(1)

Posljednjih godina Unija je bila fokusirana na jačanje konkurentnosti i otpornosti europskoga gospodarstva putem zelene i digitalne transformacije. Usporedna zelena i digitalna tranzicija koja se temelji na europskom zelenom planu, kako je utvrđen u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, i programu politike za digitalno desetljeće do 2030.uspostavljenom Odlukom (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća (4) potiče rast i modernizaciju gospodarstva Unije, čime se stvaraju nove poslovne mogućnosti i pomaže Uniji u stjecanju konkurentske prednosti na globalnim tržištima. U europskom zelenom planu utvrđuje se plan za postizanje klimatske neutralnosti i održivosti gospodarstva Unije na pravedan i uključiv način te za suočavanje s problemima povezanima s klimom i okolišem. U programu politike za digitalno desetljeće do 2030. utvrđuje se jasan smjer za digitalnu transformaciju Unije i ostvarenje digitalnih ciljeva u području digitalizacije na razini Unije do 2030., posebno u pogledu digitalnih vještina, digitalne infrastrukture i digitalne transformacije poduzeća i javnih usluga.

(2)

Industrija Unije dokazala je svoju inherentnu otpornost, ali se u budućnosti mora osigurati i njezina konkurentnost. Visoka inflacija, manjak radne snage, poremećaji u lancima opskrbe nakon pandemije bolesti COVID-19, ruska ratna agresija na Ukrajinu, povećanje kamatnih stopa te porast troškova energije i cijena inputa negativno utječu na konkurentnost industrije Unije te su istaknuli koliko je važno da Unija osigura svoju otvorenu stratešku autonomiju i smanji svoju stratešku ovisnost o trećim zemljama u različitim sektorima. Ti pritisci na industriju Unije dolaze u kombinaciji sa snažnim, ali ne uvijek poštenim tržišnim natjecanjem na rascjepkanom globalnom tržištu. Unija je već pokrenula nekoliko inicijativa za potporu svojoj industriji, kao što su industrijski plan u okviru zelenog plana, utvrđen u komunikaciji Komisije od 1. veljače 2023. naslovljenoj „Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija”, Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama („Akt o kritičnim sirovinama”), Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija („Akt o industriji s nultom neto stopom emisija”), novi privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji, utvrđen u komunikaciji Komisije od 17. ožujka 2023. naslovljenoj „Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu”, Instrument Europske unije za oporavak uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (5) te Uredba (EU) 2023/435 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Iako ta rješenja osiguravaju brzu i ciljanu, a u nekim slučajevima i privremenu potporu, Uniji je potreban strukturiraniji odgovor na potrebe za ulaganjima njezinih industrija, uz zaštitu kohezije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i očuvanje jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu, uz olakšavanje pristupa financiranju. Unija bi trebala raditi na sprečavanju premještanja, povratnom prijenosu proizvodnih postrojenja ključnih tehnologija iz trećih zemalja i privlačenju novih postrojenja kako bi se spriječile strateške ovisnosti.

(3)

Unutarnje tržište donijelo je znatne gospodarske, socijalne i političke prednosti čitavoj Uniji, među ostalim, njezinim građanima i poduzećima. Iako su te koristi općeprihvaćene, prijeko je potrebno nastaviti pronalaziti načine na koje bi se njegov neiskorišteni društveni potencijal mogao dodatno iskoristiti. Unutarnje tržište mora ostati prilagodljivo s obzirom na razvoj geopolitičke dinamike, na tehnološke napretke te na zelenu i digitalnu tranziciju i istodobno poticati otpornost zdravstvenog sustava zbog starenja stanovništva i doprinijeti jačanju Unijine dugoročne konkurentnosti i produktivnosti.

(4)

Provedba i široka primjena digitalnih tehnologija i inovacija duboke tehnologije u Uniji, čistih i resursno učinkovitih tehnologija te biotehnologija bit će ključni za smanjenje strateških ovisnosti Unije i iskorištavanje prilika i ostvarivanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije, čime se osigurava suverenitet i strateška autonomija Unije te promiču konkurentnost i održivost industrije Unije. Stoga su potrebne hitne mjere kako bi se podržao razvoj i proizvodnja kritičnih tehnologija u Uniji jer to predstavlja jedan od najvećih strateških nedostataka Unije. Razvoj i proizvodnja ključnih tehnologija temelje se na lancima vrijednosti međusobno povezanih gospodarskih subjekata koji djeluju u poduzećima različitih veličina, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), različitim sektorima i preko granica. Stoga bi Unija također trebala štititi i jačati lance vrijednosti tih ključnih tehnologija i s njima povezanih usluga koje su ključne i specifične za aktivnosti razvoja ili proizvodnje tih ključnih tehnologija, čime bi se smanjile strateške ovisnosti Unije i očuvao integritet unutarnjeg tržišta te bi se odgovorilo na postojeći nedostatak radne snage i vještina u tim sektorima cjeloživotnim učenjem, projektima obrazovanja, osposobljavanjem i naukovanjem te stvaranjem privlačnih i kvalitetnih radnih mjesta dostupnih svima.

