11/Sv. 128

HR

Službeni list Europske unije

234


32008R1354


L 350/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1354/2008

od 18. prosinca 2008.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1628/2004 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije i Uredbe (EZ) br. 1629/2004 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2026/97 od 6. listopada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezine članke 15. i 19.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

I.   Prethodni ispitni postupak i postojeće mjere

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (2), uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz grafitnih elektroda vrste koja se koristi za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manje, iz oznake KN ex 8545 11 00 i nastavaka koji se koriste za takve elektrode, iz oznake KN ex 8545 90 90, bez obzira uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije. Stopa pristojbe iznosi između 7,0 % i 15,7 % za poimence navedene izvoznike, s preostalom carinskom stopom od 15,7 % uvedenom na uvoz od ostalih izvoznika.

(2)

Istodobno, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (3) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz tog istog proizvoda podrijetlom iz Indije.

II.   Pokretanje djelomične privremene revizije

(3)

Nakon uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe vlada Indije je dostavila podneske prema kojima su se okolnosti u pogledu dva programa subvencija (program Duty Entitlement Passbook Scheme i program Income Tax Exemption na temelju odjeljka 80. HHC Zakona o porezu na dohodak) promijenile, a te promjene su trajne. Stoga se tvrdilo da se razina subvencioniranja vjerojatno smanjila te zato treba revidirati mjere koje su uspostavile stranke u okviru tih programa.

(4)

Komisija je preispitala dokaze koje je dostavila vlada Indije i smatrala ih dostatnima za opravdanje pokretanja revizije u skladu s odredbama članka 19. Osnovne antisubvencijske uredbe. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnih odborom, Komisija je pokrenula ex officio djelomičnu privremenu reviziju mjera koje su na snazi putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (4).

(5)

Svrha ovog ispitnog postupka u vezi s djelomičnom privremenom revizijom je procijeniti potrebu za nastavkom, uklanjanjem ili izmjenom postojećih mjera u pogledu onih trgovačkih društava koja su imala koristi od jednog ili oba programa subvencija uključujući za ona trgovačka društva koja su uživala olakšice u pogledu ostalih programa kada su za to dostavljeni dostatni dokazi u skladu s odgovarajućim odredbama obavijesti o pokretanju revizije.

III.   Razdoblje ispitnog postupka

(6)

Ispitni postupak pokrio je razdoblje od 1. listopada 2006. do 30. rujna 2007. (razdoblje ispitnog postupka u vezi s revizijom ili RIPR).

IV.   Stranke na koje se ispitni postupak odnosi

(7)

Komisija je službeno obavijestila vladu Indije, dva indijska proizvođača izvoznika navedena u obavijesti o pokretanju djelomične privremene revizije, kao i proizvođače Zajednice o pokretanju ispitnog postupku u vezi s djelomičnom privremenom revizijom. Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoja stajalište u pisanom obliku i zatražiti saslušanje. Pisani i usmeni komentari stranaka razmotrili su se i, prema potrebi, uzeli u obzir.

(8)

Komisija je poslala upitnike na dva proizvođača izvoznika koja surađuju i vladi Indije. Odgovori su primljeni od oba proizvođača izvoznika koja surađuju i vlade Indije.

(9)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala nužnima za određivanje subvencioniranja. Posjete zbog provjere obavljene su u poslovnim prostorima sljedećih zainteresiranih stranaka:

1.

vlada Indije

Ministarstvo trgovine, New Delhi;

2.

proizvođači izvoznici u Indiji

Graphite India Limited (GIL), Kolkatta

Hindustan Electro Graphite (HEG) Limited, Noida.

V.   Otkrivanje podataka i očitovanje o postupku

(10)

Vlada Indije i ostale zainteresirane stranke bile su obaviještene o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjerava predložiti izmjena carinske stope koja se primjenjuje na dva indijska proizvođača koja surađuju i zadržati postojeće mjere za sva ostala trgovačka društva koja nisu surađivala u okviru ove djelomične privremene revizije. Također su dobile razuman rok za očitovanje. Svi prijedlozi i sve primjedbe potpuno su uzeti na razmatranje kako je određeno u nastavku teksta.

B.   PREDMETNI PROIZVOD

(11)

Proizvod obuhvaćen ovom revizijom je isti proizvod kao onaj na koji se odnosi Uredba Vijeća (EZ) br. 1628/2004, odnosno grafitne elektrode vrste koja se koristi za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manje, iz oznake KN ex 8545 11 00 i nastavci koji se koriste za takve elektrode, iz oznake KN ex 8545 90 90, bez obzira uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije.

