ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 99

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 59.
15. travnja 2016.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/576 оd 14. travnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 u pogledu tvari rafoksanid ( 1 )

1

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/577 оd 14. travnja 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

4

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 оd 11. travnja 2016. o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije

6

 

 

SMJERNICE

 

*

Smjernica (EU) 2016/579 Europske središnje banke od 16. ožujka 2016. o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2016/6)

21

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

15.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 99/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/576

оd 14. travnja 2016.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 u pogledu tvari „rafoksanid”

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 14. u vezi s člankom 17.,

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za lijekove koje je izdao Odbor za medicinske proizvode koji se primjenjuju u veterini,

budući da:

(1)

Člankom 17. Uredbe (EZ) br. 470/2009 zahtijeva se da se uredbom utvrdi najveća dopuštena količina rezidua (dalje u tekstu „NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima za životinje koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane ili u biocidnim pripravcima koji se upotrebljavaju u uzgoju životinja.

(2)

U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđuju se farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija s obzirom na NDK u hrani životinjskog podrijetla.

(3)

Rafoksanid je trenutačno uvršten u tu tablicu kao dopuštena tvar za goveda i ovce, primjenjiva za mišiće, masno tkivo, jetra, bubreg i mlijeko. Privremene najveće dopuštene količine rezidua te tvari utvrđene za kravlje i ovčje mlijeko prestale su vrijediti 31. prosinca 2015.

(4)

Zahtjev za produljenje razdoblja primjene privremenog NDK-a za rafoksanid u kravljem i ovčjem mlijeku podnesen je Europskoj agenciji za lijekove (dalje u tekstu „EMA”).

(5)

Na temelju mišljenja Odbora za medicinske proizvode koji se primjenjuju u veterini EMA smatra da bi produljenje postojećeg privremenog NDK-a za rafoksanid u kravljem i ovčjem mlijeku omogućilo završetak već poduzetih znanstvenih studija te stoga preporučuje produljenje privremenog NDK-a do 31. prosinca 2017.

(6)

Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Budući da je privremeni NDK za rafoksanid u kravljem i ovčjem mlijeku prestao vrijediti 31. prosinca 2015. te u cilju zaštite legitimnih očekivanja tržišnih subjekata u pogledu uporabe te tvari, produljenje privremenog NDK-a trebalo bi stupiti na snagu odmah i trebalo bi se primjenjivati s učinkom od 1. siječnja 2016.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EU) br. 37/2010 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 152, 16.6.2009., str. 11.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.).


PRILOG

Unos za tvar „rafoksanid” u tablici 1. Priloga Uredbi (EU) br. 37/2010 zamjenjuje se sljedećim:

Farmakološki djelatna tvar

Marker rezidua

Vrsta životinje

NDK

Ciljno tkivo

Ostale odredbe (u skladu s člankom 14. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 470/2009)

Terapeutska klasifikacija

„Rafoksanid

Rafoksanid

Goveda

30 μg/kg

30 μg/kg

10 μg/kg

40 μg/kg

Mišić

Masno tkivo

Jetra

Bubreg

NEMA UNOSA

Antiparazitici/Sredstva za suzbijanje endoparazita”

Ovce

100 μg/kg

250 μg/kg

150 μg/kg

150 μg/kg

Mišić

Masno tkivo

Jetra

Bubreg

Goveda, ovce

10 μg/kg

Mlijeko

Privremeni NDK prestaje vrijediti 31. prosinca 2017.


15.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 99/4


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/577

оd 14. travnja 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

IL

180,1

MA

94,9

SN

58,8

TR

96,3

ZZ

107,5

0707 00 05

MA

80,6

TR

114,2

ZZ

97,4

0709 93 10

MA

94,0

TR

138,8

ZZ

116,4

0805 10 20

EG

49,1

IL

76,7

MA

57,8

TR

40,8

ZZ

56,1

0808 10 80

AR

93,6

BR

99,0

CL

116,4

CN

102,3

US

148,8

ZA

84,6

ZZ

107,5

0808 30 90

AR

104,6

CL

108,5

CN

110,0

ZA

103,7

ZZ

106,7


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

15.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 99/6


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/578

оd 11. travnja 2016.

o uspostavi programa rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (1), a posebno njezin članak 281.,

budući da:

(1)

Člankom 280. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (dalje u tekstu: „Zakonik”) predviđa se da Komisija mora izraditi program rada u pogledu razvoja i primjene elektroničkih sustava (dalje u tekstu: „program rada”). Prvi program rada donesen je Provedbenom odlukom Komisije 2014/255/EU (2). Taj je program potrebno ažurirati. Imajući u vidu da je potreban niz promjena Provedbene odluke 2014/255/EU i radi jasnoće primjereno je zamijeniti tu Odluku i staviti je izvan snage.

