03/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

93

31999R1257

L 160/80

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.05.1999.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1257/1999

od 17. svibnja 1999.

o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju kojom se izmjenjuju i stavljaju izvan snage određene uredbe

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 36. i 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnog odbora (3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (4),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (5),

budući da bi zajednička politika ruralnog razvoja trebala pratiti i nadopunjivati ostale instrumente zajedničke poljoprivredne politike i tako pridonositi postizanju ciljeva politike utvrđenih člankom 33. stavkom 1. Ugovora;

budući da, prema članku 33. stavku 2. točki (a) Ugovora, pri izradi zajedničke poljoprivredne politike i posebnih metoda njezine primjene treba voditi računa o posebnoj prirodi poljoprivrednih djelatnosti koja je posljedica društvene strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih razlika različitih poljoprivrednih regija;

budući da, prema članku 159. Ugovora, pri provedbi zajedničkih politika treba voditi računa o ciljevima iz članaka 158. i 160. koji pridonose zajedničkoj politici gospodarske i socijalne kohezije te treba pridonijeti njihovu postizanju; budući da bi, dakle, mjere ruralnog razvoja trebale pridonositi ovoj politici u regijama čiji razvoj zaostaje (Cilj 1) i u regijama koje se suočavaju sa strukturnim poteškoćama (Cilj 2) kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1260/1999 od 21. lipnja 1999. o utvrđivanju općih odredbi za strukturne fondove (6);

budući da su mjere čiji je cilj poboljšanje poljoprivrednih struktura uvedene u zajedničku poljoprivrednu politiku već 1972.; budući da se skoro dva desetljeća poljoprivrednu strukturnu politiku pokušava integrirati u širi gospodarski i socijalni kontekst ruralnih područja; budući da je reforma politike iz 1992. naglasila ekološku dimenziju poljoprivrede kao najvećeg korisnika zemljišta;

budući da se ruralna politika trenutačno provodi pomoću niza složenih instrumenata;

budući da će se u nadolazećim godinama poljoprivreda morati prilagoditi novim stvarnostima i daljnjim promjenama u razvoju tržišta, tržišne politike i pravila trgovine, zahtjevima i sklonostima potrošača i budućeg širenja Zajednice; budući da ove promjene neće utjecati samo na poljoprivredna tržišta nego i općenito na lokalno gospodarstvo u ruralnim područjima; budući da bi politika ruralnog razvoja trebala stremiti obnovi i poboljšanju konkurentnosti ruralnih područja i stoga pridonijeti održavanju i stvaranju radnih mjesta u tim područjima;

budući da bi se takav razvoj događaja trebalo podržati i poduprijeti preustrojem i pojednostavnjenjem postojećih instrumenata ruralnog razvoja;

budući da bi takva reorganizacija trebala voditi računa o iskustvu stečenom u primjeni postojećih instrumenata i temeljiti se na instrumentima koji se primjenjuju prema tekućim prioritetnim ciljevima koji promiču ruralni razvoj ubrzavanjem prilagodbe poljoprivrednih struktura u okviru reforme zajedničke poljoprivredne politike i olakšavanjem razvoja i strukturne prilagodbe ruralnih područja (Cilj 5a i 5b), kako je predviđeno Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2052/88 od 24. lipnja 1988. o zadaćama strukturnih fondova i njihovoj učinkovitosti i o koordinaciji aktivnosti među njima i njihovih aktivnosti s aktivnostima Europske investicijske banke i drugih postojećih financijskih instrumenata (7) i Uredba Vijeća (EEZ) br. 4256/88 od 19. prosinca 1988. o utvrđivanju odredbe za primjenu Uredbe (EEZ) br. 2052/88 u odnosu na Komponentu za smjernice (8) Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) te onim uredbama koje su uvedene kao popratne mjere reformi zajedničke poljoprivredne politike iz 1992. Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2078/92 od 30. lipnja 1992. o poljoprivrednim metodama proizvodnje koje su u skladu sa zahtjevima zaštite prirode i održavanja krajobraza (9), Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2079/92 od 30. lipnja 1992. o uspostavljanju programa potpore Zajednice za prijevremeno umirovljenje u poljoprivredi (10) i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2080/92 od 30. lipnja 1992. o uspostavljanju programa potpore Zajednice za mjere šumarstva u poljoprivredi (11);

budući da bi okvir reformirane politike ruralnog razvoja trebao pokrivati sva ruralna područja u Zajednici;

budući da bi tri postojeće popratne mjere koje su uvedene reformom zajedničke poljoprivredne politike iz 1992. (agro-okolišne mjere, prijevremeno umirovljenje i pošumljavanje) trebalo nadopuniti programom za područja s težim uvjetima gospodarenja i područja s okolišnim ograničenjima;

budući da bi ostale mjere ruralnog razvoja trebale biti dijelom integriranih razvojnih programa za Cilj 1 i mogu biti dio programa za regije koje su obuhvaćene Ciljem 2;

budući da bi u ruralnim područjima mjere ruralnog razvoja trebale pratiti i nadopunjivati tržišne politike;

budući da bi se potpora EFSPJ-a ruralnom razvoju trebala temeljiti na jedinstvenom zakonskom okviru koji uspostavlja mjere prihvatljive za potporu, njihove ciljeve i kriterije za prihvatljivost;

budući da bi, s obzirom na raznolikost ruralnih područja Zajednice, politika ruralnog razvoja trebala pratiti načelo supsidijarnosti; budući da bi, dakle, trebala biti u najvećoj mogućoj mjeri decentralizirana i da naglasak treba biti stavljen na sudjelovanje i pristup „odozdo prema gore”; budući da stoga kriteriji prihvatljivosti za potporu ruralnom razvoju ne bi trebali ići dalje od onog što je nužno za postizanje ciljeva politike ruralnog razvoja;

budući da usuglašenost s ostalim instrumentima zajedničke poljoprivredne politike i s ostalim zajedničkim politikama zahtijeva, međutim, utvrđivanje osnovnih kriterija potpore na razini Zajednice; budući da bi posebno trebalo izbjegavati neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja kao posljedice mjera ruralnog razvoja;

budući da bi, s ciljem postizanja fleksibilnosti i pojednostavljenja zakonodavstva, Vijeće trebalo prenijeti sve provedbene ovlasti na Komisiju u skladu s trećom alinejom članka 202. Ugovora;

budući da je struktura poljoprivrede u Zajednici tipizirana postojanjem velikog broja gospodarstava kojima nedostaju strukturni uvjeti za dostatan prihod i životne uvjete za poljoprivrednike i njihove obitelji;

budući da je cilj investicijske potpore Zajednice modernizacija poljoprivrednih gospodarstava i poboljšanje njihove održivosti;

budući da bi se uvjeti Zajednice koji se tiču podobnosti za investicijsku potporu trebali pojednostavniti u odnosu na postojeće uvjete koji su utvrđeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 950/97 od 20. svibnja 1997. o poboljšanju učinkovitosti poljoprivrednih struktura (12);

budući da dodjeljivanje posebnih povlastica mladim poljoprivrednicima može olakšati ne samo pokretanje njihove djelatnosti već i strukturnu prilagodbu njihovih gospodarstava nakon što se uspostave prvi put;

budući da razvoj i specijalizacija poljoprivrede zahtijevaju odgovarajuću razinu opće, tehničke i gospodarske izobrazbe za osobe koje su uključene u poljoprivredne i šumarske djelatnosti, posebno u vezi s novim pristupima upravljanju, proizvodnji i stavljanju na tržište;

budući da je potreban poseban napor kako bi se poljoprivrednici obrazovali i informirali o poljoprivrednim metodama koje su usklađene s okolišem;

budući da treba poticati prijevremeno umirovljenje u poljoprivredi kako bi se popravila održivost poljoprivrednih gospodarstava, uzimajući u obzir iskustvo stečeno primjenom Uredbe (EEZ-a) br. 2079/92;

budući da bi potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja trebala pridonijeti stalnoj uporabi poljoprivrednog zemljišta, održavanju krajobraza, održavanju i promicanju održivih sustava poljoprivrede;

budući da bi se područja s težim uvjetima gospodarenja trebala klasificirati na temelju zajedničkih kriterija;

budući da nema potrebe za daljnjom klasifikacijom područja s težim uvjetima gospodarenja na razini Zajednice;

budući da se uvjeti koji se tiču podobnosti za kompenzacijske naknade trebaju utvrditi kako bi se osigurala učinkovitost ovog programa potpore i postizanje njegovih ciljeva;

budući da bi za ograničenja poljoprivredne uporabe u područjima s okolišnim ograničenjima moglo biti potrebno dodjeljivati potporu poljoprivrednicima za rješavanje posebnih problema koji proizlaze iz tih ograničenja;

budući da bi u sljedećim godinama važnu ulogu trebalo dati agro-okolišnim instrumentima kako bi se podržao održivi razvoj ruralnih područja i odgovorilo na povećanu društvenu potražnju za uslugama iz područja okoliša;

budući da bi trebalo nastaviti s postojećom agro-okolišnom potporom temeljem Uredbe (EEZ) br. 2078/92 za ciljane mjere zaštite okoliša, vodeći pritom računa o iskustvu stečenom primjenom ovog programa, kako je detaljno opisano u izvještaju Komisije koji je podnesen u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 2078/92;