(5)

Kako bi se smatrale ključnima, trebalo bi zahtijevati da tehnologije na unutarnje tržište donesu inovativan element sa znatnim potencijalom ili da doprinose smanjenju ili sprečavanju strateških ovisnosti Unije. Pri procjeni gospodarskog potencijala ključnih tehnologija za unutarnje tržište trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da mjere koje se provode u jednoj državi članici mogu imati učinke prelijevanja u druge države članice. Pri procjeni doprinosi li tehnologija smanjenju ili sprečavanju strateških ovisnosti Unije trebalo bi uzeti u obzir analizu provedenu na razini Unije kako bi se utvrdili rizici koji bi mogli utjecati na cijelu Uniju. Komisija bi trebala izdati smjernice o tome kako se tehnologije u tri sektora u okviru područja primjene ove Uredbe mogu smatrati kritičnima, kao i o uvjetima pod kojima se te tehnologije mogu kvalificirati kao kritične, kako bi se promicalo zajedničko tumačenje projekata, poduzeća i sektora koji će se podržati u okviru odgovarajućih programa u okviru zajedničkih strateških ciljeva relevantnih programa i ove Uredbe. U tim smjernicama Komisija dodatno pojašnjava i pojam lanca vrijednosti i povezanih usluga koje su ključne i specifične za razvoj ili proizvodnju tih konačnih proizvoda. Takvim se smjernicama ne bi trebalo dovoditi u pitanje druge smjernice o posebnim programima.

(6)

Postoji potreba za podupiranjem ključnih tehnologija u sljedećim sektorima: digitalne tehnologije i inovacije duboke tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije te biotehnologije. Inovacije duboke tehnologije trebalo bi shvatiti kao tehnologije koje imaju potencijal za pronalaženje transformativnih rješenja, koje se temelje na vrhunskoj znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, uključujući inovacije koje udružuju napredak u fizičkim, biološkim i digitalnim domenama. Digitalne tehnologije trebale bi prije svega uključivati one kojima se doprinosi ciljnim vrijednostima i ciljevima programa politike za digitalno desetljeće do 2030. kao i višedržavnim projektima kako su definirani u Odluci (EU) 2022/2481. Čiste i resursno učinkovite tehnologije uključuju prije svega tehnologije s nultom neto stopom emisija u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija. Biotehnologije bi trebalo shvatiti kao primjenu znanosti i tehnologije na žive organizme, kao i na njihove dijelove, proizvode i modele, kako bi se izmijenili živi ili neživi materijali za proizvodnju znanja, robe i usluga, uključujući tehnologije navedene u statističkoj definiciji biotehnologije Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj te na Unijinom popisu ključnih lijekova navedenom u Komunikaciji Komisije od 24. listopada 2023. naslovljenoj „Odgovor na nestašice lijekova u EU-u“ i njihove sastavne dijelove. Za projekte koji su priznati kao strateški na temelju Akta o industriji s nultom neto stopom emisija, ako su ti projekti u skladu s kriterijima otpornosti i konkurentnosti utvrđenima u toj uredbi), i na temelju Akta o kritičnim sirovinama trebalo bi se automatski smatrati da se njima doprinosi ciljevima ove Uredbe. Digitalne tehnologije i inovacije duboke tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije te biotehnologije koje su predmet važnog projekta od zajedničkog europskog interesa koji je Komisija odobrila u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a trebale bi se smatrati ključnima, a pojedinačni projekti u okviru takvog važnog projekta od zajedničkog europskog interesa trebali bi biti prihvatljivi za financiranje, u skladu s odgovarajućim pravilima programa, u mjeri u kojoj utvrđeni manjak financijskih sredstava i prihvatljivi troškovi još nisu u potpunosti pokriveni.

