EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.3.2021.

COM(2021) 118 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće

1.Udruživanje snaga: digitalnom transformacijom do otpornosti Europe

Za samo godinu dana pandemija bolesti COVID-19 iz temelja je promijenila ulogu i percepciju digitalizacije u našim društvima i gospodarstvima te ubrzala njezin tempo. Digitalne tehnologije sada su neophodne za rad, učenje, zabavu, druženje, kupnju i pristup uslugama koje se protežu od zdravstva do kulture. Pokazala nam je i koliko odlučujuću ulogu mogu odigrati disruptivne inovacije 1 . Pandemija je razotkrila i slabe točke našeg digitalnog prostora, njegovu ovisnost o neeuropskim tehnologijama i utjecaj dezinformacija na naša demokratska društva.

U svjetlu tih izazova naša je zadana ambicija važnija nego ikad prije: razviti digitalne politike kojima se građanima i poduzećima omogućuje da iskoriste antropocentričnu, održivu i prosperitetniju digitalnu budućnost. Europa će se morati oslanjati na svoje jake strane – otvoreno i konkurentno jedinstveno tržište, čvrsta pravila u koja su ugrađene europske vrijednosti, odlučno djelovanje u pravednoj i uređenoj međunarodnoj trgovini, jaku industrijsku bazu, visokokvalificirane građane i snažno civilno društvo. Istodobno mora pažljivo analizirati i uklanjati sve strateške slabosti, osjetljive točke i visokorizične ovisnosti koje ugrožavaju ostvarivanje njezinih ambicija, a morat će ubrzati i s time povezana ulaganja 2 .

Digitalnu suverenost u međusobno povezanom svijetu Europa može ostvariti izgradnjom i primjenom tehnoloških kapaciteta na način koji građanima i poduzećima omogućuje da iskoriste potencijal digitalne transformacije te koji pridonosi izgradnji zdravijeg i zelenijeg društva 3 .

U govoru o stanju Unije u rujnu 2020. predsjednica von der Leyen izjavila je da Europa mora osigurati digitalnu suverenost zajedničkom vizijom EU-a za 2030. utemeljenom na jasnim ciljevima i načelima. Predsjednica je pritom osobito naglasila europski oblak, predvodništvo u području etičke umjetne inteligencije, siguran digitalni identitet za sve te znatno poboljšanu infrastrukturu podataka, superračunala i povezivosti. Europsko vijeće zatim je pozvalo Komisiju da do ožujka 2021. predstavi sveobuhvatni „digitalni kompas”, u kojem će se utvrditi digitalne ambicije za 2030., uspostaviti sustav praćenja te u osnovnim crtama opisati ključne etape i sredstva za postizanje tih ambicija.

Taj politički poticaj zahtijeva intenziviranje rada započetog u proteklom desetljeću kako bi se ubrzala digitalna transformacija Europe, pri čemu treba iskoristiti dosadašnji napredak u uspostavi potpuno funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta 4 te pojačati djelovanja definirana u strategiji za izgradnju digitalne budućnosti Europe 5 . U strategiji je utvrđen program reforme politika 6 , čija je provedba već započeta donošenjem Akta o upravljanju podacima, Akta o digitalnim uslugama, Akta o digitalnim tržištima i strategije za kibersigurnost. Ulaganja potrebna za digitalnu tranziciju imat će potporu iz niza proračunskih instrumenata Unije, uključujući kohezijske programe, instrument za tehničku potporu i program Digitalna Europa. Dogovorom suzakonodavaca da bi se najmanje 20 % Mehanizma za oporavak i otpornost trebalo iskoristiti za potporu digitalnoj tranziciji učvrstit će se taj plan reformi te osigurati financijska sredstva koja će omogućiti čvrste temelje za izgradnju digitalnog desetljeća Europe.

2.Vizija za 2030.: građani i poduzeća spremni za digitalno doba

Europski pristup digitaliziranom gospodarstvu i društvu usmjeren je na solidarnost, blagostanje i održivost, a počiva na jačanju položaja građana i poduzeća te jamstvu sigurnosti i otpornosti europskih digitalnih ekosustava.

Jedna od najvažnijih pouka pandemije jest da se zahvaljujući digitalizaciji ljudi mogu povezati bez obzira na to gdje se fizički nalaze. Digitalna infrastruktura i brze veze građanima donose nove prilike. Digitalizacija može postati odlučujući pokretač prava i sloboda te građanima omogućiti da se oslobode ograničenja koja nameću određena zemljopisna područja, društveni položaji ili društvene zajednice i otvoriti nove mogućnosti za učenje, zabavu, rad, istraživanje i ispunjavanje vlastitih ambicija. Time će se omogućiti stvaranje društva u kojem je zemljopisna udaljenost manje važna jer građani mogu raditi, učiti, stupati u kontakt s javnom upravom, upravljati svojim financijama i plaćanjima, koristiti se zdravstvenim sustavima i automatiziranim prometnim sustavima, sudjelovati u demokratskom životu, zabavljati se ili se sastajati i raspravljati s drugima ma gdje se nalazili u Uniji, uključujući ruralna i udaljena područja.

No tijekom krize razotkrivene su i slabe točke u našem digitalnom prostoru i njegova sve veća ovisnost o ključnim tehnologijama, koje se često nalaze izvan EU-a, kao i ovisnost o nekoliko velikih tehnoloških poduzeća, zabilježen je porast priljeva krivotvorenih proizvoda i kiberkrađa te je pojačan utjecaj dezinformacija na naša demokratska društva. Pojavio se i novi digitalni jaz, ne samo između dobro povezanih urbanih područja i ruralnih i udaljenih područja, već i između onih koji mogu u potpunosti iskoristiti obogaćen, pristupačan i siguran digitalni prostor s potpunom ponudom usluga i onih koji to ne mogu. Sličan se jaz pojavio i između poduzeća koja su već u mogućnosti iskoristiti sav potencijal digitalnog okruženja i onih koja još uvijek nisu u potpunosti digitalizirana. Pandemija bolesti COVID-19 u tom je smislu razotkrila novo „digitalno siromaštvo” te pokazala da se svim građanima i poduzećima u Europi mora omogućiti da digitalnu transformaciju iskoriste za bolji i prosperitetniji život. Europska vizija za 2030. jest digitalno društvo u kojem nitko nije zapostavljen.

Digitalizacija građanima donosi nove izvore blagostanja 7 : poduzetnicima omogućuje inovacije, osnivanje i širenje poduzeća bez obzira na to gdje žive, omogućuje otvaranje tržišta i ulaganje širom Europe i svijeta te otvara nova radna mjesta u razdoblju u kojem sve više Europljana osjeća prijetnju svojoj ekonomskoj sigurnosti ili okruženju.

Digitalne tehnologije mogu znatno pridonijeti postizanju ciljeva europskog zelenog plana. Prihvaćanje digitalnih rješenja i korištenje podataka olakšat će tranziciju na klimatski neutralno, kružno i otpornije gospodarstvo. Zamjenom poslovnih putovanja videokonferencijama smanjuju se emisije, a digitalne tehnologije omogućuju zelenije postupke u poljoprivredi, energetici, upravljanju zgradama, industriji ili pak urbanizmu i komunalnim uslugama te na taj način pridonose predloženom europskom cilju najmanje 55-postotnog smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i bolje zaštite našeg okoliša. I same digitalne infrastrukture i tehnologije morat će postati održivije te energetski i resursno učinkovitije. Zahvaljujući inovacijama i ambicioznim ekološkim standardima poduzeća će u okviru svoje digitalne transformacije moći usvojiti digitalne tehnologije s manjim učinkom na okoliš te većom energetskom učinkovitošću i učinkovitošću korištenja sirovina.

Otporne, sigurne i pouzdane infrastrukture i tehnologije neizostavne su ako želimo zajamčiti poštovanje europskih pravila i vrijednosti. Snažno jedinstveno tržište, pravedno tržišno natjecanje i trgovina utemeljena na pravilima koja dobro funkcionira ključni su temelji gospodarskog uspjeha i otpornosti EU-a.

No istodobno se digitalne tehnologije uglavnom razvijaju izvan EU-a 8 , a konvergencija među državama članicama kada je riječ o digitalizaciji i dalje je ograničena, čime se sputava ekonomija razmjera 9 . Zahvaljujući ojačanim unutarnjim snagama i kapacitetima, EU će postati snažniji međunarodni partner. Kako bi se Uniji omogućio razvoj ključnih tehnologija kojim se istodobno potiče rast produktivnosti i gospodarskog razvoja u potpunom skladu s europskim društvenim vrijednostima i ciljevima, neophodno je veliko povećanje razmjera ulaganja putem svih relevantnih fondova EU-a i nacionalne potrošnje, uključujući iskorištavanje znatnih privatnih ulaganja.