budući da bi agro-okolišni program potpore trebao i dalje poticati poljoprivrednike da pridonose društvu u cjelini uvodeći ili nastavljajući poljoprivrednu praksu koja je u skladu s povećanom potrebom za zaštitom i poboljšanjem okoliša, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti i za održavanjem krajolika;

budući da bi ulaganjima na tom području trebalo poticati poboljšanja u preradi i stavljanju na tržište poljoprivrednih proizvoda;

budući da se takva potpora može većim dijelom temeljiti na postojećim uvjetima kao što su uvjeti trenutačno utvrđeni Uredbom Vijeća (EZ) br. 951/97 od 20. svibnja 1997. o poboljšanju uvjeta za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda (13);

budući da treba osigurati održivost takvih ulaganja i udio poljoprivrednika u gospodarskoj koristi poduzetih aktivnosti;

budući da je šumarstvo sastavni dio ruralnog razvoja i stoga bi mjere u šumarstvu trebalo uključiti u program potpore ruralnom razvoju, budući da bi potpora šumarstvu trebala izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja i biti tržišno neutralna;

budući da bi mjere u šumarstvu trebalo usvojiti s obzirom na aktivnosti Zajednice i država članica na međunarodnoj razini i temeljiti ih na planovima država članica u području šumarstva; budući da bi takve mjere trebale voditi računa o posebnim problemima klimatskih promjena;

budući da bi se mjere u šumarstvu trebale temeljiti na mjerama poduzetim temeljem postojećih programa utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1610/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju odredbi za primjenu Uredbe (EEZ) br. 4256/88 o programu razvoja i optimalnog korištenja šuma u ruralnim područjima Zajednice (14) i Uredbom Vijeća (EEZ) br. 867/90 od 29. ožujka 1990. o poboljšanju uvjeta za preradu i stavljanju na tržište šumarskih proizvoda (15);

budući da je pošumljivanje poljoprivrednog zemljišta posebno važno s gledišta uporabe tla i okoliša i kao doprinos povećanju zaliha određenih šumskih proizvoda, budući da bi se postojeća potpora za pošumljavanje prema Uredbi (EEZ) br. 2080/92 trebala, dakle, nastaviti, vodeći računa o iskustvu stečenom primjenom tog programa kako je detaljno opisano u izvještaju Komisije sukladno njezinu članku 8. stavku 3.;

budući da bi se plaćanja trebala dodjeljivati za aktivnosti koje održavaju i poboljšavaju ekološku stabilnost šuma u određenim područjima;

budući da bi se potpora trebala dodijeliti drugim mjerama koje se odnose na poljoprivredne aktivnosti i njihovu pretvorbu; budući da bi se trebao utvrditi popis mjera na temelju iskustva i uzimajući u obzir potrebu da se ruralni razvoj djelomično temelji na nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama kako bi se preokrenuo trend gospodarskog i socijalnog slabljenja i depopulacije područja; budući da bi se trebale podupirati mjere koje ukidaju nejednakosti i promiču jednake mogućnosti za muškarce i žene;

budući da se potražnja potrošača za organski proizvedenim poljoprivrednim proizvodima i hranom povećava; budući da se time otvara novo tržište za poljoprivredne proizvode; budući da organska poljoprivreda poboljšava održivost poljoprivrednih djelatnosti i time pridonosi općim ciljevima ove Uredbe; budući da se posebne mjere potpore ruralnom razvoju mogu odnositi na proizvodnju, preradu i stavljanje u promet organski proizvedenih poljoprivrednih proizvoda;

budući da mjere ruralnog razvoja koje ispunjavaju uvjete za potporu Zajednice trebaju poštivati pravo Zajednice i biti sukladne politikama Zajednice kao i ostalim instrumentima zajedničke poljoprivredne politike;

budući da bi u okviru ove Uredbe trebalo ukinuti potporu određenim mjerama koje ispunjavaju uvjete temeljem drugih instrumenata zajedničke poljoprivredne politike, a posebno onih u okviru programa potpore temeljem zajedničke organizacije tržišta s iznimkama koje su opravdane objektivnim kriterijima;

budući da, s gledišta postojeće potpore skupinama proizvođača i njihovim društvima u nekim zajedničkim tržišnim organizacijama, posebna potpora skupinama proizvođača više nije potrebna u okviru ruralnog razvoja; budući da stoga treba prestati s programom potpore prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 952/97 od 20. svibnja 1997. o skupinama proizvođača i njihovim udruženjima (16);

budući da bi potpore Zajednice popratnim mjerama i ostalim mjerama ruralnog razvoja u područjima osim onih u okviru Cilja 1 trebale financirati iz Komponente za jamstva EFSPJ-a; budući da su osnovna financijska pravila utvrđena Uredbom (EZ) br. 1260/1999 shodno tomu prilagođena;

budući da potporu Zajednice mjerama ruralnog razvoja u područjima koja su obuhvaćena Ciljem 1 i dalje treba financirati iz Komponente za smjernice EFSPJ-a, osim za tri postojeće popratne mjere i za potporu područjima s težim uvjetima gospodarenja i područjima s okolišnim ograničenjima;

budući da bi se, s obzirom na potporu mjerama ruralnog razvoja koje su uključene u programiranje Cilja 1 i 2, Uredba (EZ) br. 1260/1999 trebala primjenjivati, posebno u vezi s integriranim programiranjem tih mjera; budući da bi, međutim, pravila koja se tiču financiranja trebala voditi računa o financijskom jamstvu za mjere u regijama u okviru 2. cilja;

budući da bi mjere ruralnog razvoja koje nisu obuhvaćene programiranjem Cilja 1 i 2 trebale biti podložne programiranju ruralnog razvoja sukladno posebnim pravilima; budući da bi se stopa potpore za takve mjere trebala razlikovati prema općim načelima iz članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1260/1999 uzimajući dovoljno u obzir zahtjeve socijalne i gospodarske kohezije; budući da bi se, kao rezultat, te stope potpore trebale u načelu razlikovati kao među područjima koja su pokrivena Ciljem 1 i Ciljem 2 i drugim područjima; budući da su stope utvrđene ovom Uredbom najviše stope potpore Zajednice;

budući da bi, uz programe ruralnog razvoja, Komisija trebala moći samoinicijativno donositi odredbe za studije o ruralnom razvoju unatoč inicijativama ruralnog razvoja iz članaka 19. i 20. Uredbe (EZ) br. 1260/1999;

budući da bi trebalo uspostaviti prikladna pravila za nadzor nad potporom ruralnom razvoju i za njezino vrednovanje, uzimajući kao referentnu vrijednost jasno određene pokazatelje oko kojih se treba dogovoriti i odrediti ih prije primjene programa;

budući da bi mjere ruralnog razvoja trebale ispunjavati uvjete za potporu država članica bez sufinanciranja Zajednice; budući da bi trebalo utvrditi posebna pravila državne potpore, s obzirom na velik gospodarski utjecaj takve pomoći i kako bi se osigurala usklađenost s podobnim mjerama za potporu Zajednice i da bi se pojednostavnili postupci;

budući da bi trebalo biti moguće usvojiti prijelazna pravila radi lakšeg prijelaza iz postojećih programa potpore na nove programe potpore ruralnog razvoja;

budući da novi program potpore predviđen ovom Uredbom zamjenjuje postojeće programe potpore koje bi stoga trebalo ukinuti; budući da, slijedom toga, treba ukinuti izuzeće koje se odnosi na najudaljene regije i Egejske otoke u postojećim programima; budući da se programiranjem mjera ruralnog razvoja utvrđuju nova pravila koja trebaju osigurati potrebnu fleksibilnost, prilagodbu i izuzeće kako bi se zadovoljile posebne potrebe tih regija,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

PODRUČJE PRIMJENE I CILJEVI

Članak 1.

1.   Ova Uredba utvrđuje okvir za potporu Zajednice održivom ruralnom razvoju.

2.   Mjere ruralnog razvoja prate i nadopunjuju druge instrumente zajedničke poljoprivredne politike i time pridonose postizanju ciljeva iz članka 33. Ugovora.

3.   Mjere ruralnog razvoja:

—

sastavni su dio mjera koje promiču razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju u razvoju (Cilj 1), i

—

prate mjere koje podupiru gospodarsku i socijalnu prilagodbu područja suočenih sa strukturnim poteškoćama (Cilj 2)

u odnosnim regijama, uzimajući u obzir posebne ciljeve potpore Zajednice temeljem tih ciljeva iz članaka 158. i 160. Ugovora i Uredbe (EZ) br. 1260/1999 i sukladno uvjetima iz ove Uredbe.

Članak 2.