(7)

Jačanje kapaciteta za razvoj i proizvodnju tehnologija u Uniji neće biti moguće bez znatne kvalificirane radne snage. Međutim, očekuje se da će se manjak radne snage i vještina, koji se povećao u svim sektorima, uključujući one koji se smatraju ključnima za zelenu i digitalnu tranziciju, nastaviti povećavati u kontekstu demografskih promjena te ugrožavati razvoj tehnologija u relevantnim sektorima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom. Stoga je potrebno potaknuti uključivanje većeg broja ljudi na tržište rada za relevantne sektore, posebno ulaganjem u učenje i cjeloživotno učenje, jačanjem relevantnih vještina i otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta i naukovanja za mlade i osobe u nepovoljnom položaju koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Takvom će se potporom dopuniti niz drugih mjera usmjerenih na zadovoljavanje potreba za vještinama koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije, a koje su navedene u Programu vještina EU-a utvrđenom u Komunikaciji Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenoj „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost”.Te mjere imaju važnu ulogu u promicanju prekvalifikacije i usavršavanja kao načina razmišljanja, poticanju konkurentnosti Unijinih poduzeća, posebno MSP-ova, i doprinošenju stvaranju kvalitetnih radnih mjesta kako bi se ostvario punog potencijala zelene i digitalne tranzicije na socijalno poštenj, uključiv i pravedan način.

(8)

Zbog razmjera ulaganja potrebnih za zelenu i digitalnu tranziciju potrebno je u potpunosti mobilizirati financijska sredstva dostupna u okviru postojećih programa Unije, uključujući ona kojima se dodjeljuje proračunsko jamstvo za operacije financiranja i ulaganja te za provedbu financijskih instrumenata i operacija mješovitog financiranja. Takva bi se financijska sredstva trebala koristiti na fleksibilniji način kako bi se pružila pravodobna i ciljana potpora ključnim tehnologijama u strateškim sektorima. Stoga bi trebalo uspostaviti Platformu za strateške tehnologije za Europu („STEP”) kako bi se doprinijelo ispunjenju potreba Unije za ulaganjima olakšavanjem boljeg usmjeravanja postojećih fondova Unije prema ključnim ulaganjima, uključujući projekte diljem Unije i prekogranične projekte, usmjerenima na potporu razvoju ili proizvodnji ključnih tehnologija u strateškim sektorima, uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu, čime bi se očuvala kohezija i nastojala postići geografski uravnotežena raspodjela projekata koji se financiraju u okviru STEP-a u skladu s odgovarajućim programskim mandatima.

(9)

Pri provedbi programa i aktivnosti u okviru ove Uredbe Komisija i države članice potiču se na promicanje i davanje prioriteta projektima u „dolinama” za ubrzavanje tehnologija s nultom neto stopom emisija kako su definirane u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, projekte na područjima uključenima u teritorijalne planove za pravednu tranziciju iz Uredbe (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i u slabije razvijenim i tranzicijskim regijama te u razvijenijim regijama u državama članicama čiji je prosječni BDP po stanovniku ispod prosjeka EU-27 izmjeren prema standardu kupovne moći (PPS) i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje od 2015. do 2017.

(10)

STEP bi trebao mobilizirati sredstva u okviru postojećih programa Unije, uključujući InvestEU uspostavljen Uredbom (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Obzor Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Europski fond za obranu uspostavljen Uredbom (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Inovacijski fond uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond osnovani Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Europski socijalni fond plus („fond ESF+“) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća (13),

Fond za pravednu tranziciju (FPT) uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i vijeća (14), Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (15), program „EU za zdravlje” uspostavljen Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i program Digitalna Europa uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Sredstva mobilizirana tim programima Unije trebalo bi popratiti dodatnim financiranjem Europskog fonda za obranu u iznosu od 1,5 milijardi EUR za projekte kojima se doprinosi ciljevima STEP-a.

(11)

