L_1994336HR.01002201.xml

11/Sv. 74

Službeni list Europske unije

21994A1223(04)

L 336/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SPORAZUM O POLJOPRIVREDI

ČLANICE,

Odlučujući uspostaviti osnovu za početak procesa trgovinske reforme u poljoprivredi uskladu s ciljevima pregovora iznesenim u Deklaraciji iz Punta del Este;

Imajući na umu da je njihov dugoročni cilj, kako je dogovoreno prilikom Srednjoročnerevizije Urugvajske runde, „ustanoviti pravedni i tržišno orijentirani poljoprivredni trgovinski sustav i daproces reforme treba započeti putem pregovora o obvezama u vezi potpore i zaštite, teputem uspostavljanja čvršćih i u operativnom smislu učinkovitijih pravila i disciplinaGATT-a”;

Imajući na umu također da „je gorenavedeni dugoročni cilj, znatno postupno smanjenje potpore i zaštite poljoprivreditijekom dogovorenog roka, koje treba dovesti do korekcije i sprečavanja ograničenja inepravilnosti na svjetskim poljoprivrednim tržištima”;

Spremne preuzeti posebne obveze na svakom od sljedećih područja - pristup tržištu, domaćapotpora, izvozna konkurencija - i postići sporazum o sanitarnim i fitosanitarnimpitanjima;

Dogovorile su se da će pri provedbi svojih obveza u vezi s pristupom tržištu razvijenezemlje članice uzeti u obzir posebne potrebe i uvjete članica zemalja u razvoju iosigurati bolje mogućnosti i uvjete za pristup poljoprivrednim proizvodima koji su odposebnog interesa za te članice, uključujući i potpunu liberalizaciju trgovine tropskimpoljoprivrednim proizvodima kako je dogovoreno prilikom Srednjoročne revizije, kao iproizvodima koji su posebno važni u smislu diversifikacije proizvodnje i odvraćanja oduzgoja nezakonitih narkotika;

Primjećujući da bi obveze u okviru programa reforme trebale biti pravedno raspoređene nasve članice, uzimajući pri tome u obzir i netrgovinsku problematiku, kao što jesigurnost hrane i zaštita okoliša; uzimajući također u obzir da je dogovor o posebnom idrukčijem pristupu zemljama u razvoju sastavni dio ovih pregovora, i vodeći računa omogućem negativnom učinku primjene programa reforme na najnerazvijenije zemlje i zemljeu razvoju koje su neto uvoznice hrane;

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

Članak 1.

Definicije

U ovom Sporazumu, osim ako iz konteksta ne proizlazi drugačije:

(a)

„zbirnemjere potpore” i „ZMP” označava godišnju razinu potporeizraženu u monetarnom obliku, koja se daje za poljoprivredniproizvod u korist proizvođača osnovnog poljoprivrednog proizvodaili potporu koja nije namijenjena niti jednom proizvodu posebno,već općenito u prilog svim poljoprivrednim proizvođačima, i kojase razlikuje od potpore predviđene u okviru programa izuzetih odsniženja prema Prilogu 2. ovog Sporazuma, i koja je:

i.	u vezi s potporom tijekom baznog razdobljanavedenog u odgovarajućim tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice; i

ii.

u vezi s potporom, tijekom bilo koje godine urazdoblju primjene i kasnije, izračunatom u skladus odredbama Priloga 3. ovog Sporazuma uzimajućipri tome u obzir podatke i metodologiju koja jesastavni dio i korištena je u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje Dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(b)	„osnovnipoljoprivredni proizvod” u odnosu na obveze u vezi s domaćompotporom definiran je kao proizvod koji je što je moguće bližeprvom mjestu prodaje kako je navedeno u obvezujućem rasporedupojedine članice i u odgovarajućem popratnom materijalu;

(c)	„proračunski izdaci” ili „izdaci” uključuju i odustajanje od naplateprihoda;

(d)

„ekvivalentna mjera potpore” znači godišnju razinu potpore izraženuu monetarnom obliku, pruženu proizvođačima osnovnogpoljoprivrednog proizvoda putem primjene jedne ili više mjera, ičiji je izračun u skladu s metodologijom ZMP-e nepraktičan ikoja se razlikuje od potpore koja se odobrava po programima kojise kvalificiraju kao izuzeća od obveze sniženja sukladno Prilogu2. ovog Sporazuma, i koja je:

i.	u vezi s potporom tijekom baznog razdoblja,navedenom u odgovarajućim tablicama popratnogmaterijala uključenog u dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice; i

ii.	u vezi s potporom danom tijekom bilo kojegodine u razdoblju primjene programa i kasnije,izračunatom u skladu s odredbama Priloga 4. ovomSporazumu uzimajući u obzir osnovne podatke imetodologiju korištenu u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(e)	„izvoznesubvencije” znači subvencije koje ovise opostignutom izvozu uključujući izvozne subvencije navedene učlanku 9. ovog Sporazuma;

(f)	„razdobljeprimjene” znači šestogodišnje razdoblje koje počinje 1995. godine, osimšto za potrebe članka 13. ono označava devetogodišnje razdobljekoje započinje 1995.;

(g)	„koncesijeza pristup tržištu” uključuju sve obveze u vezi s pristupomtržištu koje su preuzete u okviru ovog Sporazuma;

(h)

„Ukupnazbirna mjera potpore” i „ukupna ZMP” označava zbroj ukupnedomaće potpore dane poljoprivrednim proizvođačima, izračunatekao zbroj svih zbirnih mjera potpore za osnovne poljoprivredneproizvode, sve zbirne mjere potpore koje nisu namijenjene nijednom proizvodu posebno i sve ekvivalentne mjere potpore zapoljoprivredne proizvode, a koja je:

i.	u vezi s potporom odobrenom tijekom baznograzdoblja (to jest, „bazna ukupnaZMP”) i najvećom dopuštenompotporom tijekom bilo koje godine razdobljaprimjene ili kasnije (to jest, „godišnjai konačna razina preuzetih obveza”), kaošto je navedeno u dijelu IV. obvezujućeg rasporedapojedine članice; i

ii.

u vezi s razinom potpore koja je stvarnoodobrena tijekom bilo koje godine razdobljaprimjene i kasnije (to jest, „tekućaukupna ZMP”), izračunatom u skladu sodredbama ovog Sporazuma uključujući članak 6. iuzimajući pritom u obzir osnovne podatke imetodologiju korištenu u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(i)	„godina” u stavku (f) i u odnosu na posebne obveze pojedine članiceoznačava kalendarsku, financijsku ili marketinšku godinunavedenu u obvezujućem rasporedu pojedine članice.

Članak 2.

Proizvodi na koje se odnosi Sporazum

Ovaj se Sporazum primjenjuje na proizvode navedene u Prilogu 1. ovomSporazumu, u daljnjem tekstu: poljoprivredni proizvodi.

DIO II.

Članak 3.

Uključivanje koncesija i obveza

1. Obveze u vezi s domaćom potporom i izvoznim subvencijama u dijelu IV.obvezujućeg rasporeda pojedine članice predstavljaju obveze ograničavanjasubvencioniranja i sastavni su dio GATT-a 1994.

2. Ovisno o odredbama članka 6., članica ne odobrava domaćim proizvođačimapotporu iznad razina obveza navedenih u odjeljku I. dijela IV. svogobvezujućeg rasporeda.

3. Podložno odredbama članka 9. stavka 2. točke (b) i stavka 4., članica neodobrava izvozne subvencije navedene u stavku 1. članka 9. za poljoprivredneproizvode ili grupe proizvoda navedene u odjeljku II. dijela IV. svogobvezujućeg rasporeda iznad razina proračunskih rashoda i tamo navedenihobveza o količinama i ne odobrava te subvencije za niti jedan poljoprivredniproizvod koji nije naveden u tom odjeljku njezinog obvezujućegrasporeda.

DIO III.

Članak 4.

Pristup tržištu

1. Koncesije u vezi s pristupom tržištu u obvezujućim rasporedima odnose sena utvrđivanje obvezujućih carina i njihovo smanjenje, kao i na ostaleobveze u vezi s pristupom tržištu kako je tamo navedeno.

2. Članice ne primjenjuju, pribjegavaju ili ponovno uvode one mjere koje supretvorile u redovne carine (1), osim ako člankom 5. i Prilogom 5. nije predviđenodrukčije.

Članak 5.

