1.   Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

2.   Ova Uredba primjenjuje se na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za intervencije navedene u strateškom planu u okviru ZPP-a koji je izradila država članica i koji je odobrila Komisija, a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. („razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a”).

1.   Na potporu koja se dodjeljuje na temelju ove Uredbe primjenjuju se Uredba (EU) 2021/2116 i odredbe donesene na temelju te uredbe.

2.   Na potporu koja se financira iz EPFRR-a na temelju ove Uredbe primjenjuju se članak 19., glava III. poglavlje II. uz iznimku članka 28. prvog stavka točke (c) te članci 46. i 48. Uredbe (EU) 2021/1060.

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju definicije „poljoprivredne djelatnosti”, „poljoprivredne površine”, „prihvatljivog hektara”, „aktivnog poljoprivrednika”, „mladog poljoprivrednika” i „novog poljoprivrednika” te relevantne uvjete u skladu s ovim člankom.

2.   „Poljoprivredna djelatnost” utvrđuje se tako da omogući doprinos osiguravanju privatnih i javih dobara putem jednog od sljedećeg ili obojeg:

3.   „Poljoprivredna površina” utvrđuje se tako da obuhvaća obradivo zemljište, trajne nasade i trajne travnjake, uključujući kada se formiraju poljoprivredno-šumarski sustavi na toj površini. Države članice dodatno utvrđuju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i „trajni travnjaci” u skladu sa sljedećim okvirom:

4.   Za potrebe vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja „prihvatljivi hektar” utvrđuje se tako da da obuhvaća površine koje su poljoprivredniku na raspolaganju i koje se sastoje od:

Površine koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola u sortama koje se upotrebljavaju ne premašuje 0,3 %.

5.   „Aktivni poljoprivrednik” utvrđuje se tako da se osigura da se potpora dodjeljuje samo fizičkim ili pravnim osobama, ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba, koje se bave barem minimalnom razinom poljoprivredne djelatnosti, a da se pritom ne isključuje nužno dodjela potpore poljoprivrednicima koji se bave i drugim djelatnostima ili poljoprivrednicima na nepuno radno vrijeme.

Pri utvrđivanju tko je „aktivni poljoprivrednik” države članice primjenjuju objektivne i nediskriminirajuće kriterije kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje njihovih poljoprivrednih djelatnosti u nacionalne ili regionalne registre. Takvi kriteriji mogu se uvesti u jednom ili više oblika koje odaberu države članice, među ostalim putem negativnog popisa kojim se poljoprivrednik diskvalificira od toga da ga se smatra aktivnim poljoprivrednikom. Ako država članica „aktivnim poljoprivrednicima” smatra one poljoprivrednike koji nisu primili izravna plaćanja koja premašuju određeni iznos za prethodnu godinu, taj iznos ne smije biti veći od 5 000 EUR.

6.   „Mladi poljoprivrednik” utvrđuje se tako da obuhvaća sljedeće:

7.   „Novi poljoprivrednik” utvrđuje se tako da se odnosi na poljoprivrednika koji nije mladi poljoprivrednik i koji je „nositelj poljoprivrednoga gospodarstva” prvi put. Države članice uključuju daljnje objektivne i nediskriminirajuće zahtjeve u pogledu odgovarajućeg osposobljavanja i vještina.

8.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se, u cilju zaštite javnog zdravlja, dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje, te provjerom njihova sadržaja tetrahidrokanabinola iz stavka 4. drugog podstavka ovog članka.

1.   Opći ciljevi ostvaruju se putem sljedećih specifičnih ciljeva:

2.   Ciljevi utvrđeni u stavku 1. dopunjuju se i međusobno su povezani s međusektorskim ciljem modernizacije poljoprivrede i ruralnih područja poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe među poljoprivrednicima putem poboljšanog pristupa istraživanjima, inovacijama, razmjeni znanja i osposobljavanju.

3.   U radu na ostvarivanju specifičnih ciljeva utvrđenih u stavcima 1. i 2. države članice, uz potporu Komisije, poduzimaju odgovarajuće mjere za smanjenje administrativnog opterećenja i osiguravaju pojednostavnjenje provedbe ZPP-a.

1.   Ostvarivanje ciljeva iz članka 5. i članka 6. stavaka 1. i 2. ocjenjuje se na temelju zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate, učinak i kontekst kako su utvrđeni u Prilogu I. Ti zajednički pokazatelji uključuju:

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. radi izmjene Priloga I. kako bi se prilagodili zajednički pokazatelji ostvarenja, rezultata, učinka i konteksta. Ti su delegirani akti strogo ograničeni na rješavanje tehničkih problema s kojima se suočavaju države članice u pogledu primjene tih pokazatelja.

1.   Ako države članice predviđaju intervencije po površini, osim onih koje su u skladu s odredbama Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi, uključujući proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ove Uredbe, i ako se te intervencije odnose na dio uljarica ili na sve uljarice iz Priloga Memorandumu o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a, ukupna površina za koju se dodjeljuje potpora utvrđena na temelju planiranog ostvarenja navedenog u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje su izradile dotične države članice ne smije biti veća od maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnih obveza Unije.

2.   Komisija do 8. lipnja 2022. donosi provedbene akte u kojima se za svaku državu članicu utvrđuje indikativna referentna površina za koju se dodjeljuje potpora, a izračunava se na temelju udjela svake države članice u prosječnoj površini uzgoja u Uniji u razdoblju od 2016. do 2020. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

3.   Svaka država članica koja namjerava dodijeliti potporu iz stavka 1. ovog članka u svojem prijedlogu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. stavka 1. navodi odgovarajuće planirano ostvarenje izraženo u hektarima.

Ako je ukupno planirano ostvarenje koje su prijavile države članice veće od maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora, Komisija za svaku državu članicu koja je prijavila višak u odnosu na svoju referentnu površinu izračunava koeficijent smanjenja razmjeran višku planiranog ostvarenja te države članice kako bi se zadržala maksimalna površina u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora. Svakoj dotičnoj državi članici taj koeficijent smanjenja priopćuje se u okviru opažanja Komisije o strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 118. stavkom 3. Koeficijent smanjenja za svaku državu članicu utvrđuje se u provedbenoj odluci iz članka 118. stavka 6. kojom Komisija odobrava strateški plan u okviru ZPP-a.

Nakon datuma iz članka 118. stavka 1. države članice ne smiju same mijenjati svoju površinu za koju se dodjeljuje potpora.

4.   Ako država članica namjerava povećati svoje planirano ostvarenje iz stavka 1. ovog članka utvrđeno u njezinu strateškom planu u okviru ZPP-a koji je odobrila Komisija, ona obavješćuje Komisiju o revidiranom planiranom ostvarenju putem zahtjeva za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. prije 1. siječnja u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva.

5.   Ako je to primjereno, kako bi se izbjeglo prekoračenje maksimalne površine u cijeloj Uniji za koju se dodjeljuje potpora navedene u stavku 1., Komisija utvrđuje koeficijente smanjenja ili revidira postojeće koeficijente smanjenja ako su ti koeficijenti bili utvrđeni u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom, za sve države članice koje su u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a prekoračile svoju referentnu površinu za koju se dodjeljuje potpora.

Komisija dotične države članice obavješćuje o koeficijentima umanjenja do 31. siječnja u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva.

Svaka dotična država članica do 31. ožujka u godini koja prethodi dotičnoj godini zahtjeva podnosi odgovarajući zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava koeficijent smanjenja iz drugog podstavka. Koeficijent smanjenja za tu državu članicu utvrđuje se u provedbenoj odluci iz članka 119. stavka 10. kojom Komisija odobrava izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a.

6.   Kada je riječ o uljaricama obuhvaćenima Memorandumom o razumijevanju iz stavka 1. ovog članka, države članice u okviru godišnjih izvješća o uspješnosti iz članka 134. Komisiju obavješćuju o ukupnom broju hektara za koje je potpora stvarno isplaćena.

7.   Države članice isključuju uzgoj sjemenki suncokreta konzumnog tipa iz bilo koje intervencije po površini iz stavka 1.

1.   Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav uvjetovanosti na temelju kojeg poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II. ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. podliježu administrativnoj sankciji ako ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja na temelju prava Unije i GAEC standarde utvrđene u strateškim planovima u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u vezi sa sljedećim specifičnim područjima:

2.   Strateški planovi u okviru ZPP-a sadržavaju pravila o učinkovitom i proporcionalnom sustavu administrativnih sankcija. Ta pravila posebno moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u glavi IV. poglavlju IV. Uredbe (EU) 2021/2116.

3.   Pravni akti iz Priloga III. koji se odnose na propisane zahtjeve upravljanja primjenjuju se u verziji koja je na snazi, a u slučaju direktiva primjenjuju se kako su ih provele države članice.

4.   Za potrebe ovog odjeljka „propisani zahtjev upravljanja” znači svaki pojedinačni propisani zahtjev upravljanja na temelju prava Unije naveden u Prilogu III. koji se pojavljuje unutar određenog pravnog akta i po sadržaju se razlikuje od svih drugih zahtjeva iz istog akta.

1.   Države članice osiguravaju da se sve poljoprivredne površine, uključujući zemljišta koja se više ne koriste u proizvodne svrhe, održavaju u skladu s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima. Države članice na nacionalnoj ili regionalnoj razini utvrđuju minimalne standarde za poljoprivrednike i druge korisnike za svaki GAEC standard naveden u Prilogu III. u skladu s glavnim ciljem tih standarda kako je navedeno u tom prilogu. Pri utvrđivanju standardâ države članice uzimaju u obzir, ako je to relevantno, posebna svojstva dotičnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, te uzimaju u obzir postojeće sustave poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredne prakse, veličinu poljoprivrednih gospodarstava i strukture poljoprivrednih gospodarstava, upotrebu zemljišta i posebnosti najudaljenijih regija..

2.   Kada je riječ o glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III., države članice mogu utvrditi dodatne standarde u vezi s tim glavnim ciljevima uz standarde utvrđene u tom prilogu. Ti dodatni standardi moraju biti nediskriminirajući i razmjerni te odgovarati utvrđenim potrebama.

Države članice ne utvrđuju minimalne standarde za glavne ciljeve osim za glavne ciljeve utvrđene u Prilogu III.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se osiguravaju jednaki uvjeti u pogledu omjera za GAEC standard 1.

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a navode da, najkasnije od 1. siječnja 2025., poljoprivrednici i drugi korisnici koji primaju izravna plaćanja na temelju poglavlja II. ili godišnja plaćanja na temelju članaka 70., 71. i 72. podliježu administrativnoj sankciji ako ne ispunjavaju zahtjeve koji se odnose na primjenjive uvjete rada i zapošljavanja ili obveze poslodavaca koje proizlaze iz pravnih akata iz Priloga IV.

2.   Pri uključivanju sustava administrativnih sankcija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a, kako je navedeno u stavku 1., države članice se u skladu sa svojim institucionalnim odredbama savjetuju s relevantnim nacionalnim socijalnim partnerima koji predstavljaju poslodavce i radnike u poljoprivrednom sektoru te u potpunosti poštuju njihovu autonomiju, kao i njihovo pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. Taj sustav administrativnih sankcija ne utječe na prava i obveze socijalnih partnera ako su oni, u skladu s nacionalnim pravnim okvirom i okvirom kolektivnog pregovaranja, odgovorni za provedbu ili izvršenje pravnih akata iz Priloga IV.

3.   Strateški plan u okviru ZPP-a sadržava pravila o učinkovitom i proporcionalnom sustavu administrativnih sankcija. Ta pravila moraju biti u skladu s relevantnim zahtjevima utvrđenima u glavi IV. poglavlju IV. Uredbe (EU) 2021/2116.

4.   Pravni akti iz Priloga IV. koji sadržavaju odredbe obuhvaćene sustavom administrativnih sankcija iz stavka 1. primjenjuju se u verziji koja je na snazi i kako su ih provele države članice.

1.   Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav pružanja usluga kojima se poljoprivrednike i druge korisnike potpora u okviru ZPP-a savjetuje o upravljanju zemljištem i upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom („usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava”). Države članice taj sustav mogu temeljiti na postojećim sustavima.

2.   Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava obuhvaćaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, uzimajući u obzir postojeće poljoprivredne prakse, te pružaju najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su rezultat istraživačkih i inovacijskih projekata, uključujući u pogledu pružanja javnih dobara.

Uslugama savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava nudi se odgovarajuća pomoć za cijeli ciklus razvoja poljoprivrednih gospodarstava, uključujući za pokretanje poljoprivrednoga gospodarstva prvi put, konverziju proizvodnih obrazaca prema potražnji potrošača, inovativne prakse, poljoprivredne tehnike za otpornost na klimatske promjene, uključujući agrošumarstvo i agroekologiju, poboljšanje dobrobiti životinja te, prema potrebi, sigurnosne standarde i socijalnu potporu.

Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava ugrađuju se u međusobno povezane usluge savjetnika za poljoprivredna gospodarstva, znanstvenika, organizacija poljoprivrednika i drugih relevantnih dionika, koje čine AKIS.

3.   Države članice osiguravaju da su savjeti nepristrani i da su savjetnici prikladno kvalificirani, odgovarajuće osposobljeni i da nisu u sukobu interesa.