C.   SUBVENCIJE

I.   Uvod

(12)

Na temelju podataka koje su dostavili vlada Indije i proizvođači izvoznici koji surađuju i odgovora na upitnik Komisije, istraženi su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(a)

Program Advance Authorization – program preliminarnih odobrenja (ranije poznat kao program preliminarnih dozvola (Advance Licence));

(b)

Program Duty Entitlement Passbook – program kojim se prebijaju carine na uvozne dijelove izvoznog proizvoda;

(c)

Program Export Promotion Capital Goods – program za potporu izvoza osnovnih sredstava;

(d)

Program Income Tax Exemption ‒ program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak;

(e)

Program Electricity Duty Exemption – program izuzeća od davanja za električnu energiju države Madhya Pradesh.

(13)

Gore navedeni programi od (a) do (c) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima Izvozne i uvozne politike koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito unosi najnovije podatke. Za RIPR je u ovom slučaju važan jedan dokument izvozne i uvozne politike, tj. onaj koji se odnosi na razdoblje od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009. (politika EXIM-a 2004.-2009.). Nadalje, vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika EXIM-a 2004.-2009. u „Priručniku o postupcima — od 1. rujna 2004. do 31. ožujka 2009., Svezak I.” (HOP I. 2004.-2009.). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava.

(14)

Program poreza na dohodak koji je definiran gore u točki (d) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(15)

Program izuzeća od davanja za električnu energiju koji je definiran u uvodnoj izjavi 12. točki (e) temelji se na odjeljku 3–B Zakona o davanju za električnu energiju države Madhya Pradesh iz 1949.

(16)

U skladu s člankom 11. stavkom 10. Osnovne antisubvencijske uredbe, Komisija je pozvala vladu Indije na dodatna savjetovanja u vezi s promijenjenim i nepromijenjenim programima s ciljem razjašnjavanja stvarnog stanja u pogledu navodnih programa i pronalaženja sporazumnog rješenja. Nakon tih savjetovanja i u nedostatku sporazumnog rješenja u pogledu tih programa, Komisija je sve ove programe uključila u ispitni postupak u vezi sa subvencioniranjem.

II.   Posebni programi

1.   Program Advance Authorisation (AA) – program preliminarnog odobrenja

(a)   Zakonska osnova

(17)

Detaljni opis programa nalazi se u stavcima od 4.1.1. do 4.1.14. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavljima 4.1. do 4.30. HOP-a I. 2004.-2009. Ovaj se program zvao Advance Licence tijekom prethodnog ispitnog postupka u vezi s revizijom, koji je Uredbom (EZ) br. 1628/2004 doveo do uvođenja konačne kompenzacijske pristojbe koja je trenutačno na snazi.

(b)   Prihvatljivost

(18)

AA se sastoji od šest potprograma, kako je podrobnije opisano niže u tekstu. Ti se potprogrami, inter alia, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AA-u i za AA za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AA za posrednu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuje „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike EXIM-a 2004.-2009., kao što su dobavljači izvozno orijentiranih jedinica (EOU), stekli su uvjete za AA za procijenjeni izvoz. Konačno, dobavljači koji djelomično opskrbljuju proizvođače izvoznike stekli su uvjete za „procijenjene izvozne” olakšice prema potprogramima „Nalog za preliminarno propuštanje” (Advance Release Order – ARO) i podakreditiva u zemlji.

(c)   Praktična primjena

(19)

Preliminarna odobrenja (advance authorisations) mogu se izdati za:

i.

fizički izvoz: ovo je glavni potprogram. On dopušta uvoz ulaznih materijala za proizvodnju posebnog nastalog izvoznog proizvoda po nultoj stopi carine. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti državno područje Indije. Uvozno odobrenje i izvozna obveza, uključujući vrstu izvoznog proizvoda, navedeni su u dozvoli;

ii.

godišnji zahtjev: ovakvo odobrenje nije vezano uz poseban izvozni proizvod, već uz širu grupu proizvoda (npr. kemijski i srodni proizvodi). Vlasnik dozvole može — do određenog vrijednosnog praga koji se određuje prema njegovom ranijem izvozu – uvoziti bez carine bilo kakav ulazni faktor koji će se koristiti u proizvodnji svih stvari koje potpadaju pod tu grupu proizvoda. Koristeći takav materijal koji se izuzima od carine, on može izabrati izvoziti bilo koji proizvod koji iz toga proizlazi, a koji potpada pod takvu grupu proizvoda;

iii.

djelomična opskrba: ovaj potprogram pokriva slučajeve u kojima dva proizvođača namjeravaju proizvoditi jedinstven izvozni proizvod i podijeliti postupak proizvodnje. Proizvođač izvoznik proizvodi poluproizvod. On može uvoziti ulazne faktore bez carine i u tu svrhu dobiti AA za djelomičnu opskrbu. Krajnji izvoznik završava proizvodnju i obvezan je izvoziti gotovi proizvod;

iv.

procijenjeni izvoz: ovaj potprogram dozvoljava glavnom nositelju ugovora da uvozi ulazne faktore bez carine, koji su nužni u proizvodnji robe koja će se prodavati kao „procijenjeni izvoz” kategorijama potrošača koje su navedene u stavku 8.2 točkama od(b) do (f), (g), (i) i (j) politike EXIM-a 2004.-2009. Prema vladi Indije, procijenjeni izvoz odnosi se na one transakcije u kojima dobavljena roba ne napušta zemlju. Mnoštvo kategorija opskrbe smatra se procijenjenim izvozom pod uvjetom da je roba proizvedena u Indiji, npr. opskrba robom jednog EOU-a ili trgovačkog društvu smještenog u posebnoj gospodarskoj zoni (SEZ);

v.