3.    Četiri glavne točke za određivanje smjera djelovanja EU-a

Komisija predlaže uspostavu Digitalnog kompasa, programa kojim će se digitalne ambicije EU-a za 2030. pretočiti u konkretne ciljeve i zajamčiti njihovo ostvarivanje. Kompas će se temeljiti na naprednom sustavu praćenja 10 kojim će se pratiti napredovanje digitalne transformacije EU-a, nedostaci u europskim strateškim digitalnim kapacitetima i provedba digitalnih načela. Obuhvaćat će sredstva za ostvarenje vizije i ključne etape definirane u okviru četiri glavne točke. Prve dvije usmjerene su na digitalne kapacitete u području infrastrukture te obrazovanja i vještina, a druge dvije na digitalnu transformaciju poduzeća i javnih službi.

3.1.    Stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci

Ako u svijetu sutrašnjice želimo biti gospodari vlastite sudbine, sigurni u svoje mogućnosti, vrijednosti i odluke, moramo se osloniti na digitalno spremne i sposobne građane, digitalno kvalificiranu radnu snagu i puno više digitalnih stručnjaka nego što ih danas imamo. Potpora tom cilju mora biti razvoj iznimno uspješnog ekosustava digitalnog obrazovanja te učinkovite politike promicanja povezivanja s talentiranim osobama iz cijelog svijeta i njihova privlačenja.

Digitalne vještine imat će središnju ulogu u jačanju naše kolektivne otpornosti kao društva. Osnovne digitalne vještine za sve građane i prilika za stjecanje novih specijaliziranih digitalnih vještina za zaposlene preduvjet su za aktivno sudjelovanje u digitalnom desetljeću, što je i objašnjeno u Programu vještina za Europu 11 .

U Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava za 2030. predviđa se cilj od 80 % odraslih osoba s barem osnovnim digitalnim vještinama 12 . Kako bi svi Europljani mogli potpuno iskoristiti blagodati uključivog digitalnog društva i kako se predlaže u poglavlju o digitalnim načelima (odjeljak 4.), pristup obrazovanju za stjecanje osnovnih digitalnih vještina trebao bi biti pravo svih građana EU-a, a cjeloživotno učenje trebalo bi postati stvarnost.

Općeprisutne digitalne vještine ujedno bi trebale stvoriti društvo koje se može pouzdati u digitalne proizvode i internetske usluge, zna prepoznati pokušaje dezinformiranja i prijevare te u kojem djeca uče kako razumjeti i snaći se u mnoštvu informacija kojima su izložena na internetu.

Napredne digitalne vještine znatno su više od poznavanja programiranja ili osnova informatike. Digitalnim osposobljavanjem i obrazovanjem moraju se stjecati specijalizirane digitalne vještine koje će građanima omogućiti zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima i izgradnju karijere koja ih ispunjava. Godine 2019. bilo je 7,8 milijuna stručnjaka za IKT, a dotadašnja godišnja stopa rasta iznosila je 4,2 %. Ako se taj trend nastavi, Uniji će nedostajati velik dio od predviđenih 20 milijuna stručnjaka potrebnih u ključnim područjima kao što su kibersigurnost ili analiza podataka. Više od 70 % poduzeća izjavljuje da im je nedostatak osoblja s odgovarajućim digitalnim vještinama prepreka ulaganjima. U tom području postoji i izražena rodna neravnoteža: žene čine samo šestinu stručnjaka za IKT i trećinu osoba koje diplomiraju u području STEM-a 13 . Situaciju dodatno otežava premalo specijaliziranih programa obrazovanja i osposobljavanja u područjima kao što su umjetna inteligencija, kvantna sigurnost i kibersigurnost te slaba integracija digitalnih tema i multimedijskih nastavnih pomagala u drugim disciplinama. Za rješavanje tog problema potrebna su velika ulaganja u osposobljavanje budućih generacija radnika te u usavršavanje i prekvalifikaciju radne snage.

Djelovanja unutar Unije treba dopuniti potporom poboljšanju digitalne pismenosti na globalnoj razini kako bi se ostvarili UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Prilike za digitalne inženjere i specijaliste iz trećih zemalja bit će dostupne i u okviru programa Erasmus+, koji će usto općenito pojačati ponudu okruženja za digitalno obrazovanje. U Africi bi nacionalni savezi za digitalne vještine i radna mjesta mogli osmisliti zajedničke nastavne programe za digitalne vještine te pomoći državnim tijelima stručnim znanjem i projektima kojima će se škole i obrazovne ustanove uvesti u digitalno doba. Isto tako, digitalne vještine i pismenost postaju središnji element u izgradnji digitalnih kapaciteta u našim odnosima s latinoameričkom i karipskom regijom.

Kako se budemo približavali 2030., globalno nadmetanje za talentirane radnike bit će sve žešće jer stručnjaka i dalje neće biti dovoljno, a o njima će ovisiti inovacije, rast produktivnosti i prosperitet svih zemalja. Poticanje privlačnosti EU-a te programi potpore za digitalno osposobljavanje imat će središnju ulogu u digitalnoj transformaciji EU-a.

3.2.    Sigurna, učinkovita i održiva digitalna infrastruktura

Europa će vodeći položaj u digitalnom sektoru postići samo ako ga bude temeljila na održivoj digitalnoj infrastrukturi u kojoj povezivost, mikroelektronika i mogućnost obrade velikih količina podataka služe kao temelj za druga tehnološka postignuća i podupiru konkurentnost naše industrije. U svim tim područjima koja zahtijevaju koordinaciju kako bi se postigla europska dimenzija potrebna su znatna ulaganja.

Izvrsna i sigurna povezivost za sve i svugdje u Europi preduvjet je za društvo u kojem svako poduzeće i svaki građanin mogu sudjelovati bez ograničenja. Od ključne je važnosti do 2030. postići gigabitnu povezivost. Iako se ta ambicija može postići bilo kojom kombinacijom tehnologija, naglasak bi trebao biti na održivijoj fiksnoj, mobilnoj i satelitskoj povezivosti nove generacije te uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G, na temelju brze i učinkovite dodjele spektra i primjene paketa instrumenata za sigurnost 5G mreža 14 , te u idućim godinama i 6G mreža, koje su trenutačno u razvoju 15 .

Kako desetljeće bude odmicalo, kućanstva će sve više prihvaćati takve mrežne tehnologije jer će im povezivost vrlo velikog kapaciteta biti sve potrebnija. Očekuje se da će do kraja ovog desetljeća nove digitalne komunikacijske značajke i mogućnosti kao što su visokoprecizni holografski mediji i umreženi digitalni senzori digitaliziranom društvu otvoriti potpuno novu perspektivu, u kojoj će potreba za gigabitnom povezivošću biti još izraženija. Poduzeća će pak već znatno prije kraja desetljeća trebati namjenske gigabitne veze i podatkovnu infrastrukturu za računalstvo u oblaku i obradu podataka, baš kao što će ih i škole i bolnice trebati za e-obrazovanje i e-zdravstvo. U području računalstva visokih performansi (HPC) bit će potrebne terabitne veze kako bi se omogućila obrada podataka u stvarnom vremenu.

Vodeći položaj Europe u digitalnom sektoru i njezina globalna konkurentnost ovise o odličnoj unutarnjoj i vanjskoj povezivosti te bi trebali usmjeravati i naš međunarodni angažman, osobito unutar europskih vremenskih zona, pri čemu treba uzeti u obzir i pojavu podatkovnih pristupnika u susjedstvu EU-a. EU ima sveobuhvatan program takvog angažmana, uključujući uvođenje širokopojasnog pristupa u suradnji s partnerima na zapadnom Balkanu i u Istočnom partnerstvu. Europa će se povezati i s partnerima u susjedstvu i Africi, među ostalim zemaljskim i podmorskim kabelima te sigurnom konstelacijom satelita. Osim toga, EU će pojačati provedbu strategije povezivanja EU-a i Azije putem novih partnerstava za povezivost s Indijom i ASEAN-om. Digitalnim partnerstvom s Latinskom Amerikom i karipskom regijom dopunit će se pokretanje komponente povezivosti digitalnog saveza s Latinskom Amerikom i karipskom regijom, čime se nastavlja suradnja započeta polaganjem kabela BELLA.

Ako je povezivost preduvjet za digitalnu transformaciju, mikroprocesori su temelj većine ključnih, strateških lanaca vrijednosti kao što su povezani automobili, telefoni, internet stvari, računala visokih performansi, rubna računala i umjetna inteligencija. Iako se u Europi projektiraju i proizvode čipovi visoke klase, postoje bitni nedostaci, osobito u vrhunskim proizvodnim tehnologijama i dizajnu čipova, zbog kojih su u Europi prisutne brojne slabe točke 17 .