Potpora ruralnom razvoju, vezana uz poljoprivredne djelatnosti i njihovu prilagodbu, odnosi se na:

—

poboljšanje struktura na poljoprivrednim gospodarstvima i struktura za preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda,

—

prilagodbu i preorijentaciju potencijala poljoprivredne proizvodnje, uvođenje novih tehnologija i poboljšanje kvalitete proizvoda,

—

poticanje proizvodnje neprehrambenih proizvoda,

—

održivi razvoj šuma,

—

proširenje djelatnosti s ciljem komplementarnih ili alternativnih djelatnosti,

—

održavanje i jačanje održivih društvenih struktura u ruralnim područjima,

—

razvoj gospodarskih djelatnosti i održavanje i stvaranje radnih mjesta s ciljem bolje iskoristivosti postojećeg svojstvenog potencijala,

—

poboljšanje radnih i životnih uvjeta,

—

održavanje i promicanje poljoprivrednih sustava s niskim ulaganjima,

—

očuvanje i promicanje visokih prirodnih vrijednosti i održive poljoprivrede koja poštuje ekološke uvjete,

—

uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakih mogućnosti za muškarce i žene, posebno pružanjem potpore onim projektima koje pokreću i provode žene.

Članak 3.

Potpora se dodjeljuje mjerama ruralnog razvoja utvrđenim u glavi II. i prema u njima određenim uvjetima.

GLAVA II.

MJERE RURALNOG RAZVOJA

POGLAVLJE I.

ULAGANJE U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA

Članak 4.

Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva pridonosi poboljšanju poljoprivrednih prihoda i uvjeta života, rada i proizvodnje.

Takva se ulaganja odnose na jedan od sljedećih ciljeva ili na više njih:

—

smanjenje troškova proizvodnje,

—

poboljšanje i preraspodjelu proizvodnje,

—

povećanje kvalitete,

—

očuvanje i poboljšanje prirodnog okoliša, higijenskih uvjeta i standarda dobrobiti životinja,

—

promicanje raznolikosti poljoprivrednih djelatnosti.

Članak 5.

Potpora za ulaganje dodjeljuje se poljoprivrednim gospodarstvima:

—

koja su dokazala svoju gospodarsku održivost,

—

koja zadovoljavaju minimalne standarde zaštite okoliša, higijene i dobrobiti životinja, i

—

kad poljoprivrednik ima potrebne stručne vještine i znanja.

Članak 6.

Potpora se ne dodjeljuje za ulaganja čiji je cilj povećanje proizvodnje za koju ne postoji uobičajena mogućnost tržišnog plasmana.

Članak 7.

Države članice određuju ograničenja za ukupna ulaganja koja imaju pravo na potporu.

Ukupni iznos potpore, izražen kao postotak količine prihvatljivog ulaganja, ograničen je na najviše 40 % i 50 % u područjima s težim uvjetima gospodarenja. Ako je riječ o ulaganjima mladih poljoprivrednika iz Poglavlja II., taj postotak može doseći najveću vrijednost od 45 % i 55 % u područjima s težim uvjetima gospodarenja.

POGLAVLJE II.

MLADI POLJOPRIVREDNICI

Članak 8.

1.   Potpora za početak djelatnosti mladih poljoprivrednika dodjeljuje se prema sljedećim uvjetima:

—

poljoprivrednik je mlađi od 40 godina,

—

poljoprivrednik posjeduje potrebne stručne vještine i znanja,

—

poljoprivrednik prvi put uspostavlja poljoprivredno gospodarstvo,

—

u pogledu gospodarstva:

i.

dokazana je gospodarska održivost, i

ii.

zadovoljeni su minimalni uvjeti zaštite okoliša, higijene i dobrobiti životinja,

i

—

poljoprivrednik je nositelj gospodarstva.

U slučaju kad mladi poljoprivrednik nije jedini nositelj gospodarstva, primjenjuju se posebni uvjeti. Ti uvjeti moraju biti istovrijedni onima za mlade poljoprivrednike koji su jedini nositelji gospodarstva.

2.   Potpora za pokretanje može sadržavati:

—

jednu premiju do najvišega prihvatljivog iznosa koji je naveden u Prilogu,

—

kamatnu subvenciju za zajam koji je podignut s ciljem pokrivanja troškova uspostavljanja; kapitalizirana vrijednost kamatne subvencije ne može prijeći vrijednost premije.

POGLAVLJE III.

IZOBRAZBA

Članak 9.

Potpora za strukovnu izobrazbu pridonosi poboljšanju stručnih vještina i znanja poljoprivrednika i drugih osoba koje su uključene u poljoprivredne i šumarske djelatnosti, i njihovoj prilagodbi.

Izobrazba je posebno osmišljena:

—

da bi poljoprivrednike pripremila za kvalitativno preusmjeravanje proizvodnje, primjenu proizvodne prakse koja je sukladna održavanju i poboljšavanju krajobraza, zaštiti okoliša, standardima higijene i dobrobiti životinja i stjecanju vještina koje su potrebne za upravljanje ekonomski održivim gospodarstvom, i

—

da bi posjednike šuma i druge osobe uključene u šumarske aktivnosti pripremila za primjenu postupaka upravljanja šumom u svrhu poboljšanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma.

POGLAVLJE IV.

PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE

Članak 10.

1.   Potpora za prijevremeno umirovljenje i prestanak poljoprivredne djelatnosti pridonosi sljedećim ciljevima:

—

osigurava prihod starijim poljoprivrednicima koji se odluče za prekid poljoprivredne djelatnosti,

—

potiče zamjenu tih starijih poljoprivrednika onim poljoprivrednicima koji mogu poboljšati, prema potrebi, gospodarsku održivost preostalih poljoprivrednih gospodarstava,

—

preraspodjeljuje poljoprivredno zemljište za nepoljoprivredne svrhe kad se ne može obrađivati prema zadovoljavajućim uvjetima gospodarske održivosti.

2.   Potpora za prijevremeno umirovljenje može uključivati i mjere kojima se osigurava prihod za poljoprivredne radnike.

Članak 11.

1.   Prenositelj gospodarstva:

—

prestaje sa svim komercijalnim poljoprivrednim djelatnostima; međutim, može nastaviti s poljoprivrednim djelatnostima koje nisu komercijalne prirode i koristiti se zgradama,

—

ima više od 55 godina, ali ne i uobičajenu dob za umirovljenje u trenutku prijenosa, i

—

mora se baviti poljoprivredom 10 godina prije prijenosa.

2.   Primatelj gospodarstva:

—

stupa na mjesto prenositelja kao nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili preuzima cjelokupno ustupljeno zemljište ili njegov dio. Gospodarska održivost gospodarstva koje je preuzeto mora se poboljšati u određenom razdoblju i sukladno uvjetima koji su utvrđeni posebice za stručne vještine i znanja primatelja i površinu i količinu rada ili prihod, prema regiji ili vrsti proizvodnje,

—

posjeduje potrebne stručne vještine i znanja, i

—

preuzima obavljanje poljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu na najmanje pet godina.

3.   Poljoprivredni radnik:

—

prestaje sa svakim poljoprivrednim radom,

—

nema manje od 55 godina, ali ne i uobičajenu dob za umirovljenje,

—

posvetio je najmanje pola svoga radnog vremena pomažući obitelji ili radeći kao poljoprivredni radnik tijekom prethodnih pet godina,

—

radio je na poljoprivrednom gospodarstvu prenositelja gospodarstva najmanje dvije godine s punim radnim vremenom tijekom četverogodišnjeg razdoblja koje prethodi prijevremenom umirovljenju prenositelja, i

—

ima socijalno osiguranje.

4.   Primatelj gospodarstva koji se ne bavi poljoprivredom može biti bilo koja osoba ili tijelo koje preuzima prepuštenu zemlju za korištenje u nepoljoprivredne svrhe, kao što je šumarstvo ili osnivanje ekoloških rezervata, na način koji je sukladan zaštiti ili poboljšanju kvalitete okoliša.

5.   Uvjeti koji su utvrđeni ovim člankom primjenjuju se na razdoblje tijekom kojeg prenositelj prima potporu za prijevremeno umirovljenje.

Članak 12.

1.   Najveći iznosi koji ispunjavaju uvjete za potporu Zajednice utvrđeni su u Prilogu.

2.   Trajanje potpore za prijevremeno umirovljenje ne prelazi ukupno razdoblje od 15 godina za prenositelja i 10 godina za poljoprivrednog radnika. Ne nastavlja se nakon 75. rođendana prenositelja i uobičajene dobi za umirovljenje u slučaju radnika.

Kad u slučaju prenositelja država članica isplaćuje redovnu mirovinu, potpora za prijevremeno umirovljenje odobrava se kao dodatak uzimajući u obzir iznos državne mirovine.

POGLAVLJE V.

PODRUČJA S TEŽIM UVJETIMA GOSPODARENJA I PODRUČJA S OKOLIŠNIM OGRANIČENJIMA

Članak 13.

Potpora područjima s težim uvjetima gospodarenja i područjima s okolišnim ograničenjima pridonosi sljedećim ciljevima.

(a)

Naknada za prirodna područja s težim uvjetima gospodarenja

—

osigurava daljnje iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta i time pridonosi održavanju održive ruralne zajednice,

—

održava krajobraz,

—

održava i promiče sustave održive poljoprivrede koji posebno uzimaju u obzir zahtjeve zaštite okoliša.

(b)

Naknada za područja s okolišnim ograničenjima

—

osigurava okolišne uvjete i štiti poljoprivredu u područjima s okolišnim ograničenjima.

