13.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/54

Mišljenje Europskog odbora regija – Izmjena Programa potpore strukturnim reformama i novi proračunski instrumenti za europodručje

(2018/C 247/09)

Glavna izvjestiteljica:

gđa Olga ZRIHEN (BE/PES), zastupnica u Parlamentu Valonije

Referentni dokument/i:

Komunikacija „Novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje unutar okvira Unije”

COM(2017) 822 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/825 radi povećanja financijske omotnice Programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja

COM(2017) 825 final

Za informaciju:

Komunikacija „Daljnje mjere za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije: plan”

COM(2017) 821 final

I.   PREPORUKE ZA AMANDMANE

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/825 radi povećanja financijske omotnice Programa potpore strukturnim reformama i izmjene njegova općeg cilja COM(2017) 825 final

Amandman 1.

Uvodna izjava (1)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Program potpore strukturnim reformama („Program”) uspostavljen je s ciljem jačanja kapaciteta država članica da pripreme i provedu administrativne i strukturne reforme kojima se održava rast, između ostalog putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije. Potporu u okviru Programa pruža Komisija na zahtjev države članice, a ona može obuhvaćati širok raspon područja politike . Razvoj otpornih gospodarstava utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama, koja državama članicama omogućuju da učinkovito apsorbiraju šokove i brzo se oporave od njih, pridonosi gospodarskoj i socijalnoj koheziji. Za ostvarivanje tog razvoja primjeren je alat provedba institucijskih i administrativnih reformi te strukturnih reformi kojima se održava rast.

Program potpore strukturnim reformama („Program”) uspostavljen je s ciljem jačanja kapaciteta država članica da pripreme i provedu administrativne i strukturne reforme koje podupiru rast, a važne su za provedbu ciljeva Ugovora EU-a i izravno su povezane s nadležnostima EU-a , između ostalog putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije. Potporu u okviru Programa pruža Komisija na zahtjev države članice. Razvoj otpornih gospodarstava utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama, koja državama članicama omogućuju da učinkovito apsorbiraju šokove i brzo se oporave od njih, trebao bi pridon ijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Usvajanje strukturnih reformi na terenu, relevantnih za EU, osobito zahvaljujući lokalnim i regionalnim vlastima te socijalnim partnerima, temeljni je uvjet za uspjeh programa.

Amandman 2.

Uvodna izjava (3)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Jačanje gospodarske i socijalne kohezije s pomoću intenzivnije provedbe strukturnih reformi neophodno je za uspješno sudjelovanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. To je posebno važno za države članice čija valuta nije euro u njihovoj pripremi za pridruživanje europodručju.

Jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije pomoću strukturnih reformi relevantnih za EU neophodno je za uspješno sudjelovanje i povećanu konvergenciju unutar ekonomske i monetarne unije. To je posebno važno za države članice čija valuta nije euro u njihovoj pripremi za pridruživanje europodručju.

Amandman 3.

Uvodna izjava (5)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Osim toga, potrebno je navesti da se mjerama i aktivnostima u okviru Programa može pružati potpora reformama koje bi državama članicama koje žele uvesti euro mogle pomoći u pripremi za pristupanje europodručju.

 

Obrazloženje

Suvišno s obzirom na uvodnu izjavu 3.

Amandman 4.

Uvodna izjava (6)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se zadovoljila sve veća potražnja država članica za potporom te s obzirom na potrebu za potporom u provedbi strukturnih reformi u državama članicama čija valuta nije euro, financijska sredstva dodijeljena za Program trebalo bi povećati do razine koja bi bila dovoljna da Unija može pružiti potporu u skladu s potrebama država članica koje podnesu zahtjeve.

Kako bi se zadovoljila sve veća potražnja država članica za potporom te s obzirom na potrebu za potporom u provedbi strukturnih reformi relevantnih za EU u državama članicama čija valuta nije euro, financijska sredstva dodijeljena za Program trebalo bi povećati korištenjem instrumenta fleksibilnosti iz članka 11. postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira do razine koja bi bila dovoljna da Unija može pružiti potporu u skladu s potrebama država članica koje podnesu zahtjeve.