4.   Usluge savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava prilagođene su različitim vrstama proizvodnje i poljoprivrednih gospodarstava te obuhvaćaju barem sljedeće:

1.   Vrste intervencija iz ovog poglavlja mogu imati oblik proizvodno nevezanih izravnih plaćanja i proizvodno vezanih izravnih plaćanja.

2.   Proizvodno nevezana izravna plaćanja obuhvaćaju sljedeće:

3.   Proizvodno vezana izravna plaćanja obuhvaćaju sljedeće:

1.   Države članice mogu odrediti gornju granicu iznosa osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti određenom poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu. Države članice koje odluče uvesti gornju granicu smanjuju za 100 % iznos koji premašuje 100 000 EUR.

2.   Države članice mogu smanjiti iznos osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu i koji premašuje 60 000 EUR, i to za najviše 85 %.

Države članice mogu odrediti dodatne tranše iznad 60 000 EUR i odrediti postotke smanjenja za te dodatne tranše. One osiguravaju da je smanjenje za svaku tranšu jednako ili veće od onog za prethodnu tranšu.

3.   Prije nego što primijene stavak 1. ili 2. države članice mogu od iznosa osnovne potpore dohotku za održivost koji treba dodijeliti poljoprivredniku za određenu kalendarsku godinu oduzeti sljedeće:

Za izračun iznosâ iz prvog podstavka točke (a) države članice upotrebljavaju troškove plaća koji su stvarno nastali za poljoprivrednika. U opravdanim slučajevima poljoprivrednici mogu zatražiti upotrebu standardnih troškova koje određuje dotična država članica prema metodi koju treba dodatno utvrditi u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a na temelju prosječnih standardnih plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnoženih s brojem godišnjih jedinica rada koji je prijavio dotični poljoprivrednik.

Za izračun iznosâ iz prvog podstavka točke (b) države članice upotrebljavaju standardne troškove koje određuje dotična država članica prema metodi koju treba dodatno utvrditi u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a na temelju prosječnih standardnih plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnoženih s brojem godišnjih jedinica rada koji je prijavio dotični poljoprivrednik.

4.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba države članice mogu primijeniti smanjenje iz stavaka 1. i 2.na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo predviđa prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednoga gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

5.   Procijenjeni rezultat smanjenja plaćanja ponajprije se upotrebljava za doprinos financiranju dodatne preraspodijeljene potpore dohotku za održivost, ako je utvrđena u relevantnom strateškom planu u okviru ZPP-a, a zatim financiranju drugih intervencija koje pripadaju proizvodno nevezanim izravnim plaćanjima.

Države članice sav taj iznos ili dio tog iznosa isto tako mogu iskoristiti provedbom prijenosa za financiranje vrsta intervencija u okviru EPFRR-a kako je navedeno u poglavlju IV. Takav prijenos u EPFRR navodi se u financijskim tablicama u strateškom planu u okviru ZPP-a i može se preispitati 2025. u skladu s člankom 103. Na njega se ne primjenjuju maksimalna ograničenja za prijenos sredstava iz EFJP-a u EPFRR koja su utvrđena na temelju tog članka.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja iz stavaka 1. i 2. ovog članka kako bi se osigurala detaljna pravila za raspodjelu sredstava poljoprivrednicima.

1.   Države članice utvrđuju minimalnu površinu i ne dodjeljuju izravna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima na čijim je poljoprivrednim gospodarstvima prihvatljiva površina za koju su zatražena izravna plaćanja manja od te minimalne površine.

Alternativno, države članice mogu utvrditi minimalni iznos izravnih plaćanja koja se mogu isplatiti poljoprivredniku.

2.   Ako je država članica odlučila utvrditi minimalnu površinu u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom, ona svejedno određuje minimalni iznos u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom za one poljoprivrednike koji primaju potporu vezanu uz životinje koja se plaća po životinji u obliku izravnih plaćanja, a koji posjeduju manje hektara od te minimalne površine.

Pri utvrđivanju minimalne površine ili minimalnog iznosa države članice nastoje osigurati da se izravna plaćanja dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima ako:

3.   Grčka može odlučiti da ovaj članak neće primjenjivati na manje egejske otoke.

1.   Države članice predviđaju osnovnu potporu dohotku za održivost („osnovna potpora dohotku”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice predviđaju osnovnu potporu dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru.

3.   Ne dovodeći u pitanje članke od 23. do 27., osnovna potpora dohotku dodjeljuje se za svaki prihvatljivi hektar koji je prijavio aktivni poljoprivrednik.

1.   Osim ako države članice odluče osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje kako je navedeno u članku 23., potpora se isplaćuje kao jedinstven iznos po hektaru.

2.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku po hektaru za različite skupine područja sa sličnim socioekonomskim ili agronomskim uvjetima, uključujući tradicionalne oblike poljoprivrede kako su ih utvrdile države članice, kao što su tradicionalni ekstenzivni alpski pašnjaci. U skladu s člankom 109. stavkom 2. točkom (d) iznos osnovne potpore dohotku po hektaru može se smanjiti uzimajući u obzir potporu u okviru drugih intervencija iz dotičnog strateškog plana u okviru ZPP-a.

1.   Države članice koje su primijenile program osnovnih plaćanja kako je utvrđen u glavi III. poglavlju I. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 mogu odlučiti da će osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje u skladu s člancima od 24. do 27.ove Uredbe.

2.   Ako države članice koje su primijenile program osnovnih plaćanja kako je utvrđen u glavi III. poglavlju I. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 odluče da osnovnu potporu dohotku više neće dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje, prava na plaćanje dodijeljena na temelju te uredbe prestaju važiti 31. prosinca godine koja prethodi godini od koje se ta odluka treba primjenjivati.

1.   Države članice utvrđuju jediničnu vrijednost pravâ na plaćanje prije konvergencije u skladu s ovim člankom prilagodbom vrijednosti prava na plaćanje razmjerno njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za godinu zahtjeva 2022. te povezanom plaćanju za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja III. te uredbe za godinu zahtjeva 2022.

2.   Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite vrijednosti pravâ na plaćanje u skladu s člankom 22. stavkom 2.

3.   Svaka država članica najkasnije do godine zahtjeva 2026. utvrđuje maksimalnu razinu vrijednosti individualnih prava na plaćanje za državu članicu ili za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

4.   Ako vrijednost pravâ na plaćanje kako je utvrđena u skladu sa stavkom 1. nije ujednačena na razini države članice ili skupine područja iz članka 22. stavka 2., dotična država članica osigurava konvergenciju vrijednosti pravâ na plaćanje prema ujednačenoj jediničnoj vrijednosti najkasnije do godine zahtjeva 2026.

5.   Za potrebe stavka 4. svaka država članica osigurava da, najkasnije za godinu zahtjeva 2026., sva prava na plaćanje imaju vrijednost od najmanje 85 % planiranog prosječnog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1. za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u njezinu strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

6.   Države članice povećanja vrijednosti pravâ na plaćanje potrebna radi poštovanja stavaka 4. i 5. ovog članka financiraju upotrebom svih mogućih iznosa koji postanu dostupni primjenom stavka 3. ovog članka i, ako je potrebno, smanjivanjem razlike između jedinične vrijednosti pravâ na plaćanje utvrđene u skladu sa stavkom 1. ovog članka i planiranog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1., za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

Države članice mogu odlučiti da će to smanjenje primijeniti na sva ili na dio prava na plaćanje, čija je vrijednost utvrđena u skladu sa stavkom 1. ovog članka veća od planiranog jediničnog iznosa iz članka 102. stavka 1. za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026., kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a za državu članicu ili za skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

7.   Smanjenja iz stavka 6. temelje se na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Ne dovodeći u pitanje minimalnu vrijednost utvrđenu u skladu sa stavkom 5., ti kriteriji mogu obuhvaćati određivanje maksimalnog smanjenja koje ne smije biti manje od 30 %.

8.   Države članice osiguravaju da prilagodba vrijednosti prava na plaćanje u skladu sa stavcima od 3. do 7. počne od 2023.

1.   Države članice koje su odlučile dodijeliti potporu na temelju pravâ na plaćanje dodjeljuju osnovnu potporu dohotku aktivnim poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu ili zakupu imaju prava na plaćanje kada oni aktiviraju ta prava na plaćanje. Države članice osiguravaju da, za potrebe aktiviranja pravâ na plaćanje, aktivni poljoprivrednici prijave prihvatljive hektare na koje se odnosi pravo na plaćanje.

2.   Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje, uključujući slučajeve stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, aktiviraju isključivo u državi članici ili skupini područja iz članka 22. stavka 2. u kojoj su dodijeljena.

3.   Države članice osiguravaju da aktivirana prava na plaćanje daju pravo na plaćanje na temelju iznosa koji je u njima određen.

1.   Svaka država članica koja odluči osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje vodi nacionalnu rezervu.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, ako država članica odluči primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 22. stavkom 2., ona može odlučiti imati rezervu za svaku skupinu područja iz tog članka.

3.   Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje iz rezerve dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima.

4.   Države članice u upotrebi svojih rezervi prioritet daju dodjeli prava na plaćanje sljedećim poljoprivrednicima:

5.   Država članica dodjeljuje prava na plaćanje aktivnim poljoprivrednicima, ili povećava vrijednost postojećih prava na plaćanje aktivnih poljoprivrednika, koji na njih imaju pravo u skladu s konačnom sudskom presudom ili u skladu s konačnim upravnim aktom nadležnog tijela te države članice. Ona osigurava da se tim aktivnim poljoprivrednicima dodijele broj i vrijednost pravâ na plaćanje utvrđeni u toj presudi ili u tom aktu na dan koji određuje ta država članica.

6.   Ako iznos rezerve nije dovoljan za pokrivanje dodijeljenih prava na plaćanje u skladu sa stavcima 4. i 5., države članice osiguravaju da se rezerva popuni linearnim smanjenjem vrijednosti svih prava na plaćanje.

7.   Države članice mogu utvrditi dodatna pravila za upotrebu rezerve, uključujući dodatne kategorije poljoprivrednika koji trebaju primiti sredstva iz rezerve, pod uvjetom da su sredstva primile prioritetne skupine iz stavaka 4. i 5., te za slučajeve u kojima bi se pokrenulo popunjavanje rezerve. Ako se rezerva popunjava linearnim smanjenjem vrijednosti prava na plaćanje, takvo linearno smanjenje primjenjuje se na sva prava na plaćanje na nacionalnoj razini ili, ako države članice primjenjuju odstupanje predviđeno u stavku 2., na razini relevantne skupine područja iz članka 22. stavka 2.

8.   Države članice vrijednost novih prava na plaćanje dodijeljenih iz rezerve utvrđuju na razini nacionalne prosječne vrijednosti pravâ na plaćanje u godini dodjele ili na razini prosječne vrijednosti pravâ na plaćanje za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2. u godini dodjele.

9.   Države članice mogu odlučiti povećati vrijednost postojećih prava na plaćanje na razinu nacionalne prosječne vrijednosti u godini dodjele ili na razinu prosječne vrijednosti za svaku skupinu područja iz članka 22. stavka 2.

1.   Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na aktivne poljoprivrednike s poslovnim nastanom u istoj državi članici.

2.   Ako države članice odluče primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 22. stavkom 2., prava na plaćanje prenose se isključivo unutar skupine područja u kojoj su dodijeljena.

1.   Države članice predviđaju dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku za održivost („preraspodijeljena potpora dohotku”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka ili članka 98., države članice mogu odgovoriti na potrebu za preraspodjelom potpore dohotku drugim instrumentima i intervencijama koji se financiraju iz EFJP-a s ciljem pravednije raspodjele te djelotvornijeg i učinkovitijeg usmjeravanja potpore dohotku, pod uvjetom da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu dokazati da se na tu potrebu odgovorilo u dovoljnoj mjeri.

2.   Države članice osiguravaju preraspodjelu izravnih plaćanja s većih na manja ili srednja poljoprivredna gospodarstva predviđajući preraspodijeljenu potporu dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru za poljoprivrednike koji imaju pravo na plaćanje na temelju osnovne potpore dohotku iz članka 21.

3.   Države članice utvrđuju, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, što može biti razina skupina područja iz članka 22. stavka 2., iznos po hektaru ili različite iznose za različite raspone hektara te maksimalan broj hektara po poljoprivredniku za koji se isplaćuje preraspodijeljena potpora dohotku.

4.   Iznos po hektaru planiran za određenu godinu zahtjeva ne smije premašiti prosječni nacionalni iznos izravnih plaćanja po hektaru za tu godinu zahtjeva.

5.   Prosječni nacionalni iznos izravnih plaćanja po hektaru definira se kao omjer između nacionalne gornje granice za izravna plaćanja za određenu godinu zahtjeva utvrđene u Prilogu V. i ukupnog planiranog ostvarenja za osnovnu potporu dohotku za tu godinu zahtjeva, izraženo u broju hektara.

6.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba države članice mogu primijeniti maksimalan broj hektara iz stavka 3. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo predviđa prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status nositelja poljoprivrednoga gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

U slučaju poljoprivrednika koji su dio skupine povezanih pravnih subjekata, kako su utvrdile države članice, države članice mogu primijeniti maksimalan broj hektara iz stavka 3. na razini te skupine pod uvjetima koje one trebaju utvrditi.