Odredbe o posebnim zaštitnim mjerama

1. Bez obzira na odredbe stavka 1. točke (b) članka II. GATT-a 1994.,svaka se članica može pozvati na niže navedene odredbe stavaka 4. i 5. uvezi s uvozom nekog poljoprivrednog proizvoda, u vezi s kojim su mjerespomenute u članku 4. stavku 2., ovog Sporazuma pretvorene u redovnecarine, a koje su u njezinom obvezujućem rasporedu označene s„PZM” kao proizvod kojipodliježe koncesiji u vezi s kojom se može pozvati na odredbe ovogčlanka, ako:

(a)	količina uvoza tog proizvoda koji ulazi na carinskopodručje članice koja daje koncesiju tijekom bilo kojegodine prelazi početnu razinu u odnosu na mogućnost pristupapostojećem tržištu kao što je navedeno u stavku 4.; ili, aline istodobno:

(b)

ako cijena po kojoj se taj proizvod može uvesti na carinskopodručje članice koja daje koncesiju, utvrđena na osnovuc.i.f. uvozne cijene te pošiljke izražene u njenoj domaćojvaluti, pada ispod polazne cijene koja je jednaka prosječnojreferentnoj cijeni (2) za taj proizvod u razdoblju od 1986. do 1988.godine.

2. Uvoz u skladu s tekućim obvezama i obvezama o minimalnom pristuputržištu ustanovljen kao dio koncesije iz stavka 1. računa se u svrhuodređivanja količine uvoza, što je potrebno za primjenu odredaba podstavka1. točka (a) i stavka 4., s tim da se na uvoz u okviru takvih obveza neprimjenjuju nikakve dodatne pristojbe predviđene podstavkom 1. točkom (a) istavkom 4. ili podstavkom 1. točkom (b) i stavkom 5.

3. Bilo koje količine određenog proizvoda, a koja je još u prijevozu natemelju sporazuma sklopljenog prije nego što je uvedena dodatna pristojbaprema podstavku 1. točka (a) i stavku 4., izuzimaju se od bilo koje takvedodatne pristojbe, pod uvjetom da se mogu računati kao dio količine uvozatog proizvoda tijekom sljedeće godine u svrhu primjene odredbi podstavka 1.točka (a) u toj godini.

4. Dodatna pristojba uvedena prema podstavku 1. točka (a) vrijedi samodo kraja godine u kojoj je uvedena i može se uvesti u iznosu koji nepremašuje trećinu iznosa uobičajene carine koja vrijedi u onoj godini ukojoj se akcija poduzima. Polazna razina za primjenu dodatne pristojbeutvrđuje se prema sljedećem rasporedu zasnovanom na mogućnostimapristupa tržištu koje su definirane u smislu s kolikim je postotkom uvozsudjelovao u odgovarajućoj domaćoj potrošnji (3) tijekom tri prethodne godine za koje postoje podaci:

(a)	gdje su takve mogućnosti pristupa tržištu za proizvod manjeili jednake 10 %, osnovna polazna razina iznosi 125 %;

(b)	gdje su takve mogućnosti pristupa tržištu za proizvod većeod 10 %, ali manje ili jednake 30 %, osnovna polazna razinaiznosi 110 %;

(c)	kada su mogućnosti pristupa tržištu za proizvod veće od 30%, osnovna polazna razina iznosi 105 %.

U svim se slučajevima dodatna pristojba može uvesti bilo koje godinekada apsolutna količina uvoza tog proizvoda koji ulazi na carinsko područječlanice koja daje koncesiju prelazi zbroj (x) gore navedene osnovne polaznerazine pomnožene s prosječnom količinom uvoza tijekom tri prethodne godineza koje postoje podatci i (y) apsolutnog obima promjene u domaćoj potrošnjiproizvoda najbliže godine za koju postoje podatci u usporedbi s prošlomgodinom pod uvjetom da polazna razina ne bude manja od 105 % prosječnekoličine navedene pod (x).

5. Dodatna pristojba uvedena prema podstavku 1. točka (b) utvrđuje seprema sljedećem rasporedu:

(a)	ako razlika između c.i.f. uvozne cijene pošiljke izražene udomaćoj valuti (u daljnjem tekstu „uvozna cijena”) i polaznecijene koja aktivira dodatnu pristojbu prema definiciji utom podstavku iznosi 10 % od cijene aktiviranja ili manje,ne uvodi se nikakva dodatna pristojba;

(b)	ako je razlika između uvozne cijene i cijene koja aktiviradodatnu pristojbu (u daljnjem tekstu „razlika”) veća od 10%, ali manja ili jednaka 40 % cijene aktiviranja, dodatnapristojba iznosi 30 % iznosa za koji je razlika veća od 10%;

(c)	ako je razlika veća od 40 %, ali manja ili jednaka 60 %polazne cijene aktiviranja, dodatna pristojba iznosi 50 %iznosa kojim razlika premašuje 40 % uz dodatnu pristojbudopuštenu na temelju (b);

(d)	ako je razlika veća od 60 % i iznosi 75 % ili manje,dodatna pristojba iznosi 70 % iznosa kojim razlika premašuje60 % polazne cijene, uz dodatne pristojbe dopuštene natemelju (b) i (c);

(e)	ako je razlika veća od 75 % polazne cijene, dodatnapristojba iznosi 90 % iznosa kojim razlika premašuje 75 %,uz dodatne pristojbe dopuštene na temelju (b), (c) i(d).

6. Za pokvarljive i sezonske proizvode, navedeni uvjeti primjenjuju se natakav način da se uzmu u obzir posebne karakteristike takvih proizvoda.Posebno se kraća razdoblja prema podstavku 1. točki (a) i stavku 4. moguprimijeniti u odnosu na odgovarajuća razdoblja u baznom razdoblju, arazličite referentne cijene za različita razdoblja mogu se koristiti premapodstavku 1. točka (b).

7. Posebne zaštitne mjere provode se na transparentan način. Svaka članicakoja djeluje prema gore navedenom podstavku 1. točki (a) daje pisanuobavijest, uključujući odgovarajuće podatke, Odboru za poljoprivredu što jemoguće ranije, ali u svakom slučaju u roku od 10 dana od poduzimanja takveakcije. U slučajevima kada promjene u količini potrošnje moraju bitiraspoređene na pojedine tarifne stavke ovisno o djelovanju navedenoj ustavku 4. odgovarajući podaci moraju uključivati informacije i metode kojesu korištene pri raspodjeli tih promjena. Članica koja djeluje prema članku4. svim zainteresiranim članicama daje mogućnost da se informiraju ouvjetima primjene takvog djelovanja. Članica koja djeluje na temeljupodstavka 1. točka (b) daje pisanu obavijest, uključujući odgovarajućepodatke, Odboru za poljoprivredu u roku od 10 dana od provedbe prvog takvogdjelovanja ili, za pokvarljive i sezonske proizvode, prvo djelovanje u bilokojem razdoblju. Članice se obvezuju da ne pribjegavaju, koliko je tomoguće, odredbama iz podstavka 1. točka (b) kad količina uvoza tih proizvodaopada. U svakom slučaju, članica koja provodi takvo djelovanje dajemogućnost svakoj zainteresiranoj članici da se informira o uvjetima primjenetakvog djelovanja.

8. Kada se mjere poduzimaju u skladu s gore navedenim stavcima od 1. do 7.,članice se obvezuju da ne pribjegavaju, u vezi s tim mjerama, odredbamastavaka 1. točka (a) i 3. članka XIX. -a GATT-a 1994. ili stavka 2. članka8. Sporazuma o zaštitnim mjerama.

9. Odredbe ovog članka ostaju na snazi tijekom trajanja procesa reforme kaošto je određeno člankom 20.

DIO IV.

Članak 6.

Obveze u vezi s domaćom potporom

1. Obveze svake članice u vezi sa smanjenjem domaće potpore, sadržane udijelu IV. njezinog Obvezujućeg rasporeda, odnose se na sve njezine mjeredomaće potpore u korist poljoprivrednih proizvođača s izuzetkom domaćihmjera koje ne podliježu smanjenju u smislu kriterija navedenih u ovom člankui Prilogu 2. ovog Sporazuma. Obveze su izražene u obliku ukupnih zbirnihmjera potpore i „godišnjih i konačnih razina preuzetih obveza”.

2. U skladu sa Sporazumom o srednjoročnoj reviziji prema kojem vladinemjere potpore, bilo izravne ili neizravne, radi poticanja razvojapoljoprivrede čine sastavni dio razvojnih programa zemalja u razvoju,investicijske subvencije koje su općenito dostupne poljoprivredi u članicamazemalja u razvoju i subvencije za poljoprivredne sirovine općenito dostupneproizvođačima s niskim dohotkom ili s malim sredstvima u zemljama članicamau razvoju izuzete su iz obveza u vezi sa smanjenjem domaće potpore koje bise inače primjenjivale na takve mjere, a izuzeta je i domaća potporaproizvođačima u zemljama članicama u razvoju u svrhu poticanja uzgoja drugihkultura i odvraćanja od uzgoja nezakonitih narkotika. Domaća potpora kojazadovoljava kriterije ovog stavka nije uključena u izračunavanje tekućegukupnog ZMP-a pojedine članice.

