članice. Ona osigurava da se tim aktivnim poljoprivrednicima dodijele broj i vrijednost pravâ na plaćanje utvrđeni u toj presudi ili u tom aktu na dan koji određuje ta država članica.

6.   Ako iznos rezerve nije dovoljan za pokrivanje dodijeljenih prava na plaćanje u skladu sa stavcima 4. i 5., države članice osiguravaju da se rezerva popuni linearnim smanjenjem vrijednosti svih prava na plaćanje.

7.   Države članice mogu utvrditi dodatna pravila za upotrebu rezerve, uključujući dodatne kategorije poljoprivrednika koji trebaju primiti sredstva iz rezerve, pod uvjetom da su sredstva primile prioritetne skupine iz stavaka 4. i 5., te za slučajeve u kojima bi se pokrenulo popunjavanje rezerve. Ako se rezerva popunjava linearnim smanjenjem vrijednosti prava na plaćanje, takvo linearno smanjenje primjenjuje se na sva prava na plaćanje na nacionalnoj razini ili, ako države članice primjenjuju odstupanje predviđeno u stavku 2., na razini relevantne skupine područja iz članka 22. stavka 2.

8.   Države članice vrijednost novih prava na plaćanje dodijeljenih iz rezerve utvrđuju na razini nacionalne prosječne vrijednosti pravâ na plaćanje u godini dodjele ili na razini prosječne vrijednosti pravâ na plaćanje za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2. u godini dodjele.

9.   Države članice mogu odlučiti povećati vrijednost postojećih prava na plaćanje na razinu nacionalne prosječne vrijednosti u godini dodjele ili na razinu prosječne vrijednosti za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

Članak 27.

Prijenos pravâ na plaćanje

1.   Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na aktivne poljoprivrednike s poslovnim nastanom u istoj državi članici.

2.   Ako države članice odluče primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 22. stavkom 2., prava na plaćanje prenose se isključivo unutar skupine područja u kojoj su dodijeljena.

Članak 28.

Plaćanja za male poljoprivrednike

Države članice mogu dodijeliti plaćanje malim poljoprivrednicima, kako su ih utvrdile države članice, na temelju jednokratnog iznosa ili iznosâ po hektaru kojima bi se zamijenila izravna plaćanja na temelju ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog poglavlja. Države članice u svoj strateški plan u okviru ZPP-a unose odgovarajuću intervenciju, koja je za poljoprivrednike neobvezna.

Godišnje plaćanje za svakog poljoprivrednika ne smije premašiti 1 250 EUR.

Države članice mogu odlučiti odrediti različite jednokratne iznose ili iznose po hektaru povezane s različitim pragovima za površine.

Pododjeljak 3.

Dodatna potpora dohotku

Članak 29.

Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za održivost

1.   Države članice predviđaju dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost („preraspodijeljena potpora dohotku”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka ili članka 98., države članice mogu odgovoriti na potrebu za preraspodjelom potpore dohotku drugim instrumentima i intervencijama koji se financiraju iz EFJP-a s ciljem pravednije raspodjele te djelotvornijeg i učinkovitijeg usmjeravanja potpore dohotku, pod uvjetom da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu dokazati da se na tu potrebu odgovorilo u dovoljnoj mjeri.

2.   Države članice osiguravaju preraspodjelu izravnih plaćanja s većih na manja ili srednja poljoprivredna gospodarstva predviđajući preraspodijeljenu potporu dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru za poljoprivrednike koji imaju pravo na plaćanje na temelju osnovne potpore dohotku iz članka 21.

3.   Države članice utvrđuju, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, što može biti razina skupina područja iz članka 22. stavka 2., iznos po hektaru ili različite iznose za različite raspone hektara te maksimalan broj hektara po poljoprivredniku za koji se isplaćuje preraspodijeljena potpora dohotku.

4.   Iznos po hektaru planiran za određenu godinu zahtjeva ne smije premašiti prosječni nacionalni iznos izravnih plaćanja po hektaru za tu godinu zahtjeva.

5.   Prosječni nacionalni iznos izravnih plaćanja po hektaru definira se kao omjer između nacionalne gornje granice za izravna plaćanja za određenu godinu zahtjeva utvrđene u Prilogu V. i ukupnog planiranog ostvarenja za osnovnu potporu dohotku za tu godinu zahtjeva, izraženo u broju hektara.

6.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba države članice mogu primijeniti maksimalan broj hektara iz stavka 3. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo predviđa prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status nositelja poljoprivrednoga gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

U slučaju poljoprivrednika koji su dio skupine povezanih pravnih subjekata, kako su utvrdile države članice, države članice mogu primijeniti maksimalan broj hektara iz stavka 3. na razini te skupine pod uvjetima koje one trebaju utvrditi.

Članak 30.

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

1.   Države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike utvrđene u skladu s kriterijima iz članka 4. stavka 6. na temelju uvjeta utvrđenih u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   U okviru svojih obveza da se privlače mladi poljoprivrednici u skladu s ciljem utvrđenim u članku 6. stavku 1. točki (g) i da se tom cilju, u skladu s člankom 95., dodijeli barem iznos kako je utvrđen u Prilogu XII., države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo i koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 21.

Države članice mogu odlučiti dodijeliti potporu na temelju ovog članka poljoprivrednicima koji su primili potporu na temelju članka 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za ostatak razdoblja iz stavka 5. tog članka.

3.   Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se na najviše pet godina, počevši od prve godine podnošenja zahtjeva za plaćanje za mlade poljoprivrednike i podložno uvjetima koji se trebaju utvrditi u pravnom okviru ZPP-a koji se primjenjuje za razdoblje nakon 2027. ako razdoblje od pet godina traje dulje od 2027. Države članice osiguravaju da se ne stvaraju pravna očekivanja korisnika za razdoblje nakon 2027.

Ta je potpora u obliku ili godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru ili jednokratnog iznosa plaćanja po mladom poljoprivredniku.

Države članice mogu odlučiti dodijeliti potporu na temelju ovog članka samo za maksimalni broj hektara po mladom poljoprivredniku.

4.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba kao što su skupina poljoprivrednika, organizacije proizvođača ili zadruge, države članice mogu primijeniti maksimalni broj hektara iz stavka 3. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina:

(a)

koji ispunjavaju definiciju i uvjete za „mladog poljoprivrednika” utvrđene u skladu s člankom 4. stavkom 6.; i

(b)

ako nacionalno pravo predviđa prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status nositelja poljoprivrednoga gospodarstva, osobito što se tiče njihovog gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Pododjeljak 4.

Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja

Članak 31.

Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja

1.   Države članice uspostavljaju i osiguravaju potporu za dobrovoljne sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja („ekosheme”) na temelju uvjeta utvrđenih u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice podupiru na temelju ovog članka aktivne poljoprivrednike ili skupine aktivnih poljoprivrednika koji se obvežu da će provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije.

3.   Države članice utvrđuju popis poljoprivrednih praksi korisnih za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije iz stavka 2. Te se prakse osmišljavaju tako da ispunjavaju jedan ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu poboljšanja dobrobiti životinja i borbe protiv antimikrobne rezistencije, u članku 6. stavku 1. točki (i).

4.   Svaka ekoshema u načelu obuhvaća najmanje dva od sljedećih područja djelovanja za klimu, okoliš, dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije:

(a)

ublažavanje klimatskih promjena, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednih praksi, te održavanje postojećih spremnika za skladištenje ugljika i povećanje sekvestracije ugljika;

(b)

prilagodba klimatskim promjenama, uključujući djelovanja za poboljšanje otpornosti sustava proizvodnje hrane, te biljna i životinjska raznolikost za snažniju otpornost na bolesti i klimatske promjene;

(c)

zaštita ili poboljšanje kvalitete vode i smanjenje pritiska na vodne resurse;

(d)

sprečavanje propadanja tla, obnova tla, poboljšanje plodnosti tla i upravljanja hranjivim tvarima i biote u tlu;

(e)

zaštita bioraznolikosti, očuvanje ili obnova staništa ili vrsta, uključujući održavanje i stvaranje obilježja krajobraza ili neproizvodnih područja;

(f)

djelovanja za održivu i smanjenu upotrebu pesticida, posebno pesticida koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili okoliš;

(g)

djelovanja za poboljšanje dobrobiti životinja ili borbu protiv antimikrobne rezistencije.

5.   Na temelju ovog članka države članice osiguravaju samo plaćanja za pokrivanje obveza koje:

(a)

nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i GAEC standarde utvrđene na temelju poglavlja I. odjeljka 2.;

(b)

nadilaze relevantne minimalne zahtjeve za upotrebu gnojiva i sredstva za zaštitu bilja ili za dobrobit životinja te druge relevantne obvezne zahtjeve utvrđene nacionalnim pravom i pravom Unije;

(c)

nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (b);

(d)

se razlikuju od obveza za koje su plaćanja dodijeljena na temelju članka 70.

Za obveze iz prvog podstavka točke (b), ako se nacionalnim pravom nameću novi zahtjevi koji nadilaze odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, potpora se može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi ispunjavanju tih zahtjeva na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postale obvezne za poljoprivredno gospodarstvo.

6.   U skladu sa stavkom 5. države članice mogu opis obveza, koje korisnik ekoshema iz ovog članka mora ispuniti, temeljiti na jednom ili više zahtjeva i standarda utvrđenih na temelju poglavlja I. odjeljka 2., pod uvjetom da obveze ekoshema nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i minimalne standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta koje su države članice utvrdile na temelju poglavlja I. odjeljka 2.

Ne dovodeći u pitanje članak 87. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2116, smatra se da aktivni poljoprivrednici ili skupine aktivnih poljoprivrednika, koji sudjeluju u ekoshemama uspostavljenima u skladu s prvim podstavkom, ispunjavaju relevantne zahtjeve i standarde iz Priloga III., pod uvjetom da ispunjavaju obveze iz dotične ekosheme.

Države članice koje uspostavljaju ekosheme u skladu s prvim podstavkom ovog stavka mogu osigurati da se kontrole u njihovim sustavima upravljanja i kontrola ne udvostručuju ako se isti zahtjevi i standardi primjenjuju u okviru tih ekoshema i u okviru obveza utvrđenih u Prilogu III.

7.   Potpora za određenu ekoshemu dodjeljuje se u obliku godišnjeg plaćanja za sve prihvatljive hektare obuhvaćene obvezama. Plaćanja se dodjeljuju kao:

(a)

dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku utvrđenu u pododjeljku 2. ili

(b)

plaćanja kojima se aktivnim poljoprivrednicima ili skupinama aktivnih poljoprivrednika u cijelosti ili djelomično nadoknađuju dodatni troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat preuzetih obveza, a koja se izračunavaju u skladu s člankom 82. i uzimajući u obzir ciljne vrijednosti ekoshema; ta plaćanja mogu pokrivati i transakcijske troškove.

Odstupajući od prvog podstavka, plaćanja odobrena u skladu s točkom (b) navedenog podstavka za obveze u pogledu dobrobiti životinja, obveze u pogledu borbe protiv antimikrobne rezistencije i, ako je to opravdano, obveze za poljoprivredne prakse korisne za klimu, mogu biti i u obliku godišnjeg plaćanja za uvjetna grla.

8.   Države članice dokazuju kako poljoprivredne prakse na koje se obvezalo u okviru ekoshema odgovaraju potrebama iz članka 108. te kako doprinose strukturi za okoliš i klimu iz članka 109. stavka 2. točke (a) te dobrobiti životinja i borbi protiv antimikrobne rezistencije. One upotrebljavaju sustav ocjenjivanja ili bodovanja ili bilo koju drugu odgovarajuću metodologiju kako bi se osigurala djelotvornost i učinkovitost ekoshema za ostvarivanje postavljenih ciljnih vrijednosti. Pri utvrđivanju razine plaćanja za različite obveze u okviru ekoshema u skladu sa stavkom 7. prvim podstavkom točkom (a) ovog članka države članice uzimaju u obzir razinu održivosti i ambicije svake ekosheme na temelju objektivnih i transparentnih kriterija.

9.   Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima koje se temelje na članku 70.

Odjeljak 3.

Proizvodno vezana izravna plaćanja

Pododjeljak 1.

Proizvodno vezana potpora dohotku

Članak 32.

Opća pravila

1.   Države članice mogu dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku aktivnim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   S pomoću intervencija država članica pomaže se sektorima i vrstama proizvodnje kojima je dodijeljena potpora ili posebnim vrstama poljoprivredne djelatnosti u okviru njih, kako su navedeni u članku 33., tako što se povećanjem konkurentnosti, održivosti ili kvalitete otklanjaju poteškoće s kojima se suočavaju. Države članice ne moraju dokazivati poteškoće s kojima se suočavaju u odnosu na proteinske usjeve.

3.   Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji.

Članak 33.

Područje primjene

Proizvodno vezana potpora dohotku može se dodijeliti samo za sljedeće sektore i vrste proizvodnje ili posebne vrste poljoprivredne djelatnosti u okviru njih ako imaju socioekonomsku ili okolišnu važnost:

(a)

žitarice;

(b)

uljarice, isključujući sjemenke suncokreta konzumnog tipa kako je utvrđeno u članku 11. stavku 7.;

(c)

proteinski usjevi, uključujući mahunarke i mješavine mahunarki i trava pod uvjetom da mahunarke prevladavaju u toj mješavini;

(d)

lan;

(e)

konoplja;

(f)

riža;

(g)

orašasti plodovi;

(h)

krumpir za proizvodnju škroba;

(i)

mlijeko i mliječni proizvodi;

(j)

sjemenke;

(k)

ovčje i kozje meso;

(l)

govedina i teletina;

(m)

maslinovo ulje i stolne masline;

(n)

dudov svilac;

(o)

suha krma;

(p)

hmelj;

(q)

šećerna repa, šećerna trska i korijenje cikorije;

(r)

voće i povrće;

(s)

kultura kratkih ophodnji.

Članak 34.

Prihvatljivost

1.   Države članice proizvodno vezanu potporu dohotku mogu dodijeliti u obliku plaćanja po hektaru samo za površine koje su utvrđene kao prihvatljivi hektari.

2.   Ako se proizvodno vezana potpora dohotku odnosi na goveda ili ovce i koze, države članice kao uvjete prihvatljivosti za potporu utvrđuju zahtjeve da se životinje označe i registriraju u skladu s dijelom IV. glavom I. poglavljem 2. odjeljkom 1. Uredbe (EU) 2016/429. Međutim, ne dovodeći u pitanje druge primjenjive uvjete prihvatljivosti, goveda ili ovce i koze smatraju se prihvatljivima za potporu samo ako se zahtjevi u pogledu označivanja i registracije ispune do određenog datuma u dotičnoj godini zahtjeva, koji određuju države članice.

Članak 35.

Delegirane ovlasti u slučaju strukturnih tržišnih neravnoteža u određenom sektoru

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje mjerama za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u određenom sektoru. Tim delegiranim aktima može se državama članicama dopustiti da odluče da se proizvodno vezana potpora dohotku može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju.

Pododjeljak 2.

Posebno plaćanje za pamuk

Članak 36.

Područje primjene

Bugarska, Grčka, Španjolska i Portugal dodjeljuju posebno plaćanje za pamuk aktivnim poljoprivrednicima koji proizvode pamuk obuhvaćen oznakom KN 5201 00 u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku.

Članak 37.

Opća pravila

1.   Posebno plaćanje za pamuk dodjeljuje se po hektaru prihvatljive površine na kojoj se uzgaja pamuk. Površina je prihvatljiva samo ako se nalazi na poljoprivrednom zemljištu koje je država članica odobrila za proizvodnju pamuka, ako su na njoj zasijane sorte koje je država članica odobrila te ako je stvarno požeta u normalnim uvjetima rasta.

2.   Posebno plaćanje za pamuk isplaćuje se za pamuk dobre, prikladne i tržišne kvalitete.

3.   Bugarska, Grčka, Španjolska i Portugal zemljišta i sorte iz stavka 1. odobravaju u skladu s eventualnim pravilima i uvjetima donesenima na temelju stavka 5.

4.   Za intervencije obuhvaćene ovim pododjeljkom:

(a)

prihvatljivost nastalih rashoda utvrđuje se na temelju članka 37. točke (a) Uredbe (EU) 2021/2116;

(b)

za potrebe članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116, mišljenje koje daju tijela za ovjeravanje obuhvaća njegove točke (a), (b) i (d), kao i izjavu o upravljanju.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima i uvjetima za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk.

6.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o postupku za odobravanje zemljišta i sorti za posebno plaćanje za pamuk te o obavijestima za proizvođače povezanima s tim odobrenjem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 38.

Osnovne površine, fiksni prinosi i referentni iznosi

1.   Utvrđuju se sljedeće nacionalne osnovne površine:

Bugarska: 3 342 ha,

Grčka: 250 000 ha,

Španjolska: 48 000 ha,

Portugal: 360 ha.

2.   Utvrđuju se sljedeći fiksni prinosi u referentnom razdoblju:

Bugarska: 1,2 tone/ha,

Grčka: 3,2 tone/ha,

Španjolska: 3,5 tone/ha,

Portugal: 2,2 tone/ha.

3.   Iznos posebnog plaćanja za usjeve po hektaru prihvatljive površine izračunava se tako da se prinosi iz stavka 2. pomnože sa sljedećim referentnim iznosima:

Bugarska: 636,13 EUR,

Grčka: 229,37 EUR,

Španjolska: 354,73 EUR,

Portugal: 223,32 EUR.

4.   Ako je prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk u određenoj državi članici i određenoj godini veća od osnovne površine iz stavka 1., iznos iz stavka 3. za tu državu članicu smanjuje se razmjerno prekoračenju veličine osnovne površine.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o uvjetima za dodjelu posebnog plaćanja za pamuk, o uvjetima prihvatljivosti te o agronomskim praksama.

6.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za izračun smanjenja iz stavka 4. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 39.

Odobrene međusektorske organizacije

1.   Za potrebe ovog pododjeljka „odobrena međusektorska organizacija” znači pravni subjekt koji čine poljoprivrednici koji proizvode pamuk i barem jedno poduzeće za čišćenje pamuka, a koji obavlja aktivnosti kao što su sljedeće:

(a)

pomoć radi bolje koordinacije načina stavljanja pamuka na tržište, posebno putem istraživačkih studija i ispitivanja tržišta;

(b)

izrada standardnih obrazaca ugovora usklađenih s pravilima Unije;

(c)

usmjeravanje proizvodnje prema proizvodima koji su bolje prilagođeni potrebama tržišta i potražnji potrošača, osobito u pogledu kvalitete i zaštite potrošača;

(d)

ažuriranje metoda i načina za unapređenje kvalitete proizvoda;

(e)

razvijanje marketinških strategija za promicanje pamuka putem programa za certifikaciju kvalitete.

2.   Država članica u kojoj poduzeća za čišćenje pamuka imaju poslovni nastan odobrava međusektorske organizacije koje ispunjavaju eventualne kriterije utvrđene na temelju stavka 3.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima:

(a)

o kriterijima za odobrenje međusektorskih organizacija;

(b)

o obvezama za proizvođače;

(c)

o tome koje su posljedice ako odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava kriterije iz točke (a).

Članak 40.

Dodjela plaćanja

1.   Posebno plaćanje za pamuk poljoprivrednicima se dodjeljuje za hektare koji su prihvatljivi kako je utvrđeno u članku 38.

2.   U slučaju poljoprivrednika koji su članovi odobrene međusektorske organizacije posebno plaćanje za pamuk za hektare koji su prihvatljivi u okviru osnovne površine utvrđene u članku 38. stavku 1. uvećava se za iznos od 2 EUR.

Članak 41.

Odstupanja

1.   Članci 101. i 102. te glava VII., uz iznimku njezina poglavlja III., ne primjenjuju se na posebno plaćanje za pamuk utvrđeno u ovom pododjeljku.

2.   Posebno plaćanje za pamuk ne uključuje se ni u jedan odjeljak strateškog plana u okviru ZPP-a iz članaka od 108. do 114., osim u pogledu članka 112. stavka 2. točke (a) koja se odnosi na financijski plan.

3.   Članak 55. stavak 1. drugi i treći podstavak Uredbe (EU) 2021/2116 ne primjenjuju se na intervencije iz ovog pododjeljka.

POGLAVLJE III.

VRSTE INTERVENCIJA U ODREĐENIM SEKTORIMA

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 42.

Područje primjene

U ovom poglavlju utvrđuju se pravila o vrstama intervencija:

(a)

u sektoru voća i povrća, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(b)

u sektoru pčelarskih proizvoda, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (v) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(c)

u sektoru vina, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (l) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d)

u sektoru hmelja, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (f) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(e)

u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(f)

u drugim sektorima navedenima u članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (h), točkama (k) i (m) te točkama od (o) do (t) i točki (w) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i sektorima koji obuhvaćaju proizvode navedene u Prilogu VI. ovoj Uredbi.

Članak 43.

Obvezne i neobvezne vrste intervencija

1.   Vrste intervencija u sektoru voća i povrća iz članka 42. točke (a) obvezne su za države članice s organizacijama proizvođača u tom sektoru priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Ako država članica bez priznatih organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u trenutku podnošenja svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a priznaje organizaciju proizvođača u tom sektoru u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, ta država članica podnosi zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi se uključile intervencije u sektoru voća i povrća.

2.   Vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 39. točke (b) obvezne su za svaku državu članicu.

3.   Vrste intervencija u sektoru vina iz članka 42. točke (c) obvezne su za države članice navedene u Prilogu VII.

4.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li provoditi vrste intervencija iz članka 42. točaka (d), (e) i (f).

5.   Njemačka može u sektoru hmelja provoditi vrstu intervencija iz članka 42. točke (f) samo ako u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odluči da neće provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (d).

6.   Grčka, Francuska i Italija mogu u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (f) samo ako u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odluče da neće provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (e).

Članak 44.

Oblici potpore

1.   U sektorima iz članka 42. potpora može biti u bilo kojem od sljedećih oblika:

(a)

nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali korisniku;

(b)

jedinični troškovi;

(c)

jednokratni iznosi;

(d)

financiranje uz primjenu paušalne stope.

2.   Iznosi za oblike potpore iz stavka 1. točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:

(a)

pravednom, nepristranom i provjerljivom metodom izračuna koja se temelji na sljedećem:

i.

statističkim podacima, drugim objektivnim informacijama ili stručnoj prosudbi;

ii.

provjerenim povijesnim podacima korisnika; ili

iii.

primjeni uobičajenih praksi troškovnog računovodstva korisnika;

(b)

nacrtima proračuna koje je za svaki pojedinačni slučaj utvrdilo i ex ante dogovorilo tijelo koje odabire operaciju u slučaju intervencija u sektorima vina i pčelarstva odnosno tijelo koje odobrava operativne programe iz članka 50. u slučaju intervencija u drugim prihvatljivim sektorima;

(c)

u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu intervencije;

(d)

u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u okviru shema potpore koje u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu intervencije.

Članak 45.

Delegirane ovlasti za dodatne zahtjeve za vrste intervencija

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog poglavlja u vezi sa sljedećim:

(a)

osiguravanjem pravilnog funkcioniranja vrsta intervencija utvrđenih u ovom poglavlju, osobito izbjegavanjem narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

(b)

vrstom rashoda obuhvaćenih intervencijama iz ovog poglavlja, uključujući, odstupajući od članka 22. Uredbe (EU) br. 2021/2116, prihvatljivost administrativnih troškova i troškova osoblja organizacija proizvođača ili drugih korisnika pri provedbi tih intervencija;

(c)

osnovom za izračun financijske pomoći Unije iz ovog poglavlja, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, te za izračun stupnja organizacije proizvođača za potrebe nacionalne financijske pomoći iz članka 53.;

(d)

maksimalnom razinom financijske pomoći Unije za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (a), (c), (f), (g), (h) i (i) te za vrste intervencija iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točaka (c), (d) i (l), uključujući iznose za pakiranje i prijevoz povučenih proizvoda za besplatnu distribuciju i troškove prerade proizvoda prije nego što bude isporučen u tu svrhu;

(e)

pravilima za određivanje gornje granice za rashode i za mjerenje prihvatljive površine za potrebe vrsta intervencija iz članka 47. stavka 2. točke (d) i članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (a);

(f)

pravilima prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te pravilima o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i pravilima za dobrovoljno certificiranje destilerija;

(g)

uvjetima koji se trebaju primjenjivati za oblike potpore navedene u članku 44. stavku 1.;

(h)

pravilima o minimalnom zahtjevu trajnosti za produktivna i neproduktivna ulaganja koja se podupiru intervencijama iz ovog poglavlja;

(i)

pravilima o kombiniranom financiranju za ulaganja u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) i za promidžbu u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (k).

Članak 46.

Ciljevi u sektoru voća i povrća, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina te drugim sektorima iz članka 42. točke (f)

Ciljevi u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) su sljedeći:

(a)

planiranje i organiziranje proizvodnje, prilagodba proizvodnje potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete, optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja te stabiliziranje proizvođačkih cijena; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (i);

(b)

koncentriranje ponude i stavljanje proizvoda na tržište, među ostalim izravnim stavljanjem na tržište; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c);

(c)

poboljšanje srednjoročne i dugoročne konkurentnosti, osobito modernizacijom; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točki (c);

(d)

istraživanje i razvoj održivih metoda proizvodnje, uključujući rezistenciju na štetne organizme, rezistenciju na bolesti životinja te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, inovativne prakse i proizvodne tehnike za poticanje gospodarske konkurentnosti i jačanje tržišnih kretanja; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (i);

(e)

promicanje, razvijanje i provedba:

i.

metoda i tehnika proizvodnje kojima se poštuje okoliš;

ii.

proizvodnih praksi rezistentnih na štetne organizme i bolesti;

iii.

standarda zdravlja i dobrobiti životinja koji nadilaze minimalne zahtjeve utvrđene na temelju prava Unije i nacionalnog prava;

iv.

smanjenja otpada te upotrebe i upravljanja nusproizvodima na način siguran za okoliš, uključujući njihovu ponovnu upotrebu i vrednovanje;

v.

zaštite i poboljšanja bioraznolikosti i održive upotrebe prirodnih resursa, posebno zaštite vode, tla i zraka.

Ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (e), (f) i (i);

(f)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (d);

(g)

podizanje komercijalne vrijednosti i kvalitete proizvoda, uključujući poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla odnosno proizvoda obuhvaćenih Unijinim ili nacionalnim sustavima kvalitete koje priznaju države članice; ti se ciljevi odnose na specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (b);

(h)

promidžba i stavljanje proizvoda na tržište; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (b), (c) i (i);

(i)

povećanje konzumacije proizvoda iz sektora voća i povrća, u svježem ili prerađenom obliku; taj se cilj odnosi na specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (i);

(j)

sprečavanje kriza i upravljanje rizicima kako bi se izbjeglo i rješavalo poremećaje na tržištima relevantnog sektora; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c);

(k)

poboljšanje uvjeta zaposlenja i izvršavanje obveza poslodavaca te zahtjeva povezanih sa zdravljem i sigurnošću na radu u skladu s direktivama 89/391/EEZ, 2009/104/EZ i (EU) 2019/1152.

Članak 47.

Vrste intervencija u sektoru voća i povrća, sektoru hmelja, sektoru maslinova ulja i stolnih maslina te drugim sektorima iz članka 42. točke (f)

1.   Za svaki cilj odabran među onima iz članka 46. točaka od (a) do (i) i točke (k), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, istraživanja, eksperimentalne i inovativne metode proizvodnje te druga djelovanja, u područjima kao što su:

i.

očuvanje tla, uključujući poboljšanje razine ugljika u tlu i strukture tla te smanjenje kontaminanata;

ii.

racionalnija upotreba vode i dobro gospodarenje vodom, uključujući štednju vode, očuvanje vode i odvodnju;

iii.

sprečavanje štete prouzročene nepovoljnim klimatskim prilikama i promicanje razvoja i upotrebe sorti, pasmina i upravljačkih praksi prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

iv.

povećanje uštede energije, energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije;

v.

ekološka ambalaža, samo u području istraživanja i eksperimentalne proizvodnje;

vi.

biosigurnost, zdravlje i dobrobit životinja;

vii.

smanjenje emisija i otpada, poboljšanje upotrebe nusproizvoda, uključujući njihovu ponovnu upotrebu i vrednovanje, te gospodarenje otpadom;

viii.

poboljšanje rezistencije na štetne organizme te smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida, uključujući provedbu tehnika integrirane zaštite bilja;

ix.

poboljšanje rezistencije na bolesti životinja i smanjenje upotrebe veterinarskih lijekova, uključujući antibiotike;

x.

stvaranje i održavanje staništa pogodnih za bioraznolikost;

xi.

poboljšanje kvalitete proizvoda;

xii.

poboljšanje genetskih resursa;

xiii.

poboljšanje uvjeta zaposlenja i izvršavanje obveza poslodavaca te zahtjeva povezanih sa zdravljem i sigurnošću na radu u skladu s direktivama 89/391/EEZ, 2009/104/EZ i (EU) 2019/1152;

(b)

usluge savjetovanja i tehnička pomoć, posebno u pogledu održivih tehnika suzbijanja štetnih organizama i bolesti, održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja i zdravlja životinja, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena, uvjeta zaposlenja, obveza poslodavaca te zdravlja i sigurnosti na radu;

(c)

osposobljavanje, uključujući prenošenje znanja i razmjenu najboljih praksi, posebno u pogledu održivih tehnika suzbijanja štetnih organizama i bolesti, održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja i zdravlja životinja, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena, kao i upotrebe organiziranih trgovinskih platformi i razmjene robe na licu mjesta te ročnih tržišta;

(d)

ekološka ili integrirana proizvodnja;

(e)

djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda;

(f)

promidžba, komunikacija i marketing, uključujući djelovanja i aktivnosti usmjereni posebno na podizanje svijesti potrošača o sustavima kvalitete Unije i važnosti zdrave prehrane te na diversifikaciju i konsolidaciju tržišta;

(g)

provedba Unijinih i nacionalnih sustava kvalitete;

(h)

provedba sustava sljedivosti i certificiranja, posebno praćenje kvalitete proizvoda koji se prodaju krajnjim potrošačima;

(i)

djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama.

2.   U pogledu cilja iz članka 46. točke (j) države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)

utvrđivanje, punjenje i popunjavanje uzajamnih fondova od strane organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili članka 67. stavka 7. ove Uredbe;

(b)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi učinkovitijeg upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište, uključujući zajedničko skladištenje;

(c)

zajedničko skladištenje proizvoda koje proizvodi organizacija proizvođača ili njezini članovi, uključujući prema potrebi zajedničku obradu da bi se olakšalo takvo skladištenje;

(d)

ponovna sadnja voćnjaka ili maslinika ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice ili radi prilagodbe klimatskim promjenama;

(e)

obnavljanje stočnog fonda nakon prisilnog klanja zbog zdravstvenih razloga ili gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama;

(f)

povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju ili druge svrhe, uključujući prema potrebi obradu kojom se olakšava to povlačenje;

(g)

zelena berba, koja uključuje potpunu berbu nezrelih netrživih proizvoda na određenoj površini koji nisu bili oštećeni prije zelene berbe, zbog klimatskih razloga, bolesti ili drugih razloga;

(h)

neubiranje, koje znači završetak tekućeg proizvodnog ciklusa na dotičnoj površini na kojoj je proizvod dobro razvijen te je dobre, prikladne i tržišne kvalitete, isključujući uništavanje proizvoda zbog klimatskih prilika ili bolesti;

(i)

osiguranje berbe i proizvodnje kojim se doprinosi zaštiti dohodaka proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama te bolestima ili najezdama štetnih organizama, uz istodobno osiguravanje da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika;

(j)

prenošenje znanja drugim organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili članka 67. stavka 7. ove Uredbe, ili prenošenje znanja pojedinačnim proizvođačima;

(k)

provedba sanitarnih i fitosanitarnih zahtjeva trećih zemalja i upravljanje njima na području Unije kako bi se olakšao pristup tržištima trećih zemalja;

(l)

komunikacijska djelovanja s ciljem podizanja svijesti i informiranja potrošača.

Članak 48.

Planiranje, izvješćivanje i poravnanje s obzirom na uspješnost na razini operativnih programa

Članak 7. stavak 1. točka (a), članak 102., članak 111. točke (g) i (h), članak 112. stavak 3. točka (b) i članak 134. primjenjuju se na vrste intervencija u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) na razini operativnih programa umjesto na razini intervencije. Planiranje, izvješćivanje i poravnanje s obzirom na uspješnost za te vrste intervencija također se provode na razini operativnih programa.

Odjeljak 2.

Sektor voća i povrća

Članak 49.

Ciljevi u sektoru voća i povrća

Države članice teže postizanju jednog ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. u sektoru voća i povrća iz članka 42. točke (a). Ciljevi utvrđeni u članku 46. točkama (g), (h), (i) i (k) obuhvaćaju proizvode u svježem ili prerađenom obliku, dok ciljevi utvrđeni u drugim točkama tog članka obuhvaćaju samo proizvode u svježem obliku.

Države članice osiguravaju da intervencije odgovaraju vrstama intervencija odabranima u skladu s člankom 47.

Članak 50.

Operativni programi

1.   Ciljevi iz članka 46. i intervencije u sektoru voća i povrća koje su države članice odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ili i jednih i drugih, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Operativni programi traju najmanje tri godine, a najviše sedam godina.

3.   U operativnim programima nastoji se postići barem ciljeve iz članka 46. točaka (b), (e) i (f).

4.   Za svaki odabrani cilj u operativnim programima opisuju se intervencije odabrane među onima koje su države članice odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

5.   Organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 operativne programe podnose državama članicama na odobrenje i, ako ih one odobre, provode ih.

6.   Operativni programi udruženja organizacija proizvođača ne smiju obuhvaćati iste intervencije kao i operativni programi organizacija članica. Države članice razmatraju operativne programe udruženja organizacija proizvođača zajedno s operativnim programima organizacija članica.

U tu svrhu države članice osiguravaju:

(a)

da se intervencije u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju, ne dovodeći u pitanje članak 51. stavak 1. točku (b), iz doprinosa organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova navedenih organizacija članica;

(b)

da su intervencije i njihov pripadajući financijski udio utvrđeni u operativnom programu svake organizacije članice;

(c)

da ne postoji dvostruko financiranje.

7.   Države članice osiguravaju da, za svaki operativni program:

(a)

najmanje 15 % rashoda obuhvaća intervencije povezane s ciljevima iz članka 46. točaka (e) i (f);

(b)

operativni program obuhvaća tri ili više djelovanja povezanih s ciljevima iz članka 46. točaka (e) i (f);.

(c)

najmanje 2 % rashoda obuhvaća intervencije povezane s ciljem iz članka 46. točke (d); i

(d)

rashodi za intervencije u okviru vrsta intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda.

Ako najmanje 80 % članova organizacije proizvođača podliježe jednoj ili više istih obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime ili ekološkog uzgoja iz poglavlja IV., svaka od tih obveza smatra se djelovanjem za najmanje tri djelovanja iz prvog podstavka točke (b).

8.   U operativnim programima mogu se utvrditi predložena djelovanja kako bi se osiguralo da radnici u sektoru imaju pravedne i sigurne radne uvjete.

Članak 51.

Operativni fondovi

1.   Svaka organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća ili udruženje takvih organizacija proizvođača može osnovati operativni fond. Fond se financira s pomoću:

(a)

financijskih doprinosa od:

i.

članova organizacije proizvođača ili same organizacije proizvođača, ili i od članova i od organizacije; ili

ii.

udruženja organizacija proizvođača preko članova tog udruženja;

(b)

financijske pomoći Unije, koja se može dodijeliti organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima ako te organizacije ili udruženja podnesu operativni program.

2.   Operativni fondovi koriste se samo za financiranje operativnih programa koje su odobrile države članice.

Članak 52.

Financijska pomoć Unije sektoru voća i povrća

1.   Financijska pomoć Unije jednaka je iznosu financijskih doprinosa iz članka 51. stavka 1. točke (a) koji su stvarno isplaćeni i ograničena je na 50 % stvarnih rashoda.

2.   Financijska pomoć Unije ograničena je na:

(a)

4,1 % vrijednosti proizvodnje svake organizacije proizvođača stavljene na tržište;

(b)

4,5 % vrijednosti proizvodnje svakog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište;

(c)

5 % vrijednosti proizvodnje svake transnacionalne organizacije proizvođača ili transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište.

Ta se ograničenja mogu povećati za 0,5 postotnih bodova pod uvjetom da se iznos koji premašuje relevantni postotak utvrđen u prvom podstavku upotrebljava isključivo za jednu ili više intervencija povezanih s ciljevima iz članka 46. točaka (d), (e), (f), (h), (i) i (j). U slučaju udruženja organizacija proizvođača, uključujući transnacionalna udruženja organizacija proizvođača, te intervencije može provesti udruženje u ime svojih članova.

3.   Na zahtjev organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača, ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 60 % za operativni program ili dio operativnog programa ako se primjenjuje barem jedno od sljedećeg:

(a)

transnacionalne organizacije proizvođača provode u dvjema ili više država članica intervencije povezane s ciljevima iz članka 46. točaka (b), (e) i (f);

(b)

jedna ili više organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača uključeni su u intervencije kojima se upravlja na međusektorskoj osnovi;

(c)

operativni program obuhvaća isključivo posebnu potporu za proizvodnju ekoloških proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2018/848;

(d)

organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 provode operativni program prvi put;

(e)

organizacije proizvođača na tržište stavljaju manje od 20 % proizvodnje voća i povrća u državi članici;

(f)

organizacija proizvođača djeluje u jednoj od najudaljenijih regija;

(g)

operativni program obuhvaća intervencije povezane s ciljevima iz članka 46. točaka (d), (e), (f), (i) i (j);

(h)

operativni program prvi put provodi priznata organizacija proizvođača nastala spajanjem dviju ili više priznatih organizacija proizvođača.

4.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 80 % za rashode povezane s ciljem iz članka 46. točke (d) ako ti rashodi pokrivaju najmanje 5 % rashoda u okviru operativnog programa.

5.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 80 % za rashode povezane s ciljem iz članka 46. točaka (e) i (f) ako ti rashodi pokrivaju najmanje 20 % rashoda u okviru operativnog programa.

6.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:

(a)

povlačenje s tržišta voća i povrća koje ne premašuje 5 % vrijednosti proizvodnje svake organizacije proizvođača stavljene na tržište i koje se ustupa za:

i.

besplatnu distribuciju dobrotvornim organizacijama i zakladama koju su u tu svrhu odobrile države članice, za upotrebu u sklopu njihovih aktivnosti pomoći osobama čije je pravo na javnu pomoć priznato nacionalnim pravom, posebice jer im nedostaju potrebna sredstva za uzdržavanje;

ii.

besplatnu distribuciju kaznenim ustanovama, školama i javnim obrazovnim ustanovama, ustanovama iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1308/2013, dječjim kampovima, bolnicama te domovima za starije osobe koje odrede države članice, koji poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurali da se tako raspodijeljene količine dodaju količinama koje te ustanove obično kupuju;

(b)

djelovanja povezana s prenošenjem znanja drugim organizacijama proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, uz uvjet da te organizacije proizvođača potječu iz regija država članica iz članka 53. stavka 2. ove Uredbe, ili s prenošenjem znanja pojedinačnim proizvođačima.

Članak 53.

Nacionalna financijska pomoć

1.   U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije države članice mogu dodijeliti organizacijama proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 51. stavka 1. točke (a) ove Uredbe te do 10 % vrijednosti proizvodnje bilo koje od tih organizacija proizvođača stavljene na tržište. Nacionalna financijska pomoć dodatak je operativnom fondu.

2.   Za stupanj organizacije proizvođača u regiji države članice smatra se da je znatno ispod prosjeka Unije ako je prosječan stupanj organizacije bio niži od 20 % tijekom tri uzastopne godine koje prethode provedbi operativnog programa. Stupanj organizacije izračunava se kao vrijednost proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u dotičnoj regiji i koju su na tržište stavile organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, podijeljena s ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u toj regiji.

3.   Države članice koje dodijele nacionalnu financijsku pomoć u skladu sa stavkom 1. obavješćuju Komisiju o regijama koje ispunjavaju kriterije iz stavka 2. te o nacionalnoj financijskoj pomoći dodijeljenoj organizacijama proizvođača u tim regijama.

Odjeljak 3.

Sektor pčelarstva

Članak 54.

Ciljevi u sektoru pčelarstva

Države članice teže postizanju barem jednog od relevantnih specifičnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. u sektoru pčelarstva.

Članak 55.

Vrste intervencija u sektoru pčelarstva i financijska pomoć Unije

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za svaki odabrani specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih u sektoru pčelarstva:

(a)

usluge savjetovanja, tehnička pomoć, osposobljavanje, informacije i razmjena najboljih praksi, među ostalim umrežavanjem, za pčelare i organizacije pčelara;

(b)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kao i druga djelovanja, uključujući:

i.

borbu protiv štetnika u košnicama i bolesti pčela, posebno varooze;

ii.

sprečavanje štete koju uzrokuju nepovoljne klimatske prilike i promicanje razvoja i primjene upravljačkih praksi prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

iii.

obnovu košnica u Uniji, što uključuje i uzgoj pčela;

iv.

racionaliziranje sezonskih preseljenja radi ispaše;

(c)

djelovanja za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda, gubitka pčela ili pada produktivnosti te analizu tvari koje su potencijalno toksične za pčele;

(d)

djelovanja za očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica u Uniji, uključujući uzgoj pčela;

(e)

suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programâ istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;

(f)

promidžba, komunikacija i marketing, uključujući djelovanja za praćenje tržišta i aktivnosti osobito usmjerene na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda;

(g)

djelovanja za poboljšanje kvalitete proizvoda.

2.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a obrazlažu svoj izbor specifičnih ciljeva i vrsta intervencija. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

3.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju sredstva koja pružaju prema vrstama intervencija odabranima u navedenim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

4.   Države članice pružaju barem isti iznos financiranja kao iznos financijske pomoći Unije koji upotrebljavaju na temelju članka 88. stavka 2. za podupiranje vrsta intervencija iz stavka 2. ovog članka.

5.   Ukupna financijska pomoć koju pružaju Unija i države članice ne smije premašiti rashode korisnika.

6.   Pri izradi svojih nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a države članice surađuju s predstavnicima organizacija u području pčelarstva.

7.   Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica na svojem državnom području.

Članak 56.

Dodatne delegirane ovlasti za vrste intervencija u sektoru pčelarstva

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog odjeljka u vezi sa sljedećim:

(a)

obvezom država članica da jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica na svojem državnom području kako je utvrđeno u članku 55. stavku 7.;

(b)

definicijom „košnice” i metodama za izračun broja košnica;

(c)

minimalnim doprinosom Unije za rashode povezane s provedbom vrsta intervencija i intervencija iz članka 55.

Odjeljak 4.

Sektor vina

Članak 57

Ciljevi u sektoru vina

Države članice iz članka 88. stavka 1. teže postizanju jednog od sljedećih ciljeva ili više njih u sektoru vina:

(a)

poboljšanje gospodarske održivosti i konkurentnosti Unijinih proizvođača vina; taj se cilj odnosi na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (h);

(b)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te doprinos poboljšanju održivosti sustavâ proizvodnje i smanjenju utjecaja sektora vina u Uniji na okoliš, među ostalim podržavanjem vinogradara u smanjenju upotrebe sirovina i uvođenju okolišno održivih metoda i uzgojnih praksi; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama od (d) do (f) i točki (i);

(c)

poboljšanje uvjeta zaposlenja i izvršavanje obveza poslodavaca te zahtjeva povezanih sa zdravljem i sigurnošću na radu u skladu s direktivama 89/391/EEZ, 2009/104/EZ i (EU) 2019/1152;

(d)

poboljšanje uspješnosti poduzeća u sektoru vina Unije i njihove prilagodbe zahtjevima tržišta, kao i povećanje njihove dugoročne konkurentnosti u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda od vinove loze, uključujući uštedu energije, globalnu energetsku učinkovitost i održivost procesâ; ti se ciljevi odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (e), (g) i (h);

(e)

doprinos ponovnom uspostavljanju ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu vina u Uniji kako bi se spriječile krize na tržištu; taj se cilj odnosi na specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (a);

(f)

doprinos zaštiti dohotka proizvođača u Uniji u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama, bolestima životinja ili najezdama štetnih organizama; taj se cilj odnosi na specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (a);

(g)

povećanje utrživosti i konkurentnosti proizvoda od vinove loze u Uniji, posebno razvojem inovativnih proizvoda, procesa i tehnologija, kao i dodavanjem vrijednosti u bilo kojem dijelu lanca opskrbe; taj cilj može uključivati prijenos znanja i odnosi se na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c), (e) i (i);

(h)

potpora upotrebi nusproizvoda proizvodnje vina za industrijske, agronomske i energetske svrhe kako bi se osigurala kvaliteta vina Unije i pritom zaštitio okoliš; taj se cilj odnosi na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d) i (e);

(i)

doprinos povećanju svijesti potrošača o odgovornoj konzumaciji vina te o sustavima kvalitete Unije za vino; taj se cilj odnosi na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (i);

(j)

poboljšanje konkurentnosti proizvoda od vinove loze iz Unije u trećim zemljama, uključujući otvaranje i diversifikaciju tržištâ vina; taj se cilj odnosi na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (h);

(k)

doprinos povećanju otpornosti proizvođača na fluktuacije tržišta; taj se cilj odnosi na specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (a).

Članak 58.

Vrste intervencija u sektoru vina

1.   Za svaki cilj odabran među onima utvrđenima u članku 57. države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)

restrukturiranje i konverzija vinograda, što je proces koji se sastoji od jednog ili više od sljedećeg:

i.

konverzija sorti, uključujući i putem precjepljivanja, među ostalim radi poboljšanja kvalitete ili okolišne održivosti, radi prilagodbe klimatskim promjenama ili poboljšanja genetske raznolikosti;

ii.

premještanje vinograda;

iii.

ponovna sadnja vinograda ako je potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice;

iv.

poboljšanje tehnika upravljanja vinogradima, osobito uvođenje naprednih sustava održive proizvodnje, uključujući manju upotrebu pesticida, ali isključujući uobičajenu obnovu vinograda koja se sastoji od ponovne sadnje iste sorte vinove loze u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze kada je loza došla do kraja svog životnog vijeka;

(b)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u vinogradarskim poljoprivrednim sustavima, isključujući operacije relevantne za vrstu intervencije predviđenu u točki (a), u postrojenja za preradu i infrastrukturu vinarije te u strukture i alate za stavljanje na tržište;

(c)

zelena berba, što znači potpuno uništavanje ili uklanjanje grozdova dok još nisu sazreli, čime se prinos odgovarajućeg područja smanjuje na nulu, te isključujući neubiranje, odnosno ostavljanje komercijalnoga grožđa na trsovima na kraju normalnog ciklusa proizvodnje;

(d)

osiguranje berbe od gubitaka prihoda uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama koje se mogu izjednačiti s prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama, štetom koju uzrokuju životinje, bolestima biljaka ili najezdama štetnih organizama;

(e)

materijalna i nematerijalna ulaganja u inovacije, koja uključuju razvoj inovativnih proizvoda, među ostalim proizvoda od i nusproizvoda proizvodnje vina, inovativnih procesa i tehnologija za proizvodnju vinskih proizvoda i digitalizacije tih procesa i tehnologija, te ostala ulaganja kojima se ostvaruje dodana vrijednost u bilo kojem dijelu lanca opskrbe, među ostalim za razmjenu znanja i doprinos prilagodbi klimatskim promjenama;

(f)

usluge savjetovanja, posebno u pogledu uvjeta zaposlenja, obveza poslodavaca te zdravlja i sigurnosti na radu;

(g)

destilacija nusproizvoda proizvodnje vina koja je provedena u skladu s ograničenjima utvrđenima u dijelu II. odjeljku D Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 1308/2013;

(h)

informacijska djelovanja koje se odnose na vina Unije i provode u državama članicama i kojima se potiče odgovorna konzumacija vina ili promiču sustavi kvalitete Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla;

(i)

djelovanja koja poduzimaju međusektorske organizacije koje su države članice priznale u sektoru vina u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 s ciljem povećanja ugleda Unijinih vinograda promidžbom vinskog turizma u proizvodnim regijama;

(j)

djelovanja koja poduzimaju međusektorske organizacije koje su države članice priznale u sektoru vina u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 s ciljem poboljšanja znanja o tržištu;

(k)

promidžba i komunikacija u trećim zemljama, koja obuhvaća jednu ili više od sljedećih djelovanja i aktivnosti kojima je cilj poboljšati konkurentnost sektora vina te stvoriti, diversificirati ili konsolidirati tržišta:

i.

djelovanja povezana s odnosima s javnošću, promidžbom ili oglašavanjem, osobito za naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije, posebno u smislu kvalitete, sigurnosti hrane ili utjecaja na okoliš;

ii.

sudjelovanje na događanjima, sajmovima ili izložbama od međunarodne važnosti;

iii.

informativne kampanje, posebno o Unijinim sustavima kvalitete u pogledu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i ekološke proizvodnje;

iv.

studije novih ili postojećih tržišta potrebne za širenje i konsolidaciju tržišnog plasmana;

v.

studije za evaluaciju rezultata informacijskih i promidžbenih operacija;

vi.

priprema tehničke dokumentacije, uključujući laboratorijska testiranja i ocjenjivanja, koja se odnosi na enološke postupke, fitosanitarna i higijenska pravila, kao i zahtjeve trećih zemalja za uvoz proizvoda iz sektora vina, kako bi se spriječilo ograničenje pristupa ili omogućio pristup tržištima trećih zemalja;

(l)

privremena i degresivna pomoć za pokrivanje administrativnih troškova osnivanja uzajamnih fondova;

(m)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu čiji je cilj jačanje održivosti proizvodnje vina:

i.

poboljšanjem upotrebe vode i upravljanja njome;

ii.

prijelazom na ekološku proizvodnju;

iii.

uvođenjem tehnika integrirane proizvodnje;

iv.

kupnjom opreme za precizne ili digitalizirane metode proizvodnje;

v.

doprinosom očuvanju tla i povećanjem sekvestracije ugljika u tlu;

vi.

stvaranjem ili očuvanjem staništa pogodnih za bioraznolikost ili očuvanjem krajobraza, uključujući očuvanjem njegovih povijesnih obilježja; ili

vii.

smanjenjem stvaranja otpada i poboljšanim gospodarenjem njime.

Prvi podstavak točka (k) primjenjuje se samo na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze. Promidžbene i komunikacijske operacije usmjerene na konsolidaciju tržišta ograničene su na maksimalno razdoblje od tri godine koje se ne može produljiti i odnose se samo na sustave kvalitete Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

2.   Države članice iz članka 88. stavka 1. obrazlažu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a svoj izbor ciljeva i vrsta intervencija u sektoru vina. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

Države članice koje su odabrale vrste intervencija predviđene u stavku 1. prvom podstavku točki (k) ovog članka utvrđuju posebne odredbe za informacijska i promidžbena djelovanja i aktivnosti, posebno u pogledu njihova maksimalnog trajanja.

3.   Uz zahtjeve utvrđene u glavi V., države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju raspored za provedbu odabranih vrsta intervencija, intervencije i opću financijsku tablicu u kojoj su prikazana sredstva koja treba upotrijebiti i predviđena raspodjela resursa među odabranim vrstama intervencija i među intervencijama u skladu s dodijeljenim financijskim sredstvima utvrđenima u Prilogu VII.

Članak 59.

Financijska pomoć Unije sektoru vina

1.   Financijska pomoć Unije za restrukturiranje i konverziju vinograda iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ne smije premašiti 50 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda ili 75 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda u slabije razvijenim regijama.

Međutim, ta financijska pomoć može, za strme padine i terase u zonama u kojima je nagib veći od 40 %, rasti do 60 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda ili do 80 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda u slabije razvijenim regijama.

Pomoć se može pružiti samo u obliku naknada proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe intervencije te doprinosa za troškove restrukturiranja i konverzije. Naknada proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe intervencije može pokriti do najviše 100 % odgovarajućega gubitka, a može imati jedan od sljedećih oblika:

(a)

dozvola za supostojanje starih i novih loza tijekom najviše tri godine;

(b)

financijska naknada tijekom najviše tri godine.

2.   Financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) ne smije premašiti:

(a)

50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(b)

40 % prihvatljivih troškova ulaganja u regijama koje nisu slabije razvijene regije;

(c)

75 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama;

(d)

65 % prihvatljivih troškova ulaganja na manjim egejskim otocima.

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (43). Međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku ovog stavka prepolovljuju se.

Financijska pomoć Unije ne dodjeljuje se poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije pod naslovom „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama” (44).

3.   Financijska pomoć Unije za zelenu berbu iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ne smije premašiti 50 % zbroja izravnih troškova uništavanja ili uklanjanja grozdova i gubitka prihoda povezanog s tim uništavanjem ili uklanjanjem.

4.   Financijska pomoć Unije za intervencije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točaka (i), (j) i (m) ne smije premašiti 50 % izravnih ili prihvatljivih troškova.

5.   Financijska pomoć Unije za osiguranje berbe iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (d) ne smije premašiti:

(a)

80 % cijene premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama koje se mogu izjednačiti s prirodnim katastrofama;

(b)

50 % cijene premija osiguranja koje su proizvođači uplatili kao osiguranje od:

i.

gubitaka iz točke (a) i gubitaka prouzročenih drugim nepovoljnim klimatskim prilikama;

ii.

gubitaka prouzročenih životinjama, bolestima biljaka ili najezdama štetnih organizama.

Financijska pomoć Unije za osiguranje berbe može se dodijeliti ako dotična plaćanja osiguranja proizvođačima ne nadoknađuju više od 100 % pretrpljenoga gubitka prihoda, uzimajući u obzir svaku naknadu koju su proizvođači mogli dobiti iz drugih programa potpore povezanih s osiguranim rizikom. U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.

6.   Financijska pomoć Unije za inovacije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (e) ne smije premašiti:

(a)

50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(b)

40 % prihvatljivih troškova ulaganja u regijama koje nisu slabije razvijene regije;

(c)

80 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama;

(d)

65 % prihvatljivih troškova ulaganja na manjim egejskim otocima.

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ; međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku ovog stavka prepolovljuju se.

7.   Financijska pomoć Unije za informacijska djelovanja i promidžbu iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točaka (h) i (k) ne smije premašiti 50 % prihvatljivih rashoda.

Osim toga, države članice iz članka 88. stavka 1. mogu dodijeliti nacionalna plaćanja do 30 % prihvatljivih rashoda, ali financijska pomoć Unije i plaćanja država članica zajedno ne smiju premašiti 80 % prihvatljivih rashoda.

8.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje financijska pomoć Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (g) u skladu s posebnim pravilima iz članka 60. stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 60.

Posebna pravila o financijskoj pomoći Unije sektoru vina

1.   Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da financijska pomoć Unije za osiguranje berbe ne narušava tržišno natjecanje na tržištu osiguranja.

2.   Države članice iz članka 88. stavka 1. utvrđuju sustav utemeljen na objektivnim kriterijima kako bi osigurale da mjera zelene berbe ne dovede do naknade pojedinačnim proizvođačima koja premašuje gornju granicu određenu u članku 59. stavku 3.

3.   Iznos pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (g) određen je po % vol. i po hektolitru proizvedenog alkohola. Financijska pomoć Unije ne isplaćuje se za volumni udio alkohola u nusproizvodima za destilaciju koji premašuje 10 % volumnog udjela alkohola u proizvedenom vinu.

Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da se financijska pomoć Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina plaća destilerijama koje prerađuju nusproizvode proizvodnje vina predane za destilaciju u sirovi alkohol s alkoholnom jakošću od najmanje 92 % vol.

Financijska pomoć Unije uključuje jednokratni iznos za nadoknadu troškova prikupljanja nusproizvoda proizvodnje vina. Taj se iznos prenosi s destilerije na proizvođača ako on snosi odgovarajuće troškove.

Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da se alkohol dobiven destilacijom nusproizvoda proizvodnje vina za koji je dodijeljena financijska pomoć Unije upotrebljava isključivo u industrijske ili energetske svrhe kojima se ne narušava tržišno natjecanje.

4.   Države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a osiguravaju da barem 5 % rashoda bude namjensko i da se donese barem jedno djelovanje radi ispunjavanja ciljeva usmjerenih na zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama, poboljšanje održivosti proizvodnih sustava i procesa, smanjenje utjecaja sektora vina iz Unije na okoliš, uštedu energije i poboljšanje globalne energetske učinkovitosti u sektoru vina, u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 57. točkama (b), (d) i (h).

Odjeljak 5.

Sektor hmelja

Članak 61.

Ciljevi i vrste intervencija u sektoru hmelja

1.   Njemačka u sektoru hmelja teži postizanju jednog ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. točkama od (a) do (h) te točkama (j) i (k).

2.   Njemačka u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odabire jednu vrstu intervencija ili više njih iz članka 47. kako bi se ostvarili odabrani ciljevi utvrđeni u stavku 1. ovog članka. Njemačka određuje intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. Ona u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a obrazlaže svoj izbor ciljeva, vrsta intervencija i intervencija za potrebe ostvarivanja tih ciljeva.

3.   Intervencije koje određuje Njemačka provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili njihovih udruženja priznatih u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013.

4.   Operativni programi iz stavka 3. ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavaka 2., 4., 5., 6. i 8.

5.   Njemačka osigurava da financijska pomoć Unije koja se pruža svakoj organizaciji proizvođača ili udruženjima organizacija proizvođača na temelju ovog članka za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) tijekom tri uzastopne godine u prosjeku ne premašuje jednu trećinu ukupne financijske pomoći Unije primljene za njezin operativni program tijekom istog razdoblja.

Članak 62.

Financijska pomoć Unije

1.   U okviru dodijeljenih financijskih sredstava utvrđenih u članku 88. stavku 3. Njemačka dodjeljuje maksimalnu financijsku pomoć Unije organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima koji provode operativne programe iz članka 61. stavka 3. razmjerno broju hektara na kojima se uzgaja hmelj koji predstavlja svaka organizacija proizvođača.

2.   U okviru maksimalnih iznosa dodijeljenih svakoj organizaciji proizvođača ili udruženju organizacija proizvođača u skladu sa stavkom 1., financijska pomoć Unije za operativne programe iz članka 61. ograničava se na 50 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz tog članka. Preostali dio rashoda snosi organizacija proizvođača ili udruženje koje prima financijsku pomoć Unije.

Financijska pomoć Unije isplaćuje se operativnim fondovima koje su osnovale organizacije proizvođača ili njihova udruženja priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji provode operativne programe. U tu se svrhu članak 51. ove Uredbe primjenjuje mutatis mutandis.

3.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 2. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:

(a)

za vrste intervencija povezane s jednim ili više ciljeva iz članka 46. točaka (d), (e), (f) i (h);

(b)

za intervencije u području zajedničkog skladištenja, usluga savjetovanja, tehničke pomoći, osposobljavanja i razmjene najboljih praksi povezanih s jednim od ciljeva ili objema ciljevima iz članka 46. točke (a) i (j).

Odjeljak 6.

Sektor maslinova ulja i stolnih maslina

Članak 63.

Ciljevi u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina

Grčka, Francuska i Italija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina teže postizanju jednog ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. točkama od (a) do (h) te točkama (j) i (k).

Članak 64.

Vrste intervencija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi iz članka 63., Grčka, Francuska i Italija u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu ili više vrsta intervencija iz članka 47. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

2.   Intervencije koje su odredile Grčka, Francuska i Italija provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013. U tu se svrhu članak 50. stavci 2., 4., 5., 6. i 8. te članak 51. ove Uredbe primjenjuju mutatis mutandis, ne dovodeći u pitanje članak 65. stavak 3.

Članak 65.

Financijska pomoć Unije

1.   Financijska pomoć Unije za prihvatljive troškove ne smije premašiti:

(a)

75 % stvarnih rashoda za intervencije povezane s ciljevima iz članka 46. točaka (a) do (f) i točaka (h) i (k);

(b)

75 % stvarnih rashoda za ulaganja u dugotrajnu imovinu i 50 % za druge intervencije povezane s ciljem iz članka 46. točke (g);

(c)

50 % stvarnih rashoda za intervencije povezane s ciljem iz članka 46. točke (j);

(d)

75 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz članka 47. stavka 1. točaka (f) i (h) ako se operativni program provodi u najmanje trima trećim zemljama ili državama članicama koje nisu proizvođači i provode ga organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača iz najmanje dviju država članica proizvođača, odnosno 50 % ako taj uvjet nije ispunjen.

2.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 30 % vrijednosti proizvodnje svake organizacije proizvođača ili svakog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište u 2023. i 2024., 15 % u 2025. i 2026. te 10 % od 2027.

3.   Grčka, Francuska i Italija mogu osigurati dodatna financijska sredstva iz operativnih fondova iz članka 51. u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni financijskom pomoći Unije.

4.   Grčka, Francuska i Italija osiguravaju da rashodi za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda u okviru svakog operativnog programa kako je utvrđeno u njihovu strateškom planu u okviru ZPP-a.

Odjeljak 7.

Ostali sektori

Članak 66.

Ciljevi u ostalim sektorima

Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabrati one sektore iz članka 42. točke (f) u kojima provode vrste intervencija utvrđene u članku 47. Za svaki sektor koji odaberu države članice nastoje ostvariti jedan ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. točkama od (a) do (h) te točkama (j) i (k). Države članice obrazlažu svoj odabir sektorâ i ciljeva.

Članak 67.

Vrste intervencija u ostalim sektorima

1.   Za svaki sektor odabran u skladu s člankom 66. države članice odabiru jednu ili više vrsta intervencija iz članka 47. koje se trebaju provesti putem odobrenih operativnih programa koje sastavljaju:

(a)

organizacije proizvođača i njihova udruženja priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na temelju stavka 7. ovog članka; ili

(b)

zadruge i drugi oblici suradnje između proizvođača koji su osnovani na inicijativu proizvođača i koje oni kontroliraju te koje je nadležno tijelo države članice odredilo kao skupine proizvođača, u prijelaznom razdoblju od najviše četiri godine od početka odobrenog operativnog programa koji završava najkasnije 31. prosinca 2027.

2.   Države članice određuju kriterije s pomoću kojih se određuju skupine proizvođača te utvrđuju aktivnosti i ciljeve skupina proizvođača iz stavka 1. točke (b) kako bi te skupine proizvođača mogle ispuniti zahtjeve za priznavanje kao organizacije proizvođača na temelju članaka od 152. do 154. ili članka 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili stavka 7. ovog članka.

3.   Skupine proizvođača iz stavka 1. točke (b) uz operativni program sastavljaju i podnose plan priznavanja s ciljem ispunjavanja, u prijelaznom razdoblju navedenom u toj točki, zahtjeva za priznavanje kao organizacije proizvođača utvrđenih u člancima od 152. do 154. ili članku 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili stavku 7. ovog članka.

U planu priznavanja utvrđuju se aktivnosti i ciljne vrijednosti kako bi se osigurao napredak prema dobivanju takvog priznanja.

Potpora dodijeljena skupini proizvođača koja nije priznata kao organizacija proizvođača do kraja prijelaznog razdoblja podliježe povratu.

4.   Države članice obrazlažu svoj odabir vrsta intervencija iz stavka 1.

Države članice koje odluče provoditi vrste intervencija predviđene u ovom odjeljku za proizvode navedene u Prilogu VI. za svaki sektor koji odaberu navode popis proizvoda obuhvaćenih tim sektorom.

5.   Vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točke (c) i točaka od (f) do (i) ne primjenjuju se na pamuk, sjemenke uljane repice, sjemenke suncokreta i soju iz Priloga VI.

6.   Operativni programi iz stavka 1. ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavaka 2., 4., 5., 6. i 8.

7.   Države članice koje odluče provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (f) u sektoru pamuka, priznaju organizacije proizvođača u tom sektoru i udruženja takvih organizacija proizvođača u skladu sa zahtjevima i primjenom postupaka utvrđenih u članku 152. stavku 1. i u člancima od 153. do 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Skupine proizvođača pamuka i udruženja takvih skupina proizvođača koje su države članice priznale u skladu s Protokolom br. 4 uz Akt o pristupanju Helenske Republike iz 1979. prije početka primjene ove Uredbe smatraju se, za potrebe ovog odjeljka, organizacijama proizvođača odnosno udruženjima organizacija proizvođača.

8.   Države članice osiguravaju da rashodi za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda u okviru svakog operativnog programa kako je utvrđeno u njihovu strateškom planu u okviru ZPP-a.

Članak 68.

Financijska pomoć Unije

1.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 50 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz članka 67. Preostali dio rashoda snose korisnici.

Financijska pomoć Unije isplaćuje se operativnim fondovima koje su osnovale organizacije proizvođača ili njihova udruženja priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na temelju članka 67. stavka 7. ove Uredbe, ili skupine proizvođača iz članka 67. stavka 1. točke (b) ove Uredbe. U tu se svrhu članak 51. i članak 52. stavak 1. ove Uredbe primjenjuju mutatis mutandis.

2.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 60 % za organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznate na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na temelju članka 67. stavka 7. ove Uredbe tijekom prvih pet godina nakon godine priznavanja.

3.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 6 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište:

(a)

svake organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača iz članka 67. stavka 1. točke (a); ili

(b)

svake skupine proizvođača iz članka 67. stavka 1. točke (b).

POGLAVLJE IV.

VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA

Odjeljak 1.

Vrste intervencija

Članak 69.

Vrste intervencija u području ruralnog razvoja

Vrste intervencija iz ovog poglavlja sastoje se od plaćanja ili potpore u odnosu na:

(a)

obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja;

(b)

prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje;

(c)

nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva;

(d)

ulaganja, uključujući ulaganja u navodnjavanje;

(e)

pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća;

(f)

instrumente za upravljanje rizicima;

(g)

suradnju;

(h)

razmjenu znanja i širenje informacija.

Članak 70.

Obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja

1.   Države članice uključuju obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime među intervencije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, a u njih mogu uključiti i druge obveze upravljanja. Plaćanja za te obveze dodjeljuju se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice plaćanja dodjeljuju samo poljoprivrednicima ili drugim korisnicima koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja za koje se smatra da su korisne za postizanje jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Na temelju ovog članka države članice pružaju plaćanja samo za obveze koje:

(a)

nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i GAEC standarde utvrđene na temelju poglavlja I. odjeljka 2.;

(b)

nadilaze relevantne minimalne zahtjeve za upotrebu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja ili za dobrobit životinja te druge relevantne obvezne zahtjeve utvrđene nacionalnim pravom i pravom Unije; taj se zahtjev ne primjenjuje na obveze povezane s poljoprivredno-šumarskim sustavima i održavanjem pošumljenih područja;

(c)

nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivrednih površina u skladu s člankom 4. stavkom 2.;

(d)

se razlikuju od obveza za koje su plaćanja dodijeljena na temelju članka 31.

Za obveze iz prvog podstavka točke (b), ako se nacionalnim pravom nameću novi zahtjevi koji nadilaze odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, potpora se može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi ispunjavanju tih zahtjeva na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postale obvezne za poljoprivredno gospodarstvo.

4.   Države članice utvrđuju plaćanja koja treba izvršiti na temelju dodatnih nastalih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza, uzimajući u obzir utvrđene ciljne vrijednosti. Ta se plaćanja dodjeljuju godišnje, a mogu pokrivati i transakcijske troškove. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao jednokratnu uplatu po jedinici.

5.   Države članice mogu promicati i podupirati zajedničke programe i programe plaćanja na temelju rezultata kako bi potaknule poljoprivrednike ili druge korisnike da ostvare znatno poboljšanje kvalitete okoliša u većem opsegu ili na mjerljiv način.

6.   Obveze se preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina.

Međutim, države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti:

(a)

dulje razdoblje za određene vrste obveza, uključujući mogućnost godišnjeg produljenja nakon isteka početnog razdoblja, ako je to dulje razdoblje potrebno kako bi se postigli ili održali određeni povoljni učinci na okoliš ili dobrobit životinja;

(b)

kraće razdoblje od najmanje godinu dana za obveze u pogledu dobrobiti životinja, obveze u pogledu očuvanja, održive upotrebe i razvoja genetskih resursa, za prijelaz na ekološki uzgoj, za nove obveze koje izravno proizlaze iz obveza izvršenih u početnom razdoblju ili u drugim opravdanim slučajevima.

7.   Države članice osiguravaju da se predvidi revizijska klauzula za operacije koje se provode u okviru vrste intervencija iz ovog članka kako bi se osigurala njihova prilagodba zbog izmjena relevantnih obveznih standarda, zahtjeva ili obveza iz stavka 3. koje te obveze moraju nadilaziti ili kako bi se osigurala sukladnost s prvim podstavkom točkom (d) tog stavka. Ako korisnik ne prihvati takvu prilagodbu, obveza prestaje i ne zahtijeva se povrat plaćanja na temelju ovog članka za razdoblje u kojemu je obveza bila na snazi.

Države članice također osiguravaju da se predvidi revizijska klauzula za operacije koje se provode u okviru vrste intervencija iz ovog članka koje premašuju razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a kako bi se omogućila njihova prilagodba pravnom okviru koji se primjenjuje u sljedećem razdoblju.

8.   Ako se potpora na temelju ovog članka dodjeljuje za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime ili obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja kako su utvrđene u Uredbi (EU) 2018/848 ili njihovo zadržavanje, države članice uspostavljaju plaćanja po hektaru. Za druge obveze države članice mogu primjenjivati i druge jedinice osim hektara. U opravdanim slučajevima države članice mogu dodijeliti potporu na temelju ovog članka kao jednokratni iznos.

9.   Države članice osiguravaju da osobe koje provode operacije za ovu vrstu intervencija raspolažu relevantnim znanjem i informacijama potrebnima za provedbu tih operacija te da, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji se obvežu promijeniti svoj sustav proizvodnje, primjereno osposobljavanje bude dostupno onima kojima je potrebno, kao i pristup stručnom znanju.

10.   Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima koje se temelje na članku 31.

Članak 71.

Prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje

1.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva iz članka 6. stavaka 1. i 2.

2.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se aktivnim poljoprivrednicima za područja određena na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

3.   Države članice mogu provesti detaljnu analizu u skladu s uvjetima predviđenima u članku 32. stavku 3. trećem podstavku Uredbe (EU) br. 1305/2013.

4.   Države članice plaćanja na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo kako bi se korisnicima u potpunosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s prirodnim ili drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje na dotičnom području.

5.   Dodatni troškovi i gubitak prihoda, kako su navedeni u stavka 4., izračunavaju se s obzirom na prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje, u usporedbi s područjima bez prirodnih ili drugih ograničenja specifičnih za određeno područje.

6.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se godišnje po hektaru poljoprivredne površine.

Članak 72.

Nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva

1.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja za nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz zahtjeva povezanih s provedbom direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ ili 2000/60/EZ u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva iz članka 6. stavaka 1. i 2.

2.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se poljoprivrednicima, posjednicima šuma i njihovim udruženjima te drugim upraviteljima zemljišta.

3.   Pri utvrđivanju područja s nepovoljnim položajem države članice mogu obuhvatiti jedno ili više od sljedećih područja:

(a)

poljoprivredna i šumska područja u okviru mreže Natura 2000 utvrđena na temelju direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ;

(b)

ostala razgraničena zaštićena prirodna područja s ograničenjima u pogledu okoliša koja se primjenjuju na poljoprivrednu proizvodnju ili šumarstvo, a koja doprinose provedbi članka 10. Direktive 92/43/EEZ, pod uvjetom da ta područja ne premašuju 5 % područja u okviru mreže Natura 2000 obuhvaćenih teritorijalnim područjem svakog strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)

poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivom na temelju Direktive 2000/60/EZ.

4.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja na temelju ovog članka samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s nepovoljnim položajem specifičnim za određeno područje na dotičnom području, uključujući transakcijske troškove.

5.   Dodatni troškovi i gubitak prihoda, kako su navedeni u stavku 4., izračunavaju se kako slijedi:

(a)

u pogledu ograničenja koja proizlaze iz direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, u vezi s nepovoljnim položajem koji proizlazi iz zahtjeva koji nadilaze relevantne GAEC standarde utvrđene u poglavlju I. odjeljku 2. ove glave te uvjete utvrđene za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe;

(b)

u pogledu ograničenja koja proizlaze iz Direktive 2000/60/EZ, u vezi s nepovoljnim položajem koji proizlazi iz zahtjeva koji nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja, uz iznimku SMR-a 1. navedenog u Prilogu III. ovoj Uredbi, i GAEC standarde utvrđene u poglavlju I. odjeljku 2. ove glave te uvjete utvrđene za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe;

6.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se godišnje po hektaru površine.

Članak 73.

Ulaganja

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za ona ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kojima se doprinosi postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

Za poljoprivredna gospodarstva iznad određene veličine, koju države članice trebaju utvrditi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, potpora sektoru šumarstva uvjetuje se dostavljanjem relevantnih informacija iz plana gospodarenja šumama ili jednakovrijednog instrumenta u skladu s održivim gospodarenjem šumama kako je definirano u Općim smjernicama za održivo gospodarenje šumama u Europi, donesenima na Drugoj ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi održanoj u Helsinkiju 16. i 17. lipnja 1993.

3.   Države članice utvrđuju popis neprihvatljivih ulaganja i kategorija rashoda, koji uključuje barem sljedeće:

(a)

kupnju pravâ na poljoprivrednu proizvodnju;

(b)

kupnju pravâ na plaćanje;

(c)

kupnju zemljišta za iznos koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda za dotičnu operaciju, uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša i očuvanje tla bogatih ugljikom ili zemljišta koje mladi poljoprivrednici kupuju koristeći se financijskim instrumentima; u slučaju financijskih instrumenata ta se gornja granica primjenjuje na prihvatljive javne rashode isplaćene krajnjem primatelju ili, u slučaju jamstava, na iznos dotičnog zajma;

(d)

kupnju životinja te kupnju jednogodišnjih biljaka i njihovu sadnju za potrebe koje nisu:

i.

obnova poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja;

ii.

zaštita stoke od velikih grabežljivaca ili njezino korištenje u šumarstvu umjesto strojeva,

iii.

uzgoj ugroženih pasmina kako su definirane u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća (45) u okviru obveza iz članka 70.; ili

iv.

očuvanje biljnih sorti kojima prijeti genetska erozija u okviru obveza iz članka 70.;

(e)

kamate na dug, s izuzetkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;

(f)

ulaganja u veliku infrastrukturu, kako su utvrdile države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, koja nisu dio strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđenih u članku 32. Uredbe (EU) 2021/1060, osim za širokopojasni pristup i preventivna djelovanja za zaštitu od poplava ili zaštitu obalnih područja kojima je cilj smanjenje posljedica vjerojatnih prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja;

(g)

ulaganja u pošumljavanje koja nisu usklađena s okolišnim i klimatskim ciljevima u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama, kako su razvijena u paneuropskim smjernicama za pošumljavanje i ponovno pošumljavanje.

Prvi podstavak točke (a), (b), (d) i (f) ne primjenjuju se ako se potpora daje putem financijskih instrumenata.

4.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju 65 % prihvatljivih troškova.

Maksimalne stope potpore mogu se povećati na:

(a)

najviše 80 % za sljedeća ulaganja:

i.

ulaganja povezana s jednim ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i);

ii.

ulaganja mladih poljoprivrednika koji ispunjavaju uvjete koje su države članice predvidjele u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u skladu s člankom 4. stavkom 6;

iii.

ulaganja u najudaljenije regije ili manje egejske otoke;

(b)

najviše 85 % za ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva, kako su ih utvrdile države članice;

(c)

najviše 100 % za sljedeća ulaganja:

i.

pošumljavanje, uspostava i regeneracija poljoprivredno-šumarskih sustava, okrupnjavanje zemljišta u šumarstvu i neproduktivna ulaganja povezana s jednim ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f), uključujući neproduktivna ulaganja usmjerena na zaštitu stoke i usjeva od štete koju prouzroče divlje životinje;

ii.

ulaganja u temeljne usluge u ruralnim područjima i infrastrukturu u poljoprivredi i šumarstvu, kako su utvrdile države članice;

iii.

ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa, nepovoljnih klimatskih prilika ili katastrofalnih događaja i ulaganja u odgovarajuće preventivne mjere, kao i ulaganja u održavanje zdravlja šuma;

iv.

neproduktivna ulaganja koja se podupiru strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđenima u članku 32. Uredbe (EU) 2021/1060 i projektima operativnih skupina EIP-a kako je navedeno u članku 127. stavku 3. ove Uredbe.

5.   Ako pravo Unije dovede do nametanja novih zahtjeva za poljoprivrednike, potpora se može dodijeliti kako bi ulaganja ispunjavala te zahtjeve na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postali obvezni za poljoprivredno gospodarstvo.

Članak 74.

Ulaganja u navodnjavanje

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u navodnjavanje u novim i postojećim navodnjavanim područjima, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 73. i ovom članku.

2.   Za ulaganja u navodnjavanje dodjeljuje se potpora samo ako je dotična država članica Komisiji poslala plan upravljanja riječnim slivom, kako je predviđeno Direktivom 2000/60/EZ, za cijelo područje na kojem će se ulagati, kao i za sva druga područja čiji okoliš može biti zahvaćen tim ulaganjem. Mjere koje stupaju na snagu na temelju plana upravljanja riječnim slivom u skladu s člankom 11. te direktive, a koje su relevantne za poljoprivredni sektor, navode se u relevantnom programu mjera.

3.   U okviru ulaganja mora postojati uspostavljeno ili se uspostavlja mjerenje vode kojim se omogućuje mjerenje potrošnje vode na razini ulaganja za koje se dodjeljuje potpora.

4.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje u poboljšanje postojeće instalacije za navodnjavanje ili elementa infrastrukture za navodnjavanje samo ako:

(a)

je ex ante ocijenjeno da ono pruža potencijalne uštede vode u skladu s tehničkim parametrima postojeće instalacije ili infrastrukture;

(b)

u slučaju da ulaganje utječe na tijela podzemne vode ili površinske vode čije je stanje u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom definirano kao manje od dobroga iz razloga povezanih s količinom vode, postiže se učinkovito smanjenje potrošnje vode koje doprinosi postizanju dobrog stanja tih vodnih tijela, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ.

Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju postotke za potencijalne uštede vode i učinkovito smanjenje potrošnje vode kao uvjet prihvatljivosti, u skladu s člankom 111. točkom (d). Takve uštede vode odražavaju potrebe utvrđene u planovima upravljanja riječnim slivovima koji proizlaze iz Direktive 2000/60/EZ navedene u Prilogu XIII. ovoj Uredbi.

Nijedan uvjet iz ovog stavka ne primjenjuje se na ulaganje u postojeću instalaciju koje je usmjereno samo na energetsku učinkovitost, na ulaganje za stvaranje rezervoara ni na ulaganje u upotrebu obrađene vode koje ne utječe na tijelo podzemne vode ili površinske vode.

5.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u upotrebu obrađene vode kao alternativnog načina opskrbe vodom samo ako su opskrba i upotreba te vode u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća (46).

6.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja koje utječe na tijelo podzemne vode ili površinske vode samo ako:

(a)

utvrđeno stanje vodnog tijela nije manje od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom zbog razloga koji su povezani s količinom vode; i

(b)

studija utjecaja na okoliš pokazuje da zbog ulaganja neće biti znatnog negativnog utjecaja na okoliš; tu studiju utjecaja na okoliš, koja se može odnositi i na skupine poljoprivrednih gospodarstava, provodi ili odobrava nadležno tijelo.

7.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje u stvaranje ili proširenje rezervoara u svrhu navodnjavanja samo ako to ne dovodi do znatnog negativnog utjecaja na okoliš.

8.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju:

(a)

80 % prihvatljivih troškova za ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu na temelju stavka 4.;

(b)

100 % prihvatljivih troškova za ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu izvan poljoprivrednoga gospodarstva koja će se koristiti za navodnjavanje;

(c)

65 % prihvatljivih troškova za ostala ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 75.

Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i osnivanje ruralnih poduzeća, uključujući pokretanje poslovanja novih poljoprivrednika, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za pomoć:

(a)

pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika koji ispunjavaju uvjete koje su države članice predvidjele u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u skladu s člankom 4. stavkom 6.;

(b)

osnivanju ruralnih poduzeća povezanih s poljoprivredom ili šumarstvom, uključujući pokretanje poslovanja novih poljoprivrednika, ili diversifikaciji dohotka poljoprivrednih kućanstava na nepoljoprivredne aktivnosti;

(c)

osnivanju poduzeća za nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima povezanima sa strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice utvrđenima u članku 32. Uredbe (EU) 2021/1060.

3.   Države članice utvrđuju uvjete za podnošenje i sadržaj poslovnog plana koji korisnici moraju dostaviti da bi primili potporu na temelju ovog članka.

4.   Države članice potporu dodjeljuju u obliku jednokratnih iznosa ili financijskih instrumenata ili kombinacije obaju oblika. Potpora je ograničena na maksimalni iznos pomoći od 100 000 EUR i može se diferencirati u skladu s objektivnim kriterijima.

Članak 76.

Instrumenti za upravljanje rizicima

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za instrumente za upravljanje rizicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Potpora na temelju ovog članka može se dodijeliti kako bi se promicali instrumenti za upravljanje rizicima koji pomažu aktivnim poljoprivrednicima da upravljaju proizvodnjom i dohodovnim rizicima povezanima s njihovom poljoprivrednom djelatnošću koji su izvan njihove kontrole te koji doprinose postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Države članice mogu, u skladu sa svojom procjenom potreba, dodijeliti potporu za različite vrste instrumenata za upravljanje rizicima, uključujući instrumente za stabilizaciju prihoda, a posebno za:

(a)

financijske doprinose za premije za programe osiguranja;

(b)

financijske doprinose za uzajamne fondove, uključujući za administrativne troškove osnivanja.

4.   Pri dodjeli potpore iz stavka 3. države članice utvrđuju sljedeće uvjete prihvatljivosti:

(a)

vrstu i pokriće prihvatljivih instrumenata za upravljanje rizicima;

(b)

metodologiju za izračun gubitaka i aktivacijske čimbenike za nadoknadu;

(c)

pravila za uspostavu uzajamnih fondova i upravljanje njima te, ako je to relevantno, drugih prihvatljivih instrumenata za upravljanje rizicima.

5.   Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za pokriće gubitaka koji premašuju prag od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju isključujući najveći i najmanji unos. Sektorskim instrumentima za upravljanje proizvodnim rizicima izračunavaju se gubici na razini poljoprivrednoga gospodarstva ili na razini aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva u dotičnom sektoru.

Države članice mogu pružiti potporu u obliku financiranja samostalnog obrtnog kapitala u okviru financijskih instrumenata iz članka 80. stavka 3. za nadoknadu gubitaka iz prvog podstavka ovog stavka poljoprivrednicima koji ne sudjeluju u instrumentu za upravljanje rizicima.

6.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju 70 % prihvatljivih troškova.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na doprinose iz članka 19.

7.   Države članice osiguravaju izbjegavanje prekomjerne naknade nastale kao rezultat kombinacije intervencija na temelju ovog članka s drugim javnim ili privatnim shemama za upravljanje rizicima.

Članak 77.

Suradnja

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za suradnju u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a radi:

(a)

pripreme i provedbe projekata operativnih skupina EIP-a iz članka 127. stavka 3.;

(b)

pripreme i provedbe LEADER-a;

(c)

promicanja i podupiranja sustava kvalitete koje priznaje Unija ili države članice te njihove upotrebe od strane poljoprivrednika;

(d)

potpore skupinama proizvođača, organizacijama proizvođača ili međusektorskim organizacijama;

(e)

pripreme i provedbe strategija pametnih sela, kako su ih utvrdile države članice;

(f)

podupiranja drugih oblika suradnje.

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za promicanje novih oblika suradnje, uključujući postojeće za pokretanje nove aktivnosti. Ta suradnja uključuje barem dva aktera i njome se doprinosi postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Države članice na temelju ovog članka mogu pokrivati troškove povezane sa svim aspektima suradnje.

4.   Države članice mogu dodijeliti potporu kao ukupan iznos na temelju ovog članka kojim se pokrivaju troškovi suradnje i troškovi provedenih operacija, ili mogu pokriti samo troškove suradnje i upotrijebiti sredstava iz drugih vrsta intervencija u području ruralnog razvoja ili iz drugih nacionalnih ili Unijinih instrumenata potpore za pokrivanje troškova provedenih operacija.

Ako se potpora isplaćuje u ukupnom iznosu, države članice osiguravaju da je provedena operacija u skladu s relevantnim pravilima i zahtjevima utvrđenima u člancima od 70. do 76. i članku 78.

Kada je riječ o LEADER-u, odstupajući od prvog podstavka ovog stavka:

(a)

potpora za sve troškove prihvatljive za pripremnu potporu na temelju članka 34. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2021/1060 i za provedbu odabranih strategija na temelju točaka (b) i (c) tog stavka dodjeljuje se samo kao ukupni iznos na temelju ovog članka; i

(b)

države članice osiguravaju da su provedene operacije koje se sastoje od ulaganja u skladu s relevantnim pravilima i zahtjevima Unije u okviru vrste intervencija za ulaganja iz članka 73. ove Uredbe.

5.   Države članice na temelju ovog članka ne dodjeljuju potporu za suradnju koja obuhvaća samo istraživačka tijela.

6.   Kada je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednoga gospodarstva, posebno za generacijsku obnovu na razini poljoprivrednoga gospodarstva, države članice potporu mogu dodijeliti samo onim poljoprivrednicima koji su navršili ili će do kraja operacije navršiti dob za umirovljenje koju utvrđuje dotična država članica u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom.

7.   Države članice potporu ograničavaju na najviše sedam godina. Taj se uvjet ne primjenjuje na LEADER te, u opravdanim slučajevima, na kolektivna djelovanja u području okoliša i klime potrebna kako bi se postigli specifični ciljevi utvrđeni u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f).

8.   Države članice ograničavaju potporu za:

(a)

informacijska i promidžbena djelovanja za sustave kvalitete na jednu ili više stopa koje ne premašuju 70 % prihvatljivih troškova;

(b)

osnivanje skupina proizvođača, organizacija proizvođača ili međusektorskih organizacija na 10 % godišnje vrijednosti proizvodnje skupine ili organizacije stavljene na tržište s najviše 100 000 EUR godišnje; ta se potpora postupno smanjuje te je ograničena na prvih pet godina nakon priznavanja.

Članak 78.

Razmjena znanja i širenje informacija

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za razmjenu znanja i širenje informacija u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno detaljno navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2., uz posebnu usmjerenost na zaštitu prirode, okoliša i klime, uključujući djelovanja u svrhu obrazovanja i podizanja svijesti u području okoliša te razvoj ruralnih poduzeća i zajednica.

2.   Potpora na temelju ovog članka može pokrivati troškove svih relevantnih djelovanja za promicanje inovacija, osposobljavanja i savjetovanja te drugih oblika razmjene znanja i širenja informacija, uključujući izradu i ažuriranje planova i studija s ciljem razmjene znanja i širenja informacija. Takva djelovanja doprinose postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Potpora za usluge savjetovanja dodjeljuje se samo za usluge savjetovanja koje su usklađene s člankom 15. stavkom 3.

4.   Za uspostavu usluga savjetovanja države članice mogu dodijeliti potporu u obliku fiksnog iznosa od najviše 200 000 EUR. One osiguravaju da ta potpora bude vremenski ograničena.

5.   Države članice osiguravaju da se djelovanja za koja se dodjeljuje potpora u okviru ove vrste intervencija temelje na opisu AKIS-a, i da su usklađena s opisom AKIS-a, u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u skladu s člankom 114. točkom (a) podtočkom i.

Odjeljak 2.

Elementi koji se primjenjuju na više vrsta intervencija

Članak 79.

Odabir operacija

1.   Nakon savjetovanja s odborom za praćenje iz članka 124. („odbor za praćenje”) nacionalno upravljačko tijelo, regionalna upravljačka tijela ako je to relevantno ili imenovana posrednička tijela utvrđuju kriterije odabira za intervencije koje se odnose na sljedeće vrste intervencija: ulaganja, pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća, suradnju te razmjenu znanja i širenje informacija. Tim kriterijima odabira nastoji se osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencija.

Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati kriterije odabira za intervencije ulaganja koje su jasno usmjerene na okolišne svrhe ili se provode u vezi s aktivnostima obnavljanja.

Odstupajući od prvog podstavka, u opravdanim slučajevima može se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, utvrditi drukčija metoda odabira.

2.   Nadležnošću upravljačkih ili imenovanih posredničkih tijela utvrđenom u stavku 1. ne dovode se u pitanje zadaće lokalnih akcijskih skupina utvrđenih u članku 33. Uredbe (EU) 2021/1060.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako se potpora pruža u obliku financijskih instrumenata.

4.   Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati kriterije odabira iz stavka 1. za operacije koje su dobile oznaku „pečat izvrsnosti” u okviru programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (47), u okviru programa Obzor Europa ili u okviru Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća (48), pod uvjetom da su te operacije u skladu sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

5.   Cijela operacija ili njezin dio može se provesti izvan dotične države članice, uključujući izvan Unije, pod uvjetom da se operacijom doprinosi postizanju ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a.

Članak 80.

Posebna pravila za financijske instrumente

1.   Potpora u obliku financijskih instrumenata iz članka 58. Uredbe (EU) 2021/1060 može se dodijeliti u okviru vrsta intervencija iz članaka od 73. do 78. ove Uredbe.

2.   Ako se potpora dodjeljuje u obliku financijskih instrumenata, primjenjuju se definicije pojmova „financijski instrument”, „financijski proizvod”, „krajnji primatelj”, „holding fond”, „posebni fond”, „učinak poluge”, „faktor multiplikacije”, „troškovi upravljanja” i „naknade za upravljanje” utvrđene u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1060 i odredbe glave V. poglavlja II. odjeljka II. te uredbe.

Uz to, primjenjuju se stavci 3, 4. i 5. ovog članka.

3.   U skladu s člankom 58. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060 obrtni kapital, uključujući samostalni obrtni kapital, može biti prihvatljiv rashod na temelju članaka 73., 74., 76., 77. i 78. ove Uredbe, ako se njime doprinosi postizanju najmanje jednog specifičnog cilja koji je relevantan za dotičnu intervenciju. Potpora za financiranje samostalnog obrtnog kapitala na temelju bilo kojeg od tih članaka može se pružiti bez podlijeganja zahtjevu da krajnji primatelj prima potporu za druge rashode na temelju istog članka.

Za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a ukupni iznos potpore za obrtni kapital koja se pruža krajnjem primatelju ne smije premašiti bruto ekvivalent bespovratnog sredstva u iznosu od 200 000 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.

4.   Odstupajući od članaka 73., 74., 76., 77. i 78., stope potpore utvrđene u tim člancima ne primjenjuju se na financiranje samostalnog obrtnog kapitala.

5.   Prihvatljive rashode financijskog instrumenta čine ukupni iznos plaćenih prihvatljivih javnih rashoda, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5., ili, u slučaju jamstava, izdvojenih za ugovore o jamstvu u okviru financijskog instrumenta tijekom razdoblja prihvatljivosti. Taj iznos odgovara sljedećem:

(a)

plaćanjima krajnjim primateljima, u slučaju zajmova, vlasničkih i kvazivlasničkih ulaganja;

(b)

izdvojenim sredstvima za ugovore o jamstvu, neovisno o tome jesu li još na snazi ili su već istekli, kako bi se provelo moguće aktiviranje jamstva za gubitke, izračunano na temelju faktora multiplikacije utvrđenog za odnosne temeljne isplaćene nove zajmove ili vlasnička ulaganja u krajnje primatelje;

(c)

plaćanjima krajnjim primateljima ili u korist krajnjih primatelja ako se financijski instrumenti kombiniraju s drugim doprinosima Unije u operaciji jedinstvenog financijskog instrumenta u skladu s člankom 58. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060;

(d)

plaćanjima naknada za upravljanje i povratima troškova upravljanja koji su nastali za tijela koja provode financijski instrument.

Ako se financijski instrument provodi tijekom uzastopnih programskih razdoblja, potpora se može pružiti krajnjim primateljima ili u njihovu korist, uključujući troškove upravljanja i naknade za upravljanje, na temelju sporazuma sklopljenih u prethodnom programskom razdoblju, pod uvjetom da je takva potpora u skladu s pravilima prihvatljivosti za sljedeće programsko razdoblje. U takvim se slučajevima prihvatljivost rashoda podnesenih u izjavama o rashodima utvrđuje u skladu s pravilima dotičnog programskog razdoblja.

Za potrebe prvog podstavka točke (b), ako subjekt koji ostvaruje korist od jamstava nije isplatio planirani iznos novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja krajnjim primateljima u skladu s faktorom multiplikacije, prihvatljivi rashodi smanjuju se razmjerno tome. Faktor multiplikacije može se preispitati ako je to opravdano naknadnim promjenama tržišnih uvjeta. Takvo preispitivanje nema retroaktivni učinak.

Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog stavka, naknade za upravljanje temelje se na uspješnosti. Ako se tijela koja provode holding fond biraju izravnom dodjelom ugovora na temelju članka 59. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, iznos troškova i naknada za upravljanje plaćenih tim tijelima koji se može prijaviti kao prihvatljivi rashod podliježe pragu od najviše 5 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima ili izdvojenih za ugovore o jamstvu te najviše 7 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u vlasničkim i kvazivlasničkim ulaganjima.

Ako se tijela koja provode posebni fond biraju izravnom dodjelom ugovora na temelju članka 59. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, iznos troškova i naknada za upravljanje plaćenih tim tijelima koji se može prijaviti kao prihvatljivi rashod podliježe pragu od najviše 7 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima ili izdvojenih za ugovore o jamstvu te najviše 15 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u vlasničkim i kvazivlasničkim ulaganjima.

Za potrebe prvog podstavka točke (d), ako se tijela koja provode holding fond ili posebne fondove biraju u natječajnom postupku u skladu s primjenjivim pravom, iznos troškova i naknada za upravljanje utvrđuje se u sporazumu o financiranju na temelju rezultata natječajnog postupka.

Ako su naknade za obradu, ili bilo koji njihov dio, naplaćene krajnjim primateljima, ne prijavljuju se kao prihvatljivi rashodi.

Članak 81.

Upotreba EPFRR-a putem programa InvestEU

1.   Države članice mogu u prijedlogu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. ili u zahtjevu za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 119. dodijeliti iznos od najviše 3 % početnih ukupnih dodijeljenih sredstava EPFRR-a strateškom planu u okviru ZPP-a za doprinos programu InvestEU i provedbu putem jamstva EU-a i savjetodavnog centra InvestEU. Strateški plan u okviru ZPP-a sadržava obrazloženje upotrebe programa InvestEU i njegov doprinos ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. i odabranih na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a.

Iznos doprinosa programu InvestEU provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/523.

2.   Države članice određuju ukupni iznos doprinosa za svaku godinu. U slučaju zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a ti se iznosi odnose samo za buduće godine.

3.   Iznos iz stavka 1. upotrebljava se kao rezervacija za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” i za savjetodavni centar InvestEU, nakon sklapanja sporazuma o doprinosu iz članka 10. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/523. Proračunske obveze Unije u odnosu na svaki sporazum o doprinosu može preuzeti Komisija, u godišnjim obrocima tijekom razdoblja između 1. siječnja 2023. i 31. prosinca 2027.

4.   Ako sporazum o doprinosu, kako je navedeno u članku 10. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/523, za iznos iz stavka 1. ovog članka dodijeljen u strateškom planu u okviru ZPP-a nije sklopljen u roku od četiri mjeseca nakon donošenja provedbene odluke Komisije kojom se odobrava taj strateški plan u okviru ZPP-a u skladu s člankom 118. ove Uredbe, odgovarajući iznos preraspodjeljuje se u strateškom planu u okviru ZPP-a nakon što država članica odobri zahtjev za izmjenu podnesen u skladu s člankom 119. ove Uredbe.

Sporazum o doprinosu za iznos iz stavka 1. ovog članka dodijeljen u zahtjevu za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a podnesenom u skladu s člankom 119. ove Uredbe sklapa se istodobno s donošenjem provedbene odluke Komisije kojom se odobrava ta izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a.

5.   Ako sporazum o jamstvu, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. drugom podstavku Uredbe (EU) 2021/523, nije sklopljen u roku od devet mjeseci od odobrenja sporazuma o doprinosu, sporazum o doprinosu otkazuje se ili sporazumno produljuje.

Ako država članica prestane sudjelovati u programu InvestEU, dotični iznosi uplaćeni u zajednički fond za rezervacije kao rezervacija predmet su povrata kao unutarnji namjenski prihodi na temelju članka 21. stavka 5. Financijske uredbe, a država članica podnosi zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a kako bi se iskoristili iznos čiji je povrat osiguran i iznosi dodijeljeni budućim kalendarskim godinama u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Raskid ili izmjena sporazuma o doprinosu sklapa se istodobno s donošenjem provedbene odluke Komisije kojom se odobrava relevantna izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a, a najkasnije 31. prosinca 2026.

6.   Ako sporazum o jamstvu, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. drugom podstavku Uredbe (EU) 2021/523, nije propisno proveden u roku dogovorenom u sporazumu o doprinosu, ali ne duljem od četiri godine od potpisa sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu se mijenja. Država članica može zatražiti da se u pogledu iznosa kojima se doprinosi jamstvu EU-a u skladu sa stavkom 1. ovog članka za koje su u sporazumu o jamstvu preuzete obveze, ali koji ne pokrivaju temeljne zajmove, vlasnička ulaganja ili druge instrumente koji nose rizik postupa u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

7.   Sredstva ostvarena iznosima kojima se doprinosi jamstvu EU-a ili sredstva koja se mogu pripisati tim iznosima stavljaju se na raspolaganje državi članici u skladu s člankom 10. stavkom 5. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/523 i upotrebljavaju se za potporu u okviru istog cilja ili ciljeva iz stavka 1. ovog članka u obliku financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava.

8.   Rok za automatski opoziv kako je predviđen u članku 34. Uredbe (EU) 2021/2116 za iznose koje treba ponovno upotrijebiti u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu sa stavcima 4., 5. i 6. ovog članka počinje u godini u kojoj su preuzete odgovarajuće proračunske obveze.

Članak 82.

Prikladnost i točnost izračuna plaćanja

Ako su plaćanja dodijeljena na temelju dodatnih troškova i gubitka prihoda u skladu s člancima 70., 71. i 72., države članice osiguravaju da su relevantni izračuni prikladni i točni te unaprijed utvrđeni na temelju pravedne, nepristrane i provjerljive metode izračuna. U tu svrhu tijela koja su funkcionalno neovisna od tijela nadležnih za provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a, te posjeduju odgovarajuće stručno znanje, rade izračune ili potvrđuju prikladnost i točnost izračuna.

Članak 83.

Oblici bespovratnih sredstava

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 70., 71., 72. i 75., bespovratna sredstva dodijeljena na temelju ovog poglavlja mogu biti u bilo kojem od sljedećih oblika:

(a)

nadoknada prihvatljivih troškova koji su stvarno nastali za korisnika;

(b)

jedinični troškovi;

(c)

jednokratni iznosi;

(d)

financiranje uz primjenu paušalne stope.

2.   Iznosi za oblike bespovratnih sredstava iz stavka 1. točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:

(a)

pravednom, nepristranom i provjerljivom metodom izračuna koja se temelji na sljedećem:

i.

statističkim podacima, drugim objektivnim informacijama ili stručnoj prosudbi;

ii.

provjerenim povijesnim podacima pojedinih korisnika; ili

iii.

primjeni uobičajenih praksi troškovnog računovodstva pojedinih korisnika;

(b)

nacrtima proračuna koje je za svaki pojedinačni slučaj utvrdilo i ex ante dogovorilo tijelo koje odabire operacije;

(c)

u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u politikama Unije za sličnu vrstu operacije;

(d)

u skladu s pravilima za primjenu odgovarajućih jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa koji se primjenjuju u okviru shema za bespovratna sredstva koje u cijelosti financira država članica za sličnu vrstu operacije.

3.   Države članice korisnicima mogu dodijeliti uvjetovana bespovratna sredstva koja u cijelosti ili djelomično mogu biti predmet vraćanja kako je određeno u dokumentu u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu te u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

korisnici izvršavaju vraćanja u skladu s uvjetima koje su dogovorili s upravljačkim tijelom;

(b)

države članice sredstva koja je korisnik vratio ponovno upotrebljavaju za potrebe istog specifičnog cilja strateškog plana u okviru ZPP-a do 31. prosinca 2029., u obliku uvjetovanih bespovratnih sredstava ili financijskog instrumenta, ili u nekom drugom obliku potpore; vraćeni iznosi i informacije o njihovoj ponovnoj upotrebi uključuju se u zadnje godišnje izvješće o uspješnosti;

(c)

države članice donose potrebne mjere kako bi osigurale da se sredstva drže na odvojenim računima ili u okviru odgovarajućih računovodstvenih kodova;

(d)

sredstva Unije koja su korisnici vratili u bilo kojem trenutku, ali koja nisu ponovno upotrijebljena do 31. prosinca 2029., ponovno se uplaćuju u proračun Unije u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/2116.

Članak 84.

Delegirane ovlasti za dodatne zahtjeve za vrste intervencija u području ruralnog razvoja

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog poglavlja u vezi s uvjetima dodjeljivanja potpore za:

(a)

obveze upravljanja iz članka 70. u vezi s genetskim resursima i dobrobiti životinja;

(b)

sustave kvalitete iz članka 77. u pogledu specifičnosti konačnog proizvoda, pristupa sustavu, provjere obvezujućih specifikacija proizvoda, transparentnosti sustava i sljedivosti proizvoda, kao i priznavanja dobrovoljnih programa certificiranja od strane država članica.

GLAVA IV.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 85.

Rashodi EFJP-a i EPFRR-a

1.   Iz EFJP-a financiraju se vrste intervencija koje se odnose na sljedeće:

(a)

izravna plaćanja utvrđena u članku 16.;

(b)

intervencije u određenim sektorima utvrđene u glavi III. poglavlju III.

2.   Iz EPFRR-a financiraju se vrste intervencija iz glave III. poglavlja IV. i tehnička pomoć na inicijativu država članica iz članka 94.

Članak 86.

Prihvatljivost rashoda

1.   Rashodi su prihvatljivi:

(a)

za doprinos iz EFJP-a od 1. siječnja one godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija odobrila strateški plan u okviru ZPP-a;

(b)

za doprinos iz EPFRR-a od datuma podnošenja strateškog plana u okviru ZPP-a, ali ne prije 1. siječnja 2023.

2.   Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EFJP-a nakon što Komisija odobri tu izmjenu te od datuma stupanja na snagu izmjene, a koji određuje dotična država članica u skladu s člankom 119. stavkom 8.

3.   Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EPFRR-a od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji ili od datuma obavijesti o izmjeni iz članka 119. stavka 9.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka i stavka 4. drugog podstavka, u strateškom planu u okviru ZPP-a može se predvidjeti da, u slučaju kriznih mjera koje se provode zbog prirodnih katastrofa, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika ili znatnih i naglih promjena socioekonomskih uvjeta u državi članici ili regiji, prihvatljivost rashoda financiranih iz EPFRR-a povezanih s izmjenama strateškog plana u okviru ZPP-a može započeti od datuma nastanka takvog događaja.

4.   Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako su nastali korisniku, a plaćeni su do 31. prosinca 2029. Osim toga, rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a samo ako je agencija za plaćanje zaista isplatila relevantnu pomoć do 31 prosinca 2029.

Države članice utvrđuju datum od kojeg su troškovi, koji su nastali korisniku, prihvatljivi. Datum početka ne može biti prije 1. siječnja 2023.

Operacije nisu prihvatljive za potporu ako su fizički dovršene ili u cijelosti provedene prije nego što je zahtjev za potporu podnesen upravljačkom tijelu, neovisno o tome jesu li izvršena sva povezana plaćanja.

Međutim, operacije koje su povezane s ranom njegom sadnica i njegom mladih stabala u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama i koje se odnose na jedan ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f), kako ih je definirala država članica, mogu biti prihvatljive za potporu čak i ako su fizički dovršene prije podnošenja zahtjeva za potporu upravljačkom tijelu.

5.   Doprinosi u naravi i troškovi amortizacije mogu biti prihvatljivi za potporu u okviru EPFRR-a, podložno uvjetima koje odrede države članice.

Članak 87.

Dodjele financijskih sredstava za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, ukupni iznos za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja koji se može dodijeliti u državi članici na temelju glave III. poglavlja II. ove Uredbe u kalendarskoj godini ne smije premašiti dodijeljena financijska sredstva te države članice utvrđena u Prilogu V.

Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, maksimalni iznos koji se može dodijeliti u državi članici u kalendarskoj godini na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 2. ove Uredbe, a prije primjene članka 17. ove Uredbe, ne smije premašiti dodijeljena financijska sredstva te države članice utvrđena u Prilogu VIII.

Za potrebe članaka 96. 97. i 98., dodjela financijskih sredstava države članice utvrđena u Prilogu V. nakon odbitka iznosa utvrđenih u Prilogu VIII. i prije bilo kakvih prijenosa u skladu s člankom 17. utvrđena je u Prilogu IX.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se mijenjaju financijska sredstva dodijeljena državama članicama utvrđena u prilozima V. i IX. kako bi se uzela u obzir kretanja povezana s ukupnim maksimalnim iznosom izravnih plaćanja koja se mogu dodijeliti, uključujući prijenose iz članaka 17. i 103., prijenose dodijeljenih financijskih sredstava iz članka 88. stavka 5. i sve odbitke potrebne za financiranje vrsta intervencija u drugim sektorima iz članka 88. stavka 6.

Međutim, prilikom prilagodbe Priloga IX. ne uzimaju se u obzir nikakvi prijenosi u skladu s člankom 17.

3.   Iznos indikativnih dodjela financijskih sredstava po intervenciji iz članka 101. za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja utvrđenih u članku 16. koja se trebaju dodijeliti u državi članici u kalendarskoj godini smije premašiti dodijeljena sredstva te države članice utvrđena u Prilogu V. za procijenjeni iznos smanjenja plaćanja predviđen u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 112. stavkom 3. točkom (a) drugim podstavkom.

Članak 88.

Dodjele financijskih sredstava za određene vrste intervencija u određenim sektorima

1.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru vina dodjeljuje se državi članici kako je utvrđeno u Prilogu VII.

2.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru pčelarstva dodjeljuje se državi članici kako je utvrđeno u Prilogu X.

3.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru hmelja dodijeljena Njemačkoj iznosi 2 188 000 EUR po financijskoj godini.

4.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, po financijskoj godini, dodjeljuje se kako slijedi:

(a)

10 666 000 EUR za Grčku;

(b)

554 000 EUR za Francusku; i

(c)

34 590 000 EUR za Italiju.

5.   Dotične države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a donijeti odluku o prijenosu ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava iz stavaka 3. i 4. u svoja dodijeljena sredstva za izravna plaćanja. Ta se odluka ne smije preispitivati.

Dodijeljena financijska sredstva država članica prenesena u sredstva dodijeljena za izravna plaćanja više nisu na raspolaganju za vrste intervencija iz stavaka 3. i 4.

6.   Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odlučiti da će iskoristiti do 3 % sredstava koja su im dodijeljena za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu V., ako je to relevantno nakon odbitka iznosa dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VIII., za vrste intervencija u drugim sektorima iz glave III. poglavlja III. odjeljka 7.

Države članice mogu odlučiti postotak iz prvog podstavka povećati na najviše 5 %. U tom se slučaju iznos koji odgovara tom povećanju oduzima od maksimalnog iznosa utvrđenog u članku 96. stavku 1., 2. ili 5. i više nije raspoloživ za dodjelu za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1.

Iznos koji odgovara postotku dodijeljenih sredstava država članica za izravna plaćanja iz prvog i drugog podstavka ovog stavka i koji se upotrebljava za vrste intervencija u drugim sektorima za određenu financijsku godinu smatra se dodijeljenim sredstvima država članica po financijskoj godini za vrste intervencija u drugim sektorima.

7.   Države članice mogu u 2025. preispitati svoje odluke iz stavka 6. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 119.

8.   Iznosi utvrđeni u odobrenom strateškom planu u okviru ZPP-a koji proizlaze iz primjene stavaka 6. i 7. obvezujući su u dotičnoj državi članici.

Članak 89.

Dodjele financijskih sredstava za vrste intervencija u području ruralnog razvoja

1.   Ukupni iznos potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja na temelju ove Uredbe za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. iznosi 60 544 439 600 EUR u tekućim cijenama u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. utvrđenim u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093.

2.   0,25 % sredstava iz stavka 1. namijenjeno je financiranju aktivnosti tehničke pomoći na inicijativu Komisije iz članka 7. Uredbe (EU) 2021/2116, uključujući europsku mrežu ZPP-a iz članka 126. stavka 2. ove Uredbe i EIP iz članka 127. ove Uredbe. Te se aktivnosti mogu odnositi na prethodna programska razdoblja i kasnija razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a.

3.   Godišnja raspodjela iznosa iz stavka 1. po državi članici nakon odbitka iznosa iz stavka 2. utvrđena je u Prilogu XI.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. o izmjeni Priloga XI. radi preispitivanja godišnje raspodjele po državi članici kako bi se uzela u obzir relevantna kretanja, uključujući prijenose iz članaka 17. i 103., izvršile tehničke prilagodbe bez izmjene ukupne dodjele ili uzele u obzir bilo kakve druge izmjene predviđene zakonodavnim aktom nakon donošenja ove Uredbe.

Članak 90.

Doprinos iz EPFRR-a

U provedbenoj odluci Komisije kojom se odobrava strateški plan u okviru ZPP-a na temelju članka 118. stavka 6. utvrđuje se maksimalni doprinos iz EPFRR-a za plan. Doprinos iz EPFRR-a izračunava se na temelju iznosa prihvatljivih javnih rashoda, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5.

Članak 91.

Stope doprinosa iz EPFRR-a

1.   U strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuje se, na regionalnoj ili nacionalnoj razini, jedinstvena stopa doprinosa iz EPFRR-a koja se primjenjuje na sve intervencije.

2.   Odstupajući od stavka 1., najveća stopa doprinosa iz EPFRR-a iznosi:

(a)

85 % prihvatljivih javnih rashoda u slabije razvijenim regijama;

(b)

80 % prihvatljivih javnih rashoda u najudaljenijim regijama i na manjim egejskim otocima;

(c)

60 % prihvatljivih javnih rashoda u tranzicijskim regijama u smislu članka 108. stavka 2. prvog podstavka točke (b) Uredbe (EU) 2021/1060;

(d)

43 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., ako je stopa utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu sa stavkom 2. niža, maksimalna stopa doprinosa EPFRR-a iznosi:

(a)

65 % prihvatljivih javnih rashoda za plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje na temelju članka 71.;

(b)

80 % prihvatljivih javnih rashoda za plaćanja na temelju članka 70., za plaćanja na temelju članka 72., za potporu za neproduktivna ulaganja iz članka 73., za potporu projektima operativnih skupina EIP-a na temelju članka 77. stavka 1. točke (a) i za LEADER na temelju članka 77. stavka 1. točke (b);

(c)

100 % prihvatljivih javnih rashoda za operacije koje se financiraju iz sredstava prenesenih u EPFRR u skladu s člancima 17. i 103.

4.   Najmanja stopa doprinosa EPFRR-a iznosi 20 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda.

5.   Prihvatljivi javni rashodi iz stavaka 2., 3. i 4. isključuju dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5.

Članak 92.

Minimalne dodjele financijskih sredstava za LEADER

1.   Najmanje 5 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a utvrđenog u Prilogu XI. rezervira se za LEADER.

2.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za LEADER, kako su utvrđeni u financijskom planu u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a), ne smiju premašiti 95 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a utvrđenog u Prilogu XI. Ta financijska gornja granica, nakon što je odobri Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119., predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

Članak 93.

Minimalne dodjele financijskih sredstava za intervencije koje se odnose na specifične ciljeve u području okoliša i klime

1.   Najmanje 35 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. rezervira se za intervencije koje se odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i).

2.   Za potrebe određivanja doprinosa za postotak utvrđen u stavku 1. države članice uključuju rashode za sljedeće intervencije:

(a)

100 % za obveze upravljanja iz članka 70.;

(b)

50 % za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje iz članka 71.;

(c)

100 % za nepovoljan položaj specifičan za određeno područje iz članka 72.;

(d)

100 % za ulaganja na temelju članaka 73. i 74. povezana s jednim ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i).

3.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za intervencije iz stavka 2. ovog članka, kako su utvrđeni u financijskom planu u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a), ne smiju premašiti 65 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. Ta financijska gornja granica, nakon što je odobri Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119., predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

4.   Ovaj članak ne primjenjuje se na rashode za najudaljenije regije.

Članak 94.

Maksimalne dodjele financijskih sredstava za tehničku pomoć

1.   Maksimalno 4 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. može se koristiti za financiranje djelovanja tehničke pomoći na inicijativu država članica iz članka 125.

Doprinos iz EPFRR-a može se povećati na 6 % za strateške planove u okviru ZPP-a ako ukupni iznos potpore Unije za ruralni razvoj iznosi do 1,1 milijarde EUR.

2.   Povrat za tehničku pomoć vrši se kao financiranje uz primjenu paušalne stope u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom (e) Financijske uredbe u okviru međuplaćanja u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2021/2116. Ta paušalna stopa predstavlja postotak utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a za tehničku pomoć od ukupnih prijavljenih rashoda.

Članak 95.

Minimalne dodjele financijskih sredstava za potporu za mlade poljoprivrednike

1.   Za svaku državu članicu minimalni iznos utvrđen u Prilogu XII. rezervira se za doprinos postizanju specifičnog cilja utvrđenog u članku 6. stavku 1. točki (g). Na temelju analize situacije u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji („SWOT analiza”) i utvrđivanja potreba na koje treba odgovoriti, taj se iznos koristi za jednu ili obje od sljedećih vrsta intervencija:

(a)

dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike utvrđena u članku 30.;

(b)

pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 75. stavka 2 točke (a).

2.   Uz vrste intervencija iz stavka 1. ovog članka države članice mogu upotrijebiti minimalni iznos iz tog stavka za intervencije ulaganja za mlade poljoprivrednike iz članka 73., pod uvjetom da je primijenjena viša stope potpore u skladu s člankom 73. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom ii. Kada se ta mogućnost koristi, najviše 50 % rashoda za ulaganja iz prve rečenice ubraja se u minimalni iznos koji treba rezervirati.

3.   Za svaku kalendarsku godinu ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike utvrđene u članku 30., ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za dio Priloga XII. koji je rezerviran u okviru dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike za relevantnu kalendarsku godinu, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

4.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 75. stavka 2. točke (a), ne smiju premašiti ukupni doprinos iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI., umanjen za dio Priloga XII. rezerviran za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 75. stavka 2. točke (a), tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

5.   Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost predviđenu u stavku 2. ovog članka, pri utvrđivanju financijske gornje granice iz stavka 4. ovog članka uzima se u obzir udio rashoda za intervencije ulaganja za mlade poljoprivrednike s višom stopom potpore u skladu s člankom 73. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom ii., koji ne premašuje 50 % kako je utvrđeno u financijskom planu te države članice u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119.

Članak 96.

Maksimalne dodjele financijskih sredstava za proizvodno vezanu potporu dohotku

1.   Indikativne dodjele financijskih sredstava za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ograničavaju se na najviše 13 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice koje su u skladu s člankom 53. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u svrhu dobrovoljne proizvodno vezane potpore koristile više od 13 % svoje godišnje nacionalne gornje granice utvrđene u Prilogu II. toj uredbi, mogu donijeti odluku o korištenju u svrhu proizvodno vezane potpore dohotku više od 13 % iznosa utvrđenog u Prilogu IX. ovoj Uredbi. Postotak koji iz toga proizlazi ne smije premašiti postotak koji je Komisija odobrila za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu za godinu zahtjeva 2018.

3.   Postotak iz stavka 1. može se povećati za najviše 2 postotna boda, pod uvjetom da se iznos za koji se premašuje postotak od 13 % dodijeli potpori za proteinske usjeve iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1.

4.   Iznos uključen u odobreni strateški plan u okviru ZPP-a koji proizlazi iz primjene stavaka 1., 2. i 3. ne smije se premašiti.

5.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., države članice mogu odlučiti iskoristiti do 3 milijuna EUR godišnje za financiranje proizvodno vezane potpore dohotku.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, maksimalni iznos koji se može dodijeliti u državi članici prije primjene članka 17. ove Uredbe na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ove Uredbe u kalendarskoj godini ne smije premašiti iznose utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovim člankom.

Članak 97.

Minimalne dodjele financijskih sredstava za ekosheme

1.   Najmanje 25 % dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za svaku kalendarsku godinu od 2023. do 2027. rezervira se za ekosheme iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 4.

2.   Ako iznos ukupnog doprinosa iz EPFRR-a koji je država članica rezervirala za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), premašuje 30 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. za razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a, države članice mogu smanjiti zbroj iznosa koji treba rezervirati u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Ukupno smanjenje ne smije biti veće od iznosa za koji je premašen postotak naveden u prvoj rečenici.

3.   Smanjenje iz stavka 2. ne smije dovesti do smanjenja za više od 50 % godišnjeg iznosa koji treba rezervirati za ekosheme za razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a na temelju stavka 1.

4.   Odstupajući od stavka 3., države članice mogu smanjiti godišnji iznos koji treba rezervirati na temelju stavka 1. za najviše 75 % ako ukupni iznos planiran za intervencije na temelju članka 70. tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a iznosi više od 150 % zbroja iznosa koje treba rezervirati na temelju stavka 1. ovog članka prije primjene stavka 2.

5.   Države članice mogu u kalendarskim godinama 2023. i 2024., u skladu s člankom 101. stavkom 3., iskoristiti iznose rezervirane u skladu s ovim člankom za ekosheme za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. u toj godini, pod uvjetom da su iscrpljene sve mogućnosti korištenja sredstava za ekosheme:

(a)

do praga koji odgovara 5 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX. za dotičnu kalendarsku godinu;

(b)

iznad praga koji odgovara 5 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX. za dotičnu kalendarsku godinu, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 6.

6.   Pri primjeni stavka 5. točke (b) države članice mijenjaju svoje strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

(a)

povećale iznose rezervirane u skladu s ovim člankom za ekosheme za preostale godine razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a za iznos koji je barem jednak iznosu iskorištenom za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., u skladu sa stavkom 5. točkom (b) ovog članka; ili

(b)

povećale iznose rezervirane za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), za iznos koji je barem jednak iznosu iskorištenom za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., u skladu sa stavkom 5. točkom (b) ovog članka. Dodatni iznosi rezervirani za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74. u skladu s ovim stavkom ne uzimaju se u obzir ako država članica iskoristi mogućnost iz stavka 2. ovog članka.

7.   Ako država članica pri primjeni stavka 5. točke (a) za ukupno razdoblje od 2023. do 2024. iskoristi iznos koji premašuje 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024. za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., ona nadoknađuje iznose koji premašuju 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024. koji se u tim godinama koriste za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. izmjenom svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

(a)

povećala iznose rezervirane u skladu s ovim člankom za ekosheme za preostale godine razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a za iznos koji je barem jednak iznosima koji premašuju 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024.; ili

(b)

povećala iznose rezervirane za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74. u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), za iznos koji je barem jednak iznosima koji premašuju 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024. Dodatni iznosi rezervirani za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74. u skladu s ovim stavkom ne uzimaju se u obzir ako država članica iskoristi mogućnost iz stavka 2. ovog članka..

8.   Države članice mogu u kalendarskim godinama 2025. i 2026. u skladu s člankom 101. stavkom 3. iskoristiti, do praga koji odgovara 2 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX. za dotičnu kalendarsku godinu, iznos rezerviran u skladu s ovim člankom za ekosheme za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. u istoj godini, pod uvjetom da su iscrpljene sve mogućnosti korištenja sredstava za ekosheme te da su ispunjeni uvjeti iz stavka 9.

9.   Pri primjeni stavka 8. države članice mijenjaju svoje strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

(a)

povećale iznose rezervirane u skladu s ovim člankom za ekosheme za preostale godine razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a za iznos koji je barem jednak iznosu iskorištenom za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., u skladu sa stavkom 8.; ili

(b)

povećale iznose rezervirane za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74. u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), za iznos koji je barem jednak iznosu iskorištenom za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., u skladu sa stavkom 8. ovog članka. Dodatni iznosi rezervirani za intervencije na temelju članaka 70., 72., 73. i 74. u skladu s ovim stavkom ne uzimaju se u obzir ako država članica iskoristi mogućnost iz stavka 2. ovog članka.

10.   Za svaku kalendarsku godinu od kalendarske godine 2025. ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim ekoshema, ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za iznos koji odgovara 23 % iznosa iz Priloga IX. koji je rezerviran za ekosheme u skladu s ovim stavkom za kalendarske godine 2025. i 2026. i koji odgovara 25 % iznosa iz Priloga IX. koji je rezerviran za ekosheme u skladu s ovim stavkom za kalendarsku godinu 2027., ako je to relevantno ispravljeno za iznos koji proizlazi iz primjene stavaka 2., 3., 4., 6., 7. i 9. ovog članka te kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

11.   Ako države članice primjenjuju stavke 2., 3., 4., 6., 7. i 9. ovog članka tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim iznosa rezerviranih za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1., točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), ne smiju premašiti ukupni doprinos iz EPFRR-a za ruralni razvoj tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, kako je utvrđeno u Prilogu XI., umanjeno za iznose rezervirane za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1., točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), nakon primjene stavaka 2., 6., 7. i 9. ovog članka, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je odobrila Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

Članak 98.

Minimalne dodjele financijskih sredstava za preraspodijeljenu potporu dohotku

1.   Najmanje 10 % dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. rezervira se svake godine za preraspodijeljenu potporu dohotku iz članka 29.

2.   Za svaku kalendarsku godinu ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim preraspodijeljene potpore dohotku, ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za iznos koji odgovara 10 % financijskih sredstava dodijeljenih za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu IX., ako je to relevantno ispravljeno na temelju primjene članka 29. stavka 1. drugog podstavka, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

Članak 99.

Dobrovoljni doprinos iz dodijeljenih sredstava EPFRR-a djelovanjima u okviru programa LIFE i Erasmus+

Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odlučiti da će upotrijebiti određeni udio dodijeljenih sredstava EPFRR-a kako bi se pružila snažnija potpora i nadogradili integrirani strateški projekti za prirodu u korist zajednica poljoprivrednika kako je predviđeno na temelju Uredbe (EU) 2021/783te kako bi se financirala djelovanja u pogledu transnacionalne mobilnosti ljudi u svrhu učenja u području poljoprivrednog i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike i žene u ruralnim područjima, u skladu s Uredbom (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća (49).

Članak 100.

Praćenje rashoda povezanih s klimom

1.   Na temelju informacija koje dostavljaju države članice Komisija evaluira doprinos politike postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena s pomoću jednostavne i zajedničke metodologije.

2.   Doprinos postizanju ciljne vrijednosti rashoda procjenjuje se primjenom posebnih pondera diferenciranih ovisno o tome čini li potpora znatan ili osrednji doprinos postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena. Ti su ponderi sljedeći:

(a)

40 % za rashode u okviru osnovne potpore dohotku i dodatne potpore dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka II. pododjeljaka 2. i 3.;

(b)

100 % za rashode u okviru ekoshema iz glave III. poglavlja II. odjeljka II. pododjeljka 4.;

(c)

100 % za rashode za intervencije iz članka 93. stavka 1., osim za one iz točke (d) ovog stavka;

(d)

40 % za rashode za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje iz članka 71.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata nakon 31. prosinca 2025. u skladu s člankom 152. kojima se mijenja stavak 2. ovog članka radi izmjene pondera navedenih u tom stavku ako je takva izmjena opravdana radi preciznijeg praćenja rashoda u pogledu okolišnih i klimatskih ciljeva.

Članak 101.

Indikativne dodjele financijskih sredstava

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju indikativnu dodjelu financijskih sredstava za svaku intervenciju i za svaku godinu. Ta indikativna dodjela financijskih sredstava predstavlja očekivanu razinu plaćanjâ na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a za intervenciju u relevantnoj financijskoj godini, isključujući očekivana plaćanja na temelju dodatnog nacionalnog financiranja iz članka 115. stavka 5.

2.   Odstupajući od stavka 1., za vrste intervencija u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju indikativnu dodjelu financijskih sredstava za svaki sektor i svaku godinu, što predstavlja očekivanu razinu plaćanja za intervencije u tom sektoru po financijskoj godini, isključujući očekivana plaćanja na temelju nacionalne financijske pomoći iz članka 53.

3.   Indikativne dodjele financijskih sredstava koje države članice utvrđuju u skladu sa stavcima 1. i 2. ne sprečavaju države članice da sredstva iz tih indikativnih dodjela financijskih sredstava upotrebljavaju kao sredstva za druge intervencije, bez izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119., podložno usklađenosti s ovom Uredbom, a posebno s njezinim člancima 87., 88., 89. i 90., člancima od 92. do 98. i člankom 102., te s Uredbom (EU) 2021/2116, a posebno s njezinim člankom 32. stavkom 6. točkom (b), kao i sa sljedećim uvjetima:

(a)

dodijeljena financijska sredstva za intervencije u obliku izravnih plaćanja upotrebljavaju se za druge intervencije u obliku izravnih plaćanja;

(b)

dodijeljena financijska sredstva za intervencije u području ruralnog razvoja upotrebljavaju se za druge intervencije u području ruralnog razvoja;

(c)

dodijeljena financijska sredstva za intervencije u sektoru pčelarstva i sektoru vina upotrebljavaju se samo za druge intervencije u istom sektoru;

(d)

dodijeljena financijska sredstva za intervencije u drugim sektorima iz članka 42. točke (f) upotrebljavaju se za intervencije u drugim sektorima iz te točke utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a, a takva upotreba ne smije utjecati na odobrene operativne programe.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) države članice koje su odlučile dodijeliti osnovnu potporu dohotku na temelju pravâ na plaćanje u skladu s člankom 23. mogu linearno povećati ili smanjiti iznose za plaćanje na temelju vrijednosti prava aktiviranih u toj kalendarskoj godini, unutar ograničenja minimalnih i maksimalnih planiranih jediničnih iznosa utvrđenih za intervencije u okviru osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 102. stavkom 2.

Članak 102.

Planirani jedinični iznosi i planirana ostvarenja

1.   Države članice utvrđuju jedan ili više planiranih jediničnih iznosa za svaku intervenciju obuhvaćenu njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Planirani jedinični iznos može biti jedinstven ili prosječan, kako odrede države članice. „Planirani jedinstveni jedinični iznos” jest vrijednost za koju se očekuje da će biti plaćena za svako povezano ostvarenje. „Planirani prosječni jedinični iznos” jest prosječna vrijednost različitih jediničnih iznosa za koje se očekuje da će biti plaćeni za povezana ostvarenja.

Za intervencije obuhvaćene integriranim sustavom iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 utvrđuju se jedinstveni jedinični iznosi, osim ako jedinstveni jedinični iznosi nisu mogući ili primjereni zbog strukture ili opsega intervencije. U takvim se slučajevima utvrđuju prosječni jedinični iznosi.

2.   Za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja države članice mogu odrediti maksimalne ili minimalne planirane jedinične iznose, ili i jedne i druge, za svaki jedinični iznos planiran za svaku intervenciju.

„Maksimalni planirani jedinični iznos” i „minimalni planirani jedinični iznos” jesu maksimalni i minimalni jedinični iznosi za koje se očekuje da će biti plaćeni za povezana ostvarenja.

Pri određivanju maksimalnih ili minimalnih planiranih jediničnih iznosa, ili i jednih i drugih, države članice navedene vrijednosti mogu opravdati potrebnom fleksibilnošću za preraspodjelu kako bi se izbjegla neiskorištena sredstva.

Realizirani jedinični iznos iz članka 134. stavka 5. prvog podstavka točke (c) može biti manji od planiranog jediničnog iznosa ili minimalnog planiranog jediničnog iznosa, ako je takav iznos utvrđen, isključivo kako bi se spriječio višak dodijeljenih financijskih sredstava za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja iz članka 87. stavka 1.

3.   Za vrste intervencija u području ruralnog razvoja države članice mogu pri upotrebi planiranih prosječnih jediničnih iznosa odrediti maksimalni planirani prosječni jedinični iznos.

„Maksimalni planirani prosječni jedinični iznos” jest maksimalni iznos za koji se očekuje da će u prosjeku biti plaćen za povezana ostvarenja.

4.   Ako su za intervenciju utvrđeni različiti jedinični iznosi, stavci 2. i 3. primjenjuju se na svaki relevantni jedinični iznos navedene intervencije.

5.   Države članice utvrđuju godišnja planirana ostvarenja za svaku intervenciju kvantificirana za svaki planirani jedinstveni ili prosječni jedinični iznos. U okviru intervencije godišnja planirana ostvarenja mogu se pružiti na agregiranoj razini za sve jedinične iznose ili za skupinu jediničnih iznosa.

Članak 103.

Fleksibilnost između dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja i dodijeljenih sredstava za EPFRR

1.   Kao dio svojeg prijedloga strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. stavka 1. država članice može odlučiti prenijeti:

(a)

do 25 % sredstava koja su joj dodijeljena za izravna plaćanja utvrđenih u Prilogu V., nakon odbitka dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VIII. za kalendarske godine od 2023. do 2026. ako je to relevantno, u sredstva koja su joj dodijeljena za EPFRR u financijskim godinama od 2024. do 2027.; ili

(b)

do 25 % sredstava koja su joj dodijeljena za EPFRR u financijskim godinama od 2024. do 2027. u sredstva koja su joj dodijeljena za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu V. za kalendarske godine od 2023. do 2026.

2.   Postotak prijenosa iz dodijeljenih sredstava države članice za izravna plaćanja u sredstva koja su joj dodijeljena za EPFRR iz stavka 1. točke (a) može se povećati za:

(a)

do 15 postotnih bodova ako ta država članica koristi odgovarajuće povećanje za intervencije financirane iz EPFRR-a koje se odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

(b)

do 2 postotna boda ako ta država članice koristi odgovarajuće povećanje u skladu s člankom 95. stavkom 1. točkom (b).

3.   Postotak prijenosa iz dodijeljenih sredstava države članice za EPFRR u sredstva koja su joj dodijeljena za izravna plaćanja iz stavka 1. točke (b) može se povećati na 30 % za države članice u kojima su izravna plaćanja po hektaru ispod 90 % prosjeka Unije. Taj je uvjet ispunjen u slučaju Bugarske, Estonije, Španjolske, Latvije, Litve, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Finske i Švedske.

4.   U odlukama iz stavka 1. utvrđuje se postotak iz stavaka 1., 2. i 3. koji se može mijenjati po kalendarskim godinama.

5.   Države članice mogu u 2025. preispitati svoje odluke iz stavka 1. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 119.

GLAVA V.

STRATEŠKI PLAN U OKVIRU ZPP-a

POGLAVLJE I.

OPĆI ZAHTJEVI

Članak 104.

Strateški planovi u okviru ZPP-a

1.   Države članice utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi provele potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

2.   Svaka država članica uspostavlja jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje, uzimajući u obzir svoje ustavne i institucionalne odredbe.

Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, država članica osigurava koherentnost i dosljednost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenima na nacionalnoj razini. Elementi utvrđeni na regionalnoj razini primjereno se održavaju u relevantnim odjeljcima strateškog plana u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u članku 107.

3.   Na temelju SWOT analize iz članka 115. stavka 2. i procjene potreba iz članka 108. države članice u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju intervencijsku strategiju kako je navedeno u članku 109. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. Ciljne vrijednosti utvrđuju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.

Kako bi postigle te ciljne vrijednosti države članice utvrđuju intervencije na temelju vrsta intervencija utvrđenih u glavi III.

4.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027.

Članak 105.

Veće ambicije u pogledu ciljeva u području klime i okoliša

1.   Države članice nastoje putem svojih strateških planova u okviru ZPP-a i osobito putem elemenata intervencijske strategije iz članka 109. stavka 2. točke (a) dati veći ukupni doprinos postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) u usporedbi s ukupnim doprinosom postizanju cilja utvrđenog u članku 110. stavku 2. prvom podstavku točki (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 putem potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u razdoblju od 2014. do 2020.

2.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objašnjavaju, na temelju dostupnih informacija, kako namjeravaju postići veći ukupni doprinos utvrđen u stavku 1. To se objašnjenje temelji na relevantnim informacijama kao što su elementi iz članka 107. stavka 1. točaka od (a) do (f) te članka 107. stavka 2. točke (b), kao i očekivana poboljšanja u odnosu na relevantne pokazatelje učinka utvrđene u Prilogu I.

Članak 106.

Postupovni zahtjevi

1.   Države članice izrađuju strateške planove u okviru ZPP-a na temelju transparentnih postupaka, ako je to primjenjivo u suradnji sa svojim regijama, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.

2.   Tijelo države članice nadležno za izradu strateškog plana u okviru ZPP-a osigurava da:

(a)

ako je primjenjivo, relevantna tijela na regionalnoj razini učinkovito sudjeluju u pripremi strateškog plana u okviru ZPP-a; i

(b)-

javna nadležna tijela za okoliš i klimu učinkovito sudjeluju u pripremi okolišnih i klimatskih aspekata strateškog plana u okviru ZPP-a.

3.   Svaka država članica uspostavlja partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. To partnerstvo uključuje barem sljedeće partnere:

(a)

relevantna tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i druga tijela javne vlasti, uključujući tijela nadležna za pitanja okoliša i klime;

(b)

gospodarske i socijalne partnere, uključujući predstavnike poljoprivrednog sektora;

(c)

relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo i, ako je to relevantno, tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije.

Države članice učinkovito uključuju te partnere u izradu strateških planova u okviru ZPP-a i savjetuju se s relevantnim dionicima, uključujući, prema potrebi, u pogledu minimalnih standarda iz članka 13.

4.   Države članice, uključujući njihove regije ako je to primjenjivo, i Komisija surađuju kako bi se osigurala učinkovita koordinacija u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir načela proporcionalnosti i podijeljenog upravljanja.

5.   Partnerstvo se organizira i provodi u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

POGLAVLJE II.

SADRŽAJ STRATEŠKOG PLANA U OKVIRU ZPP-A

Članak 107.

Sadržaj strateškog plana u okviru ZPP-a

1.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a sadržava odjeljke o sljedećem:

(a)

procjeni potreba;

(b)

intervencijskoj strategiji;

(c)

elementima koji su zajednički za više intervencija;

(d)

izravnim plaćanjima, intervencijama u određenim sektorima te intervencijama u području ruralnog razvoja navedenima u strategiji;

(e)

planu s ciljnim vrijednostima i financijskom planu;

(f)

sustavu upravljanja i koordinacije;

(g)

elementima kojima se osigurava modernizacija ZPP-a;

(h)

ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, kratkom opisu nacionalnog i regionalnog ustroja države članice, te osobito elementima koji su uspostavljeni na nacionalnoj i regionalnoj razini.

2.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a sadržava sljedeće priloge:

(a)

Prilog I. o ex ante evaluaciji i strateškoj procjeni okoliša iz Direktive 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (50);

(b)

Prilog II. o SWOT analizi;

(c)

Prilog III. o savjetovanju s partnerima;

(d)

ako je to relevantno, Prilog IV. o posebnom plaćanju za pamuk;

(e)

Prilog V. o dodatnom nacionalnom financiranju predviđenom u području primjene strateškog plana u okviru ZPP-a;

(f)

ako je to relevantno, Prilog VI. o prijelaznoj nacionalnoj potpori.

3.   Detaljna pravila o sadržaju odjeljaka i prilogâ strateških planova u okviru ZPP-a iz stavaka 1. i 2. utvrđena su u člancima od 108. do 115.

Članak 108.

Procjena potreba

Procjena potreba iz članka 107. stavka 1. točke (a) uključuje sljedeće:

(a)

sažetak SWOT analize kako je navedeno u članku 115. stavku 2.;

(b)

utvrđivanje potreba za svaki specifičan cilj utvrđen u članku 6. stavcima 1. i 2. na temelju dokaza iz SWOT analize; opisuju se sve potrebe utvrđene SWOT analizom, neovisno o tome hoće li biti obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a ili ne;

(c)

za specifičan cilj poticanja održivog dohotka poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti iz članka 6. stavka 1. točke (a), procjenu potreba povezanih s pravednijom raspodjelom te djelotvornijim i učinkovitijim usmjeravanjem izravnih plaćanja, ako je to relevantno uzimajući u obzir strukturu njihovih poljoprivrednih gospodarstava te u odnosu na upravljanje rizicima;

(d)

ako je to relevantno, analizu potreba posebnih geografskih područja, kao što su najudaljenije regije te planinska i otočna područja;

(e)

utvrđivanje prioriteta potreba, uključujući utemeljeno obrazloženje odabirâ koje, ako je to relevantno, sadržava razloge zbog kojih određene utvrđene potrebe nisu obuhvaćene ili su djelomično obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a.

Za specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e), i (f) u procjeni potreba uzimaju se u obzir nacionalni planovi u području klime i okoliša koji proizlaze iz zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII.

Države članice za svoju procjenu potreba upotrebljavaju najnovije i pouzdane podatke te, ako su dostupni, podatke razvrstane po spolu.

Članak 109.

Intervencijska strategija

1.   Intervencijskom strategijom iz članka 107. stavka 1. točke (b) za svaki se specifičan cilj utvrđen u članku 6. stavcima 1. i 2. koji je obuhvaćen strateškim planom u okviru ZPP-a utvrđuje sljedeće:

(a)

ciljne vrijednosti i povezane ključne etape za relevantne pokazatelje rezultata koje upotrebljava država članica na temelju svoje procjene potreba iz članka 108. Vrijednost tih ciljnih vrijednosti opravdava se na temelju te procjene potreba. U pogledu specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e), i (f) ciljne vrijednosti izvode se iz elemenata objašnjenja iz stavka 2. točke (a) ovog članka;

(b)

intervencije, koje se temelje na vrstama intervencija iz glave III. i osmišljavaju se za rješavanje posebne situacije u dotičnom području prema zdravoj logici intervencije uz podršku ex ante evaluacije iz članka 139., SWOT analize iz članka 115. stavka 2. i procjene potreba iz članka 108.;

(c)

elementi koji pokazuju kako se intervencijama mogu postići ciljne vrijednosti i kako su one međusobno koherentne i kompatibilne;

(d)

elementi koji dokazuju da je dodjela financijskih sredstava za intervencije iz strateškog plana u okviru ZPP-a opravdana i primjerena za ostvarivanje postavljenih ciljnih vrijednosti te da je u skladu s financijskim planom iz članka 112.

2.   U intervencijskoj strategiji pokazuje se dosljednost strategije i komplementarnost intervencija u specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavcima 1. i 2. osiguravanjem sljedećeg:

(a)

pregleda strukture za okoliš i klimu u strateškom planu u okviru ZPP-a u kojem se opisuje sljedeće:

i.

za svaki GAEC standard naveden u Prilogu III. način na koji se standard Unije provodi, uključujući sljedeće elemente: sažetak prakse na poljoprivrednim gospodarstvima, teritorijalno područje primjene, vrste poljoprivrednika i drugih korisnika na koje se standard primjenjuje te, prema potrebi, opis načina na koji se tom praksom doprinosi ostvarenju glavnog cilja tog GAEC standarda;

ii.

ukupan doprinos uvjetovanosti postizanju specifičnih ciljeva u području klime i okoliša utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

iii.

komplementarnost između relevantnih osnovnih uvjeta, kako je navedeno u članku 31. stavku 5. i članku 70. stavku 3., uvjetovanost i različite intervencije, uključujući potporu za ekološki uzgoj, koje se odnose na specifične ciljeve u području klime i okoliša utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

iv.

način na koji se postiže veći ukupan doprinos utvrđen u članku 105.;

v.

objašnjenje kako bi se strukturom za okoliš i klimu u strateškom planu u okviru ZPP-a trebalo doprinijeti postizanju dugoročnih nacionalnih ciljnih vrijednosti koje su utvrđene u zakonodavnim aktima navedenima u Prilogu XIII. ili proizlaze iz njih te kako bi ta struktura trebala biti usklađena s tim ciljnim vrijednostima;

(b)

u vezi sa specifičnim ciljem utvrđenim u članku 6. stavku 1. točki (g), pregleda relevantnih intervencija i posebnih uvjeta za mlade poljoprivrednike iz strateškog plana u okviru ZPP-a, kao što su oni navedeni u članku 26. stavku 4. točki (a), člancima 30., 73. i 75. te članku 77. stavku 6. Države članice posebno upućuju na članak 95. kada predstavljaju financijski plan u vezi s vrstama intervencija iz članaka 30., 73. i 75. U pregledu se također općenito objašnjava međudjelovanje s nacionalnim instrumentima u cilju poboljšanja usklađenosti između Unijinih i nacionalnih djelovanja u tom području;

(c)

objašnjenja o tome kako su intervencije u okviru proizvodno vezane potpore dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. usklađene s Direktivom 2000/60/EZ;

(d)

u vezi sa specifičnim ciljem utvrđenim u članku 6. stavku 1. točki (a), pregleda načina na koji se pristupa cilju pravednije raspodjele te djelotvornijeg i učinkovitijeg usmjeravanja potpore dohotku koja se dodjeljuje poljoprivrednicima na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a, uključujući, prema potrebi, informacije kojima se opravdava primjena odstupanja iz članka 29. stavka 1. drugog podstavka. Taj pregled također obuhvaća, ako je to relevantno, dosljednost i komplementarnost teritorijalizacije osnovne potpore dohotku iz članka 22. stavka 2. s potporom u okviru drugih intervencija, posebno plaćanjima za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje iz članka 71.;

(e)

pregleda intervencija povezanih sa sektorima, uključujući proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1., i intervencija u određenim sektorima iz glave III. poglavlja III., u kojem se navodi obrazloženje usmjeravanja na dotične sektore, popis intervencija po sektoru i njihova komplementarnost;

(f)

ako je to relevantno, obrazloženja kojim se intervencijama namjerava doprinijeti osiguravanju koherentnog i integriranog pristupa upravljanju rizicima;

(g)

ako je to relevantno, opisa međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija, uključujući raspodjelu dodijeljenih financijskih sredstava po intervenciji i po fondu;

(h)

pregleda načina na koji se strateškim planom u okviru ZPP-a doprinosi postizanju specifičnog cilja poboljšanja dobrobiti životinja i borbe protiv antimikrobne rezistencije utvrđenom u članku 6. stavku 1. točki (i), uključujući osnovne uvjete i komplementarnost između uvjetovanosti i različitih intervencija;

(i)

objašnjenja načina na koji intervencije i elementi koji su zajednički za više intervencija doprinose pojednostavnjenju za krajnje korisnike i smanjenju administrativnog opterećenja.

3.   Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, u intervencijskoj strategiji osigurava se koherentnost i dosljednost tih elemenata s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenima na nacionalnoj razini.

Članak 110.

Elementi koji su zajednički za više intervencija

Odjeljak o elementima koji su zajednički za više intervencija iz članka 107. stavka 1. točke (c) uključuje sljedeće:

(a)

definicije i uvjete koje su utvrdile države članice u skladu s člankom 4., kao i minimalne zahtjeve za intervencije u obliku izravnih plaćanja na temelju članka 18.;

(b)

opis upotrebe „tehničke pomoći” iz članaka 94. i 125. te opis nacionalne mreže ZPP-a iz članka 126.;

(c)

u vezi sa specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavku 1., definiciju ruralnih područja upotrijebljenu u strateškom planu u okviru ZPP-a kako su utvrdile države članice;

(d)

druge informacije o provedbi, a osobito:

i.

kratak opis kako se utvrđuju vrijednosti pravâ na plaćanje i kako funkcionira rezerva, ako je to primjenjivo;

ii.

ako je to relevantno, upotrebu procijenjenog rezultata smanjenja izravnih plaćanja iz članka 17.;

iii.

odluku i njezino obrazloženje u pogledu provedbe članka 17. stavka 4., članka 29. stavka 6. i članka 30. stavka 4. ove Uredbe te članka 17. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/2116;

iv.

prema potrebi, odluku i opis njezinih glavnih elemenata u pogledu provedbe članka 19.;

v.

pregled koordinacije, razgraničenja i komplementarnosti između EPFRR-a i drugih fondova Unije aktivnih u ruralnim područjima.

Članak 111.

Intervencije

Odjeljak o svakoj intervenciji navedenoj u strategiji iz članka 107. stavka 1. točke (d), uključujući intervencije uspostavljene na regionalnoj razini, uključuje:

(a)

vrstu intervencije na kojoj se temelji;

(b)

teritorijalno područje primjene;

(c)

posebnu strukturu ili zahtjeve te intervencije kojima se osigurava stvarni doprinos postizanju specifičnog cilja ili ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.; za intervencije u području okoliša i klime, povezivanje sa zahtjevima u pogledu uvjetovanosti pokazuje da su prakse komplementarne i da se ne preklapaju;

(d)

uvjete prihvatljivosti;

(e)

pokazatelje rezultata utvrđene u Prilogu I. kojima bi intervencija trebala izravno i znatno doprinijeti;

(f)

za svaku intervenciju koja se temelji na vrstama intervencija navedenima u Prilogu II. ovoj Uredbi, način na koji se poštuju relevantne odredbe iz Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi navedene u članku 10. ove Uredbe i Prilogu II. ovoj Uredbi, a za svaku intervenciju koja se ne temelji na vrstama intervencija navedenima u Prilogu II. ovoj Uredbi, poštuju li se i, ako da, način na koji se poštuju relevantne odredbe iz članka 6.5 Sporazuma WTO-a o poljoprivredi ili iz Priloga 2. tom sporazumu;

(g)

jedan pokazatelj ostvarenja i godišnja planirana ostvarenja za intervenciju iz članka 102. stavka 5.;

(h)

godišnje planirane jedinstvene ili prosječne jedinične iznose iz članka 102. stavka 1. i, ako je to relevantno, maksimalne ili minimalne planirane jedinične iznose iz članka 102. stavaka 2. i 3.;

(i)

objašnjenje načina na koji su utvrđeni iznosi iz točke (h) ovog stavka;

(j)

ako je primjenjivo:

i.

oblik i stopu potpore;

ii.

metodu izračuna planiranih jediničnih iznosa potpore i njezino certificiranje u skladu s člankom 82.;

(k)

godišnju dodjelu financijskih sredstava za intervenciju iz članka 101. stavka 1. ili, kad je riječ o sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f), godišnju dodjelu financijskih sredstava za relevantni sektor iz članka 101. stavka 2.; ako je to primjenjivo, navodi se raspodjela iznosa planiranih za bespovratna sredstva i iznosa planiranih za financijske instrumente;

(l)

informaciju o tome je li intervencija izvan područja primjene članka 42. UFEU-a i je li predmet procjene državnih potpora.

Prvi podstavak točka (e) ne primjenjuje na intervencije u okviru vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 55. stavka 1. točke (a) i točaka od (c) do (g), na intervencije u okviru vrste intervencija u sektoru vina iz članka 58. stavka 1. točaka od (h) do (k) te na informacijska i promidžbena djelovanja za sustave kvalitete u okviru vrste intervencije za suradnju iz članka 77.

Članak 112.

Plan s ciljnim vrijednostima i financijski plan

1.   Plan s ciljnim vrijednostima iz članka 107. stavka 1. točke (e) sastoji se od zbirne tablice u kojoj su prikazane ciljne vrijednosti i ključne etape iz članka 109. stavka 1. točke (a).

2.   Financijski plan iz članka 107. stavka 1. točke (e) sadržava tablicu u kojoj je navedeno sljedeće:

(a)

dodijeljena sredstva države članice za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja iz članka 87. stavka 1., za vrste intervencija u sektoru vina iz članka 88. stavka 1., za vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 88. stavka 2. i za vrste intervencija u području ruralnog razvoja iz članka 89. stavka 3., uz navođenje godišnjih i ukupnih iznosa koje su države članice rezervirale kako bi se poštovali zahtjevi za minimalne dodjele financijskih sredstava utvrđeni u člancima od 92. do 98.;

(b)

prijenosi iznosâ iz točke (a) između vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja u skladu s člankom 103. i svi odbici od sredstava dodijeljenih državi članici za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja kako bi iznosi bili na raspolaganju za vrste intervencija u drugim sektorima iz glave III. poglavlja III. odjeljka 7., u skladu s člankom 88. stavkom 6.;

(c)

dodijeljena sredstva države članice za vrste intervencija u sektoru hmelja iz članka 88. stavka 3. te za vrste intervencija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina iz članka 88. stavka 4., a ako te vrste intervencija nisu provedene, odluka o uključivanju odgovarajućih dodijeljenih sredstava u dodijeljena sredstva države članice za izravna plaćanja u skladu s člankom 88. stavkom 5.;

(d)

ako je to relevantno, prijenos dodijeljenih sredstava države članice iz EPFRR-a za potporu u okviru programa InvestEU u skladu s člankom 81. ove Uredbe, na temelju Uredbe (EU) 2021/783 ili na temelju Uredbe (EU) 2021/817 u skladu s člankom 99. ove Uredbe;

(e)

ako je to relevantno, iznosi planirani za najudaljenije regije.

3.   Uz stavak 2., u detaljnom financijskom planu za svaku financijsku godinu navode se, te su izražene kao predviđanja države članice u pogledu izvršenja plaćanja, sljedeće tablice usklađene s člankom 111. točkama (g) i (k):

(a)

raspodjela dodijeljenih sredstava države članice za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja nakon prijenosa, kako je navedeno u stavku 2. točkama (b) i (c), na temelju indikativnih dodjela financijskih sredstava po vrsti intervencija i po intervenciji, u kojoj se za svaku intervenciju navode planirana ostvarenja, planirani prosječni ili jedinstveni jedinični iznosi iz članka 102. stavka 1. te, ako je to relevantno, maksimalni ili minimalni planirani jedinični iznosi, ili oboje, iz članka 102. stavka 2. Ako je to primjenjivo, u raspodjeli se navodi iznos rezerve za prava na plaćanje.

Navodi se ukupan procijenjeni rezultat smanjenja plaćanja iz članka 17.

Uzimajući u obzir upotrebu procijenjenog rezultata smanjenja plaćanja iz članka 17. i članka 87. stavka 3., te indikativne dodjele financijskih sredstava, povezana planirana ostvarenja i odgovarajući planirani prosječni ili jedinstveni jedinični iznosi utvrđuju se prije smanjenja plaćanja;

(b)

raspodjela dodijeljenih sredstava za vrste intervencija iz glave III. poglavlja III. po intervenciji i s navedenim planiranim ostvarenjima ili, kad je riječ o sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f), indikativna dodjela financijskih sredstava po sektoru s navedenim planiranim ostvarenjima izraženima kao broj operativnih programa po sektoru;

(c)

raspodjela dodijeljenih sredstava države članice za ruralni razvoj nakon prijenosa u izravna plaćanja i iz njih kako je navedeno u točki (b), po vrsti intervencije i po intervenciji, uključujući ukupne iznose za razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a, uz navođenje primjenjive stope doprinosa iz EPFRR-a, raščlanjeno po intervenciji i po vrsti regije, ako je to primjenjivo. U slučaju prijenosa sredstava iz izravnih plaćanja navodi se intervencija odnosno intervencije ili dio intervencije koji se financiraju prijenosom. U toj tablici navode se i planirana ostvarenja po intervenciji i planirani prosječni ili jedinstveni jedinični iznosi iz članka 102. stavka 1. te, ako je to relevantno, maksimalni planirani prosječni jedinični iznosi iz članka 102. stavka 3. Ako je to primjenjivo, tablica sadržava i raspodjelu bespovratnih sredstava i iznose planirane za financijske instrumente. Navode se i iznosi za tehničku pomoć.

Članak 113.

Sustavi upravljanja i koordinacije

Odjeljak o sustavima upravljanja i koordinacije iz članka 107. stavka 1. točke (f) uključuje sljedeće:

(a)

utvrđivanje svih upravljačkih tijela iz glave II. poglavlja II. Uredbe (EU) 2021/2116, kao i nacionalnog upravljačkog tijela i, ako je to relevantno, regionalnih upravljačkih tijela;

(b)

utvrđivanje i ulogu posredničkih tijela iz članka 123. stavka 4. ove Uredbe;

(c)

informacije o sustavima kontrola i sankcijama iz glave IV. Uredbe (EU) 2021/2116, uključujući sljedeće:

i.

integrirani administrativni i kontrolni sustav iz glave IV. poglavlja II. Uredbe (EU) 2021/2116;

ii.

sustav kontrola i sankcija u vezi s uvjetovanosti iz glave IV. poglavlja IV. i V. Uredbe (EU) 2021/2116;

iii.

nadležna kontrolna tijela odgovorna za kontrole;

(d)

pregled strukture za praćenje i izvješćivanje.

Članak 114.

Modernizacija

U odjeljku o elementima kojima se osigurava modernizacija ZPP-a iz članka 107. stavka 1. točke (g) ističu se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a kojima se podupire modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja te ZPP-a, a on posebno sadržava sljedeće:

(a)

pregled načina na koji će se strateškim planom u okviru ZPP-a doprinijeti postizanju međusektorskog cilja utvrđenog u članku 6. stavku 2., osobito putem:

i.

opisa organizacijske strukture AKIS-a;

ii.

opisa načina na koji će usluge savjetovanja iz članka 15., istraživačka mreža i nacionalna mreža ZPP-a iz članka 126. surađivati kako bi osiguravale savjetovanje, protok znanja i inovacijske usluge te načina na koji su djelovanja koja primaju potporu u okviru intervencija na temelju članka 78. ili drugih relevantnih intervencija integrirani u AKIS;

(b)

opis strategije za razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima i za upotrebu tih tehnologija u cilju poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a.

Članak 115.

Prilozi

1.   Prilog I. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (a) uključuje sažetak glavnih rezultata ex ante evaluacije iz članka 139. i strateške procjene okoliša iz Direktive 2001/42/EZ te opis načina na koji su bili uzeti u obzir odnosno obrazloženje zašto nisu bili uzeti u obzir, kao i poveznicu na potpuno izvješće o ex ante evaluaciji i izvješće o strateškoj procjeni okoliša.

2.   Prilog II. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (b) uključuje SWOT analizu trenutačnog stanja u području obuhvaćenom strateškim planom u okviru ZPP-a.

SWOT analiza temelji se na trenutačnom stanju u području obuhvaćenom strateškim planom u okviru ZPP-a i, za svaki specifični cilj utvrđen u članku 6. stavcima 1. i 2., sadržava opći opis trenutačnog stanja u području obuhvaćenom strateškim planom u okviru ZPP-a koji se temelji na zajedničkim pokazateljima konteksta i drugim kvantitativnim i kvalitativnim ažuriranim informacijama kao što su studije, prošla izvješća o evaluaciji, sektorske analize i pouke iz prijašnjih iskustava.

Ako je to relevantno, SWOT analiza uključuje analizu teritorijalnih aspekata, uključujući regionalne posebnosti, uz naglasak na područja na koja se specifično odnose intervencije, kao i analizu sektorskih aspekata, posebice za one sektore koji su predmet posebnih intervencija ili programa.

Osim toga, u tom se opisu u odnosu na svaki opći i specifični cilj utvrđen u članku 5. i članku 6. stavcima 1. i 2. posebno naglašava sljedeće:

(a)

prednosti utvrđene u području strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)

nedostaci utvrđeni u području strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)

prilike utvrđene u području strateškog plana u okviru ZPP-a;

(d)

prijetnje utvrđene u području strateškog plana u okviru ZPP-a.

Za specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) SWOT analiza upućuje na nacionalne planove koji proizlaze iz zakonodavnih akata navedenih u Prilogu XIII.

Za specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (g) SWOT analiza uključuje kratku analizu pristupa zemljištu, prenosivosti vlasništva nad zemljištem i restrukturiranja zemljišta, pristupa financiranju i kreditima te pristupa znanju i savjetovanju.

Za međusektorski cilj utvrđen u članku 6. stavku 2. SWOT analiza pruža i relevantne informacije o funkcioniranju AKIS-a i povezanih struktura.

3.   U Prilogu III. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (c) navode se rezultati savjetovanja s partnerima, a posebno s relevantnim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini, te kratak opis kako su savjetovanja provedena.

