1.   Ova Uredba, uz izuzetak članka 12., primjenjuje se na brodove koji plove pod zastavom države članice.

Članak 12. primjenjuje se na brodove koji plove pod zastavom treće zemlje koji pristaju u luku ili sidrište države članice.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na:

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

2.   Za potrebe članka 7. stavka 2. točke (d) te članaka 13., 15. i 16.,

3.   Za potrebe stavka 1. točke 13., nadležna osoba može biti osposobljeni radnik ili zaposlenik iz uprave sposoban prepoznati i ocijeniti radne opasnosti, rizike te izloženost zaposlenika mogućim opasnim materijalima ili opasnim uvjetima u postrojenju za recikliranje brodova i koji je sposoban utvrditi nužnu zaštitu i mjere opreza koje je potrebno poduzeti kako bi se te opasnosti, rizici ili izloženosti uklonili ili smanjili.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13), nadležno tijelo može odrediti odgovarajuće kriterije za imenovanje takvih osoba te može odrediti zadatke koji će im se povjeriti.

1.   Svaki novi brod ima popis opasnih materijala u kojem se navode barem oni opasni materijali iz Priloga II. koji su sastavni dio strukture broda ili njegove opreme, mjesto gdje se oni nalaze te približne količine.

2.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), postojeći brodovi, koliko god je to moguće, usklađuju se sa stavkom 1.

U slučaju brodova koji idu na recikliranje, oni se, koliko god je moguće, usklađuju sa stavkom 1. ovog članka od dana objave Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova („Europski popis”), kako je navedeno u članku 16. stavku 2.

Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), pri izradi popisa opasnih materijala navode se barem opasni materijali navedeni u Prilogu I.

3.   Popis opasnih materijala ispunjava sljedeće uvjete:

4.   Pored stavka 3., za postojeće brodove priprema se plan kojim se opisuje vizualna ili uzorkovana provjera kojom se sastavlja popis opasnih materijala te uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a.

5.   Popis opasnih materijala sastoji se od tri dijela:

6.   Dio I. popisa opasnih materijala pravilno se održava i ažurira tijekom operativnog vijeka broda, odražavajući nove ugradnje koje sadrže bilo kakve opasne materijale iz Priloga II. kao i relevantne promjene u konstrukciji i opremi broda.

7.   Prije recikliranja i uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, popis opasnih materijala se, osim pravilnog održavanja i ažuriranja dijela I., dopunjuje dijelom II. za operativno nastali otpad te dijelom III. za zalihe te ga provjerava uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila.

8.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. o ažuriranju popisa stavki za popis opasnih materijala u prilozima I. i II. kako bi se osiguralo da popisi sadrže barem tvari navedene u dodacima I. i II. Konvenciji iz Hong Konga.

Komisija donosi zaseban delegirani akt u odnosu na svaku tvar koja se treba dodati ili izbrisati iz priloga I. ili II.

1.   Pri pripremi broda za slanje na recikliranje, brodovlasnici:

2.   Brodovlasnici osiguravaju da brodovi namijenjeni za recikliranje:

3.   Brodovlasnici osiguravaju da tankeri stignu u postrojenje za recikliranje brodova s teretnim tankovima i pumpnim stanicama u stanju koje mu omogućava izdavanje svjedodžbe da je siguran za izvođenje lakozapaljivih radova.

4.   Brodovlasnici operateru postrojenja za recikliranje brodova daju primjerak svjedodžbe o spremnosti broda za recikliranje izdane u skladu s člankom 9.

5.   Brodovlasnici su odgovorni za brod i dogovaraju održavanje tog broda u skladu sa zahtjevima uprave države pod čijom zastavom plove sve dok operater postrojenja za recikliranje brodova ne prihvati odgovornost za taj brod. Operater postrojenja za recikliranje brodova može odbiti prihvatiti brod u svrhu recikliranja ako stanje broda bitno ne odgovara pojedinostima navedenima u svjedodžbi o popisu, uključujući ako dio I. popisa opasnih materijala nije pravilno održavan i ažuriran, na način da odražava promjene u strukturi broda i opremi. U takvim okolnostima, brodovlasnik zadržava odgovornost za taj brod i o tome bez odgađanja obavješćuje upravu.

1.   Plan recikliranja, specifičan za svaki pojedini brod, izrađuje se prije recikliranja broda. Plan recikliranja broda obuhvaća sva pitanja koja su specifična za brod, a koja nisu obuhvaćena planom postrojenja za recikliranje brodova ili koja zahtijevaju posebne postupke.