ARO: nositelj AA-a koji namjerava nabaviti ulazne faktore iz domaćih izvora, umjesto izravnim uvozom, ima mogućnost nabaviti ih na temelju ARO-a. U takvim se slučajevima preliminarna odobrenja (advance authorisations) smatraju valjanima kao dozvole ARO i priznaju se domaćem dobavljaču po isporuci stvari koje su u njima navedene. Priznavanje ARO-a daje pravo domaćem dobavljaču na olakšice za procijenjeni izvoz kao što je navedeno u stavku 8.3. politike EXIM-a 2004.-2009. (tj. AA za djelomičnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat za procijenjeni izvoz i povrat konačne trošarine). Mehanizam ARO-a vraća poreze i carine dobavljaču umjesto da ih vraća krajnjem izvozniku u obliku povrata/povrata carina. Povrat poreza/carina raspoloživ je i za domaće ulazne faktore i za uvezene ulazne faktore;

vi.

podakreditivi u zemlji: ovaj potprogram također pokriva domaću opskrbu nositelju preliminarnog odobrenja. Nositelj preliminarnog odobrenja može zatražiti u banci otvaranje domaćeg akreditiva u korist domaćeg dobavljača. Banka će poništiti odobrenje za izravni uvoz samo za dio koji se odnosi na vrijednost i obim predmeta koji su nabavljeni iz domaćih izvora umjesto iz uvoza. Domaći dobavljač ima pravo na olakšicu za procijenjeni izvoz kao što se navodi u stavku 8.3. politike EXIM-a 2004.-2009. (tj. AA za djelomičnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat procijenjenog izvoza i povrat konačne trošarine).

(20)

Utvrđeno je da je tijekom RIPR-a jedan izvoznik dobio koncesije na temelju prvog potprograma, tj. AA za fizički izvoz. Stoga nije potrebno utvrditi mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih potprograma.

(21)

Nakon što je Uredbom (EZ) br. 1628/2004 uvedena konačna kompenzacijska pristojba koja je trenutačno na snazi, vlada Indije promijenila je sustav provjere koji se primjenjuje na AA. Konkretno, u svrhu provjere koju obavljaju indijske vlasti, nositelj preliminarnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i korištenju robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2004.-2009.), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka i kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svim pogledima. Pa ipak, navedene odredbe primjenjuju se samo na preliminarna odobrenja izdana 13. svibnja 2005. ili nakon tog datuma. Što se tiče svih preliminarnih odobrenja (advance authorisation) ili preliminarnih dozvola (advance licence) izdanih prije tog datuma, od vlasnika tih odobrenja/dozvola zahtijeva se da slijede prethodno primjenjive odredbe o provjeri, tj. da vode točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji u vezi s dozvolom i iskorištavanju uvezene robe u formatu utvrđenom u Dodatku 18. (poglavlje 4.30. i Dodatak 18. HOP-a I. 2002.-2007.).

(22)

Što se tiče potprograma koji je proizvođač izvoznik koji surađuje koristio tijekom RIPR-a, tj. fizički izvoz, vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvoznog odobrenja i izvozne obveze te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije na odobrenje. Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (SION-i) određuje opseg dopuštenog uvoza prema ovom programu. SION-i postoje za većinu proizvoda, uključujući predmetni proizvod, i objavljeni su u HOP-u II. 2004.-2009.

(23)

Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se iskoristiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti unutar određenog vremenskog roka nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca uz dva moguća produljenja od po šest mjeseci).

(24)

Ispitnim postupkom u vezi s revizijom utvrđeno je da su preliminarne dozvole korištene za uvoz sirovina tijekom RIPR-a izdane prije 13. svibnja 2005. Stoga se novi zahtjevi za provjerom koje utvrđuju vlasti Indije u HOP-u I. 2004.-2009., kako je opisano u uvodnoj izjavi 21., još nisu testirali u praksi. Nadalje, trgovačko društvo nije pokazalo da su potrebni registri stvarne potrošnje i registri zaliha vođeni u formatu koji je propisan poglavljem 4.30. i Dodatkom 18. HOP-a I. 2002.-2007., kako je primjenjivo za preliminarne dozvole izdane prije 13. svibnja 2005. Uzimajući u obzir ovo stanje, smatra se da ispitivani izvoznik nije mogao dokazati da su u tom trenutku ispunjene odgovarajuće odredbe EXIM-a.