3. Smatra se da članica ispunjava svoje obveze o smanjenju domaće potporetokom svake godine kad njezina domaća potpora u korist poljoprivrednihproizvođača, izražena kao tekući ukupni ZMP, ne prelazi odgovarajućugodišnju ili konačnu razinu preuzetih obveza navedenu u dijelu IV.Obvezujućeg rasporeda te članice.

(a)

Od članice se ne zahtjeva da u izračunavanje svoje tekućegukupnog ZMP-a uključi sljedeće, i neće se od nje tražiti dasmanji sljedeće:

i.	domaću potporu određenom proizvodu koja biinače trebala biti uključena u njezin tekući ZMP,kad takva potpora ne prelazi 5 % ukupnevrijednosti proizvodnje osnovnog poljoprivrednogproizvoda tijekom određene godine; i

ii.	domaću potporu, koja nije posebno namijenjenanekom proizvodu, a koja bi inače trebala bitiuključena pri izračunavanju tekućeg ZMP-a tečlanice kad takva potpora ne prelazi 5 %vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje tečlanice.

(b)

Za članice zemlje u razvoju, najmanji postotak u okviruovog stavka je 10 %.

(a)

Na izravno plaćanje u okviru programa ograničavanjaproizvodnje ne primjenjuje se obveza smanjenja domaćepotpore ako se:

i.	takvo plaćanje temelji na određenom područjui određenim kulturama; ili

ii.	takva plaćanja izvršavaju s 85 % ili manje odosnovne razine proizvodnje; ili

iii.	plaćanja za stočarstvo izvršavaju premaodređenom broju uvjetnih grla.

(b)

Izuzeće od obveze smanjenja izravnog plaćanja prema gornjimkriterijima vrši se isključivanjem vrijednosti tih izravnihplaćanja kod izračunavanja tekućeg ukupnog ZMP-a pojedinečlanice.

Članak 7.

Opće discipline u vezi s domaćom potporom

1. Svaka članica osigurava da bilo koje mjere domaće potpore u koristpoljoprivrednih proizvođača, a na koje se primjenjuje obveza smanjenja jerzadovoljavaju kriterije navedene u Prilogu 2. ovom Sporazumu, budu u skladus u njemu navedenim odredbama.

(a)

Bilo koja mjera domaće potpore u korist poljoprivrednihproizvođača, uključujući bilo kakvu izmjenu takve mjere, ibilo koja mjera koja se kasnije uvede za koju se ne možedokazati da zadovoljava kriterije iz Priloga 2. ovomSporazumu ili se ne može dokazati da treba biti izuzeta odsmanjenja na temelju bilo koje odredbe ovog Sporazuma,uključuje se prilikom izračunavanja tekućeg ukupnog ZMP-a tečlanice;

(b)

Ako ne postoji obveza o ukupnom ZMP-u u dijelu IV.Obvezujućeg rasporeda pojedine članice, članica ne dajepotporu poljoprivrednim proizvođačima iznad odgovarajućeminimalne razine navedene u stavku 4. članka 6.

DIO V.

Članak 8.

Obveze u vezi s izvoznom konkurencijom

Svaka se članica obvezuje ne davati izvozne subvencije osim u skladu s ovimSporazumom i obvezama navedenim u Obvezujućem rasporedu te članice.

Članak 9.

Obveze u vezi s izvoznim subvencijama

1. Na sljedeće izvozne subvencije primjenjuju se obveze smanjenjasukladno ovom Sporazumu:

(a)	davanje izravnih subvencija od strane vlada ili njihovihagencija, uključujući plaćanje u naturi poduzeću,industriji, proizvođačima nekog poljoprivrednog proizvoda,zadruzi ili drugoj udruzi takvih proizvođača, ilimarketinškom odboru, ovisno o izvoznom učinku;

(b)	prodaja ili raspolaganje radi izvoza od strane vlada ilinjihovih agencija nekomercijalnim zalihama poljoprivrednihproizvoda po cijeni nižoj od usporedive cijene koja se zasličan proizvod naplaćuje kupcima na domaćem tržištu;

(c)	plaćanja po izvozu nekog poljoprivrednog proizvoda, koja sefinanciraju putem vladinog djelovanja, bez obzira radi li seo terećenju državnog računa, uključujući plaćanja koja sefinanciraju iz prihoda od posebnih pristojbi na određenipoljoprivredni proizvod od kojeg je dobiven izvezeniproizvod;

(d)

davanje subvencija za smanjenje troškova stavljanja natržište vezanog uz izvoz poljoprivrednih proizvoda (osim zalako dostupne savjetodavne i promotivne usluge u vezi sizvozom) uključujući troškove manipulacije, unaprjeđenjakvalitete i ostale troškove prerade i troškove međunarodnogprijevoza i vozarine;

(e)	unutarnji prijevoz i vozarina za izvozne pošiljke, kojeosiguravaju ili odobravaju vlade, uz povoljnije uvjete negoza domaće pošiljke;

(f)	subvencije za poljoprivredne proizvode ovisno o tome kolikosu uključeni u izvozne proizvode.

(a)

Osim ako točka (b) ne predviđa drukčije, razine obveza uvezi s izvoznim subvencijama za svaku godinu unutarrazdoblja primjene, navedene u Obvezujućem rasporedupojedine članice, predstavljaju s obzirom na izvoznesubvencije navedene u stavku 1. ovog članka kakoslijedi:

i.	u slučaju obveza u vezi sa smanjenjemproračunskih izdataka, najvišu razinu rashoda zaone subvencije koje se mogu izdvojiti i potrošitite godine u vezi s tim poljoprivrednim proizvodomili grupom proizvoda; i

ii.	u slučaju obveza u vezi sa smanjenjemkoličine izvoza, maksimalnu količinu nekogpoljoprivrednog proizvoda ili skupine proizvoda zakoje se takve izvozne subvencije mogu dati tegodine;

(b)

U bilo kojoj godini između druge i pete godine razdobljaprimjene, članica može dati izvozne subvencije, spomenute ugore navedenom stavku 1., u određenoj godini iznadodgovarajućih razina godišnje obveze za proizvode iliskupine proizvoda navedene u dijelu IV. Obvezujućegrasporeda te članice, pod uvjetom da:

kumulativni iznos proračunskih izdataka zatakve subvencije, od početka razdoblja primjene doodređene godine, ne prijeđe kumulativne iznosekoji bi bili rezultat punog poštovanja razinaobveza odgovarajućih godišnjih izdataka navedenihu obvezujućem rasporedu članice za više od 3 %razine baznog razdoblja istih proračunskihizdataka;

ii.

kumulativne količine izvoza korištenjemtakvih izvoznih subvencija, od početka razdobljaprimjene do određene godine, ne prijeđukumulativne količine koje bi bile rezultat punogpoštovanja odgovarajućih razina obveza u vezi sgodišnjim količinama navedenih u obvezujućemrasporedu članice za više od 1,75 % količine ubaznom razdoblju; i

iii.	ukupni kumulativni iznosi proračunskihizdataka za takve subvencije i količine kojekoriste takve izvozne subvencije tijekom cijelograzdoblja primjene nisu veće od ukupnog iznosakoji bi bio rezultat punog poštovanjaodgovarajućih razina godišnjih obveza navedenih uObvezujućem rasporedu članice; i

iv.	proračunski izdaci članice za izvoznesubvencije i količine koje imaju korist od takvihsubvencija, pri završetku razdoblja primjene, neiznose više od 64 %, odnosno 79 % razine u baznomrazdoblju 1986. - 1990. Za članice zemlje urazvoju ovi postoci su 76 %, odnosno 86 %.

3. Obveze u vezi s ograničavanjem povećanja opsega izvoznih subvencijanavedene su u obvezujućim rasporedima.

4. Tijekom razdoblja primjene ne zahtijeva se da članice zemlje u razvojupreuzmu obveze u vezi s izvoznim subvencijama spomenutim u podstavcima (d) i(e) gore navedenog stavka 1., pod uvjetom da se ne primjenjuju na način kojibi predstavljao izbjegavanje obveze smanjenja.

Članak 10.