1.   Države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike utvrđene u skladu s kriterijima iz članka 4. stavka 6. na temelju uvjeta utvrđenih u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   U okviru svojih obveza da se privlače mladi poljoprivrednici u skladu s ciljem utvrđenim u članku 6. stavku 1. točki (g) i da se tom cilju, u skladu s člankom 95., dodijeli barem iznos kako je utvrđen u Prilogu XII., države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo i koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 21.

Države članice mogu odlučiti dodijeliti potporu na temelju ovog članka poljoprivrednicima koji su primili potporu na temelju članka 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za ostatak razdoblja iz stavka 5. tog članka.

3.   Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se na najviše pet godina, počevši od prve godine podnošenja zahtjeva za plaćanje za mlade poljoprivrednike i podložno uvjetima koji se trebaju utvrditi u pravnom okviru ZPP-a koji se primjenjuje za razdoblje nakon 2027. ako razdoblje od pet godina traje dulje od 2027. Države članice osiguravaju da se ne stvaraju pravna očekivanja korisnika za razdoblje nakon 2027.

Ta je potpora u obliku ili godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru ili jednokratnog iznosa plaćanja po mladom poljoprivredniku.

Države članice mogu odlučiti dodijeliti potporu na temelju ovog članka samo za maksimalni broj hektara po mladom poljoprivredniku.

4.   U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba kao što su skupina poljoprivrednika, organizacije proizvođača ili zadruge, države članice mogu primijeniti maksimalni broj hektara iz stavka 3. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina:

1.   Države članice uspostavljaju i osiguravaju potporu za dobrovoljne sheme za klimu, okoliš i dobrobit životinja („ekosheme”) na temelju uvjeta utvrđenih u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice podupiru na temelju ovog članka aktivne poljoprivrednike ili skupine aktivnih poljoprivrednika koji se obvežu da će provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije.

3.   Države članice utvrđuju popis poljoprivrednih praksi korisnih za klimu, okoliš i dobrobit životinja te borbu protiv antimikrobne rezistencije iz stavka 2. Te se prakse osmišljavaju tako da ispunjavaju jedan ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu poboljšanja dobrobiti životinja i borbe protiv antimikrobne rezistencije, u članku 6. stavku 1. točki (i).

4.   Svaka ekoshema u načelu obuhvaća najmanje dva od sljedećih područja djelovanja za klimu, okoliš, dobrobit životinja i borbu protiv antimikrobne rezistencije:

5.   Na temelju ovog članka države članice osiguravaju samo plaćanja za pokrivanje obveza koje:

Za obveze iz prvog podstavka točke (b), ako se nacionalnim pravom nameću novi zahtjevi koji nadilaze odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, potpora se može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi ispunjavanju tih zahtjeva na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postale obvezne za poljoprivredno gospodarstvo.

6.   U skladu sa stavkom 5. države članice mogu opis obveza, koje korisnik ekoshema iz ovog članka mora ispuniti, temeljiti na jednom ili više zahtjeva i standarda utvrđenih na temelju poglavlja I. odjeljka 2., pod uvjetom da obveze ekoshema nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i minimalne standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta koje su države članice utvrdile na temelju poglavlja I. odjeljka 2.

Ne dovodeći u pitanje članak 87. stavak 1. Uredbe (EU) 2021/2116, smatra se da aktivni poljoprivrednici ili skupine aktivnih poljoprivrednika, koji sudjeluju u ekoshemama uspostavljenima u skladu s prvim podstavkom, ispunjavaju relevantne zahtjeve i standarde iz Priloga III., pod uvjetom da ispunjavaju obveze iz dotične ekosheme.

Države članice koje uspostavljaju ekosheme u skladu s prvim podstavkom ovog stavka mogu osigurati da se kontrole u njihovim sustavima upravljanja i kontrola ne udvostručuju ako se isti zahtjevi i standardi primjenjuju u okviru tih ekoshema i u okviru obveza utvrđenih u Prilogu III.

7.   Potpora za određenu ekoshemu dodjeljuje se u obliku godišnjeg plaćanja za sve prihvatljive hektare obuhvaćene obvezama. Plaćanja se dodjeljuju kao:

Odstupajući od prvog podstavka, plaćanja odobrena u skladu s točkom (b) navedenog podstavka za obveze u pogledu dobrobiti životinja, obveze u pogledu borbe protiv antimikrobne rezistencije i, ako je to opravdano, obveze za poljoprivredne prakse korisne za klimu, mogu biti i u obliku godišnjeg plaćanja za uvjetna grla.

8.   Države članice dokazuju kako poljoprivredne prakse na koje se obvezalo u okviru ekoshema odgovaraju potrebama iz članka 108. te kako doprinose strukturi za okoliš i klimu iz članka 109. stavka 2. točke (a) te dobrobiti životinja i borbi protiv antimikrobne rezistencije. One upotrebljavaju sustav ocjenjivanja ili bodovanja ili bilo koju drugu odgovarajuću metodologiju kako bi se osigurala djelotvornost i učinkovitost ekoshema za ostvarivanje postavljenih ciljnih vrijednosti. Pri utvrđivanju razine plaćanja za različite obveze u okviru ekoshema u skladu sa stavkom 7. prvim podstavkom točkom (a) ovog članka države članice uzimaju u obzir razinu održivosti i ambicije svake ekosheme na temelju objektivnih i transparentnih kriterija.

9.   Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima koje se temelje na članku 70.

1.   Države članice mogu dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku aktivnim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   S pomoću intervencija država članica pomaže se sektorima i vrstama proizvodnje kojima je dodijeljena potpora ili posebnim vrstama poljoprivredne djelatnosti u okviru njih, kako su navedeni u članku 33., tako što se povećanjem konkurentnosti, održivosti ili kvalitete otklanjaju poteškoće s kojima se suočavaju. Države članice ne moraju dokazivati poteškoće s kojima se suočavaju u odnosu na proteinske usjeve.

3.   Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji.

1.   Države članice proizvodno vezanu potporu dohotku mogu dodijeliti u obliku plaćanja po hektaru samo za površine koje su utvrđene kao prihvatljivi hektari.

2.   Ako se proizvodno vezana potpora dohotku odnosi na goveda ili ovce i koze, države članice kao uvjete prihvatljivosti za potporu utvrđuju zahtjeve da se životinje označe i registriraju u skladu s dijelom IV. glavom I. poglavljem 2. odjeljkom 1. Uredbe (EU) 2016/429. Međutim, ne dovodeći u pitanje druge primjenjive uvjete prihvatljivosti, goveda ili ovce i koze smatraju se prihvatljivima za potporu samo ako se zahtjevi u pogledu označivanja i registracije ispune do određenog datuma u dotičnoj godini zahtjeva, koji određuju države članice.

1.   Posebno plaćanje za pamuk dodjeljuje se po hektaru prihvatljive površine na kojoj se uzgaja pamuk. Površina je prihvatljiva samo ako se nalazi na poljoprivrednom zemljištu koje je država članica odobrila za proizvodnju pamuka, ako su na njoj zasijane sorte koje je država članica odobrila te ako je stvarno požeta u normalnim uvjetima rasta.

2.   Posebno plaćanje za pamuk isplaćuje se za pamuk dobre, prikladne i tržišne kvalitete.

3.   Bugarska, Grčka, Španjolska i Portugal zemljišta i sorte iz stavka 1. odobravaju u skladu s eventualnim pravilima i uvjetima donesenima na temelju stavka 5.

4.   Za intervencije obuhvaćene ovim pododjeljkom:

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima i uvjetima za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk.

6.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o postupku za odobravanje zemljišta i sorti za posebno plaćanje za pamuk te o obavijestima za proizvođače povezanima s tim odobrenjem. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

1.   Utvrđuju se sljedeće nacionalne osnovne površine:

2.   Utvrđuju se sljedeći fiksni prinosi u referentnom razdoblju:

3.   Iznos posebnog plaćanja za usjeve po hektaru prihvatljive površine izračunava se tako da se prinosi iz stavka 2. pomnože sa sljedećim referentnim iznosima:

4.   Ako je prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk u određenoj državi članici i određenoj godini veća od osnovne površine iz stavka 1., iznos iz stavka 3. za tu državu članicu smanjuje se razmjerno prekoračenju veličine osnovne površine.

5.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o uvjetima za dodjelu posebnog plaćanja za pamuk, o uvjetima prihvatljivosti te o agronomskim praksama.

6.   Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila za izračun smanjenja iz stavka 4. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

1.   Za potrebe ovog pododjeljka „odobrena međusektorska organizacija” znači pravni subjekt koji čine poljoprivrednici koji proizvode pamuk i barem jedno poduzeće za čišćenje pamuka, a koji obavlja aktivnosti kao što su sljedeće:

2.   Država članica u kojoj poduzeća za čišćenje pamuka imaju poslovni nastan odobrava međusektorske organizacije koje ispunjavaju eventualne kriterije utvrđene na temelju stavka 3.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima:

1.   Posebno plaćanje za pamuk poljoprivrednicima se dodjeljuje za hektare koji su prihvatljivi kako je utvrđeno u članku 38.

2.   U slučaju poljoprivrednika koji su članovi odobrene međusektorske organizacije posebno plaćanje za pamuk za hektare koji su prihvatljivi u okviru osnovne površine utvrđene u članku 38. stavku 1. uvećava se za iznos od 2 EUR.

1.   Članci 101. i 102. te glava VII., uz iznimku njezina poglavlja III., ne primjenjuju se na posebno plaćanje za pamuk utvrđeno u ovom pododjeljku.

2.   Posebno plaćanje za pamuk ne uključuje se ni u jedan odjeljak strateškog plana u okviru ZPP-a iz članaka od 108. do 114., osim u pogledu članka 112. stavka 2. točke (a) koja se odnosi na financijski plan.

3.   Članak 55. stavak 1. drugi i treći podstavak Uredbe (EU) 2021/2116 ne primjenjuju se na intervencije iz ovog pododjeljka.

1.   Vrste intervencija u sektoru voća i povrća iz članka 42. točke (a) obvezne su za države članice s organizacijama proizvođača u tom sektoru priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Ako država članica bez priznatih organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u trenutku podnošenja svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a priznaje organizaciju proizvođača u tom sektoru u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, ta država članica podnosi zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi se uključile intervencije u sektoru voća i povrća.

2.   Vrste intervencija u sektoru pčelarstva iz članka 39. točke (b) obvezne su za svaku državu članicu.

3.   Vrste intervencija u sektoru vina iz članka 42. točke (c) obvezne su za države članice navedene u Prilogu VII.

4.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li provoditi vrste intervencija iz članka 42. točaka (d), (e) i (f).

5.   Njemačka može u sektoru hmelja provoditi vrstu intervencija iz članka 42. točke (f) samo ako u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odluči da neće provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (d).

6.   Grčka, Francuska i Italija mogu u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (f) samo ako u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odluče da neće provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (e).

1.   U sektorima iz članka 42. potpora može biti u bilo kojem od sljedećih oblika:

2.   Iznosi za oblike potpore iz stavka 1. točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:

1.   Za svaki cilj odabran među onima iz članka 46. točaka od (a) do (i) i točke (k), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

2.   U pogledu cilja iz članka 46. točke (j) države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

1.   Ciljevi iz članka 46. i intervencije u sektoru voća i povrća koje su države članice odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ili i jednih i drugih, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Operativni programi traju najmanje tri godine, a najviše sedam godina.

3.   U operativnim programima nastoji se postići barem ciljeve iz članka 46. točaka (b), (e) i (f).

4.   Za svaki odabrani cilj u operativnim programima opisuju se intervencije odabrane među onima koje su države članice odredile u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

5.   Organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 operativne programe podnose državama članicama na odobrenje i, ako ih one odobre, provode ih.

6.   Operativni programi udruženja organizacija proizvođača ne smiju obuhvaćati iste intervencije kao i operativni programi organizacija članica. Države članice razmatraju operativne programe udruženja organizacija proizvođača zajedno s operativnim programima organizacija članica.

U tu svrhu države članice osiguravaju:

7.   Države članice osiguravaju da, za svaki operativni program:

Ako najmanje 80 % članova organizacije proizvođača podliježe jednoj ili više istih obveza u području poljoprivrede, okoliša i klime ili ekološkog uzgoja iz poglavlja IV., svaka od tih obveza smatra se djelovanjem za najmanje tri djelovanja iz prvog podstavka točke (b).

8.   U operativnim programima mogu se utvrditi predložena djelovanja kako bi se osiguralo da radnici u sektoru imaju pravedne i sigurne radne uvjete.

1.   Svaka organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća ili udruženje takvih organizacija proizvođača može osnovati operativni fond. Fond se financira s pomoću:

2.   Operativni fondovi koriste se samo za financiranje operativnih programa koje su odobrile države članice.

1.   Financijska pomoć Unije jednaka je iznosu financijskih doprinosa iz članka 51. stavka 1. točke (a) koji su stvarno isplaćeni i ograničena je na 50 % stvarnih rashoda.