Amandman 5.

Članak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„Članak 4.

„Članak 4.

Opći cilj

Opći cilj

Opći je cilj Programa doprinijeti institucijskim i administrativnim reformama te strukturnim reformama kojima se održava rast u državama članicama pružanjem potpore nacionalnim tijelima za mjere usmjerene na reformiranje i jačanje institucija, upravljanja, javne uprave te gospodarskog i socijalnog sektora kao odgovor na ekonomske i društvene izazove, a s ciljem poboljšanja kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, održivog rasta, stvaranja radnih mjesta i ulaganja, što doprinosi i pripremi za pridruživanje europodručju, osobito u kontekstu procesâ ekonomskog upravljanja, među ostalim putem pomoći za učinkovito, djelotvorno i transparentno korištenje fondova Unije.”.

Opći je cilj Programa doprinijeti institucijskim i administrativnim reformama te strukturnim reformama kojima se održava rast u državama članicama koje ostvaruju europsku dodanu vrijednost u područjima politika povezanima s nadležnostima koje dijele Unija i države članice te koje već nisu obuhvaćene programima tehničke pomoći, pružanjem potpore nacionalnim tijelima država članica za mjere usmjerene na reformiranje i jačanje institucija, upravljanja, javne uprave te gospodarskog i socijalnog sektora kao odgovor na ekonomske i društvene izazove, a s ciljem poboljšanja kohezije, konkurentnosti, produktivnosti, održivog rasta, stvaranja radnih mjesta i ulaganja, što doprinosi i pripremi za pridruživanje europodručju, osobito u kontekstu procesâ ekonomskog upravljanja, među ostalim putem pomoći za učinkovito, djelotvorno i transparentno korištenje fondova Unije.”.

Amandman 6.

Novi članak 1. stavak 1., točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

 

Članak 5.2.

 

Posebni ciljevi utvrđeni u stavku 1. odnose se na područja politike povezana s kohezijom, konkurentnošću, produktivnošću, inovacijama, pametnim, održivim i uključivim rastom, radnim mjestima i ulaganjima, a osobito na jedno ili više od sljedećeg:

 

a)

upravljanje javnim financijama i imovinom, proračunski postupak, upravljanje dugom i upravljanje prihodima;

 

b)

institucijsku reformu i učinkovito funkcioniranje javne uprave usmjereno na usluge , među ostalim, prema potrebi, pojednostavljenjem pravila, djelotvornu vladavinu prava, reformu pravosudnih sustava i jačanje borbe protiv prevara, korupcije i pranja novca;

 

c)

poslovno okruženje (među ostalim za MSP-ove), reindustrijalizaciju, razvoj privatnog sektora, ulaganja, sudjelovanje javnosti u poduzećima, procese privatizacije, trgovinu i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje i javnu nabavu, održivi sektorski razvoj i potporu inovacijama te digitalizaciju;

 

d)

obrazovanje i osposobljavanje, politike tržišta rada, društvenu uključenost i borbu protiv siromaštva, sustave socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, javno zdravlje i zdravstvene sustave; kao i politike u području kohezije, azila, migracija i granica;

 

e)

politike za provedbu klimatskih aktivnosti, promicanje energetske učinkovitosti i ostvarivanje energetske diversifikacije kao i politike za poljoprivredni sektor, ribarstvo i održivi razvoj ruralnih područja;

 

f)

politike financijskog sektora, uključujući promicanje financijske pismenosti, financijsku stabilnost, pristup financiranju i kreditiranje realnoga gospodarstva; proizvodnju, pružanje i kvalitetni nadzor podataka i statistike te politike usmjerene na borbu protiv utaje poreza.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Izmjena Uredbe za Program potpore strukturnim reformama (SRSP) 2018. – 2020.

