31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/1

(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo i druga savjetodavna tijela te na temelju savjeta savjetodavnih vijeća osnovanih za odgovarajuća zemljopisna područja ili područja nadležnosti i zajedničkih preporuka država članica.

(2)

Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti, prema potrebi uključujući određene uvjete koji su s tim funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi državama članicama dodijeliti tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili ribarstvo te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(3)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 predviđa se da je cilj ZRP-a postizanje stope iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos (NOP) do 2015. ako je to moguće, a na progresivnoj i postupnoj osnovi najkasnije do 2020. za sve stokove.

(4)

Ukupne dopuštene ulove (TAC-ovi) trebalo bi stoga, u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013, utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte, istodobno osiguravajući pravedno postupanje prema različitim sektorima ribarstva, kao i vodeći računa o mišljenjima izraženima tijekom savjetovanja s dionicima.

(5)

Uredbom (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđen je višegodišnji plan za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru i za ribarstvo kojim se iskorištava te stokove („plan”). Tim se planom želi osigurati da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa oni obnavljaju, a populacija ulovljenih vrsta održava iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. U tu svrhu ciljanu stopu ribolovne smrtnosti za dotične stokove, izraženu u obliku rasponâ vrijednosti, treba postići što prije, a progresivno i postupno do 2020. Ograničenja ulova za stokove bakalara, haringe i papaline u Baltičkom moru primjenjiva za 2018. primjereno je utvrditi s namjerom ostvarivanja ciljeva plana.

(6)

U skladu s planom, kada znanstveni savjeti ukažu na to da je biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg od dotičnih stokova ispod referentnih točaka za biomasu stoka u mrijestu utvrđenih u Prilogu II. Uredbi (EU) 2016/1139, treba donijeti sve primjerene korektivne mjere kako bi se osiguralo da se dotični stok brzo vrati na razinu iznad one koja može proizvesti najviši održivi prinos. Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) navelo je da je biomasa bakalara u zapadnom Baltiku (Gadus morhua) i haringe u zapadnom Baltiku (Clupea harengus) ispod referentnih točaka očuvanja iz Priloga II. toj uredbi. Stoga je primjereno da se ribolovne mogućnosti za bakalar u zapadnom Baltiku i haringu u zapadnom Baltiku utvrde ispod raspona ribolovne smrtnosti iz stupca B Priloga I. Uredbi (EU) 2016/1139, i to na razini kojom se uzima u obzir smanjenje biomase. U tu svrhu u obzir treba uzeti vremenski raspored ostvarivanja ciljeva ZRP-a, posebno s obzirom na očekivani učinak poduzetih korektivnih mjera te se istodobno pridržavati ciljeva u pogledu postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje, kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(7)

Trebalo bi poduzeti dodatne korektivne mjere u pogledu bakalara u zapadnom Baltiku. Zadržavanjem osmotjednog razdoblja zabrane ribolova koje se trenutačno primjenjuje i dalje bi se osigurala zaštita agregacija bakalara u mrijestu. Prema znanstvenim savjetima rekreacijski ribolov bakalara u zapadnom Baltiku znatno doprinosi ukupnoj ribolovnoj smrtnosti tog stoka. Uzimajući u obzir trenutačno stanje tog stoka, primjereno je zadržati određene mjere koje se trenutačno primjenjuju na rekreacijski ribolov. Tijekom razdoblja mrijesta trebalo bi primjenjivati strože dnevno ograničenje vreće po ribaru. Time se ne dovodi u pitanje načelo relativne stabilnosti koje se primjenjuje na komercijalni ribolov.

(8)

U pogledu bakalara u istočnom Baltiku (Gadus morhua), zbog promjena u njegovoj biologiji ICES nije mogao utvrditi biološke referentne točke. Stoga je, kako bi se doprinijelo ostvarenju ciljeva plana, primjereno utvrditi TAC za bakalar u istočnom Baltiku u skladu s predostrožnim pristupom kako je utvrđen u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Nadalje, trebalo bi uvesti osmotjedno razdoblje zabrane ribolova kako bi se osigurala zaštita agregacija bakalara u istočnom Baltiku u mrijestu u pododjeljcima 25 i 26.