2.   Financijska pomoć Unije ograničena je na:

Ta se ograničenja mogu povećati za 0,5 postotnih bodova pod uvjetom da se iznos koji premašuje relevantni postotak utvrđen u prvom podstavku upotrebljava isključivo za jednu ili više intervencija povezanih s ciljevima iz članka 46. točaka (d), (e), (f), (h), (i) i (j). U slučaju udruženja organizacija proizvođača, uključujući transnacionalna udruženja organizacija proizvođača, te intervencije može provesti udruženje u ime svojih članova.

3.   Na zahtjev organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača, ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 60 % za operativni program ili dio operativnog programa ako se primjenjuje barem jedno od sljedećeg:

4.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 80 % za rashode povezane s ciljem iz članka 46. točke (d) ako ti rashodi pokrivaju najmanje 5 % rashoda u okviru operativnog programa.

5.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 80 % za rashode povezane s ciljem iz članka 46. točaka (e) i (f) ako ti rashodi pokrivaju najmanje 20 % rashoda u okviru operativnog programa.

6.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:

1.   U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije države članice mogu dodijeliti organizacijama proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 51. stavka 1. točke (a) ove Uredbe te do 10 % vrijednosti proizvodnje bilo koje od tih organizacija proizvođača stavljene na tržište. Nacionalna financijska pomoć dodatak je operativnom fondu.

2.   Za stupanj organizacije proizvođača u regiji države članice smatra se da je znatno ispod prosjeka Unije ako je prosječan stupanj organizacije bio niži od 20 % tijekom tri uzastopne godine koje prethode provedbi operativnog programa. Stupanj organizacije izračunava se kao vrijednost proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u dotičnoj regiji i koju su na tržište stavile organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, podijeljena s ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koja je ostvarena u toj regiji.

3.   Države članice koje dodijele nacionalnu financijsku pomoć u skladu sa stavkom 1. obavješćuju Komisiju o regijama koje ispunjavaju kriterije iz stavka 2. te o nacionalnoj financijskoj pomoći dodijeljenoj organizacijama proizvođača u tim regijama.

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za svaki odabrani specifični cilj utvrđen u članku 6. stavku 1. odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih u sektoru pčelarstva:

2.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a obrazlažu svoj izbor specifičnih ciljeva i vrsta intervencija. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

3.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju sredstva koja pružaju prema vrstama intervencija odabranima u navedenim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

4.   Države članice pružaju barem isti iznos financiranja kao iznos financijske pomoći Unije koji upotrebljavaju na temelju članka 88. stavka 2. za podupiranje vrsta intervencija iz stavka 2. ovog članka.

5.   Ukupna financijska pomoć koju pružaju Unija i države članice ne smije premašiti rashode korisnika.

6.   Pri izradi svojih nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a države članice surađuju s predstavnicima organizacija u području pčelarstva.

7.   Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica na svojem državnom području.

1.   Za svaki cilj odabran među onima utvrđenima u članku 57. države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

Prvi podstavak točka (k) primjenjuje se samo na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze. Promidžbene i komunikacijske operacije usmjerene na konsolidaciju tržišta ograničene su na maksimalno razdoblje od tri godine koje se ne može produljiti i odnose se samo na sustave kvalitete Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla.

2.   Države članice iz članka 88. stavka 1. obrazlažu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a svoj izbor ciljeva i vrsta intervencija u sektoru vina. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

Države članice koje su odabrale vrste intervencija predviđene u stavku 1. prvom podstavku točki (k) ovog članka utvrđuju posebne odredbe za informacijska i promidžbena djelovanja i aktivnosti, posebno u pogledu njihova maksimalnog trajanja.

3.   Uz zahtjeve utvrđene u glavi V., države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju raspored za provedbu odabranih vrsta intervencija, intervencije i opću financijsku tablicu u kojoj su prikazana sredstva koja treba upotrijebiti i predviđena raspodjela resursa među odabranim vrstama intervencija i među intervencijama u skladu s dodijeljenim financijskim sredstvima utvrđenima u Prilogu VII.

1.   Financijska pomoć Unije za restrukturiranje i konverziju vinograda iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ne smije premašiti 50 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda ili 75 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda u slabije razvijenim regijama.

Međutim, ta financijska pomoć može, za strme padine i terase u zonama u kojima je nagib veći od 40 %, rasti do 60 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda ili do 80 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda u slabije razvijenim regijama.

Pomoć se može pružiti samo u obliku naknada proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe intervencije te doprinosa za troškove restrukturiranja i konverzije. Naknada proizvođačima za gubitak prihoda koji je posljedica provedbe intervencije može pokriti do najviše 100 % odgovarajućega gubitka, a može imati jedan od sljedećih oblika:

2.   Financijska pomoć Unije za ulaganja iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (b) ne smije premašiti:

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ (43). Međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku ovog stavka prepolovljuju se.

Financijska pomoć Unije ne dodjeljuje se poduzećima u teškoćama u smislu Komunikacije Komisije pod naslovom „Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama” (44).

3.   Financijska pomoć Unije za zelenu berbu iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ne smije premašiti 50 % zbroja izravnih troškova uništavanja ili uklanjanja grozdova i gubitka prihoda povezanog s tim uništavanjem ili uklanjanjem.

4.   Financijska pomoć Unije za intervencije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točaka (i), (j) i (m) ne smije premašiti 50 % izravnih ili prihvatljivih troškova.

5.   Financijska pomoć Unije za osiguranje berbe iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (d) ne smije premašiti:

Financijska pomoć Unije za osiguranje berbe može se dodijeliti ako dotična plaćanja osiguranja proizvođačima ne nadoknađuju više od 100 % pretrpljenoga gubitka prihoda, uzimajući u obzir svaku naknadu koju su proizvođači mogli dobiti iz drugih programa potpore povezanih s osiguranim rizikom. U ugovorima o osiguranju od korisnika se zahtijeva da poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.

6.   Financijska pomoć Unije za inovacije iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (e) ne smije premašiti:

Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi utvrđenoj u prvom podstavku dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ; međutim, može se dodijeliti svim poduzećima u najudaljenijim regijama te na manjim egejskim otocima.

Za poduzeća koja nisu obuhvaćena člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili godišnji promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalne razine financijske pomoći Unije utvrđene u prvom podstavku ovog stavka prepolovljuju se.

7.   Financijska pomoć Unije za informacijska djelovanja i promidžbu iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točaka (h) i (k) ne smije premašiti 50 % prihvatljivih rashoda.

Osim toga, države članice iz članka 88. stavka 1. mogu dodijeliti nacionalna plaćanja do 30 % prihvatljivih rashoda, ali financijska pomoć Unije i plaćanja država članica zajedno ne smiju premašiti 80 % prihvatljivih rashoda.

8.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje financijska pomoć Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (g) u skladu s posebnim pravilima iz članka 60. stavka 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 153. stavka 2.

1.   Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da financijska pomoć Unije za osiguranje berbe ne narušava tržišno natjecanje na tržištu osiguranja.

2.   Države članice iz članka 88. stavka 1. utvrđuju sustav utemeljen na objektivnim kriterijima kako bi osigurale da mjera zelene berbe ne dovede do naknade pojedinačnim proizvođačima koja premašuje gornju granicu određenu u članku 59. stavku 3.

3.   Iznos pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina iz članka 58. stavka 1. prvog podstavka točke (g) određen je po % vol. i po hektolitru proizvedenog alkohola. Financijska pomoć Unije ne isplaćuje se za volumni udio alkohola u nusproizvodima za destilaciju koji premašuje 10 % volumnog udjela alkohola u proizvedenom vinu.

Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da se financijska pomoć Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina plaća destilerijama koje prerađuju nusproizvode proizvodnje vina predane za destilaciju u sirovi alkohol s alkoholnom jakošću od najmanje 92 % vol.

Financijska pomoć Unije uključuje jednokratni iznos za nadoknadu troškova prikupljanja nusproizvoda proizvodnje vina. Taj se iznos prenosi s destilerije na proizvođača ako on snosi odgovarajuće troškove.

Države članice iz članka 88. stavka 1. osiguravaju da se alkohol dobiven destilacijom nusproizvoda proizvodnje vina za koji je dodijeljena financijska pomoć Unije upotrebljava isključivo u industrijske ili energetske svrhe kojima se ne narušava tržišno natjecanje.

4.   Države članice iz članka 88. stavka 1. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a osiguravaju da barem 5 % rashoda bude namjensko i da se donese barem jedno djelovanje radi ispunjavanja ciljeva usmjerenih na zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama, poboljšanje održivosti proizvodnih sustava i procesa, smanjenje utjecaja sektora vina iz Unije na okoliš, uštedu energije i poboljšanje globalne energetske učinkovitosti u sektoru vina, u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 57. točkama (b), (d) i (h).

1.   Njemačka u sektoru hmelja teži postizanju jednog ili više ciljeva utvrđenih u članku 46. točkama od (a) do (h) te točkama (j) i (k).

2.   Njemačka u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odabire jednu vrstu intervencija ili više njih iz članka 47. kako bi se ostvarili odabrani ciljevi utvrđeni u stavku 1. ovog članka. Njemačka određuje intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. Ona u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a obrazlaže svoj izbor ciljeva, vrsta intervencija i intervencija za potrebe ostvarivanja tih ciljeva.

3.   Intervencije koje određuje Njemačka provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili njihovih udruženja priznatih u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013.

4.   Operativni programi iz stavka 3. ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavaka 2., 4., 5., 6. i 8.

5.   Njemačka osigurava da financijska pomoć Unije koja se pruža svakoj organizaciji proizvođača ili udruženjima organizacija proizvođača na temelju ovog članka za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) tijekom tri uzastopne godine u prosjeku ne premašuje jednu trećinu ukupne financijske pomoći Unije primljene za njezin operativni program tijekom istog razdoblja.

1.   U okviru dodijeljenih financijskih sredstava utvrđenih u članku 88. stavku 3. Njemačka dodjeljuje maksimalnu financijsku pomoć Unije organizacijama proizvođača ili njihovim udruženjima koji provode operativne programe iz članka 61. stavka 3. razmjerno broju hektara na kojima se uzgaja hmelj koji predstavlja svaka organizacija proizvođača.

2.   U okviru maksimalnih iznosa dodijeljenih svakoj organizaciji proizvođača ili udruženju organizacija proizvođača u skladu sa stavkom 1., financijska pomoć Unije za operativne programe iz članka 61. ograničava se na 50 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz tog članka. Preostali dio rashoda snosi organizacija proizvođača ili udruženje koje prima financijsku pomoć Unije.

Financijska pomoć Unije isplaćuje se operativnim fondovima koje su osnovale organizacije proizvođača ili njihova udruženja priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji provode operativne programe. U tu se svrhu članak 51. ove Uredbe primjenjuje mutatis mutandis.

3.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 2. povećava se na 100 % u sljedećim slučajevima:

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi iz članka 63., Grčka, Francuska i Italija u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu ili više vrsta intervencija iz članka 47. One određuju intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

2.   Intervencije koje su odredile Grčka, Francuska i Italija provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013. U tu se svrhu članak 50. stavci 2., 4., 5., 6. i 8. te članak 51. ove Uredbe primjenjuju mutatis mutandis, ne dovodeći u pitanje članak 65. stavak 3.

1.   Financijska pomoć Unije za prihvatljive troškove ne smije premašiti:

2.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 30 % vrijednosti proizvodnje svake organizacije proizvođača ili svakog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište u 2023. i 2024., 15 % u 2025. i 2026. te 10 % od 2027.

3.   Grčka, Francuska i Italija mogu osigurati dodatna financijska sredstva iz operativnih fondova iz članka 51. u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni financijskom pomoći Unije.

4.   Grčka, Francuska i Italija osiguravaju da rashodi za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda u okviru svakog operativnog programa kako je utvrđeno u njihovu strateškom planu u okviru ZPP-a.

1.   Za svaki sektor odabran u skladu s člankom 66. države članice odabiru jednu ili više vrsta intervencija iz članka 47. koje se trebaju provesti putem odobrenih operativnih programa koje sastavljaju:

2.   Države članice određuju kriterije s pomoću kojih se određuju skupine proizvođača te utvrđuju aktivnosti i ciljeve skupina proizvođača iz stavka 1. točke (b) kako bi te skupine proizvođača mogle ispuniti zahtjeve za priznavanje kao organizacije proizvođača na temelju članaka od 152. do 154. ili članka 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili stavka 7. ovog članka.

3.   Skupine proizvođača iz stavka 1. točke (b) uz operativni program sastavljaju i podnose plan priznavanja s ciljem ispunjavanja, u prijelaznom razdoblju navedenom u toj točki, zahtjeva za priznavanje kao organizacije proizvođača utvrđenih u člancima od 152. do 154. ili članku 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili stavku 7. ovog članka.

U planu priznavanja utvrđuju se aktivnosti i ciljne vrijednosti kako bi se osigurao napredak prema dobivanju takvog priznanja.

Potpora dodijeljena skupini proizvođača koja nije priznata kao organizacija proizvođača do kraja prijelaznog razdoblja podliježe povratu.

4.   Države članice obrazlažu svoj odabir vrsta intervencija iz stavka 1.

Države članice koje odluče provoditi vrste intervencija predviđene u ovom odjeljku za proizvode navedene u Prilogu VI. za svaki sektor koji odaberu navode popis proizvoda obuhvaćenih tim sektorom.