2.   Plan recikliranja broda:

3.   Nadležno tijelo, ovisno o slučaju, prešutno ili izričito odobrava plan recikliranja broda u skladu sa zahtjevima države u kojoj se nalazi postrojenje za recikliranje brodova.

Izričito odobrenje daje se ako nadležno tijelo pošalje obavijest u pisanom obliku o svojoj odluci o planu recikliranja broda operateru postrojenja za recikliranje brodova, brodovlasniku i upravi.

Može se smatrati da je dano prešutno odobrenje ako nadležno tijelo u pisanom obliku nije uputilo nikakav prigovor na plan recikliranja broda operateru postrojenja za recikliranje brodova, brodovlasniku i upravi tijekom razdoblja provjere koje je, prema potrebi, utvrđeno u skladu sa zahtjevima države u kojoj se nalazi postrojenje za recikliranje brodova i koje je priopćeno u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (b).

4.   Države članice mogu zahtijevati od svoje uprave da nadležnom tijelu države u kojoj je smješteno postrojenje za recikliranje brodova pošalje podatke koje je pružio brodovlasnik u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) te sljedeće pojedinosti:

1.   Preglede brodova provode časnici uprave ili priznate organizacije koju je ta uprava ovlastila, uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a.

2.   Ako uprava koristi priznate organizacije za provođenje pregleda, kako je opisano u stavku 1., ona ovlašćuje takve priznate organizacije najmanje za sljedeće:

3.   Brodovi podliježu sljedećim pregledima:

4.   Početni pregled novog broda provodi se prije nego je brod stavljen u uporabu ili prije izdavanja svjedodžbe o popisu. Za postojeće brodove početni se pregled provodi do 31. prosinca 2020. Pregledom se provjerava ispunjava li dio I. popisa opasnih materijala zahtjeve ove Uredbe.

5.   Ponovni se pregled provodi u vremenskim razmacima koje određuje uprava, koji nisu dulji od pet godina. Ponovnim pregledom provjerava se ispunjava li dio I. popisa opasnih materijala zahtjeve ove Uredbe.

6.   Dodatni pregled, bilo opći ili djelomični, ovisno o okolnostima, provodi se ako to zatraži brodovlasnik nakon izmjene, zamjene ili značajnog popravka konstrukcije, opreme, sustavâ, pribora, uređaja i materijala koji utječu na popis opasnih materijala. Pregledom se osigurava da je bilo kakva izmjena, zamjena ili značajni popravak proveden na način koji osigurava da brod i dalje ispunjava zahtjeve ove Uredbe te da se dio I. popisa opasnih materijala izmijeni prema potrebi.

7.   Završni se pregled provodi prije nego što je brod povučen iz uporabe i prije početka recikliranja broda.

Tim se pregledom provjerava sljedeće:

8.   Za postojeće brodove koji su predviđeni za recikliranje broda, početni pregled i završni pregled mogu se provoditi istodobno.

1.   Nakon uspješno izvršenog početnog ili ponovnog pregleda, uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje svjedodžbu o popisu. Ta se svjedodžba dopunjuje dijelom I. popisa opasnih materijala iz članka 5. stavka 5. točke (a).

Ako se početni i završni pregled provode u isto vrijeme kako je predviđeno u članku 8. stavku 8., izdaje se samo svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje iz stavka 9. ovog članka.

Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata svjedodžbe o popisu kako bi osigurala njezinu usklađenost s Dodatkom 3. Konvenciji iz Hong Konga. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe.

2.   Na zahtjev brodovlasnika, svjedodžbu o popisu ovjerava ili uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila nakon uspješno izvršenog dodatnog pregleda provedenog u skladu s člankom 8. stavkom 6.

3.   Podložno stavku 4, uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje ili ovjerava, prema potrebi, svjedodžbu o popisu, ako je ponovni pregled uspješno izvršen:

4.   Ako je ponovni pregled uspješno izvršen, a nova svjedodžba ne može se izdati niti staviti na brod prije isteka valjanosti postojeće svjedodžbe, uprava ili priznata organizacija koju je ona ovlastila ovjerava postojeću svjedodžbu te se takva svjedodžba prihvaća kao valjana za dodatno razdoblje koje ne prelazi pet mjeseci od dana isteka valjanosti.

5.   U slučaju kad je svjedodžba o popisu izdana za razdoblje kraće od pet godina, uprava ili priznata organizacija koju je ona ovlastila može produljiti valjanost postojeće svjedodžbe za dodatno razdoblje koje ne prelazi pet godina.