Za digitalnu infrastrukturu koja opslužuje građane, MSP-ove, javni sektor i velika poduzeća potrebni su računalstvo visokih performansi i cjelovita podatkovna infrastruktura. Podaci koji nastaju u Europi danas se uglavnom pohranjuju i obrađuju izvan Europe, pa se i vrijednost koju sadržavaju iskorištava izvan Europe 19 . Iako poduzeća koja stvaraju i iskorištavaju podatke trebaju u tom pogledu zadržati slobodu izbora, takva situacija može predstavljati rizik u smislu kibersigurnosti, slabih točaka u opskrbnom lancu, mogućnosti promjene dobavljača i nezakonitog pristupa trećih zemalja podacima 20 . Pružatelji usluga u oblaku s nastanom u Uniji imaju samo manji udio na tržištu računalstva u oblaku, zbog čega je EU izložen spomenutim rizicima te je ograničen potencijal europske digitalne industrije za ulaganje na tržištu obrade podataka. S obzirom na utjecaj podatkovnih centara i infrastruktura u oblaku na potrošnju energije, EU bi trebao preuzeti vodeću ulogu i u postizanju njihove klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti do 2030. te iskorištavanju viška energije koju proizvode za grijanje naših kućanstava, poduzeća i zajedničkih javnih prostora. Komisija će u okviru poboljšanog indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) uvesti mehanizme za mjerenje energetske učinkovitosti podatkovnih centara i elektroničkih komunikacijskih mreža koje koriste europska poduzeća.

Kao što je istaknuto u europskoj podatkovnoj strategiji, količina generiranih podataka osjetno se povećava i očekuje se da će se sve veći udio podataka obrađivati na rubu mreže, bliže korisnicima i mjestu generiranja. Ta će promjena zahtijevati razvoj i uvođenje potpuno novih tehnologija za obradu podataka koje će obuhvaćati rub mreže, odnosno odmak od modela centralizirane infrastrukture utemeljene na oblaku. Kako bi održala korak s tim trendovima prema sve većoj distribuiranosti i decentralizaciji kapaciteta za obradu podataka te nadoknadila nedostatak odgovarajućih rješenja u oblaku za potrebe europskih poduzeća i javne uprave, Europa mora ojačati vlastitu infrastrukturu i kapacitete računalstva u oblaku 21 .

No europska poduzeća i javne uprave moći će iskoristiti sve prednosti ekosustava u oblaku i na rubu mreže samo ako on bude popraćen najsuvremenijim računalnim kapacitetima. U tom će se pogledu ubrzati suradnja s državama članicama u okviru već osnovanog Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi kako bi se uvela vrhunska udružena superračunalna i kvantnoračunalna podatkovna infrastruktura.

EU istodobno mora ulagati u nove kvantne tehnologije. Unija treba biti globalni predvodnik u razvoju kvantnih računala koja se mogu u potpunosti programirati i kojima se može pristupiti s bilo kojeg mjesta u Europi te koja su istodobno iznimno energetski učinkovita i koja će za nekoliko sati moći riješiti ono što se trenutačno rješava stotinama dana, ako ne i godinama.

3.3.    Digitalna transformacija poduzeća

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 prihvaćanje digitalnih tehnologija mnogim je poduzećima bilo presudno za poslovanje. Do 2030. digitalne tehnologije, uključujući 5G, internet stvari, računalstvo na rubu mreže, umjetnu inteligenciju, robotiku i proširenu stvarnost, neće biti samo pospješitelji razvoja, već će činiti okosnicu novih proizvoda, novih proizvodnih procesa i novih poslovnih modela utemeljenih na pravednoj razmjeni podataka u podatkovnom gospodarstvu. U tom će kontekstu brzo donošenje i provedba Komisijinih prijedloga strategija za jedinstveno digitalno tržište i izgradnju digitalne budućnosti Europe 23 ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća te zajamčiti pravedno i konkurentno digitalno gospodarstvo. To će morati biti popraćeno ravnopravnim uvjetima u inozemstvu.

Transformacija poduzeća ovisit će o njihovoj sposobnosti brzog i sveobuhvatnog usvajanja novih digitalnih tehnologija, među ostalim u industrijskim i uslužnim ekosustavima koji trenutačno zaostaju. Potporom EU-a, osobito putem jedinstvenog tržišta te programa Digitalna Europa i kohezijskih programa, promicat će se uvođenje i korištenje digitalnih mogućnosti kao što su industrijski podatkovni prostori, računalna snaga, otvoreni standardi te kapaciteti za testiranje i eksperimentiranje.

Poduzeća treba poticati na uvođenje digitalnih tehnologija i proizvoda s manjim učinkom na okoliš te većom energetskom učinkovitošću i učinkovitošću korištenja sirovina. Digitalne tehnologije moraju se uvesti brzo kako bi se omogućilo intenzivnije i učinkovitije korištenje resursa. Na taj će se način poticanjem materijalne produktivnosti Europe smanjiti ulazni troškovi proizvodnje i naša izloženost poremećajima u lancima opskrbe.

Posebnu pozornost valja posvetiti najsuvremenijim i disruptivnim inovacijama. Iako se novoosnovanih (start-up) poduzeća u Europi već razvija koliko i u SAD-u, za brz rast i širenje potrebni su im povoljniji uvjeti i istinski funkcionalno jedinstveno tržište 25 . Europa se opremila raznovrsnim instrumentima 26 , no raskorak u ulaganjima u financiranje rasta start-up poduzeća između SAD-a i Europe, pa čak i između EU-a i Kine, još uvijek je povelik. EU je već dao niz „jednoroga”, no ima prostora za poboljšanje. Izradom standarda izvrsnosti mreže Startup Nations može se pridonijeti olakšavanju prekograničnog rasta, među ostalim i lakšim pristupom financiranju za širenje poslovanja 27 .

MSP-ovi imaju središnju ulogu u toj tranziciji, i to ne samo zato što čine većinu poduzeća u EU-u nego i zato što su ključan izvor inovacija 28 . Uz potporu više od 200 digitalnoinovacijskih centara i industrijskih klastera, MSP-ovi bi do 2030. trebali moći lako i po pravednim uvjetima, osiguranima odgovarajućom regulativom, pristupati digitalnim tehnologijama ili podacima te dobivati primjerenu podršku za digitalizaciju. U tom pogledu više od 200 europskih digitalnoinovacijskih centara i industrijskih klastera u cijeloj Uniji trebalo bi potpomagati digitalnu transformaciju inovativnih, ali i nedigitalnih MSP-ova te povezivati digitalne dobavljače s lokalnim ekosustavima. Cilj je postići visok digitalni intenzitet, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Komisija će ažurirati industrijsku strategiju, među ostalim i kako bi ubrzala digitalnu transformaciju industrijskih ekosustava kao potporu ostvarenju ciljeva za 2030.

3.4.    Digitalizacija javnih usluga

EU ima cilj do 2030. osigurati da svatko, uključujući osobe s invaliditetom, ima pristup demokratskom životu i javnim uslugama na internetu u najkvalitetnijem digitalnom okruženju koje omogućuje jednostavne, učinkovite i personalizirane usluge i alate s visokim standardima sigurnosti i zaštite privatnosti. Sigurno e-glasovanje potaknulo bi veće sudjelovanje javnosti u demokratskom životu. Pristupačne usluge omogućit će građanima svih dobnih skupina i poduzećima svih veličina da učinkovitije utječu na smjer i rezultate rada državne uprave te da unapređuju javne usluge. „Uprava kao platforma”, nov pristup izradi javnih usluga, omogućit će cjelovit i jednostavan pristup javnim uslugama neprimjetnim međudjelovanjem naprednih mogućnosti kao što su obrada podataka, UI i virtualna stvarnost. Zahvaljujući učinkovitijim uslugama koje su otpočetka koncipirane kao digitalne 31  , pridonijet će i rastu produktivnosti europskih poduzeća te ih, kao dobar primjer, potaknuti, osobito MSP-ove, na veću digitalizaciju.

No do ostvarenja te vizije još je dug put. Premda korištenje internetskih javnih usluga raste, usluge koje se pružaju digitalno često su tek na osnovnoj razini, primjerice ispunjavanje obrazaca. Europa mora iskoristiti digitalizaciju kao poticaj za korjenitu promjenu načina interakcije građana, javnih uprava i demokratskih institucija, pri čemu se mora osigurati interoperabilnost među svim razinama vlasti i svim javnim uslugama 32 .

Zajednice u EU-u razvijaju i pametne podatkovne platforme koje objedinjuju podatke iz različitih sektora i gradova te podižu kvalitetu svakodnevnog života građana. Većina digitalnih usluga koje te platforme danas nude ograničena je na osnovne usluge, primjerice pametno parkiranje, pametnu rasvjetu ili telematiku javnog prijevoza. Digitalizacija je bitna i za stvaranje „pametnih sela”, tj. zajednica u ruralnim područjima koje otpornost grade inovativnim rješenjima koja se oslanjaju na lokalne prednosti i mogućnosti.

Platforme ruralnih i urbanih zajednica bazirat će se na digitalnim tehnologijama i nuditi usluge kao što su multimodalni inteligentni prometni sustavi, brza pomoć u slučaju nesreća, specifična rješenja za gospodarenje otpadom, upravljanje prometom, urbanističko planiranje, pametna energetska i rasvjetna rješenja, optimizacija resursa i drugo. Primjena kriterija zelene javne nabave 34 može povećati potražnju za zelenom digitalnom transformacijom.