5.   Vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točke (c) i točaka od (f) do (i) ne primjenjuju se na pamuk, sjemenke uljane repice, sjemenke suncokreta i soju iz Priloga VI.

6.   Operativni programi iz stavka 1. ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavaka 2., 4., 5., 6. i 8.

7.   Države članice koje odluče provoditi vrste intervencija iz članka 42. točke (f) u sektoru pamuka, priznaju organizacije proizvođača u tom sektoru i udruženja takvih organizacija proizvođača u skladu sa zahtjevima i primjenom postupaka utvrđenih u članku 152. stavku 1. i u člancima od 153. do 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Skupine proizvođača pamuka i udruženja takvih skupina proizvođača koje su države članice priznale u skladu s Protokolom br. 4 uz Akt o pristupanju Helenske Republike iz 1979. prije početka primjene ove Uredbe smatraju se, za potrebe ovog odjeljka, organizacijama proizvođača odnosno udruženjima organizacija proizvođača.

8.   Države članice osiguravaju da rashodi za vrste intervencija iz članka 47. stavka 2. točaka (f), (g) i (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda u okviru svakog operativnog programa kako je utvrđeno u njihovu strateškom planu u okviru ZPP-a.

1.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 50 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz članka 67. Preostali dio rashoda snose korisnici.

Financijska pomoć Unije isplaćuje se operativnim fondovima koje su osnovale organizacije proizvođača ili njihova udruženja priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na temelju članka 67. stavka 7. ove Uredbe, ili skupine proizvođača iz članka 67. stavka 1. točke (b) ove Uredbe. U tu se svrhu članak 51. i članak 52. stavak 1. ove Uredbe primjenjuju mutatis mutandis.

2.   Ograničenje od 50 % predviđeno u stavku 1. povećava se na 60 % za organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača priznate na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na temelju članka 67. stavka 7. ove Uredbe tijekom prvih pet godina nakon godine priznavanja.

3.   Financijska pomoć Unije ograničena je na 6 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište:

1.   Države članice uključuju obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime među intervencije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, a u njih mogu uključiti i druge obveze upravljanja. Plaćanja za te obveze dodjeljuju se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice plaćanja dodjeljuju samo poljoprivrednicima ili drugim korisnicima koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja za koje se smatra da su korisne za postizanje jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Na temelju ovog članka države članice pružaju plaćanja samo za obveze koje:

Za obveze iz prvog podstavka točke (b), ako se nacionalnim pravom nameću novi zahtjevi koji nadilaze odgovarajuće minimalne zahtjeve utvrđene u pravu Unije, potpora se može dodijeliti za obveze kojima se doprinosi ispunjavanju tih zahtjeva na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postale obvezne za poljoprivredno gospodarstvo.

4.   Države članice utvrđuju plaćanja koja treba izvršiti na temelju dodatnih nastalih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza, uzimajući u obzir utvrđene ciljne vrijednosti. Ta se plaćanja dodjeljuju godišnje, a mogu pokrivati i transakcijske troškove. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao jednokratnu uplatu po jedinici.

5.   Države članice mogu promicati i podupirati zajedničke programe i programe plaćanja na temelju rezultata kako bi potaknule poljoprivrednike ili druge korisnike da ostvare znatno poboljšanje kvalitete okoliša u većem opsegu ili na mjerljiv način.

6.   Obveze se preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina.

Međutim, države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti:

7.   Države članice osiguravaju da se predvidi revizijska klauzula za operacije koje se provode u okviru vrste intervencija iz ovog članka kako bi se osigurala njihova prilagodba zbog izmjena relevantnih obveznih standarda, zahtjeva ili obveza iz stavka 3. koje te obveze moraju nadilaziti ili kako bi se osigurala sukladnost s prvim podstavkom točkom (d) tog stavka. Ako korisnik ne prihvati takvu prilagodbu, obveza prestaje i ne zahtijeva se povrat plaćanja na temelju ovog članka za razdoblje u kojemu je obveza bila na snazi.

Države članice također osiguravaju da se predvidi revizijska klauzula za operacije koje se provode u okviru vrste intervencija iz ovog članka koje premašuju razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a kako bi se omogućila njihova prilagodba pravnom okviru koji se primjenjuje u sljedećem razdoblju.

8.   Ako se potpora na temelju ovog članka dodjeljuje za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime ili obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja kako su utvrđene u Uredbi (EU) 2018/848 ili njihovo zadržavanje, države članice uspostavljaju plaćanja po hektaru. Za druge obveze države članice mogu primjenjivati i druge jedinice osim hektara. U opravdanim slučajevima države članice mogu dodijeliti potporu na temelju ovog članka kao jednokratni iznos.

9.   Države članice osiguravaju da osobe koje provode operacije za ovu vrstu intervencija raspolažu relevantnim znanjem i informacijama potrebnima za provedbu tih operacija te da, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji se obvežu promijeniti svoj sustav proizvodnje, primjereno osposobljavanje bude dostupno onima kojima je potrebno, kao i pristup stručnom znanju.

10.   Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima koje se temelje na članku 31.

1.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja za prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva iz članka 6. stavaka 1. i 2.

2.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se aktivnim poljoprivrednicima za područja određena na temelju članka 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

3.   Države članice mogu provesti detaljnu analizu u skladu s uvjetima predviđenima u članku 32. stavku 3. trećem podstavku Uredbe (EU) br. 1305/2013.

4.   Države članice plaćanja na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo kako bi se korisnicima u potpunosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s prirodnim ili drugim ograničenjima specifičnima za određeno područje na dotičnom području.

5.   Dodatni troškovi i gubitak prihoda, kako su navedeni u stavka 4., izračunavaju se s obzirom na prirodna ili druga ograničenja specifična za određeno područje, u usporedbi s područjima bez prirodnih ili drugih ograničenja specifičnih za određeno područje.

6.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se godišnje po hektaru poljoprivredne površine.

1.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja za nepovoljni položaj specifičan za određeno područje koji proizlazi iz zahtjeva povezanih s provedbom direktiva 92/43/EEZ, 2009/147/EZ ili 2000/60/EZ u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva iz članka 6. stavaka 1. i 2.

2.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se poljoprivrednicima, posjednicima šuma i njihovim udruženjima te drugim upraviteljima zemljišta.

3.   Pri utvrđivanju područja s nepovoljnim položajem države članice mogu obuhvatiti jedno ili više od sljedećih područja:

4.   Države članice mogu dodijeliti plaćanja na temelju ovog članka samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezani s nepovoljnim položajem specifičnim za određeno područje na dotičnom području, uključujući transakcijske troškove.

5.   Dodatni troškovi i gubitak prihoda, kako su navedeni u stavku 4., izračunavaju se kako slijedi:

6.   Plaćanja na temelju ovog članka dodjeljuju se godišnje po hektaru površine.

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za ona ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kojima se doprinosi postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

Za poljoprivredna gospodarstva iznad određene veličine, koju države članice trebaju utvrditi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, potpora sektoru šumarstva uvjetuje se dostavljanjem relevantnih informacija iz plana gospodarenja šumama ili jednakovrijednog instrumenta u skladu s održivim gospodarenjem šumama kako je definirano u Općim smjernicama za održivo gospodarenje šumama u Europi, donesenima na Drugoj ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi održanoj u Helsinkiju 16. i 17. lipnja 1993.

3.   Države članice utvrđuju popis neprihvatljivih ulaganja i kategorija rashoda, koji uključuje barem sljedeće:

Prvi podstavak točke (a), (b), (d) i (f) ne primjenjuju se ako se potpora daje putem financijskih instrumenata.

4.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju 65 % prihvatljivih troškova.

Maksimalne stope potpore mogu se povećati na:

5.   Ako pravo Unije dovede do nametanja novih zahtjeva za poljoprivrednike, potpora se može dodijeliti kako bi ulaganja ispunjavala te zahtjeve na najviše 24 mjeseca od datuma kada su postali obvezni za poljoprivredno gospodarstvo.

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u navodnjavanje u novim i postojećim navodnjavanim područjima, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 73. i ovom članku.

2.   Za ulaganja u navodnjavanje dodjeljuje se potpora samo ako je dotična država članica Komisiji poslala plan upravljanja riječnim slivom, kako je predviđeno Direktivom 2000/60/EZ, za cijelo područje na kojem će se ulagati, kao i za sva druga područja čiji okoliš može biti zahvaćen tim ulaganjem. Mjere koje stupaju na snagu na temelju plana upravljanja riječnim slivom u skladu s člankom 11. te direktive, a koje su relevantne za poljoprivredni sektor, navode se u relevantnom programu mjera.

3.   U okviru ulaganja mora postojati uspostavljeno ili se uspostavlja mjerenje vode kojim se omogućuje mjerenje potrošnje vode na razini ulaganja za koje se dodjeljuje potpora.

4.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje u poboljšanje postojeće instalacije za navodnjavanje ili elementa infrastrukture za navodnjavanje samo ako:

Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju postotke za potencijalne uštede vode i učinkovito smanjenje potrošnje vode kao uvjet prihvatljivosti, u skladu s člankom 111. točkom (d). Takve uštede vode odražavaju potrebe utvrđene u planovima upravljanja riječnim slivovima koji proizlaze iz Direktive 2000/60/EZ navedene u Prilogu XIII. ovoj Uredbi.

Nijedan uvjet iz ovog stavka ne primjenjuje se na ulaganje u postojeću instalaciju koje je usmjereno samo na energetsku učinkovitost, na ulaganje za stvaranje rezervoara ni na ulaganje u upotrebu obrađene vode koje ne utječe na tijelo podzemne vode ili površinske vode.

5.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u upotrebu obrađene vode kao alternativnog načina opskrbe vodom samo ako su opskrba i upotreba te vode u skladu s Uredbom (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća (46).

6.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja koje utječe na tijelo podzemne vode ili površinske vode samo ako:

7.   Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganje u stvaranje ili proširenje rezervoara u svrhu navodnjavanja samo ako to ne dovodi do znatnog negativnog utjecaja na okoliš.

8.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju:

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i osnivanje ruralnih poduzeća, uključujući pokretanje poslovanja novih poljoprivrednika, u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za pomoć:

3.   Države članice utvrđuju uvjete za podnošenje i sadržaj poslovnog plana koji korisnici moraju dostaviti da bi primili potporu na temelju ovog članka.

4.   Države članice potporu dodjeljuju u obliku jednokratnih iznosa ili financijskih instrumenata ili kombinacije obaju oblika. Potpora je ograničena na maksimalni iznos pomoći od 100 000 EUR i može se diferencirati u skladu s objektivnim kriterijima.

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za instrumente za upravljanje rizicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2.   Potpora na temelju ovog članka može se dodijeliti kako bi se promicali instrumenti za upravljanje rizicima koji pomažu aktivnim poljoprivrednicima da upravljaju proizvodnjom i dohodovnim rizicima povezanima s njihovom poljoprivrednom djelatnošću koji su izvan njihove kontrole te koji doprinose postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Države članice mogu, u skladu sa svojom procjenom potreba, dodijeliti potporu za različite vrste instrumenata za upravljanje rizicima, uključujući instrumente za stabilizaciju prihoda, a posebno za:

4.   Pri dodjeli potpore iz stavka 3. države članice utvrđuju sljedeće uvjete prihvatljivosti:

5.   Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za pokriće gubitaka koji premašuju prag od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju isključujući najveći i najmanji unos. Sektorskim instrumentima za upravljanje proizvodnim rizicima izračunavaju se gubici na razini poljoprivrednoga gospodarstva ili na razini aktivnosti poljoprivrednoga gospodarstva u dotičnom sektoru.

Države članice mogu pružiti potporu u obliku financiranja samostalnog obrtnog kapitala u okviru financijskih instrumenata iz članka 80. stavka 3. za nadoknadu gubitaka iz prvog podstavka ovog stavka poljoprivrednicima koji ne sudjeluju u instrumentu za upravljanje rizicima.

6.   Države članice ograničavaju potporu na jednu ili više stopa koje ne premašuju 70 % prihvatljivih troškova.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na doprinose iz članka 19.

7.   Države članice osiguravaju izbjegavanje prekomjerne naknade nastale kao rezultat kombinacije intervencija na temelju ovog članka s drugim javnim ili privatnim shemama za upravljanje rizicima.

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za suradnju u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a radi:

2.   Države članice potporu na temelju ovog članka mogu dodijeliti samo za promicanje novih oblika suradnje, uključujući postojeće za pokretanje nove aktivnosti. Ta suradnja uključuje barem dva aktera i njome se doprinosi postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Države članice na temelju ovog članka mogu pokrivati troškove povezane sa svim aspektima suradnje.

4.   Države članice mogu dodijeliti potporu kao ukupan iznos na temelju ovog članka kojim se pokrivaju troškovi suradnje i troškovi provedenih operacija, ili mogu pokriti samo troškove suradnje i upotrijebiti sredstava iz drugih vrsta intervencija u području ruralnog razvoja ili iz drugih nacionalnih ili Unijinih instrumenata potpore za pokrivanje troškova provedenih operacija.