(9)

Osim toga, dopuštanjem ribolova plovilima kraćima od 12 metara preko svega u područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara omogućilo bi se ograničenom broju ribara da nastavi s ribolovnim operacijama i da se usmjeri na vrste koje nisu bakalar. Stoga je proporcionalno plovilima kraćima od 12 metara preko svega dodijeliti pravo na ribolov u područjima na kojima je dubina vode manja od 20 metara.

(10)

U pogledu haringe u Botničkom zaljevu, ICES je procijenio stanje stoka koristeći se najnovijim podacima i najaktualnijim informacijama te je revidirao raspone ribolovne smrtnosti koji odgovaraju najvišem održivom prinosu. Iako se rasponi ribolovne smrtnosti utvrđeni u znanstvenim savjetima ne podudaraju s onima iz plana, koji se pak temelji na najboljim znanstvenim savjetima dostupnima u trenutku njegova donošenja, plan je pravno obvezujući i na snazi je te bi ga stoga trebalo slijediti pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za dotični stok. S obzirom na to da je biomasa stoka u mrijestu za taj stok viša od referentne točke biomase iz stupca A Priloga II. Uredbi (EU) 2016/1139, primjereno je TAC utvrditi u skladu s rasponima ribolovne smrtnosti iz stupca B Priloga I. toj Uredbi kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti između uzastopnih godina u skladu s člankom 4. stavkom 4. točkom (c) te uredbe. Osim toga, TAC za taj stok sada obuhvaća pododjeljke 30 i 31. Budući da u planu nije definiran raspon za pododjeljak 31, u skladu sa znanstvenima savjetima za taj pododjeljak primjenjuje se pristup najvišeg održivog prinosa.

(11)

Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (3), a posebno njezini članci 33. i 34. koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te na dostavljanje podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti Komisiji. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi oznake za iskrcavanja stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(12)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članaka 3. i 4. za zaštitne i analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te uredbe pri određivanju TAC-ova Vijeće odlučuje na koje se stokove ne treba primjenjivati članak 3. ili 4., posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uvedenmehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Stoga bi se, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršao biološki status stokova, članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 trebali primjenjivati na analitičke TAC-ove samo kada se ne iskorištava fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(13)

Na temelju novih znanstvenih savjeta trebalo bi utvrditi preliminarni TAC za norvešku ugoticu u području ICES-a 3.a i vodama Unije u području ICES-a 2.a i potpodručju 4.a za razdoblje od 1. studenoga 2017. do 31. listopada 2018. Uredbu Vijeća (EU) 2017/127 (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti, a ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2018. Međutim, ova Uredba trebala bi se primjenjivati na norvešku ugoticu od 1. studenoga 2017. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,

1.

„pododjeljak” znači pododjeljak ICES-a za Baltičko more kako je definirano u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2187/2005 (6);

2.

„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina svakog stoka koju se smije uloviti tijekom razdoblja od jedne godine;

3.

„kvota” znači udio TAC-a koji je dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;

4.

„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhe kao što su rekreacija, turizam ili sport.

(a)

razmjene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

dodatna iskrcavanja dopuštena na temelju članka 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili na temelju članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)

količine zadržane na temelju članka 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene na temelju članka 15. stavka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

smanjenja na temelju članaka 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/11

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila o tumačenju kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3. razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/14

(1)

Uredbom (EZ) br. 999/2001 utvrđuju se pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE) u goveda, ovaca i koza. Ona se primjenjuje na proizvodnju i stavljanje na tržište živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te, u određenim posebnim slučajevima, na njihov izvoz.