4.   U Prilogu IV. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (d) pruža se kratak opis posebnog plaćanja za pamuk, kao i njegove komplementarnosti s ostalim intervencijama iz strateškog plana u okviru ZPP-a.

5.   Prilog V. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (e) sadržava sljedeće:

(a)

kratak opis dodatnog nacionalnog financiranja za intervencije u području ruralnog razvoja utvrđene u glavi III. poglavlju IV., koje se osigurava u sklopu strateškog plana u okviru ZPP-a, uključujući iznose po intervenciji i informaciju o ispunjavanju zahtjevâ na temelju ove Uredbe;

(b)

objašnjenje komplementarnosti s intervencijama iz strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)

informacije o tome je li dodatno nacionalno financiranje izvan područja primjene članka 42. UFEU-a i je li predmet procjene državnih potpora; i

(d)

nacionalnu financijsku pomoć u sektoru voća i povrća iz članka 53.

6.   Prilog VI. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 107. stavka 2. točke (f) sadržava sljedeće informacije u pogledu prijelazne nacionalne potpore:

(a)

godišnju sektorsku financijsku omotnicu za svaki sektor za koji se dodjeljuje prijelazna nacionalna potpora;

(b)

ako je to relevantno, maksimalnu jediničnu stopu potpore za svaku godinu razdoblja;

(c)

ako je to relevantno, informacije o referentnom razdoblju izmijenjenom u skladu s člankom 147. stavkom 2. drugim podstavkom;

(d)

kratak opis komplementarnosti prijelazne nacionalne potpore s intervencijama iz strateškog plana u okviru ZPP-a.

Članak 116.

Delegirane ovlasti u pogledu sadržaja strateškog plana u okviru ZPP-a

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. do 31. prosinca 2023. kojima se ovo poglavlje mijenja u pogledu sadržaja strateškog plana u okviru ZPP-a i njegovih priloga. Ti su delegirani akti strogo ograničeni na rješavanje problema s kojima se suočavaju države članice.

Članak 117.

Provedbene ovlasti u pogledu sadržaja strateškog plana u okviru ZPP-a

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za predstavljanje elemenata opisanih u člancima od 108. do 115. u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

POGLAVLJE III.

ODOBRENJE I IZMJENA STRATEŠKOG PLANA U OKVIRU ZPP-A

Članak 118.

Odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a

1.   Svaka država članica najkasnije 1. siječnja 2022. Komisiji podnosi prijedlog strateškog plana u okviru ZPP-a sa sadržajem iz članka 107.

2.   Komisija predloženi strateški plan u okviru ZPP-a procjenjuje u pogledu njegove potpunosti, dosljednosti i koherentnosti s općim načelima prava Unije, ovom Uredbom i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje te s Uredbom (EU) 2021/2116, u pogledu njegova stvarnog doprinosa postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. i njegova učinka na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušavanje tržišnog natjecanja te na razinu administrativnog opterećenja za korisnike i upravu. Procjena se posebno odnosi na primjerenost strategije iz strateškog plana u okviru ZPP-a, odgovarajućih specifičnih ciljeva, ciljnih vrijednosti, intervencija i dodjele proračunskih sredstava za ostvarenje specifičnih ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a s pomoću predloženog skupa intervencija na temelju SWOT analize i ex ante evaluacije.

3.   Ovisno o rezultatima procjene iz stavka 2., Komisija državama članicama može iznijeti svoja opažanja u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja strateškog plana u okviru ZPP-a.

Država članica dostavlja Komisiji sve potrebne dodatne informacije i, ako je to primjereno, revidira predloženi plan.

4.   Komisija odobrava predloženi strateški plan u okviru ZPP-a ako su podnesene potrebne informacije i ako je plan usklađen s člankom 9. i drugim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2021/2116, kao i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju njih. Odobrenje se temelji isključivo na aktima koji su pravno obvezujući za države članice.

5.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije šest mjeseci nakon što ga je podnijela dotična država članica.

Odobrenje ne obuhvaća informacije iz članka 113. točke (c) i priloga od I. do IV. strateškom planu u okviru ZPP-a navedene u članku 107. stavku 2. točkama od (a) do (d).

U opravdanim slučajevima država članica može od Komisije zatražiti odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a koji ne sadržava sve elemente. U tom slučaju dotična država članica navodi dijelove strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju i iznosi indikativne ciljne vrijednosti i financijske planove kako je navedeno u članku 112. za cijeli strateški plan u okviru ZPP-a kako bi pokazala opću dosljednost i koherentnost plana. Elementi strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju podnose se Komisiji kao izmjena plana u skladu s člankom 119. unutar roka koji nije dulji od tri mjeseca od datuma odobrenja strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.   Komisija odobrava svaki strateški plan u okviru ZPP-a provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 153.

7.   Strateški planovi u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.

Članak 119.

Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a

1.   Države članice Komisiji mogu podnijeti zahtjeve za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

2.   Zahtjevi za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a moraju biti opravdani te se u njima posebno navodi očekivani učinak izmjena plana na ostvarenje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. Njima se prilaže izmijenjeni plan uključujući, prema potrebi, ažurirane priloge.

3.   Komisija procjenjuje usklađenost izmjene s ovom Uredbom i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju nje te s Uredbom (EU) 2021/2116 i njezin stvaran doprinos postizanju specifičnih ciljeva.

4.   Komisija odobrava zatraženu izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a ako su podnesene potrebne informacije i ako je izmijenjeni plan usklađen s člankom 9. i drugim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) 2021/2116, kao i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju njih.

5.   Komisija može iznijeti svoja opažanja u roku od 30 radnih dana od podnošenja zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a. Država članica dostavlja Komisiji sve potrebne dodatne informacije.

6.   Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije tri mjeseca nakon što ga je podnijela država članica.

7.   Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a može se podnijeti jednom u kalendarskoj godini, podložno mogućim iznimkama predviđenima u ovoj Uredbi ili koje treba odrediti Komisija u skladu s člankom 122. Osim toga, tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a moguće je podnijeti tri dodatna zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a. Ovaj stavak ne primjenjuje se na zahtjeve za izmjene kojima se podnose elementi koji nedostaju u skladu s člankom 118. stavkom 5.

Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a koji se odnosi na članak 17. stavak 5., članak 88. stavak 7., članak 103. stavak 5. ili članak 120. ne računa se u odnosu na ograničenje utvrđeno u prvom podstavku ovog stavka.

8.   Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a koja se odnosi na članak 17. stavak 5., članak 88. stavak 7. ili članak 103. stavak 1. u vezi s EFJP-om počinje proizvoditi učinke 1. siječnja kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija odobrila zahtjev za izmjenu i nakon odgovarajuće izmjene dodijeljenih sredstava u skladu s člankom 87. stavkom 2.

Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a koja se odnosi na članak 103. stavak 1. u vezi s EPFRR-om počinje proizvoditi učinke nakon što Komisija odobri zahtjev za izmjenu i nakon odgovarajuće izmjene dodijeljenih sredstava u skladu s člankom 89. stavkom 4.

Izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a u vezi s EFJP-om, osim izmjena iz prvog podstavka ovog stavka, počinje proizvoditi učinke na datum koji treba odrediti država članica, a koji je kasniji od datuma na koji je Komisija odobrila zahtjev za tu izmjenu. Države članice mogu odrediti različiti datum ili datume na koje različiti elementi izmjene počinju proizvoditi učinke. Pri određivanju tog datuma države članice uzimaju u obzir rokove za postupak odobravanja utvrđen u ovom članku i potrebu poljoprivrednika i drugih korisnika da imaju dovoljno vremena kako bi uzeli izmjenu u obzir. Planirani datum navodi država članica zajedno sa zahtjevom za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a i on podliježe odobrenju Komisije u skladu sa stavkom 10. ovog članka.

9.   Odstupajući od stavaka od 2. do 8. te stavaka 10. i 11. ovog članka, države članice u bilo kojem trenutku mogu izvršiti i početi primjenjivati izmjene elemenata svojih strateških planova u okviru ZPP-a koji se odnose na intervencije na temelju glave III. poglavlja IV., uključujući uvjete prihvatljivosti takvih intervencija, koje ne dovode do promjena ciljnih vrijednosti iz članka 109. stavka 1. točke (a). One obavješćuju Komisiju o takvim izmjenama prije nego što ih počnu primjenjivati te ih uključuju u sljedeći zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

10.   Komisija odobrava svaku izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 153.

11.   Ne dovodeći u pitanje članak 86., izmjene strateških planova u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.

12.   Ispravci pogrešaka u pisanju ili očitih pogrešaka ili ispravci isključivo uredničke prirode koji ne utječu na provedbu politike i intervencija ne smatraju se zahtjevom za izmjenu na temelju ovog članka. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ispravcima.

Članak 120.

Preispitivanje strateških planova u okviru ZPP-a

Pri izmjeni bilo kojeg zakonodavnog akta navedenog u Prilogu XIII. svaka država članica procjenjuje treba li na odgovarajući način izmijeniti njezin strateški plan u okviru ZPP-a, a posebno objašnjenje iz članka 109. stavka 2. točke (a) podtočke v. te dodatne elemente strateškog plana u okviru ZPP-a navedene u tom objašnjenju. Svaka država članica u roku od šest mjeseci od roka za prenošenje izmjene u slučaju direktive navedene u Prilogu XIII. ili u roku od šest mjeseci od datuma početka primjene izmjene u slučaju uredbe navedene u Prilogu XIII. obavješćuje Komisiju o ishodu svoje procjene s popratnim objašnjenjem i, prema potrebi, podnosi zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. stavkom 2.

Članak 121.

Izračun rokova za djelovanja Komisije

Za potrebe ovog poglavlja, ako je određen rok za djelovanje Komisije, taj rok počinje teći kad su podnesene sve informacije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i s odredbama donesenima na temelju nje.

Taj rok ne uključuje:

(a)

razdoblje koje započinje na datum koji slijedi nakon datuma kada je Komisija državi članici poslala svoja opažanja ili zahtjev za revidirane dokumente i koje završava na datum kada država članica odgovori Komisiji;

(b)

za izmjene u vezi s člankom 17. stavkom 5., člankom 88. stavkom 7. i člankom 103. stavkom 5., rok za donošenje delegiranog akta za izmjenu dodijeljenih sredstava u skladu s člankom 87. stavkom 2.

Članak 122.

Delegirane ovlasti u vezi s izmjenama strateških planova u okviru ZPP-a

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ovo poglavlje dopunjuje u pogledu sljedećeg:

(a)

postupaka i rokova za podnošenje zahtjeva za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a;

(b)

utvrđivanja dodatnih slučajeva za koje ne vrijedi maksimalan broj izmjena iz članka 119. stavka 7.

GLAVA VI.

KOORDINACIJA I UPRAVLJANJE

Članak 123.

Upravljačko tijelo

1.   Svaka država članica imenuje nacionalno upravljačko tijelo za svoj strateški plan u okviru ZPP-a.

Države članice mogu, uzimajući u obzir svoje ustavne i institucionalne odredbe, imenovati regionalna upravljačka tijela koja su odgovorna za neke ili sve zadaće iz stavka 2.

Države članice osiguravaju uspostavu relevantnog sustava upravljanja i kontrole na način kojim se osigurava jasna raspodjela i razgraničenje funkcija između nacionalnog upravljačkog tijela i, ako je to relevantno, regionalnih upravljačkih tijela te drugih tijela. Države članice odgovorne su za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja sustava tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a.

2.   Upravljačko tijelo odgovorno je za djelotvorno, učinkovito i ispravno upravljanje strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu. Ono posebice osigurava:

(a)

da postoji elektronički informacijski sustav kako je navedeno u članku 130.;

(b)

da poljoprivrednici, drugi korisnici i druga tijela koja su uključena u provedbu intervencija:

i.

budu upoznati sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljene pomoći te da vode ili zaseban računovodstveni sustav ili upotrebljavaju odgovarajući računovodstveni kod za sve transakcije povezane s operacijom, ako je to relevantno;

ii.

budu svjesni zahtjevâ u pogledu pružanja podataka upravljačkom tijelu i evidencije ostvarenja i rezultata;

(c)

da dotičnim poljoprivrednicima i drugim korisnicima budu dostavljene, ako je to primjereno elektroničkim putem, jasne i precizne informacije o propisanim zahtjevima upravljanja i minimalnim GAEC standardima uspostavljenima na temelju glave III. poglavlja I. odjeljka 2. te o zahtjevima koji su povezani sa socijalnom uvjetovanošću uspostavljenima na temelju glave III. poglavlja I. odjeljka 3., koje treba primjenjivati na razini poljoprivrednoga gospodarstva;

(d)

da je ex ante evaluacija iz članka 139. usklađena sa sustavom za evaluaciju i praćenje te da se podnese Komisiji;

(e)

da je uspostavljen plan evaluacije iz članka 140. stavka 4. te da se ex post evaluacije iz tog članka provode u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi, pritom osiguravajući da su te evaluacije usklađene sa sustavom za praćenje i evaluaciju te da su podnesene odboru za praćenje i Komisiji;

(f)

da se odboru za praćenje dostave informacije i dokumenti potrebni za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a s obzirom na njegove specifične ciljeve i prioritete;

(g)

da se izradi godišnje izvješće o uspješnosti, uključujući agregirane tablice za praćenje, te da se to izvješće, nakon podnošenja odboru za praćenje radi dobivanja njegova mišljenja, podnese Komisiji u skladu s člankom 9. stavkom 3. prvim podstavkom točkom (b) Uredbe (EU) 2021/2116;

(h)

da se poduzmu odgovarajuća daljnja djelovanja u vezi s opažanjima Komisije o godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(i)

da agencija za plaćanja dobije sve potrebne informacije, posebice o izvršenim postupcima i svim kontrolama provedenima u vezi s intervencijama odabranima za financiranje, prije odobrenja plaćanja;

(j)

da korisnici u okviru intervencija koje se financiraju iz EPFRR-a, osim intervencija povezanih s površinama i životinjama, naglase da su primili financijsku potporu, među ostalim primjerenom upotrebom amblema Unije u skladu s pravilima koja utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 5.;

(k)

da se javnost obavijesti o strateškom planu u okviru ZPP-a, među ostalim s pomoću nacionalne mreže ZPP-a, i to informiranjem:

i.

potencijalnih korisnika, strukovnih organizacija, gospodarskih i socijalnih partnera, tijela uključenih u promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena te dotičnih nevladinih organizacija, uključujući organizacije koje se bave okolišem, o mogućnostima koje nudi strateški plan u okviru ZPP-a i pravilima u pogledu pristupa financiranju iz strateškog plana u okviru ZPP-a; i

ii.

poljoprivrednika, drugih korisnika i šire javnosti o potpori koju Unija s pomoću strateškog plana u okviru ZPP-a osigurava za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Za potporu koja se financira iz EFJP-a države članice osiguravaju, ovisno o slučaju, da upravljačko tijelo upotrebljava alate i strukture za vidljivost i komunikaciju kojima se koristi EPFRR.

3.   Ako su regionalna upravljačka tijela iz stavka 1. drugog podstavka nadležna za zadaće iz stavka 2., nacionalno upravljačko tijelo osigurava odgovarajuću koordinaciju među tim tijelima kako bi se zajamčila koherentnost i dosljednost izrade i provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a.

4.   Nacionalno upravljačko tijelo ili, prema potrebi, regionalna upravljačka tijela mogu delegirati zadaće posredničkim tijelima. U tom slučaju upravljačko tijelo koje delegira zadaće i dalje je u potpunosti odgovorno za djelotvornost i ispravnost upravljanja tim zadaćama i njihove provedbe te osigurava utvrđivanje odgovarajućih odredaba kako bi se posredničkom tijelu omogućilo dobivanje svih potrebnih podataka i informacija za izvršavanje tih zadaća.

5.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za primjenu zahtjeva u vezi s informiranjem, promotivnim aktivnostima i vidljivošću iz stavka 2. točaka (j) i (k). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 124.

Odbor za praćenje

1.   U roku od tri mjeseca od datuma obavijesti državi članici o provedbenoj odluci Komisije o odobrenju strateškog plana u okviru ZPP-a svaka država članica uspostavlja nacionalni odbor za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a.

Svaki odbor za praćenje donosi svoj poslovnik koji uključuje odredbe o koordinaciji s regionalnim odborima za praćenje kada su osnovani u skladu sa stavkom 5. te o sprečavanju sukoba interesa i primjeni načela transparentnosti.

Odbor za praćenje sastaje se najmanje jedanput godišnje i preispituje sva pitanja koja utječu na napredak strateškog plana u okviru ZPP-a prema ostvarivanju njegovih ciljnih vrijednosti.

Svaka država članica objavljuje poslovnik i mišljenja odbora za praćenje.

2.   Svaka država članica odlučuje o sastavu odbora za praćenje i osigurava uravnoteženu zastupljenost relevantnih tijela javne vlasti i posredničkih tijela te predstavnika partnera iz članka 106. stavka 3.

Svaki član odbora za praćenje ima jedan glas.

Država članica objavljuje popis članova odbora za praćenje na internetu.

Predstavnici Komisije sudjeluju u radu odbora za praćenje u svojstvu savjetnika.

3.   Odbor za praćenje posebno ispituje:

(a)

napredak u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a te ostvarivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti;

(b)

sva pitanja koja utječu na uspješnost strateškog plana u okviru ZPP-a i djelovanja poduzeta za rješavanje tih pitanja, uključujući napredak ostvaren u pojednostavnjenju i smanjenju administrativnog opterećenja za krajnje korisnike;

(c)

elemente ex ante procjene navedene u članku 58. stavku 3. Uredbe (EU) 2021/1060 i strateški dokument iz članka 59. stavka 1. te uredbe;

(d)

napredak ostvaren u provedbi evaluacija, sinteza evaluacija i daljnjem postupanju na temelju nalaza;

(e)

relevantne informacije u vezi s uspješnošću strateškog plana u okviru ZPP-a koje dostavlja nacionalna mreža ZPP-a;

(f)

provedbu komunikacijskih djelovanja i djelovanja za povećanje vidljivosti;

(g)

jačanje administrativnih kapaciteta za tijela javne vlasti te poljoprivrednike i druge korisnike, ako je to relevantno.

4.   Odbor za praćenje daje mišljenje o sljedećem:

(a)

metodologiji i kriterijima upotrijebljenima pri odabiru operacija;

(b)

godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(c)

planu evaluacije i njegovim izmjenama;

(d)

svakom prijedlogu izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a koji iznese upravljačko tijelo.

5.   Ako se elementi utvrđuju na regionalnoj razini, dotična država članica može uspostaviti regionalne odbore za praćenje provedbe regionalnih elemenata i pružanje informacija nacionalnom odboru za praćenje u tom pogledu. Ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na te regionalne odbore za praćenje kad je riječ o elementima utvrđenima na regionalnoj razini.

Članak 125.

Tehnička pomoć na inicijativu država članica

1.   U okviru EPFRR-a može se na inicijativu države članice pružiti potpora za djelovanja potrebna za djelotvorno upravljanje potporama povezanima sa strateškim planom u okviru ZPP-a i njihovu provedbu, uključujući uspostavu i rad nacionalnih mreža ZPP-a iz članka 126. stavka 1. Djelovanja iz ovog stavka mogu se odnositi na prethodna programska razdoblja te naredna razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a.

2.   Potpora se može pružiti i za djelovanja tijela glavnog fonda u skladu s člankom 31. stavcima 4., 5. i 6. Uredbe (EU) 2021/1060, pod uvjetom da LEADER uključuje potporu iz EPFRR-a.

3.   U okviru tehničke pomoći na inicijativu država članica ne financiraju se tijela za ovjeravanje iz članka 12. Uredbe (EU) 2021/2116.

Članak 126.

Nacionalne mreže ZPP-a i europska mreža ZPP-a

1.   Svaka država članica uspostavlja nacionalnu mrežu zajedničke poljoprivredne politike („nacionalna mreža ZPP-a”) radi umrežavanja organizacija i uprava, savjetnika, istraživača i drugih inovacijskih aktera te ostalih aktera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini najkasnije 12 mjeseci nakon što Komisija odobri strateški plan u okviru ZPP-a. Nacionalne mreže ZPP-a nadovezuju se na postojeća iskustva i prakse umrežavanja u državama članicama.

2.   Komisija uspostavlja europsku mrežu zajedničke poljoprivredne politike („europska mreža ZPP-a”) radi umrežavanja nacionalnih mreža, organizacija i uprava u području poljoprivrede i ruralnog razvoja na razini Unije.

3.   Umrežavanje s pomoću nacionalnih mreža ZPP-a i europske mreže ZPP-a ima sljedeće ciljeve:

(a)

povećati sudjelovanje svih relevantnih dionika u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a i, ako je to relevantno, u njihovu osmišljavanju;

(b)

pratiti uprave država članica u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a i prijelazu na model ostvarivanja politika koji se temelji na uspješnosti;

(c)

doprinijeti poboljšanju kvalitete provedbe strateških planova u okviru ZPP-a;

(d)

doprinijeti informiranju javnosti i potencijalnih korisnika o ZPP-u i mogućnostima financiranja;

(e)

poticati inovacije u poljoprivredi i ruralnom razvoju te podupirati izravno uzajamno učenje i uključivanje svih dionika u proces razmjene i stjecanja znanja te interakciju tih dionika;

(f)

doprinijeti kapacitetima i aktivnostima za praćenje i evaluaciju;

(g)

doprinijeti širenju rezultata strateških planova u okviru ZPP-a.

Cilj utvrđen u prvom podstavku točki (d) posebno se nastoji ostvariti u okviru nacionalnih mreža ZPP-a.

4.   Zadaće nacionalnih mreža ZPP-a i europske mreže ZPP-a za ostvarenje ciljeva iz stavka 3. jesu sljedeće:

(a)

prikupljanje, analiza i širenje informacija o djelovanjima i dobrim praksama koji se provode ili podupiru na temelju strateških planova u okviru ZPP-a te analiza kretanja u poljoprivredi i ruralnim područjima relevantnih za specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavcima 1. i 2.;

(b)

doprinos jačanju kapaciteta za uprave država članica i drugih aktera uključenih u provedbu strateških planova u okviru ZPP-a, uključujući u vezi s postupcima praćenja i evaluacije;

(c)

uspostava platformi, forumâ i događanja kako bi se olakšala razmjena iskustava među dionicima i izravno uzajamno učenje, uključujući, ako je to relevantno, razmjene s mrežama u trećim zemljama;

(d)

prikupljanje informacija i olakšavanje njihova širenja te umrežavanje financiranih struktura i projekata, kao što su lokalne akcijske skupine iz članka 33. Uredbe (EU) 2021/1060, operativne skupine EIP-a iz članka 127. stavka 3. ove Uredbe i istovjetne strukture i projekti;

(e)

pružanje potpore projektima suradnje među operativnim skupinama EIP-a iz članka 127. stavka 3. ove Uredbe, lokalnim akcijskim skupinama iz članka 33. Uredbe (EU) 2021/1060 ili sličnim strukturama lokalnog razvoja, uključujući transnacionalnu suradnju;

(f)

uspostava poveznica s drugim strategijama ili mrežama koje financira Unija;

(g)

doprinos daljnjem razvoju ZPP-a i priprema svih narednih razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a;

(h)

u slučaju nacionalnih mreža ZPP-a, sudjelovanje u aktivnostima europske mreže ZPP-a i doprinos tim aktivnostima;

(i)

u slučaju europske mreže ZPP-a, pridruživanje i doprinos aktivnostima nacionalnih mreža ZPP-a.

5.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje organizacijska struktura i djelovanje europske mreže ZPP-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 127.

Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi

1.   Cilj je Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP) poticanje inovacija i poboljšanje razmjene znanja.

U okviru EIP-a pruža se potpora AKIS-u povezivanjem politika i instrumenata radi ubrzavanja inovacija.

2.   EIP doprinosi postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

U okviru EIP-a posebno se:

(a)

stvara dodana vrijednost boljim povezivanjem istraživanja i poljoprivredne prakse te poticanjem šire upotrebe dostupnih inovacijskih mjera;

(b)

povezuju akteri i projekti u području inovacija;

(c)

promiče brže i šire prenošenje inovativnih rješenja u praksu, uključujući razmjenu znanja među poljoprivrednicima; i

(d)

obavješćuje znanstvena zajednica o istraživačkim potrebama u području poljoprivrednih praksi.

3.   Operativne skupine EIP-a koje primaju potporu na temelju suradnje u okviru vrste intervencija iz članka 77. dio su EIP-a. Svaka operativna skupina EIP-a izrađuje plan za razvoj ili provedbu inovativnog projekta. Taj inovativni projekt temelji se na interaktivnom inovacijskom modelu koji sadržava sljedeća ključna načela:

(a)

razvoj inovativnih rješenja usmjerenih na potrebe poljoprivrednika ili šumara uz istodobno rješavanje interakcija u cijelom lancu opskrbe ako je to korisno;

(b)

povezivanje partnera s komplementarnim znanjima, kao što su poljoprivrednici, savjetnici, istraživači, poduzeća ili nevladine organizacije, u ciljanim kombinacijama koje su najprikladnije za ostvarenje ciljeva projekta; i

(c)

suodlučivanje i sukreiranje tijekom trajanja cijelog projekta.

Operativne skupine EIP-a mogu djelovati na transnacionalnoj razini, što uključuje i prekograničnu razinu. Predviđena inovacija može se temeljiti na novoj praksi, ali i na tradicionalnim praksama u novom geografskom ili okolišnom kontekstu.

Operativne skupine EIP-a dijele sažetak svojih planova i rezultata svojih projekata, posebice putem nacionalnih mreža ZPP-a i europske mreže ZPP-a.

GLAVA VII.

PRAĆENJE, IZVJEŠĆIVANJE I EVALUACIJA

POGLAVLJE I.

OKVIR USPJEŠNOSTI

Članak 128.

Uspostava okvira uspješnosti

1.   Uspostavlja se okvir uspješnosti u sklopu zajedničke nadležnosti država članica i Komisije. Okvirom uspješnosti omogućuje se izvješćivanje, praćenje i evaluacija uspješnosti strateškog plana u okviru ZPP-a tijekom njegove provedbe.

2.   Okvir uspješnosti uključuje sljedeće elemente:

(a)

skup zajedničkih pokazatelja ostvarenja, rezultata, učinka i konteksta iz članka 7., koji se upotrebljavaju kao osnova za praćenje, evaluaciju i godišnje izvješćivanje o uspješnosti;

(b)

ciljne vrijednosti i godišnje ključne etape koje su utvrđene u odnosu na relevantni specifični cilj primjenom relevantnih pokazatelja rezultata;

(c)

prikupljanje, pohranjivanje i prijenos podataka;

(d)

redovito izvješćivanje o uspješnosti, aktivnostima praćenja i evaluacijskim aktivnostima;

(e)

ex ante evaluacije, međuevaluacije i ex post evaluacije te sve ostale evaluacijske aktivnosti povezane sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

Članak 129.

Ciljevi okvira uspješnosti

Ciljevi okvira uspješnosti jesu:

(a)

procijeniti učinak, učinkovitost, djelotvornost, relevantnost i koherentnost ZPP-a te njegovu dodanu vrijednost Unije;

(b)

pratiti napredak prema ostvarivanju ciljnih vrijednosti strateških planova u okviru ZPP-a;

(c)

procijeniti učinak, učinkovitost, djelotvornost, relevantnost i koherentnost intervencija iz strateških planova u okviru ZPP-a;

(d)

pružiti potporu postupku zajedničkog učenja povezanom s praćenjem i evaluacijom.

Članak 130.

Elektronički informacijski sustav

Države članice uspostavljaju zaštićeni elektronički informacijski sustav, ili upotrebljavaju postojeći sustav, u kojem bilježe i čuvaju ključne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a koje su potrebne za praćenje i evaluaciju, posebno za praćenje napretka u ostvarivanju utvrđenih ciljeva i ciljnih vrijednosti, uključujući informacije o svakom korisniku i operaciji.

Članak 131.

Pružanje informacija

Države članice osiguravaju da korisnici potpore na temelju intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a i lokalne akcijske skupine iz članka 33. Uredbe (EU) 2021/1060 upravljačkom tijelu ili drugim tijelima delegiranima za obavljanje funkcija u njegovo ime pružaju sve informacije koje su potrebne za praćenje i evaluaciju strateškog plana u okviru ZPP-a.

Države članice osiguravaju uspostavu sveobuhvatnih, pravodobnih i pouzdanih izvora podataka kako bi se omogućio djelotvoran nastavak napretka politike prema ostvarenju ciljeva s pomoću pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka.

Članak 132.

Postupci praćenja

Upravljačko tijelo i odbor za praćenje prate provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a i napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti strateškog plana u okviru ZPP-a na temelju pokazatelja ostvarenja i rezultata.

Članak 133.

Provedbene ovlasti za okvir uspješnosti

Komisija donosi provedbene akte o sadržaju okvira uspješnosti. Ti akti uključuju pokazatelje koji nisu navedeni u Prilogu I. i koji su potrebni za odgovarajuće praćenje i evaluaciju politike, metode za izračun pokazatelja navedenih u Prilogu I. i izvan njega te potrebne odredbe kojima se jamči točnost i pouzdanost podataka koje su prikupile države članice. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

POGLAVLJE II.

GODIŠNJA IZVJEŠĆA O USPJEŠNOSTI

Članak 134.

Godišnja izvješća o uspješnosti

1.   Države članice, u skladu s člankom 9. stavkom 3. i člankom 10. Uredbe (EU) 2021/2116 podnose godišnje izvješće o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a u prethodnoj financijskoj godini.

2.   Zadnje godišnje izvješće o uspješnosti, koje treba podnijeti u skladu s člankom 9. stavcima 3. i 10. Uredbe (EU) 2021/2116, sadržava sažetak evaluacija obavljenih tijekom razdoblja provedbe.

3.   Kako bi bilo prihvatljivo, godišnje izvješće o uspješnosti sadržava sve informacije koje se zahtijevaju u stavcima 4., 5., 7., 8., 9. i 10. te, ako je to relevantno, stavku 6. Ne dovodeći u pitanje godišnje postupke poravnanja predviđene Uredbom (EU) 2021/2116, ako godišnje izvješće o uspješnosti nije prihvatljivo, Komisija o tome obavješćuje dotičnu državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegova podnošenja, a u suprotnom ono se smatra prihvatljivim.

4.   U godišnjim izvješćima o uspješnosti iznose se ključne kvalitativne i kvantitativne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, pri čemu se upućuje na financijske podatke te pokazatelje ostvarenja i rezultata, uključujući na regionalnoj razini ako je to relevantno.

5.   Kvantitativne informacije iz stavka 4. uključuju:

(a)

realizirana ostvarenja;

(b)

rashode prijavljene u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji koji su relevantni za ostvarenja iz točke (a), prije primjene bilo kakvih sankcija ili drugih smanjenja, te za EPFRR, uzimajući u obzir ponovnu dodjelu ukinutih ili vraćenih sredstava na temelju članka 57. Uredbe (EU) 2021/2116;

(c)

omjer između rashoda iz točke (b) i relevantnih ostvarenja iz točke (a) („realizirani jedinični iznos”);

(d)

postignute rezultate i njihovo odstupanje u odnosu na pripadajuće ključne etape koje su utvrđene u skladu s člankom 109. stavkom 1. točkom (a).

Informacije iz prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) raščlanjuju se po jediničnom iznosu kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 111. točkom (h), za potrebe poravnanja s obzirom na uspješnost. Za pokazatelje ostvarenja za koje je u Prilogu I. naznačeno da se upotrebljavaju samo za praćenje uključuju se samo informacije iz prvog podstavka točke (a) ovog stavka.

6.   Za intervenciju koja nije obuhvaćena integriranim sustavom iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 države članice mogu, uz informacije pružene u skladu sa stavkom 5. ovog članka, odlučiti u svakom godišnjem izvješću o uspješnosti navesti:

(a)

prosječne jedinične iznose za operacije odabrane u prethodnoj financijskoj godini i povezani broj ostvarenja i rashoda; ili

(b)

omjer između ukupnih javnih rashoda, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5., odobrenih za operacije za koje su plaćanja izvršena u prethodnoj financijskoj godini i realiziranih ostvarenja, kao i povezani broj ostvarenja i rashoda.

Komisija se tim informacijama koristi za potrebe članaka 40. i 54. Uredbe (EU) 2021/2116 za svaku od godina kada su izvršena plaćanja za povezane operacije.

7.   Kvalitativne informacije iz stavka 4. uključuju:

(a)

sintezu stanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a u odnosu na prethodnu financijsku godinu;

(b)

eventualne probleme koji utječu na uspješnost strateškog plana u okviru ZPP-a, posebno u pogledu odstupanja od ključnih etapa, pri čemu se, prema potrebi, navode razlozi i, ako je to relevantno, opis poduzetih mjera.

8.   Za potrebe članka 54. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 države članice mogu u kvalitativne informacije iz stavka 4. ovog članka odlučiti uključiti i:

(a)

obrazloženje svakog prekoračenja realiziranog jediničnog iznosa u usporedbi s pripadajućim planiranim jediničnim iznosom ili, ako je to primjenjivo, maksimalnim planiranim jediničnim iznosom iz članka 102. ove Uredbe; ili

(b)

ako država članica odluči iskoristiti jednu od mogućnosti iz stavka 6. ovog članka, obrazloženje svakog prekoračenja realiziranog jediničnog iznosa u usporedbi s pripadajućim prosječnim jediničnim iznosom za odabrane operacije ili omjerom između ukupnih javnih rashoda, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5., odobrenih za operacije za koje su plaćanja izvršena u prethodnoj financijskoj godini i povezanih realiziranih ostvarenja, ovisno o izboru države članice.

9.   Ako je prekoračenje iz stavka 8. točke (a) ovog članka veće od 50 %, navodi se obrazloženje za potrebe članka 40. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116.

Ako država članica, pak, odluči iskoristiti mogućnost iz stavka 6., obrazloženje se zahtijeva samo ako je prekoračenje iz stavka 8. točke (b) veće od 50 %.

10.   Za financijske instrumente, uz podatke koje treba dostaviti na temelju stavka 4., dostavljaju se sljedeće informacije:

(a)

prihvatljivi rashodi prema vrsti financijskog proizvoda;

(b)

iznos troškova i naknada za upravljanje prijavljenih kao prihvatljivi rashodi;

(c)

iznos, po vrsti financijskog proizvoda, privatnih i javnih sredstava mobiliziranih uz EPFRR;

(d)

kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koja se financijskim instrumentima dodjeljuje iz doprinosa EPFRR-a u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2021/1060 te vraćena sredstva koja se mogu pripisati potpori iz EPFRR-a u skladu s člankom 62. te uredbe;

(e)

ukupna vrijednost zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja u krajnje primatelje koji su bili zajamčeni prihvatljivim javnim rashodima, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5. ove Uredbe, i koji su doista isplaćeni krajnjim primateljima.

Ako države članice odluče primijeniti stavak 6. ovog članka na financijske instrumente, informacije iz tog stavka pružaju se na razini krajnjih primatelja.

11.   Za potrebe dvogodišnjeg pregleda uspješnosti iz članka 135. godišnje izvješće o uspješnosti sadržava informacije o dodatnom nacionalnom financiranju iz članka 115. stavka 5. točaka (a) i (d). To se financiranje uzima u obzir za dvogodišnji pregled uspješnosti.

12.   Godišnja izvješća o uspješnosti i sažetak njihova sadržaja namijenjen građanima objavljuju se.

13.   Ne dovodeći u pitanje godišnje postupke poravnanja predviđene u Uredbi (EU) 2021/2116, Komisija može iznijeti opažanja u vezi s prihvatljivim godišnjim izvješćima o uspješnosti u roku od mjesec dana od njihova podnošenja. Ako Komisija ne dostavi svoja opažanja u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima. Članak 121. ove Uredbe o izračunu rokova za djelovanja Komisije primjenjuje se mutatis mutandis.

14.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 135.

Dvogodišnji pregled uspješnosti

1.   Komisija na temelju informacija iz godišnjih izvješća o uspješnosti provodi dvogodišnji pregled uspješnosti.

2.   Ako vrijednost jednog ili više pokazatelja rezultata prijavljenih u skladu s člankom 134., koje je dotična država članica upotrijebila za pregled uspješnosti u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s Prilogom I., pokaže manjak veći od 35 % u odnosu na odgovarajuću ključnu etapu za financijsku godinu 2024. i 25 % za financijsku godinu 2026., dotična država članica podnosi obrazloženje za to odstupanje. Komisija na temelju procjene tog obrazloženja prema potrebi može zatražiti od dotične države članice da podnese akcijski plan u skladu s člankom 41. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/2116 s opisom korektivnih djelovanja koja namjerava poduzeti i očekivanim vremenskim okvirom.

3.   Komisija 2026. pregledava informacije navedene u izvješćima o uspješnosti za financijsku godinu 2025. Ako vrijednost jednog ili više pokazatelja rezultata prijavljenih u skladu s člankom 134., koje je dotična država članica upotrijebila za pregled uspješnosti u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s Prilogom I., pokaže manjak veći od 35 % u odnosu na dotičnu ključnu etapu za financijsku godinu 2025., Komisija može zatražiti od dotične države članice da poduzme korektivna djelovanja.

Članak 136.

Godišnji pregledni sastanci

1.   Države članice svake godine s Komisijom organiziraju godišnji pregledni sastanak. Preglednim sastankom zajednički se predsjeda ili njime predsjeda Komisija, a održava se najranije dva mjeseca nakon podnošenja godišnjeg izvješća o uspješnosti.

2.   Cilj preglednog sastanka jest ispitivanje uspješnosti svakog plana, uključujući napredak u ostvarenju utvrđenih ciljnih vrijednosti, i dostupnih informacija o relevantnim učincima, kao i svih pitanja koja utječu na uspješnost te prošla ili buduća djelovanja koja se poduzimaju za njihovo rješavanje.

POGLAVLJE III.

IZVJEŠĆIVANJE O POSEBNIM PLAĆANJIMA ZA PAMUK I PRIJELAZNA NACIONALNA POTPORA

Članak 137.

Godišnje izvješćivanje

Države članice koje dodjeljuju posebno plaćanje za pamuk utvrđeno u glavi III. poglavlju II. odjeljku 3. pododjeljku 2. Komisiji do 15. veljače 2025. i do 15. veljače svake naredne godine do 2030. dostavljaju sljedeće informacije o provedbi tog plaćanja u prethodnoj financijskoj godini:

(a)

broj korisnika;

(b)

iznos plaćanja po hektaru; i

(c)

broj hektara za koje je dodijeljeno plaćanje.

Članak 138.

Godišnje izvješćivanje o prijelaznoj nacionalnoj potpori

Države članice koje dodjeljuju prijelaznu nacionalnu potporu utvrđenu u članku 147. Komisiji do 15. veljače 2025. i do 15. veljače svake naredne godine do 2030. dostavljaju sljedeće informacije o provedbi te potpore u prethodnoj financijskoj godini za svaki relevantni sektor:

(a)

broj korisnika;

(b)

ukupan iznos dodijeljene prijelazne nacionalne potpore; i

(c)

broj hektara, životinja ili drugih jedinica za koje je dodijeljena ta potpora.

POGLAVLJE IV.

EVALUACIJA STRATEŠKOG PLANA U OKVIRU ZPP-a

Članak 139.

Ex ante evaluacije

1.   Države članice provode ex ante evaluacije radi poboljšanja kvalitete izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

2.   Za provedbu ex ante evaluacije odgovorno je tijelo koje je nadležno za izradu strateškog plana u okviru ZPP-a.

3.   U okviru ex ante evaluacije ocjenjuje se sljedeće:

(a)

doprinos strateškog plana u okviru ZPP-a postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2., uzimajući u obzir nacionalne i regionalne potrebe i potencijal za razvoj te iskustva stečena u provedbi ZPP-a u prethodnim programskim razdobljima;

(b)

unutarnja koherentnost predloženog strateškog plana u okviru ZPP-a i njegov odnos s ostalim relevantnim instrumentima;

(c)

usklađenost dodjele proračunskih sredstava s tim specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavcima 1. i 2. koji su obuhvaćeni strateškim planom u okviru ZPP-a;

(d)

način na koji će se očekivanim ostvarenjima doprinijeti rezultatima;

(e)

jesu li kvantificirane ciljne vrijednosti primjerene i realistične s obzirom na rezultate i ključne etape, pri čemu se uzima u obzir predviđena potpora iz EFJP-a i EPFRR-a;

(f)

planirane mjere za smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika i drugih korisnika;

(g)

ako je to relevantno, razlozi za upotrebu financijskih instrumenata koji se financiraju iz EPFRR-a.

4.   Ex ante evaluacija može uključivati zahtjeve za stratešku procjenu okoliša utvrđene u Direktivi 2001/42/EZ, pri čemu se uzimaju u obzir potrebe za ublažavanje klimatskih promjena.

Članak 140.

Evaluacija strateških planova u okviru ZPP-a tijekom razdoblja provedbe i ex post evaluacija

1.   Države članice provode evaluacije svojih strateških planova u okviru ZPP-a tijekom provedbe i ex post kako bi poboljšale kvalitetu izrade i provedbe planova. Države članice procjenjuju učinkovitost, djelotvornost, relevantnost i koherentnost svojih strateških planova u okviru ZPP-a te njihovu dodanu vrijednost Unije i učinak u pogledu njihova doprinosa postizanju općih ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 5. i onih specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. koji su obuhvaćeni dotičnim strateškim planom u okviru ZPP-a. Ukupni učinak strateškog plana u okviru ZPP-a ocjenjuje se samo ex post evaluacijom.

2.   Države članice povjeravaju evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.

3.   Države članice osiguravaju uspostavu postupaka za izradu i prikupljanje podataka potrebnih za evaluacije.

4.   Države članice izrađuju plan evaluacije u kojem se navode evaluacijske aktivnosti koje se namjeravaju poduzeti tijekom razdoblja provedbe.

5.   Države članice plan evaluacije podnose odboru za praćenje najkasnije godinu dana nakon donošenja strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.   Upravljačko tijelo odgovorno je za dovršetak sveobuhvatne ex post evaluacije strateškog plana u okviru ZPP-a do 31. prosinca 2031.

7.   Države članice objavljuju sve evaluacije.

POGLAVLJE V.

OCJENA USPJEŠNOSTI KOJU PROVODI KOMISIJA

Članak 141.

Ocjena i evaluacija uspješnosti

1.   Komisija uspostavlja višegodišnji plan evaluacije ZPP-a čija je provedba njezina odgovornost. Tim planom evaluacije obuhvaćene su i mjere na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Komisija do 31. prosinca 2023. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi sažeto izvješće o strateškim planovima država članica u okviru ZPP-a. Izvješće uključuje analizu zajedničkih napora i kolektivnih ambicija država članica za ostvarivanje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2., posebno onih navedenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e), (f) i (i).

3.   Komisija do 31. prosinca 2025. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se ocijenilo kako države članice provode novi model ostvarivanja politika te usklađenost i kombinirani doprinos intervencija iz strateških planova država članica u okviru ZPP-a ispunjavanju obveza Unije u području okoliša i klime. Kada je to potrebno, Komisija daje preporuke državama članicama kako bi olakšala ispunjavanje tih obveza.

4.   Komisija do 31. prosinca 2026. provodi međuevaluaciju radi ispitivanja učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i koherentnosti EFJP-a i EPFRR-a te njihove dodane vrijednosti Unije, uzimajući u obzir pokazatelje utvrđene u Prilogu I. Komisija može iskoristiti sve već dostupne relevantne informacije u skladu s člankom 128. Financijske uredbe.

5.   Komisija provodi ex post evaluaciju radi ispitivanja učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti i koherentnosti EFJP-a i EPFRR-a te njihove dodane vrijednosti Unije.

6.   Na temelju dokaza iz evaluacija ZPP-a, uključujući evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a, te iz drugih relevantnih izvora informacija, Komisija do 31. prosinca 2027. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o međuevaluaciji, uključujući prve rezultate o uspješnosti ZPP-a. Drugo izvješće, koje uključuje procjenu uspješnosti ZPP-a, podnosi se do 31. prosinca 2031.

Članak 142.

Izvješćivanje na temelju ključnog skupa pokazatelja

U skladu s obvezom o izvješćivanju na temelju članka 41. stavka 3. točke (h) podtočke iii. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti iz tog članka, izmjerene s pomoću ključnog skupa pokazatelja utvrđenih u Prilogu XIV. ovoj Uredbi.

Članak 143.

Opće odredbe

1.   Države članice Komisiji dostavljaju dostupne informacije koje su potrebne kako bi mogla provesti praćenje i evaluaciju ZPP-a iz članka 141.

2.   Podaci potrebni za pokazatelje konteksta i učinka dolaze ponajprije iz etabliranih izvora podataka, kao što su sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka i Eurostat. Ako podaci za te pokazatelje nisu dostupni ili nisu potpuni, praznine se rješavaju u okviru Europskog statističkog programa uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (51), sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009 (52) ili putem službenih sporazuma s drugim pružateljima podataka kao što su Zajednički istraživački centar i Europska agencija za okoliš.

3.   Podaci iz administrativnih registara kao što su integrirani sustav iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116, sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela iz članka 68. te uredbe i registri životinja i vinograda također se upotrebljavaju u statističke svrhe, u suradnji sa statističkim tijelima u državama članicama i Eurostatom.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o informacijama koje trebaju poslati države članice, pri čemu se uzima u obzir potreba za izbjegavanjem nepotrebnog administrativnog opterećenja te potrebe za podacima i sinergije među potencijalnim izvorima podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

GLAVA VIII.

ODREDBE O TRŽIŠNOM NATJECANJU

Članak 144.

Pravila koja se primjenjuju na poduzetnike

Ako se dodjeljuje za oblike suradnje među poduzetnicima, potpora na temelju glave III. ove Uredbe može se dodijeliti samo za one oblike suradnje koji su u skladu s pravilima tržišnog natjecanja koja se primjenjuju na temelju članaka od 206. do 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 145.

Državne potpore

1.   Osim ako je drukčije predviđeno u ovoj glavi, članci 107., 108. i 109. UFEU-a primjenjuju se na potporu na temelju ove Uredbe.

2.   Članci 107., 108. i 109. UFEU-a ne primjenjuju se na potporu koju pružaju države članice na temelju ove Uredbe i u skladu s njom, kao ni na dodatno nacionalno financiranje iz članka 146. ove Uredbe koje je obuhvaćeno područjem primjene članka 42. UFEU-a.

Članak 146.

Dodatno nacionalno financiranje

Potpora koju pružaju države članice u vezi s operacijama obuhvaćenima područjem primjene članka 42. UFEU-a, koja je namijenjena osiguravanju dodatnog financiranja za intervencije u području ruralnog razvoja utvrđene u glavi III. poglavlju IV. ove Uredbe za koje je potpora Unije dodijeljena u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, može se primijeniti isključivo ako je u skladu s ovom Uredbom i ako je uključena u Prilog V. strateškim planovima u okviru ZPP-a koje je odobrila Komisija.

Države članice ne pružaju potporu za intervencije u sektorima iz glave III. poglavlja III. ove Uredbe, osim ako je to izričito predviđeno u tom poglavlju.

Članak 147.

Prijelazna nacionalna potpora

1.   Države članice koje su dodijelile prijelaznu nacionalnu potporu u razdoblju 2015. – 2022. u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1307/2013 mogu nastaviti dodjeljivati prijelaznu nacionalnu potporu poljoprivrednicima.

2.   Uvjeti za dodjelu prijelazne nacionalne potpore jednaki su onima iz članka 37. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Uvjeti za dodjelu prijelazne nacionalne potpore jednaki su onima iz članka 37. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

3.   Ukupan iznos prijelazne nacionalne potpore koji se može dodijeliti po sektoru ograničava se na sljedeći postotak razine plaćanja u svakoj od financijskih omotnica specifičnih za pojedini sektor, kako je Komisija odobrila u skladu s člankom 132. stavkom 7. ili člankom 133.a stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (53) u 2013.:

50 % u 2023,

45 % u 2024,

40 % u 2025,

35 % u 2026,

30 % u 2027.

Za Cipar se postotak izračunava na temelju financijskih omotnica specifičnih za pojedini sektor određenih u Prilogu XVII.a Uredbi (EZ) br. 73/2009.

GLAVA IX.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 148.

Mjere za rješavanje posebnih problema

1.   U svrhu rješavanja posebnih problema Komisija donosi provedbene akte koji su potrebni i opravdani u hitnim slučajevima. Takvi provedbeni akti mogu odstupati od odredaba ove Uredbe, u mjeri i u trajanju u kojima je to strogo potrebno. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

2.   Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga te kako bi se riješili takvi posebni problemi kako je navedeno u stavku 1. i istodobno osigurao kontinuitet strateškog plana u okviru ZPP-a u slučaju izvanrednih okolnosti, Komisija u skladu s postupkom iz članka 153. stavka 3. donosi provedbene akte koji se odmah primjenjuju.

3.   Mjere donesene na temelju stavka 1. ili 2. ostaju na snazi najviše dvanaest mjeseci. Ako nakon tog razdoblja posebni problemi iz tih stavaka i dalje postoje, Komisija može podnijeti odgovarajući zakonodavni prijedlog kako bi se uspostavilo trajno rješenje.

4.   Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj mjeri donesenoj na temelju stavka 1. ili 2. u roku od dva radna dana od njezina donošenja.

Članak 149.

Primjena na najudaljenije regije i manje egejske otoke

1.   Glava III. poglavlje II. ne primjenjuje se na najudaljenije regije.

2.   Za izravna plaćanja dodijeljena u najudaljenijim regijama Unije u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i na manjim egejskim otocima u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 primjenjuju se članak 3. točke 1. i 2., članak 4. stavci 2. 3. i 5., članak 4. stavak 4. drugi podstavak, glava III. poglavlje I. odjeljci 2. i 3. te glava IX. ove Uredbe. Članak 4. stavci 2., 3. i 5. te glava III. poglavlje I. odjeljak 2. primjenjuju se bez ikakvih obveza povezanih sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

POGLAVLJE II.

INFORMACIJSKI SUSTAV I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Članak 150.

Razmjena informacija i dokumenata

1.   Komisija, u suradnji s državama članicama, uspostavlja informacijski sustav kako bi se omogućila zaštićena razmjena podataka od zajedničkog interesa između Komisije i svake države članice.

2.   Komisija osigurava postojanje primjerenog zaštićenog elektroničkog sustava u kojem se mogu bilježiti i čuvati ključne informacije i izvješća o praćenju i evaluaciji te upravljati njima.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za funkcioniranje sustava iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

Članak 151

Obrada i zaštita osobnih podataka

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 98., 99. i 100. Uredbe (EU) 2021/2116, države članice i Komisija prikupljaju osobne podatke u svrhu izvršavanja svojih obveza u pogledu upravljanja, kontrole, praćenja i evaluacije na temelju ove Uredbe, a posebno onih utvrđenih u glavama VI. i VII., te ne smiju obrađivati te podatke na način koji nije u skladu s tim svrhama.

2.   Ako se obrađuju u svrhu praćenja i evaluacije na temelju glave VII. upotrebom zaštićenog elektroničkog sustava iz članka 150., osobni podaci se anonimiziraju.

3.   Osobni podaci, među ostalim kada ih obrađuju pružatelji usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava iz članka 15., obrađuju se u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. Osobito, takvi podaci ne pohranjuju se u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanikâ dulje nego što je potrebno u svrhe radi kojih su prikupljeni ili radi kojih se dalje obrađuju, uzimajući u obzir minimalna razdoblja zadržavanja utvrđena primjenjivim nacionalnim pravom i pravom Unije.

4.   Države članice obavješćuju ispitanike da njihove osobne podatke mogu obraditi nacionalna tijela i tijela Unije u skladu sa stavkom 1. i da u tom pogledu uživaju prava na zaštitu podataka predviđena u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.

POGLAVLJE III.

DELEGIRANI AKTI I PROVEDBENI AKTI

Članak 152.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 8., članka 7. stavka 2., članka 13. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 35., članka 37. stavka 5., članka 38. stavka 5., članka 39. stavka 3., članaka 45., 56. i 84., članka 87. stavka 2., članka 89. stavka 4., članka 100. stavka 3. te članaka 116., 122. i 158. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 7. prosinca 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 8., članka 7. stavka 2., članka 13. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 35., članka 37. stavka 5., članka 38. stavka 5., članka 39. stavka 3., članaka 45., 56. i 84., članka 87. stavka 2., članka 89. stavka 4., članka 100. stavka 3. te članaka 116., 122. i 158. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 8., članka 7. stavka 2., članka 13. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 35., članka 37. stavka 5., članka 38. stavka 5., članka 39. stavka 3., članaka 45., 56. i 84., članka 87. stavka 2., članka 89. stavka 4., članka 100. stavka 3. te članaka 116., 122. i 158. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 153.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor pod nazivom „Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku”. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

U slučaju akata iz članka 133. i članka 143. stavka 4. ove Uredbe, ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

POGLAVLJE IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 154.

Stavljanja izvan snage

1.   Uredba (EU) br. 1305/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2023.

Međutim, podložno Uredbi (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (54), ta se uredba nastavlja primjenjivati na provedbu programâ ruralnog razvoja na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 do 31. prosinca 2025. Ona se pod istim uvjetima do 31. prosinca 2025. primjenjuje na rashode koji su nastali korisnicima, a koje je agencija za plaćanja platila u okviru tih programa ruralnog razvoja.

Članak 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 i Prilog III. toj uredbi i dalje se primjenjuju u vezi s određivanjem područja s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima. Upućivanja na programe ruralnog razvoja smatraju se upućivanjima na strateške planove u okviru ZPP-a.

Dok se ne uspostave nacionalne mreže ZPP-a i europska mreža ZPP-a iz članka 126. ove Uredbe, Europska mreža za ruralni razvoj, mreža Europskog partnerstva za inovacije i nacionalne ruralne mreže iz članaka 52., 53. i 54. Uredbe (EU) br. 1305/2013 mogu obavljati, uz aktivnosti iz tih članaka, i aktivnosti iz članaka 126. i 127. ove Uredbe.

Kada se uspostave nacionalne mreže ZPP-a i europska mreža ZPP-a iz članka 126. ove Uredbe, one mogu do 31. prosinca 2025. obavljati, uz aktivnosti iz članaka 126. i 127. ove Uredbe, zadaće iz članka 52. stavka 3., članka 53. stavka 3. i članka 54. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1305/2013 povezane s provedbom programâ ruralnog razvoja na temelju te uredbe.

2.   Uredba (EU) br. 1307/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2023.

Međutim, i dalje se primjenjuje u vezi sa zahtjevima za potporu koji se odnose na godine zahtjeva koje počinju prije 1. siječnja 2023.

3.   Upućivanja iz ove Uredbe na uredbe (EZ) br. 73/2009 i (EU) br. 1307/2013 smatraju se upućivanjima na te uredbe, kako su bile na snazi prije nego što su stavljene izvan snage.

Članak 155.

Prihvatljivost određenih vrsta rashoda povezanih s razdobljem strateških planova u okviru ZPP-a

1.   Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru mjera iz članka 31. Uredbe (EZ) br. 1257/1999 ili članka 39. ili članka 43. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 koje primaju potporu na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 mogu i dalje biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

takvi su rashodi predviđeni u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom te su usklađeni s Uredbom (EU) 2021/2116;

(b)

primjenjuje se stopa doprinosa EPFRR-a za intervencije utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom za pokrivanje tih mjera;

(c)

integrirani sustav iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 primjenjuje se na pravne obveze preuzete u okviru mjera koje odgovaraju vrstama intervencija po površini i životinji navedenima u glavi III. poglavljima II. i IV. ove Uredbe, a relevantne operacije jasno su navedene; i

(d)

plaćanja za pravne obveze iz točke (c) izvršavaju se u razdoblju utvrđenom u članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/2116.

2.   Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru mjera iz članaka 23. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 mogu i dalje biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

obavijest o takvim rashodima dostavlja se Komisiji u obliku dodatnih informacija u dijelu strateškog plana u okviru ZPP-a koji je posvećen intervencijskoj strategiji iz članka 109. te navođenjem rashoda u financijskom planu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 112. stavka 2.;

(b)

navedeni rashodi usklađeni su s Uredbom (EU) br. 1306/2013, koja se i dalje primjenjuje na takve rashode u skladu s člankom 104. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (d) Uredbe (EU) 2021/2116; i

(c)

primjenjuje se stopa doprinosa EPFRR-a utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a na temelju članka 91. stavka 2. točke (d) ove Uredbe.

3.   Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru višegodišnjih mjera iz članaka 22., 28., 29., 33. i 34. Uredbe (EU) br. 1305/2013 mogu biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

takvi su rashodi predviđeni u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom te su usklađeni s Uredbom (EU) 2021/2116;

(b)

primjenjuje se stopa doprinosa EPFRR-a za intervencije utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom za pokrivanje tih mjera;

(c)

integrirani sustav iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 primjenjuje se na pravne obveze preuzete u okviru mjera koje odgovaraju vrstama intervencija po površini i životinji navedenima u glavi III. poglavljima II. i IV. ove Uredbe, a relevantne operacije jasno su navedene; i

(d)

plaćanja za pravne obveze iz točke (c) ovog stavka izvršavaju se u razdoblju utvrđenom u članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/2116.

4.   Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru mjera iz članaka od 14. do 18., članka 19. stavka 1. točaka (a) i (b), članka 20., članaka od 23. do 27. te članaka 35., 38., 39. i 39.a Uredbe (EU) br. 1305/2013, članka 35. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članka 4. Uredbe (EU) 2020/2220 nakon 31. prosinca 2025. mogu biti prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

takvi su rashodi predviđeni u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom, uz iznimku članka 73. stavka 3. prvog podstavka točke (f), te su usklađeni s Uredbom (EU) 2021/2116;

(b)

primjenjuje se stopa doprinosa EPFRR-a za intervencije utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom za pokrivanje tih mjera.

5.   Rashodi povezani s pravnim obvezama prema korisnicima nastali u okviru višegodišnjih mjera iz članaka 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 mogu biti prihvatljivi za potporu iz EFJP-a u razdoblju strateških planova u okviru ZPP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

takvi su rashodi predviđeni u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 31. stavkom 7. prvim podstavkom točkom (b) ove Uredbe te su usklađeni s Uredbom (EU) 2021/2116;

(b)

integrirani sustav iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 primjenjuje se na pravne obveze preuzete u okviru mjera koje odgovaraju ekoshemama iz članka 31. ove Uredbe, a relevantne operacije jasno su navedene;

(c)

plaćanja za pravne obveze iz točke (b) ovog stavka izvršavaju se u razdoblju utvrđenom u članku 44. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/2116.

Članak 156.

Prijelaz za dodijeljena financijska sredstva za vrste intervencija u određenim sektorima

Od datuma od kojeg strateški plan u okviru ZPP-a proizvodi pravne učinke u skladu s člankom 118. stavkom 7. ove Uredbe, zbroj plaćanja izvršenih u financijskoj godini u okviru svakog programa potpore iz članaka od 29. do 31. i članaka od 39. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te u okviru svake vrste intervencija za određene sektore iz članka 42. točaka od (b) do (e) ove Uredbe ne smije premašiti dodijeljena financijska sredstva utvrđena u članku 88. ove Uredbe za svaku financijsku godinu za svaku od tih vrsta intervencija.

Članak 157

Prihvatljivost rashoda za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice koji je financiran iz više fondova

Odstupajući od članka 86. stavka 1. i članka 118. stavka 7. ove Uredbe, rashodi nastali na temelju članka 31. stavka 2. točke (c) i članka 31. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060 u kombinaciji s člankom 77. stavkom 1. točkom (b) i člankom 2. stavkom 2. ove Uredbe prihvatljivi su za doprinos iz EPFRR-a od datuma podnošenja strateškog plana u okviru ZPP-a pod uvjetom da potporu isplaćuje agencija za plaćanja od 1. siječnja 2023. Uredba (EU) br. 1306/2013 primjenjuje se u odnosu na takve rashode od datuma podnošenja strateškog plana u okviru ZPP-a do 31. prosinca 2022.

Članak 158

Prijelazne mjere

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje mjerama za zaštitu svih stečenih prava i legitimnih očekivanja korisnikâ u mjeri u kojoj je to potrebno za prijelaz s mehanizama predviđenih uredbama (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1307/2013 i (EU) br. 1308/2013 na mehanizme utvrđene u ovoj Uredbi. Tim prijelaznim pravilima posebno se utvrđuju uvjeti pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija na temelju uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1308/2013 može integrirati u potporu predviđenu na temelju ove Uredbe, uključujući za tehničku pomoć i ex post evaluacije.

Članak 159.

Preispitivanje Priloga XIII.

Komisija do 31. prosinca 2025. preispituje popis iz Priloga XIII. na temelju pravne stečevine Unije u području okoliša i klime koja u tom trenutku postoji i, prema potrebi, podnosi zakonodavne prijedloge za dodavanje dodatnih zakonodavnih akata tom popisu.

Članak 160.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Predsjednik

Predsjednik

J. VRTOVEC


(1)  SL C 41, 1.2.2019., str. 1.

(2)  SL C 62, 15.2.2019., str. 214.

(3)  SL C 86, 7.3.2019., str. 173.

(4)  Stajalište Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu)] i odluka Vijeća od 2. prosinca 2021.

(5)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(7)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (vidjeti stranicu 187. ovoga Službenog lista).

(9)  Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (SL L 107, 26.3.2021., str. 30.).

(10)  Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(11)  Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(12)  SL L 147, 18.6.1993., str. 26.

(13)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L 433I, 22.12.2020., str. 11.).

(14)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(15)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(16)  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(17)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(18)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(19)  Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(20)  Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(21)  Direktiva 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu (druga pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 260, 3.10.2009., str. 5.)

(22)  Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11.7.2019., str. 105.).

(23)  Uredba (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).

(24)  Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

(25)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(26)  Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(27)  Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(28)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(29)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(30)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(31)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(32)  Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(33)  Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(34)  Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014., str. 1.).

(35)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju kojom se izmjenjuju i stavljaju izvan snage određene uredbe (SL L 160, 26.6.1999., str. 80.).

(36)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).

(37)  Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(38)  Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(39)  Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).

(40)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(41)  Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016., str. 4.).

(42)  Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(43)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(44)  SL C 249, 31.7.2014., str. 1.

(45)  Uredba (EU) 2016/1012 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zootehničkim i genealoškim uvjetima za uzgoj uzgojno valjanih životinja čistih pasmina, uzgojno valjanih hibridnih svinja i njihovih zametnih proizvoda i trgovinu njima kao i za njihov ulazak u Uniju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 652/2014, direktiva Vijeća 89/608/EEZ i 90/425/EEZ i stavljanju izvan snage određenih akata u području uzgoja životinja („Uredba o uzgoju životinja”) (SL L 171, 29.6.2016., str. 66.).

(46)  Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).

(47)  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

(48)  Uredba (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (SL L 172, 17.5.2021., str. 53.).

(49)  Uredba (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013 (SL L 189, 28.5.2021., str. 1.).

(50)  Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(51)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(52)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (SL L 328, 15.12.2009., str. 27.).

(53)  Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003 (SL L 30, 31.1.2009., str. 16.).

(54)  Uredba (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022. (SL L 437, 28.12.2020., str. 1.).


PRILOG I.

POKAZATELJI UČINKA, REZULTATA, OSTVARENJA I KONTEKSTA NA TEMELJU ČLANKA 7.

Procjena uspješnosti politike (višegodišnja) – UČINAK

Ciljevi i odgovarajući pokazatelji učinka. (1)

Pregled uspješnosti – REZULTAT (2)

Samo na temelju intervencija za koje se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a


Međusektorski cilj EU-a

Pokazatelji učinka

 

Pokazatelji rezultata

Modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe među poljoprivrednicima putem poboljšanog pristupa istraživanjima, inovacijama, razmjeni znanja i osposobljavanju

I.1

Razmjena znanja i inovacija: Udio proračuna ZPP-a za razmjenu znanja i inovacija

 

R.1PR

Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama: Broj osoba koje imaju koristi od savjeta, osposobljavanja, razmjene znanja ili sudjeluju u operativnim skupinama Europskog partnerstva za inovacije (EIP) za koje se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a kako bi se ojačala održiva gospodarska, socijalna, okolišna i klimatska uspješnost te uspješnost u području učinkovitosti resursa

R.2

Povezivanje sustavâ savjetovanja i znanja: Broj savjetnika koji primaju potporu radi uključivanja u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS)

R.3

Digitalizacija poljoprivrede: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za digitalnu poljoprivrednu tehnologiju u okviru ZPP-a


Specifični ciljevi EU-a

Pokazatelji učinka

 

Pokazatelji rezultata

Potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala dugoročna sigurnost opskrbe hranom i poljoprivredna raznolikost te osigurala gospodarska održivost poljoprivredne proizvodnje u Uniji

I.2

Smanjenje nejednakosti dohotka: Kretanje dohotka od poljoprivrede u odnosu na opće gospodarstvo

I.3

Smanjenje promjenjivosti dohotka poljoprivrednih gospodarstava: Kretanje dohotka od poljoprivrede

I.4

Potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava: Kretanje dohotka od poljoprivrede po vrsti poljoprivredne djelatnosti (u usporedbi s prosjekom u poljoprivredi)

I.5

Doprinos teritorijalnoj ravnoteži: Kretanje dohotka od poljoprivrede u područjima s prirodnim ograničenjima (u odnosu na prosjek)

 

R.4

Povezivanje potpore dohotku sa standardima i dobrim praksama: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) obuhvaćen potporom dohotku i podložan uvjetovanosti

R.5

Upravljanje rizicima: Udio poljoprivrednih gospodarstava s instrumentima za upravljanje rizicima u okviru ZPP-a za koje je dodijeljena potpora

R.6PR

Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatnih izravnih plaćanja po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva (u odnosu na prosjek)

R.7PR

Jačanje potpore za poljoprivredna gospodarstva na područjima sa specifičnim potrebama: Postotak dodatne potpore po hektaru u područjima s većim potrebama (u odnosu na prosjek)

Jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju

I.6

Povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava: Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi

I.7

Iskorištavanje poljoprivredno-prehrambene trgovine: Poljoprivredno-prehrambeni uvoz i izvoz

 

R.8

Usmjerenost na poljoprivredna gospodarstva u specifičnim sektorima:

 

Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju proizvodno vezanu potporu dohotku za jačanje konkurentnosti, održivosti ili kvalitete

R.9PR

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za ulaganja u restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

Poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu

I.8

Poboljšanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom: Dodana vrijednost za primarne proizvođače u lancu opskrbe hranom

 

R.10PR

Bolja organizacija lanca opskrbe: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u skupinama proizvođača, organizacijama proizvođača, lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe i sustavima kvalitete kojima je dodijeljena potpora u okviru ZPP-a

R.11

Koncentracija ponude: Udio vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište po organizacijama proizvođača ili skupinama proizvođača s operativnim programima u određenim sektorima

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, te promicanje održive energije

I.9

Jačanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene: Pokazatelj napretka u pogledu otpornosti poljoprivrednog sektora

I.10

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena: Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

I.11

Poboljšanje sekvestracije ugljika: Organski ugljik u tlu na poljoprivrednom zemljištu

I.12

Povećanje održive energije u poljoprivredi: Održiva proizvodnja energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede i šumarstva

 

R.12

Prilagodba klimatskim promjenama: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za poboljšanje prilagodbe klimatskim promjenama

R.13PR

Smanjenje emisija u sektoru stočarstva: Udio uvjetnih grla (UG) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za smanjenje emisija stakleničkih plinova i/ili amonijaka, uključujući gospodarenje stajskim gnojivom

R.14PR

Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za smanjenje emisija ili održavanje ili povećanje skladištenja ugljika (uključujući trajne travnjake, trajne nasade s trajnim zelenim pokrovom, poljoprivredno zemljište u vlažnim područjima i tresetištu)

R.15

Energija iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede i šumarstva te iz drugih obnovljivih izvora: Ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući biološke (u megavatima), za koja je dodijeljena potpora

R.16

Ulaganja povezana s klimom: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za ulaganja u okviru ZPP-a kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te proizvodnji obnovljive energije ili biomaterijala

R.17PR

Pošumljeno zemljište: Površina za koju je dodijeljena potpora za pošumljavanje, agrošumarstvo i obnovu, uključujući raspodjele

R.18

Potpora ulaganjima za sektor šumarstva: Ukupna ulaganja za poboljšanje uspješnosti šumarskog sektora

Poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak, uključujući smanjenjem ovisnosti o kemikalijama

I.13

Smanjenje erozije tla: Postotak poljoprivrednog zemljišta s umjerenom i jakom erozijom tla

I.14

Poboljšanje kvalitete zraka: Emisije amonijaka iz poljoprivrede

I.15

Poboljšanje kvalitete vode: Bruto bilanca hranjivih tvari na poljoprivrednom zemljištu

I.16

Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u podzemnim vodama – postotak postaja za nadzor podzemnih voda u kojim je koncentracija nitrata veća od 50 mg/l prema Direktivi 91/676/EEZ

I.17

Smanjenje pritiska na vodne resurse: Indeks iskorištavanja vode plus (WEI+)

I.18

Održiva i smanjena upotreba pesticida: Rizici od pesticida te njihova upotreba i učinci

 

R.19PR

Poboljšanje i zaštita tla: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora i koje su korisne za upravljanje tlom radi poboljšanja kvalitete tla i biote (kao što su smanjenje obrade tla, pokrov tla s usjevima, plodored uključujući usjeve mahunarki)

R.20PR

Poboljšanje kvalitete zraka: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za smanjenje emisija amonijaka za koje je dodijeljena potpora

R.21PR

Zaštita kvalitete vode: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za kvalitetu vodnih tijela za koje je dodijeljena potpora

R.22PR

Održivo gospodarenje hranjivim tvarima: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza povezanih s poboljšanjem gospodarenja hranjivim tvarima za koje je dodijeljena potpora

R.23PR

Održiva upotreba vode: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za poboljšanje ravnoteže voda za koje je dodijeljena potpora

R.24PR

Održiva i smanjena upotreba pesticida: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru posebnih obveza za koje je dodijeljena potpora koje dovode do održive upotrebe pesticida kako bi se smanjili rizici od pesticida i njihovi učinci, kao što je istjecanje pesticida

R.25

Uspješnost u pogledu okoliša u sektoru stočarstva: Udio uvjetnih grla (UG) u okviru obveza za poboljšanje okolišne održivosti za koje je dodijeljena potpora

R.26

Ulaganja povezana s prirodnim resursima: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za produktivna i neproduktivna ulaganja u okviru ZPP-a povezanu sa zaštitom prirodnih resursa

R.27

Uspješnost u području okoliša ili klime ostvarena ulaganjem u ruralna područja: Broj operacija kojima se doprinosi okolišnoj održivosti te postizanju ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama u ruralnim područjima

R.28

Uspješnost u području okoliša ili klime ostvarena znanjem i inovacijama: Broj osoba koje imaju koristi od savjeta, osposobljavanja, razmjene znanja ili sudjeluju u operativnim skupinama Europskog partnerstva za inovacije (EIP) za koje se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a povezana s uspješnošću u području okoliša ili klime.

Doprinos zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti i pokretanju procesa oporavka bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza

I.19

Povećanje populacije poljskih ptica: Indeks populacije poljskih ptica

I.20

Poboljšanje zaštite bioraznolikosti: Postotak vrsta i staništa od interesa za Zajednicu povezanih s poljoprivredom sa stabilnim ili rastućim trendovima, uz raspodjelu postotka za vrste divljih oprašivača (3)

I.21

Poboljšanje pružanja usluga ekosustava: Udio poljoprivrednog zemljišta obuhvaćen obilježjima krajobraza

I.22

Povećanje agrobiološke raznolikosti u poljoprivrednom sustavu: raznolikost usjeva

 

R.29PR

Razvoj ekološke poljoprivrede: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) za koju se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a za ekološki uzgoj, pri čemu je održavanje ekološke poljoprivrede odvojeno od prelaska na nju

R.30PR

Potpora održivom gospodarenju šumama: Udio šumskog zemljišta pod obvezama za potporu zaštiti šuma i gospodarenju uslugama ekosustava

R.31PR

Očuvanje staništa i vrsta: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za podupiranje očuvanja ili obnove bioraznolikosti, uključujući poljoprivredne prakse visoke prirodne vrijednosti

R.32

Ulaganja povezana s bioraznolikosti: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za ulaganja u okviru ZPP-a kojima se doprinosi bioraznolikosti

R.33

Poboljšanje upravljanja mrežom Natura 2000: Udio ukupnog područja mreže Natura 2000 u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora

R.34PR

Očuvanje obilježja krajobraza: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za upravljanje obilježjima krajobraza, uključujući živice i drveće

R.35

Očuvanje košnica: Udio košnica koje primaju potporu u okviru ZPP-a

Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i drugih novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima

I.23

Privlačenje mladih poljoprivrednika: Kretanje broja novih upravitelja poljoprivrednih gospodarstava i broja novih mladih upravitelja poljoprivrednih gospodarstava, uključujući raščlambu po spolu

 

R.36PR

Generacijska obnova: Broj mladih poljoprivrednika koji pokreću poslovanje uz potporu ZPP-a, uključujući raščlambu po spolu

Promicanje zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo

I.24

Doprinos otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima: Kretanje stope zaposlenosti u ruralnim područjima, uključujući raščlambu po spolu

I.25

Doprinos rastu u ruralnim područjima: Kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku u ruralnim područjima

I.26

Pravedniji ZPP: Raspodjela potpore u okviru ZZP-a

I.27

Promicanje ruralne uključenosti: Kretanje indeksa siromaštva u ruralnim područjima

 

R.37

Rast i radna mjesta u ruralnim područjima: Nova radna mjesta koja primaju potporu u okviru projekata ZPP-a

R.38

Pokrivenost LEADER-om: Udio ruralnog stanovništva obuhvaćenog lokalnim razvojnim strategijama

R.39

Razvoj ruralnoga gospodarstva: Broj ruralnih poduzeća, uključujući poduzeća za biogospodarstvo, razvijenih uz potporu u okviru ZPP-a

R.40

Pametna tranzicija ruralnoga gospodarstva: Broj strategija pametnih sela za koje je dodijeljena potpora

R.41PR

Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

R.42

Promicanje socijalne uključenosti: Broj osoba obuhvaćenih projektima socijalne uključenosti za koje je dodijeljena potpora

Poboljšanje odgovora poljoprivrede Unije na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način, smanjenje rasipanja hrane kao i poboljšanje dobrobiti životinja te borba protiv antimikrobne rezistencije

I.28

Ograničavanje upotrebe antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja: Prodaja/upotreba antimikrobnih sredstava za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

I.29

Odgovor na potražnju potrošača za kvalitetnom hranom: Vrijednost proizvodnje u okviru sustavâ kvalitete Unije i ekološke proizvodnje

 

R.43PR

Ograničavanje upotrebe antimikrobnih sredstava: Udio uvjetnih grla (UG) obuhvaćenih djelovanjima za koja se dodjeljuje potpora radi ograničenja upotrebe antimikrobnih sredstava (sprečavanje/smanjenje)

R.44PR

Poboljšanje dobrobiti životinja: Udio uvjetnih grla (UG) obuhvaćenih djelovanjima za koja se dodjeljuje potpora radi poboljšanja dobrobiti životinja

Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost – OSTVARENJE

Vrste intervencija i njihovi pokazatelji ostvarenja. (4)

Vrste intervencija

Pokazatelji ostvarenja (5)

Suradnja (članak 77.)

O.1

Broj projekata operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije (EIP)

Razmjena znanja i širenje informacija (članak 78.)

O.2.

Broj savjetodavnih djelovanja ili jedinica za pružanje potpore inovacijama za pripremu ili provedbu projekata operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije (EIP)

Horizontalni pokazatelj

O.3MO

Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a

Osnovna potpora dohotku (članak 21.)

O.4

Broj hektara za koje se prima osnovna potpora dohotku

Plaćanje za male poljoprivrednike (članak 28.)

O.5

Broj korisnika ili hektara za koje se primaju plaćanja za male poljoprivrednike

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike (članak 30.)

O.6

Broj hektara za koje se prima dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

Preraspodijeljena potpora dohotku (članak 29.)

O.7

Broj hektara za koje se prima preraspodijeljena potpora dohotku

Ekosheme (članak 31.)

O.8

Broj hektara ili uvjetnih grla koji imaju koristi od ekoshema

Instrumenti za upravljanje rizicima (članak 76.)

O.9

Broj jedinica obuhvaćenih instrumentima za upravljanje rizicima u okviru ZPP-a za koje je dodijeljena potpora

Proizvodno vezana potpora dohotku (članak 32.)

O.10

Broj hektara za koje se prima proizvodno vezana potpora dohotku

O.11

Broj grla za koja se prima proizvodno vezana potpora dohotku

Prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje (članak 71.)

O.12

Broj hektara za koje se prima potpora za područja s prirodnim ograničenjima ili drugim specifičnim ograničenjima, uključujući raščlambu prema vrsti područja

Nepovoljan položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva (članak 72.)

O.13

Broj hektara za koje se prima potpora u okviru mreže Natura 2000 ili Direktive 2000/60/EZ

Obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja (članak 70.)

O.14

Broj hektara (isključujući šumarstvo) ili broj drugih jedinica obuhvaćenih obvezama u području okoliša ili klime koje nadilaze obvezne zahtjeve

O.15

Broj hektara (šumarskih) ili broj drugih jedinica obuhvaćenih obvezama u području okoliša ili klime koje nadilaze obvezne zahtjeve

O.16

Broj hektara ili broj drugih jedinica obuhvaćenih obvezama održavanja za pošumljavanje i agrošumarstvo

O.17

Broj hektara ili broj drugih jedinica za koje se prima potpora za ekološki uzgoj

 

O.18

Broj uvjetnih grla (UG) za koje se prima potpora za dobrobit životinja, zdravlje ili jačanje biosigurnosnih mjera

O.19

Broj operacija ili jedinica kojima se podupiru genetski resursi

Ulaganja (članci 73. i 74.)