„Pečat suverenosti” trebao bi se dodjeljivati projektima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a, pod uvjetom da je projekt procijenjen i da je u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete, posebno kriterijima prihvatljivosti, isključenja i dodjele, predviđenima pozivom na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor Europa, Europskog fonda za obranu, Inovacijskog fonda, programa „EU za zdravlje” ili programa Digitalna Europa, neovisno o tome jesu li za projekt dodijeljena financijska sredstva u okviru tih instrumenata. Ti minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete utvrđuju se kako bi se mogli identificirati visokokvalitetni projekti. Pečat suverenosti trebao bi se dodjeljivati u skladu s posebnim uvjetima prihvatljivosti utvrđenima u pozivima na podnošenje prijedloga u okviru predmetnih programa, koji mogu uključivati geografska ograničenja, ako je to primjereno i kako je predviđeno u odgovarajućem zakonodavnom aktu kojim se uređuju ti programi. Pri pripremi opsega poziva na podnošenje prijedloga kojima bi se mogao dodijeliti pečat suverenosti Komisija bi, prema potrebi, trebala uključiti zahtjev da se u projektnim prijedlozima navede kako se od njih očekuje da doprinesu jačanju i strukturiranju lokalnih mreža industrijskih aktera i otvaranju radnih mjesta. Ti bi pozivi, gdje je to moguće i primjereno, trebali biti stalno otvoreni. Pečat suverenosti trebao bi se koristiti kao oznaka kvalitete kako bi se za projekte lakše privukla javna i privatna ulaganja potvrđivanjem njihova doprinosa ciljevima STEP-a. Nadalje, pečatom suverenosti trebalo bi promicati bolji pristup financiranju Unije, posebno olakšavanjem kumulativnog ili kombiniranog financiranja iz nekoliko instrumenata Unije. Države članice također bi trebalo poticati da pečat suverenosti uzimaju u obzir pri dodjeli financijske potpore preko vlastitih programa.

(12)

U tu bi se svrhu trebalo moći osloniti na ocjene provedene za potrebe drugih programa Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (18), kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za korisnike sredstava Unije i potaknula ulaganja u prioritetne tehnologije. Pod uvjetom da su u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2021/241, države članice trebale bi razmotriti uključivanje projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti u reviziju svojih planova za oporavak i otpornost te bi trebale moći razmotriti uključivanje projekata pri odlučivanju o projektima ulaganja koji će se financirati iz njihova udjela u Modernizacijskom fondu uspostavljenom Direktivom 2003/87/EZ. Komisija bi trebala uzeti u obzir pečat suverenosti i u kontekstu postupka predviđenog u članku 19. Protokola br. 5. o Statutu Europske investicijske banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u („Statut EIB-a”) i provjere politike utvrđene u Uredbi (EU) 2021/523. Usto, partneri u provedbi trebali bi imati obvezu ispitivanja projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti ako su ti projekti obuhvaćeni njihovim geografskim područjem i područjem poslovanja u skladu s tom uredbom. Tijela nadležna za programe obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe također bi trebala razmotriti pružanje potpore strateškim projektima priznatima u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija i Aktom o kritičnim sirovinama koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i na koje bi se mogla primjenjivati pravila o kumulativnom financiranju.

(13)

STEP bi se trebao provoditi na djelotvoran, učinkovit, pravedan i transparentan način. U tu bi svrhu Komisija trebala biti zadužena za dodjelu i promicanje pečata suverenosti i upravljanje novim javno dostupnim mrežnim stranicama („portal za suverenost“) te bi se trebala povezati s nacionalnim nadležnim tijelima i dionicima relevantnima za postizanje ciljeva STEP-a. Komisija bi također treba promicati dosljednost, usklađenost, sinergiju i komplementarnost među programima Unije radi potpore projektima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a.

(14)

Komisija bi trebala uspostaviti portal za suverenost kako bi se pružile informacije o dostupnoj potpori za projekte kojima se doprinosi ciljevima STEP-a. Kako bi se odgovorilo na potrebe poduzeća i nositelja projekata koji traže sredstva za ulaganja povezana s projektima STEP-a u okviru programa financiranja Unije, portal za suverenost trebao bi na pristupačan način prilagođen korisnicima prikazivati mogućnosti financiranja ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a dostupne u okviru proračuna Unije. To bi trebalo uključivati informacije o programima Unije kojima se izravno upravlja kao što su Obzor Europa, Europski fond za obranu, Inovacijski fond, program „EU za zdravlje”, program Digitalna Europa te drugi izvori financiranja Unije, kao što su InvestEU, Mehanizam za oporavak i otpornost, EFRR, Kohezijski fond, fond ESF+ i FPT. Nadalje, portal za suverenost trebao bi pomoći u povećanju vidljivosti ulaganja povezanih s ciljevima STEP-a prema ulagačima prikazivanjem projekata kojima je dodijeljen pečat suverenosti. Portal za suverenost trebao bi sadržavati i popis nacionalnih nadležnih tijela koja su odgovorna za djelovanje kao kontaktne točke za provedbu STEP-a na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala osigurati da portal za suverenost nadopunjuje slične platforme te izbjeći prekomjerne propise i administrativno opterećenje.