Digitalna transformacija trebala bi omogućiti i moderne i učinkovite pravosudne sustave 35 , ostvarivanje potrošačkih prava i djelotvornije javne mjere, uključujući kapacitete za kaznene progone i istrage 36 . Naime, ono što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu, pa tijela kaznenog progona moraju raspolagati najboljim sredstvima za suzbijanje sve sofisticiranijih digitalnih kaznenih djela.

4.    Digitalno građanstvo

Uvođenje digitalne infrastrukture, primjena digitalnih vještina i kapaciteta te digitalizacija poduzeća i javnih usluga nisu, međutim, dovoljni za definiranje pristupa EU-a vlastitoj digitalnoj budućnosti. Potrebno je i sve Europljane osposobiti da u cijelosti mogu iskoristiti digitalne mogućnosti i tehnologije. Moramo se pobrinuti da se prava koja vrijede izvan interneta u potpunosti primjenjuju i u digitalnom svijetu.

Kako bi bili posve spremni, građani bi najprije trebali imati pristup sigurnoj i visokokvalitetnoj povezivosti po povoljnoj cijeni, trebali bi moći steći osnovne digitalne vještine – koje bi trebale postati pravo svih građana – i raspolagati drugim sredstvima koja će im zajedno omogućiti da u potpunosti sudjeluju u gospodarskim i društvenim aktivnostima današnjice i budućnosti. Moraju imati i jednostavan pristup digitalnim javnim uslugama na temelju univerzalnog digitalnog identiteta te pristup digitalnim zdravstvenim uslugama. Pristup internetskim uslugama trebao bi biti nediskriminatoran i trebala bi se primjenjivati načela kao što su sigurnost i pouzdanost digitalnih prostora, ravnoteža privatnog i poslovnog života u okruženju rada na daljinu, zaštita maloljetnika i etičko algoritamsko odlučivanje.

Usto, digitalne tehnologije i usluge koje građani koriste moraju biti u skladu s primjenjivim pravnim okvirom te poštovati prava i vrijednosti svojstvene „europskom pristupu”. Antropocentrično, sigurno i otvoreno digitalno okruženje trebalo bi biti u skladu s propisima, ali i služiti kao dodatno sredstvo građanima u ostvarivanju prava, primjerice prava na privatnost i zaštitu podataka, slobode izražavanja, prava djeteta i prava potrošača.

Digitalna načela proizlaze iz primarnog prava EU-a, ponajprije Ugovora o Europskoj uniji (UEU), Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Povelje EU-a o temeljnim pravima i sudske prakse Suda Europske unije, te iz sekundarnog zakonodavstva 37 .

Europski pristup digitalnom društvu trebao bi usto biti temelj i potpora inicijativama otvorene demokracije tako što će doprinositi uključivom oblikovanju politika, omogućiti raznoliku suradnju s građanima te ih poticati na organiziranje lokalnih inicijativa kao pokretača društvene prihvatljivosti i javne potpore demokratskim odlukama.

Europski pristup digitalnom društvu trebao bi se temeljiti i na potpunom poštovanju temeljnih prava EU-a:

·slobode izražavanja, uključujući pristup raznolikim, pouzdanim i transparentnim informacijama,

·slobode osnivanja i vođenja poduzeća na internetu,

·zaštite osobnih podataka i privatnosti te prava na zaborav,

·zaštite intelektualnih djela pojedinaca u internetskom prostoru.

Jednako je važno uspostaviti cjelovit skup digitalnih načela koja će omogućiti informiranje korisnika i voditi oblikovatelje politika i digitalne operatore kao što su:

·univerzalni pristup internetskim uslugama,

·sigurno i pouzdano internetsko okruženje,

·univerzalno digitalno obrazovanje i vještine kako bi građani aktivno sudjelovali u društvu i demokratskim procesima,

·pristup digitalnim sustavima i uređajima koji ne štete okolišu,

·pristupačne i antropocentrične digitalne javne usluge i uprava,

·etička načela antropocentričnih algoritama,

·zaštita i jačanje položaja djece u internetskom prostoru,

·pristup digitalnim zdravstvenim uslugama.

Komisija će predložiti da se takav skup digitalnih načela i prava uvrsti u međuinstitucijsku svečanu izjavu Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća, koja će se temeljiti na prijedlogu Europske komisije te odražavati i dopunjavati iskustvo iz provedbe europskog stupa socijalnih prava.

Komisija namjerava provesti posebno godišnje istraživanje Eurobarometra radi praćenja mišljenja Europljana o poštovanju njihovih prava i vrijednosti te o koristi koju imaju od digitalizacije našeg društva.

5.    Kompas prema ciljevima do 2030.

Kako bi se ostvarile obnovljene Unijine ambicije u pogledu digitalizacije, nužan je čvrst okvir. On bi trebao obuhvaćati našu viziju na temelju četiriju glavnih točaka, digitalnih načela i uklanjanja nedostataka u ključnim kapacitetima.

Digitalni KOMPAS Upravljačka struktura s godišnjim izvješćivanjem i naknadnim djelovanjem
Ostvarenje konkretnih ciljeva u okviru četiriju glavnih točaka 38	Priprema i pokretanje višedržavnih projekata 39	Praćenje digitalnih načela
Praćenje prema kvantitativnim ključnim pokazateljima uspješnosti, izvješćivanje o poduzetim mjerama i davanje preporuka.	Praćenje infrastrukture i nedostataka u ključnim kapacitetima. Postizanje konsenzusa/poticanje dogovora o zajedničkim projektima i olakšavanje njihove provedbe.	Izvješćivanje i pregledi uspješnosti. Godišnje istraživanje Eurobarometra.

5.1. Upravljanje

Operativno, Komisija namjerava predložiti Digitalni kompas u obliku programa digitalne politike 40 , koji se donosi suodlučivanjem Europskog parlamenta i Vijeća te kojim će se u prvi plan staviti rezultati i trajna predanost ostvarenju zajedničkih digitalnih ciljeva. Program bi sadržavao sljedeće elemente:

-skup konkretnih ciljeva za svaku od četiri glavne točke, kako je predloženo u odjeljku 3., 

-sustav praćenja za mjerenje napretka EU-a s obzirom na ključne ciljeve za 2030. (odjeljak 3. i Prilog) i digitalna načela (odjeljak 4.) te za procjenu područja s nedovoljnim napretkom na razini država članica, što, primjerice, uključuje izostanak djelovanja ili nepotpunu provedbu ključnih regulatornih prijedloga 41 . Kako bi se iskoristili postojeći postupci i metodologije te radi usklađenosti s njima 42 , osnovni pokazatelji za praćenje ciljeva na razini EU-a i digitalizacijskih trendova na nacionalnoj razini bit će dio unaprijeđenog izvješćivanja o DESI-ju.

-Za analizu i opća izvješća o napretku na europskoj razini zadužena će biti Europska komisija. Izvješća će sadržavati pregled i analizu stanja te prikazati koliko je još potrebno da bi se ostvarili digitalnog desetljeća (vidjeti primjer na grafikonu u nastavku). Krajnja je svrha utvrditi u kojim se područjima zaostaje i kako se utvrđeni nedostaci mogu ukloniti mjerama i preporukama na europskoj i/ili nacionalnoj razini,

Koliko smo udaljeni od ciljeva za 2030. koji omogućuju uključivo i održivo digitalno društvo?

Na temelju te analize Komisija će svake godine objavljivati europsko izvješće o stanju digitalnog desetljeća za Vijeće i Europski parlament u kojem će, prikazom rezultata na svojevrsnom semaforu, izvijestiti o napretku prema ostvarenju vizije za 2030. i odgovarajućim ključnim točkama, ciljevima i načelima te o općoj usklađenosti s tim planovima. U izvješću će se upozoravati na odstupanja u ostvarivanju zajedničkih ciljeva Unije do 2030. i digitalnih načela te na utvrđene potrebe za ulaganjima. Godišnje izvješće o stanju digitalnog desetljeća, kao jedino izvješće o napretku u digitalnoj sferi, uzet će se u obzir i u europskom semestru te će se uskladiti s procesom Mehanizma za oporavak i otpornost,

Na temelju tog izvješća Komisija i države članice provest će zajedničku analizu kako bi utvrdile rješenja za nedostatke i predložile ciljane mjere za njihovo djelotvorno uklanjanje. Komisija će biti ovlaštena da, u suradnji s državama članicama, provodi daljnje operativne mjere i daje preporuke. To, među ostalim, mogu biti preporuke koje se odnose na regulatornu provedbu 43 ili na potrebu za javnom intervencijom radi poticanja dodatnih ulaganja u digitalne tehnologije i kapacitete, npr. izradom višedržavnih projekata.

