OBRAZLOŽENJE

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa se da države članice svoje ekonomske politike i promicanje zapošljavanja trebaju smatrati pitanjima od zajedničkog interesa te usklađuju svoje djelovanje u okviru Vijeća. U dva se različita članka predviđa da Vijeće treba donijeti opće smjernice ekonomskih politika (članak 121.) i smjernice za zapošljavanje (članak 148.) pri čemu se izričito navodi da potonje moraju biti u skladu sa smjernicama ekonomskih politika. Uzimajući u obzir tu pravnu osnovu, smjernice za zapošljavanje i smjernice ekonomskih politika predstavljene su kao dva različita pravna instrumenta koja su, međutim, nerazdvojivo povezana:

· Preporuka Vijeća o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije – I. dio integriranih smjernica;

· Odluka Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica – II. dio integriranih smjernica.

Smjernice, kojima se podupire strategija Europa 2020., prvi su put zajedno donesene („integrirani paket”) 2010. Godine 2010. odlučeno je i da se integrirane smjernice ne smiju znatno mijenjati do 2014. Dok opće smjernice ekonomskih politika ostaju trajno važeće,  smjernice za zapošljavanje moraju se sastavljati svake godine.

U smjernicama se osim formuliranja opsega i smjera usklađivanja politika država članica određuje i osnova preporuka za pojedine zemlje u odgovarajućim područjima. 

Trenutačnim skupom „integriranih smjernica” nastoji se poduprijeti strategija Europa 2020. u kontekstu novog pristupa donošenju ekonomskih politika koji se temelji na ulaganju, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti kako je utvrđeno u Godišnjem pregledu rasta Komisije za 2015. Integriranim se smjernicama istodobno treba poduprijeti postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta te ciljeva Europskog semestra za usklađivanje gospodarskih politika.

„Integrirane smjernice”su:

1. smjernica:    Poticanje ulaganja

2. smjernica:    Povećanje rasta provedbom strukturnih reformi

3. smjernica:    Uklanjanje glavnih prepreka rastu i stvaranju radnih mjesta na razini EU-a

4. smjernica:    Povećanje održivosti javnih financija i njihova pogodovanja rastu

5. smjernica:    Povećanje potražnje za radnom snagom

6. smjernica:    Povećanje ponude radne snage i vještina

7. smjernica:    Poboljšanje funkcioniranja tržišta rada

8. smjernica:    Osiguravanje pravednosti, suzbijanje siromaštva i promicanje jednakih mogućnosti

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

budući da:

1. Države članice trebale bi svoje ekonomske politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i usklađiva ti ih u okviru Vijeća. Radi usmjeravanja politika država članica i Unije Vijeće bi trebalo donositi smjernice za zapošljavanje i opće smjernice gospodarske politike.

2. U skladu s odredbama Ugovora Unija je razvila i provela instrumente za usklađivanje politika za fiskalnu politiku i makrostrukturne politike. U okviru Europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirani multilateralni gospodarski i proračunski nadzor. Racionalizacijom i jačanjem Europskog semestra kako je utvrđeno u Godišnjem pregledu rasta za 2015. dodatno će se poboljšati njegovo funkcioniranje.

3. Tijekom financijske i gospodarske krize otkriveni su i istaknuti važni nedostaci gospodarstva Unije i njezinih država članica. Tijekom krize došla je do izražaja i uska međuovisnost gospodarstava i tržišta rada država članica. Danas je ključan izazov usmjeravanje Unije prema stanju snažnog, održivog i uključivog rasta i stvaranja radnih mjesta. Za to je potrebno usklađeno i ambiciozno političko djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s odredbama Ugovora i s gospodarskim upravljanjem Unije. Tim bi se djelovanjem, u okviru kojeg se kombiniraju mjere sa strane ponude i potražnje, trebalo obuhvatiti poticanje ulaganja, ponovno zalaganje za provedbu strukturnih reformi te primjena fiskalne odgovornosti.

4. Države članice i Unija trebale bi razmotriti i pitanje učinka krize na društvo te nastojati izgraditi bolje povezano društvo u kojem se ljudima daje pravo da predviđaju promjene i upravljaju njima te u čijem društvenom i gospodarskom životu mogu aktivno sudjelovati. Treba osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, posebno osiguravanjem učinkovita funkcioniranja tržišta rada i sustava socijalne skrbi te uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada. Države članice također bi trebale osigurati da svi građani i sve regije imaju korist od gospodarskog rasta.

5. Djelovanje u skladu sa smjernicama važan je doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Smjernice čine integrirani skup europskih i nacionalnih politika, koje države članice i Unija trebaju provesti radi postizanja pozitivnih učinaka širenja usklađenih strukturnih reformi, prikladne sveobuhvatne kombinacije ekonomskih politika i sustavnijeg doprinosa europskih politika ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.   

6. Iako su ove smjernice upućene državama članicama i Uniji, treba ih provesti u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima te sa socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva.

7. U općim se smjernicama ekonomskih politika, u kojima se odražava međuovisnost, državama članicama ukazuje na smjer provedbe reformi. One su u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Smjernice bi trebale biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama.