(2)

Program rada posebno je važan za utvrđivanje prijelaznih mjera povezanih s elektroničkim sustavima i rokovima za uvođenje sustava koji nisu operativni na datum primjene Zakonika, to jest 1. svibnja 2016. Stoga je program rada potreban radi utvrđivanja prijelaznih razdoblja povezanih s elektroničkim sustavima navedenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2446 (3), Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/341 (4) i Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/2447 (5).

(3)

Zakonikom je predviđeno da se sva razmjena informacija među carinskim tijelima te između gospodarskih subjekata i carinskih tijela, kao i pohrana tih informacija obavlja tehnikama elektroničke obrade podataka te da informacijski i komunikacijski sustavi trebaju nuditi jednake mogućnosti gospodarskim subjektima u svim državama članicama. Stoga bi se programom rada trebao utvrditi opsežan plan za primjenu elektroničkih sustava radi osiguravanja ispravne primjene Zakonika.

(4)

U skladu s time program rada trebao bi sadržavati popis elektroničkih sustava koje bi trebale osmisliti i razviti države članice („nacionalni sustavi”) ili države članice u suradnji s Komisijom („transeuropski sustavi”) kako bi se Zakonik mogao primjenjivati u praksi. Taj bi se popis trebao temeljiti na postojećem dokumentu o planiranju koji je povezan sa svim projektima informacijskih tehnologija u području carine, poznatom kao višegodišnji strateški plan te koji je sastavljen u skladu s Odlukom br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), a posebno s njezinim člankom 4. i člankom 8. stavkom 2. Za elektroničke sustave iz programa rada trebao bi vrijediti isti pristup upravljanja projektima i trebali bi biti osmišljeni i razvijeni kako je određeno višegodišnjim strateškim planom.

(5)

Programom rada trebalo bi utvrditi elektroničke sustave i povezane pravne osnove, ključne točke i predviđene datume za početak primjene. Datumi koji se nazivaju „datumi početka uvođenja” trebali bi biti najraniji datumi od kojih bi države članice mogle započeti s primjenom novog elektroničkog sustava. Osim toga, programom rada trebalo bi definirati „datume završetka uvođenja” kao najkasnije datume do kojih sve države članice i svi gospodarski subjekti moraju početi s uporabom novih ili moderniziranih elektroničkih sustava, kako je propisano Zakonikom. Ta su razdoblja nužna za provedbu uvođenja sustava na razini Unije. Trajanje tih razdoblja trebalo bi odražavati potrebe uvođenja svakog pojedinačnog sustava.

(6)

Rokove za uvođenje transeuropskih sustava trebalo bi utvrditi točnim datumima ili, prema potrebi, razdobljima uvođenja. Ta bi razdoblja trebalo ograničiti na vrijeme potrebno za migraciju s postojećeg sustava koji upotrebljavaju države članice i gospodarski subjekti na novi sustav. Državama članicama trebalo bi dopustiti da odluče u kojem će trenutku tijekom tih razdoblja početi i završiti migraciju svojih sustava te kad bi gospodarski subjekti trebali upotrebljavati i spojiti se na nove sustave. Datum završetka koji utvrđuje svaka država članica trebao bi biti datum isteka valjanosti razdoblja za prijelazna pravila o odgovarajućim elektroničkim sustavima, kako je utvrđeno u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, Delegiranoj uredbi (EU) 2016/341 i Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447.