U programu provedbe politike uspostavit će se mehanizam koji će Komisiji i državama članicama omogućiti da koordinirano i blisko surađuju u cilju preuzimanja zajedničkih obveza i poduzimanja eventualnih mjera na razini EU-a i nacionalnoj razini, uzimajući pritom u obzir i provedbu drugih digitalnih politika i inicijativa. Program će Komisiji omogućiti i da s državama članicama radi na pokretanju i izradi višedržavnih projekata, koji su opisani u nastavku.

Premda bi naglasak bio na suradnji i koordinaciji s državama članicama, za djelotvorno je upravljanje nužno da su svi gospodarski i društveni akteri opravdano uvjereni u rezultate. Budući da je to jedan od glavnih preduvjeta ubrzanja digitalizacije EU-a, o Kompasu će se provesti ciljana savjetovanja s relevantnim dionicima.

5.2. Višedržavni projekti

Za ostvarenje europske vizije digitalnog desetljeća potrebni su digitalni kapaciteti u četiri područja Digitalnog kompasa, koji se pak mogu ostvariti samo ako države članice i Unija udruže resurse. Europski pristup izgradnji digitalnih kapaciteta prijeko je potreban za velike tehnološke projekte nužne za digitalnu tranziciju Europe. Za najsuvremenije je europske kapacitete potrebna pak kritična masa financijskih sredstava i usklađenost svih aktera.

Europsko vijeće pozvalo je stoga na daljnje jačanje sinergija između korištenja sredstava EU-a i nacionalnih sredstava za takve ključne tehnološke projekte. U Uredbi o mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF) i Instrumentu za tehničku potporu prepoznata je mogućnost izrade višedržavnih projekata u kojima se združuju ulaganja iz nekoliko nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Povrh toga, djelovanja bi trebalo planirati dugoročno i pritom nastojati osigurati mobilizaciju ulaganja iz proračuna EU-a, država članica i sektora.

O mogućim se svrhama višedržavnih projekata već raspravljalo s državama članicama u sklopu pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost, točnije u okviru prioriteta „povezivanje”, „modernizacija”, „ekspanzija” te „prekvalifikacija i usavršavanje”. Komisija je ponudila operativnu potporu i potaknula države članice da iskoriste sredstva iz svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost kako bi udruženim snagama poduprle takve višedržavne projekte.

Komisija se obvezala podupirati razvoj i provedbu višedržavnih projekata, među ostalim u okviru RRF-a i intenzivnijim dijalogom s državama članicama, što uključuje i fleksibilniji okvir za upravljanje. 

Dosad su se za različite projekte i investicije rabili razni mehanizmi 45 , što je razotkrilo nedostatke u Komisijinu paketu instrumenata kad je riječ o kombiniranju financiranja iz država članica, proračuna EU-a i privatnih ulaganja u svrhu uvođenja i rada infrastrukture i usluga od zajedničkog interesa, izvan istraživanja.

Točnije, za učinkovit mehanizam za pokretanje i vođenje višedržavnih digitalnih projekata (a možda i projekata u drugim područjima) potrebna je kombinacija nekoliko elemenata:

·mogućnost brze i fleksibilne uspostave, a da pritom ostane otvoren svim zainteresiranim državama članicama,

·standardni aranžmani kojima se uređuju zajednička pitanja kao što su vlasništvo i upravljanje podacima, uključujući ulogu Komisije da osigura otvorenost, usklađenost s dogovorenim prioritetima i propisima EU-a, među ostalim s pravilima o tržišnom natjecanju i državnim potporama, te koordinaciju s programima i politikama EU-a,

·lakše objedinjavanje financiranja iz EU-a i nacionalnog financiranja te komplementarnost i kombiniranje različitih izvora financiranja, uz istodobno stvaranje poticaja za privlačenje privatnih ulaganja,

·pravne mogućnosti za nabavu i rad višedržavne infrastrukture i paneuropskih usluga od javnog interesa, ne samo istraživanja, uz olakšavanje neutralnosti dobavljača.

Kako bi ponudila učinkovito rješenje i potaknula države članice na suradnju u višedržavnim projektima, Komisija, vodeći se stečenim iskustvom, među ostalim i iz provedbe takvih projekata u okviru RRF-a, procjenjuje opcije za budući prijedlog programa digitalne politike, primjerice izvedivost i obilježja posebnog instrumenta za višedržavne projekte. 

6.    Međunarodna partnerstva za digitalno desetljeće

Dokazano je da digitaliziranost nekog gospodarstva ili društva nije samo jedan od temelja gospodarske i društvene otpornosti nego i čimbenik globalnog utjecaja. Pandemija je jasno pokazala da digitalna politika nije vrijednosno neutralna. S obzirom na to da trenutačno postoje različiti međusobno konkurentni modeli digitalne politike, Unija sad ima priliku promicati svoju naprednu i antropocentričnu viziju digitalnog gospodarstva i društva.

Kako bi digitalno desetljeće Europe bilo uspješno, sklopit ćemo čvrsta međunarodna digitalna partnerstva u skladu s četiri stupa našeg Kompasa: vještine, infrastruktura, transformacija poslovanja i transformacija javnih usluga. Partnerstva će ojačati sposobnost Unije da zastupa vlastite interese i stvara globalna rješenja te ujedno suzbija nepoštene prakse i zlouporabe te jamči sigurnost i otpornost digitalnih opskrbnih lanaca EU-a.

EU-ovo je polazište otvoreno digitalno gospodarstvo koje se temelji na ulaganjima i inovacijama kao pokretačima prosperiteta. No Unija će i intenzivno promicati naše temeljne interese i vrijednosti ustrajanjem na tri opća načela: jednaki uvjeti na digitalnim tržištima, siguran kiberprostor i poštovanje temeljnih prava na internetu.

Za to će iznimno važna biti trgovinska politika i sporazumi jer se njima na otvoren i odlučan način mogu postaviti globalna i bilateralna pravila koja se temelje na europskim vrijednostima. EU je predložio da se, kao središnji element obnovljenog transatlantskog odnosa, osnuje novo vijeće EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju kako bi se ojačalo naše trgovinsko i investicijsko partnerstvo, učvrstio naš tehnološki i industrijski primat, izradili kompatibilni standardi, proširila istraživačka suradnja, promicalo pošteno tržišno natjecanje i zajamčila sigurnost kritičnih opskrbnih lanaca.

EU je jedan od najutjecajnijih aktera u multilateralnim forumima i promicatelj uključivog multilateralizma, u kojem države, civilno društvo, privatni sektor, akademska zajednica i drugi dionici međusobno surađuju. Takvi forumi mogu poboljšati globalno funkcioniranje digitalnoga gospodarstva, što potvrđuje primjer pregovora o novim pravilima za e-trgovinu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Unija će u međunarodnim organizacijama aktivno i odlučno, u suradnji s državama članicama i partnerima sličnih stajališta, promicati svoju antropocentričnu viziju digitalizacije. Takvim bi koordiniranim pristupom osobito trebalo zastupati korištenje tehnologije koje je potpuno u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i Općom deklaracijom o ljudskim pravima.

Potpora EU-ovim međunarodnim digitalnim partnerstvima bit će paket instrumenata koji će se temeljiti na kombinaciji regulatorne suradnje, rješavanja pitanja izgradnje kapaciteta i stjecanja vještina, ulaganja u međunarodnu suradnju i istraživačkih partnerstava. U tu svrhu iskoristit će se sve veći program bilateralnih dijaloga:

·međunarodna digitalna partnerstva EU-a promicat će usklađenost s ili približavanje regulatornim normama i standardima EU-a kad je riječ o pitanjima kao što su zaštita podataka, privatnost i tokovi podataka, etičko korištenje umjetne inteligencije, kibersigurnost i povjerenje, suzbijanje dezinformacija i nezakonitih sadržaja na internetu, upravljanje internetom te potpora razvoju digitalnih financija i e-uprave. EU će pridonositi i postizanju zajedničkih rješenja, primjerice tekućem radu u okviru skupine G20 i OECD-a na globalnom sporazumnom rješenju za oporezivanje digitalnoga gospodarstva,

·kao potporu digitalnim partnerstvima sa zemljama u razvoju i zemljama u usponu, Komisija će osmisliti i predložiti pakete za digitalno gospodarstvo na temelju paketa instrumenata. Financirat će se iz inicijativa Tim Europa u kojima se udružuju resursi EU-a 46 i država članica u suradnji s vodećim europskim kompanijama, među ostalim stvaranjem i umrežavanjem digitalnoinovacijskih centara. Paketi će biti osmišljeni tako da glavne točke ostanu povezane i cjelovito obuhvaćene jer će to zajamčiti promicanje antropocentričnog modela digitalnog razvoja. Poticanje digitalne povezivosti kako bi se premostio digitalni jaz iziskuje važna ulaganja i, stoga, sveobuhvatnu financijsku suradnju, među ostalim s partnerima sličnih stajališta i međunarodnim financijskim institucijama. Pristup Tim Europa pomoći će da se taj jaz premosti u partnerskim zemljama, pri čemu će se osobita pozornost posvetiti Africi, i da se ujedno promiču tehnologije i vrijednosti EU-a. Potpora tome mogla bi se osigurati uspostavom fonda za digitalnu povezivost u okviru pristupa Tim Europa. Njegovu će izvedivost Komisija ispitati, zajedno s partnerima, u idućim mjesecima,

·digitalna partnerstva otvorit će vrata zajedničkim istraživačkim aktivnostima, među ostalim u okviru sektorskih zajedničkih poduzeća, koja će služiti kao potpora vodećem položaju EU-a u tehnologijama u razvoju kao što su 6G, kvantno računalstvo ili primjena digitalne tehnologije u borbi protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova.