Članak 14.

1.   Poljoprivrednici u područjima s težim uvjetima gospodarenja mogu primati kompenzacijske naknade.

2.   Kompenzacijske naknade dodjeljuju se po hektaru područja koje se koristi za poljoprivredu onim poljoprivrednicima koji:

—

obrađuju najmanje područje zemljišta koje je potrebno utvrditi,

—

bave se poljoprivrednim djelatnostima u područjima s težim uvjetima gospodarenja najmanje pet godina od prve isplate kompenzacijske naknade, i

—

primjenjuju uobičajene dobre poljoprivredne prakse sukladne s potrebom očuvanja okoliša i održavaju krajobraz, posebno putem održivog poljodjelstva.

3.   Ako se otkriju rezidue tvari koje su zabranjene Direktivom 96/22/EZ (17) ili rezidue tvari koje su odobrene tom Direktivom, ali nezakonito upotrebljavane sukladno odgovarajućim odredbama Direktive Vijeća 96/23/EZ (18) u životinji koja pripada goveđem stadu proizvođača, ili ako je neodobrena tvar ili proizvod, ili tvar ili proizvod koji je odobren prema Direktivi 96/22/EZ, ali u nezakonitom posjedu pronađena na gospodarstvu proizvođača u bilo kojem obliku, proizvođač se izuzima od primanja kompenzacijske naknade za kalendarsku godinu u kojoj je to otkriveno.

U slučaju ponovljenog prekršaja, trajanje razdoblja isključenosti može, ovisno o težini prekršaja, biti produljeno na pet godina od godine u kojoj je otkriven ponovljeni prekršaj.

U slučaju da vlasnik ili posjednik životinja ometa inspekcijski nadzor i uzimanje potrebnih uzoraka za primjenu nacionalnih planova za praćenje rezidua, ili istrage i provjere koje se provode temeljem Direktive 96/23/EZ, primjenjuju se kazne iz prvog podstavka.

Članak 15.

1.   Kompenzacijske naknade utvrđuju se na razini koja:

—

je dovoljna za učinkovitu naknadu zbog postojećih ograničenja, i

—

izbjegava prekomjernu naknadu.

2.   Kompenzacijske naknade propisno se diferenciraju, uzimajući u obzir:

—

situaciju i razvojne ciljeve regije,

—

težinu trajnog prirodnog ograničenja koja utječe na poljoprivredne djelatnosti,

—

posebne okolišne probleme koje treba riješiti po potrebi,

—

vrstu proizvodnje i, po potrebi, ekonomsku strukturu gospodarstva.

3.   Kompenzacijske naknade utvrđuju su između najmanjeg i najvećeg iznosa iz Priloga.

Kompenzacijske naknade više od najvećeg iznosa smiju se odobriti ako prosječni iznos svih kompenzacijskih naknada odobrenih na toj razini programiranja ne prelazi taj najveći iznos. Međutim, u slučajevima koji su opravdani objektivnim okolnostima, države članice mogu, u svrhu izračuna prosječnog iznosa, dostaviti kombinaciju nekoliko regionalnih programa.

Članak 16.

1.   Plaćanja za nadoknadu nastalih troškova i izgubljenih prihoda smiju se izvršiti poljoprivrednicima koji podliježu ograničenjima na poljoprivrednu iskoristivost u područjima s okolišnim ograničenjima kao rezultat provedbe ograničenja na poljoprivrednu iskoristivost temeljem pravila Zajednice o zaštiti okoliša, ako i u mjeri u kojoj su takva plaćanja potrebna za rješavanje posebnih problema koji proizlaze primjenom tih pravila.

2.   Plaćanja se utvrđuju na razini kojom se izbjegava prekomjerna naknada; to je posebno potrebno u slučaju plaćanja u područjima s težim uvjetima gospodarenja.

3.   Najveći iznos potpore Zajednice za koji su ispunjeni uvjeti utvrđen je u Prilogu.

Članak 17.

Područja s težim uvjetima gospodarenja uključuju:

—

planinska područja (članak 18.),

—

druga područja s težim uvjetima gospodarenja (članak 19.), i

—

područja s posebnim ograničenjima (članak 20.).

Članak 18.

1.   Planinska područja su ona koja obilježava znatno ograničena iskoristivost zemljišta i znatno povećanje troškova pri njegovoj obradi zbog:

—

veoma teških klimatskih uvjeta uslijed visine koji znatno skraćuju sezonu uzgoja,

—

na nižim visinama, postojanja obronaka na većem dijelu tog područja prestrmih za uporabu strojeva ili obronaka koji zahtijevaju uporabu veoma skupe posebne opreme, ili

—

kombinacije tih dvaju čimbenika, kad ograničenje koje nastaje iz svakog čimbenika pojedinačno nije tako ozbiljno, ali kombinacija tih dvaju čimbenika dovodi do istovrsnog ograničenja.

2.   Područja sjeverno od 62. paralele i određena susjedna područja obrađuju se na isti način kao i planinska područja.

Članak 19.

Područja s težim uvjetima gospodarenja, na kojima postoji opasnost prestanka korištenja zemlje i gdje je nužna zaštita krajobraza, obuhvaćaju poljoprivredna područja koja su homogena sa stajališta uvjeta prirodne proizvodnje i pokazuju sljedeće značajke:

—

zemljište slabe produktivnosti, nepovoljno za uzgoj i s ograničenim potencijalom koji se može povećati samo uz pretjerani trošak, i koje je uglavnom prikladno za opsežan uzgoj stoke,

—

proizvodnja kao rezultat niske produktivnosti prirodnog okoliša koja je znatno niža od prosječne s obzirom na glavna kretanja gospodarskih rezultata u poljoprivredi,

—

niska populacija ili populacija koja se smanjuje koja uglavnom ovisi o poljoprivrednoj djelatnosti, čiji bi ubrzani pad ugrozio održivost tog područja i njegovu nastanjenost.

Članak 20.

Područja s težim uvjetima gospodarenja mogu uključivati druga područja s posebnim ograničenjima u kojima treba nastaviti poljodjelstvo, po potrebi i u skladu s određenim uvjetima, kako bi se sačuvao ili poboljšao okoliš, očuvao krajobraz i sačuvao turistički potencijal područja s ciljem zaštite obale.

Članak 21.

Ukupna površina područja iz članka 16. i članka 20. ne smije prelaziti 10 % područja odnosne države članice.

POGLAVLJE VI.

POLJOPRIVREDNI OKOLIŠ

Članak 22.

Potpora za metode poljoprivredne proizvodnje koje su namijenjene zaštiti okoliša i održavanju krajobraza (poljoprivredni okoliš) pridonose postizanju ciljeva politike Zajednice koji se tiču poljoprivrede i okoliša.

Takva potpora promiče:

—

načine uporabe poljoprivrednog zemljišta koji su sukladni zaštiti i poboljšanju okoliša, krajolika i njegovih svojstava, prirodnih resursa, tla i genetske raznolikosti,

—

okolišno prihvatljivo proširenje poljoprivrede i upravljanje sustavima pašnjaka niskog intenziteta,

—

očuvanje prirodnih okoliša visoke prirodne vrijednosti koji su u opasnosti,

—

održavanje krajobraza i povijesnih znamenitosti na poljoprivrednom zemljištu,

—

korištenje okolišnog planiranja u poljoprivrednoj praksi.

Članak 23.

1.   Potpora se odobrava poljoprivrednicima koji preuzimaju agro-okolišne obveze barem na pet godina. Prema potrebi, određuje se dulje razdoblje za posebne vrste obveza uzimajući u obzir njihov utjecaj na okoliš.

2.   Agro-okolišne obveze uključuju više od primjene uobičajene dobre poljoprivredne prakse.

One predviđaju djelatnosti koje nisu predviđene ostalim mjerama potpore, kao što je potpora prodaje ili kompenzacijske naknade.

Članak 24.

1.   Potpora s obzirom na agro-okolišne obveze odobrava se godišnje i izračunava na temelju:

—

izgubljenih prihoda,

—

dodatnih troškova koji su posljedica preuzete obveze, i

—

potreba za poticajom.

Pri izračunu razine godišnje potpore smiju se također uzeti u obzir troškovi neisplativih kapitalnih radova koji su nužni za ispunjenje obveza.

2.   Najveći godišnji iznosi potpore Zajednice za koje su ispunjeni uvjeti utvrđeni su u Prilogu. Ti se iznosi temelje na onom području gospodarstva na koje se primjenjuju agro-okolišne obveze.

POGLAVLJE VII.

UNAPREĐENJE PRERADE I STAVLJANJE NA TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Članak 25.

1.   Potpora za ulaganje olakšava unaprjeđenje i racionalizaciju prerade i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda i time pridonosi povećanju konkurentnosti i dodanoj vrijednosti takvih proizvoda.