(d)   Primjedbe u pogledu otkrivanja

(25)

Izvoznik koji surađuje i koji je koristio AA tijekom RIPR-a tvrdio je da je dobrovoljno dostavio korištene preliminarne dozvole, iako su izdane prije 13. svibnja 2005., na provjeru ovlaštenom računovođi u skladu s uvjetima HOP-a I. 2004.-2009. te da to dokazuje da sada na temelju novih odredaba HOP-a postoji odgovarajući sustav provjere.

(26)

Potvrda u obliku Dodatka 23. HOP-a, koju je 1. veljače 2008. potpisao ovlašteni računovođa, uistinu je dostavljena službama Komisije tijekom provjere u prostorima trgovačkog društva. Međutim, s obzirom da su preliminarne dozvole iz 2004. i da se nove odredbe HOP-a nisu na njih primjenjivale, mora se zaključiti da je trgovačko društvo to dobrovoljno učinilo, što ne dokazuje da je vlada Indije stvarno provela učinkoviti sustav provjere. Nadalje, prema izračunu ovlaštenog računovođe, nije bilo dokaza da je višak smanjenja pristojbi stvarno vraćen vladi.

(e)   Zaključak

(27)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. financijski doprinos vlade Indije koja je prenijela olakšicu na izvoznike koji su se istraživali.

(28)

Osim toga, AA za fizički izvoz jasno de iure ovisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra da je poseban i na njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. Bez izvozne obveze, trgovačko društvo ne može dobiti olakšicu prema ovim programima.

(29)

Potprogram koji se koristi u ovom slučaju ne može se smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovne uredbe. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala nikakav sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovne uredbe). Sami SION-i ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje, jer ne omogućavaju vladi Indije da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih faktora potrošena u proizvodnji za izvoz. Nadalje, učinkovita kontrola vlade Indije na temelju ispravno vođenog registra potrošnje nije provedena tijekom RIPR-a. Osim toga, vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovne uredbe).

(30)

Ovaj potprogram je stoga podložan uvođenju kompenzacijskih mjera.

(f)   Izračun iznosa subvencije

(31)

U nedostatku dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, olakšica na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere je smanjenje ukupnih uvoznih carina koje normalno dospijevaju po uvozu ulaznih faktora. U tom je pogledu upozoreno da Osnovna uredba ne predviđa samo kompenziranje „viška” smanjenja carina. U skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. i Prilogom I. točkom (i) Osnovne uredbe, samo se višak smanjenja carina može kompenzirati, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovne uredbe. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako je ustanovljeno nepostojanje prikladnog postupka praćenja, gornji izuzetak za program povrata nije primjenjiv, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (neostvaren prihod), umjesto pravila za sve navodne viškove smanjenja. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe, nije na vlasti koja provodi ispitni postupak da izračuna takav višak smanjenja. Naprotiv, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. Osnovne uredbe, ona samo treba utvrditi dostatan dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(32)

Iznos subvencije za izvoznika koji je koristio AA izračunan je na temelju oprosta uvoznih carina (osnovnih carina i specifičnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju potprograma koji se koristio za predmetni proizvod tijekom RIPR-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivao se prema izvoznom prometu od prodaje predmetnog proizvoda tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(33)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za proizvođača koji je surađivao tijekom RIPR-a iznosi 0,3 %.

2.   Program Duty Entitlement Passbook (DEPB) – program kojim se prebijaju carine na uvozne dijelove izvoznog proizvoda

(a)   Zakonska osnova

(34)

Detaljan opis DEPB-a nalazi se u stavku 4.3. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 4. HOP-a I. 2004.-2009.

(b)   Prihvatljivost

(35)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična primjena DEPB-a

(36)

Prihvatljivi izvoznik može se prijaviti za kredite DEPB-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda prema ovom programu. Takve su stope DEPB-a odredile indijske vlasti za većinu proizvoda, uključujući i predmetni proizvod. One se određuju na temelju SION-a, uzimajući u obzir predviđeni sadržaj uvoznih faktora u izvoznom proizvodu i carine na takav predviđeni uvoz, bez obzira na to jesu li uvozne carine bile doista plaćene ili ne.

(37)

Da bi ispunjavalo uvjete za olakšice prema ovom programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku izvozne transakcije, izvoznik mora vlastima u Indiji dati deklaraciju u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPB-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpremanja, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, inter alia, sadržava iznos kredita DEPB-a koji će se dodijeliti za tu izvoznu transakciju. U tom trenutku, izvoznik zna koliku će olakšicu primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPB-a. Relevantna stopa DEPB-a za izračun olakšice je ona koja se primjenjivala u vrijeme kada je izdana izvozna deklaracija.