O.20

Broj operacija ili jedinica produktivnih ulaganja na poljoprivrednom gospodarstvu obuhvaćenih potporom

O.21

Broj operacija ili jedinica neproduktivnih ulaganja na poljoprivrednom gospodarstvu obuhvaćenih potporom

O.22

Broj operacija ili jedinica ulaganja u infrastrukturu obuhvaćenih potporom

O.23

Broj operacija ili jedinica neproduktivnih ulaganja izvan poljoprivrednoga gospodarstva obuhvaćenih potporom

O.24

Broj operacija ili jedinica produktivnih ulaganja izvan poljoprivrednoga gospodarstva obuhvaćenih potporom

Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća (članak 75.)

O.25

Broj mladih poljoprivrednika koji primaju potporu za pokretanje poslovanja

O.26

Broj novih poljoprivrednika koji primaju potporu za pokretanje poslovanja (osim mladih poljoprivrednika navedenih pod O.25)

O.27

Broj ruralnih poduzeća koja primaju potporu za osnivanje

Suradnja (članak 77.)

O.28

Broj skupina proizvođača i organizacija proizvođača obuhvaćenih potporom

O.29

Broj korisnika koji primaju potporu za sudjelovanje u službenim sustavima kvalitete

O.30

Broj operacija ili jedinica obuhvaćenih potporom za generacijsku obnovu (isključujući potporu za pokretanje poslovanja)

O.31

Broj lokalnih razvojnih strategija (LEADER) ili pripremih djelovanja obuhvaćenih potporom

O.32

Broj drugih suradničkih operacija ili jedinica obuhvaćenih potporom (isključujući one EIP-a navedene pod O.1)

Razmjena znanja i širenje informacija (članak 78.)

O.33

Broj djelovanja ili jedinica obuhvaćenih potporom za osposobljavanje, savjetovanje i podizanje svijesti

Horizontalni pokazatelj

O.34MO

Broj hektara obuhvaćenih okolišnom praksom (skupni pokazatelj za fizičko područje obuhvaćeno uvjetovanošću, ekoshemama te obvezama upravljanja u području poljoprivrede te šumarstva, okoliša i klime)

Vrste intervencija u određenim sektorima (članak 47.)

O.35

Broj operativnih programa obuhvaćenih potporom

Vrste intervencija u sektoru vina (članak 58.)

O.36

Broj djelovanja ili jedinica obuhvaćenih potporom u sektoru vina

Vrste intervencija u sektoru pčelarstva (članak 55.)

O.37

Broj djelovanja ili jedinica za očuvanje ili poboljšanje pčelarstva

POKAZATELJI KONTEKSTA

 

Broj pokazatelja

Pokazatelj konteksta

Stanovništvo

C.01

Ukupan broj stanovnika

C.02

Gustoća stanovništva

C.03

Dobna struktura stanovništva

Ukupna površina

C.04

Ukupna površina

C.05

Pokrov zemljišta

Tržište rada

C.06

Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima

C.07

Stopa nezaposlenosti u ruralnim područjima

C.08

Zaposlenost (po sektorima, po vrstama regija, prema gospodarskoj djelatnosti)

Gospodarstvo

C.09

BDP po stanovniku

C.10

Stopa siromaštva

C.11

Bruto dodana vrijednost po sektorima, po vrstama regija, u poljoprivredi i za primarne proizvođače

Poljoprivredna gospodarstva i poljoprivrednici

C.12

Poljoprivredna gospodarstva (farme)

C.13

Radna snaga na poljoprivrednom gospodarstvu

C.14

Dobna struktura upravitelja poljoprivrednih gospodarstava

C.15

Poljoprivredno obrazovanje upravitelja poljoprivrednih gospodarstava

C.16

Novi upravitelji poljoprivrednih gospodarstava i novi mladi upravitelji poljoprivrednih gospodarstava

Poljoprivredno zemljište

C.17

Korištena poljoprivredna površina

C.18

Navodnjavano zemljište

C.19

Poljoprivredna djelatnost na područjima mreže Natura 2000

C.20

Područja s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima

C.21

Poljoprivredno zemljište obuhvaćeno obilježjima krajobraza

C.22

Raznolikost usjeva

Stoka

C.23

Uvjetna grla

C.24

Gustoća stoke

Dohodak od poljoprivrede i dohodak poljoprivrednoga gospodarstva

C.25

Poljoprivredni faktorski dohodak

C.26

Usporedba dohotka od poljoprivrede s nepoljoprivrednim troškovima rada

C.27

Dohodak poljoprivrednoga gospodarstva po vrstama poljoprivredne djelatnosti, po regijama, po veličini poljoprivrednoga gospodarstva, u područjima s prirodnim i drugim specifičnim ograničenjima

C.28

Bruto investicije u fiksni kapital u poljoprivredi

Poljoprivredna produktivnost

C.29

Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi

C.30

Produktivnost rada u poljoprivredi, u šumarstvu i u prehrambenoj industriji

Trgovina poljoprivrednim proizvodima

C.31

Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda

Druge dohodovne aktivnosti

C.32

Turistička infrastruktura

Poljoprivredne prakse

C.33

Poljoprivredna površina pod ekološkim uzgojem

C.34

Intenzitet poljoprivredne proizvodnje

C.35

Vrijednost proizvodnje u okviru sustavâ kvalitete Unije i ekološke proizvodnje

Bioraznolikost

C.36

Indeks populacije poljskih ptica

C.37

Postotak vrsta i staništa od interesa za Zajednicu povezanih s poljoprivredom sa stabilnim ili rastućim trendovima

Voda

C.38

Upotreba vode u poljoprivredi

C.39

Kvaliteta vode

Bruto bilanca hranjivih tvari – dušik

Bruto bilanca hranjivih tvari – fosfor

Nitrati u podzemnim vodama

Tlo

C.40

Organski ugljik u tlu na poljoprivrednom zemljištu

C.41

Erozija tla vodom

Energetika

C.42

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede i šumarstva

C.43

Upotreba energije u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji

Klima

C.44

Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

C.45

Pokazatelj napretka u pogledu otpornosti poljoprivrednog sektora

C.46

Izravni poljoprivredni gubitci koji se pripisuju katastrofama

Zrak

C.47

Emisije amonijaka iz poljoprivrede

Zdravstvo

C.48

Prodaja/upotreba antimikrobnih sredstava za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

C.49

Rizici od pesticida te njihova upotreba i učinci


(1)  Većina pokazatelja učinka već se prikuplja drugim kanalima (europske statistike, Zajednički istraživački centar, Europska agencija za okoliš itd.) i koriste se u okviru drugog zakonodavstva Unije ili ciljeva održivog razvoja. Učestalost prikupljanja podataka nije uvijek godišnja te bi moglo doći do kašnjenja od dvije ili tri godine.

(2)  Približne vrijednosti rezultata. Podaci koje svake godine šalju države članice radi praćenja napretka u ostvarenju ciljnih vrijednosti koje su utvrdile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Pokazatelji rezultata koji su obvezni za pregled uspješnosti, kada ih države članice upotrebljavaju u skladu s člankom 109. stavkom 1. točkom (a), označeni su oznakom PR. Države članice mogu za pregled uspješnosti upotrijebiti bilo koji drugi relevantni pokazatelj rezultata utvrđen u ovom Prilogu, uz pokazatelje koji su označeni oznakom PR.

(3)  Procjena trendova za oprašivače provodi se primjenom relevantnih mjera Unije za pokazatelje oprašivača, posebno s pomoću pokazatelja za oprašivače i drugih mjera donesenih u okviru upravljanja Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. (Komunikacija Komisije od 20. svibnja 2020.) na temelju Inicijative EU-a za oprašivače (Komunikacija Komisije od 1. lipnja 2018.).

(4)  Podaci koji se šalju svake godine za prijavljene rashode.

(5)  Pokazatelji ostvarenja koji se upotrebljavaju samo za praćenje označeni su oznakom MO.


PRILOG II.

DOMAĆA POTPORA U OKVIRU WTO-a NA TEMELJU ČLANKA 10.

Vrsta intervencije

Upućivanje u ovoj Uredbi

Stavak Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi („zelena kutija”)

Osnovna potpora dohotku

Glava III., poglavlje 2., odjeljak 2., pododjeljak 2.

5.

(ako se provedba ne temelji na pravima na plaćanje)

6.

(ako se provedba temelji na pravima na plaćanje)

Preraspodijeljena potpora dohotku

Članak 29.

5.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku ne temelji na pravima na plaćanje)

6.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku temelji na pravima na plaćanje)

Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

Članak 30.

5.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku ne temelji na pravima na plaćanje)

6.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku temelji na pravima na plaćanje)

Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja (ekosheme)

Članak 31. stavak 7. prvi podstavak točka (a)

5.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku ne temelji na pravima na plaćanje)

6.

(ako se provedba povezane osnovne potpore dohotku temelji na pravima na plaćanje)

Sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja (ekosheme)

Članak 31. stavak 7. prvi podstavak točka (b)

12.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, istraživanja, eksperimentalne i inovativne metode proizvodnje te druga djelovanja u područjima kao što su:

Članak 47. stavak 1. točka (a)

2., 11. ili 12.

očuvanje tla, uključujući poboljšanje razine ugljika u tlu i strukture tla te smanjenje kontaminanata

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka i.

12.

racionalnija upotreba vode i dobro gospodarenje vodom, uključujući štednju vode, očuvanje vode i odvodnju

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka ii.

12.

sprečavanje štete prouzročene nepovoljnim klimatskim prilikama i promicanje razvoja i upotrebe sorti, pasmina i upravljačkih praksi prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka iii.

12.

povećanje uštede energije, energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka iv.

11. ili 12.

ekološka ambalaža, samo u području istraživanja i eksperimentalne proizvodnje

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka v.

2.

biosigurnost, zdravlje i dobrobit životinja

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka vi.

12.

smanjenje emisija i otpada, poboljšanje upotrebe nusproizvoda, uključujući njihovu ponovnu upotrebu i vrednovanje, te gospodarenje otpadom

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka vii.

11. ili 12.

poboljšanje rezistencije na štetne organizme te smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida, uključujući provedbu tehnika integrirane zaštite bilja

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka viii.

2., 11. ili 12.

poboljšanje rezistencije na bolesti životinja i smanjenje upotrebe veterinarskih lijekova, uključujući antibiotike

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka ix.

2.

stvaranje i održavanje staništa pogodnih za bioraznolikost

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka x.

12.

poboljšanje kvalitete proizvoda

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka xi.

2.

poboljšanje genetskih resursa

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka xii.

2.

poboljšanje uvjeta zaposlenja i osiguravanje poštovanja obveza poslodavaca te zahtjeva povezanih sa zdravljem i sigurnošću na radu u skladu s direktivama 89/391/EEZ, 2009/104/EZ i (EU) 2019/1152

Članak 47. stavak 1. točka (a) podtočka xiii.

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) –usluge savjetovanja i tehnička pomoć

Članak 47. stavak 1. točka (b)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – osposobljavanje i razmjena najboljih praksi

Članak 47. stavak 1. točka (c)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – ekološka ili integrirana proizvodnja

Članak 47. stavak 1. točka (d)

12.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda

Članak 47. stavak 1. točka (e)

11., 12. ili 2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – promidžba, komunikacija i marketing

Članak 47. stavak 1. točka (f)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – sustavi kvalitete

Članak 47. stavak 1. točka (g)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – sustavi sljedivosti i certificiranja

Članak 47. stavak 1. točka (h)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje tih promjena

Članak 47. stavak 1. točka (i)

11., 2. ili 12.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – uzajamni fondovi

Članak 47. stavak 2. točka (a)

7. ili 2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu

Članak 47. stavak 2. točka (b)

11. ili 2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – ponovna sadnja voćnjaka ili maslinika

Članak 47. stavak 2. točka (d)

8.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – obnavljanje stočnog fonda zbog zdravstvenih razloga ili gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama

Članak 47. stavak 2. točka (e)

8.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – prenošenje znanja

Članak 47. stavak 2. točka (j)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – provedba fitosanitarnih zahtjeva trećih zemalja i upravljanje njima

Članak 47. stavak 2. točka (k)

2.

Voće i povrće, hmelj, maslinovo ulje i stolne masline te drugi sektori iz članka 42. točke (f) – komunikacijska djelovanja

Članak 47. stavak 2. točka (l)

2.

Pčelarstvo – usluge savjetovanja, tehnička pomoć, osposobljavanje, informacije i razmjena najboljih praksi

Članak 55. stavak 1. točka (a)

2.

Pčelarstvo – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kao i druga djelovanja, uključujući borbu protiv štetnika u košnicama i bolesti pčela

Članak 55. stavak 1. točka (b)

11. ili 12. ili 2.

Pčelarstvo – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kao i druga djelovanja, uključujući sprečavanje štete koju uzrokuju nepovoljni klimatski uvjeti te razvoj i primjenu upravljačkih praksi

Članak 55. stavak 1. točka (b) podtočka ii.

11. ili 12. ili 2.

Pčelarstvo – potpora laboratorija

Članak 55. stavak 1. točka (c)

2.

Pčelarstvo –programi istraživanja

Članak 55. stavak 1. točka (e)

2.

Pčelarstvo – promidžba, komunikacija i marketing

Članak 55. stavak 1. točka (f)

2.

Pčelarstvo – poboljšanje kvalitete proizvoda

Članak 55. stavak 1. točka (g)

2.

Vino – restrukturiranje i konverzija

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (a)

8., 11. ili 12.

Vino – ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (b)

11.

Vino – materijalna i nematerijalna ulaganja u inovacije

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (e)

11.

Vino – usluge savjetovanja

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (f)

2.

Vino – informacijska djelovanja

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (h)

2.

Vino – promidžba vinskog turizma

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (i)

2.

Vino – poboljšanje znanja o tržištu

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (j)

2.

Vino – promidžba i komunikacija

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (k)

2.

Vino – administrativni troškovi uzajamnih fondova

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (l)

2.

Vino – ulaganja za jačanje održivosti

Članak 58. stavak 1. prvi podstavak točka (m)

11. ili 12. ili 2.

Obveze u području okoliša i klime te druge obveze upravljanja

Članak 70.

12.

Prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje

Članak 71.

13.

Nepovoljan položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz određenih obveznih zahtjeva

Članak 72.

12.

Ulaganja

Članak 73.

11. ili 8.

Ulaganja u navodnjavanje

Članak 74.

11.

Suradnja

Članak 77.

2.

Razmjena znanja i širenje informacija

Članak 78.

2.


PRILOG III.

PRAVILA O UVJETOVANOSTI NA TEMELJU ČLANKA 12.

SMR: propisani zahtjevi upravljanja

GAEC: standard za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta

Područja

Glavno pitanje

Zahtjevi i standardi

Glavni cilj standarda

Klima i okoliš

Klimatske promjene

(ublažavanje i prilagodba)

GAEC 1

Održavanje trajnih travnjaka na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine na nacionalnoj, regionalnoj ili podregionalnoj razini, razini skupine poljoprivrednih gospodarstava ili razini poljoprivrednoga gospodarstva u odnosu na referentnu godinu 2018.

Maksimalno smanjenje od 5 % u usporedbi s referentnom godinom

Opća zaštita od prenamjene u druge poljoprivredne namjene radi očuvanja zaliha ugljika

GAEC 2

Zaštita močvarnih područja i tresetišta (1)

Zaštita tla bogatog ugljikom

GAEC 3

Zabrana paljenja obradivog strništa, osim iz razloga povezanih sa zdravljem bilja

Održavanje organskih tvari u tlu

 

Voda

SMR 1

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.):

članak 11. stavak 3. točka (e) te točka (h) u pogledu obveznih zahtjeva za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja fosfatima

 

 

 

SMR 2

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.):

članci 4. i 5.

 

GAEC 4

Uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova (2)

Zaštita riječnih tokova od onečišćenja i otpadnih voda

 

Tlo

(zaštita i kvaliteta)

GAEC 5

Upravljanje obradom tla, radi smanjenja rizika od propadanja i erozije tla, uključujući uzimanje u obzir gradijenta nagiba.

Minimalno upravljanje zemljištem koje odražava uvjete specifične za lokaciju u svrhu ograničavanja erozije

GAEC 6

Minimalni zemljišni pokrov kako bi se izbjeglo golo tlo u najosjetljivijim razdobljima (3)

Zaštita tla u najosjetljivijim razdobljima

GAEC 7

Plodored na obradivom zemljištu, osim usjeva koji rastu pod vodom (4)

Očuvanje potencijala tla

 

Bioraznolikost i krajobraz

(zaštita i kvaliteta)

SMR 3

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.):

članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 2. točka (b), članak 4. stavci 1., 2. i 4.

 

SMR 4

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.):

članak 6. stavci 1. i 2.

 

 

 

GAEC 8

Minimalni udio poljoprivredne površine namijenjen neproizvodnim područjima ili obilježjima (5)

Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednoga gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru.

Ako se poljoprivrednik obveže da će najmanje 7 % svojeg obradivog zemljišta namijeniti neproizvodnim površinama ili obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, u okviru poboljšane ekosheme u skladu s člankom 31. stavkom 6., udio koji se pripisuje usklađenosti s ovim GAEC standardom ograničava se na 3 %.

Minimalni udio od najmanje 7 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednoga gospodarstva ako to uključuje i postrne usjeve ili usjeve koji vežu dušik, zasijane bez upotrebe sredstava za zaštitu bilja, od čega 3 % čine zemljište ostavljeno na ugaru ili neproizvodna obilježja. Države članice trebale bi primjenjivati faktor ponderiranja od 0,3 za postrne usjeve.

Očuvanje obilježja krajobraza

Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića

Kao mogućnost, mjere za izbjegavanje invazivnih biljnih vrsta

Održavanje neproduktivnih obilježja i područja za poboljšanje bioraznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima

 

 

GAEC 9

Zabrana prenamjene ili oranja trajnih travnjaka koji su utvrđeni kao okolišno osjetljivi trajni travnjaci na područjima mreže Natura 2000.

Zaštita staništa i vrsta

Javno zdravlje i zdravlje bilja

Sigurnost hrane

SMR 5

Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.):

članci 14. i 15., članak 17. stavak 1. (6) i članci 18., 19. i 20.

 

 

 

SMR 6

Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama i o stavljanju izvan snage direktiva 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 3.):

članak 3. točke (a), (b), (d) i (e) te članci 4., 5. i 7.

 

Sredstva za zaštitu bilja

SMR 7

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.):

članak 55. prva i druga rečenica

 

 

 

SMR 8

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.):

 

 

 

 

Članak 5. stavak 2. i članak 8. stavci od 1. do 5. članak 12. o ograničenjima upotrebe pesticida u zaštićenim područjima definiranima na temelju Direktive 2000/60/EC i zakonodavstva o mreži Natura 2000.

članak 13. stavci 1. i 3. o rukovanju pesticidima, njihovu skladištenju te odlaganju ostataka

 

Dobrobit životinja

Dobrobit životinja

SMR 9

Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.):

članci 3. i 4.

 

SMR 10

Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.):

Članci 3. i 4.

 

SMR 11

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.):

članak 4.

 


(1)  Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predvidjeti da će se ovaj GAEC standard primjenjivati tek od godine zahtjeva 2024. ili 2025. U takvim slučajevima države članice dokazuju da je kašnjenje potrebno za uspostavu sustava upravljanja u skladu s detaljnim planiranjem.

Pri utvrđivanju GAEC standarda 2 države članice osiguravaju da se na dotičnom zemljištu može održati poljoprivredna djelatnost prikladna za kvalificiranje zemljišta kao poljoprivredne površine.

(2)  Granični pojasevi duž vodotokova u okviru ovog GAEC standarda moraju, u pravilu i u skladu s pravom Unije, poštovati minimalnu širinu od tri metra bez upotrebe pesticida i gnojiva.

U područjima s brojnim kanalima za odvodnju i navodnjavanje države članice mogu, ako je to opravdano za ta područja, prilagoditi tu minimalnu širinu u skladu sa specifičnim lokalnim okolnostima.

(3)  U opravdanim slučajevima države članice mogu prilagoditi minimalne standarde u dotičnim regijama kako bi se uzelo u obzir kratko vegetacijsko razdoblje koje proizlazi iz duljine i hladnoće zimskog razdoblja.

(4)  Plodored se sastoji od promjene usjeva najmanje jednom godišnje na razini zemljišnih parcela (osim u slučaju višegodišnjih usjeva, trava i drugog travolikog krmnog bilja te zemljišta ostavljenog na ugaru), uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari.

Na temelju raznolikosti metoda uzgoja i agroklimatskih uvjeta države članice mogu u dotičnim regijama odobriti druge prakse poboljšanog plodoreda s usjevima mahunarki ili raznolikost usjeva, kojima se nastoji poboljšati i očuvati potencijal tla u skladu s ciljevima ovog GAEC standarda.

Države članice mogu izuzeti od obveze iz ovog standarda poljoprivredna gospodarstva:

(a)

na kojima se više od 75 % obradivog zemljišta koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja, ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili se koristi za uzgoj usjeva mahunarki, ili služi za kombinaciju tih upotreba;

(b)

na kojima više od 75 % prihvatljive poljoprivredne površine zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja ili za uzgoj usjeva pod vodom tijekom znatna dijela godine ili tijekom znatna dijela ciklusa usjeva, ili služi za kombinaciju tih upotreba; ili

(c)

koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara.

Države članice mogu uvesti maksimalno ograničenje površine prekrivene jednim usjevom kako bi se spriječile velike monokulture.

Smatra se da su poljoprivrednici certificirani u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 usklađeni s ovim GAEC standardom.

(5)  Države članice mogu od obveze iz ove alineje izuzeti poljoprivredna gospodarstva:

(a)

na kojima se više od 75 % obradivog zemljišta koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja, ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili se koristi za uzgoj usjeva mahunarki, ili služi za kombinaciju tih upotreba;

(b)

na kojima više od 75 % prihvatljive poljoprivredne površine zauzimaju trajni travnjaci ili se koristi za proizvodnju trava ili drugog travolikog krmnog bilja ili za uzgoj usjeva pod vodom tijekom znatna dijela godine ili tijekom znatna dijela ciklusa usjeva, ili služi za kombinaciju tih upotreba; ili

(c)

koja imaju obradivo zemljište veličine do 10 hektara.

Države članice u kojima je više od 50 % ukupne površine zemljišta prekriveno šumom mogu od obveze iz ove alineje izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u područjima koja su te države članice utvrdile kao područja izložena prirodnim ograničenjima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (a) ili (b) Uredbe (EU) br. 1305/2013, pod uvjetom da je više od 50 % površine zemljišta jedinice iz druge rečenice ovog odlomka prekriveno šumom i da je omjer šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta veći od 3:1. Površina prekrivena šumom i omjer šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta procjenjuju se na razini površine jednake razini LUP2 ili na razini druge jasno određene jedinice koja obuhvaća jedinstveno i granicama jasno određeno zemljopisno područje sa sličnim poljoprivrednim uvjetima.

(6)  Kako se provodi posebno:

člankom 14. Uredbe (EZ) br. 470/2009 i Prilogom Uredbi (EZ) br. 37/2010,

Uredbom (EZ) br. 852/2004: članak 4. stavak 1. i Prilog I. dio A (poglavlje II. stavak 4. točke (g), (h) i (j), stavak 5. točke (f) i (h), stavak 6.; poglavlje III. stavak 8. točke (a), (b), (d) i (e), stavak 9. točke (a) i (c)),

Uredbom (EZ) br. 853/2004: članak 3. stavak 1., Prilog III. odjeljak IX. poglavlje 1. (točka I-1 podtočke (b), (c), (d) i (e); točka I-2 podtočka (a) (i., ii., iii.), podtočka (b) (i., ii.), podtočka (c); točka I-3; točka I-4; točka I-5; točka II-A 1., 2., 3., 4.; točka II-B 1. podtočke (a) i (d), 2., 4. podtočke (a) i (b)), Prilog III. odjeljak X. poglavlje 1. stavak 1.,

Uredbom (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavci 1., 5. i 6., Prilog I. dio A (točka I-4 podtočke (e), (g); točka II-2 podtočke (a), (b) i (e)) i Prilog III. (pod naslovom „HRANIDBA”, točka 1. naslovljena „Skladištenje”, prva i posljednja rečenica te točka 2. naslovljena „Distribucija”, treća rečenica), i

Uredbom (EZ) br. 396/2005: članak 18.


PRILOG IV.

PRAVILA O SOCIJALNOJ UVJETOVANOSTI U SKLADU S ČLANKOM 14.

Područja

Primjenjivo zakonodavstvo

Relevantne odredbe

Zahtjevi

Zapošljavanje

Transparentni i predvidivi radni uvjeti

Direktiva 2019/1152

članak 3.

Uvjeti zapošljavanja trebaju se navesti u pisanom obliku („ugovor o radu”)

članak 4.

Osigurati da zapošljavanje u poljoprivredi podliježe ugovoru o radu

članak 5.

Ugovor o radu treba se dostaviti u roku od sedam dana od početka rada

članak 6.

Promjene u radnom odnosu dostavljaju se u obliku dokumenta

članak 8.

Razdoblje probnog rada

članak 10.

Uvjeti u pogledu minimalne predvidivosti rada

članak 13.

Obvezno osposobljavanje

Zdravlje i sigurnost

Mjere za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika

Direktiva 89/391/EEZ

članak 5.

Opća odredba kojom se utvrđuje obveza poslodavca da osigura sigurnost i zdravlje radnika

članak 6.

Opća obveza poslodavaca da poduzmu mjere potrebne za zaštitu sigurnosti i zdravlja, uključujući sprečavanje rizika te pružanje informacija i osposobljavanja

članak 7.

Zaštitne i preventivne usluge: radnik odnosno radnici koji će biti zaduženi za obavljanje aktivnosti u području zdravlja i sigurnosti ili nadležne vanjske službe koje će se angažirati

članak 8.

Poslodavac treba poduzeti mjere za prvu pomoć, gašenje požara i evakuaciju radnika

članak 9.

Obveze poslodavaca u pogledu procjene rizika, zaštitnih mjera i opreme, evidentiranja i izvješćivanja o nesrećama na radu

članak 10.

Pružanje informacija radnicima o rizicima za sigurnost i zdravlje te zaštitnim i preventivnim mjerama

članak 11.

Savjetovanje i sudjelovanje radnika u raspravama o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu

članak 12.

Poslodavac treba osigurati da radnici dobiju odgovarajuće osposobljavanje u području sigurnosti i zdravlja

 

Minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi za uporabu radne opreme od strane radnika

Direktiva 2009/104/EZ

članak 3.

Opće obveze da se osigura prikladnost radne opreme za rad koji obavljaju radnici bez narušavanja sigurnosti ili zdravlja

članak 4.

Pravila o radnoj opremi: ona mora biti u skladu s Direktivom i utvrđenim minimalnim zahtjevima te se mora održavati na odgovarajući način

članak 5.

Pregled radne opreme – oprema se pregledava nakon ugradnje i tijekom periodičnih pregleda koje provode nadležne osobe

članak 6.

Radna oprema koja uključuje posebne rizike treba se ograničiti na osobe zadužene za njezinu upotrebu, a sve popravke, preinake i održavanje trebaju obavljati za to određeni radnici

članak 7.

Ergonomija i zdravlje na radu

članak 8.

Radnici trebaju dobiti odgovarajuće informacije i, prema potrebi, pisane upute za upotrebu radne opreme

članak 9.

Radnici moraju proći odgovarajuće osposobljavanje


PRILOG V.

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA IZ ČLANKA 87. STAVKA 1. PRVOG PODSTAVKA

(tekuće cijene, u EUR)

Kalendarska godina

2023.

2024.

2025.

2026.

2027. i naredne godine

Belgija

494 925 924

494 925 924

494 925 924

494 925 924

494 925 924

Bugarska

808 442 754

817 072 343

825 701 932

834 331 520

834 331 520

Češka

854 947 297

854 947 297

854 947 297

854 947 297

854 947 297

Danska

862 367 277

862 367 277

862 367 277

862 367 277

862 367 277

Njemačka

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

Estonija

196 436 567

199 297 294

202 158 021

205 018 748

205 018 748

Irska

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

Grčka

2 075 656 043

2 075 656 043

2 075 656 043

2 075 656 043

2 075 656 043

Španjolska

4 874 879 750

4 882 179 366

4 889 478 982

4 896 778 599

4 896 778 599

Francuska

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

Hrvatska

374 770 237

374 770 237

374 770 237

374 770 237

374 770 237

Italija

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

Cipar

47 647 540

47 647 540

47 647 540

47 647 540

47 647 540

Latvija

349 226 285

354 312 105

359 397 925

364 483 744

364 483 744

Litva

587 064 372

595 613 853

604 163 335

612 712 816

612 712 816

Luksemburg

32 747 827

32 747 827

32 747 827

32 747 827

32 747 827

Mađarska

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

Malta

4 594 021

4 594 021

4 594 021

4 594 021

4 594 021

Nizozemska

717 382 327

717 382 327

717 382 327

717 382 327

717 382 327

Austrija

677 581 846

677 581 846

677 581 846

677 581 846

677 581 846

Poljska

3 092 416 671

3 123 600 494

3 154 784 317

3 185 968 140

3 185 968 140

Portugal

613 619 128

622 403 166

631 187 204

639 971 242

639 971 242

Rumunjska

1 946 921 018

1 974 479 078

2 002 037 137

2 029 595 196

2 029 595 196

Slovenija

131 530 052

131 530 052

131 530 052

131 530 052

131 530 052

Slovačka

400 894 402

405 754 516

410 614 629

415 474 743

415 474 743

Finska

519 350 246

521 168 786

522 987 325

524 805 865

524 805 865

Švedska

686 131 966

686 360 116

686 588 267

686 816 417

686 816 417


PRILOG VI.

POPIS PROIZVODA IZ ČLANKA 42. TOČKE (f)

Oznaka KN

Opis

ex 0101

Živi konji, magarci, mule i mazge:

 

– konji

0101 21 00

– – čistokrvne rasplodne životinje (1):

0101 29

– – ostalo:

0101 29 10

– – – za klanje

0101 29 90

– – – ostalo

0101 30 00

– magarci

0101 90 00

– ostalo

ex 0103

Žive svinje:

0103 10 00

– – čistokrvne rasplodne životinje (2)

ex 0106

Ostale žive životinje:

0106 14 10

– domaći kunići

ex 0106 19 00

– – ostalo: sobovi i jeleni

0106 33 00

– – nojevi; emui (Dromaius novaehollandiae)

0106 39 10

– – – golubovi

0106 39 80

– – – ostale ptice

ex 0205 00

Konjetina, svježa, rashlađena ili zamrznuta

ex 0208

Ostalo meso i jestivi klaonički proizvodi, svježi, rashlađeni ili zamrznuti:

ex 0208 10 10

– – meso domaćih kunića

ex 0208 90 10

– – meso domaćih golubova

ex 0208 90 30

– – meso divljači, osim od kunića ili zečeva

ex 0208 90 60

– – meso sobova

ex 0407

Ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana:

0407 19 90

– oplođena, osim od peradi

0407 29 90

– ostala svježa jaja, osim od peradi

0407 90 90

– ostala jaja, osim od peradi

0701

Krumpir, svjež ili rashlađen

ex 0713

Sušene mahunarke, u zrnu, oljuštene ili neoljuštene ili lomljene:

ex 0713 10

– grašak (Pisum sativum):

0713 10 90

– – osim za sjetvu

ex 0713 20 00

– slanutak:

 

– – osim za sjetvu

 

– grah (Vigna spp., Phaseolus spp.):

ex 0713 31 00

grah vrste Vigna mungo (L) Hepper ili Vigna radiata (L) Wilczek:

 

– – – osim za sjetvu

ex 0713 32 00

– – grah sitni crveni (Azuki) (Phaseolus ili Vigna angularis):

 

– – – osim za sjetvu

ex 0713 33

– – grah obični, uključujući bijeli (Phaseolus vulgaris):

0713 33 90

– – – osim za sjetvu

ex 0713 34 00

– – bambara grah (Vigna subterranea ili Voandzeia subterranea):

 

– – – osim za sjetvu

ex 0713 35 00

– – mletački grah (crnookica) (Vigna unguiculata):

 

– – – osim za sjetvu

ex 0713 39 00

– – ostalo:

 

– – – osim za sjetvu

ex 0713 40 00

– leća:

 

– – osim za sjetvu

ex 0713 50 00

– bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina i Vicia faba var. minor):

 

– – osim za sjetvu

ex 0713 60 00

– golublji grašak (Cajanus cajan):

 

– – osim za sjetvu

ex 0713 90 00

– ostalo:

 

– – osim za sjetvu

1201 90 00

Soja u zrnu, uključujući i lomljenu, osim za sjeme

1202 41 00

Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, u ljusci, osim za sjeme

1202 42 00

Kikiriki, nepržen niti drugačije termički obrađen, oljušten, uključujući i lomljen, osim za sjeme

1203 00 00

Kopra

1204 00 90

Laneno sjeme, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1205 10 90

Sjeme uljane repice niskog sadržaja eruka kiseline, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1205 90 00

Ostalo sjeme uljane repice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1206 00 91

Sjemenke suncokreta, oljuštene; u sivobijeloj prugastoj ljusci, uključujući i lomljene, osim za sjetvu

1206 00 99

Ostale sjemenke suncokreta, uključujući i lomljene, osim za sjetvu

1207 29 00

Sjeme pamuka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 40 90

Sjeme sezama, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 50 90

Sjeme gorušice, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 60 00

– Sjeme šafranike (Carthamus tinctorius)

1207 91 90

Sjeme maka, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

1207 99 91

Sjeme konoplje, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

ex 1207 99 96

Ostalo uljano sjeme i plodovi, uključujući i lomljeno, osim za sjetvu

ex 1209 29 50

– – – Sjeme lupine, osim za sjetvu

ex 1211

Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove) koji se u prvom redu upotrebljavaju u parfumeriji, farmaciji ili u insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi ili osušeni, rezani ili cijeli, drobljeni ili mljeveni, osim proizvoda navedenih pod oznakom KN ex 1211 90 86 u dijelu IX.;

1212 94 00

Korijen cikorije

ex 1214

Stočna koraba, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i one u obliku peleta:

ex 1214 10 00

– krupica i pelete od lucerne (alfalfe):

 

– – – osim od lucerne umjetno sušene toplinom ili od drugačije sušene i samljevene lucerne

ex 1214 90

– ostalo:

1214 90 10

– – krmna cikla, stočna koraba i drugo krmno korijenje

ex 1214 90 90

– – ostalo, osim:

 

– – – esparzete, djeteline, lupina, grahorica i sličnih proizvoda za stočnu hranu umjetno sušenih toplinom, osim sijena i krmnog kelja i proizvoda koji sadrže sijeno

 

– – – esparzete, djeteline, lupina, grahorica, kokotca, sjetvene graholike i smiljkite, drugačije sušenih i samljevenih

ex 2206

Ostala fermentirana pića (na primjer, jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermentiranih pića i mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, koje nisu spomenute ni obuhvaćene na drugom mjestu:

ex 2206 00 31 doex 2206 00 89

– fermentirana pića osim piquettea (vina od komine)

5201

Pamuk, negrebenani ili nečešljani


(1)  Unos pod ovim podbrojem podliježe uvjetima utvrđenima u relevantnim odredbama Unije (vidjeti Uredbu (EU) 2016/1012 i Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/262 od 17. veljače 2015. o utvrđivanju pravila u skladu s direktivama Vijeća 90/427/EEZ i 2009/156/EZ s obzirom na metode za identifikaciju kopitara (Uredba o putovnici za kopitare), SL L 59, 3.3.2015., str. 1.).

(2)  Uredba (EU) 2016/1012.


PRILOG VII.

DODIJELJENA SREDSTVA DRŽAVA ČLANICA (PO FINANCIJSKOJ GODINI) ZA VRSTE INTERVENCIJA U SEKTORU VINA KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 88. STAVKU 1.

 

U EUR (u tekućim cijenama)

Bugarska

25 721 000

Češka

4 954 000

Njemačka

37 381 000

Grčka

23 030 000

Španjolska

202 147 000

Francuska

269 628 000

Hrvatska

10 410 000

Italija

323 883 000

Cipar

4 465 000

Litva

43 000

Mađarska

27 970 000

Austrija

13 155 000

Portugal

62 670 000

Rumunjska

45 844 000

Slovenija

4 849 000

Slovačka

4 887 000


PRILOG VIII.

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA PAMUK IZ ČLANKA 87. STAVKA 1. DRUGOG PODSTAVKA

(tekuće cijene, u EUR)

Kalendarska godina

2023.

2024.

2025.

2026.

2027. i naredne godine

Bugarska

2 557 820

2 557 820

2 557 820

2 557 820

2 557 820

Grčka

183 996 000

183 996 000

183 996 000

183 996 000

183 996 000

Španjolska

59 690 640

59 690 640

59 690 640

59 690 640

59 690 640

Portugal

177 589

177 589

177 589

177 589

177 589


PRILOG IX.

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA BEZ PAMUKA, A PRIJE PRIJENOSÂ IZ ČLANKA 87. STAVKA 1. TREĆEG PODSTAVKA

(tekuće cijene, u EUR)

Kalendarska godina

2023.

2024.

2025.

2026.

2027. i naredne godine

Belgija

494 925 924

494 925 924

494 925 924

494 925 924

494 925 924

Bugarska

805 884 934

814 514 523

823 144 112

831 773 700

831 773 700

Češka

854 947 297

854 947 297

854 947 297

854 947 297

854 947 297

Danska

862 367 277

862 367 277

862 367 277

862 367 277

862 367 277

Njemačka

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

4 915 695 459

Estonija

196 436 567

199 297 294

202 158 021

205 018 748

205 018 748

Irska

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

1 186 281 996

Grčka

1 891 660 043

1 891 660 043

1 891 660 043

1 891 660 043

1 891 660 043

Španjolska

4 815 189 110

4 822 488 726

4 829 788 342

4 837 087 959

4 837 087 959

Francuska

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

7 285 000 537

Hrvatska

374 770 237

374 770 237

374 770 237

374 770 237

374 770 237

Italija

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

3 628 529 155

Cipar

47 647 540

47 647 540

47 647 540

47 647 540

47 647 540

Latvija

349 226 285

354 312 105

359 397 925

364 483 744

364 483 744

Litva

587 064 372

595 613 853

604 163 335

612 712 816

612 712 816

Luksemburg

32 747 827

32 747 827

32 747 827

32 747 827

32 747 827

Mađarska

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

1 243 185 165

Malta

4 594 021

4 594 021

4 594 021

4 594 021

4 594 021

Nizozemska

717 382 327

717 382 327

717 382 327

717 382 327

717 382 327

Austrija

677 581 846

677 581 846

677 581 846

677 581 846

677 581 846

Poljska

3 092 416 671

3 123 600 494

3 154 784 317

3 185 968 140

3 185 968 140

Portugal

613 441 539

622 225 577

631 009 615

639 793 653

639 793 653

Rumunjska

1 946 921 018

1 974 479 078

2 002 037 137

2 029 595 196

2 029 595 196

Slovenija

131 530 052

131 530 052

131 530 052

131 530 052

131 530 052

Slovačka

400 894 402

405 754 516

410 614 629

415 474 743

415 474 743

Finska

519 350 246

521 168 786

522 987 325

524 805 865

524 805 865

Švedska

686 131 966

686 360 116

686 588 267

686 816 417

686 816 417


PRILOG X.

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA (PO FINANCIJSKOJ GODINI) ZA VRSTE INTERVENCIJA U SEKTORU PČELARSTVA KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 88. STAVKU 2.

 

U EUR (u tekućim cijenama)

Belgija

422 967

Bugarska

2 063 885

Češka

2 121 528

Danska

295 539

Njemačka

2 790 875

Estonija

140 473

Irska

61 640

Grčka

6 162 645

Španjolska

9 559 944

Francuska

6 419 062

Hrvatska

1 913 290

Italija

5 166 537

Cipar

169 653

Latvija

328 804

Litva

549 828

Luksemburg

30 621

Mađarska

4 271 227

Malta

14 137

Nizozemska

295 172

Austrija

1 477 188

Poljska

5 024 968

Portugal

2 204 232

Rumunjska

6 081 630

Slovenija

649 455

Slovačka

999 973

Finska

196 182

Švedska

588 545


PRILOG XI.

RASPODJELA POTPORE UNIJE ZA VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA (OD 2023. DO 2027.) IZ ČLANKA 89. STAVKA 3.

(tekuće cijene, u EUR)

Godina

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno 2023. – 2027.

Belgija

82 800 894

82 800 894

82 800 894

82 800 894

82 800 894

414 004 470

Bugarska

282 162 644

282 162 644

282 162 644

282 162 644

282 162 644

1 410 813 220

Češka

259 187 708

259 187 708

259 187 708

259 187 708

259 187 708

1 295 938 540

Danska

75 934 060

75 934 060

75 934 060

75 934 060

75 934 060

379 670 300

Njemačka

1 092 359 738

1 092 359 738

1 092 359 738

1 092 359 738

1 092 359 738

5 461 798 690

Estonija

88 016 648

88 016 648

88 016 648

88 016 648

88 016 648

440 083 240

Irska

311 640 628

311 640 628

311 640 628

311 640 628

311 640 628

1 558 203 140

Grčka

556 953 600

556 953 600

556 953 600

556 953 600

556 953 600

2 784 768 000

Španjolska

1 080 382 825

1 080 382 825

1 080 382 825

1 080 382 825

1 080 382 825

5 401 914 125

Francuska

1 459 440 070

1 459 440 070

1 459 440 070

1 459 440 070

1 459 440 070

7 297 200 350

Hrvatska

297 307 401

297 307 401

297 307 401

297 307 401

297 307 401

1 486 537 005

Italija

1 349 921 375

1 349 921 375

1 349 921 375

1 349 921 375

1 349 921 375

6 749 606 875

Cipar

23 770 514

23 770 514

23 770 514

23 770 514

23 770 514

118 852 570

Latvija

117 495 173

117 495 173

117 495 173

117 495 173

117 495 173

587 475 865

Litva

195 495 162

195 495 162

195 495 162

195 495 162

195 495 162

977 475 810

Luksemburg

12 310 644

12 310 644

12 310 644

12 310 644

12 310 644

61 553 220

Mađarska

416 869 149

416 869 149

416 869 149

416 869 149

416 869 149

2 084 345 745

Malta

19 984 497

19 984 497

19 984 497

19 984 497

19 984 497

99 922 485

Nizozemska

73 268 369

73 268 369

73 268 369

73 268 369

73 268 369

366 341 845

Austrija

520 024 752

520 024 752

520 024 752

520 024 752

520 024 752

2 600 123 760

Poljska

1 320 001 539

1 320 001 539

1 320 001 539

1 320 001 539

1 320 001 539

6 600 007 695

Portugal

540 550 620

540 550 620

540 550 620

540 550 620

540 550 620

2 702 753 100

Rumunjska

967 049 892

967 049 892

967 049 892

967 049 892

967 049 892

4 835 249 460

Slovenija

110 170 192

110 170 192

110 170 192

110 170 192

110 170 192

550 850 960

Slovačka

259 077 909

259 077 909

259 077 909

259 077 909

259 077 909

1 295 389 545

Finska

354 549 956

354 549 956

354 549 956

354 549 956

354 549 956

1 772 749 780

Švedska

211 889 741

211 889 741

211 889 741

211 889 741

211 889 741

1 059 448 705

Ukupno EU-27

12 078 615 700

12 078 615 700

12 078 615 700

12 078 615 700

12 078 615 700

60 393 078 500

Tehnička pomoć (0.25 %)

30 272 220

30 272 220

30 272 220

30 272 220

30 272 220

151 361 100

Ukupno

12 108 887 920

12 108 887 920

12 108 887 920

12 108 887 920

12 108 887 920

60 544 439 600


PRILOG XII.

MINIMALNI IZNOSI REZERVIRANI ZA SPECIFIČNI CILJ IZ ČLANKA 6. STAVKA 1. TOČKE (g)

(tekuće cijene, u EUR)

Kalendarska godina

2023.

2024.

2025.

2026.

2027. i naredne godine

Belgija

14 847 778

14 847 778

14 847 778

14 847 778

14 847 778

Bugarska

24 176 548

24 435 436

24 694 323

24 953 211

24 953 211

Češka

25 648 419

25 648 419

25 648 419

25 648 419

25 648 419

Danska

25 871 018

25 871 018

25 871 018

25 871 018

25 871 018

Njemačka

147 470 864

147 470 864

147 470 864

147 470 864

147 470 864

Estonija

5 893 097

5 978 919

6 064 741

6 150 562

6 150 562

Irska

35 588 460

35 588 460

35 588 460

35 588 460

35 588 460

Grčka

56 749 801

56 749 801

56 749 801

56 749 801

56 749 801

Španjolska

144 455 673

144 674 662

144 893 650

145 112 639

145 112 639

Francuska

218 550 016

218 550 016

218 550 016

218 550 016

218 550 016

Hrvatska

11 243 107

11 243 107

11 243 107

11 243 107

11 243 107

Italija

108 855 875

108 855 875

108 855 875

108 855 875

108 855 875

Cipar

1 429 426

1 429 426

1 429 426

1 429 426

1 429 426

Latvija

10 476 789

10 629 363

10 781 938

10 934 512

10 934 512

Litva

17 611 931

17 868 416

18 124 900

18 381 384

18 381 384

Luksemburg

982 435

982 435

982 435

982 435

982 435

Mađarska

37 295 555

37 295 555

37 295 555

37 295 555

37 295 555

Malta

137 821

137 821

137 821

137 821

137 821

Nizozemska

21 521 470

21 521 470

21 521 470

21 521 470

21 521 470

Austrija

20 327 455

20 327 455

20 327 455

20 327 455

20 327 455

Poljska

92 772 500

93 708 015

94 643 530

95 579 044

95 579 044

Portugal

18 403 246

18 666 767

18 930 288

19 193 810

19 193 810

Rumunjska

58 407 631

59 234 372

60 061 114

60 887 856

60 887 856

Slovenija

3 945 902

3 945 902

3 945 902

3 945 902

3 945 902

Slovačka

12 026 832

12 172 635

12 318 439

12 464 242

12 464 242

Finska

15 580 507

15 635 064

15 689 620

15 744 176

15 744 176

Švedska

20 583 959

20 590 803

20 597 648

20 604 493

20 604 493


PRILOG XIII.

ZAKONODAVNI AKTI UNIJE U PODRUČJU OKOLIŠA I KLIME, ČIJIM BI CILJEVIMA STRATEŠKI PLANOVI DRŽAVA ČLANICA U OKVIRU ZPP-a TREBALI DOPRINOSITI, KAO I BITI USKLAĐENI S NJIMA, NA TEMELJU ČLANAKA 108., 109. I 115.

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica;

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore;

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike;

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla;

Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu;

Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ;

Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU;

Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013;

Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;

Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ;

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida.


PRILOG XIV.

IZVJEŠĆIVANJE NA TEMELJU KLJUČNOG SKUPA POKAZATELJA U SKLADU S ČLANKOM 142.

Pokazatelji za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Ciljevi

Ključni skup pokazatelja

Potpora održivom dohotku poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala dugoročna sigurnost opskrbe hranom i poljoprivredna raznolikost te osigurala gospodarska održivost poljoprivredne proizvodnje u Uniji

O.3.

Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a

C.25

Poljoprivredni faktorski dohodak

R.6

Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatnih izravnih plaćanja po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva (u odnosu na prosjek)

Jačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava kratkoročno i dugoročno, uključujući veću usmjerenost na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju

R.9

Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za ulaganja u restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

Poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu

R.10

Bolja organizacija lanca opskrbe: Udio poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u skupinama proizvođača, organizacijama proizvođača, lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe i sustavima kvalitete kojima je dodijeljena potpora u okviru ZPP-a

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenjem emisija stakleničkih plinova i poboljšanjem sekvestracije ugljika, kao i promicanje održive energije

I.10

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena: Emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

R.14

Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za smanjenje emisija ili održavanje ili povećanje skladištenja ugljika (uključujući trajne travnjake, trajne nasade s trajnim zelenim pokrovom, poljoprivredno zemljište u močvarnim područjima i tresetištu)

R.17

Pošumljeno zemljište: Površina za koju je dodijeljena potpora za pošumljavanje, agrošumarstvo i obnovu, uključujući raspodjele

Poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak, uključujući smanjenjem ovisnosti o kemikalijama

O.34

Broj hektara obuhvaćenih okolišnom praksom (skupni pokazatelj za fizičko područje obuhvaćeno uvjetovanošću, ekoshemama te obvezama upravljanja u području poljoprivrede te šumarstva, okoliša i klime)

I.15

Poboljšanje kvalitete vode: Bruto bilanca hranjivih tvari na poljoprivrednom zemljištu

I.16

Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u podzemnim vodama – postotak postaja za nadzor podzemnih voda u kojima je koncentracija nitrata veća od 50 mg/l prema Direktivi 91/676/EEZ

I.18

Održiva i smanjena upotreba pesticida: Rizici od pesticida te njihova upotreba i učinci

R.19

Poboljšanje i zaštita tla: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora i koje su korisne za upravljanje tlom radi poboljšanja kvalitete tla i biote (kao što su smanjenje obrade tla, pokrov tla s usjevima, plodored uključujući usjeve mahunarki)

R.20

Poboljšanje kvalitete zraka: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za smanjenje emisija amonijaka za koje je dodijeljena potpora

R.21

Zaštita kvalitete vode: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za kvalitetu vodnih tijela za koje je dodijeljena potpora

R.22

Održivo gospodarenje hranjivim tvarima: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza povezanih s poboljšanjem gospodarenja hranjivim tvarima za koje je dodijeljena potpora

R.24

Održiva i smanjena upotreba pesticida: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru posebnih obveza za koje je dodijeljena potpora koje dovode do održive upotrebe pesticida kako bi se smanjili rizici od pesticida i njihovi učinci, kao što je istjecanje pesticida

Doprinos zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti i pokretanju procesa oporavka bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza

C.33

Poljoprivredna površina pod ekološkim uzgojem

I.21

Poboljšanje pružanja usluga ekosustava: Udio poljoprivrednog zemljišta obuhvaćen obilježjima krajobraza

R.29

Razvoj ekološke poljoprivrede: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) za koju se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a za ekološki uzgoj, pri čemu je održavanje ekološke poljoprivrede odvojeno od prelaska na nju

R.34

Očuvanje obilježja krajobraza: Udio korištene poljoprivredne površine (KPP) u okviru obveza za koje je dodijeljena potpora za upravljanje obilježjima krajobraza, uključujući živice i drveće

Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te olakšavanje održivog poslovnog razvoja u ruralnim područjima

R.36

Generacijska obnova: Broj mladih poljoprivrednika koji pokreću poslovanje uz potporu ZPP-a, uključujući raščlambu po spolu

Promicanje zapošljavanja, rasta, rodne ravnopravnosti, uključujući sudjelovanje žena u poljoprivredi, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući kružno biogospodarstvo i održivo šumarstvo

R.37

Rast i radna mjesta u ruralnim područjima: Nova radna mjesta koja primaju potporu u okviru projekata ZPP-a:

R.38

Pokrivenost LEADER-om: Udio ruralnog stanovništva obuhvaćenog lokalnim razvojnim strategijama

R.41

Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

Poboljšanje odgovora poljoprivrede Unije na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući visokokvalitetnu, sigurnu i hranjivu hranu proizvedenu na održiv način, smanjenje rasipanja hrane kao i poboljšanje dobrobiti životinja te borba protiv antimikrobne rezistencije

I.28

Ograničavanje upotrebe antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja: Prodaja/upotreba antimikrobnih sredstava za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

R.43

Ograničavanje upotrebe antimikrobnih sredstava: Udio uvjetnih grla (UG) obuhvaćenih djelovanjima za koja se dodjeljuje potpora radi ograničenja upotrebe antimikrobnih sredstava (sprečavanje/smanjenje)

R.44

Poboljšanje dobrobiti životinja: Udio uvjetnih grla (UG) obuhvaćenih djelovanjima za koja se dodjeljuje potpora radi poboljšanja dobrobiti životinja

Modernizacija poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe među poljoprivrednicima putem poboljšanog pristupa istraživanjima, inovacijama, razmjeni znanja i osposobljavanju

R.1

Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama: Broj osoba koje imaju koristi od savjeta, osposobljavanja, razmjene znanja ili sudjeluju u operativnim skupinama Europskog partnerstva za inovacije (EIP) za koje se dodjeljuje potpora u okviru ZPP-a kako bi se ojačala održiva gospodarska, socijalna, okolišna i klimatska uspješnost te uspješnost u području učinkovitosti resursa


6.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 435/187


UREDBA (EU) 2021/2116 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 2. prosinca 2021.

o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. i članak 322. stavak 1. točka (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),

budući da:

(1)

U Komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” zaključeno je da bi se odgovor zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) na buduće izazove i mogućnosti trebao i dalje poboljšavati poticanjem zapošljavanja, rasta i ulaganja, borbom protiv klimatskih promjena i prilagodbom njima te prenošenjem istraživanja i inovacija iz laboratorija na polja i tržišta. ZPP-om bi se nadalje trebala riješiti pitanja građana koja se odnose na održivu poljoprivrednu proizvodnju.

(2)

U skladu s člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), provedbom ZPP-a trebalo bi uzeti u obzir ciljeve Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., uključujući obveze Unije u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i razvojne suradnje.

(3)

Postojeći model ostvarivanja ZPP-a zasnovan na sukladnosti trebalo bi prilagoditi kako bi se veća pozornost posvetila rezultatima i uspješnosti. U skladu s time, Unija bi trebala odrediti osnovne ciljeve politike, vrste intervencije i osnovne zahtjeve Unije, a države članice trebale bi imati veće dužnosti i odgovornosti za ispunjavanje tih ciljeva. Stoga je potrebno zajamčiti veću supsidijarnost i fleksibilnost kako bi se bolje uzeli u obzir lokalni uvjeti i potrebe. U skladu s time, u okviru novog modela ostvarivanja ZPP-a, države članice trebale bi biti odgovorne za prilagodbu svojih intervencija u okviru ZPP-a svojim konkretnim potrebama i osnovnim zahtjevima Unije kako bi maksimalno povećale svoj doprinos ostvarenju ciljeva ZPP-a Unije. Kako bi se i dalje osiguravao zajednički pristup i jednaki uvjeti, države članice također bi trebale utvrditi i oblikovati okvir sukladnosti i kontrole za korisnike, koji uključuje sukladnost sa standardima za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i propisanim zahtjevima o upravljanju.

(4)

ZPP obuhvaća razne intervencije i mjere od kojih su mnoge uključene u strateške planove u okviru ZPP-a iz glave III. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Druge se i dalje vode tradicionalnom logikom sukladnosti. Važno je osigurati sredstva za financiranje svih intervencija i mjera kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva ZPP-a. Te intervencije i mjere imaju određene zajedničke elemente i stoga bi njihovo financiranje trebalo obuhvatiti istim skupom odredbi. Međutim, te bi odredbe prema potrebi trebale omogućiti različito postupanje. Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) uređuju se dva europska poljoprivredna fonda, i to Europski fond za jamstva u poljoprivredi („EFJP”) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj („EPFRR”). Ta bi dva fonda trebalo zadržati u ovoj Uredbi. S obzirom na opseg reforme postojećeg ZPP-a, primjereno je zamijeniti Uredbu (EU) br. 1306/2013.

(5)

Odredbe Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Financijska uredba”), posebno odredbe koje se odnose na podijeljeno upravljanje s državama članicama, ulogu akreditiranih tijela i proračunska načela, trebale bi se primjenjivati na intervencije i mjere utvrđene u ovoj Uredbi.

(6)

Kako bi se uskladile prakse država članica u pogledu primjene klauzule o višoj sili, ova bi Uredba prema potrebi trebala predvidjeti izuzeća od pravila ZPP-a u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti te netaksativan popis mogućih slučajeva više sile i izvanrednih okolnosti koje nacionalna nadležna tijela trebaju uvažiti. Nacionalna nadležna tijela trebala bi donositi odluke o višoj sili ili izvanrednim okolnostima za svaki slučaj posebno na temelju relevantnih dokaza.

(7)

Nadalje, ovom bi se Uredbom trebala predvidjeti izuzeća od pravila ZPP-a u slučajevima više sile i izvanrednih okolnost, kao što je slučaj ozbiljnih vremenskih uvjeta koji uvelike utječu na poljoprivredno gospodarstvo korisnika na razini koja je usporediva s prirodnom katastrofom.

(8)

Rashodi ZPP-a trebali bi se financirati iz općeg proračuna Unije („proračun Unije”), uključujući rashode za intervencije strateških planova u okviru ZPP-a na temelju glave III. Uredbe (EU) 2021/2115, ili izravno preko EFJP-a i EPFRR-a ili u kontekstu podijeljenog upravljanja s državama članicama. Trebalo bi točno utvrditi vrste rashoda koji se mogu financirati iz tih dvaju fondova.

(9)

Kako bi se ostvarili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. UFEU-a i poštovalo načelo podijeljenog upravljanja predviđeno člankom 63. Financijske uredbe, države članice trebale bi osigurati da su uspostavljeni potrebni upravljački sustavi. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo predvidjeti odredbu o imenovanju upravljačkih tijela, odnosno, nadležnog tijela, agencije za plaćanja, koordinacijskog tijela i tijela za ovjeravanje.

(10)

Potrebno je predvidjeti odredbu o akreditaciji agencija za plaćanja i za imenovanje i akreditaciju koordinacijskih tijela od strane država članica, uspostavi postupaka za dobivanje izjava rukovodstva, godišnjeg dokumenta o poravnanju, godišnjeg sažetka završnih izvješća o reviziji i izvješća o uspješnosti te o pribavljanju ovjere sustava upravljanja i nadzora, sustava izvješćivanja i ovjere godišnje računovodstvene dokumentacije od strane neovisnih tijela. Nadalje, kako bi se zajamčila transparentnost sustava provjera koje se provode na nacionalnoj razini, osobito u vezi s postupcima za odobravanje, potvrđivanje i plaćanje te radi smanjenja opterećenja administracije i revizije za Komisiju i za države članice u kojima se pojedinačno traži akreditacija svake agencije za plaćanja, trebalo bi prema potrebi ograničiti broj tijela kojima su prenesene te odgovornosti poštujući pritom ustavne odredbe svake države članice. Ako su ustavnim okvirom države članice predviđene regije, ta bi država članica trebala imati mogućnost akreditiranja regionalnih agencija za plaćanja pod određenim uvjetima.

(11)

Ako država članica akreditira više od jedne agencije za plaćanja, trebala bi imenovati jedno javno koordinacijsko tijelo kako bi se osigurala dosljednost upravljanja EFJP-om i EPFRR-om, omogućila veza između Komisije i raznih akreditiranih agencija za plaćanja te zajamčila brza dostava podataka o djelovanju različitih agencija za plaćanja koje Komisija zatraži. To koordinacijsko tijelo trebalo bi isto tako poduzimati i koordinirati mjere s ciljem uklanjanja svih nedostataka općeg karaktera uočenih na nacionalnoj razini te obavješćivati Komisiju o svim daljnjim mjerama, kao i osigurati usklađenu primjenu pravila Unije uzimajući u obzir sva ograničenja koja proizlaze iz važećih ustavnih odredbi.

(12)

Na temelju novog modela ostvarivanja politike ZPP-a, uključivanje agencija za plaćanja koje su akreditirale države članice ključan je preduvjet za ostvarivanje razumnog jamstva da će se ciljevi i ciljne vrijednosti navedeni u relevantnim strateškim planovima u okviru ZPP-a ostvariti intervencijama koje se financiraju iz proračuna Unije. Stoga bi ovom Uredbom trebalo izričito odrediti da se iz proračuna Unije mogu nadoknaditi isključivo rashodi koje su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja. Osim toga, rashodi koje financira Unija za intervencije navedene u Uredbi (EU) 2021/2115 o strateškim planovima u okviru ZPP-a trebali bi imati odgovarajuće ostvarenje i biti u skladu s osnovnim zahtjevima Unije i upravljačkim sustavima.

(13)

Kako bi imala pregled nad javnim i privatnim tijelima za ovjeravanje te ažurirane informacije o tijelima koja su aktivna, Komisija bi trebala dobivati informacije od država članica i voditi ažurirani registar tih tijela. Kako bi Europski parlament također imao točne i ažurne informacije, potrebno je da mu Komisija svake godine dostavi popis imenovanih tijela za ovjeravanje.

(14)

U kontekstu poštovanja proračunske discipline potrebno je odrediti godišnju gornju granicu za rashode koji se financiraju iz EFJP-a uzimanjem u obzir najviših iznosa utvrđenih za EFJP u okviru višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (8).

(15)

Proračunska disciplina zahtijeva i poštovanje godišnje gornje granice za rashode koji se financiraju iz EFJP-a u svim okolnostima i u svim fazama proračunskog postupka i izvršenja proračuna. Stoga je nacionalnu gornju granicu za izravna plaćanja po državi članici utvrđenu u Uredbi (EU) 2021/2115 potrebno smatrati financijskom gornjom granicom za takva izravna plaćanja za dotičnu državu članicu, a nadoknada tih plaćanja treba ostati u skladu s tom financijskom gornjom granicom.

(16)

Kako bi se osiguralo da iznosi za financiranje ZPP-a budu u skladu s godišnjim gornjim granicama, trebalo bi zadržati mehanizam financijske discipline kojim se prilagođava razina izravne potpore. Potrebno je zadržati pričuvu za poljoprivredu radi pružanja potpore poljoprivrednom sektoru u slučaju tržišnih kretanja ili kriza koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe predviđeno je da se odobrena sredstva za koja nije preuzeta obveza mogu prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu, u smislu članka 9. Financijske uredbe („proračunska godina”). Kako bi se korisnicima i nacionalnim upravama znatno pojednostavnila provedba, potrebno je primjenjivati mehanizam obnavljanja i iskoristiti sve neiskorištene iznose pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u 2022. Zbog toga je potrebno odstupanje od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe kojim bi se omogućilo da se odobrena sredstva iz pričuve za poljoprivredu za koja nije preuzeta obveza prenose radi financiranja pričuve za poljoprivredu u sljedećim proračunskim godinama do 2027. Nadalje, u pogledu proračunske godine 2022. potrebno je odstupanje jer bi se ukupni neiskorišteni iznos pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru dostupan na kraju proračunske godine 2022. trebao prenijeti u proračunsku godinu 2023. u odgovarajuću liniju nove pričuve za poljoprivredu uspostavljene ovom Uredbom, a ne u potpunosti vratiti u proračunske linije iz kojih se financiraju intervencije u obliku izravnih plaćanja na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a. Međutim, kako bi se maksimalno povećali iznosi koje treba nadoknaditi poljoprivrednicima u proračunskoj godini 2023., sva ostala raspoloživa sredstva u okviru posebne gornje granice za EFJP za proračunsku godinu 2023. utvrđene u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093 trebala bi se najprije upotrijebiti za uspostavu nove pričuve za poljoprivredu u proračunskoj godini 2023.

(17)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje za nacionalne uprave i poljoprivrednike, u što većoj mjeri pojednostavnili postupci te ograničila složenost obrazaca zahtjeva za potporu, nadoknada iznosa prenesenih iz prethodne poljoprivredne financijske godine („financijska godina”) s obzirom na primijenjenu financijsku disciplinu ne bi se smjela izvršavati kad se financijska disciplina primjenjuje drugu godinu zaredom (godina N + 1) ni kad ukupan iznos odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza čini manje od 0,2 % godišnje gornje granice EFJP-a.

(18)

Mjere poduzete za određivanje financijskog doprinosa EFJP-a i EPFRR-a u pogledu izračuna financijskih gornjih granica ne utječu na ovlasti proračunskog tijela određenog UFEU-om. Te bi se mjere stoga trebale temeljiti na financijskim omotnicama utvrđenima u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (9).

(19)

Proračunska disciplina zahtijeva i stalnu provjeru srednjoročnog proračunskog stanja. Ako je potrebno, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala predložiti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju gornje granice predviđene Uredbom (EU, Euratom) 2020/2093. Nadalje, Komisija bi u svakom trenutku trebala u cijelosti primijeniti svoje upravljačke ovlasti kako bi se zajamčilo poštovanje godišnje gornje granice te, u slučaju potrebe, Europskom parlamentu i Vijeću ili isključivo Vijeću, ovisno o slučaju, predložiti odgovarajuće mjere za poboljšanje proračunskog stanja. Ako na kraju proračunske godine nije moguće poštovati godišnju gornju granicu zbog nadoknada koje su zatražile države članice, Komisija bi trebala moći poduzeti mjere koje bi omogućile privremenu raspodjelu raspoloživih iznosa na države članice u skladu s njihovim zahtjevima za nadoknade koje još nisu isplaćene i mjere koje osiguravaju usklađenost s utvrđenom gornjom granicom za dotičnu godinu. Plaćanja za tu godinu trebala bi se knjižiti u sljedećoj proračunskoj godini i trebalo bi točno utvrditi ukupni iznos financiranja sredstvima Unije po državi članici te svaku raspodjelu kompenzacija koju treba izvršiti u odnosu na države članice kako bi se osiguralo poštovanje utvrđenog iznosa.

(20)

Komisija bi u izvršenju proračuna trebala uvesti mjesečni sustav ranog upozoravanja i nadzora poljoprivrednih rashoda kako bi u slučaju opasnosti od prekoračenja godišnje gornje granice mogla najhitnije poduzeti primjerene mjere u okviru svojih raspoloživih upravljačkih ovlasti te predložiti druge mjere ako se ranije mjere pokažu nedostatnima. Komisija bi u periodičnom izvješću Europskom parlamentu i Vijeću trebala usporediti razvoj dotad ostvarenih rashoda s obzirom na profile te dati procjenu predvidivog izvršenja u preostalom razdoblju proračunske godine.

(21)

Komisija bi trebala državama članicama osigurati financijska sredstva potrebna za pokrivanje rashoda koje su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u vezi s EFJP-om u obliku nadoknada prema knjiženju rashoda koje su te agencije ostvarile. Do isplate tih nadoknada u obliku mjesečnih plaćanja države članice trebale bi mobilizirati financijska sredstva ovisno o potrebama svojih akreditiranih agencija za plaćanja. U ovoj bi Uredbi trebalo izričito odrediti da administrativne troškove i troškove osoblja država članica i korisnička koji sudjeluju u provedbi ZPP-a trebaju snositi te države članice i ti korisnici..

(22)

Trebalo bi predvidjeti upotrebu agrometeorološkog sustava te nabavu i unapređenje satelitskih podataka posebno kako bi se Komisiji osigurala sredstva za upravljanje poljoprivrednim tržištima, olakšao nadzor poljoprivrednih rashoda te omogućio srednjoročni i dugoročni nadzor poljoprivrednih resursa, uključujući onih koji se odnose na otpornost okoliša i otpornost na klimatske promjene te napredak prema ostvarenju relevantnih ciljnih vrijednosti Unije.

(23)

Komisiji bi se trebala osigurati sredstva za nadzor tržišta, uzimajući u obzir ciljeve i obveze Unije, a među njima i usklađenost politika radi razvoja, čime bi se doprinijelo transparentnosti tržišta.

(24)

U pogledu financijskog upravljanja EPFRR-om, potrebno je predvidjeti odredbe o proračunskim obvezama, rokovima plaćanja, opozivu i prekidima. Intervencije za ruralni razvoj trebale bi se financirati iz proračuna Unije na temelju obveza preuzetih u godišnjim obrocima. Države članice trebale bi imati mogućnost raspolaganja predviđenim sredstvima Unije odmah nakon odobrenja strateških planova u okviru ZPP-a. Stoga je potrebno uvesti primjereno ograničen sustav pretfinanciranja kojim se jamči stalni tok sredstava i tako omogućuje pravodobna isplata iznosa korisnicima u okviru intervencija.

(25)

Osim pretfinanciranja, potrebno je također razlikovati međuplaćanja i plaćanja preostalih iznosa Komisije akreditiranim agencijama za plaćanja. Osim toga, potrebno je utvrditi detaljna pravila o tim plaćanjima. Pravilo o automatskom opozivu izdvojenih sredstava trebalo bi doprinijeti bržoj provedbi intervencija i dobrom financijskom upravljanju. Pravila o nacionalnim okvirima država članica s regionalnim intervencijama, kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/2115, državama članicama također pružaju sredstvo za osiguravanje provedbe i dobrog financijskog upravljanja.

(26)

Države članice trebale bi osigurati da se potpora Unije pravodobno isplaćuje korisnicima kako bi je korisnici mogli učinkovito iskoristiti. Ako države članice ne poštuju rokove plaćanja utvrđene u pravu Unije, to može uzrokovati ozbiljne poteškoće korisnicima i ugroziti godišnji proračun Unije. Stoga bi se rashode nastale bez poštovanja rokova plaćanja trebalo isključiti iz financiranja sredstvima Unije. Međutim, u skladu s načelom proporcionalnosti, Komisija bi trebala moći predvidjeti iznimke od tog općeg pravila s obzirom na EFJP i EPFRR.

(27)

Pri izvršavanju svojih dužnosti povezanih s izvršenjem proračuna Unije Komisija bi trebala poštovati načelo proporcionalnosti, utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Nadalje, potrebno je da se mehanizmima za provedbu i korištenje EFJP-a i EPFRR-a poštuje to načelo proporcionalnosti te da se uzme u obzir opći cilj smanjenja administrativnog opterećenja tijela koja sudjeluju u upravljanju programima i njihovoj kontroli.

(28)

U skladu sa strukturom i ključnim značajkama novog modela ostvarivanja politike ZPP-a, prihvatljivost plaćanja država članica za financiranje sredstvima Unije ne bi više smjela ovisiti o zakonitosti i pravilnosti plaćanja pojedinačnim korisnicima. Umjesto toga, u pogledu vrsta intervencija iz Uredbe (EU) 2021/2115, i ne dovodeći u pitanje specifična pravila o prihvatljivosti za posebno plaćanje za pamuk utvrđena u toj uredbi, plaćanja država članica trebala bi biti prihvatljiva ako su popraćena odgovarajućim ostvarenjem i ako su u skladu s primjenjivim osnovnim zahtjevima Unije.

(29)

Uredbom (EU) br. 1306/2013 predviđena su smanjenja i suspenzije mjesečnih plaćanja ili međuplaćanja za pružanje potpore kontroli zakonitosti i pravilnosti. Prema novom modelu ostvarivanja politike ZPP-a ta bi se sredstva trebala upotrebljavati kao potpora ostvarenju ciljeva na temelju uspješnosti. Trebalo bi također razjasniti razliku između smanjenja i suspenzija.

(30)

Postupak smanjenja plaćanja EFJP-a zbog nesukladnosti s financijskim gornjim granicama utvrđenima pravom Unije trebalo bi pojednostavniti i uskladiti s postupkom koji se u tom kontekstu primjenjuje na plaćanja EPFRR-a.

(31)

Države članice trebale bi svake godine do 15. veljače Komisiji poslati godišnju računovodstvenu dokumentaciju, godišnje izvješće o uspješnosti u pogledu provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a, godišnji sažetak završnih izvješća o reviziji te izjavu rukovodstva. Ako se ti dokumenti ne pošalju i time Komisiju spriječi da poravna račune za dotičnu agenciju za plaćanja ili provjeri prihvatljivost rashoda u odnosu na prijavljeno ostvarenje, Komisija bi trebala moći suspendirati mjesečna plaćanja i prekinuti tromjesečnu nadoknadu do primitka nedostavljenih dokumenata.

(32)

Trebalo bi uvesti novi oblik suspenzije plaćanja za situacije neuobičajeno niskih ostvarenja. U slučaju neuobičajeno niske razine prijavljenih ostvarenja u odnosu na prijavljene rashod i ako države članice ne mogu pružiti propisno opravdane razloge za tu situaciju, Komisija bi trebala, uz smanjenje rashoda za financijsku godinu N – 1, moći suspendirati buduće rashode povezane s intervencijom za koju je ostvarenje bilo neuobičajeno nisko. Te suspenzije trebale bi podlijegati potvrdi u odluci o godišnjem poravnanju s obzirom na uspješnost.

(33)

Komisija bi trebala moći suspendirati plaćanja i u slučaju praćenja uspješnosti u višegodišnjem razdoblju. U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih u strateškom planu države članice u okviru ZPP-a za što država članica ne može pružiti propisno opravdane razloge, Komisija bi trebala moći provedbenim aktom zatražiti od dotične države članice da poduzme potrebne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom utvrđenim nakon savjetovanja s Komisijom koji sadržava jasne pokazatelje napretka i vremenske okvire u kojima se napredak treba ostvariti. Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan, ako akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije ili nije izmijenjen u skladu s pisanim zahtjevom Komisije, Komisija bi trebala moći suspendirati mjesečna plaćanja ili međuplaćanja. Komisija bi trebala nadoknaditi suspendirane iznose ako je, na temelju preispitivanja uspješnosti ili na temelju dobrovoljne obavijesti države članice tijekom proračunske godine o napretku akcijskog plana i korektivnih mjera poduzetih za uklanjanje nedostataka, postignut zadovoljavajući napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti.

(34)

S obzirom na potreban prijelaz na model uspješnosti usmjeren na rezultate, zahtjev Komisije za akcijski plan za financijsku godinu 2025. ne bi smio dovesti do suspenzije plaćanja prije sljedećeg preispitivanja uspješnosti za financijsku godinu 2026.

(35)

Kako je to već utvrđeno Uredbom (EU) br. 1306/2013, Komisija bi trebala moći suspendirati plaćanja u slučaju ozbiljnih nedostataka u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava, uključujući nesukladnost s osnovnim zahtjevima Unije i nepouzdanost izvješćivanja. Međutim, potrebno je preispitati uvjete za suspendiranje plaćanja kako bi se poboljšala učinkovitost mehanizma. O financijskim posljedicama takvih suspenzija trebalo bi odlučiti u ad hoc postupku potvrđivanja sukladnosti.

(36)

Nadležna nacionalna tijela trebala bi u cijelosti izvršavati plaćanja korisnicima u okviru ZPP-a predviđena pravom Unije.

(37)

Kako bi se omogućila ponovna upotreba određenih vrsta prihoda povezanih sa ZPP-om za potrebe ZPP-a, trebalo bi ih smatrati namjenskim prihodima. Popis iznosa iz članka 43. Uredbe (EU) br. 1306/2013 trebalo bi izmijeniti i te bi odredbe trebalo uskladiti i spojiti s postojećim odredbama o namjenskim prihodima.

(38)

Uredba (EU) br. 1306/2013 sadržava popis mjera informiranja povezanih sa ZPP-om i njihovih ciljeva te su u njoj određena pravila njihova financiranja i provedbe odgovarajućih projekata. Posebne odredbe koje se odnose na ciljeve i vrste mjera informiranja koje se financiraju trebalo bi prenijeti u ovu Uredbu.

(39)

Na financiranje mjera i intervencija u okviru ZPP-a uglavnom se primjenjuje načelo podijeljenog upravljanja. Kako bi se zajamčilo dobro upravljanje sredstvima Unije, Komisija bi trebala provjeravati kako tijela država članica odgovorna za izvršavanje plaćanja upravljaju fondovima. Primjereno je utvrditi vrstu provjera koje obavlja Komisija i uvjete koji joj omogućuju preuzimanje odgovornosti za izvršenje proračuna Unije te pojasniti obveze država članica u pogledu suradnje.

(40)

Kako bi se Komisiji omogućilo da ispuni svoju obvezu provjere postojanja i pravilnog funkcioniranja sustava upravljanja i inspekcije za rashode Unije u državama članicama, uz inspekciju koju provode same države članice trebalo bi predvidjeti i provjere koje bi provodile osobe koje Komisija ovlasti da djeluju u njezino ime i koje će od država članica moći zatražiti pomoć u svom poslu.

(41)

Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati informacijsku tehnologiju za pripremu podataka koji se šalju Komisiji. Pri obavljanju provjera Komisija bi trebala imati potpun i neposredan pristup podacima o rashodima zabilježenima u papirnatom i elektroničkom obliku.

(42)

Kako bi se zahtjevi iz Financijske uredbe primijenili u odnosu na međusobno oslanjanje na revizije i smanjio rizik preklapanja revizija koje provode različite institucije te troškovi kontrola i administrativno opterećenje korisnika i država članica sveli na minimum, potrebno je odrediti pravila koja se odnose na pristup jedinstvene revizije i Komisiji omogućiti da se osloni na rad pouzdanih tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir načela jedinstvene revizije i proporcionalnosti u odnosu na razinu rizika za proračun Unije.

(43)

U pogledu provedbe pristupa jedinstvene revizije, budući da bi se Komisija u pravilu trebala oslanjati na rad tijelâ za ovjeravanje, uzimajući u obzir svoju procjenu rizika u pogledu potrebe za provjerama koje treba provesti u dotičnoj državi članici, Komisija bi trebala moći obavljati provjere ako je obavijestila dotičnu državu članicu da se ne može osloniti na rad tijela za ovjeravanje. Nadalje, kako bi izvršila svoje odgovornosti iz članka 317. UFEU-a, Komisija bi trebala moći obaviti provjere ako mogu postojati ozbiljni nedostaci u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava, a koje ta država članica ne prati.

(44)

Kako bi se uspostavio financijski odnos između akreditiranih agencija za plaćanja i proračuna Unije, Komisija bi trebala izvršiti godišnje poravnanje računa agencija za plaćanja, u okviru godišnjeg financijskog poravnavanja. Odluka o poravnanju računa trebala bi obuhvaćati cjelovitost, točnost i istinitost računa, ali ne i usklađenost rashoda s pravom Unije.

(45)

U skladu s novim modelom ostvarivanja politike ZPP-a, trebalo bi uspostaviti godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost radi provjere prihvatljivosti rashoda u odnosu na prijavljena ostvarenja. Trebalo bi uspostaviti mehanizam smanjenja plaćanja za rješavanje situacija u kojima prijavljeni rashodi ne odgovaraju prijavljenim ostvarenjima, a države članice ne mogu opravdati to odstupanje.

(46)

Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna Unije u suradnji s državama članicama u skladu s člankom 317. UFEU-a. Komisija bi stoga trebala moći odlučiti o tome jesu li rashodi koje su ostvarile države članice sukladno pravu Unije. Države članice trebale bi imati mogućnost opravdati svoje odluke o plaćanjima te bi trebale imati pravo na pristup mirenju kada nema suglasnosti između njih i Komisije. Kako bi države članice dobile pravna i financijska jamstva za rashode koji su nastali u proteklom razdoblju, trebalo bi odrediti krajnji rok u kojem Komisija treba odlučiti o financijskim posljedicama nepoštovanja propisa.