2.   Ta potpora pridonosi jednom od sljedećih ciljeva ili većem broju njih:

—

usmjeravanje proizvodnje u skladu s predviđenim tržišnim kretanjima ili poticanje razvoj novih tržišta za poljoprivredne proizvode,

—

poboljšavanje ili racionalizacija tržišnih kanala ili postupka prerade,

—

poboljšavanje predstavljanja i pripreme proizvoda ili poticanje bolju iskoristivost ili uklanjanje nusproizvoda ili otpada,

—

primjenjivanje novih tehnologija,

—

pogodovanje inovativnim ulaganjima,

—

poboljšanje i nadzor kvalitete,

—

poboljšanje i nadzor zdravstvenih uvjeta,

—

zaštita okoliša.

Članak 26.

1.   Potpora se dodjeljuje onim osobama koje su u stvarno odgovorne za financiranje ulaganja u poduzećima:

—

čija je gospodarska održivost dokazana, i

—

koja se pridržavaju minimalnih standarda okoliša, higijene i dobrobiti životinja.

2.   Ulaganja moraju poboljšati situaciju u odnosnom sektoru osnovne poljoprivredne proizvodnje. Ulaganja moraju proizvođačima takvih osnovnih proizvoda jamčiti prikladan udio u nastaloj gospodarskoj koristi.

3.   Moraju se podnijeti dostatni dokazi da za odnosne proizvode postoji uobičajena mogućnost tržišnog plasmana.

Članak 27.

1.   Ulaganja se odnose na preradu i stavljanje na tržište proizvoda iz Priloga I. Ugovoru, osim proizvoda ribarstva.

2.   Ulaganja ispunjavaju izborne kriterije koji utvrđuju prioritete i vrste ulaganja koja nisu prihvatljiva za potporu.

Članak 28.

1.   Sljedeće vrste ulaganja isključuju se iz potpore:

—

ulaganja na maloprodajnom nivou,

—

ulaganje u preradu ili stavljanje na tržište proizvoda iz trećih zemalja.

2.   Ukupan iznos potpore, izražen u postotku količine prihvatljivog ulaganja, ograničen je najviše:

(a)

na 50 % u regijama koje su obuhvaćene Ciljem 1;

(b)

na 40 % u ostalim regijama.

POGLAVLJE VIII.

ŠUMARSTVO

Članak 29.

1.   Potpora za šumarstvo pridonosi održavanju i razvoju gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma u ruralnim područjima.

2.   Ta potpora posebno promiče jedan od sljedećih ciljeva ili više njih:

—

održivo upravljanje šumom i razvoj šumarstva,

—

održavanje i poboljšanje šumskih resursa,

—

širenje šumskih područja.

3.   Takva potpora odobrava se samo za šume i područja u privatnom vlasništvu ili vlasništvu udruženja ili u vlasništvu općina ili njihovih udruženja. To se ograničenje ne primjenjuje na mjere iz članka 30. stavka 1. šeste alineje.

4.   Takva potpora pridonosi ispunjavanju pothvata Zajednice i država članica na međunarodnoj razini. Temelji se na nacionalnim ili podnacionalnim programima za šume ili odgovarajućim instrumentima koji trebaju uzeti u obzir obveze preuzete na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi.

5.   Mjere predložene temeljem ove Uredbe u područjima koja su razvrstana kao područja visokog ili srednjeg rizika od požara prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2158/92 od 23. srpnja 1992. o zaštiti šuma Zajednice od požara (19), moraju biti u skladu s planovima za zaštitu šuma koje su utvrdile države članice na temelju Uredbe (EEZ) br. 2158/92.

Članak 30.

1.   Potpora za šumarstvo odnosi se na jednu od sljedećih mjera ili na više njih:

—

pošumljivanje zemljišta na koje se ne odnosi članak 31. ako je takvo sađenje prilagođeno lokalnim uvjetima i u skladu s okolišem,

—

ulaganje u šume zbog značajnog povećanja gospodarske, ekološke i socijalne vrijednosti,

—

ulaganje radi poboljšanja i racionalizacije žetve, prerade i stavljanje na tržište šumskih proizvoda; ulaganje vezano uz korištenje drveta kao sirovine ograničeno je na sve radne postupke prije industrijske prerade,

—

promicanje novih prodajnih mjesta za uporabu i prodaju šumarskih proizvoda,

—

osnivanje udruženja posjednika šuma kako bi se pomoglo članovima u poboljšanju održivog i učinkovitog upravljanja šumama,

—

obnavljanje proizvodnog potencijala šuma koji je oštećen prirodnim katastrofama i požarom i uvođenje prikladnih instrumenata prevencije.

2.   Pravila utvrđena u poglavljima I. i VII., osim drugog podstavka članka 7., primjenjuju se za ulaganja prema potrebi.

Članak 31.

1.   Potpora se odobrava za pošumljivanje poljoprivrednog zemljišta, ako je takvo sađenje prilagođeno lokalnim uvjetima i u skladu s okolišem.

Takva potpora, osim troškova sađenja može uključivati:

—

godišnju premiju po pošumljenom hektaru da bi se pokrili troškovi održavanja za razdoblje do pet godina,

—

godišnju premiju po hektaru da bi se pokrili gubici prihoda koji proizlaze iz pošumljivanja za razdoblje od najviše 20 godina za poljoprivrednike koji su obrađivali zemljište prije pošumljivanja ili za njihova udruženja ili za bilo koju drugu osobu privatnog prava.

2.   Potpora za pošumljivanje poljoprivrednog zemljišta koje provode javna tijela pokriva samo troškove uspostave.

3.   Potpora za pošumljivanje poljoprivrednog zemljišta ne odobrava se:

—

poljoprivrednicima koji primaju potporu za prijevremeno umirovljenje,

—

za sađenje božićnih drvaca.

U slučaju brzorastuće vrste koja je uzgojena u kratkom roku, potpora za pošumljivanje odobrava se samo za troškove sađenja.

4.   Najveći iznosi godišnje premije koja pokriva gubitak prihoda prihvatljivih za potporu Zajednice utvrđeni su u Prilogu.

Članak 32.

1.   S ciljem:

—

održavanja i poboljšanja ekološke stabilnosti šuma u slučaju kad je zaštitna i ekološka uloga tih šuma od javnog interesa i kad troškovi održavanja i poboljšanja mjera za te šume prelaze prihode od šumarstva,

—

održavanja protupožarnih putova u šumi pomoću poljoprivrednih mjera,

plaćanja za odgovarajuće mjere odobravaju se korisnicima ako je zaštitna i ekološka vrijednost tih šuma osigurana na održiv način, a mjere koje je potrebno provesti i troškovi istih utvrđene su ugovorom.

2.   Plaćanja se utvrđuju između najmanjih i najvećih iznosa iz Priloga, na temelju stvarnih troškova provedenih mjera kako je prethodno određeno ugovorom.

POGLAVLJE IX.

PROMICANJE PRILAGODBE I RAZVOJA RURALNIH PODRUČJA

Članak 33.

Potpora se odobrava za mjere koje se tiču poljoprivrednih djelatnosti i njihove pretvorbe te ruralnih djelatnosti koje nisu obuhvaćene nijednom drugom mjerom u ovoj glavi.

Takve se mjere odnose na:

—

poboljšanje zemljišta,

—

komasaciju,

—

osnivanje usluga za pomoć farmama i upravljanje farmom,

—

stavljanje na tržište kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda,

—

osnovne usluge za ruralnu ekonomiju i populaciju,

—

obnovu i razvoj sela i zaštita i čuvanje ruralne baštine,

—

raznolikost poljoprivrednih djelatnosti i djelatnosti srodnih poljoprivredi radi osiguranja različitih aktivnosti ili alternativnih prihoda,

—

poljoprivredno upravljanje vodnim resursima,

—

razvoj i poboljšanje infrastrukture koja je povezana s razvojem poljoprivrede,

—

poticanje turističkih i obrtnih djelatnosti,

—

zaštitu okoliša povezano s poljoprivredom, šumarstvom i očuvanjem krajolika te poboljšanjem dobrobiti životinja,

—

obnovu poljoprivrednoga proizvodnog potencijala koji je oštećen prirodnim katastrofama i uvođenje prikladnih instrumenata za prevenciju,

—

financijski inženjering.

POGLAVLJE X.

PROVEDBENA PRAVILA

Članak 34.

Detaljna pravila za provedbu ove glave usvojena su u skladu s postupkom iz članka 50. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.

Ta pravila mogu posebno utvrditi:

—

uvjete za potporu ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva (članci 4. do 7.), uključujući nužna ograničenja koja nastaju primjenom članka 6.,

—

razdoblje i uvjete za poboljšanje gospodarske održivosti poljoprivrednog gospodarstva i uvjete za korištenje zemljišta koje je ustupljeno u slučaju prijevremenog umirovljenja (članak 11. stavak 2.),

—

uvjete za dodjelu i izračun kompenzacijske naknade u područjima s težim uvjetima gospodarenja, uključujući i u slučaju komunalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta (članci 14. i 15.) i plaćanja naknada u područjima s okolišnim ograničenjima (članak 16.),

—

uvjete koji određuju preuzimanje agro-okolišnih obaveza (članci 23. i 24.),

—

kriterije odabira ulaganja čiji je cilj poboljšati preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda (članak 27. stavak 2.),

—

uvjete koji određuju mjere za šumarstvo (poglavlje VIII.).