(38)

Krediti DEPB-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 12 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih proizvoda koji se mogu uvoziti bez ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na promet) ili se može drukčije koristiti.

(39)

Zahtjevi za kredite DEPB-a popunjavaju se elektronički i mogu pokriti neograničen broj izvoznih transakcija. De facto ne postoje strogi rokovi koji se primjenjuju za kredite DEPB-a. Elektronički sustav korišten za upravljanje DEPB-om ne isključuje automatski izvozne transakcije koje su izvan rokova za dostavljanje navedenih u poglavlju 4.47. HOP-a I. 2004.-2009. Nadalje, kako je jasno predviđeno poglavljem 9.3. HOP-a I. 2004.-2009., zahtjevi primljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje novčane kazne (tj. 10 % odobrenog iznosa).

(d)   Primjedbe u pogledu otkrivanja

(40)

Jedan izvoznik koji surađuje tvrdio je da su svi krediti DEPB-a koje je dobilo trgovačko društvo korišteni za uvozne materijale korištene u proizvodnji predmetnog proizvoda, iako su u načelu odobreni za korištenje u druge svrhe, kako je gore navedeno. Ovaj izvoznik je tvrdio da je stoga njihovo stvarno korištenje DEPB-a bilo u skladu s uobičajenim sustavom povrata carina te bi samo na moguće prekomjerno sniženje trebalo primijeniti kompenzacijske mjere. Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) alinejom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe, samo se višak smanjenja carina može kompenzirati, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovne uredbe. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 43., ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga se primjenjuje uobičajeno pravilo kompenziranja iznosa neplaćenih pristojbi (neostvaren prihod), umjesto pravila za sve navodne viškove smanjenja.

(e)   Zaključci o DEPB-u

(41)

DEPB predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPB-a je financijski doprinos vlade Indije, budući da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kredit DEPB-a prenosi olakšicu na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(42)

DEPB de iure zavisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra posebnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(43)

Ovaj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovne uredbe. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne faktore. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke (i) i priloga II. i III. Osnovne uredbe. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za olakšice DEPB-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne faktore. Da bi dobio olakšicu, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni faktori, još uvijek imaju pravo na olakšice od DEPB-a.

(f)   Izračun iznosa subvencije

(44)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija koje se mogu kompenzirati računao se prema olakšici koja je bila prenijeta na primatelja, za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom. U tom smislu, smatralo se da je olakšica prenijeta na primatelja u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija prema ovom programu. U tom trenutku, vlada Indije obvezna je oprostiti carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. Kada carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, inter alia, naveden iznos kredita DEPB-a koji se treba odobriti za tu izvoznu transakciju, vlada Indije više ne odlučuje o tome hoće li odobriti subvenciju i u kojem iznosu. Nadalje, proizvođači izvoznici koji surađuju knjižili su kredite DEPB-a prema dospijeću kao prihod u fazi izvozne transakcije.

(45)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, obvezne pristojbe za dobivanje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime je iznos subvencije postao brojnik. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljivan je prema ukupnom izvoznom prometu od prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(46)

Stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za proizvođače izvoznike koji surađuju tijekom RIPR-a iznose 6,2 % i 5,7 %.

3.   Program Export Promotion Capital Goods (EPCG) – program za potporu izvoza osnovnih sredstava

(a)   Zakonska osnova

(47)

Detaljan opis EPCG-a nalazi se u poglavlju 5. politike EXIM-a 2004.-2009. i u poglavlju 5. HOP-a I. 2004.-2009.

(b)   Prihvatljivost

(48)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična primjena

(49)

Pod uvjetom da ima izvoznu obvezu, trgovačko društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i – od travnja 2003. – rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Zbog toga vlada Indije izdaje dozvolu EPCG nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Do 31. ožujka 2000. primjenjivala se efektivna carinska stopa od 11 % (uključujući 10 % prireza) i, u slučaju uvoza velike vrijednosti, nulta stopa carine. Od travnja 2000. ovaj program predviđa sniženu carinsku stopu za uvoz od 5 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja.

(50)

Nositelj dozvole EPCG također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati olakšicu u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelju dozvole EPCG.

(d)   Zaključak o programu EPCG

(51)

EPCG predviđa subvencije u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje vladi Indiji prihod od carina koji bi inače bio naplativ. Osim toga, smanjenje carine prenosi olakšicu na izvoznike, jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju njihovu likvidnost.