Sprečavanje izbjegavanja obveza u vezi s izvoznim subvencijama

1. Izvozne subvencije koje nisu navedene u članku 9. stavku 1. neće seprimijeniti na način koji vodi ili koji bi mogao dovesti do izbjegavanjaobveza u vezi s izvoznim subvencijama; niti se smiju koristitinekomercijalne transakcije da bi se zaobišle takve obveze.

2. Članice se obvezuju unaprjeđivati međunarodne discipline kojima seuređuje davanje izvoznih kredita, garancija za izvozne kredite ili programaosiguranja, kao i da nakon dogovora o takvim disciplinama odobravaju izvoznekredite, garancije za izvozne kredite ili programe osiguranja isključivo uskladu s tim dogovorom.

3. Svaka članica koja tvrdi da bilo koja količina izvoza iznad obveznerazine smanjenja nije subvencionirana, mora dokazati da nije dana nikakvaizvozna subvencija, bez obzira je li navedena u članku 9. ili nije, sobzirom na tu količinu izvoza.

4. Članice donatori međunarodne pomoći u hrani osiguravaju:

(a)	da davanje međunarodne pomoći u hrani nije izravno ilineizravno vezano za komercijalni izvoz poljoprivrednihproizvoda zemljama primateljicama;

(b)	da transakcije vezane uz međunarodnu pomoć u hrani,uključujući bilateralnu pomoć u hrani koja se unovčava, buduobavljene u skladu s „Načelima raspolaganja viškovima iobvezama konzultacija” organizacije FAO, uključujući, gdjeje to moguće, sustav Uobičajenih zahtjeva marketinga (UZM);i

(c)	da se takva pomoć pruža koliko god je to moguće u potpunobespovratnom obliku ili pod uvjetima koji ne pružaju manjeustupke od onih predviđenih člankom IV. Konvencije o pomoćiu hrani iz 1986. godine.

Članak 11.

Uključeni proizvodi

Ni u kom slučaju subvencija po jedinici uključenog primarnog poljoprivrednogproizvoda ne smije premašiti izvoznu subvenciju po jedinici koja bi bila plaćenaza izvoz primarnog proizvoda kao takvog.

DIO VI.

Članak 12.

Disciplina provođenja zabrane i ograničenja izvoza

1. Kada bilo koja članica uvodi nove izvozne zabrane ili ograničenja uvezi s hranom prema stavku 2. točki (a) članka XI. GATT-a 1994., ta ječlanica dužna poštovati sljedeće odredbe:

(a)	članica koja uvodi izvozne zabrane ili ograničenja pažljivorazmatra učinak takve zabrane ili ograničenja na sigurnosthrane članica uvoznika;

(b)

prije nego što bilo koja članica uvede izvoznu zabranu iliograničenje, o tome, što je prije moguće, daje obavijestOdboru za poljoprivredu, koja sadrži informaciju o vrsti itrajanju takve mjere, i savjetuje se, na zahtjev, s bilokojom drugom članicom koja je kao uvoznik zainteresirana, osvakom pitanju koje je povezano s tim mjerama. Članica kojauvodi takvu zabranu ili ograničenje izvoza daje, na zahtjevte članice, potrebne informacije.

2. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se ni na jednu članicu zemlju urazvoju, osim ako tu mjeru ne uvodi članica zemlja u razvoju koja jeizvoznik upravo te hrane.

DIO VII.

Članak 13.

Obveza suzdržavanja

Tijekom razdoblja provedbe, neovisno od odredaba GATT-a 1994. i Sporazumao subvencijama i kompenzacijskim mjerama (u daljnjem tekstu ovog člankaSporazum o subvencijama),:

(a)

mjere u vezi s domaćim potporama koje su u potpunom skladu sodredbama Priloga 2. ovom Sporazumu su:

i.	subvencije protiv kojih se ne mogu poduzetimjere u svrhu kompenzacijskih pristojbi (4);

ii.	izuzete od radnji temeljenih na članku XVI.GATT-a 1994. i dijela III. Sporazuma osubvencijama; i

iii.	izuzete od djelovanja na temelju nekršenjaukidanja ili umanjenja pogodnosti carinskihkoncesija koje ostvaruje druga članica premačlanku II. GATT-a 1994. u smislu članka XXII.stavka 1. točke (b) GATT-a 1994.;

(b)

mjere domaće potpore koje su u potpunom skladu s odredbamačlanka 6. ovog Sporazuma, uključujući izravno plaćanje premazahtjevima članka 6. stavka 5., kao što se vidi u obvezujućemrasporedu svake članice, kao i domaća potpora u granicamanajnižih razina i u skladu s člankom 6. stavkom 2. su:

i.	izuzete od primjene kompenzacijskih pristojbi,ako se šteta ili prijetnja nanošenja štete neutvrdi u skladu s člankom VI. GATT-a 1994. idijelom V. Sporazuma o subvencijama, uz obvezusuzdržavanja prilikom započinjanja ispitnogpostupka za uvođenje kompenzacijskepristojbe;

ii.	izuzete od djelovanja temeljenih na stavku 1.članka XVI. GATT-a 1994. ili člancima 5. i 6.Sporazuma o subvencijama, pod uvjetom da takvemjere ne daju veću potporu određenoj robi od onekoja je dogovorena tijekom marketinške godine1992.; i

iii.

izuzete od djelovanja nekršenja ukidanja iliumanjenja pogodnosti carinskih koncesija kojeostvaruje druga članica prema članku II. GATT-a1994., u smislu stavka 1. točke (b) članka XXIII.GATT-a 1994., pod uvjetom da takve mjere ne dajuveću potporu određenoj robi od one dogovorenetijekom marketinške godine 1992.;

(c)

izvozne subvencije koje su u potpunosti usklađene s odredbamadijela V. ovog Sporazuma, što je vidljivo u obvezujućemrasporedu svake članice, su:

predmet primjene kompenzacijskih pristojbi kojese primjenjuju tek nakon što se utvrdi šteta iliprijetnja nanošenja štete zbog količine, učinka nacijene ili posljedica u skladu s člankom VI.GATT-a 1994. i dijela V. Sporazuma o subvencijama,uz obvezu suzdržavanja pri započinjanju bilokakvog ispitnog postupka za uvođenjekompenzacijskih pristojbi; i

ii.	izuzete od djelovanja na temelju članka XVI.GATT-a 1994. ili članaka 3., 5. i 6. Sporazuma osubvencijama.

DIO VIII.

Članak 14.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članice su suglasne provoditi Sporazum o primjeni sanitarnih ifitosanitarnih mjera.

DIO IX.

Članak 15.

Poseban i različit tretman

1. Uvjerene da je različit i povoljniji tretman za članice zemlje u razvojusastavni dio pregovora, poseban i različit tretman se s obzirom na obvezeprimjenjuje u skladu s odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma i uvršten je uobvezujuće rasporede o koncesijama i obvezama.

2. Članice zemlje u razvoju imaju mogućnost primjene obveza u vezi sasmanjenjem u razdoblju do 10 godina. Od najnerazvijenijih zemalja članica netraži se da preuzmu obveze u vezi sa smanjenjem.

DIO X.

Članak 16.

Najnerazvijenije zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznicehrane

1. Razvijene zemlje članice poduzimaju djelovanja predviđene u okviruOdluke o mjerama koje se odnose na moguće negativne učinke programa reformena najnerazvijenije zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznicehrane.

2. Odbor za poljoprivredu prati, na odgovarajući način, provedbu oveOdluke.

DIO XI.

Članak 17.

Odbor za poljoprivredu

Osniva se Odbor za poljoprivredu.

Članak 18.

Nadzor provedbe obveza

1. Odbor za poljoprivredu prati napredak u provedbi obveza dogovorenih uokviru programa reformi Urugvajske runde.

2. Postupak praćenja pokreće se na osnovu notifikacija članica u vezi sodređenim pitanjem i u utvrđenim intervalima, kao i na osnovu dokumentacijekoju priprema Tajništvo na zahtjev kako bi se olakšao postupaknadzora.

3. Osim notifikacija članica prema stavku 2., odmah se notificira svakanova mjera domaće potpore ili izmjena postojeće mjere za koju se tražiloizuzeće od smanjenja. Notifikacija sadrži detalje o novim ili izmijenjenimmjerama i njihovoj usklađenosti s dogovorenim kriterijima navedenim u članku6. ili u Prilogu 2.

4. Tijekom postupka nadzora, članice pridaju dužnu pažnju utjecaju visokestope inflacije na sposobnost pridržavanja obveza u vezi s domaćim potporamabilo koje članice.

5. Članice su suglasne održavati godišnje konzultacije u Odboru zapoljoprivredu, a u vezi sa svojim sudjelovanjem u normalnom razvitkusvjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima u okviru obveza u vezi sizvoznim subvencijama prema ovom Sporazumu.