Sukladno istom postupku, Komisija može odstupiti od druge alineje članka 28. stavka 1. u udaljenijim regijama pod uvjetom da su prerađeni proizvodi namijenjeni tržištu te regije.

GLAVA III.

OPĆA NAČELA, UPRAVNE I FINANCIJSKE ODREDBE

POGLAVLJE I.

OPĆA NAČELA

Potpoglavlje I.

Potpora EFSPJ-a

Članak 35.

1.   Potporu Zajednice za prijevremeno umirovljenje (članci 10. do 12.), područja s težim uvjetima gospodarenja i područja s okolišnim ograničenjima (članci 13. do 21.), poljoprivredni okoliš (članci 22. do 24.) i pošumljivanje (članak 31.) se financira iz Komponente za jamstva EFSPJ-a u čitavoj Zajednici.

2.   Potporu Zajednice za ostale mjere ruralnog razvoja financira EFSPJ i to:

—

Komponenta za smjernice u područjima koja su obuhvaćena Ciljem 1,

—

Komponenta za jamstva u područjima koja nisu obuhvaćena Ciljem 1.

3.   Potporu za mjere iz šeste, sedme i devete alineje članka 33. financira EFSPJ u područjima koja su razvrstana prema Cilju 1 i 2 i u područjima u tranziciji ako ih ne financira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).

Članak 36.

1.   Što se tiče potpore mjerama ruralnog razvoja iz članka 35. stavka 2.:

—

u područjima koja su obuhvaćena Ciljem 1, Uredba (EZ) br. 1260/1999 primjenjuje se dopunjena posebnim pravilima iz ove Uredbe,

—

u područjima koja su obuhvaćena Ciljem 2, Uredba (EZ) br. 1260/1999 primjenjuje se dopunjena posebnim pravilima iz ove Uredbe, osim ako nije temeljem ove Uredbe drukčije predviđeno.

2.   Što se tiče potpore za mjere ruralnog razvoja koja se financira iz Komponente za jamstva EFSPJ-a, primjenjuju se posebna pravila iz Uredbe (EZ) br. 1258/1999 (20) i odredbe donesene za njihovu primjenu, osim ako ovom Uredbom nije drukčije predviđeno.

Potpoglavlje II.

Usklađenost i dosljednost

Članak 37.

1.   Potpora ruralnom razvoju dodjeljuje se samo za mjere koje su u skladu s pravom Zajednice.

2.   Takve se mjere moraju uskladiti s ostalim politikama Zajednice i mjerama koje se temeljem njih provode.

Nijedna mjera koja potpada pod područje primjene ove Uredbe nema pravo na potporu temeljem drugih programa za potporu Zajednice ako je nespojiva s bilo kojim posebnim uvjetom iz ove Uredbe.

3.   Usklađenost osiguravaju mjere koje se provode temeljem drugih instrumenata zajedničke poljoprivredne politike, a posebno usklađenost između mjera potpore ruralnom razvoju s jedne strane i mjera koje se provode temeljem organizacija zajedničkog tržišta i mjera poljoprivredne kvalitete i zdravlja s druge strane, kao i usklađenost između različitih mjera potpore ruralnom razvoju.

Prema tomu, potpora se temeljem ove Uredbe ne može odobriti za:

—

mjere iz područja primjene programa potpore temeljem zajedničke organizacije tržišta, osim iznimaka opravdanim objektivnim kriterija koje se mogu odrediti sukladno članku 50.,

—

mjere za potporu istraživačkih projekata koje promiču poljoprivredne proizvode ili iskorjenjuju bolesti životinja.

4.   Države članice mogu utvrditi daljnje ili još restriktivnije uvjete za dodjelu potpore Zajednice za ruralni razvoj ako su takvi uvjeti u skladu s ciljevima i uvjetima koji su određeni ovom Uredbom.

Članak 38.

1.   Plaćanja se ne mogu izvršiti za istu mjeru temeljem ove Uredbe i temeljem drugog programa za dodjelu potpore Zajednice.

2.   Potpora za nekoliko mjera temeljem ove Uredbe može se kombinirati ako su te mjere međusobno dosljedne i usklađene. Prema potrebi, razina se potpore prilagođuje.

Članak 39.

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale usklađenost i dosljednost mjera potpore ruralnom razvoju sukladno odredbama utvrđenim u ovom poglavlju.

2.   Planovi ruralnog razvoja koje podnose države članice sadrže procjenu usklađenosti i dosljednosti predviđenih mjera potpore i navode poduzete mjere u svrhu postizanja usklađenosti i dosljednosti.

3.   Mjere potpore se, prema potrebi, slijedom toga revidiraju kako bi se postigla usklađenost i dosljednost.

POGLAVLJE II.

PROGRAMIRANJE

Članak 40.

1.   Mjere ruralnog razvoja koje se financiraju iz Komponente za smjernice EFSPJ-a dio su programiranja za područja obuhvaćena Ciljem 1 sukladno Uredbi (EZ) br. 1260/1999.

2.   Mjere ruralnog razvoja, osim onih iz članka 35. stavka 1., mogu biti dio programiranja za područja koja su obuhvaćena Ciljem 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1260/1999.

3.   Ostale mjere ruralnog razvoja koje nisu dio programiranja u skladu sa stavcima 1. i 2. podliježu programiranju ruralnog razvoja sukladno člancima 41. do 44.

4.   S obzirom na odgovarajuće mjere ruralnog razvoja, države članice smiju također zatražiti odobrenje za opća okvirna pravila koja su dio programiranja u skladu sa stavcima 1. do 3. imajući u vidu zadržavanje ujednačenih uvjeta.

Članak 41.

1.   Planovi ruralnog razvoja izrađuju se na geografskoj razini koja se smatra najprikladnijom. Pripremaju ih nadležna tijela koje odrede države članice, a države članice podnose ih Komisiji nakon savjetovanja s nadležnim tijelima i organizacijama na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.

2.   Mjere potpore ruralnom razvoju koje treba primijeniti na jedno područje, spojit će se, prema potrebi, u jedinstven plan. Kad god treba donijeti nekoliko planova, naznačuje se odnos između mjera u tim planovima i osigurava njihova usklađenost i dosljednost.

Članak 42.

Planovi ruralnog razvoja odnose se na razdoblje od sedam godina počevši od 1. siječnja 2000.

Članak 43.

1.   Planovi ruralnog razvoja uključuju:

—

kvantificiran opis postojećeg stanja pokazujući nejednakosti, praznine i razvojni potencijal, utrošena financijska sredstva i glavne rezultate poduzetih aktivnosti u prethodnom programskom razdoblju s obzirom na vrednovanje dostupnih rezultata,

—

opis predložene strategije, njezine kvantificirane ciljeve, odabrane ciljeve ruralnog razvoja i obuhvaćeno geografsko područje,

—

procjenu koja pokazuje očekivani gospodarski, ekološki i socijalni utjecaj, uključujući učinke na zapošljavanje,

—

cjelokupnu indikativnu financijsku tablicu koja sažima nacionalna financijska sredstva i sredstva Zajednice osigurana za svaki prioritet ruralnog razvoja i koja odgovaraju svakom od tih prioriteta dostavljenih u okviru plana, i koja, kad plan uključuje ruralna područja obuhvaćena Ciljem 2, utvrđuje indikativne iznose za mjere ruralnog razvoja temeljem članka 33. u tim područjima,

—

opis mjera koje su razmatrane za provedbu planova, a posebice programe potpore, uključujući točke koje su nužne za procjenu pravila tržišnog natjecanja,

—

prema potrebi, obavijesti o potrebnim studijama, demonstracijskim projektima, izobrazbi ili tehničkoj pomoći povezanoj s pripremom, provedbom ili prilagodbom tih mjera,

—

određivanje nadležnih i odgovornih tijela,

—

odredbe za učinkovitu i pravilnu provedbu planova, uključujući nadzor i evaluaciju, definiranje kvantificiranih pokazatelja za evaluaciju, dogovor oko kontrole i kazni i primjeren publicitet,

—

rezultate savjetovanja i određivanje odgovarajućih nadležnih tijela te gospodarskih i socijalnih partnera na odgovarajućoj razini.

2.   U svojim planovima države članice:

—

navode agro-okolišne mjere na svom državnom području i u skladu sa svojim posebnim potrebama,

—

osiguravaju potrebnu ravnotežu između različitih mjera potpore.

Članak 44.

1.   Planovi ruralnog razvoja podnose se najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe.

2.   Komisija ocjenjuje predložene planove radi utvrđivanja njihove usklađenosti s ovom Uredbom. Na osnovi planova Komisija odobrava programske dokumente ruralnog razvoja u skladu s postupkom iz članka 50. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1260/1999 u roku od šest mjeseci od podnošenja planova.

POGLAVLJE III.

DODATNE MJERE I INICIJATIVE ZAJEDNICE

Članak 45.

1.   Temeljem članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1260/1999, Komisija, prema postupku koji je utvrđen u članku 50. stavku 2. te Uredbe, smije povećati područje primjene pomoći iz Komponente za smjernice EFSPJ-a izvan onoga utvrđenog člankom 35. stavkom 2. ove Uredbe i financiranje mjera za koje su ispunjeni uvjeti temeljem Uredbi Vijeća (EZ) br. 1783/1999 (21), (EZ) br. 1784/1999 (22) i (EZ) 1263/1999 (23) s ciljem provedbe svih mjera iz inicijative Zajednice za ruralni razvoj.