(15)

Komisija bi trebala pratiti provedbu ciljeva STEP-a kako bi pratila napredak u ostvarivanju ciljeva politike Unije. Praćenje bi se trebalo provoditi na način koji je usmjeren na aktivnosti koje se provode u okviru STEP-a i koji je razmjeran tim aktivnostima kako bi se izbjegli prekomjerni propisi i administrativno opterećenje, posebno za korisnike financiranja. Kako bi se osigurala odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala jednom godišnje izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ciljeva STEP-a u okviru odgovarajućih programa, o ukupnim rashodima STEP-a raščlanjenima prema programu te o uspješnosti STEP-a na temelju pokazatelja uspješnosti predviđenih tim programima. Ako su dostupne, trebalo bi dostaviti informacije o kvalitativnom i kvantitativnom doprinosu Platforme prekograničnim projektima i projektima prema državi članici.

(16)

Iako se STEP oslanja na reprogramiranje i jačanje postojećih programa za potporu strateškim ulaganjima i smanjenje strateških ovisnosti Unije, on je i važan element za testiranje izvedivosti i pripremu eventualnih novih intervencija za potporu suverenitetu i konkurentnosti u strateškim sektorima te za jačanje industrijske politike Unije. Konkretno, STEP bi trebao služiti kao osnova za razmatranje mogućih sličnih djelovanja, kao što je fond za europsku suverenost.

(17)

Komisija bi trebala provesti međuevaluaciju ove Uredbe, u kojoj bi trebala procijeniti relevantnost mjera koje su na temelju ove Uredbe poduzete u svrhu smanjenja strateških ovisnosti Unije te jačanja njezine autonomije. Trebalo bi procijeniti i izvedivost proširenja portala za suverenost kako bi se objedinile sve postojeće javno dostupne internetske stranice i osigurale informacije o programima Unije u okviru izravnog, podijeljenog i neizravnog upravljanja na jedinstvenom portalu te bi trebalo procijeniti i izvedivost uspostave simulatora kojim bi se nositeljima projekata pružale smjernice o programima ili fondovima Unije za koje bi njihov projekt mogao biti prihvatljiv.

(18)

Inovacijski fond podupire ulaganja u inovativne niskougljične tehnologije, koje se ubrajaju u područje primjene ove Uredbe. Stoga će Inovacijski fond biti ključan za podupiranje razvoja ili proizvodnje ključnih čistih i resursno učinkovitih tehnologija u Uniji. Pri izradi i provedbi poziva na podnošenje prijedloga ili natječajnog postupka u okviru Inovacijskog fonda Komisija bi trebala u obzir uzeti projekte koji su u skladu s Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija priznati kao strateški i za koje se smatra da doprinose ciljevima STEP-a.

(19)

Kako bi se proširile mogućnosti za pružanje potpore ulaganjima usmjerenim na jačanje industrijskog razvoja i lanaca vrijednosti u strateškim sektorima, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti uvođenjem novih specifičnih ciljeva u okviru EFRR-a, ne dovodeći u pitanje pravila o prihvatljivosti rashoda i potrošnji u području klime kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1058 i Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (19). U strateškim sektorima trebalo bi biti moguće podupirati i produktivna ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, iako bi MSP-ovi istodobno trebali ostati u fokusu, što može znatno doprinijeti razvoju slabije razvijenih i tranzicijskih regija, kao i u razvijenijim regijama država članica čiji je BDP po stanovniku niži od prosjeka EU-27. Upravljačka tijela potiču se na promicanje suradnje između velikih poduzeća i lokalnih MSP-ova, lanaca opskrbe, inovacijskih i tehnoloških ekosustava. Time bi se povećao ukupni kapacitet Unije za jačanje položaja u tim sektorima pružanjem pristupa takvim ulaganjima svim državama članicama, čime bi se suzbio rizik od povećanja razlika. Sredstva programirana za te nove posebne ciljeve trebala bi biti ograničena na najviše 20 % početnih nacionalnih dodijeljenih sredstava EFRR-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060.

(20)

Kako bi se zadržala visoka razina ambicije u ostvarivanju klimatskih ciljeva u okviru kohezijske politike te istodobno omogućila fleksibilnost između Kohezijskog fonda i EFRR-a, pri izračunu doprinosa EFRR-a u području klime trebalo bi biti moguće uzeti u obzir iznos doprinosa Kohezijskog fonda u području klime koji premašuje 37 % njegovih ukupnih dodijeljenih sredstava i, obrnuto, pri izračunu doprinosa Kohezijskog fonda u području klime trebalo bi biti moguće uzeti u obzir iznos doprinosa EFRR-a u području klime koji premašuje 30 % njegovih ukupnih dodijeljenih sredstava.