(2)

Spongiformna encefalopatija u jelena je TSE koji pogađa jelene i rasprostranjena je u Sjevernoj Americi. Ta bolest dosad nije prijavljena na području Unije, iako je u Norveškoj u travnju 2016. prvi put otkrivena u soba. Norveška je nakon toga ojačala svoj program nadzora spongiformne encefalopatije u jelena i otkrila niz drugih slučajeva spongiformne encefalopatije u sobova i losova.

(3)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je 2. prosinca 2016. znanstveno mišljenje o spongiformnoj encefalopatiji u jelena („mišljenje EFSA-e”) (2). U mišljenju EFSA-e daju se preporuke za provedbu trogodišnjeg programa nadzora spongiformne encefalopatije u jelena u Estoniji, Finskoj, Islandu, Latviji, Litvi, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj, a riječ je o zemljama Unije i EGP-a s populacijom sobova i/ili losova. U mišljenju EFSA-e ističe se da se tim trogodišnjim programom praćenja spongiformne encefalopatije u jelena želi potvrditi ili isključiti prisutnost spongiformne encefalopatije u jelena u zemljama u kojima ta bolest nikad nije otkrivena i u zemljama u kojima je ona otkrivena (zasad samo Norveška) kako bi se procijenila raširenost i geografska rasprostranjenost spongiformne encefalopatije u jelena.

(4)

Člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 utvrđuje se da svaka država članica mora provoditi godišnji program nadzora TSE-a temeljem aktivnog i pasivnog nadziranja u skladu s Prilogom III. toj Uredbi.

(5)

Stoga bi na temelju preporuka iz mišljenja EFSA-e u poglavlje A Priloga III. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo dodati zahtjeve za trogodišnji program nadzora spongiformne encefalopatije u jelena u Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Švedskoj. Ti bi se zahtjevi trebali smatrati minimalnim zahtjevima koje moraju poštovati dotične države članice. Međutim, te države članice mogu dodatno razraditi svoje programe nadzora spongiformne encefalopatije u jelena kako bi ih prilagodile svojoj posebnoj situaciji.

(6)

Nadalje, u poglavlju A dijelu III. Priloga III. trebalo bi pojasniti laboratorijske protokole i metode testiranja koji se upotrebljavaju za program nadzora spongiformne encefalopatije u jelena i mjere koje je potrebno poduzeti nakon testiranja na spongiformnu encefalopatiju u jelena.

(7)

Kako je preporučeno u mišljenju EFSA-e, trogodišnji program nadzora spongiformne encefalopatije u jelena trebalo bi usmjeriti, s jedne strane, na uzgojene jelene i jelene u zatočeništvu, a s druge strane, na divlje i djelomično udomaćene jelene. Kako bi se osigurala pravna sigurnost u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi unijeti definicije „uzgojenih jelena i jelena u zatočeništvu”, „divljih jelena” i „djelomično udomaćenih jelena”.

(8)

Člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 999/2001 utvrđuje se da države članice Komisiji podnose godišnje izvješće o svojim aktivnostima praćenja TSE-a. U poglavlju B dijelu I. točki A Priloga III. toj Uredbi utvrđuju se podaci koje države članice moraju navesti u svojim godišnjim izvješćima i to redovitim unošenjem u bazu podataka EU-a o TSE-u i/ili uključivanjem tih podataka u godišnje izvješće. U dijelu II. tog poglavlja utvrđeno je da EFSA analizira podatke koje su države članice unijele u svoja godišnja izvješća te jednom godišnje objavljuje izvješće o kretanjima i izvorima TSE-a u Uniji. Zahtjeve u pogledu izvješćivanja o trogodišnjem programu nadzora spongiformne encefalopatije u jelena trebalo bi unijeti u poglavlje B dio I. točku A Priloga III. kako bi se osiguralo da će dotične države članice unijeti podatke dobivene iz tog programa u bazu podataka EU-a o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama i tako omogućiti uključivanje i analizu tih podataka u okviru godišnjeg sažetog izvješća EU-a za praćenje TSE-a, koje sastavlja EFSA u skladu s dijelom II. tog poglavlja.