2.   Iz Komponente za jamstva EFSPJ-a se može, na inicijativu Komisije, financirati studije povezane s programiranjem ruralnog razvoja.

POGLAVLJE IV.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 46.

1.   Potpora Zajednice ruralnom razvoju iz Komponente za jamstva EFSPJ-a podliježe financijskom planiranju i računovodstvu na godišnjoj osnovi. Financijsko planiranje dio je programiranja ruralnog razvoja (članak 40. stavak 3.) ili programiranja koje se odnosi na Cilj 2.

2.   Komisija državama članicama odobrava početna sredstva, raščlanjena po godišnjoj osnovi i prema objektivnim kriterijima koji vode računa o posebnim situacijama i potrebama te naporima koje treba učiniti osobito u vezi s okolišem, stvaranjem radnih mjesta i očuvanjem krajobraza.

3.   Početna se sredstva prilagođuju na osnovi stvarnih izdataka i revidiranih predviđenih izdataka koje podnose države članice uzimajući u obzir ciljeve programa, i ovise o dostupnim sredstvima te u pravilu su usklađena s iznosom potpore za ruralna područja koja su obuhvaćena Ciljem 2.

Članak 47.

1.   Financijske odredbe utvrđene u člancima 31., 32. (osim petog podstavka stavka 1.), 34., 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 1260/1999 ne primjenjuju se na mjere potpore ruralnom razvoju povezane s Ciljem 2.

Komisija poduzima potrebne mjere radi učinkovite i jedinstvene primjene tih mjera koje moraju postići najmanje iste standarde kao što su oni utvrđeni odredbama iz prvog podstavka, uključujući načelo jedinstvenog upravljačkog tijela.

2.   Zajednica pridonosi financiranju mjera koje su obuhvaćene programiranjem ruralnog razvoja na temelju načela iz članaka 29. i 30. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.

U skladu s navedenim:

—

doprinos Zajednice ne prelazi 50 % ukupnog prihvatljivog troška i u pravilu je izjednačen s najmanje 25 % prihvatljivog javnog rashoda u područjima koja nisu obuhvaćena Ciljem 1 i Ciljem 2,

—

na ulaganja koja donose prihode primjenjuju se stope utvrđene u članku 29. stavku 4. točki (a) podtočkama ii. i iii. i točki (b) podtočkama ii. i iii. Uredbe (EZ) br. 1260/1999. Poljoprivredna i šumarska gospodarstva i poduzeća uključena u preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih i šumarskih proizvoda smatraju se poduzećima u smislu članka 29. stavka 4. točke (b) podtočke iii.,

—

doprinos Zajednice za programiranje mjera iz članaka 22. do 24. ove Uredbe iznosi 75 % u područjima koja su obuhvaćena 1. ciljem i 50 % u ostalim područjima.

Na takva plaćanja primjenjuje se peti podstavak članka 32. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.

3.   Plaćanja financijske potpore iz Komponente za jamstva EFSPJ-a smiju biti u obliku predujma za provedbu programa i isplata za učinjene izdatke.

POGLAVLJE V.

NADZOR I EVALUACIJA

Članak 48.

1.   Komisija i države članice moraju osigurati učinkovit nadzor nad primjenom programiranja ruralnog razvoja.

2.   Takav nadzor provodi se prema postupcima koji su zajednički utvrđeni.

Nadzor se provodi s obzirom na posebne fizičke i financijske pokazatelje koji su prethodno dogovoreni i utvrđeni.

Države članice podnose Komisiji godišnje izvještaje o napretku.

3.   Prema potrebi, osnivaju se odbori za nadzor.

Članak 49.

1.   Evaluacija mjera koje su obuhvaćene programiranjem ruralnog razvoja provodi se temeljem načela koja su utvrđena u člancima 40. do 43. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.

2.   Komponenta za jamstva EFSPJ-a može, u okviru financijskih sredstava dodijeljenih programima, sudjelovati u financiranju evaluacije povezane s ruralnim razvojem u državama članicama. Iz Komponente za jamstva EFSPJ-a se može također, na inicijativu Komisije, financirati evaluaciju na razini Zajednice.

POGLAVLJE VI.

PROVEDBENA PRAVILA

Članak 50.

Detaljna pravila za primjenu ove glave usvojena su u skladu s postupkom iz članka 50. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1260/1999.

Ova pravila mogu posebno utvrditi pojedinosti za:

—

predstavljanje planova ruralnog razvoja (članci 41. do 44.),

—

reviziju programskih dokumenata ruralnog razvoja,

—

financijsko planiranje posebno s ciljem osiguranja proračunske discipline (članak 46.) i sudjelovanja u financiranju (članak 47. stavak 2.),

—

nadzor i evaluaciju (članci 48. i 49.),

—

način osiguravanja usklađenosti između mjera ruralnog razvoja i mjera potpore koje provode tržišne organizacije (članak 37.).

GLAVA IV.

DRŽAVNA POTPORA

Članak 51.

1.   Osim ako ovom glavom nije drukčije predviđeno, članci od 87. do 89. Ugovora primjenjuju se na potporu koju dodjeljuju države članice za mjere potpore ruralnom razvoju.

Međutim, članci od 87. do 89. Ugovora ne primjenjuju se na financijske doprinose država članica za mjere koje podliježu potpori Zajednice u okviru članka 36. Ugovora u skladu s odredbama ove Uredbe.

2.   Zabranjuje se potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva koja prelazi postotak iz članka 7.

Ova se zabrana ne odnosi na potporu ulaganjima povezanim s:

—

ulaganja u pretežno javnom interesu povezana s očuvanjem tradicionalnih krajobraza oblikovanih poljoprivrednim ili šumarskim djelatnostima ili premještaj gospodarskih zgrada,

—

zaštitom i poboljšanjem okoliša,

—

poboljšanjem higijenskih uvjeta u uzgajivačnicama stoke i dobrobiti životinja.

3.   Zabranjuje se državna potpora koja se dodjeljuje poljoprivrednicima kao nadoknada za prirodna ograničenja u područjima s težim uvjetima gospodarenja ako ne ispunjava uvjete utvrđene u člancima 14. i 15.

4.   Zabranjuje se državna potpora za podršku poljoprivrednicima koji preuzimaju agro-okolišne obveze, a koja ne ispunjava uvjete iz članaka 22. do 24. Međutim, dodatna potpora koja prelazi najveće iznose utvrđene prema članku 24. stavku 2. smije se odobriti ako je opravdana temeljem stavka 1. tog članka. U propisno opravdanim izvanrednim slučajevima dozvoljeno je odstupanje u odnosu na najkraće trajanje ovih obveza kako su utvrđene u članku 23. stavku 1.

Članak 52.

U okviru područja primjene članka 36. Ugovora, države članice podnose izvješće o državnoj potpori koja je namijenjena dodatnom financiranju mjera ruralnog razvoja za koje je odobrena potpora Zajednice, a odobrava je Komisija u skladu s odredbama ove Uredbe kao dio programiranja na koji se odnosi članak 40. Prva rečenica članka 88. stavka 3. Ugovora ne primjenjuje se na potporu koja je na ovaj način prijavljena.

GLAVA V.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

1.   Ako su potrebne posebne mjere za lakši prijelaz iz sustava snazi na onaj koji je predviđen ovom Uredbom, takve mjere donosi Komisija sukladno postupcima koji su utvrđeni u članku 50. stavku 2. Uredbe (EZ) 1260/1999.

2.   Takve se mjere posebno donose radi integracije postojećih aktivnosti Zajednice za pružanje potpore u potporu ruralnog razvoja koja je utvrđena ovom Uredbom, a koje odobrava Komisija za razdoblje do 1. siječnja 2000. ili bez vremenskog ograničenja.

Članak 54.

1.   Članak 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1696/71 od 26. srpnja 1971. o zajedničkoj organizaciji tržišta hmelja (24) mijenja se i glasi:

„Članak 17.

1.   Uredbe o financiranju zajedničke poljoprivredne politike primjenjuju se na tržište proizvoda iz članka 1. stavka 1. od datuma provedbe odredaba koje su u njima utvrđene.

2.   Potpora iz članka 8. podložna je djelomičnom financiranju od strane Zajednice.

3.   Države članice uplaćuju potporu na koju se upućuje u članku 12. proizvođačima između 16. listopada i 31. prosinca tržišne godine u vezi koje se prijavilo za potporu.

4.   Komisija, slijedom postupaka iz članka 20., donosi pravila za primjenu ovog članka.”

2.   Članak 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 404/93 od 13. veljače 1993. o zajedničkoj organizaciji tržišta banana (25) mijenja se i glasi:

„Članak 6.

1.   Tijekom pet godina od datuma priznavanja, države članice odobravaju priznatim organizacijama proizvođača potporu za osnivanje i pružaju pomoć u administrativnom poslovanju.