(52)

Osim toga, EPCG de iure zavisi o ostvarenom izvozu budući da se takve dozvole ne mogu dobiti bez izvozne obveze. Stoga se smatra specifičnim i prikladnim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 3. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(53)

U konačnici, ovaj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje tih dopuštenih sustava, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) Osnovne uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(54)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava. U skladu s uspostavljenom praksom, tako izračunani iznos, koji vrijedi za RIPR, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi se odrazila punu vrijednost olakšice kroz vrijeme. Komercijalna dugoročna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom u Indiji smatrala se odgovarajućom za ovu svrhu. U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije bile su odbijene u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe od te sume kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom RIPR-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(55)

Stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za proizvođače koji surađuju tijekom RIPR-a iznose 0,7 % i 0,3 %.

(f)   Primjedbe u pogledu otkrivanja

(56)

Jedan izvoznik koji surađuje istaknuo je pogrešku u metodologiji koja se na početku koristila za izračun olakšica EPCG-a, a posebno u pogledu iznosa primijenjenih kamata. Ova pogreška, koja je utjecala na oba izvoznika koja surađuju, je ispravljena.

4.   Program Income Tax Exemption (ITE) ‒ program izuzeća od plaćanja poreza na dohodak

(57)

Izvoznici bi na temelju ovog programa mogli koristiti olakšicu u obliku djelomičnog izuzeća od poreza na dohodak u pogledu dobiti ostvarene od izvozne prodaje. Zakonska osnova za ovo izuzeće utvrđena je u odjeljku 80.HHC ZPD-a.

(58)

Ta je odredba ukinuta za godinu 2005.-2006. (tj. za financijsku godinu koja je trajala od 1. travnja 2004. do 31. ožujka 2005.) nadalje pa stoga, 80.HHC ZPD-a ne prenosi nikakve olakšice nakon 31. ožujka 2004. Proizvođači izvoznici koji surađuju nisu se okoristili nikakvim olakšicama na temelju ovog programa tijekom RIPR-a. Slijedom toga, budući da je ovaj program povučen, ne kompenzira se, u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe.

(a)   Zakonska osnova

(59)

Program se temelji na odjeljku 80. I. A ZPD-a. Ova odredba unesena je u ZPD putem Zakona o financijama iz 2001.

(b)   Prihvatljivost

(60)

Odjeljak 80. I. A ZPD-a primjenjuje se na trgovačka društva koja su uključena u izgradnju infrastrukturnih objekata, uključujući proizvodnju i distribuciju energije u svim dijelovima Indije.

(c)   Praktična primjena

(61)

U skladu s odredbama ZPD-a, odjeljka 80. I. A, iznos koji odgovara dobiti ostvarenoj od aktivnosti vezanih za proizvodnju energije, izuzet je od poreza na dobit tijekom 10 uzastopnih godina u prvih 15 godina poslovanja proizvodne jedinice. Dotična jedinica mora biti nova s početkom rada 1. travnja 2003. ili kasnije i završetkom 31. ožujka 2010.

(62)

Izračun smanjenje poreza na dohodak sastavni je dio godišnje porezne prijave trgovačkog društva i revidira se zajedno s računom dobiti i gubitka te financijskim izvještajem trgovačkog društva. Mora biti u skladu s pravila propisanima u ZPD-u, odnosno računovodstvena vrijednost proizvedene električne energije mora odražavati tržišnu vrijednost. Uloga tijela za područje poreza na dohodak je provjeriti je li izračun smanjenja poreza na dohodak u skladu s pravilima ZPD-a i revidiranim financijskim izvještajima trgovačkog društva. Ispitni postupak dao je dokaze koji pokazuju da su tijela u praksi provjerila izračun i napravila prilagodbe izračuna kada je to bilo opravdano.

(63)

Ispitni postupak je pokazao da su oba ispitana proizvođača izvoznika uspostavila vlastite elektrane kao dio svojih jedinica za proizvodnju grafita. Stoga su zatražila odgovarajuće smanjenje poreza na dohodak, u skladu s odredbama ZPD-a.

(d)   Zaključak o programu ITE na temelju odjeljka 80. I. A ZPD-a

(64)

Izuzeće od poreza na dohodak je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. financijski doprinos vlade Indije koja je prenijela olakšicu na izvoznike koji su se istraživali.

(65)

Međutim, ispitni postupak je pokazao da pristup programu ITE na temelju odjeljka 80. I. ZPD-a nije ograničen na određena poduzeća u smislu članka 3. stavka 2. točka (a) Osnovne uredbe. Čini se da je ovaj program dostupan svim trgovačkim društvima na temelju objektivnih kriterija. Osim toga, u ovom slučaju nije pronađen nikakav dokaz da je program specifičan.

(66)

Nadalje, vezan je za proizvod (električnu energiju), koji nije predmetni proizvod te se olakšice stoga javljaju na temelju aktivnosti koja nije proizvodnja ili prodaja predmetnog proizvoda. U tim okolnostima, smatra se da bilo kakve olakšice priznate dotičnim izvoznicima na temelju ovog programa ne treba kompenzirati.