Ako se potpora isplaćuje u ukupnom iznosu, države članice osiguravaju da je provedena operacija u skladu s relevantnim pravilima i zahtjevima utvrđenima u člancima od 70. do 76. i članku 78.

Kada je riječ o LEADER-u, odstupajući od prvog podstavka ovog stavka:

5.   Države članice na temelju ovog članka ne dodjeljuju potporu za suradnju koja obuhvaća samo istraživačka tijela.

6.   Kada je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednoga gospodarstva, posebno za generacijsku obnovu na razini poljoprivrednoga gospodarstva, države članice potporu mogu dodijeliti samo onim poljoprivrednicima koji su navršili ili će do kraja operacije navršiti dob za umirovljenje koju utvrđuje dotična država članica u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom.

7.   Države članice potporu ograničavaju na najviše sedam godina. Taj se uvjet ne primjenjuje na LEADER te, u opravdanim slučajevima, na kolektivna djelovanja u području okoliša i klime potrebna kako bi se postigli specifični ciljevi utvrđeni u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f).

8.   Države članice ograničavaju potporu za:

1.   Države članice mogu dodijeliti potporu za razmjenu znanja i širenje informacija u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno detaljno navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2., uz posebnu usmjerenost na zaštitu prirode, okoliša i klime, uključujući djelovanja u svrhu obrazovanja i podizanja svijesti u području okoliša te razvoj ruralnih poduzeća i zajednica.

2.   Potpora na temelju ovog članka može pokrivati troškove svih relevantnih djelovanja za promicanje inovacija, osposobljavanja i savjetovanja te drugih oblika razmjene znanja i širenja informacija, uključujući izradu i ažuriranje planova i studija s ciljem razmjene znanja i širenja informacija. Takva djelovanja doprinose postizanju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

3.   Potpora za usluge savjetovanja dodjeljuje se samo za usluge savjetovanja koje su usklađene s člankom 15. stavkom 3.

4.   Za uspostavu usluga savjetovanja države članice mogu dodijeliti potporu u obliku fiksnog iznosa od najviše 200 000 EUR. One osiguravaju da ta potpora bude vremenski ograničena.

5.   Države članice osiguravaju da se djelovanja za koja se dodjeljuje potpora u okviru ove vrste intervencija temelje na opisu AKIS-a, i da su usklađena s opisom AKIS-a, u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u skladu s člankom 114. točkom (a) podtočkom i.

1.   Nakon savjetovanja s odborom za praćenje iz članka 124. („odbor za praćenje”) nacionalno upravljačko tijelo, regionalna upravljačka tijela ako je to relevantno ili imenovana posrednička tijela utvrđuju kriterije odabira za intervencije koje se odnose na sljedeće vrste intervencija: ulaganja, pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća, suradnju te razmjenu znanja i širenje informacija. Tim kriterijima odabira nastoji se osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva, učinkovitije korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencija.

Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati kriterije odabira za intervencije ulaganja koje su jasno usmjerene na okolišne svrhe ili se provode u vezi s aktivnostima obnavljanja.

Odstupajući od prvog podstavka, u opravdanim slučajevima može se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, utvrditi drukčija metoda odabira.

2.   Nadležnošću upravljačkih ili imenovanih posredničkih tijela utvrđenom u stavku 1. ne dovode se u pitanje zadaće lokalnih akcijskih skupina utvrđenih u članku 33. Uredbe (EU) 2021/1060.

3.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako se potpora pruža u obliku financijskih instrumenata.

4.   Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati kriterije odabira iz stavka 1. za operacije koje su dobile oznaku „pečat izvrsnosti” u okviru programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (47), u okviru programa Obzor Europa ili u okviru Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća (48), pod uvjetom da su te operacije u skladu sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

5.   Cijela operacija ili njezin dio može se provesti izvan dotične države članice, uključujući izvan Unije, pod uvjetom da se operacijom doprinosi postizanju ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a.

1.   Potpora u obliku financijskih instrumenata iz članka 58. Uredbe (EU) 2021/1060 može se dodijeliti u okviru vrsta intervencija iz članaka od 73. do 78. ove Uredbe.

2.   Ako se potpora dodjeljuje u obliku financijskih instrumenata, primjenjuju se definicije pojmova „financijski instrument”, „financijski proizvod”, „krajnji primatelj”, „holding fond”, „posebni fond”, „učinak poluge”, „faktor multiplikacije”, „troškovi upravljanja” i „naknade za upravljanje” utvrđene u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1060 i odredbe glave V. poglavlja II. odjeljka II. te uredbe.

Uz to, primjenjuju se stavci 3, 4. i 5. ovog članka.

3.   U skladu s člankom 58. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060 obrtni kapital, uključujući samostalni obrtni kapital, može biti prihvatljiv rashod na temelju članaka 73., 74., 76., 77. i 78. ove Uredbe, ako se njime doprinosi postizanju najmanje jednog specifičnog cilja koji je relevantan za dotičnu intervenciju. Potpora za financiranje samostalnog obrtnog kapitala na temelju bilo kojeg od tih članaka može se pružiti bez podlijeganja zahtjevu da krajnji primatelj prima potporu za druge rashode na temelju istog članka.

Za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene članka 42. UFEU-a ukupni iznos potpore za obrtni kapital koja se pruža krajnjem primatelju ne smije premašiti bruto ekvivalent bespovratnog sredstva u iznosu od 200 000 EUR tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.

4.   Odstupajući od članaka 73., 74., 76., 77. i 78., stope potpore utvrđene u tim člancima ne primjenjuju se na financiranje samostalnog obrtnog kapitala.

5.   Prihvatljive rashode financijskog instrumenta čine ukupni iznos plaćenih prihvatljivih javnih rashoda, isključujući dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5., ili, u slučaju jamstava, izdvojenih za ugovore o jamstvu u okviru financijskog instrumenta tijekom razdoblja prihvatljivosti. Taj iznos odgovara sljedećem:

Ako se financijski instrument provodi tijekom uzastopnih programskih razdoblja, potpora se može pružiti krajnjim primateljima ili u njihovu korist, uključujući troškove upravljanja i naknade za upravljanje, na temelju sporazuma sklopljenih u prethodnom programskom razdoblju, pod uvjetom da je takva potpora u skladu s pravilima prihvatljivosti za sljedeće programsko razdoblje. U takvim se slučajevima prihvatljivost rashoda podnesenih u izjavama o rashodima utvrđuje u skladu s pravilima dotičnog programskog razdoblja.

Za potrebe prvog podstavka točke (b), ako subjekt koji ostvaruje korist od jamstava nije isplatio planirani iznos novih zajmova, vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja krajnjim primateljima u skladu s faktorom multiplikacije, prihvatljivi rashodi smanjuju se razmjerno tome. Faktor multiplikacije može se preispitati ako je to opravdano naknadnim promjenama tržišnih uvjeta. Takvo preispitivanje nema retroaktivni učinak.

Za potrebe prvog podstavka točke (d) ovog stavka, naknade za upravljanje temelje se na uspješnosti. Ako se tijela koja provode holding fond biraju izravnom dodjelom ugovora na temelju članka 59. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, iznos troškova i naknada za upravljanje plaćenih tim tijelima koji se može prijaviti kao prihvatljivi rashod podliježe pragu od najviše 5 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima ili izdvojenih za ugovore o jamstvu te najviše 7 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u vlasničkim i kvazivlasničkim ulaganjima.

Ako se tijela koja provode posebni fond biraju izravnom dodjelom ugovora na temelju članka 59. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, iznos troškova i naknada za upravljanje plaćenih tim tijelima koji se može prijaviti kao prihvatljivi rashod podliježe pragu od najviše 7 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u zajmovima ili izdvojenih za ugovore o jamstvu te najviše 15 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda isplaćenih krajnjim primateljima u vlasničkim i kvazivlasničkim ulaganjima.

Za potrebe prvog podstavka točke (d), ako se tijela koja provode holding fond ili posebne fondove biraju u natječajnom postupku u skladu s primjenjivim pravom, iznos troškova i naknada za upravljanje utvrđuje se u sporazumu o financiranju na temelju rezultata natječajnog postupka.

Ako su naknade za obradu, ili bilo koji njihov dio, naplaćene krajnjim primateljima, ne prijavljuju se kao prihvatljivi rashodi.

1.   Države članice mogu u prijedlogu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. ili u zahtjevu za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 119. dodijeliti iznos od najviše 3 % početnih ukupnih dodijeljenih sredstava EPFRR-a strateškom planu u okviru ZPP-a za doprinos programu InvestEU i provedbu putem jamstva EU-a i savjetodavnog centra InvestEU. Strateški plan u okviru ZPP-a sadržava obrazloženje upotrebe programa InvestEU i njegov doprinos ostvarenju jednog ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. i odabranih na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a.

Iznos doprinosa programu InvestEU provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/523.

2.   Države članice određuju ukupni iznos doprinosa za svaku godinu. U slučaju zahtjeva za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a ti se iznosi odnose samo za buduće godine.

3.   Iznos iz stavka 1. upotrebljava se kao rezervacija za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” i za savjetodavni centar InvestEU, nakon sklapanja sporazuma o doprinosu iz članka 10. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/523. Proračunske obveze Unije u odnosu na svaki sporazum o doprinosu može preuzeti Komisija, u godišnjim obrocima tijekom razdoblja između 1. siječnja 2023. i 31. prosinca 2027.

4.   Ako sporazum o doprinosu, kako je navedeno u članku 10. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/523, za iznos iz stavka 1. ovog članka dodijeljen u strateškom planu u okviru ZPP-a nije sklopljen u roku od četiri mjeseca nakon donošenja provedbene odluke Komisije kojom se odobrava taj strateški plan u okviru ZPP-a u skladu s člankom 118. ove Uredbe, odgovarajući iznos preraspodjeljuje se u strateškom planu u okviru ZPP-a nakon što država članica odobri zahtjev za izmjenu podnesen u skladu s člankom 119. ove Uredbe.

Sporazum o doprinosu za iznos iz stavka 1. ovog članka dodijeljen u zahtjevu za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a podnesenom u skladu s člankom 119. ove Uredbe sklapa se istodobno s donošenjem provedbene odluke Komisije kojom se odobrava ta izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a.

5.   Ako sporazum o jamstvu, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. drugom podstavku Uredbe (EU) 2021/523, nije sklopljen u roku od devet mjeseci od odobrenja sporazuma o doprinosu, sporazum o doprinosu otkazuje se ili sporazumno produljuje.

Ako država članica prestane sudjelovati u programu InvestEU, dotični iznosi uplaćeni u zajednički fond za rezervacije kao rezervacija predmet su povrata kao unutarnji namjenski prihodi na temelju članka 21. stavka 5. Financijske uredbe, a država članica podnosi zahtjev za izmjenu svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a kako bi se iskoristili iznos čiji je povrat osiguran i iznosi dodijeljeni budućim kalendarskim godinama u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Raskid ili izmjena sporazuma o doprinosu sklapa se istodobno s donošenjem provedbene odluke Komisije kojom se odobrava relevantna izmjena strateškog plana u okviru ZPP-a, a najkasnije 31. prosinca 2026.

6.   Ako sporazum o jamstvu, kako je navedeno u članku 10. stavku 4. drugom podstavku Uredbe (EU) 2021/523, nije propisno proveden u roku dogovorenom u sporazumu o doprinosu, ali ne duljem od četiri godine od potpisa sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu se mijenja. Država članica može zatražiti da se u pogledu iznosa kojima se doprinosi jamstvu EU-a u skladu sa stavkom 1. ovog članka za koje su u sporazumu o jamstvu preuzete obveze, ali koji ne pokrivaju temeljne zajmove, vlasnička ulaganja ili druge instrumente koji nose rizik postupa u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

7.   Sredstva ostvarena iznosima kojima se doprinosi jamstvu EU-a ili sredstva koja se mogu pripisati tim iznosima stavljaju se na raspolaganje državi članici u skladu s člankom 10. stavkom 5. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/523 i upotrebljavaju se za potporu u okviru istog cilja ili ciljeva iz stavka 1. ovog članka u obliku financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava.

8.   Rok za automatski opoziv kako je predviđen u članku 34. Uredbe (EU) 2021/2116 za iznose koje treba ponovno upotrijebiti u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu sa stavcima 4., 5. i 6. ovog članka počinje u godini u kojoj su preuzete odgovarajuće proračunske obveze.

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 70., 71., 72. i 75., bespovratna sredstva dodijeljena na temelju ovog poglavlja mogu biti u bilo kojem od sljedećih oblika:

2.   Iznosi za oblike bespovratnih sredstava iz stavka 1. točaka (b), (c) i (d) određuju se na jedan od sljedećih načina:

3.   Države članice korisnicima mogu dodijeliti uvjetovana bespovratna sredstva koja u cijelosti ili djelomično mogu biti predmet vraćanja kako je određeno u dokumentu u kojem su utvrđeni uvjeti za potporu te u skladu sa sljedećim uvjetima:

1.   Iz EFJP-a financiraju se vrste intervencija koje se odnose na sljedeće:

2.   Iz EPFRR-a financiraju se vrste intervencija iz glave III. poglavlja IV. i tehnička pomoć na inicijativu država članica iz članka 94.