2.2.   Takva potpora:

—

iznosi za prvu, drugu, treću, četvrtu i petu godinu 5 %, 5 %, 4 %, 3 % i 2 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište pod okriljem organizacije proizvođača,

—

ne prelazi godišnji trošak osnivanja i administrativnog poslovanja odnosne organizacije,

—

isplaćuje se u godišnjim ratama za najviše sedam godina od datuma priznavanja.

Vrijednost proizvodnje u svakoj godini izračunava se na temelju:

—

godišnje količine proizvoda stvarno stavljenih na tržište,

—

prosječnih postignutih proizvođačkih cijena.

3.   Organizacije proizvođača koje potječu od organizacija koje se već u velikoj mjeri pridržavaju uvjeta ove Uredbe, imaju pravo na potporu temeljem ovog članka samo ako su osnovane kao posljedica udruživanja koje omogućuje učinkovitije ostvarivanje ciljeva iz članka 5. Međutim, u tom se slučaju potpora dodjeljuje samo za troškove osnivanja organizacije (izdaci koji su nastali u vezi s pripremnim poslovima i izradom akta o osnivanju).

4.   Komisija se obavještava o potpori na koju se odnosi ovaj članak u izvješću država članica pri zaključenju svake financijske godine.”

3.   Uredba Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (26) ovime se izmjenjuje i dopunjuje kako slijedi:

(a)

Članak 15. stavak 6. mijenja se i glasi:

„6.   U regijama Zajednice u kojima je stupanj organizacije proizvođača posebno nizak, države članice mogu se ovlastiti, na temelju propisno obrazloženog zahtjeva, da organizacijama proizvođača plaćaju nacionalnu financijsku potporu koja je jednaka najvećem iznosu od polovice financijskih doprinosa koje daju proizvođači. Ta je potpora dodatak operativnom fondu.

Za države članice u kojima organizacije proizvođača stavljaju u promet manje od 15 % proizvodnje voća i povrća i čija proizvodnja voća i povrća predstavlja najmanje 15 % njihove ukupne poljoprivredne proizvodnje, potporu iz prvog podstavka može Zajednica djelomično nadoknaditi na zahtjev odnosne države članice.”

(b)

Članak 52. mijenja se i glasi:

„Članak 52.

1.   Izdaci vezani uz isplatu naknade Zajednice za povlačenje s tržišta i financiranje operativnog fonda od strane Zajednice, posebne mjere na koje se odnosi članak 17. i članci 53., 54. i 55. i provjere stručnjaka iz država članica koje su bile na raspolaganju Komisiji primjenom članka 40. stavka 1., smatraju se intervencijom za stabilizaciju poljoprivrednog tržišta u smislu članka 1. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1258/1999 (27).

2.   Izdaci koji se odnose na potporu koju dodjeljuju države članice u skladu s člankom 14. i drugim podstavkom članka 15. stavka 6. smatraju se intervencijom za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta u smislu članka 1. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1258/1999. Ti izdaci ispunjavaju uvjete za djelomično financiranje od strane Zajednice.

3.   Komisija, slijedom postupka koji je utvrđen u članku 46., donosi pravila za primjenu stavka 2. ovog članka.

4.   Odredbe glave VI. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 4045/89 od 21. prosinca 1989. o kontroli koju provode države članice nad transakcijama koje su dio sustava financiranja putem Komponente za jamstva Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi i stavljaju izvan snage Direktivu 77/435/EEZ (28).

Članak 55.

1.   Ovime se stavljaju izvan snage sljedeće Uredbe:

—

Uredba (EEZ) br. 4256/88,

—

Uredbe (EZ) br. 950/97, (EZ) br. 951/97, (EZ) br. 952/97 i Uredba (EEZ) br. 867/90,

—

Uredbe (EEZ) br. 2078/92, (EEZ) 2079/92, (EEZ) 2080/92,

—

Uredba (EEZ) br. 1610/89.

2.   Brišu se sljedeće odredbe:

—

članak 21. Uredbe (EEZ) br. 3763/91 (29),

—

članak 32. Uredbe (EEZ) br. 1600/92 (30),

—

članak 27. Uredbe (EEZ) br. 1601/92 (31),

—

članak 13. Uredbe (EEZ) br. 2019/93 (32).

3.   Uredbe koje su stavljene izvan snage i odredbe koje su brisane temeljem stavaka 1. odnosno 2. i dalje se primjenjuju na mjere koje je Komisija temeljem tih Uredbi odobrila prije 1. siječnja 2000.

4.   Direktive Vijeća i Komisije kojima se usvajaju liste područja s težim uvjetima gospodarenja ili dopunjuju sukladno članku 21. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 950/97 ostaju na snazi osim u slučaju daljnjih izmjena u okviru programa.

Članak 56.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova Uredba se primjenjuje na potporu Zajednice od 1. siječnja 2000.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

K.-H. FUNKE

(1)  SL C 170, 4.6.1998., str. 7.

(2)  Mišljenje od 6. svibnja 1999. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 407, 28.12.1998., str. 210.

(4)  SL C 93, 6.4.1999., str. 1.

(5)  SL C 401, 22.12.1998., str. 3.

(6)  SL L 161, 26.6.1999., str. 1.

(7)  SL L 185, 15.7.1988., str. 9. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3193/94 (SL L 337, 24.12.1994., str. 11.).

(8)  SL L 374, 31.12.1988., str. 25. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2085/93 (SL L 193, 31.7.1993., str. 44.).

(9)  SL L 215, 30.7.1992., str. 85. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2272/95 (SL L 288, 1.12.1995., str. 35.). Uredba ispravljena Uredbom Komisije (EZ) br. 1962/96 (SL L 259, 12.10.1996., str. 7.).

(10)  SL L 215, 30.7.1992., str. 91. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2773/95 (SL L 288, 1.12.1995., str. 37.).

(11)  SL L 215, 30.7.1992., str. 96. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 231/96 (SL L 30, 8.2.1996., str. 33.).

(12)  SL L 142, 2.6.1997., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2331/98 (SL L 291, 30.10.1998., str. 10.).

(13)  SL L 142, 2.6.1997., str. 22.

(14)  SL L 165, 15.6.1989., str. 3.

(15)  SL L 91, 6.4.1990., str. 7.

(16)  SL L 142, 2.6.1997., str. 30.

(17)  SL L 125, 23.5.1996., str. 3.

(18)  SL L 125, 23.5.1996., str. 10.

(19)  SL L 217, 31.7.1992., str. 3. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 308/97 (SL L 51, 21.2.1997., str. 2.).

(20)  SL L 160/94, 26.6.1999., str. 103.

(21)  SL L 213, 13.8.1999., str. 1.

(22)  SL L 213, 13.8.1999., str. 5.

(23)  SL L 161, 26.6.1999., str. 54.

(24)  SL L 175, 4.8.1971., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1554/97 (SL L 208, 2.8.1997., str. 1.).

(25)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1637/98 (SL L 210, 28.7.1998., str. 28.).

(26)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 857/1999 (SL L 108, 27.4.1999., str. 7.).

(27)  SL L 160, 26.6.1999., str. 103.

(28)  SL L 388, 30.12.1989., str. 17. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3235/94 (SL L 338, 28.12.1994., str. 16.)”.

(29)  SL L 365, 24.12.1991., str. 1.

(30)  SL L 173, 27.6.1992., str. 1.

(31)  SL L 173, 27.6.1992., str. 13.

(32)  SL L 184, 27.7.1993., str. 1.

PRILOG

TABLICA IZNOSA

Članak

Predmet

EUR

 

8. stavak 2.

Potpora u osnivanju

25 000

 

12. stavak 1.

Prijevremeno umirovljenje

15 000 (1)

po prenositelju i godini

150 000

ukupna svota po prenositelju

3 500

po radniku i godini

35 000

ukupna svota po radniku

15. stavak 3.

Najmanji iznos kompenzacijske naknade

25 (2)

po hektaru područja korištenog za poljoprivredu

Najveći iznos kompenzacijske naknade

200

po hektaru područja korištenog za poljoprivredu

16.

Najveći iznos plaćanja

200

po hektaru

24. stavak 2.

Godišnji usjevi

600

po hektaru

Posebni višegodišnji (trajni) usjevi

900

po hektaru

Ostalo korištenje zemlje

450

po hektaru

31. stavak 4.

Najveći iznos godišnje premije za pokrivanje gubitaka zbog pošumljivanja

 

 

—

za poljoprivrednike ili njihova udruženja

725

po hektaru

—

za bilo koju drugu privatnu pravnu osobu

185

po hektaru

32. stavak 2.

Najmanji iznos plaćanja

40

po hektaru

Najveći iznos plaćanja

120

po hektaru

(1)  Ovisno o ukupnom maksimumu po prenositelju, najveći iznos godišnjeg plaćanja može udvostručiti vodeći računa o ekonomskoj strukturi gospodarstva na teritorijima i cilju ubrzavanja prilagodbe poljoprivrednih struktura.

(2)  Ova svota može se smanjiti kako bi se uzela u obzir posebna geografska situacija ili ekonomska struktura gospodarstva na određenim područjima i da bi se izbjegla prekomjerna kompenzacija u skladu s drugom alinejom članka 15. stavka 1.