5.   Program Electricity Duty Exemption (EDE) – program izuzeća od davanja za električnu energiju

(67)

Prema Politici poticanja industrije iz 2004., država Madhya Pradesh (MP) nudi izuzeća od davanja za električnu energiju industrijskim društvima koja ulažu u proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

(a)   Zakonska osnova

(68)

Opis programa izuzeća od davanja za električnu energiju koji primjenjuje vlada Madhya Pradesha određen je u odjeljku 3-B Zakona o davanju za električnu energiju iz 1949.

(b)   Prihvatljivost

(69)

Sve industrije koje se nalaze u nadležnosti vlade Madhya Pradesha i koje ulažu u nove vlastite elektrane.

(c)   Praktična primjena

(70)

U skladu s obaviješću vlade Madhya Pradesha od 29. rujna 2004., trgovačka društva ili osobe koje ulažu u nove vlastite elektrane kapaciteta većeg od 10 KW mogu od Inspektorata za električnu energiju Madhya Pradesha dobiti potvrdu o izuzeću od davanja za električnu energiju. Izuzeće se daje samo za električnu energiju koja se proizvodi za vlastitu potrošnju i samo ako nova vlastita elektrana nije zamjena na staru. Izuzeće se daje za razdoblje od pet godina.

(71)

Putem obavijesti vlade Madhya Pradesha od 5. travnja 2005. izuzeta je nova elektrana koju je uspostavio jedan od proizvođača izvoznika koji surađuju u ovom ispitnom postupku od davanja za električnu energiju na razdoblje od 10 godina.

(d)   Primjedbe u pogledu otkrivanja

(72)

Izvoznik koji surađuje i kojem je dodijeljeno izuzeće od davanja za električnu energiju tvrdio je da program EDE nije specifičan te da se primjenjuje bez diskriminacije na sva trgovačka društva koja ispunjavaju uvjete. Prema tom izvozniku, početnu politiku dodjeljivanja izuzeća na pet godina vlada države Madhya Pradesh naknadno je revidirala kako bi prenijela izuzeće na deset godina. Međutim, ni izvoznik koji surađuje niti vlada Indije u svojim odgovorima nisu dostavili obavijest o takvoj promjeni politike.

(e)   Zaključak o programu EDE

(73)

Ovaj program je subvencija u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) alineje ii. i članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Predstavlja financijski doprinos vlade Madhya Pradesha, jer ovaj poticaj smanjuje državne prihode koji bi inače bili naplativi. Osim toga, prenosi olakšicu na trgovačko društvo primatelja.

(74)

Iako Politika promicanja industrije iz 2004. i obavijest vlade Madhya Pradesha od 29. rujna 2004. predviđaju razdoblje izuzeća od pet godina, dotičnom proizvođaču izvozniku dodijeljeno je izuzeće od deset godina. Stoga se ne čini da je ovaj poticaj dodijeljen u skladu s kriterijima i uvjetima koji su jasno utvrđeni zakonom, propisom ili drugim službenim dokumentom.

(f)   Izračun iznosa subvencije

(75)

Olakšica proizvođaču izvozniku izračunana je na temelju iznosa davanja za električnu energiju koje je obično naplativo tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom, ali koje je ostalo neplaćeno na temelju ovog programa. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, iznos subvencije (brojnik) zatim je dodijeljen prema ukupnoj prodaji tijekom razdoblja ispitnog postupka u vezi s revizijom (nazivnik), jer je vezana uz prodaju, domaću i izvoznu, i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(76)

Iznos subvencije od 0,7 % tako je utvrđen za jedno trgovačko društvo koje je primilo olakšice na temelju EDE-a.

III.   Iznos subvencija koje se mogu kompenzirati

(77)

Podsjeća se da u Uredbi (EZ) br. 1628/2004 iznos subvencija koje se mogu kompenzirati, izražen ad valorem, iznosi 15,7 % za jednog i 7 % za drugog proizvođača izvoznika koji surađuju u ovoj djelomičnoj privremenoj reviziji.

(78)

Tijekom ove djelomične privremene revizije, iznosi subvencija koje se mogu kompenzirati, izražen ad valorem, iznose kako je navedeno u nastavku teksta:

Trgovačko društvo

AL

DEPB

EPCG

EDE

Ukupno

Graphite India Ltd

Ne postoji

6,2 %

0,1 %

Ne postoji

6,3 %

HEG Ltd

0,3 %

5,7 %

0,5 %

0,7 %

7,2 %

IV.   Kompenzacijske mjere

(79)

U skladu s odredbama članka 19. Osnovne antisubvencijske Uredbe i razlozima za ovu djelomičnu privremenu reviziju koji su navedeni u točki 3. obavijesti o pokretanju revizije, ustanovljeno je da se razina subvencioniranja u pogledu proizvođača koji surađuju smanjila i, stoga, se stopa kompenzacijske pristojbe koja je uvedena Uredbom (EZ) br. 1628/2004 mora izmijeniti na odgovarajući način.