6.   U posebnim okolnostima koje utvrđuje uprava, nova svjedodžba o popisu ne treba biti datirana od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe kako se zahtijeva u stavku 3. točkama (a) i (b) te stavcima 7. i 8. U tim je okolnostima nova svjedodžba valjana za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana završetka ponovnog pregleda.

7.   Ako brod nije u luci ili sidrištu gdje se treba obaviti pregled u trenutku isteka valjanosti svjedodžbe o popisu, uprava može, ako je to primjereno, produljiti razdoblje valjanosti svjedodžbe o popisu za razdoblje koje ne prelazi tri mjeseca kako bi se omogućilo brodu za završi plovidbu do luke u kojoj se pregled treba obaviti. Svako takvo odobreno produljenje uvjetovano je završetkom pregleda u toj luci prije isplovljivanja broda. Brod kojem je odobreno produljenje, pri dolasku u luku u kojoj treba biti pregledan nema pravo zahvaljujući tom produljenju napustiti luku bez nove svjedodžbe. Kada je ponovni pregled završen, nova svjedodžba o popisu valjana je za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe prije dodjele produljenja.

8.   Svjedodžbu o popisu za brod koji obavlja kratka putovanja, a koja nije produljena u skladu s uvjetima iz stavka 7., uprava može produljiti na razdoblje počeka od najviše mjesec dana od njezina isteka valjanosti. Kada je ponovni pregled završen, nova svjedodžba o popisu valjana je za razdoblje koje ne prelazi pet godina od dana isteka valjanosti postojeće svjedodžbe prije dodjele produljenja.

9.   Nakon uspješnog završetka završnog pregleda u skladu s člankom 8. stavkom 7. uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila izdaje svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje. Ta se svjedodžba dopunjuje popisom opasnih materijala i planom recikliranja broda.

Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata svjedodžbe o spremnosti broda za recikliranje kako bi osigurala njezinu usklađenost s Dodatkom 4. Konvenciji iz Hong Konga. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe. Ostale države članice prihvaćaju svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje izdanu nakon završnog pregleda u skladu s prvim podstavkom ovog stavka te se za potrebe ove Uredbe za nju smatra da vrijedi jednako kao svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje koju one izdaju.

1.   Podložno članku 9., svjedodžba o popisu izdaje se za razdoblje koje odredi uprava i koje nije dulje od pet godina.

2.   Svjedodžba o popisu izdana ili ovjerena u skladu s člankom 9. prestaje biti valjana u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

3.   Svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje izdaje uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila na razdoblje koje nije dulje od tri mjeseca.

4.   Svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje izdana u skladu s člankom 9. stavkom 9. prestaje biti valjana ako stanje broda bitno ne odgovara pojedinostima iz svjedodžbe o popisu.

5.   Odstupajući od stavka 3. svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje može produljiti uprava ili priznata organizacija koju je ta uprava ovlastila za točno određeno putovanje u postrojenje za recikliranje brodova.

1.   Države članice primjenjuju odredbe o nadzoru za brodove u skladu sa svojim nacionalnim pravom uzimajući u obzir Direktivu 2009/16/EZ. Podložno stavku 2., svaki takav inspekcijski pregled ograničen je na provjeru postoji li na brodu svjedodžba o popisu ili svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje koja se, ako je valjana, smatra dovoljnom da bi inspekcijski pregled bio odobren.

2.   Nadležno tijelo uključeno u aktivnosti nadzora države luke može provesti detaljni inspekcijski pregled, uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, ako brod ne posjeduje valjanu svjedodžbu ili postoje jasni razlozi za vjerovati sljedeće:

3.   Brod se može upozoriti, zadržati, odbiti ili isključiti iz luka ili offshore terminala koji su u nadležnosti države članice u slučaju da nadležnim tijelima te države članice brod ne podnese, prema potrebi i na zahtjev tih tijela, primjerak svjedodžbe o popisu ili svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje, ne dovodeći u pitanje članak 9. Država članica koja poduzima takve mjere bez odlaganja o tome obavješćuje dotičnu upravu. Neažuriranje popisa opasnih materijala ne predstavlja nedostatak koji za posljedicu može imati zadržavanje, ali bilo kakve nedosljednosti u popisu opasnih materijala prijavljuju se dotičnoj upravi i ispravljaju se u trenutku sljedećeg pregleda.