1.

 slaže se s načelom na kojem se temelji program potpore kojim se, na dobrovoljnoj osnovi i na zahtjev, želi pružiti tehnička pomoć kada je riječ o strukturnim reformama u državama članicama. Međutim, OR smatra da bi opseg strukturnih reformi koje su prihvatljive za potporu EU-a trebalo ograničiti na politička područja koja su važna za provedbu ciljeva Ugovora EU-a i izravno se odnose na nadležnosti EU-a. OR odbija svaki prijedlog za financiranje strukturnih reformi u državama članicama koje nisu jasno određene i podvrgnute prethodnoj procjeni europske dodane vrijednosti i koje se izravno ne odnose na nadležnosti EU-a iz Ugovora. U tom kontekstu upućuje na svoju rezoluciju od 1. veljače 2018. u kojoj odbacuje prijedlog Europske komisije za uredbu o izmjeni Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013 od 6. prosinca 2017. (1);

2.

 slaže se sa stajalištem Komisije da bi jedan od glavnih ciljeva programa potpore trebao biti poboljšanje administrativnog kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vlasti u državama članicama koje zatraže potporu; ističe važnost višerazinskog upravljanja i pristupa usmjerenog na konkretna područja za utvrđivanje i provedbu reformi;

3.

 poziva na utvrđivanje jedinstvenog skupa smjernica koje bi pokrivale sve instrumente za poboljšanje administrativnih struktura koje financira EU i omogućile učinkovitu koordinaciju s postojećim programima tehničke pomoći na razini EU-a i države članice korisnice, kao što je to također zatražio Europski revizorski sud;

4.

 izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije dostavila kvantitativne i kvalitativne dokaze da je Program na visini zadatka; ističe da bi Program potpore strukturnim reformama kao program tehničke potpore trebao postati stalan nakon 2020., pod uvjetom da rezultati za razdoblje 2017. – 2020. budu pozitivno ocijenjeni;

5.

 naglašava da program mora biti dostupan lokalnim i regionalnim vlastima, na temelju važeće podjele ovlasti i nadležnosti u svakoj od država članica, kao i na temelju preporuka za pojedine zemlje koje se često upućuju lokalnim i regionalnim vlastima;

6.

 pozdravlja činjenicu da Komisija predlaže povećanje proračuna za izmijenjeni Program potpore strukturnim reformama korištenjem instrumenta fleksibilnosti iz članka 11. tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira;

Preuzimanje odgovornosti i financiranje strukturnih reformi relevantnih za EU

7.

 ističe da postoje brojne prepreke pravilnom planiranju i provedbi strukturnih reformi relevantnih za EU u državama članicama, uključujući nedostatak preuzimanja odgovornosti, političku i institucijsku složenost reformi, moguće negativne učinke na neke socijalne skupine i teritorije, manjak fiskalnog manevarskog prostora kako bi se mogli snositi troškovi reformi, nedovoljni administrativni i institucijski kapaciteti te manjak koordinacije raznih razina vlasti. Općenito, preuzimanje provedbe preporuka na nacionalnoj razini za pojedine zemlje i dalje se smatra nedovoljnim, a to je djelomično zbog nedostatka potpune uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u proces u svojstvu partnera;

8.

 ističe da centri znanja, koji lokalnim i regionalnim vlastima pružaju besplatnu tehničku podršku u vezi s tumačenjem pravila EU-a i korištenjem fondova EU-a, imaju važnu ulogu u osiguravanju učinkovite provedbe pravila i apsorpcije fondova. Poziva države članice koje nemaju takve centre znanja da razmotre mogućnost njihova osnivanja kako bi se omogućila djelotvorna uporaba novog proračunskog instrumenta;

9.