6. Postupak nadzora pruža članicama priliku da pokrenu raspravu o bilokojem pitanju u vezi s primjenom obveza u okviru programa reforma kako jenavedeno u ovom Sporazumu.

7. Svaka članica može skrenuti pažnju Odboru za poljoprivredu na bilo kojumjeru koju je po njezinom mišljenju druga članica trebalanotificirati.

Članak 19.

Konzultacije i rješavanje sporova

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994., kako su razrađene iprimijenjene sukladno Dogovoru o rješavanju sporova, odnose se na konzultacije irješavanje sporova u okviru ovog Sporazuma.

DIO XII.

Članak 20.

Nastavak procesa reforme

Svjesni činjenice da je dugoročni cilj znatno postupno smanjenje potporei zaštite, čiji je konačni rezultat temeljna reforma, proces u tijeku,članice se slažu da pregovori radi nastavka procesa budu započeti godinudana prije kraja razdoblja primjene, uzimajući pri tomu u obzirsljedeće:

(a)	iskustvo stečeno do tog datuma o primjeni obvezasmanjenja;

(b)	učinak obveza smanjenja na svjetsku trgovinu upoljoprivredi;

(c)	netrgovinska pitanja, poseban i različit postupak premačlanicama zemljama u razvoju, i cilj uspostavljanja pravedno itržišno orijentiranog poljoprivrednog trgovinskog sustava idrugi ciljevi i problemi spomenuti u preambuli ovog Sporazuma;i

(d)	daljnje obveze koje su potrebne da bi se postigli gorespomenuti dugoročni ciljevi.

DIO XIII.

Članak 21.

Završne odredbe

1. Odredbe GATT-a 1994. i ostalih multilateralnih trgovinskih sporazuma uPrilogu 1. A Sporazumu o WTO-u primjenjuju se ovisno o odredbama ovogSporazuma.

2. Prilozi ovom Sporazumu sastavni su dio ovog Sporazuma.

(1) Ove mjere uključuju količinska uvozna ograničenja, različite uvoznepristojbe, najniže uvozne cijene, diskrecione uvozne dozvole,necarinske mjere koje se provode putem državnih trgovinskihpoduzeća, dobrovoljna izvozna ograničenja i slične granične mjeredrugačije od uobičajenih carina, bez obzira provode li se te mjereprema posebnim izuzećima za određenu zemlju od odredaba GATT-a1947., ali ne i mjere koje se provode u skladu s odredbama bilanceplaćanja ili drugim općim nepoljoprivrednim odredbama GATT-a 1994.ili drugim multilateralnim trgovinskim sporazumima u Prilogu 1. ASporazuma o WTO-u.

(2) Referentna cijena na koju se pozivaju odredbe ovogpodstavka je općenito srednja c.i.f. jediničnavrijednost proizvoda ili je inače jedna prikladnacijena u smislu kakvoće proizvoda i njegovog stupnjaobrade. Ona se, u skladu sa svojom početnom svrhom,javno navodi i čini dostupnom tako da druge članicemogu utvrditi dodatnu carinu.

(3) Kada se domaća potrošnja ne uzima u obzir, primjenjuje se osnovnarazina aktiviranja prema podstavku 46. točka (a).

(4) „Kompenzacijskepristojbe” iz ovog članka su one izčlanka VI. GATT-a 1994. i dijela V. Sporazuma osubvencijama i kompenzacijskim mjerama.

PRILOG 1.

PROIZVODI NA KOJE SE ODNOSI OVAJ SPORAZUM

Ovaj Sporazum odnosi se na sljedeće proizvode:

i.	HS poglavlja 1 do 24 bez riba i ribljih proizvoda, plus (1)

ii.

HS broj

2905 43

(manitol)

HS broj

2905 44

(sorbitol)

HS glava

3301

(esencijalna ulja)

HS glava

3501 do 3505

(albuminoidalne supstancije, modificirani škrob, ljepila)

HS broj

3809 10

(završni agensi)

HS broj

3823 60

(sorbitol n.e.p.)

HS glave

4101 do 4103

(štavljena i neštavljena koža)

HS glava

4301

(sirova krzna)

HS glave

5001 do 5003

(sirova svila i svileni otpad)

HS glave

5101 do 5203

(vuna i životinjska dlaka)

HS glave

5201 do 5203

(sirovi pamuk, pamučni otpadci i kardirani i češljani pamuk)

HS glava

5301

(sirovi lan)

HS glava

5302

(sirova konoplja)

2.	Gore navedeno ne ograničava broj proizvoda na koje se odnosi Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.

(1) Opisi proizvoda u okruglim zagradama ne smatraju se konačnim.

PRILOG 2.

DOMAĆA POTPORA: OSNOVA ZA IZUZEĆE OD OBVEZA SMANJENJA

Mjere domaće potpore za koje se traži izuzeće od obveze smanjenjazadovoljavaju osnovni uvjet, a to je da nemaju nikakav ili tek najmanjinegativni učinak na trgovinu ili na proizvodnju. Stoga, sve mjere zakoje se traži izuzeće zadovoljavaju sljedeće osnovne kriterije:

(a)	potpora o kojoj se radi osigurana je putem vladinogprograma financiranja državnim sredstvima (uključujući ivladina odustajanja od naplate prihoda) bez naplate odpotrošača; i

(b)	potpora o kojoj se radi nema za učinak pružanje potporecijenama proizvođača;

kao i dolje navedene kriterije i uvjete specifične za tu politiku.

Vladini programi usluga

2. Opće usluge

Politike u ovoj kategoriji uključuju rashode (ili odustajanje od naplate prihoda)u vezi s programima putem kojih se daju usluge ili povlastice poljoprivredi iliseoskoj zajednici. Oni ne uključuju izravno plaćanje proizvođačima iliprerađivačima. Takvi programi, koji uključuju, ali nisu ograničeni na sljedećipopis, udovoljavaju općim kriterijima prema točki 1. kao i uvjetima specifičnimza takve politike kako slijedi:

(a)	istraživanja, uključujući općenita istraživanja, istraživanja uvezi s programima zaštite okoliša, i istraživački programi vezani uzodređene proizvode;

(b)	zaštita od štetočina i bolesti, uključujući općenitu zaštitu odštetočina i bolesti i onu koja je svojstvena za određeni proizvod,kao što su sustavi ranog upozorenja, karantena i uništavanje;

(c)	obrazovne usluge, uključujući mogućnosti općeg i specijalističkogobrazovanja;

(d)	pružanje savjetodavnih usluga, uključujući osiguravanje sredstavakoja olakšavaju prijenos informacija i rezultata istraživanjaproizvođačima i potrošačima;

(e)	inspekcijske službe, uključujući opće inspekcijske službe iinspekciju određenih proizvoda zbog zdravlja, sigurnosti,klasifikacije ili standardizacije;

(f)	marketinške i usluge promocije, uključujući tržišne informacije,savjete i promotivnu djelatnost, vezane uz određene proizvode, alibez izdataka u neodređene svrhe što bi prodavači mogli iskoristitikako bi snizili svoje prodajne cijene ili dali izravne ekonomskepovlastice potrošačima; i

(g)

usluge infrastrukture, uključujući: električnu mrežu, ceste i drugeoblike prometnog povezivanja, opremu tržnica i luka, vodoopskrbu,brane i sustave odvodnje, i infrastrukturne radove vezane uzokolišne programe. U svakom slučaju izdaci se usmjeravaju kosiguravanju ili izgradnji infrastrukturnih objekata i isključujusubvencije za nabavu opreme na farmama osim za opće korisnu mrežukomunalija. Subvencije za inpute ilioperativne troškove ili naplate povlaštenim korisnicima nisuuključene.

3. Držanje javnih zaliha radi osiguranja hrane (1)

Izdaci (ili odustajanje od naplate prihoda) u vezi s osiguranjem i čuvanjemzaliha proizvoda koji čine sastavni dio programa osiguranja hrane predviđenognacionalnim zakonodavstvom. Ovo može uključivati vladinu pomoć za privatnoskladištenje proizvoda koji su dio takvog programa.

Opseg i sakupljanje takvih zaliha u skladu je s prethodno određenim ciljevimavezanim uz osiguranje hrane. Postupak držanja i raspolaganja zalihamatransparentan je u financijskom smislu. Vlada kupuje hranu po tekućim tržišnimcijenama, dok se prodaja iz tih zaliha obavlja po cijeni koja nije manja odtekuće cijene na domaćem tržištu za taj proizvod i kvalitetu.