(47)

Na temelju članka 9. Uredbe (EU) 2021/2115 države članice obvezne su provoditi svoje strateške planove u okviru ZPP-a, kako ih je Komisija odobrila u skladu s člancima 118. i 119. te uredbe. Budući da je ta obveza osnovni zahtjev Unije, Komisija bi, ako se otkriju ozbiljni nedostaci u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a u državi članici, trebala moći odlučiti isključiti iz financiranja sredstvima Unije rizične rashode na koje utječu takvi nedostaci.

(48)

U svrhu zaštite financijskih interesa proračuna Unije, države članice trebale bi uspostaviti sustave kako bi osigurale da su intervencije koje se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a stvarno provedene i pravilno izvršene, zadržavajući pritom postojeći čvrsti okvir za dobro financijsko upravljanje. Ti bi sustavi trebali uključivati provjere korisnika procjenjivanjem poštuju li kriterije prihvatljivosti i druge uvjete te obveze utvrđene u strateškim planovima u okviru ZPP-a i primjenjivim pravilima Unije.

(49)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (11), (EZ, Euratom) br. 2185/96 (12) i (EU) 2017/1939 (13) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija.

Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječe na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (14). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(50)

Kako bi se OLAF-u omogućilo da izvršava svoje ovlasti i osigura učinkovitu analizu slučajeva nepravilnosti, države članice trebale bi imati uspostavljene sustave koji im omogućuju da izvješćuju Komisiju o otkrivenim nepravilnostima i drugim slučajevima nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u strateškim planovima u okviru ZPP-a, uključujući prijevare, te o svojem daljnjem postupanju i daljnjem postupanju u istragama OLAF-a. Države članice trebale bi imati uspostavljene potrebne mehanizme kako bi osigurale učinkovito razmatranje pritužbi povezanih s EFJP-om i EPFRR-om.

(51)

U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice trebale bi, na zahtjev Komisije, razmotriti pritužbe koje su podnesene Komisiji, a ulaze u područje primjene njihova strateškog plana u okviru ZPP-a te bi Komisiju trebale obavijestiti o rezultatima tih razmatranja. Komisija bi trebala osigurati da se s pritužbama koje su joj izravno podnesene dalje postupa na odgovarajući način, u skladu s diskrecijskom ovlasti Komisije pri odlučivanju o tome koje slučajeve razmatrati (15).

(52)

Kako bi državama članicama pomogla u osiguravanju učinkovite zaštite financijskih interesa Unije, Komisija bi im trebala staviti na raspolaganje alat za rudarenje podataka za procjenu rizika. Komisija bi do 2025. trebala predstaviti izvješće o ocjeni upotrebe jedinstvenog alata za rudarenje podataka i njegove interoperabilnosti s ciljem široke primjene tog alata u državama članicama, koje je prema potrebi popraćeno odgovarajućim prijedlozima.

(53)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak donošenja i izvršavanja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima Unije.

(54)

Primjereno je osigurati da se u odbijanju ili povratu plaćanja uslijed nesukladnosti s pravilima o javnoj nabavi odražava ozbiljnost takve nesukladnosti i poštuje načelo proporcionalnosti, kao što je, na primjer, izraženo u relevantnim smjernicama koje je Komisija utvrdila za financijske ispravke koji se primjenjuju na rashode koje financira Unija u okviru podijeljenog upravljanja u slučaju nesukladnosti s takvim pravilima. Nadalje, primjereno je pojasniti da takve nesukladnosti utječu na zakonitost i pravilnost transakcija samo do visine dijela potpore koji ne treba isplatiti ili treba povući.

(55)

Raznim odredbama poljoprivrednog zakonodavstva zahtijeva se polaganje sredstva osiguranja kojim se jamči plaćanje određenog iznosa u slučaju neispunjenja neke obveze. Na sve te odredbe trebalo bi se primjenjivati jedinstveno horizontalno pravilo kako bi se ojačao okvir za sredstva osiguranja.

(56)

Države članice trebale bi uspostaviti i voditi integrirani administrativni i kontrolni sustav („integrirani sustav”) za određene intervencije predviđene Uredbom (EU) 2021/2115 i za mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17). U svrhu poboljšanja učinkovitosti i nadzora potpore Unije države članice trebalo bi ovlastiti za upotrebu tog integriranog sustava za druge intervencije Unije.

(57)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među korisnicima u različitim državama članicama, trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama na razini Unije.

(58)

Trebalo bi zadržati postojeće glavne elemente integriranog sustava, a posebno odredbe koje se odnose na sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustav za geoprostorne zahtjeve i zahtjeve povezane sa životinjama, sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja, sustav za bilježenje identiteta korisnika te sustav kontrola i sankcija. Države članice trebale bi uz informacijske tehnologije, kao što su Galileo i EGNOS, nastaviti upotrebljavati podatke ili informacijske proizvode predviđene u okviru programa Copernicus kako bi se u cijeloj Uniji osigurala dostupnost sveobuhvatnih i usporedivih podataka za potrebe praćenja poljoprivredne, okolišne i klimatske politike, uključujući učinak ZPP-a, okolišnu učinkovitost i napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti Unije, te za potrebe poticanja upotrebe potpunih, besplatnih i otvorenih podataka i informacija koji se prikupljaju satelitima Sentinel i uslugama u okviru programa Copernicus. U tu bi svrhu integrirani sustav trebao uključivati i sustav za nadzor površina.

(59)

Integriranim sustavom, kao dijelom upravljačkih sustava koje bi trebalo uspostaviti za provedbu ZPP-a, trebala bi se osigurati pouzdanost i dokazivost agregiranih podataka iz godišnjih izvješća o uspješnosti. S obzirom na važnost pravilnog funkcioniranja integriranog sustava, potrebno je utvrditi kvalitativne zahtjeve. Države članice trebale bi provoditi godišnju ocjenu kvalitete sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustava za geoprostorne zahtjeve i sustava za nadzor površina. Isto tako trebale bi ukloniti i eventualne nedostatke te uspostaviti akcijski plan ako to zatraži Komisija.

(60)

U komunikacijama Komisije pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede”, „Europski zeleni plan”, „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” te „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote” utvrđeno je da se poticanjem brige za okoliš i djelovanja u području klime te doprinošenjem postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva i ciljnih vrijednosti Unije strateški usmjerava budući ZPP. Stoga je razmjena podataka sustava za identifikaciju zemljišnih parcela i drugih podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava na nacionalnoj razini i razini Unije postala nužna za okolišne i klimatske ciljeve. Stoga bi trebalo predvidjeti odredbu o razmjeni podataka prikupljenih u okviru integriranog sustava, koji su relevantni za okolišne i klimatske svrhe, između javnih tijela država članica i institucija i tijela Unije. Kako bi se povećala učinkovitost upotrebe podataka dostupnih različitim javnim tijelima za izradu europske statistike, trebalo bi predvidjeti i obvezu osiguravanja u statističke svrhe dostupnosti podataka iz integriranog sustava tijelima koja su dio Europskog statističkog sustava.

(61)

Kontrola trgovinskih dokumenata poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja može biti iznimno učinkovito sredstvo nadzora transakcija koje su dio sustava financiranja iz EFJP-a. Tom se kontrolom nadopunjuju druge provjere koje su države članice već provele. Nadalje, trebalo bi biti dopušteno da nacionalne odredbe koje se odnose na kontrolu budu opsežnije od onih predviđenih pravom Unije.

(62)

Dokumente koje bi trebalo upotrebljavati kao temelj za tu kontrolu trebalo bi odabrati tako da se njima omogućuje provedba potpune kontrole. Poduzeća koja se trebaju provjeriti trebalo bi odabrati na temelju prirode izvršenih transakcija na njihovu odgovornost i na temelju raspodjele po sektoru poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja u skladu s njihovim financijskim značajem u sustavu financiranja iz EFJP-a.

(63)

Potrebno je odrediti mandate službenih osoba nadležnih za provedbu kontrole i obveze poduzeća da omoguće uvid u trgovinske dokumente tim službenim osobama u određenom razdoblju te da im pruže sve informacije koje one od njih zatraže. U određenim slučajevima trebalo bi omogućiti i oduzimanje trgovinskih dokumenata.

(64)

Uzimajući u obzir međunarodnu strukturu poljoprivredne trgovine te u interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, potrebno je organizirati suradnju među državama članicama. Nadalje, potrebno je uspostaviti središnji dokumentacijski sustav na razini Unije koji se odnosi na poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja, a koja imaju poslovni nastan u trećim zemljama.

(65)

Iako je donošenje programa kontrole odgovornost država članica, te je programe potrebno proslijediti Komisiji kako bi preuzela svoju ulogu nadzornika i koordinatora, pri čemu osigurava da su ti programi doneseni na temelju primjerenih kriterija i jamči da je kontrola usmjerena na sektore ili poduzeća u kojima je rizik od prijevare visok. Ključno je da svaka država članica imenuje jedno tijelo ili više njih odgovornih za praćenje kontrole trgovinskih dokumenata i za koordinaciju te kontrole. Tako imenovana tijela trebala bi biti neovisna od odjela koji provode kontrolu prije plaćanja. Informacije prikupljene tijekom te kontrole trebale bi biti zaštićene kao poslovna tajna.

(66)

Uvjetovanost je važan element ZPP-a, kojim se osigurava da se plaćanjima promiče visoka razina održivosti i osiguravaju jednaki uvjeti za poljoprivrednike unutar država članica i unutar Unije, posebno u pogledu socijalnih, okolišnih i klimatskih elemenata ZPP-a, ali i javnog zdravlja i dobrobiti životinja. To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati sankcije kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za osiguravanje tih jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila u području uvjetovanosti te kontrole i sankcije povezane s nesukladnosti.

(67)

Kako bi se osiguralo da države članice provode uvjetovanost na usklađen način, na razini Unije potrebno je osigurati minimalnu stopu kontrole, a organizaciju nadležnih kontrolnih tijela i kontrola prepustiti državama članicama.

(68)

Iako bi države članice trebale moći utvrditi pojedinosti o sankcijama, te sankcije trebale bi biti proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće te ne bi smjele dovoditi u pitanje druge sankcije koje su utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom. Kako bi se osigurali proporcionalnost, učinkovitost i odvraćajući učinak sankcija, primjereno je utvrditi pravila za primjenu i izračun takvih sankcija. Uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije („Sud”) u predmetu C-361/19 (18), kako bi se osigurala povezanost djelovanja poljoprivrednika i sankcije, trebalo bi utvrditi da se sankcija u pravilu izračunava na temelju plaćanja koja su odobrena ili trebaju biti odobrena u kalendarskoj godini u kojoj je došlo do nesukladnosti. Međutim, ako zbog prirode nalaza nije moguće utvrditi godinu u kojoj je došlo do nesukladnosti, radi osiguravanja učinkovitosti sustava sankcija potrebno je utvrditi da se u takvim slučajevima sankcija izračunava na temelju plaćanja koja su odobrena ili trebaju biti odobrena u kalendarskoj godini u kojoj je nesukladnost otkrivena. Takve minimalne stope države članice trebale bi primjenjivati ovisno o ozbiljnosti, opsegu, trajanju ili ponavljanju te postojanju namjere utvrđene nesukladnosti. Radi osiguravanja proporcionalnosti sankcija, države članice trebale bi predvidjeti da se sankcije ne trebaju primjenjivati ako nesukladnost nema nikakve posljedice ili ima samo beznačajne posljedice na postizanje cilja dotičnog standarda ili zahtjeva, te bi trebale uspostaviti mehanizam za podizanje svijesti kako bi osigurale da su korisnici obaviješteni o utvrđenim nesukladnostima i mogućim korektivnim mjerama koje treba poduzeti.

(69)

Mehanizam socijalne uvjetovanosti trebao bi se temeljiti na postupcima izvršenja koje provode nadležna tijela za izvršavanje zakonodavstva, odgovorna za kontrole, uvjeta rada i zapošljavanja te primjenjive standarde rada. Ti postupci izvršenja mogu biti različiti, ovisno o nacionalnom sustavu. Rezultati kontrola i postupka izvršenja trebali bi se dostaviti agencijama za plaćanja zajedno s ocjenom ozbiljnosti kršenja relevantnog zakonodavstva.

(70)

Pri primjeni mehanizma socijalne uvjetovanosti u strateškim planovima u okviru ZPP-a i u odgovarajućim sporazumima između agencija za plaćanja i tijela odgovornih za izvršavanje socijalnog i radnog zakonodavstva te primjenjivih standarda rada osobito bi trebalo paziti na poštovanje autonomije tijela za izvršavanje zakonodavstva i specifičnih načina provedbe i izvršenja socijalnog i radnog zakonodavstva te primjenjivih standarda rada u svakoj državi članici. Taj bi mehanizam trebao ostati neovisan od određenog socijalnog modela svake države članice i ne bi smio utjecati na njegovo funkcioniranje, niti bi na bilo koji način smio utjecati na neovisnost pravosuđa. U tu bi svrhu trebalo osigurati jasno razdvajanje odgovornosti nadležnih tijela za izvršavanje socijalnog i radnog zakonodavstva te primjenjivih standarda rada, s jedne strane, i agencija za plaćanja u poljoprivredi, s druge strane, pri čemu su agencije za plaćanja zadužene za izvršenje plaćanja i primjenu kazni. Trebalo bi u potpunosti poštovati autonomiju socijalnih partnera, kao i njihovo pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Njihovu autonomiju trebalo bi poštovati i kada su socijalni partneri odgovorni za provedbu kontrola u pogledu uvjeta rada.

(71)

Države članice trebale bi čuvati određene podatke i proslijediti ih Komisiji kako bi se osigurala usklađena suradnja Komisije i država članica u pogledu financiranja rashoda ZPP-a, a posebno kako bi se Komisiji omogućio nadzor financijskog upravljanja država članica i poravnanje računa akreditiranih agencija za plaćanja.

(72)

Radi prikupljanja podataka koji se šalju Komisiji te kako bi Komisija imala potpun i neposredan pristup podacima o rashodima na papiru i u elektroničkom obliku, potrebno je utvrditi primjerena pravila o podnošenju i slanju podataka te o rokovima.

(73)

Budući da bi primjena nacionalnih sustava kontrole i potvrde o sukladnosti mogli utjecati na osobne podatke ili osjetljive poslovne informacije, države članice i Komisija trebale bi osigurati povjerljivost podataka primljenih u tom kontekstu.

(74)

Trebalo bi utvrditi pravila za upotrebu eura u interesu dobrog financijskog upravljanja proračunom Unije i nepristranog postupanja na razini država članica i na razini korisnika.

(75)

Tečaj eura prema nacionalnoj valuti može varirati tijekom razdoblja u kojem se obavlja operacija. Stoga bi se važeći tečaj koji se primjenjuje na dotične iznose trebao odrediti uzimajući u obzir događaj s kojim se postiže gospodarski cilj operacije. Važeći tečaj trebao bi biti onaj koji se primjenjuje na dan kada se ostvari taj događaj. Potrebno je odrediti taj operativni događaj ili odustajanje od njegove primjene poštujući određene kriterije, a posebno brzinu kojom se odvijaju valutna kretanja. Potrebno je utvrditi posebna pravila za suočavanje s izvanrednim monetarnim situacijama do kojih dolazi unutar Unije ili na svjetskom tržištu, a koje zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se osiguralo djelotvorno funkcioniranje mjera utvrđenih u okviru ZPP-a.

(76)

Za države članice koje nisu usvojile euro trebala bi postojati mogućnost plaćanja rashoda koji nastaju iz zakonodavstva ZPP-a u eurima, umjesto u nacionalnoj valuti. Potrebna su posebna pravila kako bi se osiguralo da ta mogućnost ne dovede do neopravdane prednosti za strane koje izvršavaju ili primaju plaćanja.

(77)

Na aktivnosti država članica i Komisije povezane s prikupljanjem osobnih podataka u svrhu obavljanja njihovih obveza upravljanja, kontrole, revizije te praćenja i evaluacije iz ove Uredbe trebalo bi se primjenjivati pravo Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, posebno uredbe (EU) 2016/679 (19) i (EU) 2018/1725 (20) Europskog parlamenta i Vijeća.

(78)

Objava imena korisnika EFJP-a i EPFRR-a način je jačanja javne kontrole korištenja tih fondova, a potrebna je kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite financijskih interesa Unije. To se djelomično postiže preventivnim i odvraćajućim učinkom te objave, djelomično odvraćanjem pojedinih korisnika od ponašanja koje nije u skladu s pravilima, a djelomično i jačanjem osobne odgovornosti poljoprivrednika u pogledu upotrebe primljenih javnih sredstava. Objava relevantnih informacija u skladu je s nedavnom sudskom praksom Suda i s pristupom utvrđenim u Financijskoj uredbi.

(79)

U tom kontekstu, trebalo bi primjereno uvažiti ulogu civilnog društva, uključujući medije i nevladine organizacije te njihov doprinos jačanju okvira kontrole uprava u svrhu suzbijanju prijevara i bilo kakve zlouporabe javnih sredstava.

(80)

Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (21) utvrđuju se pravila kojima se osigurava transparentnost u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova te u komunikaciji o programima u okviru fondova. Radi osiguranja dosljednosti trebalo bi predvidjeti da se ta pravila, prema potrebi, primjenjuju i na korisnike intervencija koje se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a.

(81)

Želi li se ostvariti cilj javne kontrole upotrebe sredstava iz EFJP-a i EPFRR-a, javnosti je potrebno pružiti određene informacije o korisnicima. Te bi informacije trebale uključivati podatke o identitetu korisnika, dodijeljenom iznosu, fondu iz kojeg je taj iznos dodijeljen te svrsi i specifičnom cilju dotične operacije. Te bi informacije trebalo objaviti na takav način da se u što manjoj mjeri zadire u pravo korisnika na poštovanje privatnog života i na zaštitu osobnih podataka, a riječ je o pravima koja su priznata u člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(82)

Uzimajući u obzir potrebu za većom transparentnošću u pogledu raspodjele sredstava iz EFJP-a i EPFRR-a za ZPP, među ostalim u pogledu vlasničkih struktura povezanih s korisnicima ZPP-a, popis korisnika sredstava u okviru ZPP-a, koji države članice objavljuju ex post, trebao bi omogućiti i identifikaciju skupina poduzeća. To bi uvelike doprinijelo praćenju vlasničkih struktura i olakšalo istrage potencijalne zlouporabe sredstava Unije, sukoba interesa i korupcije.

(83)

Objavom pojedinosti o operaciji na temelju koje poljoprivrednik ima pravo na primanje potpore te o svrsi i specifičnom cilju potpore javnosti se pružaju konkretne informacije o subvencioniranoj djelatnosti i svrsi za koju je potpora dodijeljena. Omogućivanje takvog nadzora javnosti imalo bi preventivni i odvraćajući učinak i pomoglo bi u zaštiti financijskih interesa Unije.

(84)

Objavom tih informacija zajedno s općim informacijama iz ove Uredbe povećava se transparentnost upotrebe sredstava Unije u okviru ZPP-a, a time doprinosi prepoznatljivosti i boljem razumijevanju te politike. Građanima se omogućuje da u većoj mjeri sudjeluju u postupku donošenja odluka, a za upravu osigurava veća legitimnost, učinkovitost i odgovornost prema građanima. Osim toga, tim informacijama građanima se daju konkretni primjeri o pružanju „javnih dobara” uz pomoć poljoprivrede i tako podupire legitimnost nacionalne i Unijine potpore u poljoprivrednom sektoru.

(85)

Iz toga slijedi da se općom objavom relevantnih informacija ne prelazi ono što je potrebno u demokratskom društvu za zaštitu financijskih interesa Unije i za prevladavajući cilj javnog nadzora nad upotrebom sredstava iz EFJP-a i EPFRR-a.

(86)

U svrhu usklađivanja sa zahtjevima za zaštitu podataka, korisnike EFJP-a i EPFRR-a trebalo bi obavijestiti o objavi njihovih podataka prije te objave. Trebalo bi ih obavijestiti i o tome da bi te podatke mogla obrađivati revizijska i istražna tijela Unije i država članica radi zaštite financijskih interesa Unije. Osim toga, korisnike bi trebalo obavijestiti o njihovim pravima u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i postupcima koji se primjenjuju za ostvarivanje tih prava.

(87)

Komisiji bi za dopunu ili izmjenu određenih elemenata ove Uredbe koji nisu ključni trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (22) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(88)

Kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela, financiranje rashoda javnih intervencija u okviru EFJP-a te pravilno upravljanje odobrenim sredstvima unesenima u proračun Unije za EFJP, to delegiranje ovlasti trebalo bi se odnositi na minimalne uvjete za akreditaciju agencija za plaćanja i imenovanje i akreditaciju koordinacijskih tijela, obveze agencija za plaćanja u pogledu javne intervencije, pravila o sadržaju odgovornosti povezanih s upravljanjem i kontrolom agencija za plaćanja. Nadalje, kako bi se osigurala ujednačena primjena financijske discipline u državama članicama, to delegiranje ovlasti trebalo bi se odnositi i na pravila za izračun financijske discipline koju države članice primjenjuju na poljoprivrednike. Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje rashodima javnih intervencija, to delegiranje ovlasti trebalo bi se odnositi i na vrste mjera koje se financiraju iz proračuna Unije u okviru javne intervencije i uvjete za nadoknadu, uvjete prihvatljivosti i metode izračuna na temelju informacija koje su konkretno utvrdile agencije za plaćanja, paušalnog iznosa koji utvrđuje Komisija, ili paušalnog ili nepaušalnog iznosa koji proizlazi iz poljoprivrednog zakonodavstva koje se odnosi na određene sektore, vrednovanje operacija povezanih s javnom intervencijom, mjere koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te određivanje iznosa za financiranje.

(89)

Kako bi se Komisiji omogućilo da rashode ostvarene prije najranijeg mogućeg datuma plaćanja ili nakon najkasnijeg mogućeg datuma plaćanja učini prihvatljivima za financiranje sredstvima Unije, uz istodobno ograničavanje njihova financijskog učinka, to delegiranje ovlasti trebalo bi uključivati i odstupanja od neprihvatljivosti plaćanja koja korisnicima izvršavaju agencije za plaćanja prije najranijeg ili nakon najkasnijeg mogućeg datuma plaćanja. Nadalje, radi uspostave jasnih pravila i uvjeta za države članice, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati i stopu suspenzije plaćanja povezanu s godišnjim poravnavanjem, te stopu i trajanje suspenzije plaćanja te uvjet za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na višegodišnje praćenje uspješnosti. To delegiranje ovlasti trebalo bi uključivati i intervencije ili mjere za koje države članice mogu plaćati predujmove kako bi se osigurao kontinuitet s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1306/2013 i relevantnim provedbenim i delegiranim aktima, uz istodobno poštovanje financijskih ograničenja iz članka 11. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe. Kako bi se uzeli u obzir prihodi koje su agencije za plaćanja prikupile za proračun Unije pri izvršavanju plaćanja na temelju izjava o rashodima koje su podnijele države članice, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati i uvjete za nadoknadu određenih vrsta rashoda i prihoda u okviru EFJP-a i EPFRR-a. Nadalje, i s ciljem omogućavanja pravedne raspodjele odobrenih sredstava koja su na raspolaganju državama članicama, to delegiranje ovlasti trebalo bi se odnositi na metode primjenjive na obveze i plaćanja iznosa ako proračun Unije nije usvojen do početka proračunske godine ili ako ukupni iznos predviđenih obveza prekoračuje prag iz članka 11. stavka 2. Financijske uredbe.

(90)

Osim toga, to delegiranje ovlasti trebalo bi, radi osiguravanja pravilne i učinkovite primjene odredaba koje se odnose na provjere na terenu i pristup dokumentima i informacijama, obuhvaćati posebne obveze koje trebaju poštovati države članice u pogledu provjera i pristupa dokumentima i informacijama, kriterije za opravdanja država članica te metodologiju i kriterije za primjenu smanjenja povezanih s godišnjim poravnanjem s obzirom na uspješnost, kao i kriterije i metodologiju za primjenu financijskih ispravaka u okviru postupka potvrde o sukladnosti.

(91)

K tome, kako bi se osiguralo da se provjere obavljaju pravilno i učinkovito te da se uvjeti prihvatljivosti provjeravaju na učinkovit, dosljedan i nediskriminirajući način kojim se štite financijski interesi Unije, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati, ako pravilno upravljanje sustavom to zahtijeva, pravila o dodatnim zahtjevima povezanima s carinskim postupcima, a posebno onima utvrđenima Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (23). Kako bi se osiguralo nediskriminirajuće postupanje, jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati pravila o sredstvima osiguranja u okviru kojih se određuje odgovorna strana u slučaju neispunjenja obveze, utvrđuju posebne situacije u kojima se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za sredstvo osiguranja, uvjeti koji se primjenjuju na sredstva osiguranja koja se polažu i na jamca, uvjeti za polaganje i vraćanje sredstva osiguranja, posebni uvjeti povezani sa sredstvom osiguranja položenim u okviru predujmova te utvrđuju posljedice kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja.

(92)

Nadalje, u pogledu integriranog sustava to delegiranje ovlasti trebalo bi se odnositi i na pravila o ocjeni kvalitete sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustava za geoprostorne zahtjeve i sustava za nadzor površina te na pravila sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustava za identifikaciju korisnika i sustava za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja.

(93)

Osim toga, kako bi se odgovorilo na promjene u poljoprivrednom zakonodavstvu koje se odnosi na određene sektore i osigurala učinkovitost sustava ex post kontrola, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati uspostavu popisa intervencija koje su isključene iz kontrole transakcija. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za države članice te učinkovitost, proporcionalnost i odvraćajući učinak sustava sankcija na temelju uvjetovanosti i socijalne uvjetovanosti, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati detaljna pravila o primjeni i izračunu takvih sankcija.

(94)

Nadalje, kako bi se odredio operativni događaj ili ga se utvrdilo iz razloga koji su svojstveni organizaciji tržišta ili dotičnom iznosu i kako bi se izbjeglo da države članice koje nisu usvojile euro primjenjuju različite tečajeve pri knjiženju primljenih prihoda ili potpore plaćene korisnicima u valuti koja nije euro, s jedne strane, te za utvrđivanje izjave o rashodima koju je sastavila agencija za plaćanja, s druge strane, to delegiranja ovlasti trebalo bi obuhvaćati pravila o operativnom događaju i tečaju koji se primjenjuje u državama članicama koje nemaju euro kao valutu i o tečaju koji se primjenjuje pri sastavljanju izjava o rashodima od strane agencije za plaćanja i pri bilježenju operacija javnog skladištenja u računovodstvenoj dokumentaciji agencije za plaćanja te o mjerama za zaštitu primjene prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom. Kako bi se spriječilo da iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom ugroze primjenu prava Unije, to delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvaćati odstupanja od pravila o upotrebi eura utvrđenih ovom Uredbom.

(95)

Kako bi se osigurao neometan prijelaz s pravila utvrđenih Uredbom (EU) br. 1306/2013 na pravila utvrđena ovom Uredbom, delegiranje ovlasti trebalo bi obuhvatiti utvrđivanje prijelaznih odredaba.

(96)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

(97)

Provedbene ovlasti Komisije bi se trebale odnositi na pravila: o postupcima izdavanja, oduzimanja i preispitivanja akreditacije agencija za plaćanja te imenovanja i akreditacije koordinacijskih tijela te nadzora akreditacije agencija za plaćanja, o aranžmanima i postupcima provjera na kojima se temelji izjava rukovodstva agencija za plaćanja, kao i njihovoj strukturi i obliku, o djelovanju koordinacijskog tijela i priopćavanju informacija tog koordinacijskog tijela Komisiji, o funkcioniranju tijelâ za ovjeravanje, uključujući provjere koje treba provesti i tijela podložna tim provjerama, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela trebaju izraditi.

(98)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati: revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijelâ za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnje kontrole i potrebne razine revizijskih dokaza, revizijske metode kojima se pri donošenju svojeg mišljenja trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir međunarodne standarde za reviziju pri donošenju svojih mišljenja

(99)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati sljedeće: u kontekstu postupka financijske discipline, utvrđivanje stope prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja i njezino prilagođavanje te iznose odobrenih sredstava za koja nisu preuzete obveze, a koji su preneseni u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe kako bi se financirale te intervencije; i u kontekstu postupka proračunske discipline, privremeno određivanje iznosa plaćanja i privremenu raspodjelu raspoloživog proračuna između država članica i utvrđivanje ukupnog iznosa financiranja sredstvima Unije po državama članicama.

(100)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati: određivanje iznosa za financiranje mjera za javnu intervenciju, pravila povezana s financiranjem Komisije za nabavu satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina i aktivnostima koje Komisija poduzima putem aplikacija koje se upotrebljavaju u praćenju poljoprivrednih resursa, postupak kojim Komisija nabavlja te satelitske podatke i praćenje poljoprivrednih resursa, okvir kojim se uređuje nabava, unapređenje i upotreba satelitskih podataka i meteoroloških podataka te primjenjivi rokovi.

(101)

Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: utvrđivanje razdoblja unutar kojih akreditirane agencije za plaćanja trebaju pripremiti i poslati Komisiji privremene izjave o rashodima povezanima s intervencijama za ruralni razvoj te pravila o postupku i drugim praktičnim pojedinostima za pravilno funkcioniranje mehanizma rokova plaćanja; suspenziju, ukidanje suspenzije i smanjenje mjesečnih plaćanja ili međuplaćanja državama članicama te pravila o strukturi akcijskih planova i postupku njihove izrade. Provedbene ovlasti trebale bi obuhvaćati i daljnja pravila o vođenju zasebne računovodstvene dokumentacije agencija za plaćanja i posebne uvjete koji se primjenjuju na podatke koje treba knjižiti na račune agencija za plaćanja; pravila koja su potrebna i opravdana u hitnim slučajevima kako bi se riješili određeni problemi povezani s razdobljima plaćanja predujmova; pravila o financiranju i vođenju računovodstva za interventne mjere u obliku javnog skladištenja i o drugim rashodima koji se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a, te uvjete kojima se uređuje provedba postupka automatskog opoziva odobrenih sredstava.

(102)

Osim toga, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati:; uvjete pod kojima se treba čuvati dokumentacija i informacije o izvršenim plaćanjima; postupke povezane s obvezama suradnje koje države članice trebaju ispuniti s obzirom na provjere koje provodi Komisija i pristup informacijama; godišnje financijsko poravnavanje, uključujući pravila o mjerama potrebnim u svrhu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost, uključujući pravila o mjerama potrebnim u svrhu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, te razmjenu informacija između Komisije i država članica, postupke i rokove koji se trebaju poštovati, postupak usklađivanja, uključujući pravila o mjerama potrebnim u svrhu donošenja i provedbe tih provedbenih akata, razmjenu informacija između Komisije i država članica, rokove koji se trebaju poštovati i postupku mirenja, pravila koja se odnose na moguću kompenzaciju iznosa koji proizlaze iz povrata neopravdanih plaćanja i isključivanje iz financiranja sredstvima Unije iznosa za koje se tereti proračun Unije te oblike obavijesti i komunikacije koje države članice dostavljaju Komisiji u pogledu povrata zbog nesukladnosti.

(103)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati: pravila namijenjena postizanju ujednačene primjene obveza država članica o zaštiti financijskih interesa Unije i pravila potrebna u svrhu ujednačene primjene provjera u Uniji.

(104)

Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati: oblik sredstava osiguranja koja treba položiti i postupak za polaganje sredstava osiguranja i za njihovo prihvaćanje te za zamjenu originalnih sredstava osiguranja; postupke za vraćanje sredstava osiguranja; te obavijesti koje države članice ili Komisija dostavljaju u vezi sa sredstvima osiguranja.

(105)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi isto tako obuhvaćati: pravila o obliku, sadržaju i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje izvješća o ocjeni kvalitete sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustava za geoprostorne zahtjeve i sustava za nadzor površina, o mjerama za uklanjanje nedostataka utvrđenih u tim sustavima koje države članice trebaju poduzeti te osnovna obilježja i pravila o sustavu zahtjeva za potporu i sustavu za nadzor površina, uključujući njegovo postupno uvođenje.

(106)

Provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati i pravila potrebna u svrhu ujednačene primjene pravila o kontroli trgovinskih dokumenata. Trebale bi uključivati i pravila koja se odnose na dostavljanje informacija država članica Komisiji te mjere za zaštitu primjene prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom.

(107)

Nadalje, provedbene ovlasti Komisije trebale bi obuhvaćati pravila o obliku i vremenskom okviru objave korisnika EFJP-a i EPFRR-a, ujednačenoj primjeni obveze obavješćivanja korisnika da se podaci koji se na njih odnose objavljuju te o suradnji Komisije i država članica u kontekstu objave korisnikâ EFJP-a i EPFRR-a.

(108)

Za donošenje određenih provedbenih akata trebao bi se primjenjivati savjetodavni postupak. S obzirom na provedbene akte koji uključuju izračun iznosa od strane Komisije, savjetodavni postupak omogućuje Komisiji da u potpunosti preuzme odgovornost upravljanja proračunom, a namijenjen je povećanju učinkovitosti, predvidivosti i brzine, uzimajući u obzir rokove i proračunske postupke. S obzirom na provedbene akte povezane s plaćanjima državama članicama i operacije postupka poravnanja računa i godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost, savjetodavni postupak omogućuje Komisiji da u potpunosti preuzme odgovornost upravljanja proračunom i provjeravanja godišnjih financijskih izvještaja nacionalnih agencija za plaćanja s ciljem prihvaćanja tih izvještaja ili pak isključivanja rashoda koji nisu ostvareni u skladu s pravilima Unije iz financiranja sredstvima Unije. Za donošenje drugih provedbenih akata trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja.

(109)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011 u pogledu utvrđivanja neto preostalog iznosa raspoloživog za rashode EFJP-a, određivanja mjesečnih plaćanja koja bi ona trebala izvršiti na temelju izjave država članica o rashodima i određivanja dodatnih plaćanja ili odbitaka u kontekstu postupka za mjesečna plaćanja.

(110)

Uredbu (EU) br. 1306/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(111)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog povezanosti ove Uredbe s drugim instrumentima ZPP-a i zbog ograničenja financijskih sredstava država članica, nego se zbog višegodišnjeg jamstva financiranja sredstvima Unije i usmjeravanjem na njezine prioritete oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(112)

Kako bi se osigurala nesmetana provedba predviđenih mjera i s obzirom na hitnost, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te upravljanju njome, a osobito o:

(a)

financiranju rashoda u okviru ZPP-a;

(b)

sustavima upravljanja i kontrole koje države članice trebaju uspostaviti;

(c)

postupcima poravnanja i usklađivanja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nepravilnost” znači nepravilnost u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95;

(b)

„upravljački sustavi” znači upravljačka tijela iz glave II. poglavlja II. ove Uredbe i osnovni zahtjevi Unije, uključujući obveze država članica u pogledu učinkovite zaštite financijskih interesa Unije iz članka 59. ove Uredbe te provedbe, u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2021/2115, njihovih strateških planova u okviru ZPP-a koje je odobrila Komisija, te sustavi izvješćivanja uspostavljeni za potrebe godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 134. te uredbe;

(c)

„osnovni zahtjevi Unije” znači zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/2115, ovoj Uredbi, Financijskoj uredbi i Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća (25);

(d)

„ozbiljni nedostaci u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava” znači postojanje sistemskog nedostatka, uzimajući u obzir njegovo ponavljanje, ozbiljnost i negativan učinak na ispravnu izjavu o rashodima, izvješćivanje o uspješnosti ili poštovanje prava Unije;

(e)

„pokazatelj ostvarenja” znači pokazatelj ostvarenja iz članka 7. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) 2021/2115;

(f)

„pokazatelj rezultata” znači pokazatelj rezultata iz članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2021/2115;

(g)

„akcijski plan” znači, za potrebe članaka 41. i 42. ove Uredbe, plan koji utvrđuje država članica, na zahtjev Komisije i uz savjetovanje s Komisijom, u slučaju da se utvrde ozbiljni nedostaci u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava te države članice ili u okolnostima iz članka 135. Uredbe (EU) 2021/2115, a koji sadržava potrebne korektivne mjere i relevantni vremenski okvir njegove provedbe u skladu s člancima 41. i 42. ove Uredbe.

Članak 3.

Izuzeća u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti

1.   Za potrebe financiranja i nadzora ZPP-a te upravljanja njime viša sila i izvanredne okolnosti mogu, posebice, biti priznate u sljedećim slučajevima:

(a)

ozbiljna prirodna katastrofa ili ozbiljni vremenski uvjeti koji uvelike utječu na poljoprivredno gospodarstvo;

(b)

slučajno uništenje stočne nastambe na poljoprivrednom gospodarstvu;

(c)

izbijanje epizootije, bolesti bilja ili prisutnost biljne štetočine koja utječe na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika;

(d)

izvlaštenje cijelog ili velikog dijela poljoprivrednog gospodarstva ako se to izvlaštenje nije moglo predvidjeti na dan podnošenja zahtjeva;

(e)

smrt korisnika;

(f)

dugotrajna radna nesposobnost korisnika.

2.   Ako ozbiljna prirodna katastrofa ili ozbiljni vremenski uvjeti kako je navedeno u prvom stavku točki (a) uvelike utječu na točno određeno područje, dotična država članica može smatrati da navedena katastrofa ili uvjeti uvelike utječu na to cijelo područje.

GLAVA II.

OPĆE ODREDBE O POLJOPRIVREDNIM FONDOVIMA

POGLAVLJE I.

Poljoprivredni fondovi

Članak 4.

Fondovi za financiranje poljoprivrednih rashoda

Različite intervencije i mjere u okviru ZPP-a financiraju se iz općeg proračuna Unije („proračun Unije”) iz:

(a)

Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP);

(b)

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Članak 5.

Rashodi EFJP-a

1.   EFJP se provodi u okviru podijeljenog upravljanja između država članica i Unije u skladu sa stavkom 2., ili u okviru izravnog upravljanja u skladu sa stavkom 3.

2.   Iz EFJP-a u okviru podijeljenog upravljanja financiraju se sljedeći rashodi:

(a)

mjere za reguliranje ili potporu poljoprivrednih tržišta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (26);

(b)

financijski doprinos Unije intervencijama u određenim sektorima kako je navedeno u glavi III. poglavlju III. Uredbe (EU) 2021/2115;

(c)

intervencije u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednicima u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 16. Uredbe (EU) 2021/2115;

(d)

financijski doprinos Unije za mjere informiranja i promidžbe za poljoprivredne proizvode na unutarnjem tržištu Unije i u trećim zemljama koje poduzimaju države članice, a odabire Komisija;

(e)

financijski doprinos Unije za posebne mjere za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije utvrđene u Uredbi (EU) br. 228/2013 i za posebne mjere za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka utvrđene u Uredbi (EU) br. 229/2013.

3.   Iz EFJP-a se u okviru izravnog upravljanja financiraju sljedeći rashodi:

(a)

promidžba poljoprivrednih proizvoda, koju izravno provodi Komisija ili koja se odvija putem međunarodnih organizacija;

(b)

mjere poduzete u skladu s pravom Unije u cilju očuvanja, karakterizacije, skupljanja i upotrebe genetskih resursa u poljoprivredi;

(c)

uspostava i održavanje informatičkih sustava za poljoprivredno računovodstvo;

(d)

sustavi istraživanja u poljoprivredi, uključujući istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 6.

Rashodi EPFRR-a

EPFRR se provodi u okviru podijeljenog upravljanja između država članica i Unije. Iz njega se financira financijski doprinos Unije za intervencije za ruralni razvoj iz glave III. poglavlja 4. Uredbe (EU) 2021/2115, kako je navedeno u strateškim planovima ZPP-a, te za djelovanja iz članka 125. te uredbe.

Članak 7.

Ostali rashodi, uključujući tehničku pomoć

Na inicijativu Komisije ili u njezino ime, iz EFJP-a i EPFRR-a mogu se izravno financirati pripremne aktivnosti, aktivnosti nadzora te aktivnosti administrativne i tehničke potpore, kao i evaluacija, revizija i inspekcija potrebne za provedbu ZPP-a. To osobito uključuje:

(a)

mjere potrebne za analizu, upravljanje, nadzor, razmjenu informacija i provedbu ZPP-a, uključujući procjenu njegovih učinaka, okolišne učinkovitosti i napretka u ostvarenju ciljeva Unije, kao i mjere koje se odnose na provedbu sustava kontrole te tehničku i administrativnu pomoć;

(b)

Komisijinu nabavu satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina u skladu s člankom 24.;

(c)

mjere koje poduzima Komisija putem aplikacija za daljinsko istraživanje koje se upotrebljavaju u praćenju poljoprivrednih resursa u skladu s člankom 25.;

(d)

mjere potrebne za održavanje te razvoj metoda i tehničkih sredstava za informiranje, međusobno povezivanje, praćenje i kontrolu financijskog upravljanja fondovima za financiranje ZPP-a;

(e)

pružanje informacija o ZPP-u u skladu s člankom 46.;

(f)

studije o ZPP-u i evaluacije mjera koje se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a, uključujući poboljšanje metoda evaluacije i razmjenu informacija o najboljim praksama u okviru ZPP-a te savjetovanja s relevantnim dionicima, kao i studije provedene zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB);

(g)

ako je to relevantno, doprinos izvršnim agencijama koje su osnovane u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 (27) i koje djeluju u vezi sa ZPP-om;

(h)

doprinos mjerama koje se odnose na širenje informacija, jačanje javne svijesti, poticanje suradnje i razmjenu iskustava s relevantnim dionicima na razini Unije, koje su poduzete u kontekstu intervencija za ruralni razvoj, uključujući umrežavanje dotičnih strana;

(i)

informatičke mreže usmjerene na obradu i razmjenu informacija, uključujući korporativne informatičke sustave potrebne u vezi s upravljanjem ZPP-om;

(j)

mjere potrebne za razvoj, registraciju i zaštitu logotipa u okviru sustavâ kvalitete Unije u skladu s člankom 44. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (28) te zaštitu s njima povezanih prava intelektualnog vlasništva, i nužni razvoj informacijske tehnologije.

POGLAVLJE II.

Upravljačka tijela

Članak 8.

Nadležno tijelo

1.   Svaka država članica imenuje nadležno tijelo na ministarskoj razini koje je odgovorno za:

(a)

izdavanje, preispitivanje i oduzimanje akreditacije agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 2.;

(b)

imenovanje te izdavanje, preispitivanje i oduzimanje akreditacije koordinacijskog tijela iz članka 10.;

(c)

imenovanje i povlačenje imenovanja tijela za ovjeravanje iz članka 12. te osiguravanje da uvijek postoji imenovano tijelo za ovjeravanje;

(d)

izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnom tijelu na temelju ovog poglavlja.

2.   Na temelju ispitivanja minimalnih uvjeta koje Komisija treba usvojiti u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a), nadležno tijelo putem formalnog akta odlučuje o izdavanju ili, nakon preispitivanja, oduzimanju akreditacije agencije za plaćanja i o imenovanju i akreditaciji te oduzimanju akreditacije koordinacijskog tijela.

3.   Nadležno tijelo putem formalnog akta odlučuje o imenovanju i povlačenju imenovanja tijela za ovjeravanje, uz istodobno osiguravanje da uvijek postoji imenovano tijelo za ovjeravanje.

4.   Nadležno tijelo bez odgode obavješćuje Komisiju o svim akreditacijama i oduzimanjima akreditacije agencije za plaćanja i o imenovanju i akreditaciji te oduzimanjima akreditacije koordinacijskog tijela te o imenovanju i povlačenju imenovanja tijela za ovjeravanje.

Članak 9.

Agencije za plaćanja

1.   Agencije za plaćanja su odjeli ili tijela država članica i, ako je primjenjivo, njihovih regija odgovorni za upravljanje rashodima iz članka 5. stavka 2. i članka 6. i njihovu kontrolu.

Uz izuzetak plaćanja, agencije za plaćanja mogu delegirati provođenje zadaća iz prvog podstavka.

2.   Države članice akreditiraju, kao agencije za plaćanja, odjele ili tijela koji imaju upravnu organizaciju i sustav unutarnje kontrole koji osiguravaju dostatno jamstvo da su plaćanja zakonita i redovita i da se ispravno obračunavaju. U tu svrhu agencije za plaćanja zadovoljavaju minimalne uvjete za akreditaciju s obzirom na unutarnje okruženje, kontrolne aktivnosti, informiranje i komuniciranje te praćenje koje propisuje Komisija na temelju članka 11. stavka 1. točke (a).

Svaka država članica, vodeći računa o svojim ustavnim odredbama, ograničava broj akreditiranih agencija za plaćanja:

(a)

na jednu agenciju za plaćanja na nacionalnoj razini ili, ako je to primjenjivo, na jednu po regiji; i

(b)

na jednu agenciju za plaćanja za upravljanje rashodima EFJP-a i EPFRR-a ako agencije za plaćanja postoje samo na nacionalnoj razini.

Ako su agencije za plaćanja uspostavljene na regionalnoj razini, države članice ujedno akreditiraju agenciju za plaćanja na nacionalnoj razini za programe potpore kojima se zbog njihove naravi mora upravljati na nacionalnoj razini ili dodjeljuju upravljanje tim programima svojim regionalnim agencijama za plaćanja.

Odstupajući od drugog podstavka ovog stavka, države članice mogu zadržati agencije za plaćanja koje su akreditirane prije 15. listopada 2020., pod uvjetom da nadležno tijelo odlukom iz članka 8. stavka 2. potvrdi da one ispunjavaju minimalne uvjete za akreditaciju iz prvog podstavka ovog stavka.

Agencijama za plaćanja koje tijekom najmanje tri godine nisu upravljale rashodima EFJP-a ili EPFRR-a oduzima se akreditacija.

Države članice ne akreditiraju nove dodatne agencije za plaćanja nakon 7. prosinca 2021., osim u slučajevima iz drugog podstavka točke (a) u kojima, uzimajući u obzir ustavne odredbe, mogu biti potrebne dodatne regionalne agencije za plaćanja.

3.   Za potrebe članka 63. stavaka 5. i 6. Financijske uredbe, odgovorna osoba u akreditiranoj agenciji za plaćanja dužna je do 15. veljače godine koja slijedi nakon dotične poljoprivredne financijske godine („financijska godina”) sastaviti i Komisiji dostaviti:

(a)

godišnju računovodstvenu dokumentaciju za rashode nastale pri izvršenju zadaća povjerenih toj akreditiranoj agenciji za plaćanja, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 5. točkom (a) Financijske uredbe, uz potrebne informacije koje se odnose na poravnanje u skladu s člankom 53. ove Uredbe;

(b)

godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 54. stavka 1. ove Uredbe i članka 134. Uredbe (EU) 2021/2115, koje pokazuje da su rashodi ostvareni u skladu s člankom 37. ove Uredbe;

(c)

godišnji sažetak završnih izvješća o reviziji i provedenih kontrola, analizu naravi i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u upravljačkim sustavima te provedene ili planirane korektivne mjere, kako je predviđeno u članku 63. stavku 5. točki (b) Financijske uredbe;

(d)

izjavu rukovodstva, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 6. Financijske uredbe, u pogledu:

i.

činjenice da su informacije na odgovarajući način prikazane, potpune i točne, kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točki (a) Financijske uredbe;

ii.

pravilnog funkcioniranja uspostavljenih upravljačkih sustava, uz iznimku nadležnog tijela iz članka 8.,koordinacijskog tijela iz članka 10. i tijela za ovjeravanje iz članka 12. ove Uredbe, koji osiguravaju da su rashodi ostvareni u skladu s člankom 37. ove Uredbe, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 6. točkama (b) i (c) Financijske uredbe.

Krajnji rok od 15. veljače iz prvog podstavka ovog stavka Komisija može u iznimnim slučajevima produljiti do 1. ožujka slijedom priopćenja dotične države članice, kako je predviđeno u članku 63. stavku 7. drugom podstavku Financijske uredbe.

4.   Ako akreditirana agencija za plaćanja ne ispunjava ili više ne ispunjava jedan ili više minimalnih uvjeta za akreditaciju iz stavka 2. prvog podstavka, dotična država članica, postupajući na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije, oduzima akreditaciju te agencije za plaćanja osim ako agencija za plaćanja provede potrebne promjene u roku koji treba odrediti nadležno tijelo te države članice ovisno o ozbiljnosti problema.

5.   Agencije za plaćanja upravljaju i osiguravaju kontrolu operacija koje su povezane s javnom intervencijom za koje su odgovorne i zadržavaju sveukupnu odgovornost u tom području.

Ako se potpora pruža financijskim instrumentom koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, agencija za plaćanja oslanja se na ono izvješće o kontroli kojim se podržavaju zahtjevi za plaćanje. Izvješće o kontroli državama članicama podnose te institucije..

6.   Za potrebe članka 33., za rashode EPFRR-a do 30. lipnja 2030. dostavlja se dodatno izvješće o uspješnosti u skladu sa stavkom 3. ovog članka i člankom 10. stavkom 3., koje obuhvaća razdoblje do 31. prosinca 2029.

Članak 10.

Koordinacijska tijela

1.   Ako je u jednoj državi članici akreditirano više od jedne agencije za plaćanja, ta država članica imenuje javno koordinacijsko tijelo kojemu povjerava sljedeće zadaće:

(a)

prikupljanje informacija koje treba dostaviti Komisiji i slanje tih informacija Komisiji;

(b)

dostavu Komisiji godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 54. stavka 1. ove Uredbe i članka 134. Uredbe (EU) 2021/2115;

(c)

poduzimanje ili koordiniranje mjera u cilju uklanjanja svih nedostataka opće naravi i obavješćivanje Komisije o svim daljnjim mjerama;

(d)

poticanje i, ako je to moguće, osiguravanje usklađene primjene pravila Unije.

2.   U pogledu obrade informacija financijske naravi iz stavka 1. točke (a), koordinacijsko tijelo podliježe posebnoj akreditaciji države članice.

3.   Godišnje izvješće o uspješnosti iz stavka 1. točke (b) ovog članka obuhvaćeno je područjem primjene mišljenja iz članka 12. stavka 2. i podnosi se Komisiji zajedno s izjavom rukovodstva koja se odnosi na sastavljanje cijelog izvješća.

Članak 11.

Ovlasti Komisije u vezi s agencijama za plaćanja i koordinacijskim tijelima

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela iz članaka 9. i 10., kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o:

(a)

minimalnim uvjetima za akreditaciju agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 2. prvog podstavka i za imenovanje i akreditaciju koordinacijskih tijela iz članka 10.;

(b)

obvezama agencija za plaćanja što se tiče javne intervencije, kao i pravilima o sadržaju njihovih odgovornosti u vezi s upravljanjem i kontrolom.

2.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

postupcima izdavanja, oduzimanja i preispitivanja akreditacije agencija za plaćanja te imenovanja i izdavanja, oduzimanja i preispitivanja akreditacije koordinacijskih tijela, kao i nadzoru akreditacije agencija za plaćanja;

(b)

aranžmanima i postupcima provjera na kojima se temelji izjava rukovodstva agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 3. prvog podstavka točke (d), kao i njezina struktura i oblik;

(c)

djelovanju koordinacijskog tijela i dostavljanju informacija Komisiji u skladu s člankom 10.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 12.

Tijela za ovjeravanje

1.   Tijelo za ovjeravanje javno je ili privatno revizorsko tijelo koje imenuje država članica na najmanje tri godine, ne dovodeći pritom u pitanje nacionalno pravo. Ako se radi o privatnom revizorskom tijelu, a primjenjivo pravo Unije ili nacionalno pravo tako nalaže, njega bira država članica putem javnog natječaja.

Država članica koja imenuje više tijela za ovjeravanje može imenovati i javno tijelo za ovjeravanje na nacionalnoj razini koje je zaduženo za koordinaciju.

2.   Za potrebe članka 63. stavka 7. prvog podstavka Financijske uredbe tijelo za ovjeravanje daje mišljenje sastavljeno u skladu s međunarodno priznatim revizorskim standardima kojim se utvrđuje:

(a)

osigurava li se računovodstvenom dokumentacijom istinit i vjeran prikaz;

(b)

funkcioniraju li uspostavljeni upravljački sustavi država članica pravilno, a posebno:

i.

upravljačka tijela iz članaka 9. i 10. ove Uredbe i članka 123. Uredbe (EU) 2021/2115;

ii.

osnovni zahtjevi Unije;

iii.

sustav izvješćivanja uspostavljen za potrebe godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 134. Uredbe (EU) 2021/2115;

(c)

je li točno izvješće o uspješnosti pokazatelja ostvarenja za godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 54. ove Uredbe i izvješće o uspješnosti pokazatelja rezultata za praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju iz članka 128. Uredbe (EU) 2021/2115, kojima se dokazuje usklađenost s člankom 37. ove Uredbe;

(d)

jesu li zakoniti i pravilni rashodi za mjere utvrđene u uredbama (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013 i (EU) br. 1308/2013 te Uredbi (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (29)za koje je od Komisije zatražena nadoknada.

U mišljenju se također navodi jesu li ispitivanjem dovedeni u pitanje navodi iz izjave rukovodstva iz članka 9. stavka 3. prvog podstavka točke (d). Ispitivanje također obuhvaća analizu naravi i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u upravljačkim sustavima na temelju revizije i kontrola, te provedene ili planirane korektivne mjere agencije za plaćanja, navedene u članku 9. stavku 3. prvom podstavku točki (c).

Ako se potpora pruža u okviru financijskog instrumenta koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, tijelo za ovjeravanje oslanja se na godišnje revizorsko izvješće koje sastavljaju vanjski revizori tih institucija. Te institucije dostavljaju godišnje revizorsko izvješće državama članicama.

3.   Tijelo za ovjeravanje ima potrebnu tehničku stručnost i znanje o ZPP-u. U svojem je djelovanju neovisno o dotičnoj agenciji za plaćanja i o dotičnom koordinacijskom tijelu, kao i o nadležnom tijelu koje je akreditiralo tu agenciju za plaćanja i tijela odgovorna za provedbu i nadzor ZPP-a.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o funkcioniranju tijela za ovjeravanje, uključujući provjere koje treba provesti i tijela podložna tim provjerama, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela trebaju izraditi.

Provedbenim aktima također se određuju:

(a)

revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijela za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnje kontrole i potrebne razine revizijskih dokaza;

(b)

revizijske metode kojima se pri donošenju svojih mišljenja trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir međunarodne standarde za reviziju.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 13.

Razmjena najbolje prakse

Komisija promiče razmjenu najbolje prakse među državama članicama, posebno u pogledu rada upravljačkih tijela u okviru ovog poglavlja.

GLAVA III.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE EFJP-om I EPFRR-om

POGLAVLJE I.

EFJP

Odjeljak 1.

Proračunska disciplina

Članak 14.

Gornja granica proračuna

1.   Godišnju gornju granicu za rashode EFJP-a čine najviši iznosi koji su za njega utvrđeni u okviru Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093.

2.   Ako su pravom Unije predviđeni iznosi koje treba oduzeti ili dodati iznosima iz stavka 1. Komisija donosi provedbene akte bez primjene postupka iz članka 103., kojima se utvrđuje neto preostali iznos koji je raspoloživ za rashode EFJP-a na temelju podataka iz prava Unije.

Članak 15.

Poštovanje gornje granice

1.   Ako je pravom Unije financijska gornja granica za poljoprivredne rashode države članice određena u eurima, nadoknada za te rashode isplaćuje se uz pridržavanje te gornje granice, uz provedbu potrebnih prilagodbi u slučaju primjene članaka od 39. do 42.

2.   Sredstva država članica dodijeljena za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 87. Uredbe (EU) 2021/2115, ispravljena za prilagodbe utvrđene u članku 17. ove Uredbe, smatraju se financijskom gornjom granicom u eurima za potrebe stavka 1. ovog članka.

Članak 16.

Pričuva za poljoprivredu

1.   U okviru EFJP-a početkom svake godine određuje se pričuva Unije za poljoprivredu („pričuva”) radi pružanja dodatne potpore poljoprivrednom sektoru za upravljanje tržištem ili za stabilizaciju te brzi odgovor u slučaju kriza koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju.

Odobrena sredstva za pričuvu unose se izravno u proračun Unije. Sredstva iz pričuve stavljaju se u financijskoj godini ili godinama za koje je potrebna dodatna potpora na raspolaganje za sljedeće mjere:

(a)

mjere za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta na temelju članaka od 8. do 21. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(b)

izvanredne mjere na temelju članaka 219., 220. i 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Pričuva iznosi 450 milijuna EUR u tekućim cijenama na početku svake godine u razdoblju 2023. – 2027., osim ako veći iznos bude utvrđen u proračunu Unije. Komisija može tijekom godine prilagoditi iznos pričuve kad je to primjereno s obzirom na tržišna kretanja ili perspektive u tekućoj ili sljedećoj godini, a uzimajući u obzir raspoloživa odobrena sredstva u okviru posebne gornje granice za EFJP.

Ako ta raspoloživa odobrena sredstva nisu dostatna, u skladu s člankom 17. ove Uredbe kao krajnje rješenje može se upotrijebiti financijska disciplina kako bi se financirala pričuva do početnog iznosa iz prvog podstavka ovog članka.

Odstupajući od članka 12. stavka 2. trećeg podstavka Financijske uredbe, odobrena sredstva iz pričuve za koja nije preuzeta obveza prenose se za financiranje pričuve u sljedećim proračunskim godinama do 2027.

Štoviše, odstupanjem od članka 12. stavka 2. trećeg podstavka Financijske uredbe, ukupni neiskorišteni iznos pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru uspostavljene Uredbom (EU) br. 1306/2013, dostupan na kraju 2022. prenosi se u 2023. bez vraćanja u potpunosti u proračunske linije iz kojih se financiraju djelovanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe te se u mjeri u kojoj je to potrebno stavlja na raspolaganje za financiranje pričuve za poljoprivredu, uzimajući u obzir raspoloživa odobrena sredstva u okviru posebne gornje granice za EFJP. Sva odobrena sredstva iz pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru koja ostanu raspoloživa nakon financiranja pričuve uspostavljene ovim člankom vraćaju se u proračunske linije iz kojih se financiraju djelovanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe.

Članak 17.

Financijska disciplina

1.   Ako predviđanja za financiranje intervencija i mjera financiranih u okviru odgovarajuće posebne gornje granice za određenu proračunsku godinu upućuju na prekoračenje primjenjivih godišnjih gornjih granica, Komisija određuje stopu prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe i za financijski doprinos Unije za izravna plaćanja na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 za posebne mjere iz članka 5. stavka 2. točke (e) ove Uredbe(„stopa prilagodbe”).

Stopa prilagodbe primjenjuje se na plaćanja koja treba dodijeliti poljoprivrednicima za intervencije i posebne mjere iz prvog podstavka ovog stavka veće od 2 000 EUR za odgovarajuću kalendarsku godinu. Za potrebe ovog podstavka, članak 17. stavak 4. Uredbe (EU) 2021/2115 primjenjuje se mutatis mutandis.

Komisija do 30. lipnja kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe donosi provedbene akte kojima utvrđuje stopu prilagodbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

2.   Do 1. prosinca kalendarske godine na koju se odnosi stopa prilagodbe Komisija može, na temelju novih informacija, donijeti provedbene akte kojima se prilagođava stopa prilagodbe utvrđena u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

3.   Ako je primijenjena financijska disciplina, odobrena sredstva prenesena u skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe upotrebljavaju se za financiranje rashoda iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe, do iznosa potrebnog da se izbjegne ponovna primjena financijske discipline.

Ako ostanu raspoloživa odobrena sredstva koja se prenose u skladu s prvim podstavkom, a ukupan iznos raspoloživih odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza predstavlja najmanje 0,2 % godišnje gornje granice za rashode EFJP-a, Komisija može donijeti provedbene akte kojima po državi članici utvrđuje iznose odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza, a koji trebaju biti nadoknađeni krajnjim korisnicima. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

4.   Iznose koje utvrdi Komisija u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom države članice nadoknađuju krajnjim korisnicima u skladu s objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Države članice mogu primijeniti donji prag iznosa za nadoknadu po krajnjem korisniku. Ta se nadoknada primjenjuje isključivo na krajnje korisnike u državama članicama u kojima se financijska disciplina primijenila prethodne financijske godine.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za izračun financijske discipline koju države članice trebaju primjenjivati na poljoprivrednike, a koji su potrebni kako bi se osigurala usklađena primjena financijske discipline u državama članicama.

Članak 18.

Postupak proračunske discipline

1.   Ako se pri izradi nacrta proračuna za proračunsku godinu N pokaže da postoji opasnost da će iznos iz članka 14. ove Uredbe za proračunsku godinu N biti prekoračen, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću odnosno Vijeću predlaže mjere nužne za osiguravanje usklađenosti s tim iznosom. Te mjere donose Europski parlament i Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 2. UFEU-a, odnosno Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 3. UFEU-a.

2.   Ako u bilo kojem trenutku smatra da postoji opasnost od prekoračenja iznosa iz članka 14. ove Uredbe i da ne može poduzeti odgovarajuće mjere za ispravljanje stanja, Komisija predlaže druge mjere za osiguravanje usklađenosti s tim iznosom. Te mjere donose Europski parlament i Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 2. UFEU-a, odnosno Vijeće ako je pravna osnova za relevantnu mjeru članak 43. stavak 3. UFEU-a.

3.   Ako zahtjevi država članica za nadoknade na kraju proračunske godine N prekoračuju ili bi mogli prekoračiti iznos iz članka 14., Komisija:

(a)

razmatra zahtjeve koje su podnijele države članice u razmjeru s raspoloživim proračunom te donosi provedbene akte kojima privremeno utvrđuje iznos plaćanja za dotični mjesec;

(b)

najkasnije 28. veljače proračunske godine N + 1 određuje stanje u svakoj državi članici s obzirom na financiranje sredstvima Unije za proračunsku godinu N;

(c)

donosi provedbene akte kojima se određuje ukupni iznos financiranja sredstvima Unije po državama članicama, na temelju jedinstvene stope financiranja sredstvima Unije, u okviru raspoloživog iznosa za mjesečna plaćanja;

(d)

provodi, najkasnije u trenutku izvršenja mjesečnih plaćanja za ožujak proračunske godine N + 1, bilo kakvu kompenzaciju koju treba provesti s obzirom na države članice.

Provedbeni akti predviđeni u prvom podstavku točkama (a) i (c) ovog stavka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Članak 19.

Sustav ranog upozoravanja i nadzora

Kako bi osigurala da gornja granica proračuna iz članka 14. ne bude prekoračena, Komisija provodi mjesečni sustav ranog upozoravanja i nadzora u pogledu rashoda EFJP-a.

U tu svrhu Komisija početkom svake proračunske godine utvrđuje profile mjesečnih rashoda koji se, ako je to primjereno, temelje na prosječnim mjesečnim rashodima tijekom prethodne tri godine.

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću periodično podnosi izvješće u kojem se ispituje razvoj rashoda ostvarenih u vezi s profilima te koje sadrži procjenu predviđenog izvršavanja za tekuću proračunsku godinu.

Odjeljak 2.

Financiranje rashoda

Članak 20.

Mjesečna plaćanja

1.   Komisija državama članicama stavlja na raspolaganje odobrena sredstva potrebna za financiranje rashoda iz članka 5. stavka 2. u obliku mjesečnih plaćanja, na temelju rashoda koje su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u referentnom razdoblju.

2.   Dok Komisija ne prenese mjesečna plaćanja, države članice mobiliziraju resurse potrebne za ostvarivanje rashoda u skladu s potrebama svojih akreditiranih agencija za plaćanja.

Članak 21.

Postupak za mjesečna plaćanja

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 53., 54. i 55., Komisija izvršava mjesečna plaćanja za rashode koje su ostvarile akreditirane agencije za plaćanja u referentnom mjesecu.

2.   Mjesečna plaćanja izvršavaju se svakoj državi članici najkasnije trećeg radnog dana drugog mjeseca nakon mjeseca u kojem su rashodi ostvareni, uzimajući u obzir smanjenja ili suspenzije primijenjene na temelju članaka od 39. do 42. ili bilo kakve druge ispravke. Rashodi koje su države članice ostvarile između 1. i 15. listopada računaju se kao da su izvršeni u mjesecu listopadu. Rashodi ostvareni između 16. i 31. listopada računaju se kao da su izvršeni u mjesecu studenome.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju mjesečna plaćanja koja ona izvršava na temelju izjave država članica o rashodima i informacija dostavljenih u skladu s člankom 90. stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 103.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju dopunska plaćanja ili odbici kojima se prilagođavaju plaćanja izvršena u skladu sa stavkom 3. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 103.

5.   Komisija odmah obavješćuje državu članicu koja prekorači financijske gornje granice.

Članak 22.

Administrativni troškovi i troškovi osoblja

EFJP ne snosi rashode za administrativne troškove i troškove osoblja koje su ostvarili države članice i korisnici potpore EFJP-a.

Članak 23.

Rashodi javnih intervencija

1.   Ako u okviru zajedničke organizacije tržišta za javnu intervenciju nije utvrđen iznos po jedinici, EFJP financira dotičnu mjeru na temelju jedinstvenih standardnih iznosa, osobito za sredstva podrijetlom iz država članica koja služe za otkup proizvoda, materijalne operacije povezane sa skladištenjem i, ako je to primjereno, preradu proizvoda prihvatljivih za javnu intervenciju iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o:

(a)

vrsti prihvatljivih mjera za financiranje sredstvima Unije i uvjetima nadoknade;

(b)

uvjetima prihvatljivosti i metodama izračuna na temelju stvarno proučenih podataka od strane agencija za plaćanja, paušalnih iznosa koji utvrđuje Komisija, ili paušalnih ili nepaušalnih iznosa koji proizlaze iz poljoprivrednog zakonodavstva koje se odnosi na određene sektore.

(c)

vrednovanju operacija povezanih s javnom intervencijom, mjerama koje treba poduzeti u slučaju gubitka ili pogoršanja proizvoda u okviru javne intervencije te o određivanju iznosâ za financiranje.

3.   Komisija donosi provedbene akte kojima određuje iznose navedene u stavku 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Članak 24.

Nabava satelitskih podataka

Popis satelitskih podataka potrebnih za sustav za nadzor površina iz članka 66. stavka 1. točke (c) zajedno utvrđuju Komisija i države članice u skladu sa specifikacijama koje priprema svaka država članica.

U skladu s člankom 7. točkom (b) Komisija besplatno daje te satelitske podatke tijelima nadležnima za sustav za nadzor površina ili pružateljima usluga koje su ta tijela ovlastila da ih zastupaju.

Komisija ostaje vlasnik satelitskih podataka.

Komisija može povjeriti specijaliziranim subjektima provedbu zadaća koje se odnose na tehnike ili metode rada povezane sa sustavom za nadzor površina iz članka 66. stavka 1. točke (c).

Članak 25.

Praćenje poljoprivrednih resursa

1.   Djelovanja koja se financiraju na temelju članka 7. točke (c) imaju za cilj Komisiji omogućiti:

(a)

upravljanje poljoprivrednim tržištima Unije u globalnom kontekstu;

(b)

osiguravanje agroekonomskog i agrookolišnoklimatskog praćenja upotrebe poljoprivrednog zemljišta i prenamjena poljoprivrednog zemljišta, uključujući agrošumarstvo, i praćenja stanja tla, usjeva, poljoprivrednih krajolika i zemljišta kako bi se omogućila provedba procjena, posebice kad se radi o prinosima i poljoprivrednoj proizvodnji te poljoprivrednim učincima povezanima s iznimnim okolnostima, te kako bi se omogućila procjena otpornosti poljoprivrednih sustava i napretka u ostvarivanju relevantnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

(c)

zajednički pristup procjenama iz točke (b) u međunarodnom kontekstu, poput inicijativa kojima koordiniraju organizacije Ujedinjenih naroda, uključujući pripremu evidencija stakleničkih plinova u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, ili inicijativa drugih međunarodnih agencija;

(d)

doprinos posebnim mjerama kojima se povećava transparentnost svjetskih tržišta, uzimajući u obzir ciljeve i obveze Unije;

(e)

osiguravanje tehnološkog praćenja agrometeorološkog sustava.

2.   Na temelju članka 7. točke (c) Komisija financira djelovanja koja se odnose na:

(a)

prikupljanje ili kupnju podataka potrebnih za provedbu i nadzor ZPP-a, uključujući satelitske, geoprostorne i meteorološke podatke;

(b)

stvaranje infrastrukture prostornih podataka i internetskih stranica;

(c)

provedbe posebnih studija o klimatskim uvjetima;

(d)

daljinsko istraživanje koje se upotrebljava kao pomoć u praćenju prenamjena poljoprivrednog zemljišta i zdravlja tla; i

(e)

ažuriranje agrometeoroloških i ekonometrijskih modela.

Prema potrebi ta se djelovanja provode u suradnji s Europskom agencijom za okoliš, Zajedničkim istraživačkim centrom, nacionalnim laboratorijima i tijelima ili uz sudjelovanje privatnog sektora.

Članak 26.

Provedbene ovlasti koje se odnose na članke 24. i 25.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju:

(a)

pravila koja se odnose na financiranje na temelju članka 7. točaka (b) i (c);

(b)

postupak za provedbu mjera iz članaka 24. i 25. kako bi se ostvarili predviđeni ciljevi;

(c)

okvir kojim se uređuje nabava, unapređenje i upotreba satelitskih i meteoroloških podataka te primjenjivi rokovi.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE II.

EPFRR

Odjeljak 1.

Opće odredbe o EPFRR-u

Članak 27.

Odredbe koje se primjenjuju na sva plaćanja

1.   Plaćanjima koja izvršava Komisija u okviru doprinosa EPFRR-a iz članka 6. ne smiju se premašiti proračunske obveze.

Ne dovodeći u pitanje članak 34. stavak 1., ta se plaćanja knjiže na najraniju otvorenu proračunsku obvezu.

2.   Primjenjuje se članak 110. Financijske uredbe.

Odjeljak 2.

Financiranje EPFRR-a u sklopu strateških planova u okviru ZPP-a

Članak 28.

Financijski doprinos EPFRR-a

Financijski doprinos EPFRR-a za rashode koji proizlaze iz strateških planova u okviru ZPP-a utvrđuje se za svaki strateški plan u okviru ZPP-a unutar gornjih granica utvrđenih u pravu Unije o potpori EPFRR-a za intervencije iz strateških planova u okviru ZPP-a.

Članak 29.

Proračunske obveze

1.   Provedbena odluka Komisije o odobravanju strateškog plana u okviru ZPP-a predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 110. stavka 1. Financijske uredbe i, nakon obavijesti dotičnoj državi članici, pravnu obvezu u smislu te uredbe. Tom provedbenom odlukom određuje se godišnji doprinos.

2.   Proračunske obveze Unije u odnosu na svaki strateški plan u okviru ZPP-a izvršavaju se u godišnjim obrocima od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. Odstupajući od članka 111. stavka 2. Financijske uredbe, za svaki strateški plan u okviru ZPP-a proračunske obveze za prvi obrok slijede nakon što Komisija odobri taj strateški plan u okviru ZPP-a i o tome obavijesti dotičnu državu članicu. Komisija izvršava proračunske obveze za iduće obroke prije 1. svibnja svake godine na temelju provedbene odluke iz stavka 1. ovog članka, osim ako se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.

Odjeljak 3.

Financijski doprinos za intervencije za ruralni razvoj

Članak 30.

Odredbe koje se primjenjuju na plaćanja za intervencije za ruralni razvoj

1.   Državama članicama stavljaju se na raspolaganje sredstva za pokrivanje rashoda iz članka 6. u obliku pretfinanciranja, međuplaćanja i plaćanja preostalog iznosa kako je opisano u ovom odjeljku.

2.   Kombinirani ukupni iznos pretfinanciranja i međuplaćanja ne smije prekoračiti 95 % doprinosa EPFRR-a svakom strateškom planu u okviru ZPP-a.

Kada se dosegne gornja granica od 95 %, države članice nastavljaju Komisiji slati zahtjeve za plaćanje.

Članak 31.

Pretfinanciranje

1.   Nakon što donese provedbenu odluku o odobravanju strateškog plana u okviru ZPP-a Komisija državi članici plaća početni iznos pretfinanciranja za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a. Taj početni iznos pretfinanciranja isplaćuje se u obrocima kako slijedi:

(a)

u 2023.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)

u 2024.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)

u 2025.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno razdoblje strateškog plana u okviru ZPP-a.

Ako je strateški plan u okviru ZPP-a odobren 2024. ili kasnije, prvi obroci iz prethodnih godina isplaćuju se bez odgode nakon tog odobrenja.

2.   Komisiji se nadoknađuje ukupni isplaćeni iznos pretfinanciranja ako nisu ostvareni rashodi i ako u roku od 24 mjeseca od datuma Komisijine isplate prvog obroka iznosa pretfinanciranja nije poslana izjava o rashodima za strateški plan u okviru ZPP-a. To se pretfinanciranje prebija s najranijim rashodom prijavljenim za strateški plan u okviru ZPP-a.

3.   Dodatno pretfinanciranje ne plaća se niti vraća ako je prijenos iz EPFRR-a ili u EPFRR ostvaren u skladu s člankom 103. Uredbe (EU) 2021/2115.

4.   Kamate koje se ostvare u vezi s pretfinanciranjem upotrebljavaju se za dotični strateški plan u okviru ZPP-a i oduzimaju od iznosa javnih rashoda navedenog u završnoj izjavi o rashodima.

5.   Ukupni iznos pretfinanciranja poravnava se prije završetka strateškog plana u okviru ZPP-a, u skladu s postupkom iz članka 53.

Članak 32.

Međuplaćanja

1.   Međuplaćanja se izvršavaju za svaki strateški plan u okviru ZPP-a. Izračunavaju se primjenom stope doprinosa iz članka 91. Uredbe (EU) 2021/2115 za javne rashode ostvarene za svaku vrstu intervencije, osim plaćanja izvršenih u okviru dodatnog financiranja na nacionalnoj razini iz članka 115. stavka 5. te uredbe.

Međuplaćanja uključuju i iznose iz članka 94. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115.

2.   Ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava, Komisija, uzimajući u obzir smanjenja ili suspenzije primijenjene na temelju članaka od 39. do 42., izvršava međuplaćanja kako bi nadoknadila rashode koje su akreditirane agencije za plaćanja ostvarile tijekom provedbe strateških planova u okviru ZPP-a.

3.   Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060, izjava o rashodima uključuje ukupne iznose koje je upravljačko tijelo isplatilo ili, u slučaju jamstava, izdvojilo za ugovore o jamstvu krajnjim primateljima ili u korist krajnjim primateljima kako je navedeno u članku 80. stavku 5. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2021/2115.

4.   Ako se financijski instrumenti provode u skladu s člankom 59. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060, izjava o rashodima koja uključuju rashode za financijske instrumente podnosi se u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

iznos uključen u prvu izjavu o rashodima mora biti prethodno uplaćen financijskom instrumentu i može iznositi do 30 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda dodijeljenih za financijske instrumente u okviru relevantnog sporazuma o financiranju;

(b)

iznos uključen u iduće izjave o rashodima podnesene tijekom razdoblja prihvatljivosti definiranog člankom 86. stavkom 4. Uredbe (EU) 2021/2115 uključuje prihvatljive rashode iz članka 80. stavka 5. te uredbe.

5.   Iznosi plaćeni u skladu sa stavkom 4. točkom (a) ovog članka smatraju se predujmovima za potrebe članka 37. stavka 2. Iznos uključen u prvu izjavu o rashodima iz stavka 4. točke (a) ovog članka poravnava se u računima Komisije najkasnije u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji za zadnju godinu provedbe relevantnog strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.   Svako međuplaćanje izvršava Komisija, podložno usklađenju sa sljedećim zahtjevima:

(a)

Komisiji se šalje izjava o rashodima koju je potpisala akreditirana agencija za plaćanja, u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom (c);

(b)

ne prekoračuje se ukupni doprinos EPFRR-a za svaku vrstu intervencije tijekom cjelokupnog trajanja dotičnog strateškog plana u okviru ZPP-a;

(c)

Komisiji se dostavljaju dokumenti koje treba podnijeti u skladu s člankom 9. stavku 3. i člankom 12. stavku 2.

7.   Ako neki od zahtjeva iz stavka 6. nije ispunjen, Komisija o tome odmah obavješćuje akreditiranu agenciju za plaćanja ili koordinacijsko tijelo, ako je ono imenovano. Ne ispuni li se neki od zahtjeva iz stavka 6. točke (a) ili točke (c), izjava o rashodima smatra se nedopuštenom.

8.   Ne dovodeći u pitanje članke 53., 54. i 55., Komisija izvršava međuplaćanja u roku od 45 dana od knjiženja izjave o rashodima, kojom su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u stavku 6. ovog članka.

9.   Akreditirane agencije za plaćanja pripremaju privremene izjave o rashodima povezanima sa strateškim planovima u okviru ZPP-a i šalju ih Komisiji izravno ili preko koordinacijskog tijela, ako je ono imenovano, u rokovima koje treba odrediti Komisija. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju ti rokovi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Izjave o rashodima odnose se na rashode koje su agencije za plaćanja ostvarile u svakom od dotičnih razdoblja. One uključuju i iznose iz članka 94. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115. Međutim, ako se rashodi iz članka 86. stavka 3. te uredbe ne mogu prijaviti Komisiji tijekom dotičnog razdoblja jer Komisija još nije odobrila izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. stavku 10. te uredbe, ti se rashodi mogu prijaviti u idućim razdobljima.

Privremene izjave o rashodima koje se odnose na rashode ostvarene od 16. listopada nadalje knjiže se u proračun sljedeće godine.

10.   Ako dužnosnik za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja zahtijeva daljnje provjere zbog dostavljenih nepotpunih ili nejasnih informacija ili zbog neslaganja, razlika u tumačenju ili drugih nedosljednosti povezanih s izjavom o rashodima za referentno razdoblje, koje su osobito posljedica nedostavljanja informacija propisanih na temelju Uredbe (EU) 2021/2115 i akata Komisije donesenih na temelju te uredbe, dotična država članica dostavlja na zahtjev dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja dodatne informacije u roku koji je s obzirom na ozbiljnost problema utvrđen u tom zahtjevu.

Rok za međuplaćanja utvrđen u stavku 8. može se prekinuti za cjelokupni iznos ili dio iznosa za koji se traži plaćanje, i to tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci od datuma slanja zahtjeva za informacije pa do primitka traženih informacija koje se smatraju zadovoljavajućima. Država članica može pristati na to da se razdoblje prekida produlji za dodatna tri mjeseca.