 ističe da, iako određene preporuke za pojedine zemlje imaju pravni oslonac u Paktu o stabilnosti i rastu i postupcima u slučaju makroekonomske neravnoteže, druge imaju političku važnost, no nisu pravno obvezujuće; primjećuje da ni prijetnja sankcijama u okviru Pakta o stabilnosti i rastu i gore navedenih postupaka niti politička izloženost nisu osigurale zadovoljavajuću provedbu preporuka za pojedine zemlje i povećano preuzimanje odgovornosti kada je riječ o reformama. Poziva na jačanje pristupa odozdo prema gore putem sudjelovanja lokalnih i regionalnih tijela radi poticanja na preuzimanje veće odgovornosti;

10.

 iako je važnost koordinacije gospodarske politike u EU-u neosporna, potrebno je provjeriti imaju li financijski poticaji i obaveze predviđeni za određene reforme u državama članicama zaista odgovarajuću pravnu osnovu u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije; nadalje, nije uvjeren u opravdanost projekta kojim bi se znatni financijski resursi dodijelili instrumentu koji pruža potporu na potpuno dobrovoljnoj osnovi i temelji se na netransparentnom sustavu odabira i potvrđivanja zahtjeva, što bi stvorilo probleme u pogledu prioritizacije tema, proračunskog planiranja i pravedne teritorijalne ravnoteže;

11.

 također insistira na tome da u svjetlu aktualne podjele ovlasti mnoge strukturne reforme relevantne za EU pogađaju područja zajedničke nadležnosti nacionalnih i podnacionalnih razina vlasti. Stoga, kako bi se izbjeglo kršenje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice trebaju u oblikovanje i provedbu strukturnih reformi kao trajne partnere uključiti regionalne i lokalne vlasti;

12.

 stoga izražava žaljenje zbog prijedloga Komisije da se obaveza reforme i financijski poticaji bilateralno dogovore između Komisije i nacionalnih vlada i da se provode u kontekstu europskog semestra, bez službenog uključivanja lokalnih ili regionalnih vlasti u skladu s unutarnjom podjelom nadležnosti u državama članicama. Naime, postoji stvarna opasnost da će se predloženim pristupom u pitanje dovesti ta podjela nadležnosti i da će dovesti do kršenja načela supsidijarnosti ili lokalne i regionalne samouprave, kao što su definirana u odgovarajućim poveljama Vijeća Europe. Primjera radi, dokument za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije koji je Komisija objavila u svibnju 2017. odnosi se, između ostalog, na prijedloge za postizanje dogovora o obvezujućim standardima za mjerenje kvalitete javne potrošnje. Nadzor tih standarda pomoću postojećih pokazatelja bio bi uključen u europski semestar. Uvjetovanje pristupa sredstvima EU-a ostvarivanjem određene razine tih standarda značilo bi to da EU nameće svoj pristup i smjer politike u političkim područjima u kojima dijeli nadležnost s nižim razinama vlasti – što bi dovelo do kršenja načela supsidijarnosti;

13.

 nadalje, izražava žaljenje zbog toga što Komisija sama, bez sudjelovanja vlasti država članica, utvrđuje kriterije za procjenu ostvarivanja obaveza za provedbu reforme i pokretanje plaćanja obroka te upravlja istima; primjećuje da prijedlogu nedostaje transparentnosti u određivanju kriterija procjene te da se ti kriteriji ne mogu zaključiti iz preporuka za pojedine zemlje, kojima se u pravilu ne prilažu ciljevi, ključne etape i odredbe za sustavni nadzor; smatra da se financijski poticaji EU-a ne bi smjeli smatrati pokušajem zaobilaženja demokratskih procesa na europskoj ili nacionalnoj razini ili financijskog ucjenjivanja;

14.