1.   Rashodi su prihvatljivi:

2.   Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EFJP-a nakon što Komisija odobri tu izmjenu te od datuma stupanja na snagu izmjene, a koji određuje dotična država članica u skladu s člankom 119. stavkom 8.

3.   Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EPFRR-a od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji ili od datuma obavijesti o izmjeni iz članka 119. stavka 9.

Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka i stavka 4. drugog podstavka, u strateškom planu u okviru ZPP-a može se predvidjeti da, u slučaju kriznih mjera koje se provode zbog prirodnih katastrofa, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika ili znatnih i naglih promjena socioekonomskih uvjeta u državi članici ili regiji, prihvatljivost rashoda financiranih iz EPFRR-a povezanih s izmjenama strateškog plana u okviru ZPP-a može započeti od datuma nastanka takvog događaja.

4.   Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako su nastali korisniku, a plaćeni su do 31. prosinca 2029. Osim toga, rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a samo ako je agencija za plaćanje zaista isplatila relevantnu pomoć do 31 prosinca 2029.

Države članice utvrđuju datum od kojeg su troškovi, koji su nastali korisniku, prihvatljivi. Datum početka ne može biti prije 1. siječnja 2023.

Operacije nisu prihvatljive za potporu ako su fizički dovršene ili u cijelosti provedene prije nego što je zahtjev za potporu podnesen upravljačkom tijelu, neovisno o tome jesu li izvršena sva povezana plaćanja.

Međutim, operacije koje su povezane s ranom njegom sadnica i njegom mladih stabala u skladu s načelima održivoga gospodarenja šumama i koje se odnose na jedan ili više specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f), kako ih je definirala država članica, mogu biti prihvatljive za potporu čak i ako su fizički dovršene prije podnošenja zahtjeva za potporu upravljačkom tijelu.

5.   Doprinosi u naravi i troškovi amortizacije mogu biti prihvatljivi za potporu u okviru EPFRR-a, podložno uvjetima koje odrede države članice.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, ukupni iznos za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja koji se može dodijeliti u državi članici na temelju glave III. poglavlja II. ove Uredbe u kalendarskoj godini ne smije premašiti dodijeljena financijska sredstva te države članice utvrđena u Prilogu V.

Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, maksimalni iznos koji se može dodijeliti u državi članici u kalendarskoj godini na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 2. ove Uredbe, a prije primjene članka 17. ove Uredbe, ne smije premašiti dodijeljena financijska sredstva te države članice utvrđena u Prilogu VIII.

Za potrebe članaka 96. 97. i 98., dodjela financijskih sredstava države članice utvrđena u Prilogu V. nakon odbitka iznosa utvrđenih u Prilogu VIII. i prije bilo kakvih prijenosa u skladu s člankom 17. utvrđena je u Prilogu IX.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. kojima se mijenjaju financijska sredstva dodijeljena državama članicama utvrđena u prilozima V. i IX. kako bi se uzela u obzir kretanja povezana s ukupnim maksimalnim iznosom izravnih plaćanja koja se mogu dodijeliti, uključujući prijenose iz članaka 17. i 103., prijenose dodijeljenih financijskih sredstava iz članka 88. stavka 5. i sve odbitke potrebne za financiranje vrsta intervencija u drugim sektorima iz članka 88. stavka 6.

Međutim, prilikom prilagodbe Priloga IX. ne uzimaju se u obzir nikakvi prijenosi u skladu s člankom 17.

3.   Iznos indikativnih dodjela financijskih sredstava po intervenciji iz članka 101. za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja utvrđenih u članku 16. koja se trebaju dodijeliti u državi članici u kalendarskoj godini smije premašiti dodijeljena sredstva te države članice utvrđena u Prilogu V. za procijenjeni iznos smanjenja plaćanja predviđen u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s člankom 112. stavkom 3. točkom (a) drugim podstavkom.

1.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru vina dodjeljuje se državi članici kako je utvrđeno u Prilogu VII.

2.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru pčelarstva dodjeljuje se državi članici kako je utvrđeno u Prilogu X.

3.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru hmelja dodijeljena Njemačkoj iznosi 2 188 000 EUR po financijskoj godini.

4.   Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina, po financijskoj godini, dodjeljuje se kako slijedi:

5.   Dotične države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a donijeti odluku o prijenosu ukupnih dodijeljenih financijskih sredstava iz stavaka 3. i 4. u svoja dodijeljena sredstva za izravna plaćanja. Ta se odluka ne smije preispitivati.

Dodijeljena financijska sredstva država članica prenesena u sredstva dodijeljena za izravna plaćanja više nisu na raspolaganju za vrste intervencija iz stavaka 3. i 4.

6.   Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odlučiti da će iskoristiti do 3 % sredstava koja su im dodijeljena za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu V., ako je to relevantno nakon odbitka iznosa dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VIII., za vrste intervencija u drugim sektorima iz glave III. poglavlja III. odjeljka 7.

Države članice mogu odlučiti postotak iz prvog podstavka povećati na najviše 5 %. U tom se slučaju iznos koji odgovara tom povećanju oduzima od maksimalnog iznosa utvrđenog u članku 96. stavku 1., 2. ili 5. i više nije raspoloživ za dodjelu za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1.

Iznos koji odgovara postotku dodijeljenih sredstava država članica za izravna plaćanja iz prvog i drugog podstavka ovog stavka i koji se upotrebljava za vrste intervencija u drugim sektorima za određenu financijsku godinu smatra se dodijeljenim sredstvima država članica po financijskoj godini za vrste intervencija u drugim sektorima.

7.   Države članice mogu u 2025. preispitati svoje odluke iz stavka 6. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 119.

8.   Iznosi utvrđeni u odobrenom strateškom planu u okviru ZPP-a koji proizlaze iz primjene stavaka 6. i 7. obvezujući su u dotičnoj državi članici.

1.   Ukupni iznos potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja na temelju ove Uredbe za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. iznosi 60 544 439 600 EUR u tekućim cijenama u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. utvrđenim u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093.

2.   0,25 % sredstava iz stavka 1. namijenjeno je financiranju aktivnosti tehničke pomoći na inicijativu Komisije iz članka 7. Uredbe (EU) 2021/2116, uključujući europsku mrežu ZPP-a iz članka 126. stavka 2. ove Uredbe i EIP iz članka 127. ove Uredbe. Te se aktivnosti mogu odnositi na prethodna programska razdoblja i kasnija razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a.

3.   Godišnja raspodjela iznosa iz stavka 1. po državi članici nakon odbitka iznosa iz stavka 2. utvrđena je u Prilogu XI.

4.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 152. o izmjeni Priloga XI. radi preispitivanja godišnje raspodjele po državi članici kako bi se uzela u obzir relevantna kretanja, uključujući prijenose iz članaka 17. i 103., izvršile tehničke prilagodbe bez izmjene ukupne dodjele ili uzele u obzir bilo kakve druge izmjene predviđene zakonodavnim aktom nakon donošenja ove Uredbe.

1.   U strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuje se, na regionalnoj ili nacionalnoj razini, jedinstvena stopa doprinosa iz EPFRR-a koja se primjenjuje na sve intervencije.

2.   Odstupajući od stavka 1., najveća stopa doprinosa iz EPFRR-a iznosi:

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., ako je stopa utvrđena u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu sa stavkom 2. niža, maksimalna stopa doprinosa EPFRR-a iznosi:

4.   Najmanja stopa doprinosa EPFRR-a iznosi 20 % iznosa prihvatljivih javnih rashoda.

5.   Prihvatljivi javni rashodi iz stavaka 2., 3. i 4. isključuju dodatno nacionalno financiranje iz članka 115. stavka 5.

1.   Najmanje 5 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a utvrđenog u Prilogu XI. rezervira se za LEADER.

2.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za LEADER, kako su utvrđeni u financijskom planu u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a), ne smiju premašiti 95 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a utvrđenog u Prilogu XI. Ta financijska gornja granica, nakon što je odobri Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119., predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

1.   Najmanje 35 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. rezervira se za intervencije koje se odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i).

2.   Za potrebe određivanja doprinosa za postotak utvrđen u stavku 1. države članice uključuju rashode za sljedeće intervencije:

3.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za intervencije iz stavka 2. ovog članka, kako su utvrđeni u financijskom planu u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a), ne smiju premašiti 65 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. Ta financijska gornja granica, nakon što je odobri Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119., predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

4.   Ovaj članak ne primjenjuje se na rashode za najudaljenije regije.

1.   Maksimalno 4 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. može se koristiti za financiranje djelovanja tehničke pomoći na inicijativu država članica iz članka 125.

Doprinos iz EPFRR-a može se povećati na 6 % za strateške planove u okviru ZPP-a ako ukupni iznos potpore Unije za ruralni razvoj iznosi do 1,1 milijarde EUR.

2.   Povrat za tehničku pomoć vrši se kao financiranje uz primjenu paušalne stope u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom (e) Financijske uredbe u okviru međuplaćanja u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2021/2116. Ta paušalna stopa predstavlja postotak utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a za tehničku pomoć od ukupnih prijavljenih rashoda.

1.   Za svaku državu članicu minimalni iznos utvrđen u Prilogu XII. rezervira se za doprinos postizanju specifičnog cilja utvrđenog u članku 6. stavku 1. točki (g). Na temelju analize situacije u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji („SWOT analiza”) i utvrđivanja potreba na koje treba odgovoriti, taj se iznos koristi za jednu ili obje od sljedećih vrsta intervencija:

2.   Uz vrste intervencija iz stavka 1. ovog članka države članice mogu upotrijebiti minimalni iznos iz tog stavka za intervencije ulaganja za mlade poljoprivrednike iz članka 73., pod uvjetom da je primijenjena viša stope potpore u skladu s člankom 73. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom ii. Kada se ta mogućnost koristi, najviše 50 % rashoda za ulaganja iz prve rečenice ubraja se u minimalni iznos koji treba rezervirati.

3.   Za svaku kalendarsku godinu ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike utvrđene u članku 30., ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za dio Priloga XII. koji je rezerviran u okviru dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike za relevantnu kalendarsku godinu, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

4.   Tijekom cijelog razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 75. stavka 2. točke (a), ne smiju premašiti ukupni doprinos iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu XI., umanjen za dio Priloga XII. rezerviran za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 75. stavka 2. točke (a), tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

5.   Ako država članica odluči iskoristiti mogućnost predviđenu u stavku 2. ovog članka, pri utvrđivanju financijske gornje granice iz stavka 4. ovog članka uzima se u obzir udio rashoda za intervencije ulaganja za mlade poljoprivrednike s višom stopom potpore u skladu s člankom 73. stavkom 4. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom ii., koji ne premašuje 50 % kako je utvrđeno u financijskom planu te države članice u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119.

1.   Indikativne dodjele financijskih sredstava za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ograničavaju se na najviše 13 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice koje su u skladu s člankom 53. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u svrhu dobrovoljne proizvodno vezane potpore koristile više od 13 % svoje godišnje nacionalne gornje granice utvrđene u Prilogu II. toj uredbi, mogu donijeti odluku o korištenju u svrhu proizvodno vezane potpore dohotku više od 13 % iznosa utvrđenog u Prilogu IX. ovoj Uredbi. Postotak koji iz toga proizlazi ne smije premašiti postotak koji je Komisija odobrila za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu za godinu zahtjeva 2018.

3.   Postotak iz stavka 1. može se povećati za najviše 2 postotna boda, pod uvjetom da se iznos za koji se premašuje postotak od 13 % dodijeli potpori za proteinske usjeve iz glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1.

4.   Iznos uključen u odobreni strateški plan u okviru ZPP-a koji proizlazi iz primjene stavaka 1., 2. i 3. ne smije se premašiti.

5.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., države članice mogu odlučiti iskoristiti do 3 milijuna EUR godišnje za financiranje proizvodno vezane potpore dohotku.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 17. Uredbe (EU) 2021/2116, maksimalni iznos koji se može dodijeliti u državi članici prije primjene članka 17. ove Uredbe na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 1. ove Uredbe u kalendarskoj godini ne smije premašiti iznose utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu s ovim člankom.

1.   Najmanje 25 % dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za svaku kalendarsku godinu od 2023. do 2027. rezervira se za ekosheme iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 4.

2.   Ako iznos ukupnog doprinosa iz EPFRR-a koji je država članica rezervirala za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), premašuje 30 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a kako je utvrđeno u Prilogu XI. za razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a, države članice mogu smanjiti zbroj iznosa koji treba rezervirati u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Ukupno smanjenje ne smije biti veće od iznosa za koji je premašen postotak naveden u prvoj rečenici.

3.   Smanjenje iz stavka 2. ne smije dovesti do smanjenja za više od 50 % godišnjeg iznosa koji treba rezervirati za ekosheme za razdoblje strateških planova u okviru ZPP-a na temelju stavka 1.

4.   Odstupajući od stavka 3., države članice mogu smanjiti godišnji iznos koji treba rezervirati na temelju stavka 1. za najviše 75 % ako ukupni iznos planiran za intervencije na temelju članka 70. tijekom razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a iznosi više od 150 % zbroja iznosa koje treba rezervirati na temelju stavka 1. ovog članka prije primjene stavka 2.