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

1. Države članice i prema potrebi Unija u svojim ekonomskim politikama trebaju uzeti u obzir smjernice utvrđene u Prilogu. Te su smjernice dio „integriranih smjernica”.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

PRILOG

Opće smjernice ekonomskih politika država članica i Unije I. dio integriranih smjernica

1. smjernica: Poticanje ulaganja

Povećanje razine produktivnih ulaganja u Europi ključno je za povećanje potražnje i konkurentnosti te dugoročnog potencijala za rast u Europi. Napori bi se trebali usmjeriti na mobiliziranje financijskih sredstava za ulaganja, osiguravanje protoka financijskih sredstava do realnoga gospodarstva i na unapređenje ulagačkog okruženja. 

U potpunosti bi trebalo iskoristiti potencijal financijskih sredstava EU-a, uključujući Europski fond za strateška ulaganja i strukturne fondove, te nacionalne fondove kako bi se financirala ulaganja u ključnim područjima kojima se povećava rast. U tom su pogledu ključni elementi upravljanje financijskim sredstvima usmjereno na rezultate te povećanje uporabe inovativnih financijskih instrumenata.

Kako bi se osigurao protok financijskih sredstava do realnoga gospodarstva potrebna je veća transparentnost i pružanje informacija, posebno provedbom Europskog savjetodavnog centra za ulaganja pod pokroviteljstvom Europske investicijske banke i uspostavom transparentnog portfelja projekata na europskoj i nacionalnoj razini. Uska suradnja sa svim bitnim dionicima ključna je za osiguravanje glatke provedbe aktivnosti, primjereno preuzimanje rizika i maksimalnu dodanu vrijednost.

Makroekonomska i financijska stabilnost, regulatorna predvidivost te otvorenost i transparentnost financijskog sektora Unije ključni su elementi za očuvanje njezina statusa privlačnog domaćina za strana financijska ulaganja.

2. smjernica: Povećanje rasta provedbom strukturnih reformi u državama članicama

Ambiciozna provedba strukturnih reformi tržišta proizvoda i rada te sustava socijalne skrbi u državama članicama presudna je za jačanje i održavanje gospodarskog oporavka, ispravljanje štetnih makroekonomskih neravnoteža i iskorištavanje potencijala gospodarstava Unije. Time bi se pridonijelo i ostvarenju gospodarske i društvene kohezije. Reformama kojima se povećava konkurentnost, posebno u sektoru nerazmjenjivih dobara, boljim funkcioniranjem tržišta rada te kvalitetnijim poslovnim okruženjem pridonosi se uklanjanju prepreka rastu i ulaganju te povećanju kapaciteta gospodarstva za prilagodbu. Kako bi do najveće moguće mjere iskoristili pozitivne, a smanjili negativne učinke širenja, države članice takve bi reforme trebale usko usklađivati i svoje ekonomske politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa.

Kako bi se promicali rast i zapošljavanje treba provoditi reforme tržišta rada i socijalnog sustava te osigurati pristup svih ljudi visokokvalitetnim, povoljnim i održivim uslugama socijalne skrbi i doplacima. Trebalo bi djelovati u području reformi tržišta rada, uključujući mehanizme određivanja plaća, u skladu s detaljnijim uputama sadržanima u smjernicama za zapošljavanje[1]. Mjere u području zakonite migracije trebale bi Uniju učiniti privlačnim odredištem za talente i vještine.

Trebalo bi nastaviti s reformiranjem i dodatnom integracijom tržišta rada kako bi se osigurale niže cijene i širi izbor robe i usluga za potrošače i poduzeća u EU-u. Na bolje integriranim tržištima poduzećima se omogućuje pristup znatno većem tržištu od njihova vlastita domaćeg tržišta, čime im se osiguravaju veće mogućnosti širenja. Konkurentnijim i bolje integriranim tržištima proizvoda može se povećati i brzina prilagodbe gospodarskim potresima te otpornosti na njih.

Trebalo bi nastaviti s naporima u uređenju regulatornog okruženja u kojem posluju poduzeća, a koji bi trebali obuhvaćati osuvremenjivanje javne uprave, veću transparentnost, borbu protiv korupcije, utaje poreza i neprijavljenog rada, povećanje neovisnosti, kvalitete i djelotvornosti pravosudnih sustava uz izvršavanje ugovora i okvire za provedbu stečajnog postupka koji dobro funkcioniraju.

Informacijska i komunikacijska tehnologija te digitalno gospodarstvo važni su pokretači produktivnosti, inovacija i rasta u svim gospodarskim sektorima. Promicanje privatnog ulaganja u istraživanja i inovacije trebalo bi biti popraćeno temeljitim reformama radi osuvremenjivanja sustava istraživanja i inovacija, unapređenja suradnje između javnih ustanova i privatnog sektora te poboljšanja širih okvirnih uvjeta za poduzeća kako bi u većoj mjeri postala poduzeća znanja. Povećanjem kvalitete javnih ulaganja u istraživanja i inovacije nastavit će se poboljšavati kvaliteta javnih financija.