(21)

Područje primjene potpore FPT-atrebalo bi proširiti i na ulaganja velikih poduzeća u tehnologije obuhvaćene ovom Uredbom te na rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina koji su potrebni za ostvarivanje tih ulaganja, kojima se doprinosi ciljevima STEP-a, uz zadržavanje fokusa na MSP-ovima, pod uvjetom da su takva ulaganja usklađena s očekivanim doprinosom tranziciji prema klimatskoj neutralnosti kako je utvrđeno u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju u skladu s Uredbom (EU) 2021/1056. Za potporu koja se pruža takvim ulaganjima nije potrebna revizija teritorijalnog plana za pravednu tranziciju ako bi ta revizija bila isključivo povezana s analizom nedostataka kojom se opravdava ulaganje iz perspektive stvaranja radnih mjesta. U kontekstu potpore poduzećima koja nisu MSP-ovi, trebalo bi razmotriti i ulaganja koja promiču naukovanje i otvaranje novih radnih mjesta ili pružaju obrazovanje ili osposobljavanje za nove vještine.

(22)

Fond ESF+ kao glavni fond Unije za ulaganja u ljude pruža presudan doprinos promicanju razvoja vještina. Kako bi se olakšala upotreba tog fonda za ciljeve STEP-a, trebalo bi biti moguće upotrijebiti fond ESF+ za ulaganja usmjerena na stvaranje kvalificirane i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada.

(23)

Kako bi se ubrzala ulaganja i što prije osigurala likvidnost za ulaganja kojima se podupiru ciljevi STEP-a u okviru EFRR-a, fonda ESF+ i FPT-a, trebalo bi osigurati dodatni iznos izvanrednog pretfinanciranja u obliku jednokratnog plaćanja u odnosu na prioritete namijenjene ulaganjima kojima se podupiru ciljevi STEP-a. Dodatno pretfinanciranje trebalo bi se primjenjivati na sva dodijeljena sredstva FPT-a s obzirom na potrebu za ubrzanjem njegove provedbe i njegov snažan utjecaj kad je riječ o potpori državama članicama u postizanju ciljeva STEP-a. Pravila koja se primjenjuju na te iznose izvanrednog pretfinanciranja trebala bi biti usklađena s pravilima koja se primjenjuju na pretfinanciranje utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Nadalje, kako bi se dodatno potaknula primjena takvih ulaganja i osigurala njihova brža provedba, trebala bi biti dostupna mogućnost povećanja najviše stope sufinanciranja Unije na 100 % za prioritete STEP-a. Pri provedbi ciljeva STEP-a upravljačka tijela potiču se na primjenu određenih socijalnih kriterija i promicanje pozitivnih socijalnih ishoda, kao što su prilike za naukovanje i zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima za mlade osobe u nepovoljnom položaju, a posebno za mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, primjenom socijalnih kriterija za dodjelu iz direktiva 2014/23/EU (20), 2014/24/EU (21) i 2014/25/EU (22) Europskog parlamenta i Vijeća ako projekt provodi tijelo koje podliježe tim direktivama te na isplatu primjenjivih plaća dogovorenih kolektivnim pregovaranjem.

(24)

Uredbu (EU) 2021/1060 trebalo bi izmijeniti kako bi projekti kojima je dodijeljen pečat suverenosti mogli ostvariti bolji pristup financijskim sredstvima Unije, posebno olakšavanjem kumulativnog ili kombiniranog financiranja iz nekoliko instrumenata Unije. U tu bi svrhu upravljačka tijela trebala moći izravno dodijeliti potporu iz EFRR-a ili fonda ESF+ za operacije kojima je dodijeljena oznaka suverenosti.

(25)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i osiguralo pravodobno uvođenje STEP-a, odstupanjem od primjenjivih pravila trebalo bi biti moguće iz preispitivanja u sredini programskog razdoblja EFRR-a, fonda ESF+, Kohezijskog fonda i FPT-a predviđenog u Uredbi (EU) 2021/1060 isključiti prioritete koji se odnose na ulaganja kojima se doprinosi ciljevima STEP-a. Takvim se izmjenama programa također može konačno dodijeliti ukupan iznos fleksibilnosti ili dio tog iznosa za 2026. i 2027. godinu. Komisija bi trebala odobriti izmjene programa koje se odnose isključivo na uvođenje prioriteta kojima se doprinosi ciljevima STEP-a i koje se podnesu do kraja kolovoza 2024., u roku od dva mjeseca nakon što ih podnesu države članice. Nadalje, trebalo bi biti moguće unijeti sve odgovarajuće izmjene u sporazume o partnerstvu iz Uredbe (EU) 2021/1060 kao i to da ih Komisija odobri u okviru ubrzanog postupka.