4.   Nadležno tijelo države članice može dopustiti uplovljavanje u određenu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju moguću mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice kako bi osigurali sigurno uplovljavanje.

1.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), kada pristaje u luku ili sidrište države članice, brod koji plovi pod zastavom treće zemlje ima popis opasnih materijala koji je u skladu s člankom 5. stavkom 2.

Neovisno o prvom podstavku, nadležno tijelo države članice može dopustiti uplovljavanje u određenu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju moguću mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice kako bi osigurali sigurno uplovljavanje.

2.   Ugradnja opasnih materijala iz Priloga I. na brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje, dok su u luci ili sidrištu države članice, zabranjena je ili ograničena kako je navedeno u Prilogu I.

Korištenje opasnih materijala iz Priloga I. na brodovima koji plove pod zastavom treće zemlje, dok su u luci ili sidrištu države članice, zabranjeno je ili ograničeno kako je navedeno u Prilogu I., ne dovodeći u pitanje izuzeća i prijelazne odredbe koje se primjenjuju na te materijale u okviru međunarodnog prava.

3.   Popis opasnih materijala poseban je za svaki brod, sastavlja se uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a i njime se pojašnjava da brod poštuje stavak 2. ovog članka. Pri sastavljanju popisa opasnih materijala utvrđuju se barem opasni materijali navedeni u Prilogu I. Brod koji plovi pod zastavom treće zemlje sastavlja plan kojim se opisuje vizualni/uzorkovani pregled pomoću kojeg je izrađen popis opasnih materijala, uzimajući u obzir odgovarajuće smjernice IMO-a.

4.   Popis opasnih materijala pravilno se održava i ažurira tijekom operativnog vijeka trajanja broda, odražavajući nove ugradnje koje sadrže bilo kakve opasne materijale iz Priloga II. kao i važne izmjene u strukturi i opremi broda, uzimajući u obzir izuzeća i prijelazne odredbe primjenjive na te materijale u okviru međunarodnog prava.

5.   Brod koji plovi pod zastavom treće zemlje može se upozoriti, zadržati, odbiti ili isključiti iz luka ili offshore terminala koji su u nadležnosti države članice u slučaju da nadležnim tijelima te države članice ne podnese primjerak potvrde o sukladnosti u skladu sa stavcima 6. i 7., zajedno s popisom opasnih materijala, prema potrebi i na zahtjev tih tijela. Država članica koja poduzima takve mjere bez odlaganja o tome obavješćuje nadležna tijela treće zemlje pod čijom zastavom dotični brod plovi. Neažuriranje popisa opasnih materijala ne predstavlja nedostatak koji za posljedicu može imati zadržavanje, ali bilo kakve nedosljednosti u popisu opasnih materijala prijavljuju se nadležnim tijelima treće zemlje pod čijom zastavom taj brod plovi.

6.   Nakon provjere popisa opasnih materijala, nadležna tijela treće zemlje pod čijom zastavom brod plovi ili organizacija koju su ona ovlastila izdaju potvrdu o sukladnosti, u skladu s nacionalnim zahtjevima. Potvrda o sukladnosti može se izraditi na temelju Dodatka 3. Konvenciji iz Hong Konga.

7.   Potvrda o sukladnosti i popis opasnih materijala sastavlja se na službenom jeziku nadležnih tijela treće zemlje pod čijom zastavom brod plovi koja ih izdaju, a ako taj jezik nije engleski, francuski ili španjolski, tekst uključuje prijevod na jedan od tih jezika.

8.   Podložno članku 32. stavku 2. točki (b), brodovi koji plove pod zastavom treće zemlje koji se prijavljuju za upis u registar za plovidbu pod zastavom države članice osiguravaju da se popis opasnih materijala, kako je predviđen u članku 5. stavku 2., čuva na brodu ili je sastavljen unutar šest mjeseci od upisa u registar za plovidbu pod zastavom te države članice ili tijekom bilo kojeg od sljedećih pregleda u skladu s člankom 8. stavkom 3., ovisno o tome što je ranije.

1.   Kako bi se uvrstilo na Europski popis, postrojenje za recikliranje brodova mora ispunjavati sljedeće zahtjeve, u skladu s odgovarajućim odredbama Konvencije iz Hong Konga i uzimajući u obzir relevantne smjernice IMO-a, ILO-a, Baselske konvencije te Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i druge međunarodne smjernice:

2.   Operater postrojenja za recikliranje brodova:

3.   Komisija donosi provedbene akte u svrhu uspostavljanja formata:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. ove Uredbe.