(7)

Rokove za uvođenje i migraciju nacionalnih sustava trebalo bi utvrditi u skladu s nacionalnim projektnim planovima i planovima migracija država članica, imajući u vidu da ti sustavi pripadaju specifičnim nacionalnim okruženjima i okolnostima u području informacijske tehnologije. Datum završetka koji utvrđuje svaka država članica trebao bi biti datum isteka prijelaznog razdoblja za odgovarajuće elektroničke sustave utvrđenog u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, Delegiranoj uredbi (EU) 2016/341 i Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447. Radi transparentnosti i u skladu s člankom 56. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2016/341 države članice trebaju dostaviti svoje nacionalne planove Komisiji i Komisija treba objaviti te planove na internetskoj stranici Europa. Osim toga, države članice trebale bi osigurati da se gospodarskim subjektima pravodobno prenesu tehničke informacije koje su im nužne kako bi, prema potrebi, ažurirali svoje sustave i spojili se na nove ili modernizirane sustave te primijenili nova pravila i podatkovne zahtjeve, istodobno primjenjujući preporuke država članica navedene u nacionalnim smjernicama za dobre prakse u području informacijskih tehnologija.

(8)

Elektronički sustavi iz programa rada trebali bi se odabrati s obzirom na njihov očekivani učinak u smislu prioriteta utvrđenih u Zakoniku. Jedan je od glavnih prioriteta u tom pogledu ponuditi gospodarskim subjektima širok spektar elektroničkih carinskih usluga na cijelom carinskom području Unije. Osim toga, elektroničkim bi se sustavima trebalo pridonijeti učinkovitosti, djelotvornosti i usklađenosti carinskih postupaka diljem Unije. Redoslijed i raspored uvođenja sustava obuhvaćenih programom rada trebali bi se temeljiti na praktičnim pitanjima i pitanjima povezanima s upravljanjem projektima poput raspoređivanja aktivnosti i resursa, međusobne povezanosti projekata, posebnih preduvjeta za pojedinačne sustave i zrelosti projekta. Programom rada trebalo bi organizirati razvoj elektroničkih sustava u različitim fazama. Imajući u vidu znatan broj sustava i sučelja koje je potrebno razviti, primijeniti i održavati, kao i visoke troškove potpune provedbe programa rada do 2020., trebalo bi osigurati blisko praćenje i nadzor.

(9)

Budući da države članice u suradnji s Komisijom razvijaju, uvode i održavaju elektroničke sustave iz članka 16. stavka 1. Zakonika, Komisija i države članice trebale bi zajednički osigurati pripremanje i primjenu elektroničkih sustava u skladu s programom rada te donošenje odgovarajućih mjera za usklađeno i pravodobno planiranje, osmišljavanje, razvoj i uvođenje sustava.

(10)

Kako bi se osigurala vremenska usklađenost programa rada i višegodišnjeg strateškog plana, program rada trebalo bi ažurirati istodobno s ažuriranjem višegodišnjeg strateškog plana i usklađivati program rada s višegodišnjim strateškim planom. Pri utvrđivanju daljnjeg ažuriranja programa rada potrebno je obratiti posebnu pozornost na godišnji napredak u ispunjavanju dogovorenih ciljeva, imajući u vidu ambicioznost i zahtjevnost svojstava elektroničkih sustava koje je potrebno dovršiti u 2019. i 2020. godini, kao i trenutačno planiranu koncentraciju radova u 2019. i 2020.

(11)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Program rada

Donosi se program rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije (dalje u tekstu: „program rada”) kako je utvrđeno u Prilogu.

Članak 2.

Provedba

1.   Komisija i države članice surađuju u provedbi programa rada.

2.   Države članice razvijaju i uvode odgovarajuće elektroničke sustave do datuma završetka relevantnih razdoblja uvođenja, utvrđenih u programu rada.

3.   Projekti utvrđeni programom rada, kao i priprema i primjena odgovarajućih elektroničkih sustava provode se dosljedno programu rada i višegodišnjem strateškom planu.

4.   Komisija djeluje na postizanju dogovora s državama članicama u pogledu područja primjene projekta, osmišljavanja, zahtjeva i arhitekture elektroničkih sustava kako bi se započelo s provedbom projekata iz programa rada. Prema potrebi, Komisija se savjetuje s gospodarskim subjektima i uzima u obzir njihova stajališta.

Članak 3.