Koristeći obnovljeni transatlantski odnos kao stabilan temelj međunarodnog angažmana u digitalnoj sferi, Unija bi trebala povesti stvaranje šireg saveza partnera sličnih stajališta, otvorenog i ustrojenog u suradnji sa svima koji dijele njezinu viziju antropocentrične digitalne transformacije. Zajedno ćemo braniti otvoreni i decentralizirani internet, u čijoj je osnovi jedna svjetska mreža (world wide web), i korištenje tehnologije kojim se poštuju osobne slobode i promiču jednaki uvjeti. Takav bi savez trebao zajednički raditi na jačanju konkurentnosti i inovacija, postavljati standarde u multilateralnim forumima, na primjer o etičkom korištenju umjetne inteligencije, promicati digitalne trgovinske tokove međuovisnim i otpornim opskrbnim lancima te siguran kiberprostor. Komisija i Visoki predstavnik surađivat će s državama članicama EU-a na izradi sveobuhvatnog i koordiniranog pristupa stvaranju digitalnog saveza i diplomatskim aktivnostima, među ostalim putem mreže delegacija EU-a.

Do 2030. međunarodna digitalna partnerstva trebala bi uroditi većim mogućnostima za europska poduzeća, povećanjem digitalne trgovine sigurnim mrežama, poštovanjem europskih standarda i vrijednosti te poticajnijim međunarodnim okruženjem za antropocentričnu digitalnu transformaciju kakvoj težimo mi i drugi partneri.

7.    Zaključak: to je put naprijed

Komunikacijom o Digitalnom kompasu zacrtan je jasan put prema zajedničkoj viziji i koracima koje Europa mora poduzeti za uspjeh digitalnog desetljeća, unutar svojih granica i u svijetu.

Sudjelovanje i zalaganje javnosti i svih dionika ključ su uspješne digitalne transformacije. S obzirom na to, Komisija će nedugo nakon objave ove Komunikacije pokrenuti opsežan postupak savjetovanja o digitalnim načelima. Tijekom 2021. savjetovat će se s državama članicama, Europskim parlamentom, predstavnicima regionalnih, gospodarskih i socijalnih partnera te građanima o pojedinačnim elementima Komunikacije, uključujući okvir Kompasa s konkretnim ciljevima i upravljanjem. Usto će organizirati forum dionika o određenim aspektima rada na Digitalnom kompasu za 2030.

Komisija će na temelju tih postupaka usuglašavanja do trećeg tromjesečja 2021. suzakonodavcima predložiti program digitalne politike, a kad je riječ o izjavi o digitalnim načelima, nada se da će ostvariti bitan napredak s drugim institucijama do kraja 2021.

(1)

     Razvoj potpuno novih vrsta cjepiva (npr. Moderna, BioNTech) skrenuo je pozornost široke javnosti na prednosti disruptivnih inovacija koje omogućuju učinkovit i metodološki inovativan razvoj cjepiva za manje od godinu dana te na važnost ovladavanja tim tehnologijama.

(2)

     U analizi oporavka koju su provele službe Komisije procjenjuje se da će, da bi se uhvatio korak s glavnim konkurentima u SAD-u i Kini, u IKT i razvoj vještina biti potrebno ulagati 125 milijardi EUR godišnje. Europska investicijska banka upozorila je da postoji opasnost da će 45 % poduzeća nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 smanjiti ulaganja umjesto da ih poveća.

(3)

     Ova je Komunikacija dio skupa mjera za jačanje otvorene strateške autonomije i otpornosti EU-a. Mjere, među ostalim, obuhvaćaju Komunikaciju o poticanju otvorenosti, snage i otpornosti europskog gospodarskog i financijskog sustava, pregled trgovinske politike te predstojeću ažuriranu industrijsku strategiju za Europu i izvješće o strateškim predviđanjima za 2021.

(4)

   Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, 6. svibnja 2015. Od 30 zakonodavnih prijedloga, suzakonodavci su se dogovorili o njih 28.

(5)

   Izgradnja digitalne budućnosti Europe, 19. veljače 2020.

(6)

     Tijekom 2021. planira se donošenje osam zakonodavnih i triju nezakonodavnih prijedloga, uključujući ovu Komunikaciju. Vidjeti: Program rada Europske komisije za 2020.

(7)

     Povećanje indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) na 90 do 2027. rezultiralo bi 7,2-postotnim povećanjem BDP-a po stanovniku u čitavoj Uniji. Deloitte, veljača 2021., „Digitalizacija: prilika za Europu”.

(8)

     U ključnim tehnološkim područjima kao što su procesori, web-platforme i infrastruktura u oblaku položaj europskih aktera daleko je ispod globalne gospodarske važnosti EU-a: primjerice, s 90 % podataka EU-a upravljaju američka poduzeća, manje od 4 % vodećih internetskih platformi je europsko, a mikročipovi europske proizvodnje čine manje od 10 % europskog tržišta.

(9)

     DESI pokazuje da većina ispodprosječno digitaliziranih država članica EU-a nije previše napredovala tijekom zadnjih pet godina. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-economy-and-society-index-desi  

(10)

   Na temelju sustava praćenja u okviru indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) koji je Komisija uspostavila 2014. ( https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-economy-and-society-index-desi ). U izvješću o strateškim predviđanjima za 2020. najavljuje se dovršetak pregleda pokazatelja otpornosti, uključujući pokazatelj za digitalnu dimenziju, kojima će se dobiti dodatni uvid u digitalne slabe točke i kapacitete EU-a.

(11)

     Program vještina za Europu i Akcijski plan za digitalno obrazovanje.

(12)

   Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, COM(2021) 102. Donesen 4. ožujka 2021.

(13)

     Vidjeti pregled pokazatelja „Žene u digitalnom dobu” za 2020.: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/women-digital-scoreboard-2020 .

(14)

     Komisija će se pobrinuti da sudjelovanje u programima financiranja EU-a u relevantnim tehnološkim područjima bude uvjetovano ispunjavanjem sigurnosnih preduvjeta utvrđenih u odgovarajućim programima EU-a, uključujući programe EU-a za vanjsko financiranje i financijske instrumente, te da bude usklađeno s pristupom utvrđenim u Paketu instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža. .

(15)

     Kako bi pridonijela tom cilju, Komisija je donijela prijedlog za pokretanje zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge koje će koordinirati istraživanje i inovacije u području 6G tehnologije u okviru programa Obzor Europa te inicijative za uvođenje 5G mreža u okviru Instrumenta za povezivanje Europe u digitalnom sektoru i drugih programa. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/europe-puts-forward-proposal-joint-undertaking-smart-networks-and-services-towards-6g

(16)

     Ta ambicija prati smjer predložen u Komunikaciji Komisije iz 2016. Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret europskom gigabitnom društvu i u njoj iznesene ciljeve za 2025.

(17)

     Kako bi pridonijela tom cilju, Komisija je donijela prijedlog za pokretanje zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije koje će koordinirati istraživanje i inovacije u području poluvodičkih i procesorskih tehnologija u okviru programa Obzor Europa te je pokrenula europski savez za mikroprocesore.

(18)

     Što je manji tehnološki čvor, manja je duljina kanala, što omogućuje proizvodnju manjih, bržih i učinkovitijih tranzistora.

(19)

     Prema podacima Eurostata, iako se situacija poboljšala u odnosu na 2018., svega je 36 % poduzeća u Uniji 2020. koristilo usluge u oblaku, i to uglavnom za jednostavne usluge kao što su e-pošta i pohrana datoteka (samo 19 % poduzeća koristi napredne usluge u oblaku).

(20)

     EU radi na ublažavanju tih problema uzajamno korisnom međunarodnom suradnjom, kao što je predloženi sporazum između EU-a i SAD-a o olakšavanju prekograničnog pristupa elektroničkim dokazima, čime se smanjuje rizik od sukoba propisa te uspostavljaju jasni zaštitni mehanizmi za podatke građana i poduzeća iz EU-a.

(21)

     Deklaracija o federaciji oblaka i savezu u tom području pridonijet će tom cilju.

(22)

     Rubni čvor je računalo koje služi kao portal za krajnje korisnike („pristupnik”) za komunikaciju s drugim čvorovima u klasterskom računalstvu, u kojem se komponente softverskog sustava dijele među više računala.