(9)

Odlukom Komisije 2007/182/EZ (3) utvrđuju se zahtjevi u pogledu pretraživanja spongiformne encefalopatije jelena koje je provedeno od 2007. do 2010. Budući da je to pretraživanje završeno te kako bi se izbjegla neusklađenost definicija povezanih s praćenjem spongiformne encefalopatije u jelena utvrđenih u Prilogu I. toj Odluci i u ovoj Uredbi, Odluku 2007/182/EZ trebalo bi staviti izvan snage. Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/21

(1)

Kako bi se zaštitilo javno zdravlje i zdravlje životinja, za proizvode iz Unije koji se prenose, uz skladištenje ili bez njega, kroz treće zemlje smatra se da više ne ispunjavaju zahtjeve za te proizvode utvrđene u zakonodavstvu Unije. Stoga se Direktivom Vijeća 97/78/EZ (3) utvrđuje da države članice moraju osigurati provedbu veterinarskih pregleda na pošiljkama tih proizvoda unesenima u Uniju iz trećih zemalja.

(2)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 utvrđuju se određena pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom, uključujući pravila za proizvode ribarstva. K tome, Uredbom (EZ) br. 854/2004 utvrđuju se pravila za službene kontrole koje je potrebno provesti na proizvodima životinjskog podrijetla namijenjenima prehrani ljudi. Uredbom (EZ) br. 854/2004 utvrđuje se da pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla pri njihovu ulasku u Uniju mora pratiti isprava koja udovoljava određenim zahtjevima te da se na tim proizvodima moraju provesti službene kontrole u skladu s navedenom uredbom.

(3)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2074/2005 (4) utvrđuju se obrasci zdravstvenih certifikata i dokumenata za uvoz određenih proizvoda životinjskog podrijetla za potrebe uredaba (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004, uključujući obrazac za uvoz proizvoda ribarstva u njezinu Prilogu VI.

(4)

Države članice i organizacije dionika zatražile su od Komisije da izradi obrazac zdravstvenog certifikata za pošiljke proizvoda ribarstva namijenjene prehrani ljudi koje su ulovila plovila koja plove pod zastavom države članice i koji su preneseni u trećim zemljama, uz skladištenje ili bez njega, koji mora potpisati nadležno tijelo u trećoj zemlji kako bi se uskladile informacije koje je potrebno navesti pri ulasku tih pošiljki na područje Unije.

(5)

Obrazac zdravstvenog certifikata trebao bi izričito upućivati na relevantne odredbe koje se odnose na iskrcaj, istovar i skladištenje proizvoda ribarstva iz Priloga III. odjeljka VIII. poglavlja II. i VII. Uredbe (EZ) br. 853/2004.

(6)

Obrazac zdravstvenog certifikata trebao bi isto tako biti kompatibilan za uporabu s računalnim veterinarskim sustavom TRACES (5), koji se upotrebljava za razmjenu zdravstvenih certifikata između trećih zemalja i država članica.

(7)

Stoga je potrebno izraditi usklađeni obrazac zdravstvenog certifikata koji nadležno tijelo u trećoj zemlji kroz koju se proizvodi ribarstva prenose mora potpisati prije njihove otpreme u Uniju.

(8)

Uredbu (EZ) br. 2074/2005 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

umeće se sljedeći članak 6.c:

„Članak 6.c

Zahtjevi koji se odnose na službene kontrole proizvoda ribarstva koje su ulovila plovila koja plove pod zastavom države članice i koji ulaze u Uniju nakon što su preneseni u trećim zemljama, uz skladištenje ili bez njega

1.   Proizvodi ribarstva namijenjeni prehrani ljudi koje su ulovila plovila koja plove pod zastavom države članice i koji su istovareni, uz skladištenje ili bez njega, u trećim zemljama prije ulaska u Uniju različitim prijevoznim sredstvima moraju biti popraćeni zdravstvenim certifikatom koji je izdalo nadležno tijelo te treće zemlje i koji je ispunjen u skladu s obrascem zdravstvenog certifikata utvrđenim u Dodatku VIII. Prilogu VI.