Ako dotična država članica na zahtjev za dodatne informacije ne odgovori u roku koji je određen u tom zahtjevu ili ako se odgovor smatra nezadovoljavajućim ili se njime ukazuje na nepoštovanje važećih pravila ili na nepravilnu upotrebu fondova Unije, Komisija može suspendirati ili smanjiti plaćanja u skladu s člancima od 39. do 42. ove Uredbe.

Članak 33.

Plaćanje preostalog iznosa i okončanje intervencija za ruralni razvoj u strateškom planu u okviru ZPP-a

1.   Po primitku zadnjeg godišnjeg izvješća o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a i ovisno o raspoloživosti sredstava Komisija isplaćuje prestali iznos na temelju važećeg financijskog plana na razini vrsta intervencija iz EPFRR-a, godišnje računovodstvene dokumentacije za zadnju godinu provedbe relevantnog strateškog plana u okviru ZPP-a i odgovarajućih odluka o poravnanju. Ta se računovodstvena dokumentacija predočuje Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon konačnog datuma za prihvatljivost rashoda iz članka 86. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/2115 i obuhvaća rashode koje je agencija za plaćanja ostvarila do posljednjeg datuma za prihvatljivost rashoda.

2.   Preostali iznos plaća se najkasnije u roku od šest mjeseci od datuma na koji Komisija bude dopuštenima smatrala informacije i dokumente iz stavka 1. ovog članka, a zadnja je godišnja računovodstvena dokumentacija poravnata. Ne dovodeći u pitanje članak 34. stavak 5., Komisija u roku od šest mjeseci opoziva izdvojena sredstva preostala nakon plaćanja preostalog iznosa.

3.   Ako Komisija u roku navedenom u stavku 1. ovog članka ne primi zadnje godišnje izvješće o uspješnosti i dokumente potrebne za poravnanje godišnje računovodstvene dokumentacije za zadnju godinu provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a, preostali iznos automatski se opoziva u skladu s člankom 34.

Članak 34.

Automatski opoziv odobrenih sredstava za strateške planove u okviru ZPP-a

1.   Komisija automatski opoziva onaj dio proračunskih obveza za intervencije za ruralni razvoj u strateškom planu u okviru ZPP-a koji nije iskorišten za pretfinanciranje ili međuplaćanja odnosno za koji nije primila izjavu o rashodima kojom se ispunjavaju zahtjevi iz članka 32. stavka 6. točaka (a) i (c) u vezi s rashodima ostvarenima do 31. prosinca druge godine nakon godine proračunske obveze.

2.   Onaj dio proračunske obveze koji je još raspoloživ posljednjeg dana za prihvatljivost rashoda iz članka 86. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/2115 za koji izjava o rashodima nije predočena u roku od šest mjeseci od tog datuma automatski se opoziva.

3.   U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom rok za automatski opoziv odobrenih sredstava iz stavka 1. ili 2. prekida se u pogledu iznosa za dotične operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 3.

4.   Pri izračunu automatskog opoziva odobrenih sredstava ne uzima se u obzir:

(a)

dio proračunskih obveza za koji je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 2;

(b)

dio proračunskih obveza koji agencija za plaćanja nije mogla isplatiti zbog više sile s ozbiljnim posljedicama na provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a; nacionalna tijela koja se pozivaju na višu silu dokazuju njezine izravne posljedice na provedbu svih ili dijela intervencija za ruralni razvoj u strateškom planu u okviru ZPP-a.

Država članica šalje Komisiji informacije o iznimkama iz prvog podstavka do 31. siječnja svake godine za iznose prijavljene do kraja prethodne godine.

5.   Komisija pravodobno obavješćuje države članice o postojanju opasnosti od automatskog opoziva odobrenih sredstava. Obavješćuje ih o dotičnom iznosu koji proizlazi iz informacija u njezinu posjedu. Države članice imaju rok od dva mjeseca od datuma primitka te informacije da se suglase s dotičnim iznosom ili da podnesu svoje primjedbe. Komisija provodi automatski opoziv odobrenih sredstava najkasnije devet mjeseci nakon isteka posljednjeg roka iz stavaka 1., 2. i 3.

6.   U slučaju automatskog opoziva odobrenih sredstava doprinos EPFRR-a dotičnom strateškom planu u okviru ZPP-a za tu godinu smanjuje se za iznos automatskog opoziva izdvojenih sredstava. Dotična država članica Komisiji na odobrenje podnosi revidirani plan financiranja kojim se smanjenje iznosa potpore razdjeljuje na vrste intervencija. U suprotnome, Komisija razmjerno smanjuje iznose dodijeljene svakoj vrsti intervencije.

POGLAVLJE III.

Zajedničke odredbe

Članak 35.

Poljoprivredna financijska godina

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe o izjavama o rashodima i prihodima povezanim s javnom intervencijom koje utvrđuje Komisija na temelju članka 47. stavka 2. prvog podstavka točke (a), financijska godina obuhvaća plaćene rashode i primljene prihode koje agencije za plaćanja knjiže u računovodstvenu dokumentaciju povezanu s EFJP-omi EPFRR-om za financijsku godinu N koja počinje 16. listopada godine N – 1, a završava 15. listopada godine N.

Članak 36.

Zabrana dvostrukog financiranja

Države članice osiguravaju da rashodi koji se financiraju u okviru EFJP-a ili EPFRR-a nisu predmet nijednog drugog financiranja iz proračuna Unije.

U okviru EPFRR-a operacija može primiti različite oblike potpore iz strateškog plana u okviru ZPP-a i iz drugih fondova iz članka 1. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060 ili iz drugih instrumenata Unije samo ako ukupni kumulativni iznos potpore dodijeljen u okviru različitih oblika potpore ne premašuje najveći intenzitet ili iznos potpore primjenjiv na tu vrstu intervencije iz glave III. Uredbe (EU) 2021/2115. U takvim slučajevima države članice Komisiji ne prijavljuju iste rashode za potporu:

(a)

iz drugog fonda iz članka 1. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060 ili instrumenta Unije; ili

(b)

iz istog strateškog plana u okviru ZPP-a.

Iznos rashoda koji treba unijeti u izjavu o rashodima može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentom u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu.

Članak 37.

Prihvatljivost rashoda agencija za plaćanja

1.   Rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. mogu se financirati sredstvima Unije samo ako su ih ostvarile akreditirane agencije za plaćanja i:

(a)

ostvareni su u skladu s važećim pravilima Unije; ili

(b)

riječ je o vrstama intervencija iz Uredbe (EU) 2021/2115;

i.

popraćeni su odgovarajućim prijavljenim ostvarenjem; i

ii.

ostvareni su u skladu s važećim upravljačkim sustavima, što ne obuhvaća uvjete prihvatljivosti za pojedinačne korisnike utvrđene u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a.

2.   Stavak 1. točka (b) podtočka i. ne primjenjuje se na predujmove koji su isplaćeni korisnicima u okviru vrsta intervencija iz Uredbe (EU) 2021/2115.

Članak 38.

Poštovanje rokova plaćanja

1.   Ako su pravom Unije utvrđeni rokovi plaćanja, svako plaćanje koje agencija za plaćanja izvrši korisniku prije najranijeg mogućeg datuma plaćanja ili nakon najkasnijeg mogućeg datuma smatra se neprihvatljivim za financiranje sredstvima Unije.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o okolnostima i uvjetima pod kojima se plaćanja iz stavka 1. ovog članka mogu smatrati prihvatljivima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

Članak 39.

Smanjenje mjesečnih plaćanja i međuplaćanja

1.   Ako na temelju izjava o rashodima ili informacija, izjava i dokumenata iz članka 90. ustanovi da su prekoračene financijske gornje granice utvrđene pravom Unije, Komisija smanjuje mjesečna plaćanja ili međuplaćanja dotičnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 32.

2.   Ako Komisija na temelju izjava o rashodima ili informacija, izjava i dokumenata iz članka 90. ustanovi da rokovi plaćanja iz članka 38. nisu poštovani, o tome obavješćuje dotičnu državu članicu i daje joj mogućnost da dostavi svoje komentare u roku koji nije kraći od 30 dana. Ako država članica ne dostavi komentare Komisiji u tom roku ili ako je Komisija zaključila da je pruženi odgovor očito nedovoljan, ona može smanjiti mjesečna plaćanja ili međuplaćanja dotičnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 32.

3.   Smanjenjima na temelju ovog članka ne dovodi se u pitanje članak 53.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o postupku i drugim praktičnim načinima za pravilno funkcioniranje mehanizma iz članka 38. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 40.

Suspenzija plaćanjâ povezana s godišnjim poravnanjem

1.   Ako države članice dokumente iz članka 9. stavka 3. i članka 12. stavka 2. ne dostave unutar rokova predviđenih člankom 9. stavkom 3., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se suspendira ukupan iznos mjesečnih plaćanja iz članka 21. stavka 3. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose nakon što od dotične države članice zaprimi dokumente koji su nedostajali, uz uvjet da datumi primitka nisu kasniji od šest mjeseci nakon isteka dotičnog roka.

Kad je riječ o međuplaćanjima iz članka 32., izjave o rashodima smatraju se nedopuštenima u skladu sa stavkom 7. toga članka.

2.   Ako u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. Komisija ustanovi da je razlika između prijavljenih rashoda i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju veća od 50 %, a država članica ne može navesti propisno opravdane razloge za to, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se suspendiraju mjesečna plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 32.

Suspenzija se primjenjuje na relevantne rashode u odnosu na intervencije koje su bile predmet smanjenja iz članka 54. stavka 2., a iznos koji treba suspendirati ne smije prijeći postotak koji odgovara smanjenju primijenjenom u skladu s člankom 54. stavkom 2. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose državama članicama ili trajno smanjuje najkasnije provedbenim aktom iz članka 54. koji se odnosi na godinu u kojoj su plaćanja suspendirana. Međutim, ako države članice dokažu da su poduzete potrebne korektivne mjere, Komisija može ranije ukinuti suspenziju zasebnim provedbenim aktom.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi suspenzije plaćanja.

4.   Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. ovog članka donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Prije donošenja provedbenih akata iz stavka 1. i stavka 2. prvog podstavka ovog članka Komisija o svojoj namjeri obavješćuje dotičnu državu članicu i pruža joj mogućnost da dostavi svoje komentare u roku koji nije kraći od 30 dana.

5.   Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 32. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni na temelju ovog stavka.

Članak 41.

Suspenzija plaćanjâ povezana s praćenjem uspješnosti u višegodišnjem razdoblju

1.   Ako u skladu s člankom 135. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2021/2115 Komisija od dotične države članice zatraži da podnese akcijski plan, ta država članica u savjetovanju s Komisijom utvrđuje takav akcijski plan. Akcijski plan uključuje planirane korektivne mjere, jasne pokazatelje napretka i vremenski okvir u kojem je potrebno postići taj napredak. Taj vremenski okvir može biti dulji od jedne financijske godine.

Dotična država članica odgovara u roku od dva mjeseca od zahtjeva Komisije za akcijski plan.

U roku od dva mjeseca od primitka akcijskog plana od dotične države članice Komisija, prema potrebi, pismeno obavješćuje tu državu članicu o svojim prigovorima na dostavljeni akcijski plan i zahtijeva njegovu izmjenu. Dotična država članica postupa u skladu s akcijskim planom i s očekivanim vremenskim okvirom za njegovu provedbu kako ga je prihvatila Komisija.

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o strukturi akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

2.   Ako država članica ne podnese ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ovog članka ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja ili nije izmijenjen u skladu s pisanim zahtjevom Komisije kako je navedeno u tom stavku, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 32.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, zahtjev Komisije za akcijski plan za financijsku godinu 2025. ne smije dovesti do suspenzije plaćanja prije preispitivanja uspješnosti za financijsku godinu 2026., kako je predviđeno člankom 135. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/2115.

Suspenzija plaćanja iz prvog podstavka primjenjuje se u skladu s načelom proporcionalnosti na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su trebale biti obuhvaćene tim akcijskim planom.

Komisija nadoknađuje suspendirane iznose ako je, na temelju preispitivanja uspješnosti iz članka 135. Uredbe (EU) 2021/2115 ili na temelju dobrovoljne obavijesti dotične države članice tijekom financijske godine o napretku akcijskog plana i korektivnih mjera poduzetih za uklanjanje nedostataka, postignut zadovoljavajući napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti.

Ako se stanje ne ispravi do kraja dvanaestog mjeseca nakon suspenzije plaćanja, Komisija može donijeti provedbeni akt o definitivnoj neisplati suspendiranog iznosa dotičnoj državi članici.

Provedbeni akti iz ovog stavka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi i trajanju suspenzije plaćanjâ i uvjetima za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju.

Članak 42.

Suspenzija plaćanja povezana s nedostacima u upravljačkim sustavima

1.   U slučaju ozbiljnih nedostataka u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava Komisija prema potrebi traži od dotične države članice da podnese akcijski plan koji uključuje nužne korektivne mjere i jasne pokazatelje napretka. Taj akcijski plan utvrđuje se u savjetovanju s Komisijom. Dotična država članica odgovara u roku od dva mjeseca od zahtjeva Komisije kako bi ocijenila potrebu za akcijskim planom.

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o strukturi akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

2.   Ako država članica ne podnese ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ovog članka ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja ili nije proveden u skladu s pisanim zahtjevom Komisije kako je navedeno u tom stavku, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 32.

Suspenzija se u skladu s načelom proporcionalnosti primjenjuje na relevantne rashode koje je ostvarila država članica te u pogledu kojih postoje nedostaci, u razdoblju koje treba odrediti provedbenim aktima iz prvog podstavka ovog stavka, a koje ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Ako su uvjeti za suspenziju i dalje ispunjeni, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se to razdoblje produljuje za daljnja razdoblja koja ne prelaze ukupno dvanaest mjeseci. Suspendirani iznosi uzimaju se u obzir pri donošenju provedbenih akata iz članka 55.

3.   Provedbeni akti iz stavka 2. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Prije donošenja tih provedbenih akata, Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

4.   Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 21. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 32. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni na temelju stavka 2. ovog članka.

Članak 43.

Vođenje zasebnog računovodstva

1.   Svaka agencija za plaćanja vodi zasebno računovodstvo za odobrena sredstva unesena u proračun Unije za EFJP i EPFRR.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o obvezi utvrđenoj u ovom članku kao i posebni uvjeti koji vrijede za knjiženje informacija u računovodstvenoj dokumentaciji koju vode agencije za plaćanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 44.

Plaćanja korisnicima

1.   Osim ako je drukčije izričito navedeno u pravu Unije, države članice osiguravaju da se plaćanja koja se odnose na financiranja utvrđena ovom Uredbom isplaćuju korisnicima u cijelosti.

2.   Države članice osiguravaju da se plaćanja u okviru intervencija i mjera iz članka 65. stavka 2. izvršavaju najranije 1. prosinca a najkasnije 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Neovisno o prvom podstavku države članice mogu:

(a)

prije 1. prosinca, ali najranije 16. listopada, platiti predujmove u visini do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja te za mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013, odnosno poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013;

(b)

prije 1. prosinca platiti predujmove u visini do 75 % za potporu odobrenu u okviru intervencija za ruralni razvoj iz članka 65. stavka 2.

3.   Države članice mogu odlučiti platiti predujmove u visini do 50 % u okviru intervencija iz članaka 73. i 77. Uredbe (EU) 2021/2115.

4.   Komisija je, u skladu s člankom 102., ovlaštena za donošenje delegiranih akata o izmjeni ovog članka dodavanjem pravila kojima se državama članicama omogućuje plaćanje predujmova za intervencije iz glave III. poglavlja III. Uredbe (EU) 2021/2115 i za mjere za reguliranje ili potporu poljoprivrednih tržišta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 kako bi se osiguralo dosljedno i nediskriminirajuće plaćanje predujmova.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem posebnih uvjeta za plaćanje predujmova, kako bi se osiguralo njihovo dosljedno i nediskriminirajuće plaćanje.

6.   Na zahtjev države članice, u hitnim slučajevima, te u okviru ograničenja iz članka 11. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe, Komisija donosi, ako je to potrebno, provedbene akte u vezi s primjenom ovog članka. Takvi provedbeni akti mogu odstupati od stavka 2. ovog članka, no samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je to nužno potrebno. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 45.

Namjena prihoda

1.   U smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe namjenski prihodi znače sljedeće:

(a)

kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a i EPFRR-a, iznosi na temelju članaka 37., 54. i 55. ove Uredbe i članka 54. Uredbe (EU) br. 1306/2013 primjenjivog u skladu s člankom 104. ove Uredbe i, kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a, iznosi na temelju članaka 53. i 56. ove Uredbe koji se trebaju uplatiti u proračun Unije zajedno s pripadajućim kamatama;

(b)

iznosi koji odgovaraju kaznama koje se primjenjuju u skladu s člancima 12. i 14. Uredbe (EU) 2021/2115, kad je riječ o rashodima u okviru EFJP-a;

(c)

svako sredstvo osiguranja, polog ili jamstvo dano na temelju prava Unije donesenog u okviru ZPP-a, isključujući intervencije za ruralni razvoj, koje je potom oduzeto; međutim, države članice zadržavaju oduzeta sredstva osiguranja koja su položena pri izdavanju dozvola za izvoz ili uvoz ili tijekom natječajnog postupka kojem je jedina svrha osigurati da ponuditelji podnose ozbiljne ponude,;

(d)

iznosi konačno smanjeni u skladu s člankom 41. stavkom 2.

2.   Iznosi iz stavka 1. uplaćuju se u proračun Unije, a u slučaju ponovnog korištenja koriste se isključivo za financiranje rashoda EFJP-a ili EPFRR-a.

3.   Ova Uredba primjenjuje se mutatis mutandis na namjenske prihode iz stavka 1.

4.   Što se tiče EFJP-a, članak 113. Financijske uredbe primjenjuje se mutatis mutandis na knjiženje namjenskih prihoda iz ove Uredbe.

Članak 46.

Mjere informiranja

1.   Davanje informacija financirano u skladu s člankom 7. točkom (e) ima osobito za cilj pomoći u objašnjavanju, provedbi i razvijanju ZPP-a i podići razinu svijesti u javnosti o njegovu sadržaju i ciljevima, uključujući njegov učinak na klimu, okoliš i dobrobit životinja. Cilj je informirati građane o izazovima u području poljoprivrede i prehrane, informirati poljoprivrednike i potrošače, putem informativnih kampanja vratiti povjerenje potrošača nakon kriza, informirati druge zainteresirane strane aktivne u ruralnim područjima te promicati održiviji model poljoprivrede Unije i o njemu educirati građane.

U okviru tog informiranja pružaju se dosljedne, objektivne i sveobuhvatne informacije temeljene na dokazima, unutar i izvan Unije, te se navode komunikacijska djelovanja Komisije planirana u višegodišnjem strateškom planu za poljoprivredu i ruralni razvoj.

2.   Mjere iz stavka 1. mogu sadržavati:

(a)

godišnje programe rada ili neke druge posebne mjere koje predstavljaju treće strane;

(b)

aktivnosti koje se provode na inicijativu Komisije.

Zakonom propisane mjere ili mjere koje se već financiraju u okviru nekog drugog djelovanja Unije isključuju se.

Pri provođenju aktivnosti iz prvog podstavka točke (b) Komisiji mogu pomagati vanjski stručnjaci.

Mjerama iz prvog podstavka ujedno se doprinosi korporativnoj komunikaciji političkih prioriteta Unije u mjeri u kojoj su ti prioriteti povezani s općim ciljevima ove Uredbe.

3.   Komisija jednom godišnje objavljuje poziv na podnošenje prijedloga uz poštovanje uvjeta utvrđenih Financijskom uredbom.

4.   Odbor iz članka 103. stavka 1. obavješćuje se o predviđenim mjerama koje se poduzimaju na temelju ovog članka.

5.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću svake dvije godine podnosi izvješće o provedbi ovog članka.

Članak 47.

Ostale ovlasti Komisije koje se odnose na ovo poglavlje

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. radi dopune ove Uredbe uvjetima pod kojima se određene vrste rashoda i prihoda u okviru EFJP-a i EPFRR-a nadoknađuju.

Ako proračun Unije nije donesen na početku proračunske godine ili ako ukupni iznos predviđenih obveza prekoračuje graničnu vrijednost iz članka 11. stavka 2. Financijske uredbe, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. ove Uredbe radi dopune ove Uredbe pravilima o metodi primjenjivoj na obveze i plaćanje iznosâ.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

financiranju i vođenju računovodstva za interventne mjere u obliku javnog skladištenja, kao i o drugim rashodima financiranima u okviru EFJP-a i EPFRR-a;

(b)

uvjetima kojima se uređuje provedba postupka automatskog opoziva odobrenih sredstava.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE IV.

Poravnanje računa

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 48.

Pristup jedinstvene revizije

U skladu s člankom 127. Financijske uredbe Komisija se u svrhu dobivanja jamstva oslanja na rad tijelâ za ovjeravanje iz članka 12. ove Uredbe, osim ako je obavijestila dotičnu državu članicu da se za određenu financijsku godinu ne može osloniti na rad tijela za ovjeravanje, i uzima to u obzir u svojoj procjeni rizika u pogledu potrebe za revizijama Komisije u toj državi članici. Komisija obavješćuje tu državu članicu o razlozima zbog kojih se ne može osloniti na rad dotičnog tijela za ovjeravanje.

Članak 49.

Provjere koje provodi Komisija

1.   Ne dovodeći u pitanje provjere koje države članice provode na temelju nacionalnog prava i drugih propisa ili članka 287. UFEU-a, bilo koju provjeru koja se organizira na temelju članka 322. UFEU-a ili na temelju Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96, ili članak 127. Financijske uredbe, Komisija može organizirati provjere u državama članicama kako bi utvrdila osobito:

(a)

jesu li administrativne prakse usklađene s pravilima Unije;

(b)

jesu li rashodi koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. i članka 6. ove Uredbe, a odgovaraju intervencijama iz Uredbe (EU) 2021/2115, rezultirali odgovarajućim ostvarenjem kako je prikazano u godišnjem izvješću o uspješnosti;

(c)

jesu li rashodi za mjere iz uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013, (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1144/2014 provedeni i provjereni u skladu s primjenjivim pravilima Unije;

(d)

odvija li se rad tijela za ovjeravanje u skladu s člankom 12. i u svrhe odjeljka 2. ovog poglavlja;

(e)

pridržava li se agencija za plaćanja minimalnih uvjeta za akreditaciju utvrđenih u članku 9. stavku 2. i primjenjuje li država članica pravilno odredbe članka 9. stavka 4.;

(f)

provodi li dotična država članica strateški plan u okviru ZPP-a u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2021/2115;

(g)

jesu li akcijski planovi iz članka 42. pravilno provedeni.

Osobe koje Komisija ovlasti za provedbu provjera u njezino ime ili službenici Komisije koji djeluju u okviru dodijeljenih ovlasti imaju pristup knjigama i svim drugim dokumentima, uključujući dokumente i metapodatke sastavljene ili primljene i pohranjene na elektroničkom mediju, koji se odnose na rashode financirane iz EFJP-a ili EPFRR-a.

Ovlastima za provedbu provjera ne utječe se na primjenu nacionalnih odredaba prema kojima se određenim aktivnostima smiju baviti samo službenici koji su posebno imenovani u skladu s nacionalnim pravom. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013, osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime ne sudjeluju, među ostalim, u kućnim posjetima ili formalnom ispitivanju osoba na temelju prava dotične države članice. Međutim, one imaju pristup informacijama prikupljenima na taj način.

2.   Komisija o provjeri pravodobno obavješćuje dotičnu državu članicu ili državu članicu na čijem se području provjera treba provesti, uzimajući u obzir administrativni učinak na agencije za plaćanja pri organiziranju provjera. U takvim provjerama mogu sudjelovati službenici dotične države članice.

Na zahtjev Komisije i uz suglasnost države članice, nadležna tijela te države članice provode dodatne provjere ili istrage operacija na koje se odnosi ova Uredba. U tim provjerama mogu sudjelovati službenici Komisije ili osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime.

U cilju poboljšanja provjera Komisija može uz suglasnost dotičnih država članica zahtijevati pomoć tijela tih država članica za određene provjere ili istrage.

Članak 50.

Pristup informacijama

1.   Države članice stavljaju Komisiji na raspolaganje sve podatke potrebne za uredno funkcioniranje EFJP-a i EPFRR-a te poduzimaju sve odgovarajuće mjere za olakšavanje provjera koje Komisija smatra primjerenima u vezi s upravljanjem financiranjem sredstvima Unije.

2.   Države članice Komisiji na zahtjev dostavljaju odredbe zakona i drugih propisa koje su usvojile radi provedbe pravnih akata Unije koji se odnose na ZPP te imaju financijski učinak na EFJP ili EPFRR.

3.   Države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje informacije o nepravilnostima u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 i drugim slučajevima nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, o otkrivenim slučajevima sumnje na prijevaru i o koracima poduzetima na temelju odjeljka 3. ovog poglavlja radi povrata neopravdanih plaćanja u vezi s tim nepravilnostima i prijevarama. Komisija svake godine sažima i objavljuje te informacije i dostavlja ih Europskom parlamentu.

Članak 51.

Pristup dokumentima

1.   Akreditirane agencije za plaćanja čuvaju prateće dokumente o izvršenim plaćanjima i dokumente o provođenju provjera koji su propisani pravom Unije, te navedene dokumente i povezane informacije stavljaju na raspolaganje Komisiji.

Ti se dokumenti i informacije mogu čuvati u elektroničkom obliku pod uvjetima koje je propisala Komisija na temelju stavka 3.

Ako te dokumente i te informacije čuva tijelo koje djeluje po ovlaštenju agencije za plaćanja i zaduženo je za odobravanje rashoda, to tijelo šalje akreditiranoj agenciji za plaćanja izvješća o broju obavljenih provjera, njihovom sadržaju i poduzetim mjerama u pogledu rezultata.

2.   Ovaj se članak primjenjuje mutatis mutandis na tijela za ovjeravanje.

3.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o uvjetima pod kojima se trebaju čuvati prateći dokumenti iz ovog članka, uključujući njihov oblik i razdoblje pohrane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 52.

Ovlasti Komisije koje se odnose na provjere i dokumente te informacije i obvezu suradnje

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. koji su potrebni kako bi se osigurala ispravna i učinkovita primjena odredaba koje se odnose na provjere i pristup dokumentima i informacijama utvrđenima u ovom poglavlju, kojima se ova Uredba dopunjuje posebnim obvezama koje države članice trebaju ispuniti na temelju ovog poglavlja te pravilima o kriterijima za određivanje slučajeva nepravilnosti u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 i drugih slučajeva nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u strateškim planovima u okviru ZPP-a o kojima treba izvijestiti i o podacima koje treba dostaviti u tom kontekstu.

2.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o postupcima koji se odnose na obveze suradnje kojih se države članice moraju pridržavati u svrhu provedbe članaka 49. i 50. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Odjeljak 2.

Poravnanje

Članak 53.

Godišnje financijsko poravnanje

1.   Komisija prije 31. svibnja godine koja slijedi nakon dotične proračunske godine te na temelju informacija iz članka 9. stavka 3. prvog podstavka točaka (a) i (d) donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o poravnanju računovodstvene dokumentacije akreditiranih agencija za plaćanja za rashode iz članka 5. stavka 2. i članka 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Tim provedbenim aktima obuhvaćeni su cjelovitost, točnost i istinitost podnesene godišnje računovodstvene dokumentacije te se njima ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su naknadno doneseni na temelju članaka 54. i 55.

2.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o djelovanjima potrebnima za donošenje i provedbu provedbenih akata iz stavka 1., uključujući pravila o razmjeni informacija između Komisije i država članica, postupak te rokove koje treba poštovati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 54.

Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost

1.   Ako rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. ove Uredbe koji odgovaraju intervencijama iz glave III. Uredbe (EU) 2021/2115 nisu popraćeni odgovarajućim ostvarenjem kako je navedeno u godišnjem izvješću o uspješnosti iz članka 9. stavka 3. i članka 10. ove Uredbe, kao i iz članka 134. Uredbe (EU) 2021/2115, Komisija prije 15. listopada godine koja slijedi nakon dotične proračunske godine donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi za koje treba smanjiti financiranje sredstvima Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Tim se provedbenim aktima ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji se naknadno donose na temelju članka 55. ove Uredbe.

2.   Komisija iznose koje treba smanjiti procjenjuje na temelju razlike između prijavljenih godišnjih rashoda za intervenciju i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju u skladu sa strateškim planom u okviru ZPP-a, pri čemu uzima u obzir obrazloženja koje je država članica dostavila u godišnjim izvješćima o uspješnosti u skladu s člankom 134. stavkom 8. Uredbe (EU) 2021/2115.

3.   Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka, Komisija dotičnoj državi članici omogućuje da dostavi komentare i obrazloži razlike tijekom razdoblja koje nije kraće od 30 dana ako su dokumenti iz članka 9. stavka 3., članka 10. te članka 12. stavka 2. podneseni do isteka roka.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima za obrazloženja dotične države članice i metodologiji i kriterijima za primjenu smanjenja.

5.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o djelovanjima koja su potrebna za potrebe donošenja i provedbe provedbenih akata iz stavka 1. ovog članka, uključujući pravila o razmjeni informacija između Komisije i država članica te rokove koje treba poštovati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 55.

Postupak potvrđivanja sukladnosti

1.   Ako Komisija ustanovi da rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. nisu ostvareni sukladno pravu Unije, donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi koje treba isključiti iz financiranja sredstvima Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 103. stavka 2.

Međutim, što se tiče vrsta intervencije iz Uredbe (EU) 2021/2115, isključivanja iz financiranja sredstvima Unije iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuju se samo u slučaju ozbiljnih nedostataka u pravilnom funkcioniranju upravljačkih sustava država članica.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na slučajeve nesukladnosti s uvjetima prihvatljivosti za pojedinačne korisnike, koji su utvrđeni u strateškim planovima u okviru ZPP-a i nacionalnim pravilima.

2.   Komisija procjenjuje iznose koje treba isključiti na temelju ozbiljnosti pronađenih nedostataka. U tom kontekstu, uzima u obzir vrstu tih nedostataka te financijsku štetu nanesenu Uniji.

3.   Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. nalazi Komisije i opažanja dotične države članice u vezi s tim nalazima priopćuju se u pisanom obliku između tih dviju strana, nakon čega one nastoje postići dogovor o mjerama koje treba poduzeti. Dotičnoj državi članici pruža se mogućnost da dokaže da je stvarni razmjer nesukladnosti manji od procjene Komisije.

Ako se ne postigne dogovor, dotična država članica može zahtijevati pokretanje postupka mirenja dviju strana unutar roka od četiri mjeseca. Postupak provodi tijelo za mirenje. Izvješće o ishodu tog postupka podnosi se Komisiji. Komisija prije donošenja odluke o odbijanju financiranja uzima u obzir preporuke iz izvješća i daje obrazloženje ako odluči ne slijediti te preporuke.

4.   Financiranje se ne odbija za:

(a)

rashode iz članka 5. stavka 2. ostvarene više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima;

(b)

rashode za višegodišnje intervencije koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. ili područjem primjene intervencija za ruralni razvoj iz članka 6., pri čemu je posljednja obveza korisnika nastala više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima;

(c)

rashode za intervencije za ruralni razvoj iz članka 6., uz iznimku onih iz ovog stavka točke (b), za koje je plaćanje ili, ovisno o slučaju, završno plaćanje, od strane agencije za plaćanja izvršeno više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima.

5.   Stavak 4. ne primjenjuje se u slučaju:

(a)

potpora koje je dodijelila država članica i za koje je Komisija započela postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. UFEU-a;

(b)

kršenja obveza u vezi s kojima je Komisija poslala obrazloženo mišljenje dotičnoj državi članici u skladu s člankom 258. UFEU-a;

(c)

kršenja od strane država članica obveza iz glave IV. poglavlja III. ove Uredbe, uz uvjet da Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima u roku od 12 mjeseci nakon primitka izvješća države članice o rezultatima provjera dotičnih rashoda.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima i metodologiji primjene financijskih ispravaka.

7.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o djelovanjima potrebnima za donošenje i provedbu provedbenih akata iz stavka 1.ovog članka, uključujući pravila o razmjeni informacija između Komisije i država članica, rokovima koje treba poštovati te postupku mirenja iz stavka 3.ovog članka, te o osnivanju, zadaćama, sastavu i organizaciji rada tijela za mirenje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Odjeljak 3.

Povrati zbog nesukladnosti

Članak 56.

Odredbe specifične za EFJP

1.   Nakon pojave nepravilnosti i drugih slučajeva da korisnici nisu ispunili uvjete intervencija iz strateških planova u okviru ZPP-a, iznosi vraćeni državama članicama zajedno s pripadajućim kamatama pripisuju se agenciji za plaćanja koja ih knjiži kao prihode namijenjene EFJP-u u mjesecu stvarnog primitka novca.

2.   Države članice mogu, ne dovodeći u pitanje stavak 1., dati upute agenciji za plaćanja, kao tijelu odgovornom za povrat duga, da buduće plaćanje korisniku umanji za nepodmireno dugovanje korisnika.

3.   Pri plaćanju u proračun Unije kako je navedeno u stavku 1. dotična država članica može zadržati 20 % odgovarajućih iznosa kao paušalne troškove povrata, uz iznimku slučajeva nesukladnosti pripisivih upravnim tijelima ili drugim službenim tijelima države članice.

Članak 57.

Odredbe specifične za EPFRR

1.   Ako se otkriju nepravilnosti i drugi slučajevi nesukladnosti korisnikâ te, u slučaju financijskih instrumenata, posebnih fondova u okviru holding fondova ili krajnjih primatelja, s uvjetima intervencija za ruralni razvoj navedenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a, države članice provode financijske prilagodbe djelomičnim ili, ako je to opravdano, potpunim ukidanjem dotičnog financiranja sredstvima Unije. Države članice uzimaju u obzir vrstu i ozbiljnost otkrivenih nesukladnosti i razinu financijskog gubitka za EPFRR.

Iznosi financiranja sredstvima Unije u okviru EPFRR-a koji su ukinuti te vraćeni iznosi, kao i pripadajuće kamate, ponovno se dodjeljuju drugim operacijama u području ruralnog razvoja iz strateških planova u okviru ZPP-a. Međutim, države članice mogu u cijelosti ponovno upotrijebiti ukinuta sredstva Unije ili sredstva Unije koja su predmet povrata, samo za operaciju u okviru ruralnog razvoja prema svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a te ih ne smiju ponovno dodijeliti za operacije koje su bile predmet financijske prilagodbe.

Države članice od svake buduće isplate u korist korisnika koju agencija za plaćanja mora izvršiti oduzimaju svaki iznos koji je neopravdano plaćen u slučaju nepravilnog postupanja tog korisnika, u skladu s ovim člankom.

2.   Odstupajući od stavka 1. drugog podstavka, za intervencije za ruralni razvoj koje primaju potporu iz financijskih instrumenata kako je navedeno u članku 58. Uredbe (EU) 2021/1060, doprinos ukinut zbog pojedinačne nesukladnosti može se ponovno upotrijebiti unutar istog financijskog instrumenta kako slijedi:

(a)

ako je nesukladnost koja je dovela do ukidanja doprinosa otkrivena na razini krajnjeg primatelja kako je definiran u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2021/1060, samo za druge krajnje primatelje unutar istog financijskog instrumenta;

(b)

ako je nesukladnost koja je dovela do ukidanja doprinosa utvrđena na razini posebnog fonda kako je definiran u članku 2. točki 21. Uredbe (EU) 2021/1060 unutar holding fonda kako je definiran u članku 2. točki 20. te uredbe, samo za druge posebne fondove.

Članak 58.

Provedbene ovlasti koje se odnose na moguću kompenzaciju iznosa i oblike obavijesti

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o mogućoj kompenzaciji iznosa koji proizlaze iz povrata neopravdanih plaćanja i oblicima obavijesti i priopćenja koje države članice trebaju dostaviti Komisiji u vezi s obvezama navedenima u ovom odjeljku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

GLAVA IV.

SUSTAVI KONTROLA I KAZNE

POGLAVLJE I.

Opća pravila

Članak 59.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Države članice u okviru ZPP-a, poštujući sve primjenjive upravljačke sustave, donose sve zakone i druge propise te poduzimaju sve druge potrebne mjere za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije, uključujući učinkovitu primjenu kriterija prihvatljivosti rashoda utvrđenih u članku 37. Ti se propisi i mjere posebice odnose na sljedeće:

(a)

provjere zakonitosti i pravilnosti operacija koje se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a, uključujući na razini korisnikâ i kako je utvrđeno u strateškim planovima u okviru ZPP-a;

(b)

osiguravanje učinkovitog sprečavanja prijevara, posebice u područjima visokog rizika, a koje djeluje odvraćajuće, pri čemu uzimaju u obzir troškove i koristi te proporcionalnost mjera;

(c)

sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevare;

(d)

određivanje kazni koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće u skladu sa pravom Unije ili, ako to nije slučaj, nacionalnim pravom te pokretanje sudskih postupaka u tom smislu, prema potrebi;

(e)

povrat neopravdanih plaćanja zajedno s pripadajućim kamatama te, prema potrebi, pokretanje sudskih postupaka u tu svrhu, uključujući za nepravilnosti u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95.

2.   Države članice uspostavljaju djelotvorne sustave upravljanja i kontrola kako bi se osigurala sukladnost sa zakonodavstvom Unije kojim se uređuju intervencije Unije.

Države članice poduzimaju djelovanja potrebna za osiguranje pravilnog funkcioniranja svojih sustava upravljanja i kontrola te zakonitost i pravilnost rashoda prijavljenih Komisiji.

Kako bi pomogla državama članicama u tom pogledu, Komisija im stavlja na raspolaganje alat za rudarenje podataka za procjenu rizika koje predstavljaju projekti, korisnici, izvođači i ugovori, osiguravajući pritom minimalno administrativno opterećenje i učinkovitu zaštitu financijskih interesa Unije. Taj alat za rudarenje podataka može se upotrebljavati i kako bi se izbjeglo zaobilaženje pravila iz članka 62. Komisija do 2025. predstavlja izvješće u kojem ocjenjuje upotrebu jedinstvenog alata za rudarenje podataka i njegovu interoperabilnost s ciljem njegove opće uporabe u državama članicama.

3.   Države članice osiguravaju kvalitetu i pouzdanost sustava izvješćivanja i podataka o pokazateljima.

4.   Države članice osiguravaju da im korisnici EFJP-a i EPFRR-a dostavljaju informacije potrebne za njihovu identifikaciju, uključujući, prema potrebi, identifikaciju skupine u kojoj sudjeluju, kako je definirano u članku 2. točki 11. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (30).

5.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere predostrožnosti kojima se osigurava da su kazne koje se primjenjuju kako je navedeno u stavku 1. točki (d) proporcionalne i stupnjevane s obzirom na težinu, opseg, trajanje ili ponavljanje utvrđene nesukladnosti.

Mehanizmima koje utvrđuju države članice osigurava se posebno da se kazne ne izriču ako:

(a)

do nesukladnosti je došlo zbog više sile ili izvanrednih okolnosti u skladu s člankom 3.;

(b)

do nesukladnosti je došlo zbog pogreške nadležnog ili drugog tijela te ako nije bilo razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku;

(c)

dotična osoba može pred nadležnim tijelom na zadovoljavajući način dokazati da nije kriva za nesukladnost s obvezama iz stavka 1. ovog članka ili ako se nadležno tijelo na drugi način uvjeri da dotična osoba nije kriva.

Ako je nesukladnost s uvjetima za dodjelu potpore posljedica više sile ili izvanrednih okolnosti u skladu s člankom 3., korisnik zadržava pravo na primanje potpore.

6.   Države članice mogu u svoje sustave upravljanja i kontrola uključiti mogućnost da se zahtjevi za potporu i zahtjevi za plaćanje isprave nakon njihova podnošenja bez utjecaja na pravo na primanje potpore, pod uvjetom da su elementi ili propusti koje treba ispraviti nastali u dobroj vjeri, što je prihvatilo nadležno tijelo, te da se ispravak provede ili prije nego što se podnositelja zahtjeva obavijesti da je odabran za provjeru na terenu ili prije nego što nadležno tijelo donese odluku o zahtjevu.

7.   Države članice uvode aranžmane kojima se osigurava učinkovito razmatranje pritužbi koje se odnose na EFJP i EPFRR te na zahtjev Komisije razmatraju pritužbe podnesene Komisiji koje su obuhvaćene područjem djelovanja njihovih strateških planova u okviru ZPP-a. Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima tih ispitivanja. Komisija osigurava da se s pritužbama koje su joj izravno podnesene dalje postupa na odgovarajući način. Ako Komisija proslijedi pritužbu državi članici a država članica ne postupi po pritužbi u roku koji je odredila Komisija, Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da država članica da poštuje svoje obveze iz ovog stavka.

8.   Države članice obavješćuju Komisiju o donesenim mjerama i djelovanjima poduzetima na temelju stavaka 1. i 2.

Svi uvjeti za primanje potpore financirane iz EFJP-a ili EPFRR-a, koje države članice odrede u svrhu dopune uvjeta utvrđenih u pravilima Unije, moraju biti provjerljivi.

9.   Komisija može donositi provedbene akte kojima određuje pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog članka s obzirom na:

(a)

postupke, rokove, razmjenu informacija, zahtjeve alata za rudarenje podataka i informacije koje se prikupljaju o identifikaciji korisnika, u pogledu obveza kako su utvrđene u stavcima 1., 2. i 4.;

(b)

obavijesti i priopćenja koje države članice trebaju dostaviti Komisiji u vezi s obvezama kako su utvrđene u stavcima 5. i 7.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 60.

Pravila o provjerama koje treba provesti

1.   Sustavi upravljanja i kontrole koje uspostavljaju države članice u skladu s člankom 59. stavkom 2. uključuju sustavne provjere koje su usmjerene na, među ostalim, područja gdje je rizik od pogrešaka najveći.

Države članice osiguravaju da se provodi ona razina provjera koja je potrebna za učinkovito upravljanje rizicima za financijske interese Unije. Relevantno tijelo uzima kontrolni uzorak iz cjelokupnog statističkog skupa podnositelja zahtjeva koja obuhvaća, prema potrebi, slučajni dio i dio temeljen na riziku.

2.   Provjere operacija koje primaju potporu iz financijskih instrumenata kako je navedeno u članku 58. Uredbe (EU) 2021/1060 provode se samo na razini holding fonda i posebnih fondova te, u kontekstu jamstvenih fondova, na razini tijela koja pružaju temeljne nove zajmove.

Provjere se ne provode na razini EIB-a ili drugih međunarodnih financijskih institucija u kojima je država članica vlasnica udjela.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima, ako pravilno upravljanje tim sustavom to zahtijeva, o dodatnim zahtjevima u vezi s carinskim postupcima, i posebno u odnosu na one utvrđene u Uredbi (EU) br. 952/2013, a koji su potrebni kako bi se osiguralo da su provjere provedene ispravno i učinkovito te da je provjera uvjeta prihvatljivosti izvršena na učinkovit, dosljedan i nediskriminirajući način kojim se štite financijski interesi Unije.

4.   Kad je riječ o mjerama iz poljoprivrednog zakonodavstva, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog članka, a posebno:

(a)

za konoplju kako je navedeno u članku 4. stavku 4. drugom podstavku Uredbe (EU) 2021/2115, pravila o posebnim kontrolnim mjerama i metodama za određivanje razina tetrahidrokanabinola;

(b)

za pamuk kako je navedeno u glavi III. poglavlju II. odjeljku 3. pododjeljku 2. Uredbe (EU) 2021/2115, sustav za provjeru odobrenih međusektorskih organizacija;

(c)

za vino kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1308/2013, pravila o mjerenju površina, o provjerama te o pravilima o posebnim financijskim postupcima za poboljšanje provjera;

(d)

testove i metode koje treba primijeniti kako bi se ustanovila prihvatljivost proizvoda za javnu intervenciju i privatno skladištenje te provođenje postupaka natječaja, za javnu intervenciju i za privatno skladištenje;

(e)

druga pravila o provjerama koje trebaju provesti države članice u pogledu mjera utvrđenih u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Članak 61.

Nesukladnost s pravilima o javnoj nabavi

Ako se nesukladnost odnosi na pravila Unije ili nacionalna pravila o javnoj nabavi, države članice dužne su osigurati da se dio potpore koji ne treba isplatiti ili koji treba povući utvrđuje na temelju ozbiljnosti nesukladnosti i u skladu s načelom proporcionalnosti.

Države članice osiguravaju da to utječe na zakonitost i pravilnost transakcije samo do visine dijela potpore koji ne treba isplatiti ili treba povući.

Članak 62.

Klauzula o zaobilaženju

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe prava Unije, države članice poduzimaju učinkovite i proporcionalne mjere kako bi se izbjeglo zaobilaženje odredaba prava Unije i osiguralo, osobito, da se niti jedna pogodnost koju predviđa poljoprivredno zakonodavstvo ne odobrava fizičkoj ili pravnoj osobi kod koje se utvrdi da su uvjeti za stjecanje tih pogodnosti stvoreni umjetno i u suprotnosti s ciljevima tog zakonodavstva.

Članak 63.

Kompatibilnost intervencija za potrebe provjera u sektoru vina

Za potrebe primjene intervencija u sektoru vina iz glave III. poglavlja III. odjeljka 4. Uredbe (EU) 2021/2115 države članice osiguravaju da su administrativni i kontrolni postupci primijenjeni na te intervencije kompatibilni s integriranim sustavom iz poglavlja II. ove glave u pogledu:

(a)

sustavâ identifikacije za poljoprivredne parcele;

(b)

provjera.

Članak 64.

Sredstva osiguranja

1.   Ako tako određuje poljoprivredno zakonodavstvo, države članice zahtijevaju polaganje sredstava osiguranja kojima se jamči da će određeni iznos novca biti uplaćen ili zaplijenjen u korist nadležnog tijela ako određena obveza iz tog zakonodavstva nije ispunjena.

2.   Uz iznimku slučajeva više sile, sredstvo osiguranja plijeni se u cijelosti ili djelomično ako određena obveza nije izvršena ili je izvršena samo djelomično.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se osigurava nediskriminirajuće postupanje, jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja i kojima se:

(a)

određuje odgovorna strana u slučaju da obveza nije ispunjena;

(b)

utvrđuju specifične situacije kad se nadležno tijelo može odreći zahtjeva za sredstvo osiguranja;

(c)

utvrđuju uvjeti koji se odnose na sredstva osiguranja koja treba položiti, jamca i uvjete za polaganje i vraćanje sredstva osiguranja;

(d)

utvrđuju posebni uvjeti povezani sa sredstvom osiguranja podnijetim u vezi s predujmovima;

(e)

određuju posljedice kršenja obveza za koje je položeno sredstvo osiguranja, kao što je navedeno u stavku 1., uključujući zapljenu sredstava osiguranja i stopu smanjenja koja će se primijeniti u trenutku vraćanja sredstava osiguranja za povrate, dozvole, ponude, natječaje ili posebne zahtjeve te ako obveza pokrivena tim sredstvom osiguranja djelomično ili u potpunosti nije ispunjena, uzimajući u obzir vrstu obveze, količinu u pogledu koje je obveza bila prekršena, razdoblje koje premašuje rok do kojeg je obveza trebala biti ispunjena i vrijeme u kojem se dostavljaju dokazi o ispunjenju obveze.

4.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

obliku sredstva osiguranja koje treba položiti te postupku za polaganje istoga, kao i za prihvaćanje i zamjenu originalnog sredstva osiguranja;

(b)

postupcima za vraćanje sredstva osiguranja;

(c)

obavijestima koje trebaju objaviti države članice i Komisija.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE II.

Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Članak 65.

Područje primjene i definicije koje se odnose na ovo poglavlje

1.   Svaka država članica uspostavlja integrirani administrativni i kontrolni sustav („integrirani sustav”).

2.   Integrirani sustav primjenjuje se na intervencije povezane s površinom i životinjama iz glave III. poglavlja II. i IV. Uredbe (EU) 2021/2115 i mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

3.   Integrirani sustav se u potrebnoj mjeri upotrebljava i za upravljanje ispunjenjem uvjeta i intervencijama u sektoru vina i za njihovu kontrolu, kako je utvrđeno u glavi III. Uredbe (EU) 2021/2115.

4.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„geoprostorni zahtjev” znači elektronički obrazac zahtjeva koji uključuje informatičku aplikaciju koja se temelji na geografskom informacijskom sustavu kojim se korisnicima omogućuje da prostorno prijave poljoprivredne parcele poljoprivrednog gospodarstva kako je definirano u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2021/2115 i nepoljoprivredne površine za koje se zahtijeva plaćanje;

(b)

„sustav za nadzor površina” znači postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel iz programa Copernicus ili drugih podataka najmanje istovjetne vrijednosti;

(c)

„sustav za identifikaciju i registraciju životinja” znači sustav za označivanje i registraciju držanih kopnenih životinja utvrđen u dijelu IV. glavi I. poglavlju 2. odjeljku 1. Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (31);

(d)

„poljoprivredna parcela” znači jedinica, koju definiraju države članice, poljoprivredne površine kako je utvrđena u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/2115;

(e)

„geografski informacijski sustav” znači računalni sustav za izdvajanje, pohranu, analizu i prikazivanje georeferenciranih podataka;

(f)

„automatski sustav za zahtjeve” znači sustav za zahtjeve za intervencije povezane s površinom ili životinjama, u kojem su u službenim računalnim bazama podataka kojima upravlja država članica podaci koje uprava zahtijeva o barem pojedinačnim površinama ili životinjama za koje je podnesen zahtjev za potporu te su prema potrebi dostupni korisniku.

Članak 66.

Elementi integriranog sustava

1.   Integrirani sustav sadrži sljedeće elemente:

(a)

sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela;

(b)

sustav za geoprostorne zahtjeve i, ako je to primjenjivo, sustav za zahtjeve povezane sa životinjama;

(c)

sustav za nadzor površina;

(d)

sustav za identifikaciju korisnika intervencija i mjera iz članka 65. stavka 2.;

(e)

sustav kontrola i kazni;

(f)

ako je to primjenjivo, sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja;

(g)

ako je to primjenjivo, sustav za identifikaciju i registraciju životinja.

2.   Integrirani sustav pruža sve informacije relevantne za izvješćivanje o pokazateljima iz članka 7. Uredbe (EU) 2021/2115.

3.   Integrirani sustav funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava te se njime omogućuje razmjena i integracija podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava. Ako je to relevantno, geografski informacijski sustavi omogućuju tu razmjenu i integraciju podataka o poljoprivrednim parcelama u ograničenim zaštićenim zonama i određenim područjima uspostavljenima u skladu sa zakonodavstvom Unije navedenim u Prilogu XIII. Uredbi (EU) 2021/2115, kao što su područja mreže Natura 2000 ili područja osjetljiva na nitrate u smislu članka 2. točke (k) Direktive Vijeća 91/676/EEZ (32), kao i obilježja krajobraza u dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima definiranima u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) 2021/2115 ili obuhvaćenima intervencijama navedenima u glavi III. poglavljima II. i IV. te uredbe.

4.   Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za provedbu i primjenu integriranog sustava, Komisija može tražiti pomoć specijaliziranih tijela ili osoba kako bi olakšala uspostavu, nadzor i rad integriranog sustava, a posebno kako bi nadležnim tijelima država članica osigurala tehničke savjete.

5.   Države članice poduzimaju mjere potrebne za ispravnu uspostavu i funkcioniranje integriranog sustava te, ako to zatraži druga država članica, pružaju si uzajamnu pomoć za potrebe ovog poglavlja.

Članak 67.

Čuvanje i razmjena podataka

1.   Države članice bilježe i čuvaju sve podatke i dokumentaciju o godišnjem ostvarenju o kojem se izvješćuje u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost iz članka 54. te prijavljenom napretku u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih strateškim planom u okviru ZPP-a, koje se prati u skladu s člankom 128. Uredbe (EU) 2021/2115.

Podaci i dokumentacija iz prvog podstavka koji se odnose na tekuću kalendarsku ili tržišnu godinu te na proteklih 10 kalendarskih ili tržišnih godina dostupni su u digitalnim bazama podataka nadležnog tijela države članice.

Podaci koji se upotrebljavaju za sustav za nadzor površina mogu se kao neobrađeni podaci pohraniti na poslužitelju smještenom izvan prostorija nadležnih tijela. Ti se podaci čuvaju na poslužitelju najmanje tri godine.

Odstupajući od drugog podstavka, države članice koje su pristupile Uniji 2013., ili nakon te godine, dužne su osigurati uvid samo u podatke od godine svojeg pristupanja.

Odstupajući od drugog podstavka, države članice dužne su osigurati uvid samo u podatke i dokumentaciju o sustavu za nadzor površina iz članka 66. stavka 1. točke (c) od datuma početka primjene sustava za nadzor površina.

2.   Države članice mogu primjenjivati zahtjeve utvrđene u stavku 1. na regionalnoj razini uz uvjet da su ti zahtjevi i administrativni postupci za bilježenje i pristup podacima ujednačeni na cijelom području države članice i omogućuju agregiranje podataka na nacionalnoj razini.

3.   Države članice osiguravaju da njihova javna tijela besplatno razmjenjuju skupove podataka prikupljene u okviru integriranog sustava koji su relevantni za potrebe Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (33) ili za praćenje politika Unije te da ti podaci budu javno dostupni na nacionalnoj razini. Povrh toga, države članice omogućuju institucijama i tijelima Unije pristup tim skupovima podataka.

4.   Države članice osiguravaju da se skupovi podataka prikupljeni u okviru integriranog sustava te relevantni za potrebe izrade europskih statistika u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (34) besplatno razmjenjuju s Komisijom (Eurostat), nacionalnim zavodima za statistiku i, ako je to nužno, drugim nacionalnim tijelima nadležnima za izradu europskih statistika.

5.   Države članice ograničavaju javni pristup skupovima podataka iz stavaka 3. i 4., ako bi se takvim pristupom moglo negativno utjecati na povjerljivost osobnih podataka, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.

6.   Države članice uspostavljaju svoje sustave kako bi osigurale da korisnici imaju pristup svim relevantnim podacima koji se odnose na zemljište koje upotrebljavaju ili namjeravaju upotrebljavati, kako bi im se omogućilo podnošenje točnih zahtjeva.

Članak 68.

Sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela

1.   Sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela jest geografski informacijski sustav koji uspostavljaju i redovito ažuriraju države članice na temelju zračne ili prostorne ortofotografije, u skladu s jedinstvenim standardom kojim se jamči točnost koja barem odgovara točnosti kartografskog mjerila 1: 5 000.

2.   Države članice osiguravaju da sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela:

(a)

omogućuje jednoznačnu identifikaciju svih poljoprivrednih parcela i jedinica zemljišta na kojima se nalaze nepoljoprivredne površine koje države članice smatraju prihvatljivima za primanje potpore za intervencije iz glave III. Uredbe (EU) 2021/2115;

(b)

sadržava ažurirane vrijednosti za površine koje države članice smatraju prihvatljivima za primanje potpore za intervencije iz članka 65. stavka 2.;

(c)

omogućuje pravilnu lokalizaciju poljoprivrednih parcela i nepoljoprivrednih površina za koje se zahtijeva plaćanje.

3.   Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se pri ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili, ako to ne učine, Komisija od njih traži da utvrde akcijski plan u skladu s člankom 42.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon dotične kalendarske godine.

Članak 69.

Sustav za geoprostorne zahtjeve i zahtjeve povezane sa životinjama

1.   Kada je riječ o potpori za intervencije povezane s površinom iz članka 65. stavka 2. koje provode na temelju svojih nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva upotrebom obrasca za geoprostorni zahtjev koji osigurava nadležno tijelo.

2.   Kada je riječ o potpori za intervencije povezane sa životinjama iz članka 65. stavka 2. koje provode na temelju svojih strateških planova u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva.

3.   Države članice prethodno popunjavaju zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovog članka informacijama iz sustavâ iz članka 66. stavka 1. točke (g) i članaka 68., 70., 71. i 73. ili iz drugih relevantnih javnih baza podataka.

4.   Države članice mogu uspostaviti automatski sustav za zahtjeve te utvrditi zahtjeve iz stavaka 1. i 2 koji su njime obuhvaćeni.

5.   Ako država članica odluči upotrebljavati automatski sustav za zahtjeve, ta država uspostavlja sustav kojim se omogućuje upravi da na temelju postojećih informacija u službenim računalnim bazama podataka provede plaćanja korisnicima. Ako je došlo do promjene postojeće se informacije dopunjuju dodatnim informacijama, ako je to potrebno, da bi se obuhvatila promjena. Postojeće i dodatne informacije dostupne putem automatskog sustava za zahtjeve potvrđuje korisnik.

6.   Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za geoprostorne zahtjeve u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se pri ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili, ako to ne učine, Komisija od njih traži da utvrde akcijski plan u skladu s člankom 42.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon dotične kalendarske godine.

Članak 70.

Sustav za nadzor površina

1.   Države članice uspostavljaju sustav za nadzor površina, u funkciji od 1. siječnja 2023., te upravljaju njime. Ako potpuno uvođenje sustava od tog datuma nije izvedivo zbog tehničkih ograničenja, države članice mogu odlučiti postupno uspostaviti i započeti s radom takvog sustava i pružati informacije samo za ograničen broj intervencija. Međutim, sustav za nadzor površina mora biti potpuno operativan u svim državama članicama do 1. siječnja 2024.

2.   Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za nadzor površina u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Ako se pri ocjeni otkriju nedostaci u sustavu, države članice donose odgovarajuće korektivne mjere ili, ako to ne učine, Komisija od njih traži da utvrde akcijski plan u skladu s člankom 42.

Izvješće o ocjeni i, prema potrebi, korektivne mjere i raspored njihove provedbe dostavljaju se Komisiji do 15. veljače nakon dotične kalendarske godine.

Članak 71.

Sustav za identifikaciju korisnikâ

Sustavom za bilježenje identiteta svakog korisnika intervencija i mjera iz članka 65. stavka 2. jamči se da se svi zahtjevi istog korisnika mogu kao takvi identificirati u sustavu.

Članak 72.

Sustav kontrola i kazni

Države članice uspostavljaju sustav kontrola i kazni iz članka 66. stavka 1. točke (e). Države članice putem agencija za plaćanja ili tijela koja su ovlastile da djeluju u njihovo ime provode godišnje administrativne provjere zahtjeva za potporu i zahtjeva za plaćanje kako bi provjerile zakonitost i pravilnost u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (a). Te se provjere dopunjuju provjerama na terenu, koje se mogu provoditi daljinski uz upotrebu tehnologije.

Članak 73.

Sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja

Sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja omogućuje provjeru prava na plaćanja prema zahtjevima i sustavu za identifikaciju poljoprivrednih parcela.

Članak 74.

Delegirane ovlasti Komisije u odnosu na integrirani sustav

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102., potrebnih kako bi se osiguralo da se integrirani sustav iz ovog poglavlja provede na učinkovit, usklađen i nediskriminirajući način kojim se štite financijski interesi Unije, kojima se ova Uredba nadopunjuje:

(a)

pravilima o ocjeni kvalitete iz članaka 68., 69. i 70.;

(b)

pravila o sustavu za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustavu za identifikaciju korisnika i sustavu za identifikaciju i registraciju prava na plaćanja iz članaka 68., 71. i 73.

Članak 75.

Provedbene ovlasti koje se odnose na članke 68., 69. i 70.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

obliku, sadržaju i načinu dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

i.

izvješćâ o ocjeni kvalitete sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustava za geoprostorne zahtjeve i sustava za nadzor površina;

ii.

korektivnih mjera iz članaka 68., 69. i 70.,

(b)

osnovnim obilježjima sustava zahtjeva za potporu u okviru članka 69. i sustava za nadzor površina iz članka 70. i pravilima koja se na njih odnose, uključujući parametre za postupno povećanje broja intervencija u okviru sustava za nadzor površina.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE III.

Kontrole transakcija

Članak 76.

Područje primjene i definicije koje se odnose na ovo poglavlje

1.   U ovom se poglavlju utvrđuju posebna pravila za kontrolu trgovinskih dokumenata subjekata koji primaju ili izvršavaju plaćanja izravno ili neizravno povezana sa sustavom financiranja iz EFJP-a, odnosno predstavnika tih subjekata („poduzeća”), kako bi se utvrdilo jesu li transakcije koje su dio sustava financiranja iz EFJP-a stvarno i pravilno izvršene.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na intervencije obuhvaćene integriranim sustavom iz poglavlja II. ove glave i glavom III. poglavljem III. Uredbe (EU) 2021/2115.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje popisom intervencija koje zbog svoje prirode i zahtjeva za kontrolu nisu primjerene za dodatne ex post kontrole trgovinskih dokumenata i na koje se zato ne primjenjuju te kontrole na temelju ovog poglavlja.

3.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„trgovinski dokument” znači sve poslovne knjige, evidencije, potvrde i popratni dokumenti, računovodstvena dokumentacija, evidencije o proizvodnji i kvaliteti, korespondencija povezana s poslovnom aktivnošću poduzeća i poslovni podaci u bilo kojem obliku, uključujući elektronički pohranjene podatke, u mjeri u kojoj se ti dokumenti i podaci izravno ili neizravno odnose na transakcije iz stavka 1.;

(b)

„treća strana” znači fizička ili pravna osoba koja je izravno ili neizravno povezana s transakcijama koje se izvršavaju u okviru sustava financiranja preko EFJP-a.

Članak 77.

Kontrole koje provode države članice

1.   Države članice provode sustavnu kontrolu trgovinskih dokumenata poduzeća uzimajući u obzir prirodu transakcija koje treba kontrolirati. Pri odabiru poduzeća za kontrolu države članice osiguravaju postizanje najveće moguće učinkovitosti mjera za sprečavanje i otkrivanje nepravilnosti. Odabir se, među ostalim, temelji na financijskoj važnosti poduzeća u tom sustavu i ostalim čimbenicima rizika.

2.   U određenim slučajevima kontrola iz stavka 1. ovog članka proširuje se na fizičke i pravne osobe s kojima su poduzeća povezana i za koje te fizičke ili pravne osobe mogu biti relevantne za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 78.

3.   Tijelo ili tijela nadležna za primjenu ovog poglavlja organiziraju se na takav način da su neovisna o odjelima ili ograncima odjela koji su nadležni za plaćanja i provjere koje se provode prije plaćanja.

4.   Poduzeća čiji je zbroj primitaka ili plaćanja iznosio manje od 40 000 EUR kontroliraju se u skladu s ovim poglavljem samo iz posebnih razloga koje države članice trebaju navesti u svojem godišnjem planu kontrola iz članka 80. stavka 1.

5.   Kontrolom koja se provodi na temelju ovog poglavlja ne dovode se u pitanje provjere provedene na temelju članaka 49. i 50.

Članak 78.

Unakrsne provjere

1.   Točnost primarnih podataka koji su predmet kontrole provjerava se putem niza unakrsnih provjera, uključujući, po potrebi, trgovinske dokumente trećih strana sukladne stupnju predstavljenog rizika, uključujući:

(a)

usporedbe s trgovinskim dokumentima dobavljača, kupaca, prijevoznika i ostalih trećih strana;

(b)

fizičke provjere količine i prirode zaliha, prema potrebi;

(c)

usporedbu s evidencijama financijskih tokova koji dovode do transakcija koje u okviru sustava financiranja izvršava EFJP, ili iz takvih transakcija proizlaze;

(d)

provjere vezane uz knjigovodstvo ili evidenciju prikaza financijskih kretanja, u vrijeme kontrole, jesu li dokumenti koje drži agencija za plaćanja kao opravdanje za plaćanje potpore korisniku točni.

2.   Ako u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom poduzeća moraju voditi posebnu evidenciju zaliha, kontrola te evidencije u odgovarajućim slučajevima uključuje usporedbu s trgovinskim dokumentima i, ako je to primjereno, sa stvarnim količinama na zalihi.

3.   Ako se treba provjeriti niz transakcija, potrebno je u potpunosti voditi računa o prezentiranom stupnju rizika.

4.   Osobe odgovorne za poduzeće, ili treću stranu, dužne su osigurati da se svi trgovinski dokumenti i dodatne informacije dostave službenicima odgovornima za kontrolu ili osobama ovlaštenim da to obavljaju u njihovo ime. Elektronički pohranjeni podaci dostavljaju se na odgovarajućem podatkovnom mediju.

5.   Službenici odgovorni za kontrolu ili osobe ovlaštene da to obavljaju u njihovo ime mogu zahtijevati da im se dostave izvaci ili primjerci dokumenata iz stavka 1.

Članak 79.

Uzajamna pomoć

Države članice na zahtjev si uzajamno pomažu u provedbi kontrola iz ovog poglavlja u sljedećim slučajevima:

(a)

ako poduzeće ili treća strana imaju poslovni nastan u državi članici koja nije država članica u kojoj je plaćanje dotičnog iznosa izvršeno ili primljeno odnosno trebalo biti izvršeno ili primljeno;

(b)

ako poduzeće ili treća strana imaju poslovni nastan u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalaze dokumenti i informacije potrebni za kontrole.

Članak 80.

Planiranje i izvješćivanje

1.   Države članice izrađuju planove kontrola za kontrole koje na temelju članka 77. treba provesti u budućem razdoblju kontrola.

2.   Države članice svake godine prije 15. travnja Komisiji dostavljaju:

(a)

plan kontrola iz stavka 1. i broj poduzeća koja treba kontrolirati i njihovu raščlambu po sektorima na temelju iznosa koji se na njih odnose;

(b)

detaljno izvješće o primjeni ovog poglavlja za prethodno razdoblje kontrola, uključujući rezultate svih kontrola provedenih na temelju članka 79.

3.   Planove kontrola i njihove izmjene koje države članice izrađuju i dostavljaju Komisiji, te države članice provode ako ih u roku od osam tjedana Komisija nije obavijestila o svojim komentarima.

Članak 81.

Pristup Komisije informacijama i kontrolama

1.   U skladu s relevantnim nacionalnim pravom službenici Komisije imaju pristup svim dokumentima koji su pripremljeni ili imajući u vidu ili nakon kontrole organizirane na temelju ovog poglavlja te pohranjenim podacima, uključujući one pohranjene u sustavima za obradu podataka. Ti podaci dostavljaju se na zahtjev na odgovarajućem podatkovnom mediju.

2.   Kontrole iz članka 77. provode službene osobe država članica. Službenici Komisije mogu sudjelovati u tim kontrolama, no ne mogu izvršavati ovlasti kontrole koje su dodijeljene službenicima država članica. Međutim, imaju pristup istim prostorijama i istim dokumentima kao i službenici država članica.

3.   Ne dovodeći u pitanje odredbe uredaba (Euratom, EZ) br. 2988/95, (Euratom, EZ) br. 2185/96, (EU, Euratom) br. 883/2013 i (EU) 2017/1939, ako prema nacionalnim odredbama o kaznenom postupku neke radnje smiju provoditi samo službenici koji se posebno imenuju u skladu nacionalnim pravom, službenici Komisije i službenici države članice podnositeljice zahtjeva ne sudjeluju u tim radnjama. Ni u kojem slučaju ne smiju sudjelovati u, posebice, kućnim posjetima ili formalnom ispitivanju osoba u kontekstu kaznenog prava dotične države članice. Međutim, imaju pristup tako dobivenim informacijama.

Članak 82.

Provedbene ovlasti koje se odnose na kontrolu transakcija

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog poglavlja, posebice u vezi s:

(a)

provedbom kontrola iz članka 77. kada je riječ o odabiru poduzećâ, učestalosti i rasporedu kontrola;

(b)

provedbom uzajamne pomoći iz članka 79.;

(c)

sadržajem izvješćâ iz članka 80. stavka 2. točke (b) i svih ostalih obavijesti potrebnih na temelju ovog poglavlja.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE IV.

Sustav kontrola i administrativne kazne u odnosu na uvjetovanost

Članak 83.

Sustav kontrola za uvjetovanost

1.   Države članice uspostavljaju sustav za provjeru usklađenosti sljedećih kategorija korisnika s obvezama utvrđenim u glavi III. poglavlju I. odjeljku 2. Uredbe (EU) 2021/2115:

(a)

korisnici koji primaju izravna plaćanja iz glave III. poglavlja II. Uredbe (EU) 2021/2115;

(b)

korisnici koji primaju godišnja plaćanja u skladu s člancima 70., 71. i 72. Uredbe (EU) 2021/2115;

(c)

korisnici koji primaju potpore u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 ili poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

2.   Države članice koje primjenjuju članak 28. Uredbe (EU) 2021/2115 mogu uspostaviti pojednostavljeni sustav kontrola:

(a)

za korisnike koji primaju plaćanja na temelju članka 28. Uredbe (EU) 2021/2115; ili

(b)

za male poljoprivrednike kako su ih utvrdile države članice na temelju članka 28. Uredbe (EU) 2021/2115 koji ne podnose zahtjev za takva plaćanja.

Ako država članica ne primjenjuje članak 28. Uredbe (EU) 2021/2115, ona može uspostaviti pojednostavnjeni sustav kontrola za poljoprivrednike čija najveća veličina gospodarstva ne premašuje 5 hektara poljoprivredne površine prijavljene u skladu s člankom 69. stavkom 1. ove Uredbe.

3.   Države članice za osiguravanje sukladnosti s pravilima o uvjetovanosti mogu upotrebljavati svoje postojeće sustave kontrola i strukture upravljanja.

Ti sustavi moraju biti kompatibilni sa sustavima kontrola iz stavaka 1. i 2.

4.   Države članice s obzirom na postignute rezultate provode godišnje preispitivanje sustava kontrola iz stavaka 1. i 2.

5.   Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zahtjev” znači svaki pojedinačni propisani zahtjev u pogledu upravljanja na temelju prava Unije iz članka 12. Uredbe (EU) 2021/2115, unutar određenog pravnog akta, koji se sadržajno razlikuje od svih drugih zahtjeva iz istog pravnog akta;

(b)

„pravni akt” znači svaka pojedinačna direktiva i uredba iz članka 12. Uredbe (EU) 2021/2115;

(c)

„ponavljanje nesukladnosti” znači višekratna nesukladnost s istim zahtjevom ili standardom tijekom razdoblja od tri uzastopne kalendarske godine, pod uvjetom da je korisnik obaviješten o prethodnoj nesukladnosti i da je, ako je to relevantno, imao mogućnost poduzeti potrebne mjere za ispravljanje te prethodne nesukladnosti.

6.   Kako bi se uskladile sa svojim obvezama u pogledu kontrola utvrđenima u stavcima od 1. do 4., države članice:

(a)

uključuju u njih provjere na terenu o tome ispunjavaju li korisnici obveze utvrđene u glavi III. poglavlju I. odjeljku 2. Uredbe (EU) 2021/2115;

(b)

mogu odlučiti da će se, ovisno o dotičnim zahtjevima, standardima, pravnim aktima ili područjima uvjetovanosti, koristiti provjerama, uključujući administrativne provjere, provedenima u okviru sustava kontrola koji se primjenjuju na dotični zahtjev, standard, pravni akt ili područje uvjetovanosti, uz uvjet da su te provjere najmanje jednako učinkovite kao provjere na terenu iz točke (a);

(c)

mogu se, ako je to primjereno, za provedbu provjera na terenu iz točke (a) koristiti daljinskim istraživanjem ili sustavom za nadzor površina ili drugim relevantnim tehnologijama koje im pomažu u tu svrhu;

(d)

utvrđuju kontrolni uzorak za provjere na terenu iz točke (a) koje treba provesti svake godine na temelju analize rizika:

i.

kojom se uzima u obzir struktura poljoprivrednih gospodarstava, inherentni rizik od nesukladnosti i, ako je to primjenjivo, sudjelovanje korisnika u savjetodavnim službama za poljoprivredna gospodarstva kako je navedeno u članku 15. Uredbe (EU) 2021/2115, te kojom se na njih primjenjuju faktori ponderiranja;

ii.

koja uključuje sastavnicu slučajnog odabira; i

iii.

koja predviđa da se kontrolnim uzorkom obuhvaća najmanje 1 % korisnika navedenih u stavku 1. ovog članka;

(e)

u pogledu obveza uvjetovanosti u odnosu na Direktivu Vijeća 96/22/EZ (35), razmatraju primjenu posebne razine uzorkovanja planova nadzora radi ispunjavanja zahtjeva minimalne stope utvrđenog u točki (d) ovog stavka;

(f)

pri upotrebi pojednostavnjenog sustava kontrola iz stavka 2. mogu odlučiti isključiti iz provjera na terenu iz točke (a) ovog stavka provjeru ispunjavanja obveza iz te točke ako se može pokazati da slučajevi nesukladnosti od strane dotičnih korisnika ne mogu imati znatne posljedice na postizanje ciljeva dotičnih pravnih akata i normi.

Članak 84.

Sustav administrativnih kazni za uvjetovanost

1.   Države članice uspostavljaju sustav za primjenu administrativnih kazni na korisnike iz članka 83. stavka 1. ove Uredbe koji se u bilo kojem trenutku tijekom dotične kalendarske godine ne pridržavaju obveza utvrđenih u glavi III. poglavlju I. odjeljku 2. Uredbe (EU) 2021/2115.

Administrativne kazne iz prvog podstavka primjenjuju se samo ako je nesukladnost posljedica radnje ili propusta koji se mogu izravno pripisati korisniku o kojem se radi i ako je zadovoljen jedan ili oba od sljedećih dodatnih uvjeta:

(a)

nesukladnost je povezana s poljoprivrednom djelatnošću korisnika;

(b)

nesukladnost se odnosi na poljoprivredno gospodarstvo kako je definirano u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2021/2115 ili na druge površine kojima upravlja korisnik koje se nalaze na državnom području iste države članice.

Međutim, kada je riječ o šumskim površinama, administrativne kazne iz prvog podstavka ne primjenjuje se ako za dotičnu površinu nije zatražena potpora u skladu s člancima 70. i 71. Uredbe (EU) 2021/2115.

2.   Kada je riječ o sustavima administrativnih kazni iz stavka 1. države članice:

(a)

uključuju u njih pravila o primjeni administrativnih kazni u slučajevima u kojima se poljoprivredno zemljište ili poljoprivredno gospodarstvo ili njihov dio prenose tijekom dotične kalendarske godine ili više njih; ta se pravila temelje na načelu da se odgovornost za nesukladnosti pravedno i pravično raspodjeljuje među prenositeljima i preuzimateljima;

(b)

neovisno o stavku 1., mogu odlučiti da ne primjenjuju administrativnu kaznu na korisnika i po kalendarskoj godini ako kazna iznosi 100 EUR ili manje; međutim, korisnika se obavješćuje o nalazu nesukladnosti i o obvezi budućeg poduzimanja korektivnih mjera;

(c)

predviđaju da se administrativne kazne ne izriču u sljedećim slučajevima:

i.

do nesukladnosti je došlo zbog više sile ili izvanrednih okolnosti u skladu s člankom 3.;

ii.

do nesukladnosti je došlo zbog naredbe javnog tijela.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) „prijenos” znači bilo koja vrsta transakcije kojom poljoprivredno zemljište ili poljoprivredno gospodarstvo ili njihov dio prestaje biti na raspolaganju prenositelju.

3.   Primjenom administrativne kazne ne utječe se na zakonitost i pravilnost rashoda na koje se ona primjenjuje.

Članak 85.

Primjena i izračun administrativnih kazni

1.   Administrativne kazne iz članka 84. primjenjuju se u obliku smanjenja ili ukidanja ukupnog iznosa plaćanja iz članka 83. stavka 1. koji je odobren ili se treba odobriti dotičnom korisniku na temelju zahtjeva za potporu koje je taj korisnik podnio ili će podnijeti tijekom kalendarske godine nalaza nesukladnosti. Smanjenja ili isključenja izračunavaju se na temelju plaćanja koja su odobrena ili će biti odobrena u kalendarskoj godini u kojoj je došlo do nesukladnosti. Međutim, ako nije moguće utvrditi kalendarsku godinu u kojoj je došlo do nesukladnosti, smanjenja ili isključenja izračunavaju se na temelju plaćanja koja su odobrena ili će biti odobrena u kalendarskoj godini nalaza nesukladnosti.

Za izračun tih smanjenja i ukidanja u obzir se uzima ozbiljnost, opseg, trajanje ili ponavljanje te postojanje namjere utvrđene nesukladnosti. Izrečene administrativne kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Administrativne kazne iz prvog podstavka ovog stavka temelje se na kontrolama provedenima u skladu s člankom 83. stavkom 6.

2.   Smanjenje u pravilu iznosi 3 % od ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1.

3.   Ako nesukladnost nema nikakve posljedice ili ima samo beznačajne posljedice na postizanje cilja dotičnog standarda ili zahtjeva, ne primjenjuje se administrativna kazna.

Države članice uspostavljaju mehanizam za podizanje svijesti kako bi osigurale da su korisnici obaviješteni o utvrđenim nesukladnostima i mogućim korektivnim mjerama koje treba poduzeti. Taj mehanizam uključuje i posebne savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva na temelju članka 15. Uredbe (EU) 2021/2115, a pohađanje tog osposobljavanja može biti obavezno za dotične korisnike.

4.   Ako država članica upotrebljava sustav za nadzor površina iz članka 66. stavka 1. točke (c) kako bi otkrila slučajeve nesukladnosti, ona može odlučiti primijeniti smanjenja s manjim postotkom od onih iz stavka 2. ovog članka.

5.   Ako nesukladnost ima teške posljedice za postizanje cilja dotičnog standarda ili zahtjeva, ili predstavlja izravan rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja, primjenjuje se veće smanjenje od onoga koje se primjenjuje u skladu sa stavkom 2.

6.   Ako ista nesukladnost traje ili se ponavlja jednom u tri uzastopne kalendarske godine, postotak smanjenja u pravilu iznosi 10 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1. Daljnja ponavljanja iste nesukladnosti bez opravdanog razloga korisnika smatraju se slučajevima namjerne nesukladnosti.

U slučaju namjerne nesukladnosti postotak smanjenja iznosi najmanje 15 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1.

7.   Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među državama članicama te učinkovitost, proporcionalnost i odvraćajući učinak administrativnih kazni iz ovog poglavlja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim pravilima za primjenu i izračun tih kazni.

Članak 86.