3. smjernica: Uklanjanje prepreka rastu i stvaranju radnih mjesta na razini Unije

Dodatna integracija jedinstvenoga tržišta, povećanje konkurentnosti i unapređenje poslovnog okruženja ključni su da bi Europa zadržala status privlačnog odredišta za domaća i strana poduzeća. Za pomicanje granica europske produktivnosti potrebno je povećati inovacije i ljudski kapital te osigurati integrirano jedinstveno digitalno tržište koje dobro funkcionira. Povećanjem uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije na razini potrošača i poduzeća može se pridonijeti stvaranju digitalne Europe bez granica i povećanju produktivnosti.

Financijski sektor koji dobro funkcionira ključan je za glatko funkcioniranje gospodarstva. U područjima financijskih tržišta i financijskih institucija u potpunosti bi trebalo provesti ojačane regulatorne i nadzorne odredbe te zaštitu potrošača. Treba poduzeti mjere za stvaranje održivog tržišta za sekuritizaciju u Europi, čime će se poboljšati stvarni kapacitet banaka Unije za financiranje. Gradeći na postignućima jedinstvenog tržišta financijskih usluga i kapitala trebalo bi osnovati pravu uniju tržišta kapitala.

Ostvarenjem jake energetske unije poduzećima i kućanstvima bi se trebala osigurati povoljna, sigurna i održiva energija. Trebalo bi ustrajati na provedbi okvira za klimatsku i energetsku politiku za razdoblje do 2030. te na prelasku na niskougljično gospodarstvo u kojem se učinkovito upotrebljavaju resursi, što uključuje reforme sa strane ponude i potražnje. U tom pogledu posebnu bi pozornost trebalo usmjeriti na energetski i prometni sektor.

U zakonodavstvu Unije trebalo bi se usredotočiti na pitanja koja se najbolje rješavaju na europskoj razini te ga koncipirati vodeći računa o utjecaju tih pitanja na gospodarstvo, okoliš i društvo. Stvaranjem ravnopravnih uvjeta unutar Unije, većom predvidivošću zakonske regulative te potpunim poštovanjem pravila o tržišnom natjecanju dodatno će se privući ulagači. Kvalitetnije i predvidivije poslovno okruženje posebno je važno u mrežnim industrijama koje obilježavaju dugotrajni ulagački rasponi i opsežna početna ulaganja. Trebalo bi dodatno razviti vanjsku dimenziju unutarnjeg tržišta.

4. smjernica: Povećanje održivosti javnih financija i njihova pogodovanja rastu

Stabilne javne financije ključ su rasta i stvaranja radnih mjesta. Fiskalna održivost presudna je kako bi se osiguralo povjerenje ulagača i fiskalni prostor potreban za suzbijanje neočekivanih kretanja te za maksimalno povećanje doprinosa javnih financija gospodarstvu. Države članice trebale bi osigurati dugoročni nadzor nad razinom deficita i duga. Fiskalne politike moraju se provoditi unutar okvira Unije koji se zasniva na pravilima te ih se mora upotpuniti stabilnim dogovorima u vezi s nacionalnim proračunom. U fiskalnim bi se politikama trebali odražavati gospodarski uvjeti i rizici u pogledu održivosti na razini države članice, osiguravajući pritom dobru usklađenost ekonomskih politika i smjera fiskalne politike u cijeloj Uniji i europodručju, koristeći se fiskalnim prostorom tamo gdje je dostupan kako bi se podupirali rast i ulaganja.

U strategijama koncipiranja i provedbe proračunske konsolidacije trebalo bi dati prednost stavkama rashoda kojima se povećava rast unutar područja poput obrazovanja, vještina i zapošljivosti, istraživanja i razvoja te inovacija i ulaganja u mreže s pozitivnim učinkom na produktivnost, primjerice brzi internet, veze između energetskog i prometnog sektora te u energetsku i prometnu infrastrukturu. Reformama rashoda trebalo bi se ciljati na povećanje učinkovitosti javne uprave; takve se reforme mogu ponajprije pripremiti preispitivanjem potrošnje radi osiguravanja dugoročne održivost.

Reforme rashoda kojima se promiče učinkovita dodjela resursa radi podupiranja rasta i zaposlenosti uz očuvanje pravednosti trebale bi se upotpuniti osuvremenjivanjem sustava javnih prihoda. Trebalo bi ustrajati na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Smanjenjem oporezivanja rada uz osiguravanje neutralnosti proračuna njegovim preusmjeravanjem na poreze na potrošnju, periodične poreze na nekretnine i ekološke poreze može se pridonijeti ispravljanju neučinkovitosti tržišta te stvoriti temelj za održive stope rasta i stvaranja radnih mjesta. Učinkovitost poreznog sustava može se povećati proširenjem porezne osnovice poput uklanjanja ili smanjenja primjene i opsega izuzeća i preferencijalnih režima te jačanjem porezne uprave, pojednostavnjenjem poreznog sustava te suzbijanjem poreznih prijevara i agresivnog poreznog planiranja.

[1]               Umetnuti unakrsno upućivanje na smjernice za zapošljavanje.