4. Domaća pomoć u hrani (2)

Izdaci (ili odustajanje od naplate prihoda) u vezi s osiguravanjem domaće pomoćiu hrani dijelu stanovništva kojem je potrebna.

Uvjeti za dobivanje pomoći u hrani jasno su definirani i vezani uznutricionističke postavke. Takva pomoć je u obliku izravnog davanja hrane iliosiguravanja sredstava tako da oni koji ispunjavaju uvjete za tu pomoć mogukupiti hranu na tržištu ili po subvencioniranim cijenama. Vlada kupuje hranu potekućim tržišnim cijenama, financiranje i davanje pomoći je transparentno.

5. Izravno plaćanje proizvođačima

Potpora pružena putem izravnog plaćanja (ili odustajanja od naplate prihoda,uključujući plaćanja u naturi) proizvođačima za koje se traži izuzeće od obvezasmanjenja, zadovoljava osnovne kriterije u gore navedenoj točki 1., kao iposebne kriterije koji se odnose na pojedinačne vrste izravnog plaćanja utočkama 6. do 13. Kad se traži izuzeće od obveze smanjenja za bilo kojupostojeću ili novu vrstu izravnog plaćanja, ali ne za one navedene u točkama 6.do 13., poštuju se kriteriji navedeni u podtočkama (b) do (e) točke 6., poredopćih kriterija navedenih u točki 1.

6. Potpora koja nije vezana uz dohodak

(a)	Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određeno je jasno definiranimkriterijima kao što su prihod, status proizvođača ilizemljoposjednika, upotreba elemenata ili razina proizvodnje udefiniranom i utvrđenom baznom razdoblju.

(b)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti ni u kakvojvezi, ili se temeljiti, na vrsti ili obimu proizvodnje (uključujućibroj uvjetnih grla) kojom se taj proizvođač bavio u nekoj godinikoja slijedi nakon baznog razdoblja.

(c)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti ni u kakvojvezi, ili se temeljiti, na cijenama, domaćim ili međunarodnim,vezanim uz proizvodnju tijekom godine koja slijedi nakon baznograzdoblja.

(d)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije ni u kakvoj vezi,niti se temelji, na elementima proizvodnje primijenjenim bilo kojegodine nakon baznog razdoblja.

(e)	Za primanje takvih plaćanja nije potrebna nikakvaproizvodnja.

7. Sudjelovanje vlade u osiguranju prihoda i u programima osiguranjaminimalnog prihoda

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje gubitak prihoda,uzimajući u obzir samo prihod od poljoprivrede koji je iznad 30 %prosječnog bruto prihoda ili njegov ekvivalent u neto prihodu(isključujući plaćanja iz istih ili sličnih programa) u prethodnomtrogodišnjem razdoblju ili trogodišnji prosjek temeljen naprethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najviše i najnižestavke. Bilo koji proizvođač koji zadovolji taj uvjet dolazi u obzirza primanje takve potpore.

(b)	Iznos te potpore nadoknađuje manje od 70 % proizvođačevogizgubljenog prihoda u onoj godini u kojoj proizvođač stječe uvjeteza takvu pomoć.

(c)	Iznos svih takvih potpora vezan je samo uz prihod; on nije ni ukakvoj vezi s vrstom ili obimom proizvodnje (uključujući brojuvjetnih grla) kojom se bavi proizvođač; ili s cijenama, domaćim ilimeđunarodnim, koje se odnose na takvu proizvodnju; ili sprimijenjenim elementima proizvodnje.

(d)	Kada proizvođač u istoj godini primi potporu prema ovom stavku iprema točki 8. (potpora u slučaju prirodnih nepogoda), ukupni iznostakvih plaćanja manji je od 100 % proizvođačevog ukupnoggubitka.

8. Plaćanja (izravna ili putem financijskog učešća vlade u programuosiguravanja usjeva) za potporu u slučaju elementarnihnepogoda

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja moguće je samo nakon formalnogpriznanja vlade da se elementarna ili slična nepogoda (uključujućiepidemiju bolesti, najezdu štetočina, nuklearnu nesreću, rat nadržavnom području članice) dogodila ili se događa; i određuje gagubitak proizvodnje koji premašuje 30 % prosječne proizvodnje uprethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnji prosjek temeljenna prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najvišu inajnižu stavku.

(b)	Plaćanja u slučaju nepogode daje se samo radi gubitka prihoda,stoke (uključujući plaćanja u vezi s veterinarskom potporom), zemljeili drugih elemenata proizvodnje zbog spomenute elementarnenepogode.

(c)	Plaćanja ne kompenziraju više od ukupnog troška naknade takvihgubitaka i ne zahtijeva specifikaciju vrste i količine budućeproizvodnje.

(d)	Plaćanja tijekom nepogode ne premašuju razinu potrebnu zasprečavanje ili ublaživanje daljnjeg gubitka prema gore navedenomkriteriju (b).

(e)	Kad proizvođač primi u istoj godini plaćanja prema ovoj točki iprema točki 7. (osiguranje prihoda i programi socijalne potpore),ukupni iznos takvih plaćanja manji je od 100 % proizvođačevogukupnog gubitka.

9. Potpora za strukturnu prilagodbu putem programa povlačenjaproizvođača iz proizvodnje

(a)	Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se s obzirom na jasnodefinirane kriterije u programima čija je namjena olakšatipovlačenje osoba koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom zatržište, ili njihov prelazak u nepoljoprivredne djelatnosti.

(b)	Plaćanja su uvjetovana bitnim i trajnim povlačenjem izpoljoprivredne proizvodnje za tržište.

10. Potpora za strukturnu prilagodbu putem programa povlačenjaresursa

(a)	Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se prema jasnodefiniranim kriterijima u programima namijenjenim povlačenju zemljeili drugih sredstava, uključujući stoku, iz poljoprivredneproizvodnje za tržište.

(b)	Plaćanja su uvjetovana povlačenjem zemlje iz poljoprivredneproizvodnje za tržište na najmanje tri godine, a u slučaju stokeuvjetovana su njenim klanjem ili definitivnim trajnimuklanjanjem.

(c)	Plaćanja ne zahtijevaju ni specificiraju bilo kakvu alternativnuupotrebu te zemlje ili drugih sredstava što ih podrazumijevaproizvodnja poljoprivrednih proizvoda za tržište.

(d)	Plaćanja nisu vezana uz vrstu ili količinu proizvodnje ili uzcijene, domaće ili međunarodne, u vezi s proizvodnjom koja seobavlja uporabom zemlje ili drugih sredstava koja su ostala uproizvodnji.

11. Potpora za strukturnu prilagodbu putem investicijske pomoći

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se javno definiranimkriterijima u vladinim programima čija je namjena potporafinancijskom ili fizičkom restrukturiranju proizvođačkog poslovanjakao odgovor na objektivno dokazan strukturalno nepovoljni položaj.Stjecanje uvjeta za takve programe može se također zasnivati najasno definiranom vladinom programu reprivatizacije poljoprivrednogzemljišta.

(b)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije u vezi ili se nezasniva na vrsti ili opsegu proizvodnje (uključujući broj uvjetnihgrla) kojom se bavi proizvođač u bilo kojoj godini nakon baznograzdoblja, osim ako drukčije nije predviđeno dolje navedenimkriterijem (e).

(c)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije u vezi ili se nezasniva na cijenama, domaćim ili međunarodnim, koje se odnose nabilo kakvu proizvodnju bilo koje godine nakon baznograzdoblja.

(d)	Plaćanja se obavljaju samo u roku potrebnom za realizacijuinvesticije za koju su osigurana.

(e)	Plaćanjima se ne uvjetuje ili na bilo koji način određuje kojepoljoprivredne proizvode trebaju proizvoditi primatelji, ali se odnjih može tražiti da ne proizvode određeni proizvod.

(f)	Plaćanja se ograničavaju na iznos potreban da se nadoknadestrukturni nedostaci.

12. Plaćanja u okviru okolišnih programa

(a)	Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se prema jasnodefiniranim vladinim programima za zaštitu ili očuvanje okoliša iovisi o ispunjenju posebnih uvjeta u okviru vladinog programa,uključujući uvjete vezane uz proizvodne metode ili inpute.

(b)	Iznos plaćanja ograničava se na izvanredne troškove ili gubitakprihoda nastalih zbog pridržavanja vladinog programa.

13. Plaćanja u okviru programa regionalne pomoći

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja ograničava se na proizvođače uregijama s nepovoljnim uvjetima. Svaka takva regija mora biti jasnoodređeno i granicama definirano zemljopisno područje s gospodarskimi upravnim identitetom kojeg je moguće definirati i za kojeg se držida je u nepovoljnom položaju na temelju neutralnih i objektivnihkriterija koji su jasno navedeni u zakonu ili propisu i pokazuju dateškoće te regije ne proizlaze samo iz privremenih okolnosti.