5.   Države članice mogu u kalendarskim godinama 2023. i 2024., u skladu s člankom 101. stavkom 3., iskoristiti iznose rezervirane u skladu s ovim člankom za ekosheme za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. u toj godini, pod uvjetom da su iscrpljene sve mogućnosti korištenja sredstava za ekosheme:

6.   Pri primjeni stavka 5. točke (b) države članice mijenjaju svoje strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

7.   Ako država članica pri primjeni stavka 5. točke (a) za ukupno razdoblje od 2023. do 2024. iskoristi iznos koji premašuje 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024. za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2., ona nadoknađuje iznose koji premašuju 2,5 % zbroja dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. za godine 2023. i 2024. koji se u tim godinama koriste za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. izmjenom svojeg strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

8.   Države članice mogu u kalendarskim godinama 2025. i 2026. u skladu s člankom 101. stavkom 3. iskoristiti, do praga koji odgovara 2 % iznosa utvrđenih u Prilogu IX. za dotičnu kalendarsku godinu, iznos rezerviran u skladu s ovim člankom za ekosheme za financiranje drugih intervencija iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. u istoj godini, pod uvjetom da su iscrpljene sve mogućnosti korištenja sredstava za ekosheme te da su ispunjeni uvjeti iz stavka 9.

9.   Pri primjeni stavka 8. države članice mijenjaju svoje strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119. kako bi:

10.   Za svaku kalendarsku godinu od kalendarske godine 2025. ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim ekoshema, ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za iznos koji odgovara 23 % iznosa iz Priloga IX. koji je rezerviran za ekosheme u skladu s ovim stavkom za kalendarske godine 2025. i 2026. i koji odgovara 25 % iznosa iz Priloga IX. koji je rezerviran za ekosheme u skladu s ovim stavkom za kalendarsku godinu 2027., ako je to relevantno ispravljeno za iznos koji proizlazi iz primjene stavaka 2., 3., 4., 6., 7. i 9. ovog članka te kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

11.   Ako države članice primjenjuju stavke 2., 3., 4., 6., 7. i 9. ovog članka tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, ukupni rashodi EPFRR-a za ruralni razvoj, osim iznosa rezerviranih za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1., točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), ne smiju premašiti ukupni doprinos iz EPFRR-a za ruralni razvoj tijekom cijelog razdoblja strateških planova u okviru ZPP-a, kako je utvrđeno u Prilogu XI., umanjeno za iznose rezervirane za intervencije u skladu s člancima 70., 72., 73. i 74., u mjeri u kojoj se te intervencije odnose na specifične ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1., točkama (d), (e) i (f) te, u pogledu dobrobiti životinja, u članku 6. stavku 1. točki (i), nakon primjene stavaka 2., 6., 7. i 9. ovog članka, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je odobrila Komisija u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

1.   Najmanje 10 % dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu IX. rezervira se svake godine za preraspodijeljenu potporu dohotku iz članka 29.

2.   Za svaku kalendarsku godinu ukupni rashodi za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, osim preraspodijeljene potpore dohotku, ne smiju premašiti financijska sredstva dodijeljena za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu V., umanjena za iznos koji odgovara 10 % financijskih sredstava dodijeljenih za izravna plaćanja za relevantnu kalendarsku godinu kako je utvrđeno u Prilogu IX., ako je to relevantno ispravljeno na temelju primjene članka 29. stavka 1. drugog podstavka, kako je utvrđeno u financijskim planovima država članica u skladu s člankom 112. stavkom 2. točkom (a) koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 118. ili člankom 119. Ta financijska gornja granica predstavlja financijsku gornju granicu utvrđenu pravom Unije.

1.   Na temelju informacija koje dostavljaju države članice Komisija evaluira doprinos politike postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena s pomoću jednostavne i zajedničke metodologije.

2.   Doprinos postizanju ciljne vrijednosti rashoda procjenjuje se primjenom posebnih pondera diferenciranih ovisno o tome čini li potpora znatan ili osrednji doprinos postizanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena. Ti su ponderi sljedeći:

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata nakon 31. prosinca 2025. u skladu s člankom 152. kojima se mijenja stavak 2. ovog članka radi izmjene pondera navedenih u tom stavku ako je takva izmjena opravdana radi preciznijeg praćenja rashoda u pogledu okolišnih i klimatskih ciljeva.

1.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju indikativnu dodjelu financijskih sredstava za svaku intervenciju i za svaku godinu. Ta indikativna dodjela financijskih sredstava predstavlja očekivanu razinu plaćanjâ na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a za intervenciju u relevantnoj financijskoj godini, isključujući očekivana plaćanja na temelju dodatnog nacionalnog financiranja iz članka 115. stavka 5.

2.   Odstupajući od stavka 1., za vrste intervencija u sektorima iz članka 42. točaka (a), (d), (e) i (f) države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju indikativnu dodjelu financijskih sredstava za svaki sektor i svaku godinu, što predstavlja očekivanu razinu plaćanja za intervencije u tom sektoru po financijskoj godini, isključujući očekivana plaćanja na temelju nacionalne financijske pomoći iz članka 53.

3.   Indikativne dodjele financijskih sredstava koje države članice utvrđuju u skladu sa stavcima 1. i 2. ne sprečavaju države članice da sredstva iz tih indikativnih dodjela financijskih sredstava upotrebljavaju kao sredstva za druge intervencije, bez izmjene svojih strateških planova u okviru ZPP-a u skladu s člankom 119., podložno usklađenosti s ovom Uredbom, a posebno s njezinim člancima 87., 88., 89. i 90., člancima od 92. do 98. i člankom 102., te s Uredbom (EU) 2021/2116, a posebno s njezinim člankom 32. stavkom 6. točkom (b), kao i sa sljedećim uvjetima:

Za potrebe prvog podstavka točke (a) države članice koje su odlučile dodijeliti osnovnu potporu dohotku na temelju pravâ na plaćanje u skladu s člankom 23. mogu linearno povećati ili smanjiti iznose za plaćanje na temelju vrijednosti prava aktiviranih u toj kalendarskoj godini, unutar ograničenja minimalnih i maksimalnih planiranih jediničnih iznosa utvrđenih za intervencije u okviru osnovne potpore dohotku u skladu s člankom 102. stavkom 2.

1.   Države članice utvrđuju jedan ili više planiranih jediničnih iznosa za svaku intervenciju obuhvaćenu njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Planirani jedinični iznos može biti jedinstven ili prosječan, kako odrede države članice. „Planirani jedinstveni jedinični iznos” jest vrijednost za koju se očekuje da će biti plaćena za svako povezano ostvarenje. „Planirani prosječni jedinični iznos” jest prosječna vrijednost različitih jediničnih iznosa za koje se očekuje da će biti plaćeni za povezana ostvarenja.

Za intervencije obuhvaćene integriranim sustavom iz članka 65. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/2116 utvrđuju se jedinstveni jedinični iznosi, osim ako jedinstveni jedinični iznosi nisu mogući ili primjereni zbog strukture ili opsega intervencije. U takvim se slučajevima utvrđuju prosječni jedinični iznosi.

2.   Za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja države članice mogu odrediti maksimalne ili minimalne planirane jedinične iznose, ili i jedne i druge, za svaki jedinični iznos planiran za svaku intervenciju.

„Maksimalni planirani jedinični iznos” i „minimalni planirani jedinični iznos” jesu maksimalni i minimalni jedinični iznosi za koje se očekuje da će biti plaćeni za povezana ostvarenja.

Pri određivanju maksimalnih ili minimalnih planiranih jediničnih iznosa, ili i jednih i drugih, države članice navedene vrijednosti mogu opravdati potrebnom fleksibilnošću za preraspodjelu kako bi se izbjegla neiskorištena sredstva.

Realizirani jedinični iznos iz članka 134. stavka 5. prvog podstavka točke (c) može biti manji od planiranog jediničnog iznosa ili minimalnog planiranog jediničnog iznosa, ako je takav iznos utvrđen, isključivo kako bi se spriječio višak dodijeljenih financijskih sredstava za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja iz članka 87. stavka 1.

3.   Za vrste intervencija u području ruralnog razvoja države članice mogu pri upotrebi planiranih prosječnih jediničnih iznosa odrediti maksimalni planirani prosječni jedinični iznos.

„Maksimalni planirani prosječni jedinični iznos” jest maksimalni iznos za koji se očekuje da će u prosjeku biti plaćen za povezana ostvarenja.

4.   Ako su za intervenciju utvrđeni različiti jedinični iznosi, stavci 2. i 3. primjenjuju se na svaki relevantni jedinični iznos navedene intervencije.

5.   Države članice utvrđuju godišnja planirana ostvarenja za svaku intervenciju kvantificirana za svaki planirani jedinstveni ili prosječni jedinični iznos. U okviru intervencije godišnja planirana ostvarenja mogu se pružiti na agregiranoj razini za sve jedinične iznose ili za skupinu jediničnih iznosa.

1.   Kao dio svojeg prijedloga strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 118. stavka 1. država članice može odlučiti prenijeti:

2.   Postotak prijenosa iz dodijeljenih sredstava države članice za izravna plaćanja u sredstva koja su joj dodijeljena za EPFRR iz stavka 1. točke (a) može se povećati za:

3.   Postotak prijenosa iz dodijeljenih sredstava države članice za EPFRR u sredstva koja su joj dodijeljena za izravna plaćanja iz stavka 1. točke (b) može se povećati na 30 % za države članice u kojima su izravna plaćanja po hektaru ispod 90 % prosjeka Unije. Taj je uvjet ispunjen u slučaju Bugarske, Estonije, Španjolske, Latvije, Litve, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Finske i Švedske.

4.   U odlukama iz stavka 1. utvrđuje se postotak iz stavaka 1., 2. i 3. koji se može mijenjati po kalendarskim godinama.

5.   Države članice mogu u 2025. preispitati svoje odluke iz stavka 1. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 119.

1.   Države članice utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi provele potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2.

2.   Svaka država članica uspostavlja jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje, uzimajući u obzir svoje ustavne i institucionalne odredbe.

Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, država članica osigurava koherentnost i dosljednost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenima na nacionalnoj razini. Elementi utvrđeni na regionalnoj razini primjereno se održavaju u relevantnim odjeljcima strateškog plana u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u članku 107.

3.   Na temelju SWOT analize iz članka 115. stavka 2. i procjene potreba iz članka 108. države članice u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju intervencijsku strategiju kako je navedeno u članku 109. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavcima 1. i 2. Ciljne vrijednosti utvrđuju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.

Kako bi postigle te ciljne vrijednosti države članice utvrđuju intervencije na temelju vrsta intervencija utvrđenih u glavi III.

4.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027.

1.   Države članice nastoje putem svojih strateških planova u okviru ZPP-a i osobito putem elemenata intervencijske strategije iz članka 109. stavka 2. točke (a) dati veći ukupni doprinos postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) u usporedbi s ukupnim doprinosom postizanju cilja utvrđenog u članku 110. stavku 2. prvom podstavku točki (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 putem potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u razdoblju od 2014. do 2020.

2.   Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objašnjavaju, na temelju dostupnih informacija, kako namjeravaju postići veći ukupni doprinos utvrđen u stavku 1. To se objašnjenje temelji na relevantnim informacijama kao što su elementi iz članka 107. stavka 1. točaka od (a) do (f) te članka 107. stavka 2. točke (b), kao i očekivana poboljšanja u odnosu na relevantne pokazatelje učinka utvrđene u Prilogu I.

1.   Države članice izrađuju strateške planove u okviru ZPP-a na temelju transparentnih postupaka, ako je to primjenjivo u suradnji sa svojim regijama, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.

2.   Tijelo države članice nadležno za izradu strateškog plana u okviru ZPP-a osigurava da:

3.   Svaka država članica uspostavlja partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. To partnerstvo uključuje barem sljedeće partnere:

Države članice učinkovito uključuju te partnere u izradu strateških planova u okviru ZPP-a i savjetuju se s relevantnim dionicima, uključujući, prema potrebi, u pogledu minimalnih standarda iz članka 13.

4.   Države članice, uključujući njihove regije ako je to primjenjivo, i Komisija surađuju kako bi se osigurala učinkovita koordinacija u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir načela proporcionalnosti i podijeljenog upravljanja.

5.   Partnerstvo se organizira i provodi u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

1.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a sadržava odjeljke o sljedećem:

2.   Svaki strateški plan u okviru ZPP-a sadržava sljedeće priloge:

3.   Detaljna pravila o sadržaju odjeljaka i prilogâ strateških planova u okviru ZPP-a iz stavaka 1. i 2. utvrđena su u člancima od 108. do 115.

1.   Intervencijskom strategijom iz članka 107. stavka 1. točke (b) za svaki se specifičan cilj utvrđen u članku 6. stavcima 1. i 2. koji je obuhvaćen strateškim planom u okviru ZPP-a utvrđuje sljedeće:

2.   U intervencijskoj strategiji pokazuje se dosljednost strategije i komplementarnost intervencija u specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavcima 1. i 2. osiguravanjem sljedećeg:

3.   Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, u intervencijskoj strategiji osigurava se koherentnost i dosljednost tih elemenata s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenima na nacionalnoj razini.