(23)

     Npr. strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće, Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, europski digitalni identitet, akcijski plan za medijski i audiovizualni sektor, akcijski plan za europsku demokraciju, strategija za digitalne financije, podatkovna strategija i strategija za umjetnu inteligenciju, Uredba o odnosima platformi i poduzeća te Uredba o geografskom blokiranju.

(24)

     Izvor: McKinseyjevo izvješće, Oblikovanje digitalne transformacije u Europi (Shaping the digital transformation in Europe), rujan 2020.

(25)

     Budući predvodnici u Europi: inicijativa za novoosnovana i rastuća poduzeća, COM/2016/0733 final.

(26)

     Važnu ulogu imat će produbljivanje unije tržišta kapitala EU-a, snažnija mobilizacija privatnog financiranja te financiranje iz programa Obzor Europa, Europskog vijeća za inovacije i fonda InvestEU.

(27)

   https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/startup-europe

(28)

     Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu, COM(2020) 103 final.

(29)

     Indeksom digitalnog intenziteta (DII) mjeri se upotreba različitih digitalnih tehnologija na razini poduzeća. Rezultat poduzeća na tom indeksu (na ljestvici od 0 do 12) ovisi o tome koliko odabranih digitalnih tehnologija koristi. Osnovna razina digitalnog intenziteta odgovara situaciji u kojoj je rezultat poduzeća najmanje 4.

(30)

     Pod „jednorozima” ovdje razumijevamo: 1. ostvarene jednoroge, tj. poduzeća osnovana nakon 1990. koja su izišla na tržište s inicijalnom javnom ponudom ili su prodana na tržištu po cijeni većoj od milijardu USD i 2. neostvarene jednoroge, tj. poduzeća čija je vrijednost procijenjena na najmanje milijardu USD u njihovu zadnjem krugu financiranja poduzetničkim kapitalom (što znači da ta procjena nije potvrđena u sekundarnoj transakciji).

(31)

     Premda će javne usluge uvijek biti dostupne osobno, uspješna digitalna transformacija korisnike će navesti da ih radije koriste u digitalnom obliku.

(32)

   Usp. osobito Berlinsku deklaraciju o digitalnom društvu i digitalnoj upravi temeljenoj na vrijednostima, prosinac 2020. Digitalizaciju koja se mora provesti za potrebe jedinstvenog digitalnog pristupnika EU-a trebalo bi proširiti na druge sektore kako bi se građanima i poduzećima omogućila digitalna interakcija sa svim segmentima nacionalnih uprava.

(33)

     Prema podacima Partnerstva za digitalno zdravstvo, u Francuskoj je početkom ožujka 2020. na dan bilo 10 000 telemedicinskih pregleda, a do kraja ožujka broj se povećao na milijun na dan.

(34)

      https://ec.europa.eu/environment/gpp/eu_gpp_criteria_en.htm

(35)

     Komunikacija Komisije „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata”, COM(2020) 710 final.

(36)

     Čak se 85 % kaznenih istraga oslanja na elektroničke dokaze.

(37)

     Riječ je o postojećim propisima, npr. Direktivi o prodaji robe široke potrošnje i o jamstvima, Europskom aktu o pristupačnosti, Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku ili Aktu o kibersigurnosti, te predloženim propisima koje bi suzakonodavci EU-a trebali brzo donijeti, a nacionalni parlamenti ratificirati, kao što su Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima.

(38)

     Vidjeti odlomak 5.1.

(39)

     Vidjeti odlomak 5.2.

(40)

     Donekle slično  Programu za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPP) koji su Europski parlament i Vijeće odobrili 14. ožujka 2012. Tom je odlukom stvoren sveobuhvatan plan, postavljena su opća načela i zatraženo je konkretno djelovanje radi ostvarenja ciljeva politika EU-a o uporabi radiofrekvencijskog spektra. 

(41)

     Ključni ciljevi za četiri glavne točke definirat će se u programu digitalne politike, no digitalna načela utvrdit će se u prije spomenutoj međuinstitucijskoj svečanoj izjavi.

(42)

     Budući da države članice već dostavljaju relevantne podatke za DESI, zahtjevi u pogledu izvješćivanja neće se bitno povećati, a DESI će postati službeni i usklađeni instrument. Države članice imat će ključnu ulogu u utvrđivanju relevantnih ciljeva i pokazatelja te u provedbenom mehanizmu.

(43)

     To može, primjerice, obuhvaćati daljnje usklađivanje politika radiofrekvencijskog spektra.

(44)

     To je okvirni popis višedržavnih projekata. Prihvatljivost bilo kojeg od tih projekata za financiranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost ovisi o potpunom ispunjavanju uvjeta iz Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća.

(45)

     Primjerice zajednička poduzeća, konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura, neprofitne udruge, važni projekti od zajedničkog europskog interesa.

(46)

     Ponajprije iz Instrumenta EU-a za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, ali i Instrumenta za povezivanje Europe.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.3.2021.

COM(2021) 118 final

PRILOG

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija

Digitalni kompas za 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće

Prijedlog zajedničkih ciljeva za mobilizaciju javnih i privatnih aktera

Pri odabiru ciljeva Komisija je razmotrila postojeće ključne pokazatelje uspješnosti te uzela u obzir činjenicu da ciljevi moraju biti mjerljivi da bi ih se moglo pratiti. Za svaki se cilj navodi polazno stanje i izvor podataka. Odabir glavnih ključnih pokazatelja uspješnosti u daljnjem tekstu djelomično se temelji na postojećim ključnim pokazateljima uspješnosti koji se, primjerice, prate u okviru indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) koji je Komisija uspostavila 2014. Postoje, međutim, i potencijalni ključni pokazatelji uspješnosti za koje bi bile potrebne studije (u tijeku ili u budućnosti) ili drugi izvori ili bi pak trebalo razraditi metodologije ili tek prikupiti relevantne podatke. Nadalje, valja podsjetiti da, čak i ako se određeni ključni pokazatelj uspješnosti ne spominje na popisu glavnih ključnih pokazatelja uspješnosti u nastavku, to ne znači da se taj pokazatelj ne prati. Mnogi drugi ključni pokazatelji uspješnosti i dalje će se pratiti i o njima će se izvješćivati putem poboljšanog DESI-ja 1 .

Ciljevi 1. glavne točke: stanovništvo s digitalnim vještinama i visokokvalificirani digitalni stručnjaci

Cilj EU-a za 2030.: „Tehnološki obrazovan kontinent na kojem su svi građani digitalno osposobljeni”
Dimenzija	Cilj EU-a za 2030. i polazno stanje	Izvor
Stručnjaci za IKT 2	20 milijuna zaposlenih stručnjaka u području IKT-a s podjednakim udjelom žena i muškaraca 3 (polazno stanje 2019.: 7,8 milijuna)	DESI, ESTAT

Ciljevi 2. glavne točke: sigurna i učinkovita održiva digitalna infrastruktura

Cilj EU-a za 2030.: „Vrhunska, pouzdana i sigurna digitalna infrastruktura”
Dimenzija	Cilj EU-a za 2030. i polazno stanje	Izvor
Povezivost	Sva europska kućanstva imaju pristup gigabitnoj mreži, a sva naseljena područja pokrivena su 5G mrežom 4 . Polazno stanje: – pokrivenost gigabitnom mrežom (polazno stanje 2020. 5 : 59 %) – pokrivenost 5G mrežom u naseljenim područjima 6 (polazno stanje 2021.: 14 %)	DESI Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi koju je provela Omdia
Poluvodiči	Proizvodnja najsuvremenijih i održivih poluvodiča u Europi, uključujući procesore, iznosi barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje 7   (polazno stanje 2020.: 10 %)	Izvor podataka bit će potvrđen u programu digitalne politike.
Rub mreže/oblak	U Uniji je u upotrebi 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova razmještenih tako da je poduzećima zajamčen pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom (nekoliko milisekundi) gdje god se nalaze 8 (polazno stanje 2020.: 0)	Godišnja studija o primjeni rješenja na rubu mreže u okviru instrumenta CEF2 (od 2022.)
Kvantno računalstvo	Do 2025. Europa ima svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem, što joj otvara put da do 2030. raspolaže vrhunskim kvantnim mogućnostima.  (polazno stanje 2020.: 0)	Izvor podataka bit će potvrđen u programu digitalne politike.