(b)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti u vezi, ilise zasnivati, na vrsti ili opsegu proizvodnje (uključujući brojuvjetnih grla) kojom se bavi proizvođač bilo koje godine nakonbaznog razdoblja, osim u svrhu smanjenja te proizvodnje.

(c)	Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti u vezi, ilise temeljiti, na cijenama, domaćim ili međunarodnim, koje se odnosena proizvodnju godine koja slijedi nakon baznog razdoblja.

(d)	Plaćanja su dostupna samo proizvođačima u regijama koje ispunjavajuuvjete, ali su općenito dostupna svim proizvođačima u takvimregijama.

(e)	Kada su vezana uz faktore proizvodnje, plaćanja se obavljaju poregresivnoj stopi iznad razine praga tog elementa.

(f)	Plaćanja se ograničavaju na izvanredne troškove ili gubitak prihodanastalih zbog obavljanja poljoprivredne proizvodnje u utvrđenimpodručjima.

(1) Za potrebe stavka 3. ovog Priloga, vladini programi držanjazaliha za osiguranje hrane u zemljama u razvoju čije jeposlovanje transparentno i obavlja se u skladu sa službenoobjavljenim objektivnim kriterijima ili uputama, smatra sesukladnim odredbama ovog stavka, što se odnosi i na programeu okviru kojih se zalihe hrane u svrhu osiguranja nabavljajui puštaju u prodaju po administrativnim cijenama, poduvjetom da razlika između nabavne cijene i vanjskereferentne cijene bude uračunata u ZMP.

(2) U svrhu stavaka 3. i 4 ovog Priloga, osiguravanje hrane posubvencioniranim cijenama u svrhu zadovoljavanja potreba zahranom gradskog i seoskog siromašnog stanovništva u zemljamau razvoju na redovitoj osnovi po razumnim cijenama smatra seu skladu s odredbama ovog stavka.

PRILOG 3.

DOMAĆA POTPORA: IZRAČUNAVANJE ZBIRNE MJERE POTPORE

Podložno odredbama članka 6., zbirna mjera potpore (ZMP) izračunava se na temelju određenog proizvoda za svaki osnovni poljoprivredni proizvod koji prima potporu tržišnoj cijeni, neizuzeta izravna plaćanja ili bilo koju drugu subvenciju koja nije izuzeta iz obveze smanjenja („ostali programi neizuzeća od obveza”). Potpora koja nije vezana uz određeni proizvod uračunava se u proizvodno nespecifičan ZMP izražen u ukupnom novčanom iznosu.

2.	Subvencije navedene u točki 1. uključuju proračunske rashode i odustajanje od naplate prihoda od strane vlada ili njihovih zastupnika.

3.	Potpora na nacionalnoj i nižoj razini uključena je.

4.	Posebni poljoprivredni porezi i pristojbe koje plaćaju proizvođači odbijaju se od ZMP-a.

5.	ZMP izračunat prema dolje navedenom opisu za bazno razdoblje čini baznu razinu za primjenu obveze smanjenja u vezi s domaćim potporama.

6.	Za svaki osnovni poljoprivredni proizvod treba se utvrditi poseban ZMP, izražen u ukupnom novčanom iznosu.

7.	ZMP se izračunava što bliže mjestu prve prodaje određenog osnovnog poljoprivrednog proizvoda. Mjere usmjerene na poljoprivredne prerađivače uključene su u obimu u kojem takve mjere koriste proizvođačima osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

Potpora tržišnoj cijeni: potpora tržišnoj cijeni izračunava se koristeći razliku između fiksne vanjske referentne cijene i primijenjene administrativne cijene pomnožene s količinom proizvodnje koja ima uvjete za primanje primijenjene administrativne cijene. Proračunska plaćanja u svrhu održavanja te razlike, kao što su kupovina ili troškovi skladištenja, nisu uključena u ZMP.

Fiksna vanjska referentna cijena temelji se na godinama od 1986. do 1988. i općenito je prosječna jedinična f.o.b. cijena za osnovni poljoprivredni proizvod u zemlji koja je pretežni uvoznik i prosječna jedinična c.i.f. vrijednost za osnovni poljoprivredni proizvod u zemlji koja je pretežni uvoznik u baznom razdoblju. Fiksna referentna cijena može se prilagoditi za razlike u kvaliteti prema potrebi.

10.

Izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza: izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza koje zavise o razlici cijena računaju se bilo upotrebom razlike između fiksne referentne cijene i primijenjene propisane cijene pomnožene s količinom proizvodnje koja je prikladna da primi propisane cijene, ili upotrebom proračunskih izdataka.

11.	Fiksna referentna cijena temelji se na godinama od 1986. do 1988. i općenito je stvarna cijena koja se upotrebljava za određivanje iznosa plaćanja.

12.	Izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza, a koja se te melje na ostalim elementima a ne na cijeni, mjere se proračunskim izdacima.

13.

Ostale mjere koje se ne izuzimaju od obveze, uključujući investicijske subvencije za inpute i ostale mjere kao što su mjere za smanjenje troškova marketinga: vrijednost takvih mjera mjeri se pomoću vladinih proračunskih izdataka ili, tamo gdje upotreba proračunskih izdataka ne održava puni obim subvencije, osnova za računanje subvencije je razlika između cijene subvencionirane robe ili usluga i reprezentativne tržišne cijene za sličnu robu ili uslugu pomnoženu s količinom robe ili usluge.

PRILOG 4.

DOMAĆA POTPORA: IZRAČUNAVANJE EKVIVALENTNE MJERE POTPORE

Podložno odredbama članka 6., ekvivalentne se mjere potpore izračunavaju s obzirom na sve osnovne poljoprivredne proizvode gdje postoji potpora tržišnoj cijeni prema definiciji u Prilogu 3., ali za koje izračunavanje te komponente ZMP-a nije moguće. Za takve proizvode bazna razina za primjenu obveza u vezi sa smanjenjem domaće potpore sastoji se od komponente potpore tržišnoj cijeni izražene u obliku ekvivalentne mjere potpore prema dolje navedenoj točki 2., kao i od bilo kojih izravnih plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza i ostalih subvencija, koje se procjenjuju u skladu s niže navedenom točkom 3. Potpora na nacionalnoj i nižim razinama uključena je.

Ekvivalentne mjere potpore predviđene stavkom 1. izračunavaju se na posebnoj osnovi za svaki proizvod za sve osnovne poljoprivredne proizvode što je bliže moguće mjestu prve prodaje koja dobiva potporu tržišne cijene i za koju izračunavanje potpore tržišne cijene, komponente ZMP-a nije moguće. Za te osnovne poljoprivredne proizvode ekvivalentne mjere potpore tržišne cijene dobivaju se upotrebom primijenjenih propisanih cijena i količinom proizvodnje prikladnom da primi tu cijenu ili, gdje to nije moguće, na osnovu proračunskih izdataka kojima se održava proizvođačeva cijena.

Kad osnovni poljoprivredni proizvodi obuhvaćeni točkom 1. primaju izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza ili bilo koju drugu subvenciju namijenjenu određenom proizvodu koja nije izuzeta od obveze smanjenja, osnova za ekvivalentnu mjeru potpore s obzirom na te mjere je izračunavanje kao i za odgovarajuće komponente ZMP-a (obuhvaćeno točkama 10. do 13. Priloga 3).

Ekvivalentna mjera potpore računa se na osnovu iznosa subvencije što bliže mjestu prve prodaje osnovnog poljoprivrednog proizvoda. Mjere usmjerene na prerađivače poljoprivrednih proizvoda su uključene u obimu u kojem takve mjere koriste proizvođačima osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Posebni poljoprivredni porezi ili pristojbe koje plaćaju proizvođači smanjuju ekvivalentne mjere potpore za odgovarajući iznos.

PRILOG 5.