(26)

Regulatorni okvir za provedbu programa za razdoblje 2014. – 2020. posljednjih je godina prilagođen kako bi se državama članicama i regijama omogućila dodatna fleksibilnost u pogledu provedbe i veća likvidnost za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 te agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Te mjere, uvedene na kraju programskog razdoblja, zahtijevaju dovoljno vremena i administrativnih resursa kako bi se u potpunosti iskoristile i provele, osobito u trenutku u kojem će države članice usmjeriti resurse na reviziju operativnih programa za razdoblje 2021. – 2027. povezanih s ciljevima STEP-a. Kako bi se olakšalo administrativno opterećenje za programska tijela i spriječio mogući gubitak sredstava u vrijeme zaključenja zbog isključivo administrativnih razloga, rokove za administrativno zaključenje programa u razdoblju 2014. – 2020. u uredbama (EU) br. 1303/2013 (23) i (EU) br. 223/2014 (24) Europskog parlamenta i Vijeća trebalo bi produljiti. Točnije, rok za podnošenje tog konačnog zahtjeva za plaćanje trebalo bi produljiti za 12 mjeseci. Nadalje, rok za podnošenje dokumenata o zatvaranju također bi trebalo produljiti za 12 mjeseci. U kontekstu ove izmjene primjereno je pojasniti da bi trebalo dopustiti da se distribucija hrane i materijala kupljenih do kraja razdoblja prihvatljivosti (kraj 2023.) može nastaviti i nakon tog datuma.

Kako bi se osigurala pravilna provedba proračuna Unije i poštovanje gornjih granica za plaćanja, plaćanja koja treba izvršiti 2025. trebalo bi ograničiti po programu na 1 % odobrenih financijskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (25). Dospjeli iznosi koji premašuju gornju granicu od 1 % odobrenih sredstava programa po fondu za 2025. ne bi trebali bili plaćeni 2025. ni u narednim godinama, nego bi se upotrijebili samo za poravnanje pretfinanciranja. Neiskorištene iznose trebalo bi opozvati u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013. Kako bi se osiguralo da najudaljenije regije mogu u potpunosti iskoristiti potporu iz fondova obuhvaćenih ovom Uredbom, trebalo bi pojasniti da bi se za potrebe fleksibilnosti predviđene Uredbom (EU) br. 1303/2013 dodatne posebne dodjele sredstava za najudaljenije regije trebale smatrati dijelom sredstava EFRR-a koja se dodjeljuju istoj kategoriji regije u koju se ubraja i dotična najudaljenija regija. Unatoč različitim pravilima prihvatljivosti koja se primjenjuju na dodatnu posebnu dodjelu, trebalo bi biti moguće također primijeniti tu fleksibilnost između dodatne posebne dodjele sredstava i drugih sredstava koja se dodjeljuju iz EFRR-a na istu kategoriju regija u okviru programa.

(27)

Fleksibilnosti predviđene za programsko razdoblje 2014. – 2020. pomogle su državama članicama u naporima koje su uložile kao odgovor na krizu i u oporavak kao i u suočavanju s dodatnim pritiskom na javne proračune uslijed agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. Kako bi se državama članicama omogućilo da se nose sa stalnim proračunskim pritiskom, u skladu s odredbom predviđenom u Uredbi (EU) br. 1303/2013 mogućnost primjene stope sufinanciranja EU-a od 100 % na kohezijske programe trebalo bi retroaktivno proširiti na konačnu obračunsku godinu od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024., ako država članica obavijesti Komisiju prije podnošenja konačnog zahtjeva za međuplaćanje za konačnu obračunsku godinu, u skladu s proračunskim izdvajanjima i ovisno o raspoloživom financiranju.