Iznosi koji proizlaze iz administrativnih kazni u vezi s uvjetovanosti

Države članice mogu zadržati 25 % iznosa koji proizlaze iz primjene smanjenja i ukidanja iz članka 85.

POGLAVLJE V.

Sustav kontrola i administrativne kazne u odnosu na socijalnu uvjetovanost

Članak 87.

Sustav kontrola za socijalnu uvjetovanost

1.   Države članice uspostavljaju sustav za primjenu administrativnih kazni za korisnike iz članka 14. Uredbe (EU) 2021/2115 koji se ne pridržavaju pravila mehanizma socijalne uvjetovanosti kako je navedeno u Prilogu IV. toj uredbi.

U tu se svrhu države članice koriste svojim primjenjivim sustavom kontrole i izvršenja u području socijalnog i radnog zakonodavstva i primjenjivih standarda rada kako bi se osiguralo da korisnici potpore iz članka 14. Uredbe (EU) 2021/2115, poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 ili poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 ispunjavaju obveze iz Priloga IV. Uredbi (EU) 2021/2115.

2.   Države članice osiguravaju jasno razdvajanje odgovornosti između tijela odgovornih za izvršavanje zakonodavstva u području socijalnog i radnog zakonodavstva te primjenjivih standarda rada s jedne strane i agencija za plaćanja s druge strane, pri čemu je uloga agencija za plaćanja izvršenje plaćanja i primjena kazni u sklopu mehanizma socijalne uvjetovanosti.

Članak 88.

Sustav administrativnih kazni za socijalnu uvjetovanost

1.   U okviru sustava iz članka 87. stavka 1. prvog podstavka, agencija za plaćanja obavješćuje se najmanje jednom godišnje o slučajevima nesukladnosti sa zakonodavstvom iz tog članka ako su nadležna tijela iz članka 87. stavka 2. donijela izvršive odluke u tom pogledu. Ta obavijest uključuje procjenu i ocjenu ozbiljnosti, opsega, trajanja ili ponavljanja te postojanje namjere dotične nesukladnosti. Kako bi provele takvu procjenu, države članice mogu se koristiti bilo kojim primjenjivim nacionalnim sustavom sankcija u području rada. Pri obavješćivanju agencije za plaćanja poštuje se unutarnja organizacija, zadaće i postupci nadležnih tijela za izvršavanje zakonodavstva iz članka 87. stavka 2.

Agencija za plaćanja obavješćuje se samo ako je nesukladnost posljedica radnje ili propusta koji se mogu izravno pripisati dotičnom korisniku i ako je zadovoljen jedan ili oba od sljedećih dodatnih uvjeta:

(a)

nesukladnost je povezana s poljoprivrednom djelatnošću korisnika;

(b)

nesukladnost se odnosi na poljoprivredno gospodarstvo kako je definirano u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2021/2115 ili na druge površine kojima upravlja korisnik koje se nalaze na državnom području iste države članice.

2.   Kada je riječ o administrativnim kaznama iz članka 87. stavka 1. države članice:

(a)

mogu odlučiti da ne primjenjuju administrativnu kaznu po korisniku i po kalendarskoj godini ako kazna iznosi 100 EUR ili manje; međutim, korisnik se obavješćuje o nalazima nesukladnosti i obvezi budućeg poduzimanja korektivnih mjera;

(b)

osiguravaju da se administrativne kazne ne izriču u sljedećim slučajevima:

i.

do nesukladnosti je došlo zbog više sile;

ii.

do nesukladnosti je došlo zbog naredbe javnog tijela.

3.   Primjenom administrativne kazne ne utječe se na zakonitost i pravilnost rashoda na koje se ona primjenjuje.

Članak 89.

Primjena i izračun administrativnih kazni

1.   Administrativne kazne primjenjuju se u obliku smanjenja ili ukidanja ukupnog iznosa plaćanja iz članka 83. stavka 1. koji je odobren ili se treba odobriti dotičnom korisniku na temelju zahtjeva za potporu koje je taj korisnik podnio ili će podnijeti tijekom kalendarske godine nalaza nesukladnosti. Smanjenja ili isključenja izračunavaju se na temelju plaćanja koja su odobrena ili će biti odobrena u kalendarskoj godini u kojoj je došlo do nesukladnosti. Međutim, ako nije moguće utvrditi kalendarsku godinu u kojoj je došlo do nesukladnosti, smanjenja ili isključenja izračunavaju se na temelju plaćanja koja su odobrena ili će biti odobrena u kalendarskoj godini nalaza nesukladnosti.

Za izračun tih smanjenja i isključenja u obzir se uzima ozbiljnost, opseg, trajanje ili ponavljanje te postojanje namjere utvrđene nesukladnosti, u skladu s ocjenom tijela iz članka 87. stavka 2. Izrečene administrativne kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Na primjenu i izračun administrativnih kazni primjenjuju se mutatis mutandis relevantne odredbe članka 85. stavaka 2., 5. i 6.

2.   Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za države članice te učinkovitost, proporcionalnost i odvraćajući učinak administrativnih kazni iz ovog poglavlja, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim pravilima za primjenu i izračun tih kazni.

GLAVA V.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Prijenos informacija

Članak 90.

Dostava informacija

1.   Uz svoje obveze prijenosa informacija u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 države članice Komisiji šalju sljedeće informacije, izjave i dokumente:

(a)

za akreditirane agencije za plaćanja te imenovana i akreditirana koordinacijska tijela:

i.

dokument o njihovoj akreditaciji i, ako je relevantno, imenovanju;

ii.

njihovu funkciju (akreditirana agencija za plaćanja ili imenovano i akreditirano koordinacijsko tijelo);

iii.

ako je to relevantno, dokument o oduzimanju akreditacije;

(b)

za tijela za ovjeravanje:

i.

njihov naziv;

ii.

njihovu adresu;

(c)

za mjere u vezi s operacijama koje financiraju EFJP i EPFRR:

i.

izjave o rashodima, koje su ujedno i zahtjevi za plaćanje i koje je potpisala akreditirana agencija za plaćanja ili imenovano i akreditirano koordinacijsko tijelo, uz prilaganje potrebnih informacija;

ii.

kada je riječ o EFJP-u, procjenu njihovih financijskih potreba, i, kada je riječ o EPFRR-u, ažurirane procjene izjava o rashodima za tekuću godinu i procjene izjava o rashodima za sljedeću financijsku godinu;

iii.

izjavu rukovodstva i godišnju računovodstvenu dokumentaciju akreditiranih agencija za plaćanja.

2.   Države članice redovno obavješćuju Komisiju o primjeni integriranog sustava iz glave IV. poglavlja II.. Komisija organizira razmjene mišljenja o toj temi s državama članicama.

Članak 91.

Povjerljivost

1.   Države članice i Komisija poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale povjerljivost podataka priopćenih ili dobivenih u okviru mjera inspekcije i poravnanja računa provedenih na temelju ove Uredbe.

Na te informacije primjenjuju se pravila utvrđena u članku 8. Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96.

2.   Ne dovodeći u pitanje nacionalne odredbe povezane sa sudskim postupcima, informacije prikupljene tijekom kontrola iz glave IV. poglavlja III. zaštićene kao poslovna tajna. Priopćuju se samo osobama koje s njima moraju biti upoznate da bi obavljale svoje dužnosti u državama članicama ili institucijama Unije.

Članak 92.

Provedbene ovlasti koje se odnose na prijenos informacija

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

obliku, sadržaju, intervalu, rokovima i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

i.

izjava o rashodima i procjene rashoda te njihovih ažuriranja, uključujući namjenske prihode,

ii.

izjave rukovodstva i godišnje računovodstvene dokumentacije agencija za plaćanja,

iii.

izvješćâ o ovjeravanju računovodstvene dokumentacije,

iv.

naziva akreditiranih agencija za plaćanja, imenovanih i akreditiranih koordinacijskih tijela i imenovanih tijela za ovjeravanje te pojedinosti o njima,

v.

aranžmana za knjiženje i plaćanje rashoda koji se financiraju iz EFJP-a i EPFRR-a,

vi.

obavijesti o financijskim prilagodbama koje provode države članice u pogledu intervencija za ruralni razvoj;

vii.

informacija o mjerama poduzetima na temelju članka 59.;

(b)

rješenjima koja reguliraju razmjenu podataka i dokumenata između Komisije i država članica te provedbi informacijskih sustava, uključujući vrstu, format i sadržaj podataka koje ti sustavi trebaju obraditi te odgovarajuća pravila pohrane podataka;

(c)

obavijestima koje države članice dostavljaju Komisiji o informacijama, dokumentima, statistici i izvješćima kao i krajnjim rokovima i metodama za takvo obavješćivanje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE II.

Upotreba eura

Članak 93.

Opća načela

1.   Iznosi iz provedbenih odluka Komisije o odobravanju strateških planova u okviru ZPP-a, iznosi preuzetih obveza i plaćanja Komisije, iznosi iskazanih ili ovjerenih rashoda te iznosi iz izjava država članica o rashodima izražavaju se i plaćaju u eurima.

2.   Cijene i iznosi utvrđeni u poljoprivrednom zakonodavstvu izražavaju se u eurima.

Te se cijene i ti iznosi odobravaju ili prikupljaju u eurima u državama članicama koje su usvojile euro te u nacionalnoj valuti u državama članicama koje ga nisu usvojile.

Članak 94.

Devizni tečaj i operativni događaj

1.   Cijene i iznosi iz članka 93. stavka 2. u državama članicama koje nisu usvojile euro preračunavaju se u nacionalnu valutu u skladu s deviznim tečajem.

2.   Operativni događaj za tečaj je:

(a)

dovršetak carinskih uvoznih ili izvoznih formalnosti u slučaju iznosa koji se prikupljaju ili odobravaju u trgovini s trećim zemljama;

(b)

događaj kojim se ostvario gospodarski cilj operacije u svim drugim slučajevima.

3.   Ako se korisniku izravno plaćanje predviđeno Uredbom (EU) 2021/2115 izvršava u valuti koja nije euro, države članice preračunavaju iznos potpore izražen u eurima u nacionalnu valutu na temelju zadnjeg deviznog tečaja koji je odredila Europska središnja banka (ESB) prije 1. listopada godine za koju je dodijeljena potpora.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice u propisno opravdanim slučajevima mogu odlučiti izvršiti konverziju na temelju prosječnih deviznih tečajeva koje je odredila ESB tijekom mjeseca prije 1. listopada godine za koju je dodijeljena potpora. Države članice koje odaberu tu opciju određuju i objavljuju prosječan tečaj prije 1. prosinca te godine.

4.   Kada je riječ o EFJP-u, pri sastavljanju izjava o rashodima države članice koje nisu usvojile euro primjenjuju onaj devizni tečaj koji su upotrebljavale za plaćanja korisnicima ili za primanje prihoda, u skladu s ovim poglavljem.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o operativnim događajima i tečaju koji treba primjenjivati. Poseban operativni događaj određuje se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)

stvarnu primjenjivost prilagodbi tečaja što je prije moguće;

(b)

sličnost operativnih događaja za analogne operacije koje se provode u okviru organizacije tržišta;

(c)

dosljednost operativnih događaja za različite cijene i iznose koji se odnose na organizaciju tržišta;

(d)

provedivost i učinkovitost provjera primjene odgovarajućih tečajeva.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o tečaju koji se primjenjuje u izradi izjave o rashodima i kada se operacije javnog skladištenja knjiže u financijskim izvještajima agencije za plaćanja.

Članak 95.

Zaštitne mjere i odstupanja

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se štiti primjena prava Unije ako postoji mogućnost da je ugroze iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom. Ti provedbeni akti mogu od postojećih pravila odstupati isključivo u razdoblju koje je nužno potrebno. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

Europski parlament, Vijeće i države članice odmah se obavješćuju o mjerama iz prvog podstavka.

2.   Ako iznimne monetarne prakse povezane s nacionalnom valutom mogu ugroziti primjenu prava Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. kojima se ova Uredba dopunjuje odstupanjima od ovog poglavlja, u sljedećim slučajevima:

(a)

kada država članica primjenjuje neuobičajene metode razmjene kao što su višestruki tečajevi ili se služi ugovorima o razmjeni;

(b)

kada države članice imaju valute koje ne kotiraju na službenim valutnim tržištima ili kada kretanja takvih valuta mogu stvoriti poremećaje u trgovini.

Članak 96.

Upotreba eura u državama članicama koje nisu usvojile euro

1.   Ako država članica koja nije usvojila euro odluči platiti rashode koji proizlaze iz poljoprivrednog zakonodavstva u eurima umjesto u svojoj nacionalnoj valuti, ta država članica poduzima mjere kojima se osigurava da se upotrebom eura ne pruža sustavna prednost u usporedbi s upotrebom nacionalne valute.

2.   Država članica obavješćuje Komisiju o planiranim mjerama iz stavka 1. prije nego što one stupe na snagu. Te mjere ne smiju početi proizvoditi učinke sve dok Komisija toj državi članici ne dostavi svoju suglasnost.

POGLAVLJE III.

Izvješćivanje

Članak 97.

Godišnje financijsko izvješće

Komisija do 30. rujna svake godine koja slijedi nakon proračunske godine Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja financijsko izvješće o upravljanju EFJP-em i EPFRR-em u prethodnoj proračunskoj godini.

POGLAVLJE IV.

Transparentnost

Članak 98.

Objava informacijama o korisnicima

1.   Države članice osiguravaju godišnje ex post objavljivanje korisnika EFJP-a i EPFRR-a za potrebe članka 49. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1060 i u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovog članka, uključujući, ako je primjenjivo, informacije o skupinama u kojima korisnici sudjeluju skladu s člankom 59. stavkom 4. ove Uredbe, kako su im ih ti korisnici dostavili u skladu s člankom 59. stavkom 4. ove Uredbe.

2.   Članak 49. stavak 3. točke (a), (b), od (d) do (j) i (l) te članak 49. stavak 4. Uredbe (EU) 2021/1060 primjenjuju se, ako je to relevantno, na korisnike EPFRR-a i EFJP-a. Primjena članka 49. stavka 3. točke (e) te Uredbe ograničena je na potrebe operacije. Članak 49. stavak 3. točka (k) te uredbe primjenjuje se na EPFRR.

3.   Za potrebe ovog članka primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„operacija” znači mjera, sektor ili vrsta intervencije;

(b)

„ukupni trošak operacije” znači iznosi plaćanja koji odgovaraju svakoj mjeri, sektoru ili vrsti intervencije koji se financiraju iz EFJP-a ili EPFRR-a i koje je svaki korisnik primio u dotičnoj financijskoj godini; a što se tiče plaćanja koja odgovaraju vrstama intervencija koje se financiraju iz EPFRR-a, iznosi koje treba objaviti odgovaraju ukupnom javnom financiranju te uključuju sredstva Unije i nacionalni doprinos.

(c)

„pokazatelj lokacije ili geolokacija za operaciju” znači općina u kojoj korisnik ima boravište ili u kojoj je registriran i, ako je dostupno, poštanski broj ili dio tog broja kojim se utvrđuje općina.

4.   Svaka država članica informacije iz članka 49. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1060 čini dostupnim na jedinstvenim internetskim stranicama. Te su informacije dostupne dvije godine od datuma njihove prve objave.

Države članice ne smiju objaviti podatke iz članka 49. stavka 3. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) 2021/1060 ako iznos potpore koju je korisnik primio u jednoj godini nije veći od 1 250 EUR.

Članak 99.

Obavješćivanje korisnika o objavi podataka koji se odnose na njih

Države članice obavješćuju korisnike da će podaci o njima biti objavljeni u skladu s člankom 98. i da te podatke mogu obrađivati revizijska i istražna tijela Unije i država članica za potrebe zaštite financijskih interesa Unije.

Kada je riječ o osobnim podacima, države članice u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2016/679 obavješćuju korisnike o njihovim pravima na temelju te uredbe i o postupcima koji se primjenjuju u ostvarivanju tih prava.

Članak 100.

Provedbene ovlasti koje se odnose na transparentnost

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o:

(a)

obliku, uključujući način prikaza po mjeri, sektoru ili vrsti intervencija i vremenskom okviru objave kako je predviđeno člancima 98. i 99.;

(b)

ujednačenoj provedbi članka 99.;

(c)

suradnji između Komisije i država članica.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 103. stavka 3.

POGLAVLJE V.

Zaštita osobnih podataka

Članak 101.

Obrada i zaštita osobnih podataka

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 98., 99. i 100., države članice i Komisija prikupljaju osobne podatke radi provedbe svojih obveza povezanih s upravljanjem, kontrolom, revizijom, praćenjem i evaluacijom iz ove Uredbe, a posebno onih utvrđenih u glavi II. poglavlju II., glavi III. poglavljima III. i IV, glavi IV. i glavi V. poglavlju III., kao i u statističke svrhe, te navedene podatke ne obrađuju na način koji nije spojiv s tom svrhom.

2.   Ako se obrađuju u svrhu praćenja i evaluacije na temelju Uredbe (EU) 2021/2115, kao i u statističke svrhe, osobne podatke se anonimizira.

3.   Osobni podaci obrađuju se u skladu s uredbama(EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. Takvi se podaci posebice ne pohranjuju u obliku kojim se identifikacija ispitanika na koje se osobni podaci odnose omogućuje dulje nego što je to neophodno za potrebe za koje su prikupljeni ili za koje se dodatno obrađuju, uzimajući u obzir minimalna razdoblja pohrane utvrđena u primjenjivom pravu Unije i nacionalnom pravu.

4.   Države članice obavješćuju ispitanike na koje se odnose podaci da nacionalna tijela ili tijela Unije mogu obraditi njihove osobne podatke u skladu sa stavkom 1. ovog članka i da u tom smislu ostvaruju prava na zaštitu podataka predviđena u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725.

GLAVA VI.

DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI

Članak 102.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 1., članka 17. stavka 5., članka 23. stavka 2., članka 38. stavka 2., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 3., članka 44. stavaka 4. i 5., članka 47. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 54. stavka 4., članka 55. stavka 6., članka 60. stavka 3., članka 64. stavka 3., članka 74., članka 76. stavka 2., članka 85. stavka 7., članka 89. stavka 2., članka 94. stavaka 5. i 6., članka 95. stavka 2. te članka 105. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 7. prosinca 2021. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 1., članka 17. stavka 5., članka 23. stavka 2., članka 38. stavka 2., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 3., članka 44. stavaka 4. i 5., članka 47. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 54. stavka 4., članka 55. stavka 6., članka 60. stavka 3., članka 64. stavka 3., članka 74., članka 76. stavka 2., članka 85. stavka 7., članka 89. stavka 2., članka 94. stavaka 5. i 6., članka 95. stavka 2. te članka 105. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 1., članka 17. stavka 5., članka 23. stavka 2., članka 38. stavka 2., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 3., članka 44. stavaka 4. i 5., članka 47. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 54. stavka 4., članka 55. stavka 6., članka 60. stavka 3., članka 64. stavka 3., članka 74., članka 76. stavka 2., članka 85. stavka 7., članka 89. stavka 2., članka 94. stavaka 5. i 6., članka 95. stavka 2. te članka 105. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 103.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor pod nazivom Odbor za poljoprivredne fondove. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Za potrebe članaka 11., 12., 17., 18., 23., 26., 32., od 39. do 44., 47., od 51. do 55., 58., 59., 60., 64., 75., 82., 92., 95. i 100. u pogledu pitanja koja se odnose na intervencije u obliku izravnih plaćanja, intervencije u određenim sektorima, intervencije za ruralni razvoj te na zajedničku organizaciju tržišta, Komisiji pomažu Odbor za poljoprivredne fondove, Odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku osnovan Uredbom (EU) 2021/2115 odnosno Odbor za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda osnovan Uredbom (EU) br. 1308/2013.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

GLAVA VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 104.

Stavljanje izvan snage

1.   Uredba (EU) br. 1306/2013 stavlja se izvan snage.

Međutim:

(a)

članak 4. stavak 1. točka (b), članak 5., članak 7. stavak 3., članci 9., 17., 21. i 34., članak 35. stavak 4., članci 36., 37., 38., od 40. do 43., 51., 52., 54., 56., 59., 63., 64., 67., 68., od 70. do 75., 77., od 91. do 97., 99. i 100., članak 102. stavak 2. i članci 110. i 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 nastavljaju se primjenjivati:

i.

za nastale rashode i izvršena plaćanja za sheme potpore na temelju Uredbe (EU) br. 1307/2013 za kalendarsku godinu 2022. ili ranije;

ii.

za mjere provedene na temelju uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 229/2013, (EU) br. 1308/2013, i (EU) br. 1144/2014 do 31. prosinca 2022.;

iii.

za programe potpore iz članka 5. stavka 6. prvog podstavka točke (c) i članka 5. stavka 7. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (36) u vezi s nastalim rashodima i izvršenim plaćanjima za operacije provedene u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 nakon 31. prosinca 2022. i do isteka tih programa potpore; i

iv.

u pogledu EPFRR-a u vezi s rashodima korisnika i plaćanjima koja je isplatila agencija za plaćanja u okviru provedbe programa ruralnog razvoja u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013;

(b)

članak 69. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i dalje se primjenjuje na rashode i plaćanja izvršena za sheme potpore u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 i u sklopu provedbe programa ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 i druge mjere u okviru ZPP-a utvrđene u glavi II. poglavlju I. Uredbe (EU) br. 1306/2013, provedene prije 1. siječnja 2023.

(c)

članak 54. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013 nastavlja se primjenjivati na prihode prijavljene u sklopu provedbe programa ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013, Uredbe (EZ) br. 1698/2005 i Uredbe Komisije (EZ) br. 27/2004 (37);

(d)

Uredba (EU) br. 1306/2013 nastavlja se primjenjivati na rashode koji se odnose na pravne obveze iz članka 155. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2115. Neovisno o tome, članak 31. ove Uredbe primjenjuje se na rashode o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 155. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/2115 koji se u tu svrhu smatraju vrstom intervencije.

2.   Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu, na Uredbu (EU) 2021/2115 te na Uredbu (EU) br. 1308/2013 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

Članak 105.

Prijelazne mjere

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 102. koji su potrebni za osiguravanje neometanog prijelaza s aranžmana predviđenih Uredbom (EU) br. 1306/2013, kako je navedeno u članku 104. ove Uredbe, na aranžmane utvrđene u ovoj Uredbi, dopunjivanjem ove Uredbe odstupanjima od pravila i dodacima pravilima iz ove Uredbe.

Članak 106.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Međutim, članak 16. primjenjuje se na rashode nastale nakon 16. listopada 2022. u pogledu EFJP-a.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. prosinca 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

J. VRTOVEC


(1)  SL C 41, 1.2.2019., str. 1.

(2)  SL C 62, 15.2.2019., str. 214.

(3)  SL C 86, 7.3.2019., str. 173.

(4)  Stajalište Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 2. prosinca 2021.

(5)  Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (vidjeti stranicu 1. ovog Službenog lista).

(6)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(7)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(8)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.).

(9)  SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(10)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(11)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(12)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(13)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(14)  Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(15)  Vidjeti osobito: presudu Suda od 6. prosinca 1989. u predmetu C-329/88, Komisija Europskih zajednica/Helenska Republika, ECLI:EU:C:1989:618; presudu Suda od 1. lipnja 1994. u predmetu C-317/92, Komisija Europskih zajednica/Savezna Republika Njemačka, ECLI:EU:C:1994:212; presudu Suda (prvo vijeće) od 6. listopada 2009. u predmetu C-562/07, Komisija Europskih zajednica/Kraljevina Španjolska, ECLI:EU:C:2009:614; prvostupanjsku presudu Suda (drugo vijeće) od 14. rujna 1995. u predmetu T-571/93, Lefebvre frères et sœurs, GIE Fructifruit, Association des Mûrisseurs Indépendants and Star fruits Cie/Komisija Europskih zajednica, ECLI:EU:T:1995:163; presudu Suda (veliko vijeće) od 19. svibnja 2009. u predmetu C-531/06, Komisija Europskih zajednica/Talijanska Republika, ECLI:EU:C:2009:315.

(16)  Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(17)  Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(18)  Presuda Suda od 27. siječnja 2021. De Ruiter vof/Minister van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit, C-361/19, ECLI:EU:C:2021:71.

(19)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(20)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(21)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(22)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(23)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(24)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(25)  Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

(26)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(27)  Uredba Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (SL L 11, 16.1.2003., str. 1.).

(28)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(29)  Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(30)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(31)  Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(32)  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. godine o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.),

(33)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(34)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(35)  Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama i stavljanju izvan snage direktiva 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 3.).

(36)  Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (vidjeti stranicu 1. ovog Službenog lista).

(37)  Uredba Komisije (EZ) br. 27/2004 od 5. siječnja 2004. o utvrđivanju detaljnih prijelaznih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 u vezi s financiranjem putem Komponente jamstva EFSJP-a mjera ruralnog razvoja u Češkoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Malti, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj (SL L 5, 9.1.2004., str. 36.).


PRILOG

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EU) br. 1306/2013

Ova Uredba

Uredba (EU) 2021/2115

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članci 2. i 3.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 7. stavci 1., 2. i 3.

Članak 9.

Članak 7. stavci 4. i 5.

Članak 10.

Članak 7. stavak 6.

Članak 8.

Članak 11.

Članak 9.

Članak 12.

Članak 10.

Članak 37. točka (a)

Članak 11.

Članak 44. stavak 1.

Članak 12.

Članak 15. stavci 1., 2. i 4.

Članak 13. stavak 1.

Članak 15. stavak 3.

Članak 13. stavci 2. i 3.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 14.

Članak 17.

Članak 20.

Članak 18.

Članak 21.

Članak 19.

Članak 22.

Članak 20.

Članak 23.

Članak 21.

Članak 24.

Članak 22.

Članak 25.

Članak 23.

Članak 26.

Članak 24.

Članak 15.

Članak 25.

Članak 16.

Članak 26.

Članak 17.

Članak 27.

Članak 18.

Članak 28.

Članak 19.

Članak 29.

Članak 30.

Članak 36.

Članak 31.

Članak 27.

Članak 32.

Članak 28.

Članak 33.

Članak 29.

Članak 34.

Članak 30.

Članak 35.

Članak 31.

Članak 36.

Članak 32.

Članak 37.

Članak 33.

Članak 38.

Članak 34.

Članak 39.

Članak 35.

Članak 40.

Članak 38.

Članak 41.

Članak 39.

Članak 42.

Članak 43.

Članak 45.

Članak 44.

Članak 43. stavak 1.

Članak 45.

Članak 46.

Članak 46.

Članak 43. stavak 2. i članak 47.

Članak 47.

Članak 49.

Članak 48.

Članak 50.

Članak 49.

Članak 51. stavci 1. i 2.

Članak 50.

Članak 51. stavak 3. i članak 52.

Članak 51.

Članak 53.

Članak 52.

Članak 55.

Članak 53.

Članak 54.

Članak 55.

Članak 56.

Članak 56.

Članak 57.

Članak 57.

Članak 58.

Članak 58.

Članak 59.

Članak 59.

Članak 60.

Članak 62.

Članak 61.

Članak 63.

Članak 62.

Članak 60.

Članak 63. stavak 1. prvi podstavak, i stavci od 2. do 5.

Članak 63. stavak 1. drugi podstavak

Članak 61.

Članak 64.

Članak 65.

Članak 66.

Članak 64.

Članak 67.

Članak 65.

Članak 68.

Članak 66.

Članak 69. stavak 1. prvi podstavak

Članak 67. stavak 1. drugi podstavak

Članak 69. stavak 1. drugi podstavak

Članak 69. stavak 1. treći podstavak

Članak 67. stavak 1. četvrti podstavak

Članak 69. stavak 2.

Članak 67. stavak 2.

Članak 70.

Članak 68.

Članak 71.

Članak 73.

Članak 72.

Članak 69.

Članak 73.

Članak 71.

Članak 74. stavak 1.

Članak 72.

Članak 74. stavci 2., 3, i 4.

Članak 75.

Članak 44. stavci 2., 3. i 5.

Članak 76.

Članak 74.

Članak 77.

Članak 78.

Članak 75.

Članak 79.

Članak 76.

Članak 80.

Članak 77. stavci 1., 2., i 5.

Članak 81.

Članak 78. stavci 1., 2. i 3.

Članak 82. stavci 1. i 2.

Članak 78. stavci 4. i 5.

Članak 82. stavci 3. i 4.

Članak 83. stavak 1.

Članak 79.

Članak 83. stavci 2. i 3.

Članak 84. stavci 1., 2., 3. i 4.

Članak 80.

Članak 84. stavak 5.

Članak 84. stavak 6.

Članak 77. stavak 4.

Članak 85. stavci 1., 3. i 4.

Članak 83.

Članak 85. stavak 2.

Članak 77. stavak 3.

Članak 86. stavak 1.

Članak 80. stavak 2. točka (b)

Članak 86. stavak 2.

Članak 87.

Članak 81.

Članak 88.

Članak 82.

Članak 89.

Članak 90.a

Članak 90.

Članak 116.a

Članak 91.

Članak 12.

Članak 92.

Članak 12.

Članak 93.

Članak 12.

Članak 94.

Članak 14.

Članak 95.

Članak 96.

Članak 83.

Članak 97.

Članak 84.

Članak 98.

Članak 99.

Članak 85.

Članak 100.

Članak 86.

Članak 101. stavak 1.

Članak 101. stavak 2.

Članak 85. stavak 7.

Članak 102.

Članak 90.

Članak 103.

Članak 91.

Članak 104.

Članak 92.

Članak 105.

Članak 93.

Članak 106.

Članak 94.

Članak 107.

Članak 95.

Članak 108.

Članak 96.

Članak 109.

Članak 97.

Članak 110.

Članak 128.

Članak 111.

Članak 98. stavci 1., 2. i 3.

Članak 112.

Članak 98. stavak 4.

Članak 113.

Članak 99.

Članak 114.

Članak 100.

Članak 115.

Članak 102.

Članak 116.

Članak 103.

Članak 117.

Članak 101.

Članak 118.

Članak 119.

Članak 104.

Članak 119.a

Članak 120.

Članak 105.

Članak 121.

Članak 106.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog


6.12.2021   

HR

Službeni list Europske unije

L 435/262


UREDBA (EU) 2021/2117 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 2. prosinca 2021.

o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2., članak 114., članak 118. prvi stavak i članak 349.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),

budući da:

(1)

U komunikaciji Komisije od 29. studenoga 2017. pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. Među tim su ciljevima potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući gospodarsku, društvenu, okolišnu i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba da se za korisnike smanji administrativno opterećenje povezano sa zakonodavstvom Unije.

(2)

Budući da ZPP treba bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na međunarodnoj razini, na razini Unije, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. ZPP bi se trebao temeljiti na ostvarenju ciljeva. Unija bi stoga trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i njegovi osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Više supsidijarnost omogućuje da se u većoj mjeri uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te posebna narav poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz društvene strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih nejednakosti između različitih poljoprivrednih regija, a potpora prilagodi potrebama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njezin doprinos postizanju ciljeva Unije.

(3)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (Financijska uredba) i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada, neizravnog izvršenja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(4)

Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije u okviru budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana koji bi uključivao vrste intervencije u određenim sektorima predviđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(5)

U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 navode se određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer više nisu primjenjive. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom tih definicija, ali ne i ovlast dodavanja novih definicija. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačnu ovlast delegiranu Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 (7). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(6)

Trebalo bi pojednostavniti dio I. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Trebalo bi izbrisati suvišne i zastarjele definicije i odredbe kojima se Komisija ovlašćuje za donošenje provedbenih akata.

(7)

S obzirom na stečeno iskustvo trebalo bi produljiti određena razdoblja javne intervencije. Ako je otvaranje javne intervencije automatsko, razdoblje javne intervencije bi trebalo produljiti za jedan mjesec. Ako otvaranje javne intervencije ovisi o kretanjima na tržištu, razdoblje javne intervencije bi trebalo biti cijelu godinu.

(8)

U svrhu veće transparentnosti i u kontekstu međunarodnih obveza Unije, primjereno je predvidjeti objavu relevantnih informacija o količini i cijeni otkupa i prodaje proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije.

(9)

Dodjela potpore za privatno skladištenje maslinova ulja pokazala se djelotvornim sredstvom za stabilizaciju tržišta. S obzirom na stečeno iskustvo i kako bi se osigurao pristojni životni standard i stabilizacija tržišta u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, primjereno je proširiti popis proizvoda koji su prihvatljivi za potporu za privatno skladištenje kako bi se obuhvatile i stolne masline.

(10)

Slijedom povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije trebalo bi ažurirati ograničenja potpore Unije za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama utvrđena u članku 23.a Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu smanjenih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(11)

Odredbe o programima potpore iz dijela II. glave I. poglavlja II. odjeljaka od 2. do 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su sve vrste intervencija u dotičnim sektorima utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(12)

Politika Unije u području vina, s postojećim programom odobrenjâ kojim je od 2016. omogućen uređen rast nasada vinove loze, doprinijela je povećanju konkurentnosti sektora vina Unije i poticanju visokokvalitetne proizvodnje. Iako je u sektoru vina postignuta ravnoteža između proizvodnje, opskrbe, kvalitete, potražnje potrošača i izvoza na svjetsko tržište, ta ravnoteža još nije dovoljno dugotrajna ili stabilna, posebno kada se sektora vina suoči s ozbiljnim poremećajima na tržištu. Osim toga, postoji trend kontinuiranog smanjenja potrošnje vina u Uniji zbog promjena u navikama i načinu života potrošača. Posljedično, postoji opasnost da će se dugoročno liberalizacijom novih nasada vinove loze ugroziti ravnoteža koja je dosad postignuta između kapaciteta opskrbe u tom sektoru, pristojnog životnog standarda proizvođača i razumnih cijena za potrošače. To bi moglo ugroziti pozitivna kretanja postignuta zakonodavstvom i politikama Unije u proteklim desetljećima.

(13)

Postojeći program odobrenja nasada vinove loze također se smatra iznimno bitnim za osiguravanje raznolikosti vina i odgovaranja na posebnosti sektora vina Unije. Sektor vina Unije ima posebna obilježja, uključujući dugi ciklus vinograda, a obzirom da proizvodnja počinje tek više godina nakon sadnje, ali zatim traje nekoliko desetljeća, i s obzirom da su od berbe do berbe moguće znatne fluktuacije u proizvodnji. Za razliku od mnogih trećih zemalja u kojima se proizvodi vino, sektor vina Unije obilježava i vrlo velik broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što rezultira raznolikim rasponom vina. Kako bi se zajamčila gospodarska održivost njihovih projekata i poboljšala konkurentnost sektora vina Unije na svjetskom tržištu, gospodarskim subjektima u tom sektoru i proizvođačima stoga je potrebna dugoročna predvidljivost, s obzirom na znatno ulaganje koje zahtijeva sadnja vinograda.

(14)

Kako bi se u sektoru vina Unije osigurala dosadašnja postignuća i ostvarila dugoročna kvantitativna i kvalitativna ravnoteža putem kontinuiranog uređenog rasta nasada vinove loze nakon 2030., program odobrenja nasada vinove loze trebalo bi produljiti do 2045., tj. za razdoblje jednako početnom razdoblju uvedenom 2016., ali s dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja koja treba provesti 2028. i 2040., kako bi se ocijenio program i, prema potrebi, izložili prijedlozi na osnovi rezultata tih preispitivanja u sredini programskog razdoblja radi poboljšanja konkurentnosti u sektoru vina.

(15)

Omogućavanje proizvođačima da odgode ponovnu sadnju vinograda moglo bi imati pozitivan učinak na okoliš poboljšanjem sanitarnih uvjeta tla zbog manje kemijskih unosa. Stoga je, kako bi se doprinijelo boljem upravljanju tlom u vinogradarstvu, primjereno dopustiti produljenje valjanosti odobrenjâ za ponovnu sadnju s tri na šest godina ako se ponovna sadnja odvija na istoj zemljišnoj parceli.

(16)

Zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u sektoru vina Unije Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (9) predviđeno je produljenje do 31. prosinca 2021. valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja su istjecala u 2020. Zbog dugotrajnih učinaka krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 proizvođači koji imaju odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju, a koja istječu u 2020. i 2021., i dalje se suočavaju sa znatnim preprekama u korištenju tim odobrenjima u posljednjoj godini njihove valjanosti. Kako bi se izbjegao gubitak tih odobrenja i smanjio rizik od pogoršanja uvjeta u kojima bi se sadnja trebala provoditi, primjereno je dopustiti daljnje produljenje valjanosti odobrenjâ za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i produljenje onih koja istječu u 2021. Stoga bi sva odobrenja za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebalo produljiti do 31. prosinca 2022.

(17)

Isto tako, uzimajući u obzir promjene u izgledima na tržištu, nositelji odobrenja za sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebali bi moći ne koristiti se svojim odobrenjima, a da pritom ne podliježu administrativnim kaznama. Nadalje, kako bi se izbjegla svaka diskriminacija, proizvođačima koji su, u skladu s Uredbom (EU) 2020/2220 do 28. veljače 2021. izjavili nadležnom tijelu da ne namjeravaju iskoristiti svoje odobrenje ne znajući za mogućnost produljenja valjanost njihovih odobrenja za još jednu godinu, trebalo bi dopustiti da povuku svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i da iskoriste svoje odobrenje do 31. prosinca 2022.

(18)

Zbog poremećaja na tržištu izazvanih pandemijom bolesti COVID-19 i gospodarske nesigurnosti koju je ona uzrokovala u pogledu upotrebe tih odobrenja, odredba Uredbe (EU) br. 1308/2013 o odobrenjima za novu sadnju ili ponovnu sadnju koja istječu u 2020. i 2021. trebala bi se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2021.

(19)

S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014. – 2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (10) koja su se od 1. siječnja 2016. mogla pretvoriti u odobrenja u dotičnim državama članicama.

(20)

Trebalo bi pojasniti da države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenjâ na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili za područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, mogu zahtijevati da se takva odobrenja upotrebljavaju u tim regijama.

(21)

Trebalo bi pojasniti da države članice, za potrebe dodjele odobrenja za sadnju vinove loze, mogu primijeniti objektivne i nediskriminirajuće kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Osim toga, iskustvo država članica pokazuje da je potrebno revidirati neke prioritetne kriterije kako bi se mogla dati prednost vinogradima koji doprinose očuvanju genetskih resursa vinove loze i poljoprivrednim gospodarstvima s dokazanom povećanom troškovnom učinkovitošću, konkurentnošću ili prisutnošću na tržištu.

(22)

Kako bi se osiguralo da se ne daje prednost fizičkoj ili pravnoj osobi za koju je utvrđeno da su uvjeti potrebni za stjecanje takvih pogodnosti stvoreni umjetno, primjereno je pojasniti da bi državama članicama trebalo dopustiti donošenje mjera za sprečavanje zaobilaženja pravilâ o sigurnosnom mehanizmu za nove nasade te kriterija prihvatljivosti i prioritetnih kriterija za dodjelu odobrenja za nove nasade.

(23)

Krajnji rok za podnošenje zahtjevâ za konverziju prava sadnje u odobrenja istječe 31. prosinca 2022. U nekim slučajevima okolnosti poput gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 mogle su ograničiti konverziju pravâ sadnje u odobrenja za sadnju. Iz tog razloga, kako bi se državama članicama omogućilo da očuvaju proizvodni kapacitet koji odgovara takvim pravima sadnje, primjereno je da od 1. siječnja 2023. prava sadnje koja su bila prihvatljiva za konverziju u odobrenjâ za sadnju 31. prosinca 2022., a nisu još bila pretvorena u odobrenja za sadnju, ostanu na raspolaganju dotičnim državama članicama koje ih mogu dodijeliti najkasnije do 31. prosinca 2025. kao odobrenja za nove nasade vinove loze, a da se pritom ta odobrenja ne računaju za potrebe ograničenja utvrđenih u članku 63. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(24)

U nekim državama članicama postoje tradicionalni vinogradi zasađeni sortama od kojih nije dopušteno proizvoditi vino, čija proizvodnja, uključujući proizvodnju u svrhu proizvodnje pića koja se dobivaju fermentiranjem grožđa, a koja nisu vino, nije namijenjena za tržište vina. Primjereno je pojasniti da takvi vinogradi ne podliježu obvezama krčenja i da se program odobrenjâ za sadnju vinove loze utvrđen u ovoj Uredbi ne primjenjuje na sadnju i ponovnu sadnju takvih sorti u druge svrhe osim proizvodnje vina.

(25)

Člankom 90. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuje se da se, osim ako je drukčije predviđeno u međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, na proizvode koji se uvoze u Uniju trebaju se primjenjivati pravila Unije o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla, označivanju, definicijama, oznakama i prodajnim oznakama za određene proizvode u sektoru vina, kao i o enološkim postupcima koje je odobrila Unija. Stoga je radi dosljednosti primjereno predvidjeti da bi se pravila o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz tih proizvoda također trebala primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om.

(26)

U okviru reforme ZPP-a odredbe o povlačenju s tržišta proizvoda koji nisu u skladu s pravilima označivanja trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013. S obzirom na to da potrošači sve više traže kontrole proizvoda, države članice trebale bi poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se proizvodi koji nisu označeni u skladu s tom Uredbom ne stavljaju na tržište ili, ako su takvi proizvodi na njega već stavljeni, da se oni povuku s tržišta. Povlačenje uključuje mogućnost ispravljanja označivanja proizvoda bez njihova konačnog uklanjanja s tržišta.

(27)

S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) Uredbom (EU) 2021/2116 Europskog Parlamenta i Vijeća (12), u Uredbu (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uključiti odredbe o provjerama i kaznama u vezi s pravilima o stavljanju na tržište, zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima.

(28)

Kako bi se proizvođačima omogućilo da upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima i koje su otpornije na bolesti, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava da oznaku izvornosti mogu nositi i proizvodi od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera, i oni od sorti vinove loze dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(29)

Definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi uskladiti s definicijama iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ (13), a posebno s člankom 22. stavkom 1. Sporazuma o TRIPS-u, tako da oznaka zemljopisnog podrijetla označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje. Radi jasnoće primjereno je izričito utvrditi da revidirana definicija oznake izvornosti uključuje tradicionalno korištene nazive. Stoga će popis zahtjeva potrebnih da bi tradicionalno korišten naziv činio oznaku izvornosti u sektoru vina utvrđen u Uredbi (EU) br. 1308/2013 zastarjeti i trebalo bi ga izbrisati. Radi dosljednosti takvo bi pojašnjenje trebalo uvesti i u definiciju oznake zemljopisnog podrijetla za sektor vina utvrđenu u Uredbi (EU) br. 1308/2013 i u definicije „oznaka izvornosti” i „oznaka zemljopisnog podrijetla” za prehrambeni sektor utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(30)

Zemljopisno okruženje sa svojim je prirodnim i ljudskim čimbenicima ključan element koji utječe na kvalitetu i obilježja proizvoda od vinove loze, poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda koji imaju koristi od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012. Posebno, kada je riječ o svježim proizvodima koji se podvrgavaju niskom stupnju prerade ili se uopće ne prerađuju, prirodni čimbenici mogu prevladavati pri određivanju kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda, dok doprinos ljudskih čimbenika kvaliteti i obilježjima proizvoda može biti manje karakterističan. Stoga ljudski čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir pri opisu povezanosti kvalitete ili obilježjâ proizvoda s određenim zemljopisnim okruženjem koji treba uključiti u specifikaciju proizvoda zaštićenih oznaka izvornosti na temelju članka 94. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 7. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ne bi trebali biti ograničeni na posebne metode proizvodnje ili prerade kojima se dotičnom proizvodu daje posebna kvaliteta, već mogu uključivati čimbenike kao što su upravljanje tlom i krajobrazom, uzgojne prakse, i bilo koje druge ljudske aktivnosti kojima se doprinosi održavanju bitnih prirodnih čimbenika koji prevladavaju u određivanju zemljopisnog okruženja te kvalitete i obilježja dotičnog proizvoda.

(31)

Kako bi se osiguralo koherentno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 49. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisiju bi trebalo pravodobno i redovito obavješćivati o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. i članku 49. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Iz istog razloga, ako država članica obavijesti Komisiju o nacionalnoj odluci na kojoj se temelji zahtjev za zaštitu koja će vjerojatno biti poništena na kraju nacionalnog sudskog postupka, Komisija bi trebala biti izuzeta od obveze da provede postupak kontrole iz članka 97. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 50. Uredbe (EU) br. 1151/2012 u pogledu zahtjeva za zaštitu u propisanom roku i od obveze obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja. Kako bi se podnositelja zahtjeva zaštitilo od obijesnog parničenja i kako bi se očuvalo temeljno pravo podnositelja zahtjeva na osiguravanje zaštite oznake zemljopisnog podrijetla u razumnom roku, izuzeće bi trebalo ograničiti na slučajeve u kojima je zahtjev za zaštitu na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ili slučajeve u kojima države članice smatraju da se postupak za osporavanje valjanosti zahtjeva temelji na valjanim razlozima.

(32)

Registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi pojednostavniti i ubrzati na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.

(33)

Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u postupku registracije. Države članice imaju znanje, stručnost i pristup podacima zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale osigurati pouzdanost i točnost rezultata te ocjene koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu koji sadrži sažetak relevantnih elemenata specifikacije proizvoda. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija bi naknadno trebala ispitati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka, a posebno kako bi se osiguralo da sadrže potrebne informacije, da u njima nema očitih materijalnih pogrešaka, da se predstavljenim obrazloženjem podupire zahtjev te da se uzimaju u obzir pravo Unije i interesi dionika izvan države članice u kojoj se zahtjev podnosi i izvan Unije.

(34)

U sektoru vina, razdoblje za podnošenje prigovora trebalo bi produljiti na tri mjeseca kako bi se osiguralo da sve zainteresirane strane imaju dovoljno vremena za analizu zahtjeva za zaštitu i da mogu podnijeti izjave o prigovoru. Kako bi se osiguralo da se na temelju uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1151/2012 primjenjuje isti postupak podnošenja prigovora i državama članicama omogućilo da prigovore fizičkih ili pravnih osoba koje imaju boravište ili poslovni nastan na njihovu državnom području prosljeđuju Komisiji na usklađen i učinkovit način, prigovore fizičkih ili pravnih osoba trebalo bi podnositi putem tijelâ države članice u kojoj te osobe imaju boravište ili poslovni nastan. Kako bi se pojednostavnio postupak podnošenja prigovora, Komisiju bi trebalo ovlastiti za odbijanje nedopuštenih izjava o prigovoru u provedbenom aktu kojim se dodjeljuje zaštita dotične oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

(35)

Radi povećanja postupovne učinkovitosti i osiguravanja jedinstvenih uvjeta za dodjeljivanje zaštite oznakama izvornosti ili oznakama zemljopisnog podrijetla, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za donošenje provedbenih akata o dodjeli zaštite u sektoru vina bez primjene postupka ispitivanja u okolnostima u kojima nije podnesena nijedna dopuštena izjava o prigovoru na zahtjev za zaštitu. Ako je podnesena dopuštena izjava o prigovoru, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev za zaštitu.

(36)

Trebalo bi pojasniti odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda od vinove loze u odnosu na kriterije za odbijanje, poništenje i supostojanje. Takvo pojašnjenje ne bi trebalo utjecati na prava koja su nositelji oznaka zemljopisnog podrijetla stekli na nacionalnoj razini ili koja postoje na temelju međunarodnih sporazuma koje su države članice sklopile za razdoblje prije uspostave sustava Unije za zaštitu proizvoda od vinove loze.

(37)

Pravila za nacionalne postupke, postupak podnošenja prigovora, klasifikaciju izmjena u izmjene na razini Unije i standardne izmjene, uključujući glavna pravila za donošenje takvih izmjena, te privremeno označivanje i prezentiranje trenutačno utvrđena u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/33 (15) važan su element za uređenje sustava za zaštitu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina. Radi dosljednosti s Uredbom (EU) br. 1151/2012 i Uredbom (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i radi lakše primjene, te bi odredbe trebalo uključiti u Uredbu (EU) br. 1308/2013.

(38)

Kad je riječ o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na odgovarajući način uzeti u obzir Opći sporazum o carinama i trgovini, uključujući njegov članak V. o slobodi provoza, koji je odobren Odlukom 94/800/EZ. U cilju bolje zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i učinkovitije borbe protiv krivotvorenja u tom pravnom okviru zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla trebala bi se primjenjivati i na robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a ne pušta se u slobodan promet i na nju se odnose posebni carinski postupci poput postupaka koji se odnose na provoz, skladištenje, posebna upotreba ili prerada. Stoga bi zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo proširiti na robu koja je u provozu preko carinskog područja Unije i zaštitu dodijeljenu člankom 103. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, člankom 13. stavkom 1. i člankom 24. Uredbe (EU) br. 1151/2012 na oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalne specijalitete trebalo bi proširiti na robu koja se prodaje putem interneta ili drugim načinima elektroničke trgovine. Osim toga, oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina također bi trebale biti zaštićene od svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe ako se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci. Oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru vina te zajamčeno tradicionalne specijalitete također bi trebalo zaštititi od zloupotrebe, imitacije i aludiranja na njih kada se odnose na proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci.

(39)

Trebalo bi biti moguće poništiti zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u okolnostima u kojima oznaka više nije u upotrebi ili ako podnositelj zahtjeva iz članka 95. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više ne želi zadržati tu zaštitu.

(40)

S obzirom na sve veću potražnju potrošača za inovativnim proizvodima od vinove loze koji imaju nižu stvarnu alkoholnu jakost od najniže stvarne alkoholne jakosti propisane za proizvode od vinove loze u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebalo bi i u Uniji omogućiti proizvodnju takvih inovativnih proizvoda od vinove loze. U tu je svrhu potrebno utvrditi uvjete pod kojima se određeni proizvodi od vinove loze mogu dealkoholizirati ili djelomično dealkoholizirati te utvrditi postupke za dealkoholizaciju koji su dopušteni. Tim bi se uvjetima trebale uzeti u obzir rezolucije Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), OIV-ECO 432–2012 Piće dobiveno dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 433–2012 Piće dobiveno djelomičnom dealkoholizacijom vina, OIV-ECO 523–2016 Vino s udjelom alkohola promijenjenim dealkoholizacijom i OIV-OENO 394A-2012 Dealkoholizacija vinâ.

(41)

Ti inovativni proizvodi od vinove loze nikada nisu bili stavljeni na tržište u Uniji kao vino. Iz tog razloga, bila bi potrebna daljnja istraživanja i eksperimentiranja kako bi se poboljšala kvaliteta tih proizvoda, a posebno kako bi se osiguralo da potpuno uklanjanje sadržaja alkohola omogućuje očuvanje različitih svojstava kvalitetnih vina koja su zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti. Stoga, iako bi djelomičnu i potpunu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina bez oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, samo bi djelomičnu dealkoholizaciju trebalo odobriti za vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili zaštićenom oznakom izvornosti. Osim toga, kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost i za proizvođače i za potrošače vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti, primjereno je predvidjeti da, ako se vina s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom izvornosti mogu djelomično dealkoholizirati, njihova specifikacija proizvoda trebala bi sadržavati opis djelomično dealkoholiziranog vina i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji treba upotrebljavati za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.

(42)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezni podaci na temelju članka 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebali bi sadržavati nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost i da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se ne pruži potpuna nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. U članku 122. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU i u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđivanjem pravila za navođenje i označivanje sastojaka. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(43)

Kako bi se osiguralo da su potrošači informirani o prirodi dealkoholiziranih vinskih proizvoda te da se pravila o označivanju i prezentiranju proizvoda u sektoru vina primjenjuju i na dealkoholizirane ili djelomično dealkoholizirane proizvode od vinove loze, trebalo bi izmijeniti članak 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, kako bi se zadržala trenutačna razina informacija o najkraćem roku trajanja koji se zahtijeva za pića s volumnim udjelom alkohola manjim od 10 % na temelju Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17), primjereno je zahtijevati da proizvodi koji su podvrgnuti postupku dealkoholizacije sa stvarnom volumnom alkoholnom jakosti manjom od 10 % sadrže, kao obvezne podatke, naznaku najkraćeg roka trajanja.

(44)

Osim toga, dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 u kojem su navedeni proizvodi obuhvaćeni u sektoru vina, trenutačno obuhvaća i djelomično dealkoholizirana vina s volumnim udjelom alkohola većim od 0,5 %. Kako bi se osiguralo da su sva dealkoholizirana vina, uključujući ona s volumnim udjelom alkohola od0,5 % ili manje, obuhvaćena u sektoru vina, primjereno je izmijeniti dio XII. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 dodavanjem novog unosa.

(45)

U pogledu pravila koja se odnose na uvjete upotrebe čepova u sektoru vina kako bi se osiguralo da su potrošači zaštićeni od zavaravajuće upotrebe određenih čepova povezanih s određenim pićima i od opasnih materijala za čepove koji mogu kontaminirati pića, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)

Pravila i zahtjevi koji se odnose na sustav kvota za šećer istekli su na kraju tržišne godine 2016./2017. Članak 124. i članci od 127. do 144. Uredbe (EU) br. 1308/2013 zastarjeli su i trebalo bi ih izbrisati.

(47)

Direktivom (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća (18) utvrđuje se izuzeće od maksimalnog roka za plaćanje za prodaju grožđa i mošta u sektoru vina. Kako bi se doprinijelo stabilnosti lanca opskrbe vinom i poljoprivrednim proizvođačima osigurala sigurnost dugotrajnih prodajnih odnosa, prodaja vina u rinfuzi trebala bi se tretirati na isti način. Stoga je primjereno predvidjeti da, odstupajući od primjenjivih maksimalnih rokova za plaćanje utvrđenih u Direktivi (EU) 2019/633, ako sektorska organizacija države članice zahtijeva mogu odlučiti da se primjenjivi maksimalni rokovi za plaćanje ne primjenjuju na prodaju vina u rinfuzi, pod uvjetom da su posebni uvjeti roka za plaćanje uključeni u standardne ugovore koje su države članice produljile na temelju članka 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije 31. listopada 2021. te da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.

(48)

Ako je isporuka poljoprivrednih proizvoda od strane proizvođača prerađivaču ili distributeru obuhvaćena pisanim ugovorom ili ponudom na temelju članaka 148. i 168. Uredbe (EU) br. 1308/2013, a cijena koja se plaća za isporuku izračunava se zbrajanjem različitih čimbenika utvrđenih u ugovoru, stranke bi trebale lako razumjeti te čimbenike, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna. Nadalje, države članice trebale bi moći utvrditi neobavezne pokazatelje koje mogu upotrebljavati ugovorne stranke na osnovi dostupnih objektivnih tržišnih informacija i studija.

(49)

Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Unije smanjio se ukupan iznos proizvodnje sirovog mlijeka u Uniji. Kako se ne bi ugrozile ugovorne ovlasti za vođenje pregovora dodijeljene organizacijama proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, trebalo bi povećati primjenjivo količinsko ograničenje količine sirovog mlijeka obuhvaćeno tim pregovorima, izraženo kao postotak ukupne proizvodnje Unije. Radi pravne sigurnosti primjereno je predvidjeti primjenu povećanih kvantitativnih ograničenja s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

(50)

Kako bi se pomoglo u postizanju okolišnih ciljeva Unije, države članice trebale bi moći priznati organizacije proizvođača s posebnim ciljevima povezanima s upravljanjem nusproizvodima, preostalim tokovima i otpadom te njihovim vrednovanjem, posebno radi zaštite okoliša i poticanja kružnosti, kao i organizacije proizvođača čiji se ciljevi odnose na upravljanje uzajamnim fondovima za bilo koji sektor. Stoga je primjereno proširiti postojeći popis ciljeva organizacija proizvođača iz članka 152. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Radi povećanja transparentnosti organizacija proizvođača statuti organizacija proizvođača također bi trebali omogućiti članovima proizvođačima da na demokratičan način nadziru račune i proračune organizacije. Osim toga, kako bi se olakšale komercijalne transakcije koje obavlja organizacija proizvođača, primjereno je utvrditi da se statutom organizacije proizvođača može dopustiti da članovi proizvođači budu u izravnom kontaktu s otkupljivačima, pod uvjetom da se takvim izravnim kontaktom ne ugrožava uloga organizacije proizvođača koja se odnosi na koncentraciju opskrbe i stavljanje proizvoda na tržište te pod uvjetom da organizacija proizvođača i dalje ima isključivo diskrecijsko pravo u pogledu bitnih elemenata prodaja koje izvršava organizacija proizvođača.

(51)

S obzirom na stečeno iskustvo i razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda od završetka sustava kvota, više nije primjereno zadržati posebna pravila povezana s ciljevima i mehanizmima priznavanja predviđenima u odnosu na sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(52)

Iskustvo u različitim sektorima pokazuje da države članice mogu priznati sektorske organizacije na različitim zemljopisnim razinama a da ne ugrožavaju ulogu i ciljeve takvih organizacija. Stoga je važno pojasniti da se države članice mogu odlučiti za priznavanje takvih sektorskih organizacija na jednoj zemljopisnoj razini ili na više njih. Sektorske organizacije trebaju raditi na postizanju posebnog cilja uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača. S obzirom na okolišne ciljeve Unije primjereno je proširiti popis ciljeva iz članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uključilo pružanje potrebnih informacija i provođenje potrebnih istraživanja za razvoj proizvoda koji bolje odgovaraju djelovanju u području klime i zaštiti zdravlja i dobrobiti životinja, kako bi doprinosili vrednovanju nusproizvoda i smanjenju otpada te upravljanju njime i kako bi se njima promicale i provodile mjere za sprečavanje, kontrolu i upravljanje rizicima za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okoliš, među ostalim i određivanjem, upravljanjem ili doprinošenjem takvim sredstvima s ciljem plaćanja financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i gospodarske gubitke nastale zbog promicanja i provedbe takvih mjera. Kako bi se izbjegao rizik da organizacije u određenoj fazi lanca opskrbe hranom koncentriraju više moći, države članice trebale bi priznati samo sektorske organizacije koje teže uravnoteženoj zastupljenosti organizacija u različitim fazama lanca opskrbe hranom koje čine sektorsku organizaciju.

(53)

Definiciju „gospodarskog područja” utvrđenu u članku 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u svrhu proširenja pravila i obveznih doprinosa trebalo bi dopuniti kako bi se ta uredba prilagodila posebnostima proizvodnje proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata na temelju prava Unije. Kako bi se potaknulo održive prakse, trebalo bi biti moguće sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija povezani sa zdravljem bilja, zdravljem životinja, sigurnošću hrane i rizicima za okoliš učiniti obvezujućima za nečlanove. Međutim, zbog važnosti bioraznolikosti u sjemenskom materijalu koji se upotrebljava u ekološkoj poljoprivredi, pravila povezana s upotrebom certificiranog sjemena ne bi trebalo učiniti obvezujućima za nečlanove koje se bave ekološkom poljoprivredom.

(54)

S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivrednu proizvodnju u Uniji te s obzirom na uspjeh uvođenja pravila za upravljanje opskrbom sirom i suhom šunkom pod oznakama zemljopisnog podrijetla u pogledu osiguravanja dodane vrijednosti i zadržavanja ugleda proizvoda te stabilizacije njihovih cijena, mogućnost primjene pravila za upravljanja opskrbom trebalo bi proširiti na poljoprivredne proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 ili Uredbom (EU) br. 1151/2012. Radi jasnoće i dosljednosti primjereno je uključiti postojeća pravila o reguliranju opskrbe u jednu odredbu koja obuhvaća sve poljoprivredne proizvode. Stoga bi države članice trebalo ovlastiti za primjenu tih pravila za reguliranje opskrbe poljoprivrednim proizvodima s oznakom zemljopisnog podrijetla na zahtjev sektorske organizacije, organizacije proizvođača ili skupine proizvođača ili gospodarskih subjekata, pod uvjetom da se najmanje dvije trećine proizvođača tog proizvoda ili njihovih zastupnika složi i, ako je to primjenjivo, da je provedeno savjetovanje s poljoprivrednim proizvođačima dotične sirovine, a u slučaju sira, zbog kontinuiteta, da su i dali svoju suglasnost. Ta bi pravila trebala podlijegati strogim uvjetima, posebno kako bi se izbjegla šteta trgovini proizvodima na drugim tržištima i kako bi se zaštitila prava manjina. Države članice trebale bi odmah objaviti donesena pravila i o njima obavijestiti Komisiju, osigurati redovite provjere i staviti izvan snage pravila u slučaju neusklađenosti. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage takva pravila ako Komisija utvrdi da pravila nisu usklađena s određenim uvjetima, da sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. S obzirom na ovlasti Komisije u području politike tržišnog natjecanja Unije i s obzirom na posebnu prirodu tih akata, Komisija bi trebala donositi takve provedbene akte a bez primjene Uredbe (EU) br. 182/2011.

(55)

Klauzule o podjeli vrijednosti u lancu opskrbe hranom od interesa su ne samo u ugovorima između proizvođača i prvih kupaca, već i tamo gdje se njima omogućuje poljoprivrednicima da sudjeluju u razvoju cijena u kasnijim fazama lanca. Stoga bi trebalo omogućiti da se poljoprivrednici i njihova udruženja dogovore o takvim klauzulama s akterima u kasnijim fazama proizvodnog lanca koji dolaze nakon prvih kupaca.

(56)

Posebna komercijalna vrijednost vina obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla proizlazi iz toga što pripadaju premijskom segmentu tržišta zahvaljujući njihovom ugledu zbog kvalitete koja proizlazi iz njihovih specifikacija proizvoda. Takva vina obično postižu više cijene na tržištu jer potrošači cijene svojstva koja su zajamčena oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, kako bi se spriječilo potkapanje vjerodostojnosti kvalitete zbog štetnih cjenovnih mjera, sektorske organizacije koje zastupaju gospodarske subjekte koji imaju koristi od te vjerodostojnosti kvalitete trebale bi moći izdavati smjernice o cijenama za prodaju odgovarajućeg grožđa. Međutim, takve bi smjernice trebale biti neobvezne kako bi se izbjeglo potpuno uklanjanje cjenovnog natjecanja između zaštićenih oznaka izvornosti ili zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(57)

Članak 5. Sporazuma o poljoprivredi Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a) uključuje metode izračuna koje se mogu upotrijebiti za utvrđivanje graničnog obujma za posebne zaštitne klauzule u relevantnim sektorima. Kako bi se uzele u obzir sve moguće metode izračuna za utvrđivanje graničnog obujma za potrebe primjene dodatnih uvoznih carina, među ostalim i ako domaća potrošnja nije uzeta u obzir, trebalo bi izmijeniti članak 182. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 kako bi se uvažila metoda izračuna utvrđena u članku 5. stavku 4. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi.

(58)

Članke 192. i 193. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer te mjere više nisu potrebne s obzirom na završetak sustava reguliranja proizvodnje u sektoru šećera. Kako bi se osigurala da je tržište Unije odgovarajuće opskrbljeno uvozom proizvoda iz trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti delegirane i provedbene ovlasti za suspenziju uvoznih carina na melasu šećerne trske i melasu šećerne repe.

(59)

U Ministarskoj odluci od 19. prosinca 2015. o izvoznoj konkurenciji donesenoj na 10. ministarskoj konferenciji WTO-a u Nairobiju utvrđena su pravila o mjerama izvozne konkurencije. U pogledu izvoznih subvencija članice WTO-a moraju od datuma te odluke ukinuti svoja prava na izvozne subvencije. Stoga bi trebalo izbrisati odredbe Unije o izvoznim subvencijama utvrđene u člancima od 196. do 204. Uredbe (EU) br. 1308/2013. U vezi s izvoznim kreditima, jamstvima za izvozne kredite i programima osiguranja kredita te državnim poduzećima za izvoz poljoprivrednih proizvoda i međunarodnom pomoći u hrani, države članice mogu donijeti nacionalne mjere koje su u skladu s pravom Unije. S obzirom na to da su Unija i njezine države članice Unije članice WTO-a, te nacionale mjere trebale bi biti sukladne i pravilima utvrđenima u Ministarskoj odluci WTO-a od 19. prosinca 2015., kao stvar prava Unije i međunarodnog prava.

(60)

Unutarnje tržište oslanja se na dosljednu primjenu pravila tržišnog natjecanja u svim državama članicama. To zahtijeva kontinuiranu blisku suradnju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje i Komisije unutar Europske mreže tijela nadležnih za tržišno natjecanje, u okviru koje se može raspravljati o pitanjima tumačenja i primjene pravila tržišnog natjecanja te koordinirati mjere za primjenu pravila tržišnog natjecanja, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1/2003 (19).

(61)

Kako bi se osiguralo da se sektorske organizacije učinkovito koriste člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013, kao i radi pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja, za te sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija ne bi trebalo zahtijevati prethodnu odluku Komisije da nisu podložni primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a, pod uvjetom da ti sporazumi, odluke i usklađene prakse ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Međutim, Komisija bi na zahtjev podnositelja zahtjeva trebala dati mišljenje o usklađenosti takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi s člankom 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Neovisno o danom mišljenju Komisije da su takvi sporazumi, odluke i usklađene prakse u skladu s tim člankom, Komisija bi trebala zadržati mogućnost izjaviti, u bilo kojem trenutku nakon davanja takvog mišljenja, da će se članak 101. stavak 1. UFEU-a u budućnosti primjenjivati na dotične sporazume, odluke ili usklađene prakse ako utvrdi da relevantni uvjeti za primjenu članka 210. Uredbe (EU) br. 1308/2013 više nisu ispunjeni.

(62)

Određene vertikalne i horizontalne inicijative u vezi s poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, čiji je cilj primjena zahtjeva koji su stroži od obveznih zahtjeva, mogu imati pozitivne učinke na ciljeve održivosti. Sklapanje takvih sporazuma, odluka i usklađenih praksi između proizvođača i gospodarskih subjekata na različitim razinama proizvodnje, prerade i trgovine također bi moglo ojačati položaj proizvođača u opskrbnom lancu i povećati njihovu pregovaračku moć. Stoga takve inicijative, u posebnim okolnostima, to ne bi trebalo biti podložno primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Kako bi se osigurala djelotvorna primjena tog novog odstupanja te u interesu smanjenja administrativnog opterećenja, za takve inicijative ne bi trebalo tražiti prethodnu odluku Komisije da nisu podložne primjeni članka 101. stavka 1. UFEU-a. Budući da je riječ o novom odstupanju, primjereno je predvidjeti da bi Komisija trebala izraditi smjernice za gospodarske subjekte u pogledu primjene odstupanja u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon tog datuma proizvođači bi također trebali moći zatražiti mišljenje Komisije u pogledu primjene odstupanja na njihove sporazume, odluke i usklađene prakse. Komisija bi u opravdanim slučajevima trebala moći naknadno revidirati sadržaj svojeg mišljenja. Nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje trebala bi moći odlučiti da se sporazum, odluka ili usklađena praksa treba izmijeniti, prekinuti ili da se uopće ne provodi, ako smatraju da je to potrebno za zaštitu tržišnog natjecanja te bi u tom slučaju trebala obavijestiti Komisiju o svojem djelovanju.

(63)

Člankom 214.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Finskoj se omogućuje da pod određenim uvjetima dodijeli nacionalnu potporu u južnoj Finskoj do 2022., podložno odobrenju Komisije. Dodjela te nacionalne potpore trebala bi i dalje biti dopuštena za razdoblje 2023. – 2027. Kako bi se osiguralo da se ta potpora može nastaviti dodjeljivati tijekom prijelaznog razdoblja od 2021. do 2022., novi aranžmani u pogledu tih potpora trebali bi se primjenjivati tek od 1. siječnja 2023.

(64)

Ograničenja slobodnog prometa proizvoda u sektoru voća i povrća koja proizlaze iz primjene mjera za suzbijanje širenja organizama štetnih za bilje mogu uzrokovati poteškoće na tržištu u jednoj ili više država članica. Osobito s obzirom na povećanu pojavu organizama štetnih za bilje primjereno je stoga omogućiti izvanredne mjere potpore kako bi se uzela u obzir ograničenja trgovine kao posljedica organizama štetnih za bilje te proširiti popis proizvoda za koje se mogu donijeti izvanredne mjere potpore u sektoru voća i povrća.

(65)

Postojeći Unijini tržišni opservatoriji i njezine radne skupine za poljoprivredna tržišta imaju pozitivnu ulogu u olakšavanju odluka gospodarskih subjekata i javnih tijela te u olakšavanju praćenja tržišnih kretanja. U tu svrhu te kako bi se povećala transparentnost poljoprivrednih tržišta i tržištâ hrane na razini Unije te doprinijelo stabilnosti poljoprivrednih tržišta, te instrumente trebalo bi ojačati. Stoga je primjereno uspostaviti jedinstveni formalni pravni okvir za uspostavu i rad tržišnih opservatorija Unije u bilo kojem poljoprivrednom sektoru te utvrditi relevantne obveze obavješćivanja i izvješćivanja za te opservatorije.

(66)

Na temelju statističkih podataka i informacija prikupljenih za praćenje poljoprivrednih tržišta tržišni opservatoriji Unije trebali bi u svojim izvješćima identificirati opasnosti od poremećaja na tržištu. Komisija bi trebala redovito izlagati Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju u pogledu poljoprivrednih proizvoda, opasnostima od tržišnih poremećaja i mogućim mjerama koje treba poduzeti, putem redovitog sudjelovanja na sastancima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Posebnog odbora za poljoprivredu.

(67)

Radi jasnoće ulogu Komisije u pogledu njezinih postojećih obveza suradnje i razmjene informacija s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi izričito utvrditi u članku 223. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(68)

Trebalo bi izbrisati zastarjele obveze izvješćivanja Komisije u pogledu tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda i proširenja područja primjene programa u školama. Obveze izvješćivanja koje se odnose na sektor pčelarstva trebalo bi uključiti u Uredbu (EU) 2021/2115. Trebalo bi utvrditi nove obveze izvješćivanja i rokove za primjenu pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor, za uspostavu tržišnih opservatorija Unije i za primjenu izvanrednih mjera. Komisija bi također trebala izvijestiti o stanju u pogledu oznaka prodaje i klasifikacije trupova u sektoru ovčetine i kozletine.

(69)

Odredbe o pričuvi za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u dijelu V. poglavlju III. Uredbe (EU) br. 1308/2013 trebalo bi izbrisati jer su ažurirane odredbe o poljoprivrednoj pričuvi utvrđene u Uredbi (EU) 2021/2116.

(70)

S obzirom na postojeće odstupanje od prodajnih oznaka koje se koriste za teletinu sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom prije 29. lipnja 2007., radi dosljednosti i kako bi se potrošačima pružile nedvosmislene informacije, državama članicama trebalo bi dati mogućnost da skupinama odgovornima za zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla registrirane prije tog istog datuma dopuste odstupanje od obvezne klasifikacije trupova kod teletine.

(71)

Trebalo bi utvrditi pravila o procjeni sukoba između naziva za koji je podnesen zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 i naziva biljne sorte ili životinjske pasmine proizvedene u Uniji kako bi se postigla pravednija ravnoteža između uključenih interesa.

(72)

Kako bi se povećala osviještenost potrošača u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012, obveznu upotrebu povezanih simbola Unije trebalo bi proširiti na promidžbene materijale.

(73)

Trebalo bi predvidjeti posebna odstupanja kojima se dopušta upotreba drugih naziva uz registrirani naziv zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Komisija bi trebala odrediti prijelazna razdoblja za upotrebu oznaka koje sadržavaju nazive zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, u skladu s uvjetima za takva prijelazna razdoblja koji već postoje za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(74)

Trebalo bi racionalizirati i pojednostavniti postupke koji se odnose na registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta utvrđene u Uredbi (EU) br. 1151/2012 kako bi se omogućilo registriranje novih naziva u kraćim rokovima. Postupak prigovora trebalo bi pojednostavniti. U obrazloženoj izjavi o prigovoru trebali bi se navesti svi razlozi za prigovor i pojedinosti o tim razlozima. Time ne bi trebalo spriječiti tijelo ili osobu koji su podnijeli prigovor da dodaju daljnje pojedinosti i pobliže ih izlože tijekom savjetovanja iz članka 51. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

(75)

Trebalo bi pojednostavniti postupak odobravanja izmjena specifikacija proizvoda utvrđen u Uredbi (EU) br. 1151/2012 uvođenjem razlikovanja između izmjena na razini Unije i standardnih izmjena. U skladu s načelom supsidijarnosti države članice trebale bi biti odgovorne za odobravanje standardnih izmjena, a Komisija bi trebala zadržati odgovornost za odobravanje izmjena na razini Unije u vezi sa specifikacijama proizvoda. Trebalo bi predvidjeti odredbe koje osiguravaju dovoljno vremena za olakšavanje neometanog prijelaza s pravila predviđenih u Uredbi (EU) br. 1151/2012 u vezi s izmjenama specifikacija proizvoda, na pravila utvrđena ovom Uredbom.

(76)

S obzirom na to da je potražnja za pčelinjim voskom među potrošačima u Uniji sve veća te da se on sve više upotrebljava u prehrambenom sektoru i blisko je povezan s poljoprivrednim proizvodima i ruralnim gospodarstvom, popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda utvrđen u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti da se obuhvati i taj proizvod.

(77)

S obzirom na to da je broj registracija oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (21) ograničen, trebalo bi pojednostavniti pravni okvir za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za te proizvode. Na aromatizirane proizvode od vina i druga alkoholna pića, uz iznimku jakih alkoholnih pića i proizvoda od vinove loze navedenih u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, trebali bi se primjenjivati isti pravni sustav i postupci koji se primjenjuju na ostale poljoprivredne i prehrambene proizvode. Područje primjene Uredbe (EU) br. 1151/2012 trebalo bi proširiti na te proizvode. Uredbu (EU) br. 251/2014 trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir ta izmjena u pogledu naslova, područja primjene i definicija te u pogledu odredaba o označivanju aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi osigurati neometan prijelaz za nazive zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014.

(78)

Kako bi se olakšala trgovina s trećim zemljama, trebalo bi utvrditi da države članice mogu dopustiti da se na ambalaži aromatiziranih proizvoda od vina proizvedenih za izvoz ili na oznaci koja je na nju pričvršćena navedu nazivi koje zahtijevaju treće zemlje uključujući na jezicima koji nisu službeni jezici Unije, pod uvjetom da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena također nalaze odgovarajući nazivi utvrđeni u Prilogu II.

(79)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom naziva i opisa aromatiziranih proizvoda od vina utvrđenih u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 251/2014 kako bi se prilagodili uzimajući u obzir tehnički napredak, znanstveni razvoj i razvoj na tržištu, zdravlje potrošača ili potrebe potrošača za informacijama.

(80)

Kako bi se potrošačima pružila veća razina informacija, obvezno označivanje aromatiziranih proizvoda od vina nutritivnom deklaracijom i popisom sastojaka trebalo bi dodati u Uredbu br. 251/2014. Međutim, proizvođači bi trebali imati mogućnost da ograniče sadržaj nutritivne deklaracije na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena samo na energetsku vrijednost, a da potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka učine dostupnim elektroničkim putem pod uvjetom da oni izbjegavaju bilo kakvo prikupljanje ili praćenje korisničkih podataka i da ne pružaju informacije u marketinške svrhe. Međutim, mogućnost da se na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena ne pruži potpuna nutritivna deklaracija ne bi trebala utjecati na postojeći zahtjev da se na oznaci navode tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s dopunom Uredbe (EU) br. 251/2014 utvrđivanjem detaljnh pravila za navođenje i označivanje sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina. Trebalo bi dopustiti da se postojeće zalihe aromatiziranih proizvoda od vina nastave stavljati na tržište i nakon datumâ početka primjene novih zahtjeva za označivanje, dok se te zalihe ne potroše. Gospodarskim subjektima trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode novim zahtjevima za označivanje prije nego što postanu primjenjivi.

(81)

Primjereno je dopustiti dodavanje ograničene količine jakih alkoholnih pića aromatiziranim vinima bilo koje kategorije utvrđene u točki A. Priloga II. Uredbi (EU) br. 251/2014. S obzirom na to da tehnički napredak danas omogućuje proizvodnju vermuta bez dodavanja alkohola, više ne bi trebalo zahtijevati dodavanje alkohola vermutu. S obzirom na potražnju potrošača, primjereno je dopustiti da se kombinacijom crnog i bijelog vina proizvodi Glühwein. Kako bi se uzelo u obzir aromatizirano piće na bazi vina koje postoji na poljskom tržištu, primjereno je stvoriti novu kategoriju pod nazivom „wino ziołowe”, kojom se u pravu Unije utvrđuju tradicionalni zahtjevi za njegovu proizvodnju.

(82)

S obzirom na njegovu malu veličinu, udaljenost i specifičnu situaciju u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, lokalna tržišta na Réunionu posebno su izložena fluktuacijama cijena. Sektorske organizacije okupljaju proizvođače i druge gospodarske subjekte u različitim fazama lanca opskrbe hranom i mogu imati ulogu u potpori održavanju i diversifikaciji lokalne proizvodnje. U specifičnom kontekstu sigurnosti opskrbe hranom na Réunionu primjereno je, odstupajući od članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, predvidjeti da, ako se pravila priznate sektorske organizacije proširuju na gospodarske subjekte koji nisu članovi sektorske organizacije, Francuska nakon savjetovanja s relevantnim dionicima može odlučiti da gospodarski subjekti koji nisu članovi sektorske organizacije dužni su plaćati financijske doprinose za djelatnosti obuhvaćene proširenim pravilima koje su od općeg gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu.

(83)

Uredbe (EU) br. 1308/2013, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 251/2014 i (EU) br. 228/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(84)

Trebalo bi uspostaviti prijelazne aranžmane za zahtjeve za zaštitu i za registraciju zaštićenih oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koji su podneseni prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe, za rashode nastale prije 1. siječnja 2023. u okviru programa potpore za maslinovo ulje i stolne masline, voće i povrće, vino, pčelarske proizvode i hmelj, za operativne programe priznatih organizacija proizvođača ili njihovih udruženja u sektoru voća i povrća i za programe potpore u sektoru vina, utvrđene u člancima od 29. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(85)

Kako bi se osigurao neometan prijelaz na novi pravni okvir utvrđen u Uredbi (EU) 2021/2115, izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 povezane s tim novim pravnim okvirom trebale bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2023.

(86)

Kako bi se osigurala nesmetana provedba predviđenih mjera, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013

Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)

Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i odredbe donesene na temelju te uredbe primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.

(*1)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranjui nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njom i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 187.).”;"

2.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. briše se;

(b)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije navedene u Uredbi (EU) 2021/2116 i Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (*2), osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.