 žali zbog činjenice da Komisija ne pruža nikakvu osnovu ni naznake o tome kako bi trebalo kvantificirati predložene financijske poticaje, a istodobno priznaje da će kvantifikacija kratkoročnih troškova reformi vjerojatno znatno varirati ovisno o tome uključuje li samo administrativne troškove (oblikovanje, provedba i izgradnja kapaciteta) ili također i društvene troškove;

15.

 ističe da bi se obaveze za provedbu reforme trebale temeljiti na realističnoj procjeni institucijskih i administrativnih kapaciteta relevantnih javnih tijela, a trebale bi uključivati i odgovarajuće strategije za poboljšanje administrativnih struktura. Potrebno je razmotriti nejednake uvjete koji postoje između država članica i regija EU-a kada je riječ o administrativnim strukturama, na što upućuje i OR-ova analiza preporuka za pojedine zemlje s teritorijalnog aspekta;

16.

 primjećuje da se i drugim politikama EU-a pomaže promicanje strukturnih reformi. To je slučaj sa strukturnim i investicijskim fondovima, zahvaljujući njihovoj uvjetovanosti ex ante, u mjeri u kojoj je ona povezana s provedbom prava EU-a, poboljšanjem administrativnih struktura i, kroz tematsku koncentraciju, s provedbom reformi koje potpadaju u nadležnost strategije Europa 2020.; ističe stoga da je izrazito važno pružiti politički okvir koji će naslijediti strategiju Europa 2020. kako bi se u sljedećem programskom razdoblju omogućila daljnja tematska koncentracija; naglašava da se taj novi okvir mora temeljiti na novoj teritorijalnoj viziji kojom bi se ažurirala Perspektiva europskog prostornog razvoja iz 1999. (2);

17.

 također insistira na tome da je u cilju buduće povezanosti strukturnih reformi relevantnih za EU i kohezijske politike još važnije učiniti europski semestar demokratskijim na europskoj razini i dopuniti ga kodeksom ponašanja kojim se uspostavljaju standardi za uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se povećala učinkovitost postupka i odgovornost za isti (3); ističe da bi načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, partnerstvo i višerazinsko upravljanje trebali biti zajednički temelj kohezijske politike i drugih politika EU-a kojima se podržavaju strukturne reforme;

18.

 ponavlja svoj zahtjev da se novi proračunski instrumenti EMU-a financiraju bez istiskivanja privatnih ulaganja i drugih javnih programa financiranja kao što su sredstva kohezijske politike EU-a;

19.

 smatra da je prijedlog za financijske poticaje za strukturne reforme u obliku u kojem je predstavljen u komunikaciji nedovoljan kao temelj na kojem bi trebalo razviti potrebne zakonodavne prijedloge; žali zbog toga što Komisija prije njegovog objavljivanja nije provela procjenu učinka niti savjetovanja s dionicima;

20.

 izražava žaljenje zbog toga što prijedlog pilot faze za razdoblje 2018.–2020. za reformu instrumenta provedbe te povezane promjene Uredbe o Programu potpore strukturnim reformama i Uredbe o zajedničkim odredbama nisu u skladu s najavljenom objavom novog prijedloga o VFO-u u svibnju 2018.;

21.

 stoga predlaže da se sljedeća načela uzmu u obzir pri razvoju alata financijske potpore za podupiranje strukturnih reformi:

—

proračunsku potporu za strukturne reforme u cilju promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te potpadanje u nadležnost kohezijske politike trebalo bi podržati sredstvima budućeg programa ESIF-a, uz poštovanje načela supsidijarnosti, partnerstva i višerazinskog upravljanja umjesto uspostavljanja odvojenog programa financiranja;

—

udio za kohezijsku politiku u sljedećem VFO-u mora ostati na istoj razini kao i danas kako bi se osigurala učinkovitost politike te je potrebno izbjegavati izdvajanje sredstava ESIF-a za financiranje strukturnih reformi;

—

Financijska sredstva EU-a za strukturne reforme koje su izvan okvira kohezijske politike trebalo bi podržati pružanjem zajmova umjesto bespovratnih sredstava;

—

potrebno je revidirati način određivanja i odlučivanja o strukturnim reformama, i to uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar. Time bi se europskom semestru dodala teritorijalna dimenzija i omogućila teritorijalna raznolikost u Europi te osiguralo potpuno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u programima nacionalnih reformi i poštovanje podjele ovlasti u EU-u;

—

svaki prijedlog za financiranje strukturnih reformi sredstvima EU-a treba uključivati ex ante procjenu učinka i savjetovanje s dionicima te bi trebao uključivati i odredbe za evaluaciju sredinom provedbenog razdoblja.