1.   Ne dovodeći u pitanje druge relevantne odredbe prava Unije, nadležna tijela postrojenjima za recikliranje brodova smještenima na njihovom državnom području koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 13. odobravaju provođenje recikliranja brodova. To se odobrenje može dodijeliti dotičnom postrojenju za recikliranje brodova za razdoblje od najviše pet godina te se na odgovarajući način može obnoviti.

Pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ove Uredbe, svaka dozvola izdana u skladu s drugim relevantnim odredbama nacionalnog prava ili prava Unije može se kombinirati s odobrenjem iz ovog članka kako bi se dobila jedinstvena dozvola, ako se time izbjegava nepotrebno udvostručavanje podataka i rada operatera postrojenja za recikliranje brodova ili poduzeća za recikliranje brodova ili nadležnog tijela. U tim se slučajevima odobrenje može produljiti u skladu s režimom dozvole navedenim u prvom podstavku, na razdoblje od najviše pet godina.

2.   Države članice uspostavljaju i ažuriraju popis postrojenja za recikliranje brodova kojima su izdala odobrenje u skladu sa stavkom 1.

3.   Komisiji se popis iz stavka 2. dostavlja bez odgađanja, a najkasnije do 31. ožujka 2015.

4.   Ako postrojenje za recikliranje brodova više ne ispunjava zahtjeve iz članka 13., država članica u kojoj se nalazi to postrojenje za recikliranje brodova suspendira ili povlači odobrenje koje mu je dano ili zahtijeva korektivne mjere od dotičnog poduzeća za recikliranje brodova te bez odgađanja o tome obavješćuje Komisiju.

5.   Ako je postrojenje za recikliranje brodova odobreno u skladu sa stavkom 1., dotična država članica bez odgađanja o tome obavješćuje Komisiju.

1.   Poduzeće za recikliranje brodova koje je vlasnik postrojenja za recikliranje brodova smještenog u trećoj zemlji i koje namjerava reciklirati brodove koji plove pod zastavom države članice podnosi zahtjev Komisiji za uvrštavanje tog postrojenja za recikliranje brodova na Europski popis.

2.   Uz zahtjev iz stavka 1. prilaže se dokaz da dotično postrojenje za recikliranje brodova ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 13. kako bi provodilo recikliranje brodova te kako bi bilo uvršteno na Europski popis u skladu s člankom 16.

Poduzeće za recikliranje brodova osobito:

3.   Komisija je ovlaštena donijeti provedbene akte u svrhu određivanja formata informacija potrebnih za identificiranje postrojenja za recikliranje brodova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

4.   Kako bi se uvrstilo na Europski popis, neovisni procjenitelj s odgovarajućim kvalifikacijama, slijedom inspekcijskog pregleda na licu mjesta, izdaje potvrdu o ispunjavanju zahtjeva iz članka 13. postrojenjima za recikliranje brodova smještenima u trećim zemljama. Poduzeće za recikliranje brodova Komisiji podnosi svjedodžbu pri podnošenju zahtjeva za uvrštavanje na Europski popis, a nakon toga svakih pet godina prilikom obnove uvrštavanja na Europski popis. Prvo uvrštavanje na popis i njegova obnova dopunjuju se pregledom u sredini tog razdoblja kako bi se potvrdilo ispunjavanje zahtjeva iz članka 13.

Podnošenjem zahtjeva za uvrštavanje na Europski popis poduzeća za recikliranje brodova prihvaćaju mogućnost da dotično postrojenje za recikliranje brodova bude podvrgnuto inspekcijskim pregledima na licu mjesta od strane Komisije ili zastupnikâ koji djeluju u njezino ime prije ili nakon njihova uvrštavanja na Europski popis u svrhu provjere ispunjavanja zahtjeva iz članka 13. Neovisni procjenitelj, Komisija ili zastupnici koji djeluju u njezino ime surađuju s nadležnim tijelima treće zemlje u kojoj je smješteno postrojenje za recikliranje brodova s ciljem provedbe tih inspekcijskih pregleda na licu mjesta.

Komisija može izdati tehničke smjernice s ciljem lakšeg ishođenja te svjedodžbe.

5.   Za potrebe članka 13., s obzirom na dotičnu oporabu odnosno zbrinjavanje otpada, može se pretpostaviti da je okolišno prihvatljivo gospodarenje na snazi samo ako poduzeće za recikliranje brodova može dokazati da će postrojenje za gospodarenje otpadom koje prima otpad raditi u skladu s normama zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje u širem smislu odgovaraju odgovarajućim međunarodnim normama i normama Unije.