(80)

Kompenzacijska pristojba na temelju revizije proizašla je iz usporednih antisubvencijskih i antidampinških postupaka (početni ispitni postupci). U skladu s člankom 24. stavkom 1. Osnovne uredbe i člankom 14. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (5), antidampinške pristojbe uvedene Uredbom (EZ) br. 1629/2004 prilagođene su tako da su iznosi subvencija i dampinške marže proizašli iz istog ishodišta.

(81)

Programi subvencija koji su ispitani i za koje je utvrđeno da su prikladni za uvođenje kompenzacijskih mjera u trenutačnom revizijskom postupku, uz izuzetak EDE-a, predstavljaju izvozne subvencije u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) Osnovne uredbe.

(82)

Primjereno je, stoga, ponovno prilagoditi antidampinšku pristojbu tako da odražava nove razine subvencioniranja koje su utvrđene u ovoj reviziji, a koje se odnose na izvozne subvencije. Nadalje, u skladu s člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, razina kompenzacijskih pristojbi ne bi trebala biti viša od iznosa uklanjanja štete koji je utvrđen u početnom ispitnom postupku. Kao i u početnom ispitnom postupku, s obzirom da je razina suradnje bila visoka (100 %), iznos preostale subvencije utvrđen je na razini trgovačkog društva s najvišim pojedinačnim iznosom.

(83)

U skladu s tim, razine kompenzacijskih i antidampinških pristojbi trebaju se prilagoditi kako slijedi:

Trgovačko društvo

Iznos subvencije

Dampinška marža

Iznos uklanjanja štete

Kompenzacijska pristojba

Antidampinška pristojba

Graphite India Ltd

6,3 %

31,1 %

15,7 %

6,3 %

9,4 %

HEG Ltd

7,2 %

24,4 %

7,0 %

7,0 %

0 %

Svi ostali

7,2 %

31,1 %

15,7 %

7,2 %

8,5 %

(84)

Jedan izvoznik koji surađuje tvrdio je da antidampinške pristojbe ne bi trebalo mijenjati, jer je ova djelomična privremena revizija bila ograničena na razinu subvencioniranja.

(85)

U tom pogledu, podsjeća se da je u obavijesti o pokretanju ove revizije navedeno da se „za ona trgovačka društva na koja se primjenjuju i antidampinške i kompenzacijske mjere, antidampinška mjera može na odgovarajući način prilagoditi ako dođe do promjene kompenzacijske mjere.” Promjena antidampinških pristojbi nije rezultat nikakvih novih pronalazaka koji se odnose na razinu dampinga, nego automatska posljedica činjenice da je izvorna dampinška marža prilagođena kako bi odražavala razinu utvrđenih izvoznih subvencija te da su potonje sada revidirane.

(86)

Stope kompenzacijskih pristojbi za pojedinačno trgovačko društvo koje se specificiraju u ovoj Uredbi odražavaju stanje kakvo je otkriveno tijekom djelomične privremene revizije. Stoga su primjenjive samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva. Uvozi predmetnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji se odnose na ove koji se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podložni su carinskim stopama koje se primjenjuju na „sva ostala trgovačka društva”.

(87)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi (npr. nakon promjene imena subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuje se bez odlaganja Komisiji (6) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom imena ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. U slučaju potrebe, a nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija se ovim ovlašćuje primjereno izmijeniti Uredbu tako što će se popuniti popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne carinske stope,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1628/2004 zamjenjuje se sljedećim:

„Stopa konačne kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carina za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:

Trgovačko društvo

Konačna pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Graphite India Limited (GIL), 31 Chowringhee Road, Kolkatta — 700016, West Bengal

6,3 %

A530

Hindustan Electro Graphite (HEG) Limited, Bhilwara Towers, A-12, Sector- 1, Noida — 201301, Uttar Pradesh

7,0 %

A531

Svi ostali

7,2 %

A999”

Članak 2.

Članak 1. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1629/2004 zamjenjuje se sljedećim:

„Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carina za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:

Trgovačko društvo

Konačna pristojba

Dodatna oznaka TARIC

Graphite India Limited (GIL), 31 Chowringhee Road, Kolkatta — 700016, West Bengal

9,4 %

A530

Hindustan Electro Graphite (HEG) Limited, Bhilwara Towers, A-12, Sector — 1, Noida — 201301, Uttar Pradesh

0 %

A531

Svi ostali

8,5 %

A999”

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BARNIER


(1)  SL L 288, 21.10.1997., str. 1.

(2)  SL L 295, 18.9.2004., str. 4.

(3)  SL L 295, 18.9.2004., str. 10.

(4)  SL C 230, 2.10.2007., str. 9.

(5)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1.

(6)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Office N-105 4/92, 1049 Brussels, Belgium.