(28)

InvestEU vodeći je program Unije za poticanje ulaganja, osobito u zelenu i digitalnu tranziciju, pružanjem financiranja utemeljenog na potražnji, na primjer u okviru mehanizama mješovitog financiranja, i tehničke pomoći. Takvim se pristupom privlači dodatni javni i privatni kapital u okviru postojećih sastavnica politike. Kako bi se osigurala potpuna apsorpcija dostupnih sredstava i pod uvjetom da partneri u provedbi nemaju dovoljno kapaciteta za apsorpciju 25 % jamstva EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/523 koje im je namijenjeno, Komisija bi trebala moći Grupi EIB-a dodijeliti više od 75 % jamstva EU-a. U tom kontekstu Komisija bi trebala poticati partnere u provedbi koji nisu Grupa EIB-a i pomagati im da u cijelosti iskoriste financijska sredstva koja su im na raspolaganju. Države članice potiču se da doprinose odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU radi potpore financijskim proizvodima u skladu s ciljevima STEP-a u okviru postojećih sastavnica politike, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnim potporama. Državama članicama trebalo bi omogućiti da u svoje planove za oporavak i otpornost uključe novčani doprinos za potrebe odjeljka „države članice” u sklopu programa InvestEU kako bi se poduprli ciljevi STEP-a u okviru postojećih sastavnica politike. Trebalo bi omogućiti da taj dodatni doprinos ciljevima STEP-a iznosi do 6 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih u okviru plana za oporavak i otpornost za odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU. Ujedno bi trebalo uvesti dodatnu fleksibilnost i pojašnjenja kako bi se bolje ostvarili ciljevi STEP-a. Za projekte kojima se doprinosi ciljevima STEP-a trebali bi se uložiti najveći mogući napori kako bi se na kraju razdoblja ulaganja obuhvatio širok raspon sektora i regija te izbjegla prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija.

(29)

Obzor Europa ključni je program Unije za financiranje istraživanja i inovacija, a njegovo Europsko vijeće za inovacije (EIC) pruža potporu u prvom redu inovacijama potencijalno revolucionarne i disruptivne prirode s potencijalom za rast koje mogu biti prerizične za privatne ulagače. U okviru programa Obzor Europa trebalo bi pružiti dodatnu fleksibilnost kako bi Akcelerator EIC-a mogao pružati potporu isključivo vlasničkim kapitalom MSP-ovima koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, uključujući novoosnovana poduzeća i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje, koji provode inovacije, a naročito onima koji posluju u području tehnologija koje se podupiru u okviru STEP-a, i neovisno o tome jesu li prethodno primili druge vrste potpore iz Akceleratora EIC-a. Provedba financijskog instrumenta kao dijela Akceleratora EIC-a koji pruža financiranje u obliku kapitala ili u drugom povratnom obliku („Fond EIC-a”) danas je ograničena na najveći dopušteni iznos ulaganja od 15 milijuna EUR, osim u iznimnim slučajevima, te se ne mogu uzeti u obzir naknadni krugovi financiranja ili veći iznosi ulaganja. Omogućivanjem potpore isključivo vlasničkim kapitalom za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji nisu prihvatljivi za bankovno financiranje riješilo bi se postojeći nedostatak na tržištu, naročito u kontekstu potreba za ulaganjima u rasponu od 15 do 50 milijuna EUR. Nadalje, iskustvo je pokazalo da iznosi izdvojeni za pilot-projekt EIC-a u okviru programa Obzor 2020. uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (26) nisu u potpunosti iskorišteni. Uredbu (EU) 2021/695 također bi trebalo izmijeniti kako bi se u obzir uzela povećana omotnica za Europski fond za obranu.

(30)

EIC ima ključnu ulogu u ponudi početnog financiranja brzorastućim novoosnovanim poduzećima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. EIC je sa svojim specijaliziranim znanjem u idealnom položaju da poveća mogućnosti financiranja za poduzeća koja traže kapital za rast nakon početne faze inovacija. S obzirom na središnju ulogu Fonda EIC-a u uspjehu STEP-a, trebalo bi pojasniti zakonodavne odredbe o funkcioniranju EIC-a.

(31)

Europski fond za obranu vodeći je program za jačanje konkurentnosti, inovacija, učinkovitosti i tehnološke autonomije obrambene industrije Unije, čime se doprinosi otvorenoj strateškoj autonomiji Unije. Razvoj obrambenih sposobnosti presudan je jer se njime podupiru kapacitet i autonomija industrije Unije za razvoj obrambenih proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika takvih proizvoda. Stoga bi dodatnu omotnicu trebalo staviti na raspolaganje za potporu projektima koji doprinose razvoju primjena povezanih s obranom u okviru područja primjene ove Uredbe.

(32)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno jačanje suverenosti i sigurnosti Unije, ubrzanje njezine zelene i digitalne tranzicije, povećanje njezine konkurentnosti te smanjenje njezinih strateških ovisnosti ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,