POSEBNI POSTUPAK IZ ČLANKA 4. STAVKA 2

Odjeljak A

Odredbe stavka 2. članka 4. ne primjenjuju se stupanjem na snaguSporazuma o WTO-u na bilo koji osnovni poljoprivredni proizvod i njegoveprerađene i/ili pripremljene proizvode („označene proizvode”) s obzirom na kojesljedeći uvjeti trebaju biti ispunjeni (u daljnjem tekstu pod nazivom„posebnipostupak”):

(a)	da je uvoz označenih proizvoda iznosio manje od 3 %odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju od1986. do 1988. godine („baznorazdoblje”);

(b)	da nikakve izvozne subvencije nisu dane od početkabaznog razdoblja za označene proizvode;

(c)	da se učinkovite mjere ograničavanja proizvodnjeprimjenjuju na primarni poljoprivredni proizvod;

(d)	da su takvi proizvodi označeni oznakom „ST-Dodatak5.” u odjeljku I-B u dijelu I.Obvezujućeg rasporeda pojedine članice koji je priloženProtokolu iz Marakeša, kao predmet posebnog postupkakoji održava elemente van trgovinskih pitanja kao što jeosiguranje hrane i zaštita okoliša; i

(e)

da minimalne mogućnosti za pristup s obzirom naoznačeni proizvod odgovaraju, kao što je navedeno uodjeljku I-B u dijelu I. Obvezujućeg rasporeda članice,4 % domaće potrošnje označenog proizvoda u baznomrazdoblju od početka prve godine razdoblja primjene i dasu, nakon toga, povećane za 0,8 % odgovarajuće domaćepotrošnje godišnje u baznom razdoblju za preostalorazdoblje primjene.

Na početku bilo koje godine u razdoblju primjene, članica može prestatiprimjenjivati posebni postupak s obzirom na označene proizvode,djelujući u skladu s odredbama točke 6. U tom slučaju članica održavaminimalne mogućnosti pristupa koje su već na snazi u to vrijeme ipovećava minimalne mogućnosti pristupa za 0,4 % odgovarajuće domaćepotrošnje godišnje u baznom razdoblju za ostatak razdoblja primjene.Nakon toga, razina minimalnih mogućnosti pristupa u završnoj godinirazdoblja primjene, koja je rezultat ove formule, održava se uobvezujućem rasporedu članice.

3.	Svi pregovori o tome treba li posebni tretman nastaviti prema točki 1.nakon isteka razdoblja primjene završeni su unutar vremenskog okvirasamog razdoblja primjene kao dio pregovora spomenutih u članku 20. ovogSporazuma, uzimajući u obzir elemente netrgovinskih pitanja.

4.	Ako bude dogovoreno, kao rezultat pregovora spomenutih u točki 3., dačlanica može nastaviti primjenjivati posebni tretman, ta članica dajedodatne i prihvatljive koncesije koje se također dogovaraju tijekom tihpregovora.

Kada se posebni tretman ne nastavlja na kraju razdoblja primjene, tačlanica provodi odredbe točke 6. U takvom slučaju, po isteku razdobljaprimjene, minimalne mogućnosti pristupa za označene proizvode održavajuse na razini od 8 % odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju uobvezujućem rasporedu te članice.

Mjere na granici, osim uobičajenih carina, koje su na snazi za označeneproizvode su u skladu s odredbama članka 4. stavka 2. i to važećim odpočetka one godine u kojoj se posebni postupak prestaje primjenjivati.Na takve proizvode primjenjuju se uobičajene carine, koje su obvezujućeu rasporedu članice i primjenjuju se od početka godine u kojoj posebnipostupak prestaje važiti, i onda prema takvim stopama kakve bi se bileprimijenile da je smanjenje od 15 % bilo uvedeno u trajanju razdobljaprimjene u jednakim godišnjim ratama. Te carine utvrđuju se na osnovucarinskih ekvivalenata koji se izračunavaju u skladu s uputama navedenimu privitku ovog Priloga.

Odjeljak B

Odredbe članka 4. stavka 2. također se ne primjenjuju stupanjem nasnagu Sporazuma o WTO-u na osnovni poljoprivredni proizvod koji jedominantna standardna hrana u tradicionalnoj ishrani članice zemlje urazvoju i u vezi s njim trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti, poredonih navedenih u točki 1. podtočka (a) do točke 1. podtočka (d), i uobimu u kojem se odnose na te proizvode:

(a)

da minimalne mogućnosti pristupa s obzirom na teproizvode, kako je navedeno u odjeljku I-B u dijelu I.Obvezujućeg rasporeda te članice zemlje u razvoju,odgovaraju 1 % domaće potrošnje tog proizvoda u baznomrazdoblju od početka prve godine razdoblja primjene ipovećavaju se u jednakim godišnjim ratama na 2 %odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju napočetku pete godine razdoblja primjene. Od početka šestegodine razdoblja primjene, minimalne mogućnosti pristupas obzirom na te proizvode odgovaraju 2 % odgovarajućedomaće potrošnje u baznom razdoblju i povećavaju se ujednakim godišnjim ratama na 4 % odgovarajuće domaćepotrošnje u baznom razdoblju od početka desete godine.Nakon toga, razina minimalnih mogućnosti pristupaproizišla iz ove formule održava se u obvezujućemrasporedu te članice zemlje u razvoju;

(b)	da su prikladne mogućnosti za pristup tržištu osiguraneza druge proizvode u okviru ovog Sporazuma.

8.	Bilo kakvi pregovori o tome može li se nastaviti posebni postupak, kaošto je navedeno u točki 7., nakon isteka desete godine od početkarazdoblja primjene, započinju i završavaju do isteka te iste desetegodine od početka razdoblja primjene.

9.	Ako je dogovoreno kao rezultat pregovora spomenutih u točki 8. dačlanica može nastaviti primjenjivati posebni postupak, ta članica dajedodatne i prihvatljive koncesije, također dogovorene na timpregovorima.

10.

U slučaju da se posebni postupak prema točki 7. ne nastavi nakon desetegodine od početka razdoblja primjene, na te proizvode primjenjuju seredovne carine utvrđene na osnovi carinskog ekvivalenta koji seizračunava u skladu s uputama navedenim u privitku ovog Priloga, koje suobvezujuće u rasporedu članice. Po ostalim pitanjima, primjenjuju seodredbe točke 6., kako su izmijenjene odgovarajućim posebnim irazličitim tretmanom odobrenim članicama zemljama u razvoju u okviruovog Sporazuma.

Dodatak Prilogu 5.

Upute za izračunavanje carinskih ekvivalenata za posebnu namjenu navedenih u točkama 6. i 10. ovog Priloga

Carinski ekvivalenti, bilo da su izraženi ad valorem ili posebnim stopama, izračunavaju se pomoću stvarne razlike između unutarnjih i vanjskih cijena na transparentan način. Koriste se podaci za razdoblje od 1986. do 1988. Carinski ekvivalenti:

(a)	primarno se utvrđuju na četveroznamenkastoj razini HS-a;

(b)	utvrđuju se na šesteroznamenkastoj ili još točnijoj razini HS-a gdje to bude prikladno;

(c)

općenito se utvrđuju za obrađene i/ili pripremljene proizvode množenjem posebnog carinskog ekvivalenta (posebnih carinskih ekvivalenata) za primarni poljoprivredni proizvod (za primarne poljoprivredne proizvode) s dijelom (dijelovima) u obliku vrijednosti ili u fizičkom obliku prema tome što je prikladno za primarni poljoprivredni proizvod (primarne poljoprivredne proizvode) u obrađenim i/ili pripremljenim proizvodima, i uzimaju se u obzir, gdje je to potrebno, bilo koji dodatni element koji trenutačno pruža zaštitu industriji.

Vanjske cijene su općenito stvarne prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti za zemlje uvoznice. Tamo gdje prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti nisu dostupne ili prikladne vanjske cijene su:

(a)	prikladne prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti bliske zemlje; ili

(b)	procijenjene iz prosječne jedinične f.o.b. vrijednosti jednog prikladnog većeg izvoznika (prikladnih većih izvoznika) i prilagođene dodavanjem procjene troškova osiguranja, vozarine i drugih troškova u vezi s time zemlji izvoznici.

3.	Vanjske cijene su općenito pretvorene u domaću valutu pomoću godišnjeg prosječnog tržišnog deviznog tečaja za isto razdoblje kao i podatak o cijeni.

4.	Unutrašnja cijena općenito je reprezentativna cijena na veliko na domaćem tržištu ili procjena takve cijene ako odgovarajući podatci nisu dostupni.

5.	Početni carinski ekvivalenti mogu biti prilagođeni, ako je to potrebno, kako bi se uzele u obzir razlike u kvaliteti ili raznolikost pomoću odgovarajućeg koeficijenta.

6.	Kada je carinski ekvivalent kao rezultat ovih uputa negativan ili niži od tekuće obvezne stope, početni carinski ekvivalent može se odrediti na razini tekuće obvezne stope ili na osnovi nacionalne ponude tog proizvoda.

7.	Kada se izvrši prilagodba prema razini carinskog ekvivalenta koja bi bila proizišla iz spomenutih uputa, članica, na zahtjev, prihvaća konzultacije s ciljem postizanja prikladnih rješenja.