2.   Treća zemlja u kojoj se obavlja prijenos mora se nalaziti na popisu iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 854/2004.

3.   Ako su proizvodi ribarstva iz stavka 1. istovareni i prevezeni u skladište smješteno u trećoj zemlji navedenoj u tom stavku, to se skladište mora nalazi na popisu iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 854/2004.

4.   Ako se proizvodi ribarstva iz stavka 1. utovaruju na plovilo koje plovi pod zastavom treće zemlje, ta se treća zemlja mora nalaziti na popisu iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 854/2004, a plovilo se mora nalaziti na popisu iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 854/2004.

Taj zahtjev ne odnosi se na kontejnerska plovila koja se upotrebljavaju za prijevoz proizvoda ribarstva u kontejnerima.”;

(b)

Prilog VI. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/27

(1)

U Prilogu V. Uredbi (EU) 2016/44 navedena su plovila koja je Odbor za sankcije Ujedinjenih naroda uvrstio na popis u skladu sa stavkom 11. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2146 (2014). Ta plovila podliježu brojnim zabranama na temelju navedene Uredbe, uključujući zabranu utovara, prijevoza ili ispuštanja sirove nafte iz Libije te pristupa lukama na području Unije.

(2)

Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 20. listopada 2017. obnovio je i izmijenio uvrštenje plovila Capricorn koje podliježe mjerama ograničavanja. Prilog V. Uredbi (EU) 2016/44 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(3)

Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu,

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/29

(1)

Direktivom 2011/65/EU propisuje se da države članice moraju osigurati da električna i elektronička oprema stavljena na tržište ne sadržava kadmij.

(2)

U točki 39. Priloga III. Direktivi 2011/65/EU do 1. srpnja 2014. od zabrane je izuzeta uporaba kadmija u višebojnim svjetlećim diodama (LED) namijenjenima za osvjetljenje i prikaz. Komisija je primila zahtjev za obnavljanje tog izuzeća prije 1. siječnja 2013., u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2011/65/EU.

(3)

Višebojne svjetleće diode (LED) u kojima se upotrebljavaju kvantne točke imaju dokazanu prednost u odnosu na prethodnu tehnologiju u pogledu energetske učinkovitosti i prikaza boja. Općenito, uporaba kvantnih točaka na bazi kadmija u zaslonima ima pozitivan učinak jer one troše manje energije u usporedbi s trenutačno dostupnim alternativnim tehnologijama. Postoji vjerojatnost da bi ukupni negativni učinci na okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača uzrokovani zamjenom kvantnih točaka na bazi kadmija u primjenama za prikaz u kojima se koriste kvantne točke bili veći od ukupne koristi takve zamjene za okoliš, zdravlje i sigurnost potrošača.

(4)

Uporaba kadmijeva selenida u poluvodičkim nanokristalnim kvantnim točkama s kadmijem za promjenu valnih duljina namijenjenima uporabi u osvjetljenju zaslona trebala bi se stoga izuzeti od zabrane na razdoblje od dvije godine nakon objave Delegirane direktive u Službenom listu Europske unije. To kratko trajanje izuzeća ne bi trebalo negativno utjecati na inovacije i razvoj alternativa bez kadmija.

(5)

Svjetleće diode za osvjetljenje s kvantnim točkama na bazi kadmija još nisu dostupne na tržištu i njihove potencijalne prednosti u odnosu na postojeće tehnologije ne mogu se primjereno izmjeriti te, stoga, obnavljanje izuzeća u pogledu primjena za osvjetljenje nije opravdano.

(6)

Prilog III. Direktivi 2011/65/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/32

(1)

Vijeće je 31. srpnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/1333.

(2)

Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, osnovan na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1970 (2011), 20. listopada 2017. obnovio je i izmijenio uvrštenje na popis plovila koje podliježe mjerama ograničavanja.

(3)

Prilog V. Odluci (ZVSP) 2015/1333 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 281/34