Ciljevi 3. glavne točke: digitalna transformacija poduzeća

Cilj EU-a za 2030.: „Kontinent s velikim udjelom digitaliziranih poduzeća”
Dimenzija	Cilj EU-a za 2030. i polazno stanje	Izvor
Korištenje digitalnih tehnologija	75 % europskih poduzeća koristi: -usluge računalstva u oblaku (polazno stanje 2020.: 26 %) -velike količine podataka (polazno stanje 2020.: 14 %) -umjetnu inteligenciju (polazno stanje 2020.: 25 %)	ESTAT, IPSOS
Kasni korisnici digitalnih tehnologija	Više od 90 % europskih MSP-ova dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta 9 (polazno stanje 2019.: 60,6 %)	DII, ESTAT
Inovativna i rastuća (scale-up) poduzeća	Europa će potaknuti razvoj svojih inovativnih rastućih (scale-up) poduzeća i poboljšati njihov pristup financiranju, pa će se broj „jednoroga” u Europi udvostručiti 10 (polazno stanje 2021.: 122)	Dealroom (koristi ga Atomico u svom izvješću o stanju europske tehnologije)

Ciljevi 4. glavne točke: digitalizacija javnih usluga

Cilj EU-a za 2030.: „modernizirane javne usluge koje odgovaraju na potrebe društva“
Dimenzija	Cilj EU-a za 2030. i polazno stanje	Izvor
Uprava kao platforma	– ključne javne usluge dostupne europskim građanima i poduzećima u cijelosti se pružaju putem interneta 11 – svi europski građani imaju pristup medicinskoj dokumentaciji (e-zapisima) – 80 % građana koristi digitalno identifikacijsko sredstvo polazno stanje 2020.: – ključne digitalne javne usluge: 75/100 (građani), 84/100 (poduzeća) – građani s pristupom medicinskoj dokumentaciji: nema podataka 12 – digitalna identifikacija: trenutačno ne postoji polazno stanje korištenja digitalnih identifikacijskih sredstava 13	Pokazatelj kompletnosti usluga dostupnih na internetu, komparativna analiza e-uprave 14

(1)

     DESI je složeni indeks u kojem se sažimaju deseci relevantnih pokazatelja digitalne uspješnosti Europe te kojim se prati napredak država članica EU-a u pet glavnih dimenzija: povezivost, ljudski kapital, upotreba interneta, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge. Otkad je prvi put objavljen 2014., DESI se kontinuirano razvija. Taj je indeks glavni analitički alat koji su službe Europske komisije izradile radi dobivanja informacija utemeljenih na dokazima za potrebe procjene digitalnog razvoja u Uniji kao cjelini i u državama članicama. Podaci koje sadržava DESI uglavnom se prikupljaju od država članica putem Eurostata i Glavne uprave Connect Europske komisije te ad hoc studijama koje pokreću službe Komisije. DESI je dinamičan indeks. Pokazatelji od kojih se sastoji proširuju se i mijenjaju u skladu s novim prioritetima i promjenama u trendovima. Popis pokazatelja svake se godine preispituje i poboljšava kako bi bio u skladu s najnovijim tehnologijama i prioritetima politika.

(2)

   Uz cilj o osnovnim digitalnim vještinama utvrđen u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava prema kojem 80 % građana u dobi od 16 do 79 godina mora imati barem osnovne digitalne vještine (polazno stanje 2020.: 58,3 %).

(3)

     DESI-jev pokazatelj „2b1”. Među zaposlenim stručnjacima za IKT trenutačno je samo 18 % žena.

(4)

     Nastavak i proširenje ciljeva gigabitnog društva za 2025., prema kojima će sva europska kućanstva, urbana i ruralna, imati pristup povezivosti s brzinom od najmanje 100 Mb/s s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu te gigabitna povezivost svih glavnih pokretača socioekonomskog razvoja (...) i poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije. Sva urbana područja i glavni kopneni prometni pravci imat će kontinuiranu pokrivenost 5G mrežom do 2025.

(5)

     U okviru DESI-ja to se trenutačno mjeri DESI-jevim pokazateljem „1b2” (Pokrivenost kućanstava bilo kojom mrežom vrlo velikog kapaciteta). U trenutačnom stadiju razvoja mrežama vrlo velikog kapaciteta smatraju se tehnologije „svjetlovod do doma“ (FTTH), „svjetlovod do zgrade“ (FTTB) i kabelska veza „Docsis 3.1“ jer sve te tehnologije mogu ponuditi silaznu vezu brzine 1 Gb/s. Svemirski resursi mogu znatno pridonijeti cilju stopostotne pokrivenosti jer omogućuju pokrivanje udaljenih i/ili rijetko naseljenih područja koja su inače teško dostupna. Pravna definicija mreže vrlo velikog kapaciteta navedena je u članku 2. stavku 2. Direktive (EU) 2018/1972: „mreža vrlo velikog kapaciteta” znači elektronička komunikacijska mreža koju u potpunosti čine elementi od optičkih vlakana najmanje do razdjelne točke na konačnoj lokaciji ili elektronička komunikacijska mreža koja u uobičajenim uvjetima u vrijeme vršnog opterećenja može ostvariti sličan rad mreže u pogledu propusne širine silazne veze i uzlazne veze, otpornosti, parametara povezanih s pogreškama te latencije i njezine varijacije; rad mreže može se smatrati sličnim neovisno o tome varira li iskustvo krajnjeg korisnika zbog svojstveno različitih značajki medija kojim se mreža u konačnici povezuje sa završnom točkom mreže.

(6)

     Postotak naseljenih područja (tj. postotak svih mjesta na kojima se nalaze kućanstva, uključujući udaljena područja) pokrivenih 5G mrežom – mjereno kao ukupna pokrivenost mrežama telekomunikacijskih operatera u svakoj zemlji.

(7)

     Pritom se misli na proizvodne kapacitete za tehnološke čvorove manje od 5 nm, s time da su cilj 2-nanometarski čvorovi deset puta veće energetske učinkovitosti nego danas. Što je manji tehnološki čvor, manja je duljina kanala, što omogućuje proizvodnju manjih, bržih i učinkovitijih tranzistora.

(8)

   Cilj je ostvariti viziju utvrđenu u podatkovnoj strategiji da se do 2025. 80 % podataka obrađuje na rubu mreže. Za mnoge buduće podatkovne usluge i primjene 5G mreže, npr. povezanu automatiziranu vožnju, pametnu poljoprivredu, inteligentno upravljanje energetskim mrežama i pametnu proizvodnju, potrebna je latencija od nekoliko milisekundi. Za takvu je latenciju potrebno imati rubni čvor na svakih 100 km, a za takvu premreženost čvorovima potrebno osam do deset tisuća čvorova. Takva gustoća rubnih čvorova potaknut će pak potražnju europskih korisničkih sektora za novim i inovativnim digitalnim uslugama koje se temelje na lokalnoj obradi podataka i omogućiti tim korisnicima veću kontrolu nad vlastitim podacima. Polazno je stanje 0 jer je ta tehnologija tek u povojima te je provedeno svega nekoliko pilot-projekata (u studiji IDATE-a iz 2019. utvrđeno je da u Europi postoji 62 primjera implementacije te tehnologije).

(9)

     Indeks digitalnog intenziteta (DII) je mikroindeks kojim se mjeri dostupnost 12 različitih digitalnih tehnologija na razini poduzeća: pristup internetu za najmanje 50 % zaposlenih, dostupnost stručnjaka za IKT, brza širokopojasna veza (najmanje 30 Mb/s), mobilni internetski uređaji za najmanje 20 % zaposlenih, internetske stranice, internetske stranice s naprednim funkcijama, društveni mediji, plaćeni oglasi na internetu; kupnja naprednih usluga računalstva u oblaku; slanje e-računa, promet od e-trgovine koji čini više od 1 % ukupnog prometa i internetska prodaja potrošačima (B2C) koja čini više od 10 % ukupne prodaje putem interneta. Vrijednost indeksa stoga se kreće od 0 do 12. Popis navedenih 12 pokazatelja svake se godine preispituje i poboljšava kako bi bio u skladu s najnovijim tehnologijama i prioritetima politika.

(10)

   Pod jednorozima ovdje razumijevamo: 1. ostvarene jednoroge, tj. poduzeća osnovana nakon 1990. koja su izišla na tržište s inicijalnom javnom ponudom ili su prodana na tržištu po cijeni većoj od milijardu USD i 2. neostvarene jednoroge, tj. poduzeća čija je vrijednost procijenjena na najmanje milijardu USD u njihovu zadnjem krugu financiranja poduzetničkim kapitalom (što znači da ta procjena nije potvrđena u sekundarnoj transakciji). 2019. u SAD-u su postojala 703 jednoroga, a u Kini 206 (https://blog.dealroom.co/uk-unicorn-tech-update-for-london-tech-week/).

(11)

     „Ključne javne usluge” usluge su koje se odnose na sljedeće „životne događaje”: redovito poslovanje, selidba, posjedovanje i vožnja automobila, pokretanje postupka za sporove male vrijednosti, pokretanje posla, obiteljski život, gubitak i pronalaženje radnog mjesta te obrazovanje (izvor: komparativna analiza e-uprave).

(12)

     Može se razraditi putem komparativne analize e-uprave ili administrativnih izvora.

(13)

     Kada je riječ o dostupnosti, trenutačno polazno stanje u smislu postotka ključnih usluga koje podržavaju elektroničku identifikaciju iznosi 58 % (usluge dostupne unutar države članice), odnosno 9 % (usluge dostupne prekogranično).

(14)

     Revidirani pokazatelj kompletnosti usluga dostupnih na internetu.