4.   Komisija je, u skladu s člankom 227., ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se mijenjaju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija s obzirom na kretanja na tržištu bez dodavanja novih definicija.

(*2)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).”;"

3.

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Stope konverzije za rižu

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju stope konverzije za rižu u različitim fazama prerade.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

4.

članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Tržišne godine

Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:

(a)

od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(b)

od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(c)

od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

i.

sektor žitarica;

ii.

sektor sjemena;

iii.

sektor lana i konoplje;

iv.

sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

(d)

od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(e)

od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže i u pogledu stolnih maslina;

(f)

od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera i u pogledu maslinovog ulja.”;

5.

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Razdoblja javne intervencije

Javna intervencija dostupna je za:

(a)

običnu pšenicu, od 1. listopada do 31. svibnja;

(b)

tvrdu (durum) pšenica, ječam i kukuruz, tijekom cijele godine;

(c)

neoljuštenu rižu, tijekom cijele godine;

(d)

govedinu i teletinu, tijekom cijele godine;

(e)

maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.”;

6.

članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Države članice Komisiji dostavljaju sve potrebne informacije kako bi se omogućilo praćenje usklađenosti s načelima utvrđenima u stavku 1.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije otkupljeni, ili prodani tijekom prethodne godine. Te pojedinosti obuhvaćaju relevantne količine te kupovne i prodajne cijene.”;

7.

u članku 17. prvom stavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

maslinovo ulje i stolne masline;”;

8.

dio II. glava I. poglavlje II. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

POGLAVLJE II.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama”;

(b)

naslov „Odjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)

u članku 23. stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11.   Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš, uključujući održivu ambalažu te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.”;

(d)

članak 23.a mijenja se kako slijedi:

i.

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 220 804 135 EUR po školskoj godini. U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

(a)

za voće i povrće u školama: 130 608 466 EUR po školskoj godini;

(b)

za mlijeko u školama: 90 195 669 EUR po školskoj godini.”;

ii.

u stavku 2. trećem podstavku briše se posljednja rečenica;

iii.

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne premašujući ukupnu granicu od 220 804 135 EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.”;

(e)

odjeljci od 2. do 6., kojima su obuhvaćeni članci od 29. do 60., brišu se;

9.

članak 61. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 61

Trajanje

Program odobrenja nasada vinove loze uspostavljen u ovom poglavlju primjenjuje se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2045., a Komisija provodi dva preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2028. i 2040. kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.”;

10.

članak 62. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

sljedeći se podstavak umeće nakon prvog podstavka:

„Odstupajući od prvog podstavka države članice mogu odlučiti da su odobrenja iz članka 66. stavka 1. valjana šest godina od datuma njihove dodjele ako se ponovno sadi na istoj parceli ili istim parcelama na kojima je izvršeno krčenje. U takvim se odobrenjima jasno navodi parcela ili parcele na kojima će se odvijati krčenje i ponovna sadnja.”;

ii.

drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Odstupajući od prvog podstavka, valjanost odobrenja dodijeljenih u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1., koja istječu u 2020. i 2021., produljuje se do 31. prosinca 2022.

Proizvođači koji imaju odobrenja u skladu s člankom 64. i člankom 66. stavkom 1. ove Uredbe, koja istječu u 2020. i 2021., ne podliježu, odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, administrativnoj kazni iz članka 89. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013, pod uvjetom da do 28. veljače 2022. obavijeste nadležna tijela da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja i da ne žele koristiti produljenje njihove valjanosti kako je navedeno u trećem podstavku ovog stavka. Ako su proizvođači koji imaju odobrenja čija je valjanost produljena do 31. prosinca 2021. izjavili nadležnom tijelu do 28. veljače 2021. da ne namjeravaju iskoristiti svoja odobrenja njima se dopušta povući svoju izjavu putem pisanog priopćenja nadležnom tijelu do 28. veljače 2022. i iskoristiti svoja odobrenja u produljenom razdoblju valjanosti predviđenom u trećem podstavku.”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju na područjima namijenjenima eksperimentalnim svrhama, na uspostavljanje zbirki sorti vinove loze namijenjenih očuvanju genetskih resursa ili za proizvodnju cijepova, na područja čiji su proizvodi od vina ili vinove loze namijenjeni isključivo za potrošnju u kućanstvu vinogradara ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obveznog otkupa od javnog interesa na temelju nacionalnog prava.”;

11.

članak 63. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice svake godine stavljaju na raspolaganje odobrenja za novu sadnju koja predstavlja:

(a)

1 % ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili

(b)

1 % površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koja su bila dostupna za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.”;

(b)

u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice koje ograničavaju izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili područja prihvatljiva za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, u skladu s prvim podstavkom točkom (b), mogu zatražiti da se takva odobrenja koriste u tim regijama.”;

(c)

stavak 3. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

potrebom izbjegavanja poznatog rizika od obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„(c)

željom da doprinesu razvoju dotičnih proizvoda, istodobno čuvajući kvalitetu tih proizvoda.”;

(d)

umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Države članice mogu poduzeti sve regulatorne mjere potrebne kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobiđu mjere ograničavanja poduzete u skladu sa stavcima 2. i 3.”;

12.

članak 64. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugom podstavku uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini:”;

(b)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija koji se mogu primjenjivati na nacionalnoj ili regionalnoj razini.”;

ii.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša ili očuvanju genetskih resursa vinove loze;”;

iii.

točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava u vinogradarskom sektoru koja pokazuju povećanu troškovnu učinkovitost ili konkurentnost ili prisutnost na tržištima;”;

iv.

točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava za uzgoj vinove loze;”;

(c)

umeće se sljedeći stavak:

„2.b   Države članice mogu poduzeti sve potrebne regulatorne mjere kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobilaze kriterije ograničavanja koje primjenjuju u skladu sa stavcima 1., 2. i 2.a.”;

13.

u članku 65. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pri primjeni članka 63. stavka 2. država članica uzima u obzir preporuke priznatih strukovnih organizacija u sektoru vina iz članaka 152., 156. i 157., zainteresiranih skupina proizvođača iz članka 95. ili drugih vrsta strukovnih organizacija priznatih na temelju zakonodavstva te države članice, pod uvjetom da takvim preporukama prethodi sporazum sklopljen između relevantnih predstavničkih strana na referentnom zemljopisnom području.”;

14.

članak 68. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Od 1. siječnja 2023. površina koja odgovara površini obuhvaćenoj pravima sadnje koja su bila prihvatljiva za konverziju u odobrenjâ za sadnju valjana 31. prosinca 2022., a nisu još bila pretvorena u odobrenja u skladu sa stavkom 1. ostaju na raspolaganju dotičnim državama članicama, koje mogu dodijeliti odobrenja u skladu s člankom 64. najkasnije do 31. prosinca 2025.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Područja obuhvaćena odobrenjima dodijeljenima na temelju stavaka 1. i 2.a ovog članka neće se računati za potrebe članka 63.”;

15.

u članku 81. dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Površine zasađene u druge svrhe osim proizvodnje vina sa sortama vinove loze koje, u slučaju država članica osim onih iz stavka 3., nisu klasificirane ili koje, u slučaju država članica iz stavka 3., nisu usklađene s odredbama stavka 2. drugog podstavka, ne podliježu obvezi krčenja.

Sadnja i ponovna sadnja sorti vinove loze iz prvog podstavka u svrhe koje nisu proizvodnja vina ne podliježu programu odobrenja za sadnju vinove loze utvrđenom u dijelu II. glavi I. poglavlju III.”;

16.

članak 86. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 86.

Zadržavanje, izmjena i poništenje neobaveznih rezerviranih napomena

Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača, među ostalim i u pogledu proizvodnih metoda i održivosti u lancu opskrbe, razvoj znanosti i tehničkog znanja, stanje na tržištu i promjene tržišnih standarda i međunarodnih standarda, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se:

(a)

rezervira dodatna neobavezna rezervirana napomena te utvrđuju uvjeti njezina korištenja;

(b)

izmjenjuju uvjeti korištenja neobvezne rezervirane napomene; ili

(c)

poništava neobavezna rezervirana napomena.”;

17.

članak 90. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, odredbe koje se odnose na oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog podrijetla i označivanje vina utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja te definicije, oznake i prodajne oznake iz članka 78. ove Uredbe, primjenjuju se na proizvode koji su uvezeni u Uniju i obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2009 61, 2009 69, 2204 i, ako je to primjenjivo, ex 2202 99 19 (drugo dealkoholizirano vino s volumnom jakosti alkohola koja ne premašuje 0,5 %.)”;

(b)

u stavku 3. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Osim ako je drukčije predviđeno međunarodnim sporazumima sklopljenima u skladu s UFEU-om, uvoz proizvodâ iz stavka 1. podliježe predočenju:”;

18.

u dijelu II. glavi II. poglavlju I. odjeljku 1. dodaje se sljedeći pododjeljak:

„Pododjeljak 4.a

Provjere i kazne

Članak 90.a

Provjere i kazne povezane s pravilima o stavljanju na tržište

1.   Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz članka 119. stavka 1. koji nisu označeni u skladu s ovom Uredbom ne stavljaju na tržište ili da se, ako su već stavljeni na tržište, povuku s tržišta.

2.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe koje Komisija može donijeti, uvoz proizvoda navedenih u članku 189. stavku 1. točkama (a) i (b) u Uniju podliježe provjerama kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti previđeni u stavku 1. tog članka.

3.   Države članice, na temelju analize rizika, provode provjere kako bi provjerile jesu li proizvodi iz članka 1. stavka 2. u skladu s pravilima utvrđenima u ovome odjeljku te primjenjuju administrativne kazne, ako je to primjereno.

4.   Ne dovodeći u pitanje akte koji se odnose na sektor vina donesene na temelju članka 58. Uredbe (EU) 2021/2116, u slučaju povrede pravila Unije u sektoru vina države članice primjenjuju razmjerne, učinkovite i odvraćajuće administrativne kazne u skladu s glavom IV. poglavljem I. te uredbe. Države članice ne primjenjuju takve kazne ako se radi o manjoj neusklađenosti.

5.   Kako bi se zaštitila sredstva Unije te identitet, podrijetlo i kvaliteta vina Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227., kojima se dopunjuje ova Uredba, koji se odnose na:

(a)

uspostavu ili održavanje analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;

(b)

pravila kojima se uređuju kontrolna tijela i uzajamna pomoć među njima;

(c)

pravila kojima se uređuje zajednička upotreba nalaza država članica.

6.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju sve mjere potrebne za:

(a)

postupke koji se odnose na dotične baze podataka država članica i na analitičke baze izotopnih podataka iz stavka 5. točke (a);

(b)

postupke koji se odnose na suradnju i pomoć između kontrolnih tijela i organa;

(c)

u vezi s obvezom iz stavka 3., pravila za obavljanje provjera sukladnosti s tržišnim standardima, pravila kojima se uređuju tijela odgovorna za obavljanje provjera te pravila u vezi sa sadržajem, učestalošću i fazom stavljanja na tržište na koju se te provjere trebaju primjenjivati.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

19.

u članku 92. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Međutim, pravila utvrđena u ovom odjeljku ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1.,4., 5.,6., 8. i 9. ako su ti proizvodi bili podvrgnuti potpunoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E.”;

20.

članak 93. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

„oznaka izvornosti” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

i.

čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određenog zemljopisnog okruženja;

ii.

podrijetlom iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

iii.

koji je proizveden od grožđa koje potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iv.

čija se proizvodnja odvija na tom zemljopisnom području; i

v.

koji je dobiven od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis.

(b)

„oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

i.

čija se specifična kvaliteta, ugled ili druga obilježja mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu;

ii.

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

iii.

koji ima najmanje 85 % grožđa korištenog za njegovu proizvodnju potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

iv.

proizvodnja kojeg se odvija na tom zemljopisnom području; i

v.

koji se dobiva od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili su nastale križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama iz roda Vitis. ”;

(b)

stavak 2. briše se;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Proizvodnjom kako je navedena u stavku 1. točki (a) podtočke iv. i točke (b) podtočke iv. obuhvaćene su sve uključene aktivnosti, od berbe grožđa do dovršetka procesa proizvodnje vina, uz iznimku berbe grožđa koje ne potječe iz dotičnog zemljopisnog područja iz stavka 1. točke (b) podtočke iii. te uz iznimku svih postupaka provedenih nakon proizvodnje.”;

21.

članak 94. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:”;

(b)

stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

detalje o poveznici iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju točke (b) podtočke i.:

i.

u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i.; pojedinosti koje se odnose na ljudske čimbenike tog zemljopisnog okruženja mogu, ako je to relevantno, ograničiti na opis upravljanja tlom, biljnim materijalom i krajobrazom, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog relevantnog ljudskog doprinosa održavanju prirodnih čimbenika zemljopisnog okruženja iz te točke;

ii.

u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost određene kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;”;

ii.

dodaju se sljedeći podstavci:

„Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla održivom razvoju.

Ako se vino ili vina mogu djelomično dealkoholizirati, specifikacija proizvoda sadrži i opis djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ u skladu s drugim podstavkom točkom (b) mutatis mutandis i, prema potrebi, posebne enološke postupke koji se upotrebljavaju za proizvodnju djelomično dealkoholiziranog vina ili vinâ, kao i relevantna ograničenja u njihovoj proizvodnji.”;

22.

članak 96. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Ako država članica koja ocjenjuje zahtjev smatra da su uvjeti ispunjeni, ona provodi nacionalni postupak kojim se osigurava odgovarajuće objavljivanje specifikacija proizvoda barem na internetu i prosljeđuje zahtjev Komisiji.

Prilikom prosljeđivanja zahtjeva za zaštitu Komisiji na temelju prvog podstavka ovog stavka, država članica uključuje izjavu da smatra da zahtjev podnositelja zahtjeva ispunjava sve uvjete u vezi sa zaštitom predviđene ovim odjeljkom i odredbe donesene na temelju njega te da potvrđuje da jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) predstavlja vjeran sažetak specifikacije proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje su zaprimile u okviru nacionalnog postupka.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„6.   Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji u skladu sa stavkom 5. i o svim zahtjevima koji su na nacionalnoj razini poništeni odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom ”;

23.

u članku 97. stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 96. stavkom 5. Komisija provjerava sadrže li zahtjevi tražene informacije te ima li u njima očitih pogrešaka, uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica. Ta se kontrola posebno odnosi na jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d).

Kontrola koju provodi Komisija ne bi trebala trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje premaši, Komisija podnositelje zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o razlozima kašnjenja.

3.   Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu kontrole iz stavka 2. drugog podstavka i obavješćivanja podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako kada primi priopćenje države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 96. stavkom 5. u kojem se:

(a)

obavješćuje Komisiju da je zahtjev na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom; ili

(b)

traži od Komisije da suspendira kontrolu iz stavka 2. jer je započet nacionalni sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.

Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je izvorni zahtjev ponovno uspostavljen ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.

4.   Ako na temelju kontrole provedene na temelju stavka 2. ovog članka Komisija smatra da su uvjeti iz članaka 93., 100. i 101. ispunjeni, ona donosi provedbene akte o objavi, u Službenom listu Europske unije, jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) i upućivanja na objavu specifikacije proizvoda tijekom prethodnog nacionalnog postupka. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

Ako na osnovi kontrole provedene na temelju stavka 2. ovog članka Komisija smatra da uvjeti utvrđeni u člancima 93., 100. i 101. nisu ispunjeni, ona donosi provedbene akte o odbijanju zahtjeva.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

24.

članci 98. i 99. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 98.

Postupak podnošenja prigovora

1.   U roku od tri mjeseca od datuma objave jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) u Službenom listu Europske unije tijela države članice ili treće zemlje, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji i koja ima legitimni interes, Komisiji može podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru na predloženu zaštitu.

Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica koja je proslijedila zahtjev za zaštitu i koja ima legitimni interes može podnijeti izjavu o prigovoru putem tijela države članice u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje izjave o prigovoru na temelju prvog podstavka.

2.   Ako Komisija smatra da je prigovor dopušten, poziva tijelo ili fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli prigovor te tijelo, fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli zahtjev za zaštitu da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razumnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca. Poziv se izdaje u roku od pet mjeseci od datuma objave zahtjeva za zaštitu na koji se odnosi obrazložena izjava o prigovoru u Službenom listu Europske unije. Pozivu se prilaže preslika obrazložene izjave o prigovoru. U bilo kojem trenutku tijekom ta tri mjeseca Komisija može na zahtjev tijela, fizičke ili pravne osobe koji su podnijeli zahtjev produljiti rok za savjetovanje za najviše tri mjeseca.

3.   Tijelo ili osoba koji su podnijeli prigovor i tijelo ili osoba koji su podnijeli zahtjev za zaštitu započinju savjetovanja iz stavka 2. bez nepotrebne odgode. Oni jedni drugima pružaju potrebne informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za zaštitu usklađen s ovom Uredbom i odredbama donesenima na temelju nje.

4.   Ako tijelo ili osoba koji su podnijeli prigovor i tijelo ili osoba koji su podnijeli zahtjev za zaštitu postignu sporazum, podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili tijela države članice ili treće zemlje iz koje je zahtjev za zaštitu podnesen obavješćuju Komisiju o rezultatima savjetovanja i o svim čimbenicima koji su omogućili postizanje sporazuma, uključujući mišljenja stranaka. Ako su pojedinosti objavljene na temelju članka 97. stavka 4. znatno izmijenjene, Komisija ponavlja kontrolu iz članka 97. stavka 2. nakon što je proveden nacionalni postupak kojim se osigurava odgovarajuća objava tih izmijenjenih pojedinosti. Ako se nakon postizanja sporazuma specifikacije proizvoda ne izmijene ili ako izmjene nisu znatne, Komisija u skladu s člankom 99. stavkom 1. donosi odluku kojom se oznaci izvornosti ili oznaci zemljopisnog podrijetla dodjeljuje zaštita neovisno o primitku dopuštene izjave o prigovoru.

5.   Ako se sporazum ne postigne, podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili tijela države članice ili treće zemlje iz koje je zahtjev za zaštitu podnesen obavješćuju Komisiju o rezultatima provedenih savjetovanja i o svim povezanim informacijama i dokumentima. Komisija donosi odluku u skladu s člankom 99. stavkom 2. kojom dodjeljuje zaštitu ili odbija zahtjev.

Članak 99.

Odluka o zaštiti

1.   Ako ne primi dopuštenu izjavu o prigovoru u skladu s člankom 98., Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita. Ti provedbeni akti donose se bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

2.   Ako primi dopuštenu izjavu o prigovoru, Komisija donosi provedbene akte kojima se dodjeljuje zaštita ili odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

3.   Zaštitom dodijeljenom na temelju ovog članka ne dovodi se u pitanje obveza proizvođača da se pridržavaju drugih propisa Unije osobito onih koji se odnose na stavljanje proizvodâ na tržište i označivanje hrane.”;

25.

članak 102. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 102.

Odnos sa žigovima

1.   Ako je oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla registrirana na temelju ove Uredbe, registracija žiga čija bi upotreba bila u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. i koji se odnosi na proizvod iz jedne od kategorija navedenih u dijelu II. Priloga VII. odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga bio podnesen nakon datuma podnošenja Komisiji zahtjeva za registraciju u vezi s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom poništavaju se.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 101. stavak 2. ove Uredbe, žig čija je upotreba u suprotnosti s člankom 103. stavkom 2. ove Uredbe, a za koji je podnesen zahtjev ili je registriran ili uspostavljen upotrebom, u slučaju da predmetno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, u dobroj vjeri na području Unije prije datuma na koji je zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla bio podnesen Komisiji, može se i dalje upotrebljavati i obnavljati neovisno o registraciji oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da ne postoje razlozi za ništavost ili opoziv žiga na temelju Direktive (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) ili na temelju Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (*4).

U takvim slučajevima dopušta se upotreba oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, kao i upotreba relevantnih žigova.

(*3)  Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.)."

(*4)  Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).”;"

26.

članak 103. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu upotrebu tog zaštićenog naziva, uključujući upotrebu za proizvode koji se upotrebljavaju kao sastojci:

i.

za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićenog naziva; ili

ii.

ako se takvom upotrebom iskorištava, umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

svaku zloupotrebu, imitaciju ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je zaštićeni naziv preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi upotrebljavaju kao sastojci;”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u vezi s:

(a)

robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i

(b)

robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.

Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, skupina proizvođača ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući ambalažu, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.”;

27.

članak 105. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 105.

Izmjene specifikacija proizvoda

1.   Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih i tehničkih spoznaja ili kako bi se izmijenilo razgraničenje zemljopisnog područja iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.

2.   Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene na razini Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje treba rješavati na razini države članice ili treće zemlje.

Za potrebe ove Uredbe „izmjena na razini Unije” znači izmjena specifikacije proizvoda koja:

(a)

uključuje izmjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

sastoji se od izmjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II.;

(c)

mogla bi dovesti do poništavanja povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. za zaštićene oznake izvornosti ili povezanosti iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;ili

(d)

ima za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

„Standardna izmjena” znači svaka izmjena specifikacije proizvoda koja nije izmjena na razini Unije.

„Privremena izmjena” znači standardna izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili je povezana s elementarnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.

3.   Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak za odobrenje slijedi postupak utvrđen u članku 94. i člancima od 96. do 99. mutatis mutandis.

Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije koje dostavljaju treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u toj trećoj zemlji.

Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije odnose se isključivo na izmjene na razini Unije. Ako se zahtjev za izmjenu na razini Unije odnosi i na standardne izmjene, smatra se da dijelovi koji se odnose na standardne izmjene nisu podneseni i postupak za izmjene na razini Unije primjenjuje se samo na dijelove koji se odnose na izmjenu na razini Unije.

Kontrola takvih zahtjeva usmjerava se na predložene izmjene na razini Unije.

4.   Standardne izmjene odobravaju i objavljuju države članice na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te ih priopćuju Komisiji.

Kada je riječ o trećim zemljama, izmjene se odobravaju u skladu s pravom koje se primjenjuje u dotičnoj trećoj zemlji.;

28.

članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 106.

Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, ili fizičke ili pravne osobe koja ima legitimni interes, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna od sljedećih okolnosti ili više njih:

(a)

više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućom specifikacijom proizvoda;

(b)

najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;

(c)

podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

29.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 106.a

Privremeno označivanje i prezentiranje

Nakon što se zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla proslijedi Komisiji, proizvođači je mogu navesti pri označivanju i prezentiranju proizvoda da je zahtjev podnesen te upotrijebiti nacionalne logotipe i oznake u skladu s pravom Unije, posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.

Simboli Unije koji naznačuju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i oznake Unije „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se staviti na oznaku tek nakon objave odluke o zaštiti te oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ako se zahtjev odbije, svi proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s prvim stavkom mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.”;

30.

članak 111. briše se;

31.

u dijelu II. poglavlju II. odjeljku 2. dodaje se sljedeći pododjeljak:

„Pododjeljak 4.

Provjere u vezi s oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima

Članak 116.a

Provjere

1.   Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi se zaustavila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza iz ove Uredbe.

2.   Države članice određuju nadležno tijelo odgovorno za provedbu provjera u vezi s obvezama utvrđenima u ovom odjeljku. U tu se svrhu primjenjuju članak 4. stavci 2. i 4. i članak 5. stavci 1., 4. i 5. Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

3.   Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ovog članka ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda godišnje, kako tijekom proizvodnje vina, tako i tijekom ili poslije kondicioniranja vina.

4.   Komisija donosi provedbene akte o sljedećem:

(a)

komunikacijama koje države članice trebaju dostaviti Komisiji;

(b)

pravilima kojima se uređuje tijelo odgovorno za provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda, uključujući slučajeve kada se zemljopisno područje nalazi u trećoj zemlji;

(c)

aktivnostima koje države članice trebaju provesti kako bi se spriječila nezakonita upotreba zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zaštićenih tradicionalnih izraza;

(d)

provjerama i kontrolama koje trebaju provesti države članice, uključujući testiranje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

(*5)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).”;"

32.

članak 119. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

oznaku kategorije proizvoda od vinove loze u skladu s Prilogom VII. dijelom II. Za kategorije proizvoda od vinove loze definirane u Prilogu VII. dijelu II. točki 1. i točkama od 4. do 9., ako su ti proizvodi podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E, uz oznaku kategorije navodi se:

i.

izraz „dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi najviše 0,5 %; ili

ii.

izraz „djelomično dealkoholizirano” ako stvarna volumna alkoholna jakost proizvoda iznosi više od 0,5 %, a manje od najmanje stvarne alkoholne jakosti te kategorije prije dealkoholizacije.”;

ii.

dodaju se sljedeće točke:

„(h)

nutritivnu deklaraciju na temelju članka 9. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(i)

popis sastojaka na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1169/2011;

(j)

u slučaju proizvoda od vinove loze koji su podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E., čija stvarna volumna alkoholna jakost iznosi manje od 10 %, najkraći rok trajanja na temelju članka 9. stavka 1. točke (f) Uredbe (EU) br. 1169/2011.;”

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), za proizvode od vinove loze koji nisu bili podvrgnuti dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E., upućivanje na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.”;

(c)

dodaju se sljedeći stavci:

„4.   Odstupajući od stavka 1. točke (h), nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena može se ograničiti na energetsku vrijednost koja se može izraziti simbolom (E) za energiju. U tim slučajevima potpuna nutritivna deklaracija pruža se elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Ta se nutritivna deklaracija ne prikazuje zajedno s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te se korisnički podaci ne prikupljaju niti prate;

5.   Odstupajući od stavka 1. točke (i) popis sastojaka može se pružiti elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. U tim se slučajevima primjenjuju sljedeći zahtjevi:

(a)

korisnički podaci ne prikupljaju se niti se prate;

(b)

popis sastojaka ne prikazuje se s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište; i

(c)

naznaka za pojedinosti iz članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1169/2011 navode se izravno na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena.

Naznaka iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka sastoji se od riječi „sadrži” iza koje slijedi naziv tvari ili proizvoda kako je naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1169/2011.”;

33.

članak 122. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (b) mijenja se kako slijedi:

i.

točka ii. briše se;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„vi.

pravila za navođenje i označivanje sastojaka radi primjene članka 119. stavka 1. točke i.”;

(b)

u točki (c) dodaje se sljedeća točka:

„iii.

izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje”;

(c)

u točki (d) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

uvjete za upotrebu određenih oblika boca i zatvarača te popis određenih posebnih oblika boca;”;

34.

dio II. glava II. poglavlje II. odjeljak I. mijenja se kako slijedi:

(a)

članak 124. briše se;

(b)

naslov „Pododjeljak 1.” i njegov naslov brišu se;

(c)

u članku 125. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sporazumi unutar sektora sukladni su uvjetima kupnje utvrđenima u Prilogu X.”;

(d)

pododjeljci 2. i 3. kojima su obuhvaćeni članci od 127. do 144. brišu se;

35.

u članku 145. stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a predviđaju restrukturiranje i konverziju vinograda u skladu s člankom 58. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2021/2115 u okviru ZPP-a] dužne su na temelju registra vinograda svake godine do 1. ožujka dostaviti Komisiji ažurirani popis svojeg proizvodnog potencijala.”;

36.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 147.a

Kašnjenja u plaćanjima za prodaju vina u rinfuzi

Odstupajući od članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/633, a na zahtjev sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koja djeluje u sektoru vina, države članice mogu predvidjeti da se zabrana iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) Direktive (EU) 2019/633 ne primjenjuje na plaćanja izvršena na temelju ugovorâ o opskrbi između proizvođačâ ili preprodavačâ vina i njihovih izravnih kupaca za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi pod uvjetom:

(a)

da se posebni uvjeti kojima se omogućuje da se plaćanja obavljaju nakon 60 dana uključe u standardne ugovore za prodajne transakcije koje se odnose na vino u rinfuzi koje je prije 30. listopada 2021. država članica učinila obvezujućima na temelju članka 164. ove Uredbe te da država članica to proširenje standardnih ugovora obnavlja od tog datuma bez znatnih promjena uvjeta plaćanja koje bi bile na štetu dobavljačâ vina u rinfuzi; i

(b)

da su ugovori o opskrbi između dobavljača vina u rinfuzi i njihovih izravnih kupaca višegodišnji ili da postanu višegodišnji.”;

37.

u članku 148. stavku 2. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

cijenu isporuke koja se plaća i koja je:

statična i utvrđena ugovorom, i/ili

izračunana kombiniranjem raznih čimbenika utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna konačne cijene koji su lako dostupni i razumljivi i u kojima se odražavaju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka; ti se pokazatelji mogu temeljiti na relevantnim cijenama, kao i proizvodnim i tržišnim troškovima;; u tu svrhu države članice mogu utvrditi pokazatelje u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na provedenim studijama o proizvodnji i lancu opskrbe hranom; ugovorne stranke mogu se pozivati na te pokazatelje ili na sve druge pokazatelje koje smatraju relevantnima,”;

38.

u članku 149. stavku 2. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 4 % ukupne proizvodnje Unije,”;

39.

članak 150. briše se;

40.

članak 151. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im se dostavlja svakog mjeseca i prosječnu cijenu koju su platili. Potrebno je naznačiti radi li se o mlijeku iz ekološkog ili neekološkog uzgoja.”;

(b)

treći stavak se zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice obavješćuju Komisiju o količinama sirovog mlijeka i prosječnim cijenama iz prvog stavka.”;

41.

članak 152. stavak 1. točka (c) mijenja se kako slijedi:

(a)

podtočka vii. zamjenjuje se sljedećim:

„vii.

vrednovanje nusproizvoda, preostalih tokova i osobito otpada i upravljanje njima posebno kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala, potaknula bioraznolikost te potaknula kružnost;”;

(b)

točka x. zamjenjuje se sljedećim:

„x.

upravljanje uzajamnim fondovima;”;

42.

članak 153. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

pravila koja članovima proizvođačima omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke te njezinu računovodstvenu dokumentaciju i proračune;”;

(b)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   U statutu organizacije proizvođača može se predvidjeti mogućnost da članovi proizvođači budu u izravnom kontaktu s otkupljivačima pod uvjetom da se takvim izravnim kontaktom ne ugrožava koncentracija ponude i stavljanje proizvoda na tržište koje obavlja organizacija proizvođača. Smatra se da je koncentracija ponude osigurana ako organizacija proizvođača u pregovorima dogovori i odredi bitne elemente prodaje poput cijene, kvalitete i količine.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Stavci 1., 2. i 2.a ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.”;

43.

u članku 154. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što treba odrediti dotična država članica; takvim odredbama ne sprečava se priznavanje organizacija proizvođača koje su posvećene proizvodnji manjih razmjera;”;

44.

članak 157. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice mogu na zahtjev priznati sektorske organizacije na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i na razini gospodarskih područja iz članka 164. stavka 2 u posebnom sektoru navedenom u članku 1. stavku 2. koji:”

(b)

u stavku 1. točka (c) mijenja se kako slijedi:

i.

podtočka vii. zamjenjuje se sljedećim:

„vii.

pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacija, racionalizacije, poboljšanja i prilagođavanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, u smjeru proizvoda koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša, klime te zdravlja i dobrobiti životinja;”;

ii.

točka xiv. zamjenjuje se sljedećim:

„xiv.

doprinos upravljanju nusproizvodima i razvoju inicijativa za njihovo vrednovanje te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;”;

iii.

točka xvi. zamjenjuje se sljedećim:

„xvi.

promicanje i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima, među ostalim osnivanjem uzajamnih fondova i upravljanjem njima ili doprinošenjem takvim fondovima radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i ekonomske gubitke koji proizlaze iz promicanja i provedbe takvih mjera;”;

(c)

stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.a   Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u nekoliko sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. za svaki sektor za koji zahtijeva priznavanje.”;

(d)

stavak 3. briše se.

45.

članak 158. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ca)

nastoje postići uravnoteženu zastupljenost organizacija u fazama lanca opskrbe kako je navedeno u članku 157. stavku 1. točki (a), a koje čine sektorsku organizaciju;”;

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b).”;

46.

članak 163. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:

(a)

ispunjavaju uvjete iz članka 157.;

(b)

obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c)

obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(d)

ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvodima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

2.   Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na osnovi nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovog članka trebaju smatrati priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 1.”;

(b)

u stavku 3. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;”;

47.

članak 164. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za potrebe ovog odjeljka „gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od proizvodnih regija koje se dodiruju ili susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište ujednačeni ili, za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata pravom Unije, zemljopisno područje navedeno u specifikaciji proizvoda.”;

(b)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.

točke (l), (m) i (n) zamjenjuju se sljedećim:

„(l)

upotrebu certificiranog sjemena osim ako se upotrebljava za ekološku proizvodnju u smislu Uredbe (EU) 2018/848 i praćenje kvalitete proizvoda;

(m)

sprečavanje fitosanitarnih rizika, rizika za zdravlje životinja, sigurnost hrane i okoliš te upravljanje njima;

(n)

upravljanje nusproizvodima i njihovo vrednovanje;”;

ii.

drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ta pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima, niti onemogućiti ulazak novih gospodarskih subjekata na tržište, u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na drugi način biti neusklađena s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.”;

48.

članak 165. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 165.

Financijski doprinosi nečlanova

Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, plaćaju toj organizaciji pun ili djelomičan iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokrivanju troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja jedne ili više predmetnih aktivnosti. Sve organizacije koje primaju takav doprinos od nečlanova na temelju ovog članka, na zahtjev člana ili nečlana koji financijski doprinosi djelatnostima organizacije, stavljaju na raspolaganje one dijelove svojeg godišnjeg proračuna koji se odnose na obavljanje djelatnosti navedenih u članku 164. stavku 4.”;

49.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 166.a

Uređivanje opskrbe poljoprivrednim proizvodima sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 167. i 167.a ove Uredbe, na zahtjev organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju članka 152. stavka 1. ili članka 161. stavka 1. ove Uredbe, sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. stavka 1. ove Uredbe, skupine gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili skupine proizvođača iz članka 95. stavka 1. ove Uredbe, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuće propise za uređivanje opskrbe poljoprivrednim proizvodima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koji imaju koristi od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili na temelju članka 93. stavak (1) točaka (a) i (b) ove Uredbe.

2.   Pravila iz stavka 1. ovog članka podliježu postojanju prethodnog sporazuma koji se treba sklopiti između najmanje dvije trećine proizvođača proizvoda iz stavka 1. ovog članka ili njihovih zastupnika, što čini najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda u zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iv. ove Uredbe za vino. Ako proizvodnja proizvoda iz stavka 1. ovog članka uključuje preradu, a specifikacija proizvoda iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili članka 94. stavka 2. ove Uredbe ograničava nabavu sirovine na određeno zemljopisno područje, države članice u svrhu pravila koja treba utvrditi u skladu sa stavkom 1. ovog članka zahtijevaju:

(a)

da se provede savjetovanje s proizvođačima sirovine u određenom zemljopisnom području prije sklapanja sporazuma iz ovog stavka; ili

(b)

da najmanje dvije trećine proizvođača sirovine ili njihovih zastupnika, koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje sirovine koja se upotrebljava za preradu na određenom zemljopisnom području ujedno budu stranke sporazuma iz ovog stavka.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka za proizvodnju sira koji ima koristi od zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, pravila iz stavka 1. ovog članka podliježu postojanju prethodnog sporazuma između najmanje dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih zastupnika koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje sirovog mlijeka koje se upotrebljava za proizvodnju tog sira i, prema potrebi, najmanje dvije trećine proizvođača tog sira ili njihovih zastupnika koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog sira u zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

Za potrebe prvog podstavka 1. ovog stavka u pogledu sira koji ima koristi od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.

4.   Pravila iz stavka 1.:

(a)

obuhvaćaju samo uređivanje opskrbe dotičnim proizvodom i, prema potrebi, sirovine, a cilj im je prilagođavanje opskrbe tim proizvodom potražnji;

(b)

imaju učinak samo na dotični proizvod i, prema potrebi, na dotičnu sirovinu;

(c)

mogu biti obvezujuća najviše tri godine, ali se mogu obnoviti nakon tog razdoblja slijedom novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d)

ne nanose štetu trgovi drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila;

(e)

ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;

(f)

ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g)

ne uzrokuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h)

ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;

(i)

doprinose održavanju kvalitete dotičnog proizvoda ili razvoju dotičnog proizvoda;

(j)

ne dovode u pitanje članak 149. i članak 152. stavak 1.a.

5.   Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

6.   Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. Ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, države članice stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

7.   Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

8.   Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ovog članka ako Komisija utvrdi da ta pravila ne ispunjavaju uvjete iz stavka 4. ovog članka, sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. i 3. ove Uredbe.”;

50.

u članku 168. stavku 4. točka (c) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

cijenu isporuke koja je:

statična i utvrđena ugovorom i/ili

izračunana kombiniranjem raznih čimbenika utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati objektivne pokazatelje, indekse i metode izračuna konačne cijene koji su lako dostupni i razumljivi i u kojima se odražavaju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda; ti se pokazatelji mogu temeljiti na relevantnim cijenama, kao i proizvodnim i tržišnim troškovima; u tu svrhu države članice mogu utvrditi pokazatelje u skladu s objektivnim kriterijima koji se temelje na provedenim studijama o proizvodnji i lancu opskrbe hranom; ugovorne stranke mogu se pozivati na te pokazatelje ili na sve druge pokazatelje koje smatraju relevantnima.”;

51.

članak 172. briše se;

52.

članak 172.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 172.a

Podjela vrijednosti

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, mogu se s gospodarskim subjektima iz kasnijih faza dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način treba među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba.

Članak 172.b

Smjernice sektorskih organizacija u pogledu prodaje grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. ove Uredbe koje djeluju u sektoru vina mogu pružiti neobvezujuće pokazatelje o smjernicama za cijene koji se odnose na prodaju grožđa za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti/zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da se takvim smjernicama ne uklanja tržišno natjecanje u pogledu znatnog dijela dotičnih proizvoda.”;

53.

u članku 182. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Granični obujam jednak je postotku od 125 %, 110 % ili 105 %, ovisno o tome jesu li mogućnosti pristupa tržištu, definirane kao uvoz izražen kao postotak odgovarajuće domaće potrošnje tijekom prethodne tri godine, manje od ili jednake postotku od 10 %, veće od 10 %, ali manje od ili jednake postotku od 30 %, ili veće od 30%.

Ako se ne uzima u obzir domaća potrošnja granični obujam jednak je postotku od 125 %.”;

54.

članci 192. i 193. brišu se;

55.

u poglavlju IV. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 193.a

Suspenzija uvoznih carina na melasu

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pravila o potpunoj ili djelomičnoj suspenziji uvoznih carina na melasu obuhvaćenu oznakom KN 1703.

2.   Pri primjeni pravila iz stavka 1. ovog članka Komisija može donijeti provedbene akte kako bi potpuno ili djelomično suspendirala uvozne carine na melasu obuhvaćenu oznakom KN 1703, bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”;

56.

u dijelu III. poglavlje VI. koje sadrži članke od 196. do 204. briše se;

57.

članak 206. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210.a ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.”;

58.

članak 208. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 208.

Vladajući položaj

Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava da spriječi održavanje učinkovitog tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu tako što mu daje moć da se ponaša do znatne mjere neovisno o svojim konkurentima, dobavljačima ili kupcima te naposljetku potrošačima.”;

59.

članak 210. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađene prakse sektorskih organizacija priznatih na temelju članka 157. ove Uredbe koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 157. stavku 1. točki (c) ove Uredbe ili, u pogledu sektorâ maslinova ulja, stolnih maslina i duhana, ciljeva navedenih u članku 162. ove Uredbe, i koji nisu neusklađeni s pravom Unije na temelju stavka 4. ovog članka.

Sporazumi, odluke i usklađene prakse koji ispunjavaju uvjete iz prvog podstavka ovog stavka ne zabranjuju se jer se ne zahtijeva prethodna odluka u tom smislu.

2.   Priznate sektorske organizacije mogu zatražiti mišljenje Komisije o sukladnosti sporazuma, odluka i usklađenih praksi iz stavka 1. ovog članka. Komisija sektorskoj organizaciji tražiteljici šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva.

Ako Komisija utvrdi u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje sektorsku organizaciju.

Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je sektorska organizacija tražiteljica dostavila netočne informacije ili zloupotrijebila mišljenje.”;

(b)

stavci 3., 5. i 6. brišu se.

60.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 210.a

Vertikalne i horizontalne inicijative za održivost

1.   Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume, odluke i usklađene prakse proizvođača poljoprivrednih proizvoda koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu poljoprivrednim proizvodima i kojima je cilj primjena standarda održivosti višeg od standarda koji se zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom, pod uvjetom da ti sporazumi, odluke i usklađene prakse nameću samo ona ograničenja tržišnog natjecanja koja su neophodna za postizanje tog standarda.

2.   Stavak 1. primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađene prakse proizvođača poljoprivrednih proizvoda stranke kojih su nekoliko proizvođača ili stranke kojih su jedan ili više proizvođača i jedan ili više gospodarskih subjekata na različitim razinama proizvodnje, prerade i trgovine, u lancu opskrbe hranom, uključujući distribuciju.

3.   Za potrebe stavka 1. „standard održivosti” znači standard kojim se nastoji doprinijeti sljedećem cilju ili više njih:

(a)

okolišni ciljevi, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama, održiva upotreba krajobraza, vode i tla te njihova zaštita, prijelaz na kružno gospodarstvo, uključujući smanjenje rasipanja hrane, sprječavanje i kontrola onečišćenja, te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ;

(b)

proizvodnja poljoprivrednih proizvoda na načine kojima se smanjuje upotreba pesticida i upravlja rizicima koji proizlaze iz njihove upotrebe ili kojom se smanjuje opasnost od antimikrobne otpornosti u poljoprivrednoj proizvodnji; i

(c)

zdravlje i dobrobit životinja.

4.   Sporazumi, odluke i usklađene prakse koji ispunjavaju uvjete iz ovog članka ne zabranjuju se jer se ne zahtijeva prethodna odluka u tom smislu.

5.   Komisija izdaje smjernice za gospodarske subjekte o uvjetima za primjenu ovog članka najkasnije do 8. prosinca 2023.

6.   Od 8. prosinca 2023. proizvođači iz stavka 1. mogu zatražiti mišljenje Komisije o sukladnosti sporazuma, odluka i usklađenih praksi iz stavka 1. ovog članka. Komisija podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva.

Ako Komisija u bilo kojem trenutku nakon izdavanja mišljenja utvrdi da više nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 1., 3. i 7. ovog članka, ona izjavljuje da se ubuduće članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađenu praksu te u skladu s time obavješćuje proizvođača.

Komisija može promijeniti sadržaj mišljenja na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.

7.   Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti da ubuduće sporazume, odluke i usklađene prakse iz stavka 1. treba izmijeniti, prekinuti ili da se uopće ne provode, ako zaključi da je je takva odluka potrebna kako bi se spriječilo isključivanje tržišnog natjecanja ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.

U odnosu na sporazume, odluke i usklađene prakse kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka pri čemu ne primjenjuje postupak iz članka 229. stavka 2. i stavka 3.

Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju nakon pokretanja prve službene mjere istrage te bez odgode obavješćuje Komisiju o svim donesenim odlukama nakon njihova donošenja.

Odluke iz ovog stavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.”;

61.

članak 212. briše se;

62.

članak 214.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 214.a

Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj

Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2023. – 2027. Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2022. na temelju ovog članka, pod uvjetom:

(a)

da se ukupni iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2027. ne premaši 67 % iznosa dodijeljenog u 2022.; i

(b)

da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za dotične sektore.

Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. ove Uredbe.”;

63.

u članku 218. stavku 2. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

64.

članak 219. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete dotično tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma sklopljenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da se sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe čine nedostatnima ili neodgovarajućima.”;

(b)

četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Takve mjere mogu, u mjeri i u razdoblju potrebnom za rješavanje poremećaja ili prijetnji od poremećaja na tržištu proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih na temelju ove Uredbe, prilagoditi ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, među ostalim i prema potrebi za određene količine ili razdoblja, ili biti u obliku programa privremenog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje, osobito u slučajevima prekomjerne opskrbe.”;

65.

dio V. poglavlje I. odjeljak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja i organizme štetne za bilje te gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili bilja”;

(b)

članak 220. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Mjere koje se odnose na bolesti životinja i organizme štetne za bilje te gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili bilja”;

ii.

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja ili širenja organizama štetnih za bilje; i”;

iii.

u stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

„(-a)

voća i povrća;”;

iv.

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela zdravstvene, veterinarske ili fitosanitarne mjere kako bi se suzbila bolest ili pratio, kontrolirao i iskorijenio štetni organizam ili spriječilo njegovo širenje, i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je strogo potrebno za potporu dotičnom tržištu.”;

66.

u dijelu V. umeću se sljedeće poglavlje i članci:

„Poglavlje I.a

Transparentnost tržištâ

Članak 222.a

Tržišni opservatoriji Unije

1.   Kako bi se poboljšala transparentnost unutar lanca opskrbe hranom, pružile informacije radi odabirâ gospodarskih subjekata i javnih tijela, olakšalo praćenje kretanja tržišta i prijetnji od tržišnog poremećaja, Komisija uspostavlja tržišne opservatorije Unije.

2.   Komisija može odlučiti za koje se poljoprivredne sektore navedene u članku 1. stavku 2. uspostavljaju tržišni opservatoriji Unije.

3.   Tržišni opservatoriji Unije stavljaju na raspolaganje statističke podatke i informacije potrebne za praćenje tržišnih kretanja i prijetnji od tržišnog poremećaja, a posebno:

(a)

proizvodnje, opskrbe i zaliha;

(b)

cijena, troškova i, koliko je to moguće, profitnih marži na svim razinama lanca opskrbe hranom;

(c)

kratkoročnih i srednjoročnih predviđanja kretanja tržišta;

(d)

uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno popunjavanja tarifnih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda u Uniju.

Tržišni opservatoriji Unije izrađuju izvješća koja sadrže elemente iz prvog podstavka.

4.   Države članice prikupljaju informacije iz stavka 3. i pružaju ih Komisiji.

Članak 222.b

Komisijina izvješća o tržišnim kretanjima

1.   Tržišni opservatoriji Unije uspostavljeni na temelju članka 222.a u svojim izvješćima identificiraju prijetnje od tržišnog poremećaja povezan sa znatnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili na druge događaje ili okolnosti koje imaju slične učinke.

2.   Komisija redovito izlaže Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda, razlozima tržišnih poremećaja i mogućim mjerama koje treba poduzeti u odgovoru na te tržišne poremećaje, osobito mjerama koje su predviđene u dijelu II., glavi I., poglavlju I. i člancima 219., 220., 221. i 222., kao i obrazloženjima za te mjere.”;

67.

u članku 223. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, Unijinim i nacionalnim nadzornim tijelima za financijsko tržište, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, podložno zaštiti osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.

Komisija surađuje i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014 i s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), kako bi im pomogla da ispune svoje zadaće utvrđene u Uredbi (EU) 596/2014.”;

68.

članak 225. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (a) briše se;

(b)

točke (b) i (c) brišu se;

(c)

točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

do 31. prosinca 2025. a zatim svakih sedam godina, o primjeni pravila tržišnog natjecanja utvrđenih u ovoj Uredbi na poljoprivredni sektor u svim državama članicama;”;

(d)

umeću se sljedeće točke:

„(da)

do 31. prosinca 2023. o tržišnim opservatorijima Unije uspostavljenima u skladu s člankom 222.a;

(db)

do 31. prosinca 2023. a zatim svake tri godine o upotrebi kriznih mjera, osobito onih koje su donesene na temelju članaka od 219. do 222.;

(dc)

do 31. prosinca 2024. o upotrebi novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi poboljšane tržišne transparentnosti kako je navedeno u članku 223.;

(dd)

do 30. lipnja 2024. o oznakama prodaje i klasifikaciji trupova u sektoru ovčetine i kozletine;”;

69.

u dijelu V. briše se poglavlje III. koje sadrži članak 226.

70.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu I.a brišu se prvi i drugi redak (oznake KN 0709 99 60 i 0712 90 19);

(b)

u dijelu I.d unos u prvom retku (oznaka KN 0714) zamjenjuje se sljedećim:

„ex 0714 – Manioka, indijska maranta, kaćun i slični korijeni i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, neovisno jesu li rezani ili u obliku peleta ili ne, osim slatkog krumpira iz podbroja 0714 20 i jeruzalemskih artičoka iz podbroja ex 0714 90 90; srž sago-drveta”;

(c)

dio IX. mijenja se kako slijedi:

i.

opis u petom retku (oznaka KN 0706) zamjenjuje se sljedećim:

„Mrkva, bijela repa, cikla, turovac, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće (22), svježe ili rashlađeno

(22)  To obuhvaća stočnu korabu.”;"

ii.

opis u osmom retku (oznaka KN ex 0709) zamjenjuje se sljedećim:

„Drugo povrće, svježe ili rashlađeno, osim povrća iz podbrojeva 0709 60 91, 0709 60 95, ex 0709 60 99 roda Pimenta, 0709 92 10 i 0709 92 90”;

iii.

umeću se sljedeći retci:

„0714 20 slatki krumpir

ex 0714 90 90 čičoka”;

(d)

u dijelu X. brišu se isključenja za kukuruz šećerac;

(e)

u dijelu XII dodaje se sljedeći unos:

„(e)

ex 2202 99 19: – – – drugo, dealkoholizirano vino čija volumna alkoholna jakost ne premašuje 0,5 % vol.”;

(f)

u dijelu XXIV. odjeljku 1. unos „0709 60 99” zamjenjuje se sljedećim:

„ex 0709 60 99: – – – drugi, roda Pimenta”;

71.

u Prilogu II., dio II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku A točki 4. briše se druga rečenica;

(b)

odjeljak B briše se;

72.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„STANDARDNA KVALITETA RIŽE I ŠEĆERA IZ ČLANKA 1.a UREDBE (EU) br. 1370/2013 (*6)

(*6)  Uredba Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (SL L 346, 20.12.2013., str. 12.).;”;"

(b)

u dijelu B briše se odjeljak I.;

73.

Prilog VI. briše se;

74.

Prilog VII. mijenja se kako slijedi:

(a)

dio I. mijenja se kako slijedi:

i.

u točki II. dodaje se sljedeći podstavak:

„Na zahtjev skupine iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 relevantna država članica može odlučiti da se uvjeti iz te točke ne primjenjuju na meso životinja vrste goveda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.”;

ii.

u točki III.1 podtočki A. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

iii.

u točki III.1. podtočki B. briše se redak za Ujedinjenu Kraljevinu;

(b)

dio II. mijenja se kako slijedi:

i.

dodaje se sljedeći uvodni tekst:

„Kategorije proizvoda od vinove loze jesu one utvrđene u točkama od (1) do (17). Kategorije proizvoda od vinove loze utvrđene u točki (1) i točkama od (4) do (9) mogu biti podvrgnute potpunoj ili djelomičnoj dealkoholizaciji u skladu s Prilogom VIII. dijelom I. odjeljkom E nakon što u potpunosti postignu svoja svojstva kako je opisano u tim točkama.”;

ii.

u točki 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % volumena i najviše 22 % volumena. Iznimno, te za vina duljeg odležavanja, ta se ograničenja mogu razlikovati za određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla s popisa koji je utvrdila Komisija putem delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 75. stavkom 2., pod uvjetom da:

vina podvrgnuta postupku odležavanja ispunjavaju definiciju likerskih vina, i

stvarna alkoholna jakost dugo odležanog vina nije manja od 14 % volumena;”;

(c)

Dodatak I. mijenja se kako slijedi:

i.

točka 1. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

u Belgiji, Danskoj, Estoniji, Irskoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj i Švedskoj: vinogradarska područja tih država članica;”

ii.

u točki 2. podtočki (g) riječ „područje” zamjenjuje se izrazom „vinogradarska regija”;

iii.

točka 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim vinogradarskim regijama: Dealurile Munteniei și Olteniei zajedno s vinogradima Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija, uključujući pješčane i druge pogodne regije;”;

iv.

točka 4. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g)

u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora;”;

v.

u točki 6. dodaje se sljedeća točka:

„(h)

u Hrvatskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim podregijama: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija.”;

75.

Prilog VIII. mijenja se kako slijedi:

(a)

dio I. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Pojačavanje, dokiseljavanje, otkiseljavanje u određenim vinogradarskim zonama i dealkoholizacija”;

ii.

u odjeljku B točka 7. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

podići ukupnu volumnu alkoholnu jakost proizvodâ iz stavka 6. za proizvodnju vinâ sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na razinu koju trebaju odrediti države članice.”;

iii.

odjeljak C. zamjenjuje se sljedećim:

„C.   Dokiseljavanje i otkiseljavanje

1.

Svježe grožđe, mošt, djelomično fermentirani mošt, mlado vino u vrenju i vino mogu se podvrgnuti dokiseljavanju i otkiseljavanju.

2.

Dokiseljavanje proizvodâ iz točke 1. može se provoditi samo do granice od 4 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 53,3 miliekvivalenta po litri.

3.

Otkiseljavanje vina može se provoditi samo do granice od 1 g/L izraženo kao vinska kiselina, ili 13,3 miliekvivalenta po litri.

4.

Mošt namijenjen koncentriranju može se djelomično otkiseljavati.

5.

Dokiseljavanje i pojačavanje, osim pri odstupanjima koja donosi Komisija putem delegiranih akata na temelju članka 75. stavka 2., te dokiseljavanje i otkiseljavanje jednog te istog proizvoda međusobno se isključuju.”;

iv.

u odjeljku D točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Dokiseljavanje i otkiseljavanje vina obavlja se samo u vinogradarskoj zoni gdje je ubrano grožđe upotrijebljeno za proizvodnju dotičnog vina.”;

v.

dodaje se sljedeći odjeljak:

„E.   Postupci dealkoholizacije

Svaki od niže navedenih postupaka dealkoholizacije, bilo da se primjenjuje samostalno ili u kombinaciji s drugim navedenim postupkom dealkoholizacije, dopušten je kako bi se smanjio dio etanola ili gotovo sav sadržaj etanola u proizvodima od vinove loze iz Priloga VII. dijela II. točke 1. i točaka od 4. do 9.:

(a)

djelomično isparavanje u vakuumu;

(b)

membranske tehnike;

(c)

destilacija.

Postupci dealkoholizacije koji se koriste ne smiju dovesti do organoleptičkih nedostataka proizvoda od vinove loze. Uklanjanje etanola iz proizvoda od vinove loze ne smije se provoditi zajedno s povećavanjem udjela šećera u moštu.”;

(b)

u dijelu II. odjeljku B točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Točke 1. i 2. ne primjenjuju se na proizvode namijenjene za proizvodnju, u Irskoj i Poljskoj, proizvoda obuhvaćenih oznakom KN 2206 00 za koje države članice mogu dopustiti upotrebu sastavljenog imena koje uključuje prodajnu oznaku „vino”.”;

76.

u prilogu X. točki II. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Cijena iz stavka 1. primjenjuje se na šećernu repu dobre, prikladne i utržive kvalitete čiji udio šećera pri preuzimanju iznosi 16 %.

Cijena se prema prethodnom dogovoru između stranaka povećava ili smanjuje kako bi se uzela u obzir odstupanja od kvalitete iz prvog podstavka.”;

77.

u prilogu X. točki XI. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6., sporazumi unutar sektora sadrže mehanizme mirenja i/ili posredovanja i arbitražne klauzule.”;

78.

prilozi XI., XII. i XIII. brišu se.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1151/2012

Uredba (EU) br. 1151/2012 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište ili njihova moguća doprinosa održivom razvoju.”;

2.

u članku 2. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na jaka alkoholna pića ili proizvode od vinove loze kako su definirani u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, uz iznimku vinskog octa.

3.   Registracijama na temelju članka 52., ne dovodi se u pitanje obveza proizvođača da se pridržavaju drugih propisa Unije osobito onih koji se odnose posebice na stavljanje proizvodâ na tržište i označivanje hrane.”;

3.

u članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Za potrebe ove Uredbe „oznaka izvornosti” je naziv, koji može biti tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod:

(a)

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili, u iznimnim slučajevima, određene zemlje;

(b)

čija su kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo posljedica određenog zemljopisnog okruženja i i njegovih urođenih prirodnih i ljudskih čimbenika; i

(c)

čije se sve faze proizvodnje odvijaju u točno određenom zemljopisnom području.

2.   Za potrebe ove Uredbe „oznaka zemljopisnog podrijetla” je naziv, uključujući tradicionalno korišten naziv, kojim se označava proizvod:

(a)

koji potječe iz određenog mjesta, određene regije ili određene zemlje;

(b)

čija se kvaliteta, ugled ili druge karakteristike u bitnom pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu i

(c)

kod kojeg se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u točno određenom zemljopisnom području.”;

4.

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako je u suprotnosti s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine, što bi potrošača moglo dovesti u zabludu u pogledu pravog podrijetla proizvoda ili dovesti do zabune između proizvoda s registriranom oznakom i dotične sorte ili pasmine.

Uvjeti navedeni u prvom podstavku ocjenjuju se u odnosu na stvarnu upotrebu osporavanih naziva, među ostalim na upotrebu naziva biljne sorte ili životinjske pasmine izvan njezina područja podrijetla i upotrebu naziva biljne sorte zaštićene drugim pravom intelektualnog vlasništva.”;

5.

u članku 7. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

„(f)

detalje koji uspostavljaju sljedeće:

i.

u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 5. stavka 1., iako se pojedinosti koje se odnose na ljudske čimbenike tog zemljopisnog okruženja mogu, ako je to relevantno, ograničiti na opis upravljanja tlom i krajobrazom, uzgojnih praksi ili bilo kojeg drugog relevantnog ljudskog doprinosa održavanju prirodnih čimbenika zemljopisnog okruženja iz tog stavka;

ii.

u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;”;

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Specifikacija proizvoda može sadržavati opis doprinosa oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla održivom razvoju.”;

6.

u članku 10. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvatljiva je samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog u tom stavku i ako:”;

7.

u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji su stavljeni na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u skladu s postupcima utvrđenima ovom Uredbom, na etiketi i na promidžbenim materijalima moraju se nalaziti s njima povezani znakovi Unije. Pravila o označivanju iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 za prezentiranje obveznih podataka primjenjuju se na registrirani naziv proizvoda. Oznake „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” ili s njima povezane kratice „ZOI” ili „ZOZP” mogu se staviti na etiketu.”;

8.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava, umanjuje ili narušava ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 1. primjenjuje se i u vezi s:

(a)

robom koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar carinskog područja Unije; i

(b)

robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.

Za robu koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodan promet unutar tog područja, grupa ili bilo koji gospodarski subjekt koji ima pravo upotrebljavati zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ima pravo spriječiti sve treće strane da, u okviru trgovine, u Uniju unose robu koja na tom području nije puštena u slobodan promet, ako ta roba, uključujući pakiranje, dolazi iz trećih zemalja i bez odobrenja nosi zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.”;

9.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2. osim kada je na temelju članka 49. stavka 3. podnesena prihvatljiva izjava o prigovoru.”;

(b)

u stavku 2. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka na do 15 godina u valjano opravdanim slučajevima kada se dokaže:”;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 16.a

Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla za aromatizirane proizvode od vina

Nazivi upisani u registar uspostavljen na temelju članka 21. Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (*7) automatski se upisuju kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u registar iz članka 11. ove Uredbe. Odgovarajuće specifikacije smatraju se specifikacijama za potrebe članka 7. ove Uredbe.

(*7)  Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).”;"

11.

u članku 21. stavku 1. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 51. stavka 1. prihvatljiva je samo ako je Komisija zaprimi prije isteka roka i ako:”;

12.

u članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijaliteti registrirani u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2. ovog članka, ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, nalazi se na etiketi i promidžbenim materijalima. Pravila o označivanju utvrđena u članku 13. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 za prezentiranje obveznih podataka primjenjuju se na registrirani naziv proizvoda. Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” može se nalaziti na etiketi.

Kod označivanja zajamčeno tradicionalnih specijaliteta proizvedenih izvan Unije, uporaba znaka nije obvezna.”;

13.

članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Registrirani nazivi zaštićeni su od svake zloupotrebe, imitacije ili aludiranja, uključujući u pogledu proizvoda koji se upotrebljavaju kao sastojci, ili od svakog drugog postupka koji bi mogao dovesti potrošača u zabludu.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Zaštita iz stavka 1. primjenjuje se i u vezi s robom koja se prodaje na daljinu, primjerice u okviru elektroničke trgovine.”;

14.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

Prijelazna razdoblja za upotrebu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se za proizvode čija se oznaka sastoji od naziva koji je u suprotnosti s člankom 24. stavkom 1., ili čija oznaka sadržava takav naziv, omogućio nastavak upotrebe oznake pod kojom su stavljeni na tržište pod uvjetom da se prihvatljivom izjavom o prigovoru na temelju članka 49. stavka 3. ili članka 51. pokaže da se taj naziv zakonito upotrebljavao na tržištu Unije najmanje pet godina prije datuma objave predviđene člankom 50. stavkom 2. točkom (b).

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2. osim u slučajevima u kojima je na temelju članka 49. stavka 3. podnesena prihvatljiva izjava o prigovoru.”;

15.

u članku 49. dodaje se sljedeći stavak:

„8.   Država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4., i o svim zahtjevima koji su na nacionalnoj razini poništeni odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom.”;

16.

članak 50. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 50.

Razmatranje od strane Komisije i objava u svrhu prigovora

1.   Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija provjerava sadržavaju li zahtjevi potrebne informacije te ima li u njima očitih pogrešaka, pri čemu uzima u obzir ishod postupka razmatranja i prigovora koji je provela dotična država članica.

Razmatranje koje provodi Komisija ne bi trebalo trajati dulje od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva od države članice. Ako se to razdoblje premaši, Komisija podnositelja zahtjeva u pisanom obliku obavješćuje o razlozima kašnjenja.

Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su joj podneseni zahtjevi za registraciju te datum njihova podnošenja.

2.   Ako, na temelju razmatranja provedenog na temelju stavka 1. ovog članka, Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 5. i 6. u pogledu zahtjevâ za registraciju u okviru sustava navedenog u glavi II. ili da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 18. stavcima 1. i 2. u pogledu zahtjevâ u okviru sustava navedenog u glavi III., Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje:

(a)

za zahtjeve u okviru sustava navedenog glave II., jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda;

(b)

za zahtjeve u okviru sustava navedenog u glavi III., specifikaciju.;

3.   Komisija se izuzima od obveze poštovanja roka za provedbu razmatranja iz stavka 1. i za obavješćivanje podnositelja zahtjeva o razlozima kašnjenja ako primi obavijest države članice u vezi sa zahtjevom za registraciju podnesenom Komisiji u skladu s člankom 49. stavkom 4. u kojem se:

(a)

obavješćuje Komisiju da je zahtjev na nacionalnoj razini poništen odmah primjenjivom, ali ne i konačnom sudskom odlukom; ili

(b)

traži od Komisije da suspendira razmatranje iz stavka 1. jer je započet nacionalni sudski postupak kako bi se osporila valjanost zahtjeva, a država članica smatra da se taj postupak temelji na valjanim razlozima.

Izuzeće proizvodi učinke dok država članica ne obavijesti Komisiju da je izvorni zahtjev ponovno uspostavljen ili da država članica povlači svoj zahtjev za suspenziju.”;

17.

članak 51. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije, nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u trećoj zemlji i koja ima legitimni interes, Komisiji mogu podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru.

Bilo koja fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili poslovni nastan u državi članici koja nije država članica iz koje je zahtjev podnesen, i koja ima legitimni interes, može podnijeti obrazloženu izjavu o prigovoru državi članici u kojoj ima boravište ili poslovni nastan u roku kojim se omogućuje podnošenje prigovora na temelju prvog podstavka.

2.   Komisija ispituje prihvatljivost obrazložene izjave o prigovoru na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 10. u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te na temelju razloga za prigovor utvrđenih u članku 21. u pogledu zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.

3.   Ako smatra da je obrazložena izjava o prigovoru prihvatljiva, Komisija u roku od pet mjeseci od datuma objave zahtjeva u Službenom listu Europske unije poziva nadležno tijelo ili osobu koji su podnijeli obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koji su podnijeli zahtjev Komisiji da pristupe odgovarajućim savjetovanjima tijekom razumnog razdoblja u trajanju koje nije dulje od tri mjeseca.

Nadležno tijelo ili osoba koji su podnijeli obrazloženu izjavu o prigovoru i nadležno tijelo ili tijelo koji su podnijeli zahtjev započinju takva odgovarajuća savjetovanja bez nepotrebne odgode. Jedni drugima pružaju relevantne informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju sukladan uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako se ne postigne sporazum, te se informacije dostavljaju Komisiji.

U bilo kojem trenutku tijekom razdoblja savjetovanja Komisija može na zahtjev podnositelja zahtjeva produljiti rok za savjetovanja za najviše tri mjeseca.”;

(b)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Obrazložena izjava o prigovoru i drugi dokumenti koje treba dostaviti Komisiji u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. sastavljaju se na jednom od službenih jezika Unije.”;

18.

u članku 52. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ako na temelju informacija koji su joj dostupni iz postupka razmatranja provedenog na temelju članka 50. stavka 1. prvog podstavka smatra da nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 5. i 6., u pogledu sustava kvalitete navedenih u glavi II., ili u članku 18., u pogledu sustava kvalitete navedenih u glavi III., Komisija donosi provedbene akte kojima se odbija zahtjev. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

2.   Ako ne zaprimi nijednu prihvatljivu obrazloženu izjavu o prigovoru na temelju članka 51., Komisija donosi provedbene akte kojima se registrira naziv, bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

19.

članak 53. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Članak 53.

Izmjene specifikacija proizvoda”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene na razini Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje treba rješavati na razini države članice ili treće zemlje.

Za potrebe ove Uredbe, „izmjena na razini Unije” znači izmjena specifikacije proizvoda koja:

(a)

uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, ili upotrebe tog naziva;

(b)

može dovesti do poništavanja poveznice na koju se upućuje u članku 5. stavku 1. točki (b) za zaštićene oznake izvornosti ili poveznice na koju se upućuje u članku 5. stavku 2. točki (b) za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)

odnosi se na zajamčeno tradicionalni specijalitet; ili

(d)

podrazumijeva daljnja ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

„Standardna izmjena” znači svaka izmjena specifikacije proizvoda koja nije izmjena na razini Unije.

„Privremena izmjena” znači standardna izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo jer su javna tijela uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili privremena izmjena koja je potrebna zbog elementarnih nepogoda ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su formalno priznala nadležna tijela.

Izmjene na razini Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi postupak utvrđen u člancima od 49. do 52., mutatis mutandis.

Razmatranje zahtjeva usredotočuje se na predloženu izmjenu. Ako je to primjereno, Komisija ili dotična država članica može pozvati podnositelja zahtjeva da izmijeni druge elemente specifikacija proizvoda.

Standardne izmjene odobrava i objavljuje država članica na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te ih priopćuje Komisiji. Treće zemlje odobravaju standardne izmjene u skladu s pravom koje se primjenjuje u dotičnoj trećoj zemlji te ih priopćuju Komisiji.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Radi olakšavanja upravnog postupka u vezi s izmjenama na razini Unije i standardnim izmjenama specifikacija proizvoda, među ostalim kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu za izmjene na razini Unije te o postupcima i obliku standardnih izmjena i obavješćivanju Komisije o njima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”;

20.

u Prilogu I. točki I. dodaju se sljedeće alineje:

„–

aromatizirana vina kako su definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe (EU) br. 251/2014,

ostala alkoholna pića, uz iznimku jakih alkoholnih pića i proizvodâ od vinove loze kako su definirana u dijelu II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013.,

pčelinji vosak.”;

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) br. 251/2014

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91”;

2.

u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina.”;

3.

u članku 2. briše se točka 3.;

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićenih na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„6.   U slučaju aromatiziranih proizvoda od vina proizvedenih u Uniji koji su namijenjeni izvozu u treće zemlje čije zakonodavstvo zahtijeva drukčije nazive, države članice mogu dopustiti da ti nazivi prate nazive navedene u Prilogu II. Ti dodatni nazivi mogu biti na drugim jezicima koji nisu službeni jezici Unije.

7.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. radi dopune Priloga II. kako bi se uzelo u obzir tehnički napredak, znanstveni razvoj i razvoj na tržištu, zdravlje potrošača ili potrebe potrošača za informacijama.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.a

Nutritivna deklaracija i popis sastojaka

1.   Označivanje aromatiziranih proizvoda od vina koji se stavljaju na tržište u Uniji sadržava sljedeće obvezne podatke:

(a)

nutritivnu deklaraciju na temelju članka 9. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 1169/2011; i

(b)

popis sastojaka na temelju članka 9. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1169/2011.

2.   Odstupajući od stavka 1. točke (a), nutritivna deklaracija na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena može se ograničiti na energetsku vrijednost koja se može izraziti simbolom „E” za energiju. U tim slučajevima potpuna nutritivna deklaracija pruža se elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. Ta se nutritivna deklaracija ne prikazuje zajedno s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te se korisnički podaci ne prikupljaju niti prate.

3.   Odstupajući od stavka 1. točke (b) popis sastojaka može se pružiti elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena. U tim slučajevima primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

ne prikupljaju se niti prate korisnički podaci;

(b)

popis sastojaka ne prikazuje se s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište; i

(c)

naznaka pojedinosti iz članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1169/2011 navodi se izravno na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena.

Naznaka iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka sastoji od riječi „sadrži” iza koje slijedi naziv tvari ili proizvoda kako je naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1169/2011.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. kojima se dopunjuje ova Uredba detaljnijim određivanjem pravila za navođenje i označivanje sastojaka radi primjene ovog članka stavka 1. točke (b).”;

6.

u članku 8. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 pojavljuje se prilikom označivanja proizvoda na jeziku ili jezicima na kojima je registriran, čak i u slučaju kada oznaka zemljopisnog podrijetla zamjenjuje naziv aromatiziranog proizvoda od vina u skladu s člankom 5. stavkom 4. ove Uredbe.

Ako je naziv oznake zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina zaštićene na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 napisan nelatiničnim slovima, može se navesti i na jednom ili više službenih jezika Unije.”;

7.

članak 9. briše se;

8.

Poglavlje III., koje sadržava članke od 10. do 30., briše se.

9.

članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 7. prosinca 2021. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6.a stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 8. prosinca 2023. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 7., članka 6.a stavka 4., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke slijedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2., članka 5. stavka 7., članka 6.a stavka 4., članka 28., članka 32. stavka 2. i članka 36. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

10.

u točki 1.(a) Priloga I. dodaje se sljedeća podtočka:

„iv.

jaka alkoholna pića u količini koja ne prelazi 1 % ukupnog volumena.”;

11.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu A. stavku 3. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

s mogućim dodatkom alkohola; i”

(b)

dio B. mijenja se kako slijedi:

i.

u točki 8. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„–

koje se dobiva isključivo od crnog ili bijelog vina ili oboje,”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„14.

Wino ziołowe

Aromatizirano piće na bazi vina:

(a)

koje se dobiva od vina i u kojem proizvodi od vinove loze čine najmanje 85 % ukupnog volumena,

(b)

koje je aromatizirano isključivo aromatičnim pripravcima dobivenim od bilja ili začina ili oboje,

(c)

koje nije obojeno,

(d)

čija stvarna volumna alkoholna jakost izražena volumenom nije manja od 7 %.”.

Članak 4.

Izmjene Uredbe (EU) br. 228/2013

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.a

Sektorski sporazumi na Réunionu

1.   Na temelju članka 349. Ugovora, odstupajući od članka 101. stavka 1. Ugovora i neovisno o članku 164. stavku 4. prvom podstavku točkama od (a) do (n) Uredbe (EU) br. 1308/2013 ako sektorska organizacija priznata na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 djeluje isključivo na Réunionu i za koju se smatra da predstavlja proizvodnju ili preradu jednog određenog proizvoda ili trgovinu njime, Francuska može, na zahtjev te organizacije, na druge gospodarske subjekte koji nisu članovi te sektorske organizacije proširiti pravila usmjerena na potporu održavanju i diversifikaciji lokalne proizvodnje kako bi se povećala sigurnost opskrbe hranom na Réunionu, pod uvjetom da se ta pravila primjenjuju samo na one gospodarske subjekte čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu. Neovisno o članku 164. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, sektorska organizacija smatra se reprezentativnom na temelju ovog članka ako čini najmanje 70 % obujma proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda.

2.   Odstupajući od članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, ako se pravila priznate sektorske organizacije koja djeluje isključivo na Réunionu prošire na temelju stavka 1. ovog članka i ako su djelatnosti obuhvaćene tim pravilima u općem gospodarskom interesu gospodarskih subjekata čije se djelatnosti obavljaju isključivo na Réunionu u pogledu proizvoda koji su namijenjeni lokalnom tržištu, Francuska, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, može odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi organizacije, ali djeluju na tom lokalnom tržištu, organizaciji trebaju platiti pun ili djelomičan iznos financijskih doprinosa koji plaćaju njezini članovi u mjeri u kojoj su takvi doprinosi namijenjeni pokrivanju troškova koji su nastaju kao izravna posljedica obavljanja predmetnih aktivnosti.

3.   Francuska obavješćuje Komisiju o svakom sporazumu čije je područje primjene prošireno u skladu s ovim člankom.”.

Članak 5.

Prijelazne odredbe

1.   Pravila primjenjiva prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu, zahtjeve za odobrenje izmjene i zahtjeve za poništenje oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 prije 7. prosinca 2021. te na zahtjeve za registraciju i zahtjeve za poništenje zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 prije 7. prosinca 2021.

2.   Pravila koja se primjenjuju prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za izmjenu specifikacije proizvoda s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnih specijaliteta koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012 prije 8. lipnja 2022.

3.   Pravila primjenjiva prije 7. prosinca 2021. nastavljaju se primjenjivati na zahtjeve za zaštitu, zahtjeve za odobrenje izmjene i zahtjeve za poništenje naziva aromatiziranih vina kao oznake zemljopisnog podrijetla koje je Komisija zaprimila na temelju Uredbe (EU) br. 251/2014 prije 7. prosinca 2021. Međutim, odluka o registraciji donosi se na temelju članka 52. Uredbe (EU) br. 1151/2012 kako je izmijenjen člankom 2. točkom 18. ove Uredbe.

4.   Članci od 29. do 38. te članci od 55. do 57. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene prije 1. siječnja 2023. u okviru programâ potpore iz tih članaka.

5.   Članci od 58. do 60. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu rashoda nastalih i plaćanja izvršenih prije 1. siječnja 2023. u okviru programâ potpore iz tih članaka.

6.   Priznate organizacije proizvođača ili njihova udruženja u sektoru voća i povrća koje imaju operativni program kako je navedeno u članku 33. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji je država članica odobrila za razdoblje nakon 31. prosinca 2022., najkasnije do 15. rujna 2022. toj državi članici dostavljaju zahtjev u kojem traže da se njihov operativni program:

(a)

izmijeni kako bi se ispunili zahtjevi iz Uredbe (EU) 2021/2115; ili

(b)

zamijeni novim operativnim programom odobrenim na temelju Uredbe (EU) 2021/2115; ili

(c)

nastavi do njegovog završetka pod uvjetima koji se primjenjuju na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Ako takve priznate organizacije proizvođača ili njihova udruženja ne dostave takve zahtjeve do 15. rujna 2022., njihovi operativni programi odobreni na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 završavaju 31. prosinca 2022.

7.   Programi potpore u sektoru vina iz članka 40. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati do 15. listopada 2023. Članci od 39. do 54. Uredbe (EU) br. 1308/2013 nastavljaju se primjenjivati nakon 31. prosinca 2022. u pogledu:

(a)

rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene na temelju te uredbe prije 16. listopada 2023. u okviru programa potpore iz članaka od 39. do 52. te uredbe;

(b)

rashoda nastalih i plaćanja izvršenih za operacije provedene u skladu s člancima 46. i 50. te uredbe prije 16. listopada 2025., pod uvjetom da su do 15. listopada 2023. te operacije djelomično provedene i da nastali rashodi iznose najmanje 30 % njihovih ukupnih planiranih rashoda te da se takve operacije u potpunosti provedu do 15. listopada 2025.

8.   Vino koje ispunjava zahtjeve u pogledu označivanja iz članka 119. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i aromatizirani proizvodi od vina koji ispunjavaju pravila u pogledu označivanja iz Uredbe (EU) br. 251/2014 u oba slučaja primjenjive prije 8. prosinca 2023. i koji su proizvedeni i označeni prije tog datuma mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 6.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. točka 8. podtočka (d) podtočka i., točka 8. podtočka (d) podtočka iii., točka 10. podtočka (a) podtočka ii. i točka 38. primjenjuju se od 1. siječnja 2021.

Članak 2. točka 19. podtočka (b) primjenjuje se od 8. lipnja 2022.

Članak 1. točka 1., točka 2. podtočka (b), točka 8. podtočka (a), točka 8. podtočka (b), točka 8. podtočke (e), točka 18., točka 31., točka 35., točka 62., točka 68. podtočka (a), točka 69. i točka 73. primjenjuju se od 1. siječnja 2023.

Članak 1. točka 32. podtočka (a) podtočka ii. i točka 32. podtočka (c) i članak 3. točka 5. primjenjuju se od 8. prosinca 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2 prosinca 2021.

Za Europski parlament

Predsjednik

D. M. SASSOLI

Za Vijeće

Predsjednik

J. VRTOVEC


(1)  SL C 62, 15.2.2019., str. 214.

(2)  SL C 86, 7.3.2019., str. 173.

(3)  SL C 41, 1.2.2019., str. 1.

(4)  Stajalište Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 2. prosinca 2021.

(5)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(6)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(7)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(8)  Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (vidjeti stranicu 1. ovoga Službenog lista).

(9)  Uredba (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022. (SL L 437, 28.12.2020., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(11)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(12)  Uredba (EU) 2021/2116 Europskog Parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (vidjeti stranicu 187. ovoga Službenog lista).

(13)  Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(14)  Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(15)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 оd 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL L 9, 11.1.2019., str. 2.).

(16)  Uredba (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008 (SL L 130, 17.5.2019., str. 1.).

(17)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 ( SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(18)  Direktiva (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL L 111, 25.4.2019., str. 59.).

(19)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).

(20)  Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.).

(21)  Uredba (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL L 84, 20.3.2014., str. 14.).