6.   Poduzeće za recikliranje brodova bez odgode pruža ažurirani dokaz u slučaju bilo kakve promjene informacija koje se pružaju Komisiji te u svakom slučaju, tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja od pet godina od uvrštavanja na Europski popis, izjavljuje sljedeće:

1.   Komisija donosi provedbene akte radi uspostave Europskog popisa postrojenja za recikliranje brodova koja:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

2.   Europski popis objavljuje se u Službenom listu Europske unije te na internetskim stranicama Komisije najkasnije 31. prosinca 2016. Podijeljen je na dva potpopisa na kojima su naznačena postrojenja za recikliranje brodova smještena u državi članici i postrojenja za recikliranje brodova smještena u trećoj zemlji.

U Europskom popisu navode se sve sljedeće informacije o postrojenju za recikliranje brodova:

3.   U Europskom popisu navodi se datum do kojeg je postrojenje za recikliranje brodova uvršteno u popis. Uvrštavanje vrijedi za razdoblje od najviše pet godina i može se obnoviti.

4.   Komisija donosi provedbene akte radi redovitog ažuriranja Europskog popisa s ciljem:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25.

5.   Pri uspostavi i ažuriranju Europskog popisa, Komisija djeluje u skladu s načelima ugrađenima u Ugovorima te u skladu s međunarodnim obvezama Unije.

6.   Države članice Komisiji dostavljaju sve informacije koje mogu biti važne u kontekstu ažuriranja Europskog popisa. Komisija drugim državama članicama prosljeđuje sve važne informacije.

1.   Plan recikliranja broda iz članka 7. izrađuje se na jeziku koji prihvaća država koja odobrava postrojenje za recikliranje brodova. Ako jezik koji se koristi nije engleski, francuski ili španjolski, plan recikliranja broda prevodi se na jedan od tih jezika, osim ako uprava smatra da je to nepotrebno.

2.   Svjedodžba o popisu te svjedodžba o spremnosti broda za recikliranje izdane u skladu s člankom 9. sastavljaju se na službenom jeziku uprave koja ih izdaje. Ako jezik koji se koristi nije engleski, francuski ili španjolski, tekst sadržava prijevod na jedan od tih jezika.

1.   Države članice imenuju nadležna tijela i uprave odgovorne za primjenu ove Uredbe i o tim imenovanjima obavješćuju Komisiju. Države članice odmah obavješćuju Komisiju o bilo kakvim promjenama u takvim informacijama.

2.   Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje popise imenovanih nadležnih tijela i uprava te po potrebi ažurira te liste.

1.   Države članice i Komisija, svaka za sebe, imenuju jednu ili više osoba za kontakt odgovornih za obavješćivanje i savjetovanje fizičkih ili pravnih osoba koje dostavljaju upite. Osoba za kontakt Komisije prosljeđuje osobama za kontakt država članica sva primljena pitanja koja se na njih odnose, i obrnuto.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanjima osoba za kontakt. Države članice odmah obavješćuju Komisiju o bilo kakvim promjenama u tim informacijama.

3.   Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje popise imenovanih osoba za kontakt te po potrebi ažurira te liste.

1.   Svaka država članica Komisiji šalje izvješće koje sadrži sljedeće:

2.   Države članice svake tri godine elektroničkim putem šalju izvješće Komisiji najkasnije devet mjeseci od isteka trogodišnjeg razdoblja koje ono obuhvaća.

Prvo elektroničko izvješće obuhvaća razdoblje od dana primjene ove Uredbe do kraja prvog redovnog trogodišnjeg razdoblja izvješćivanja, navedenog u članku 5. Direktive Vijeća 91/692/EEZ (14), a koje pada nakon početnog dana prvog razdoblja izvješćivanja.

Komisija objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe najkasnije devet mjeseci od primitka izvješćâ od država članica.

3.   Komisija te informacije unosi u elektroničku bazu podataka koja je stalno dostupna javnosti.

1.   Države članice utvrđuju odredbe o sankcijama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu primjenu. Predviđene su sankcije učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.   Države članice međusobno surađuju na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi kako bi lakše spriječile i otkrile moguće zaobilaženje odnosno kršenje ove Uredbe.

3.   Države članice imenuju one članove svojeg stalnog osoblja koji su odgovorni za suradnju iz stavka 2. Te se informacije dostavljaju Komisiji koja tim članovima šalje zbirni popis.