Proračunski instrumenti za države članice koje žele uvesti euro i za bankarsku uniju

22.

 primjećuje da su otporne gospodarske strukture i viši stupanj održive konvergencije preduvjet državama članicama da uvedu euro; pozdravlja prijedlog da se stvori instrument za konvergenciju koji bi služio kao potpora državama članicama koje sudjeluju u toj zadaći; odlučno poziva Komisiju da razjasni uloge instrumenta za konvergenciju, SRSP, ESIF i kohezijski fond;

23.

 ponovno ističe svoju podršku dovršenju bankovne unije; primjećuje da države članice još nisu postigle sporazum o fiskalnom mehanizmu u slučaju da se jedinstveni fond za sanaciju pokaže nedovoljnim; pozdravlja prijedlog Komisije da se unutar budućeg europskog monetarnog fonda uspostave kreditna linija ili jamstva;

Funkcija stabilizacije kako bi se ulaganja zaštitila od velikih asimetričnih šokova

24.

 ponovno ističe da bi se razlike u poslovnim ciklusima europodručja država članica koje proizlaze iz strukturnih čimbenika mogle ublažiti stvaranjem europskog instrumenta za rješavanje asimetričnih šokova; slaže se s Komisijom o kriteriju koji funkcija stabilizacije treba ispuniti;

25.

 ponavlja svoje stajalište da se moguća potpora, kako bi bila učinkovita, ne smije preklapati s postojećim instrumentima poput Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) nego ih treba nadopunjavati;

26.

 slaže se s Komisijom da bi fiskalni kapacitet trebao biti dovoljno velik kako bi bio učinkovit; međutim, ponavlja svoje protivljenje tome da fiskalni kapacitet europodručja bude izražen u obliku proračunske stavke europodručja u okviru proračuna EU-a dokle god gornja granica vlastitih sredstava ostaje na trenutačnoj razini od 1,23 % BND-a, kako bi se izbjegao učinak istiskivanja na financiranje ESIF-a i drugih politika EU-a;

27.

 ističe da je funkcija stabilizacije čiji je cilj očuvanje razina javnih ulaganja u kriznim vremenima od velikih asimetričnih šokova, iznimno važna za lokalne i regionalne vlasti; vjeruje da bi predloženi europski sustav zaštite ulaganja mogao biti prvi korak ka takvoj funkciji stabilizacije;

28.

 insistira na važnosti „funkcije stabilizacije” kohezijske politike, koja je u kombinaciji s elementima fleksibilizacije kao što su povećanje stope sufinanciranja EU-a i podešavanje pretfinanciranja tijekom financijske krize igrala važnu ulogu u očuvanju javnog ulaganja u regijama pogođenima asimetričnim gospodarskim šokovima;

29.

 navodi da bi predloženi europski sustav zaštite ulaganja trebao započeti sa zajmovima, odnosno relativno malom komponentom bespovratnih sredstava i mehanizma osiguranja temeljenih na dobrovoljnim doprinosima država članica; naglašava da bi se moglo pokazati da sustav ima ograničenu primjenu za države članice s nedostatkom fiskalnog prostora, koje bi mogle imati problema pri posuđivanju u vrijeme krize;

30.

 poziva Komisiju da izradi stabilizacijske sustave koji se temelje na bespovratnim sredstvima ili koji se temelje na osiguranju, poput fonda za „crne dane”;

31.

 raduje se najavljenim platformama nacionalnog ulaganja u kojem će lokalne i regionalne vlasti igrati ulogu, oslanjajući se na njihovo iskustvo s ESIF-om i EFSU-om.

Bruxelles, 22. ožujka 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ

(1)  COM(2017) 826 final.

(2)  CdR 4285/2015

(3)  CdR 5386/2016