4.   Države članice dostavljaju Komisiji odredbe svojeg nacionalnog prava koje se odnosi na izvršenje ove Uredbe i na primjenjive sankcije.

1.   Fizičke ili pravne osobe na koje utječe ili na koje bi moglo utjecati kršenje članka 13. u vezi s člankom 15 i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe, ili koje imaju dovoljno interesa za donošenje odluka o okolišu s obzirom na kršenje članka 13. u vezi s člankom 15. i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ove Uredbe imaju pravo zatražiti od Komisije da poduzme mjere u okviru ove Uredbe s obzirom na takvo kršenje ili s obzirom na izravnu prijetnju takvog kršenja.

Interes bilo koje nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i koja ispunjava zahtjeve iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog vijeća smatra se dovoljnim za potrebe prvog podstavka.

2.   Zahtjev za poduzimanje mjera popraćen je odgovarajućim informacijama i podacima kojima se podržava taj zahtjev.

3.   Ako zahtjev za poduzimanje mjera i popratne informacije i podaci na smislen način pokažu da je došlo do kršenja članka 13. u vezi s člankom 15. i člankom 16. stavkom 1. točkom (b) ili da postoji izravna prijetnja takvog kršenja, Komisija razmatra sve takve zahtjeve za poduzimanje mjera te informacije i podatke. U takvim okolnostima, Komisija dotičnom poduzeću za recikliranje brodova daje mogućnost da iskaže svoje stajalište u vezi sa zahtjevom za poduzimanje mjera i popratnim informacijama i podacima.

4.   Komisija bez odlaganja i u skladu s odgovarajućim odredbama prava Unije obavješćuje osobe koje su podnijele zahtjev u skladu sa stavkom 1. o svojoj odluci da prihvati ili da odbije zahtjev za poduzimanje mjera te za to navodi razloge.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 30. prosinca 2013. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 8. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

1.   Komisija procjenjuje koje bi povrede ove Uredbe trebalo staviti pod područje primjene Direktive 2008/99/EZ s ciljem postizanja jednakosti odredbi koje se odnose na povrede između ove Uredbe i Uredbe (EZ) br. 1013/2006. Komisija o svojim nalazima izvješćuje Europski parlament i Vijeće do 31. prosinca 2014. te, prema potrebi, izvješću prilaže zakonodavni prijedlog.

2.   Komisija preispituje ovu Uredbu najkasnije 18 mjeseci prije dana stupanja na snagu Konvencije iz Hong Konga i, prema potrebi, istodobno u tu svrhu podnosi odgovarajuće zakonodavne prijedloge. Tim se preispitivanjem razmatra uvrštavanje na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova odobrenih Konvencijom iz Hong Konga u svrhu izbjegavanja udvostručavanja posla i administrativnog opterećenja.

3.   Komisija nastavlja s preispitivanjem ove Uredbe te, prema potrebi, pravovremeno iznosi prijedloge kao odgovor na kretanja u vezi s međunarodnim konvencijama, uključujući Baselsku konvenciju, ako se to pokaže nužnim.

4.   Neovisno o stavku 2., Komisija unutar pet godina od dana primjene ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe, popraćeno, prema potrebi, zakonodavnim prijedlozima kako bi se osiguralo da su njezini ciljevi ispunjeni te da je njezin učinak zajamčen i opravdan.

1.   Ova se Uredba primjenjuje od ranijeg od sljedeća dva datuma, ali ne ranije od 31. prosinca 2015:

2.   Međutim, u odnosu na sljedeće odredbe primjenjuju se sljedeći datumi primjene:

3.   Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest o datumu primjene ove Uredbe kada se ispune uvjeti iz stavka 1. točke (a).

4.   Ako država članica zatvori svoj nacionalni registar za upis brodova ili, tijekom razdoblja od tri godine, nije upisala nijedan brod koji plovi pod njezinom zastavom i dokle god se ne upiše nijedan brod koji plovi pod njezinom zastavom, ta država članica može odstupiti od odredbi ove Uredbe, osim za članke 4., 5., 11., 12., 13. i 14., članak 16. stavak 6. te članke 18., 19., 20., 21. i 22. Namjerava li država članica iskoristiti ovo odstupanje, o tome obavješćuje Komisiju najkasnije na datum primjene ove Uredbe. Komisiji se također priopćuju sve naknadne promjene.

1.   Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke o svojem stanovništvu s uobičajenim boravištem u referentnom trenutku. Dostavljeni podaci obuhvaćaju stanovništvo prema starosti, spolu i regiji boravišta.

2.   Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke o svojim vitalnim događajima koji su se dogodili tijekom referentnog razdoblja. Države članice koriste istu definiciju stanovništva koju koriste za podatke iz stavka 1. Dostavljeni podaci obuhvaćaju sljedeće varijable:

3.   Države članice koriste istu definiciju stanovništva za svaku razinu „nacionalni” i „regionalni” kako je definirano ovom Uredbom.

4.   Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za raščlanjivanje podataka iz stavaka 1. i 2. te za rokove i ocjenu podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 10. stavka 2.

1.   U svrhu glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću, države članice dostavljaju Komisiji (Eurostatu) podatke o ukupnom stanovništvu na nacionalnoj razini u referentnom trenutku, u skladu s člankom 2. točkom (c), u roku od osam mjeseci od završetka referentne godine.

2.   Države članice mogu procijeniti ukupno stanovništvo iz stavka 1. na temelju podataka o stanovništvu sa zakonitim boravištem ili registriranom stanovništvu koristeći znanstveno utemeljene, pravilno dokumentirane i javno dostupne metode statističke procjene.

1.   Svake godine države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke o svojem stanovništvu i svojim vitalnim događajima za prethodnu godinu iz članka 3. stavka 1. i članka 3. stavka 2. točaka (a) i (b).

2.   Svake godine države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke o ukupnom stanovništvu na nacionalnoj razini iz članka 4.

3.   Za potrebe ove Uredbe, referentni trenutak ovisno o slučaju znači referentni datum iz stavka 4. ili referentno razdoblje iz stavka 5.

4.   Referentni datum za podatke o stanovništvu je kraj referentnog razdoblja (ponoć 31. prosinca). Prvi referentni datum je u 2013., a zadnji referentni datum je u 2027.

5.   Referentno razdoblje za vitalne događaje je kalendarska godina u kojoj su se događaji dogodili. Prvo referentno razdoblje je 2013., a zadnje referentno razdoblje je 2027.

1.   Države članice provode studije izvedivosti o uporabi definicije „uobičajenog boravišta” za stanovništvo i vitalne događaje iz članka 3. stavaka 1. i 2.

2.   Rezultati studija izvedivosti iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji do 31. prosinca 2016.

3.   Kako bi se olakšala provedba studija izvedivosti iz stavka 1. ovog članka, Unija može nacionalnim statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. Uredbe (EZ) 223/2009 pružiti financijsku potporu.

1.   Države članice osiguravaju kvalitetu prenesenih podataka.

2.   Za potrebe ove Uredbe, na podatke koji se prenose primjenjuju se kriteriji kvalitete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3.   Države članice izvješćuju Komisiju (Eurostat) o referentnim metapodacima koristeći standarde Europskog statističkog sustava, posebno o izvorima podataka, definicijama i metodama procjene korištenima u prvoj referentnoj godini, te države članice obavješćuju Komisiju (Eurostat) o bilo kakvim promjenama u vezi s njima.

4.   Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju joj informacije potrebne za ocjenu kvalitete statističkih informacija.

5.   Države članice osiguravaju da su podaci o stanovništvu koji se zahtijevaju člankom 3. ove Uredbe usklađeni s onima koji se zahtijevaju člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 862/2007.

1.   Komisiji pomaže Odbor za europski statistički sustav uspostavljen Uredbom (EZ) br. 223/2009. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

1.   Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prvo izvješće o provedbi ove Uredbe do 31. prosinca 2018., a drugo izvješće do 31. prosinca 2023. Komisija u tim izvješćima uzima u obzir relevantne informacije koje su dostavile države članice, ocjenjuje kvalitetu prenesenih podataka, korištene metode prikupljanja podataka, dodatno opterećenje nametnuto državama članicama i davateljima podataka te usporedivost tih statistika. Tim se izvješćima ocjenjuje korištenje znanstveno utemeljenih, pravilno dokumentiranih metoda statističke procjene za procjenu „stanovništva s uobičajenim boravištem” na temelju podataka o stanovništvu sa zakonitim boravištem ili registriranom stanovništvu. Prvo izvješće također obuhvaća rezultate studija izvedivosti iz članka 8.

2.   Uz ta se izvješća prema potrebi prilažu prijedlozi za dodatno poboljšanje zajedničkog pravnog okvira za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike o stanovništvu i vitalnim događajima na temelju ove Uredbe.