Ažuriranje

1.   Program rada redovito se ažurira kako bi se osigurala usklađenost i prilagodba s najnovijim kretanjima u provedbi Uredbe (EU) br. 952/2013 te kako bi se u obzir uzeo stvarni napredak u području pripreme i razvoja elektroničkih sustava, a posebno u pogledu raspoloživosti zajednički dogovorenih specifikacija i početka primjene elektroničkih sustava.

2.   Kako bi se osigurala vremenska usklađenost programa rada i višegodišnjeg strateškog plana, program rada ažurira se barem jednom godišnje.

Članak 4.

Izvješćivanje i upravljanje

1.   Komisija i države članice razmjenjuju informacije o planiranju i napretku provedbe pojedinačnih sustava.

2.   Najkasnije šest mjeseci prije planiranog datuma uvođenja određenog informatičkog sustava države članice Komisiji dostavljaju nacionalne projektne planove i planove migracija. Ti planovi moraju sadržavati sljedeće podatke:

datum objave tehničkih specifikacija za vanjsku komunikaciju elektroničkog sustava,

razdoblje ispitivanja usklađenosti s gospodarskim subjektima,

datume uvođenja elektroničkog sustava, uključujući početak primjene i, prema potrebi, razdoblje tijekom kojega gospodarski subjekti smiju provesti migracije.

3.   Države članice izvještavaju Komisiju o svim ažuriranjima nacionalnih projektnih planova i planova migracija.

4.   Komisija objavljuje nacionalne projektne planove i planove migracija na svojoj internetskoj stranici.

5.   Države članice gospodarskim subjektima pravodobno stavljaju na raspolaganje tehničke specifikacije o vanjskoj komunikaciji nacionalnih elektroničkih sustava.

Članak 5.

Stavljanje izvan snage

1.   Provedbena odluka 2014/255/EU stavlja se izvan snage.

2.   Upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Odluku.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 269, 10.10.2013., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2014/255/EU оd 29. travnja 2014. o donošenju programa rada za Carinski zakonik Unije (SL L 134, 7.5.2014., str. 46.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijelaznih pravila za određene odredbe Carinskog zakonika Unije dok odgovarajući elektronički sustavi još nisu operativni te o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446, (SL L 69, 15.3.2016., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(6)  Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).


PRILOG

Program rada u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava iz Carinskog zakonika Unije

I.   UVOD U PROGRAM RADA

1.

Svrha je programa rada osigurati instrument za potporu primjene Zakonika u pogledu razvoja i uvođenja elektroničkih sustava predviđenih tim Zakonikom.

2.

Osim toga, svrha je programa rada utvrđivanje razdoblja tijekom kojih se primjenjuju prijelazne mjere do uvođenja novih ili nadograđenih elektroničkih sustava, kako je navedeno u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446, Delegiranoj uredbi (EU) 2016/341 i Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447.

3.

„Ključna točka” u smislu predviđenog datuma za tehničke specifikacije znači datum od kojeg će na raspolaganju biti stabilna verzija tehničkih specifikacija. Za nacionalne sustave ili sastavnice taj će se datum dostaviti u okviru objavljenih nacionalnih projektnih planova.

4.

Programom rada utvrđuju se sljedeći „datumi uvođenja” transeuropskih sustava i nacionalnih sustava:

(a)

datum početka razdoblja uvođenja za elektroničke sustave, što znači najraniji datum za početak primjene elektroničkog sustava;

(b)

datum završetka razdoblja uvođenja za elektroničke sustave, što znači:

najkasniji datum do kojeg sustave moraju početi primjenjivati sve države članice te upotrebljavati svi gospodarski subjekti, kao i

datum isteka valjanosti prijelaznog razdoblja.

Za potrebe točke (b) taj je datum istovjetan datumu početka ako nije predviđeno stvarno razdoblje uvođenja ili migracije.

5.

Za isključivo nacionalne sustave ili posebne nacionalne sastavnice šireg projekta Unije države članice mogu u skladu sa svojim nacionalnim projektnim planiranjem donijeti odluku o „datumima uvođenja”, kao i datumu početka i završetka razdoblja uvođenja.

Prvim stavkom obuhvaćeni su sljedeći nacionalni sustavi ili posebne nacionalne sastavnice:

(a)

2. sastavnica automatiziranog sustava izvoza u okviru Carinskog zakonika Unije (modernizacija nacionalnih sustava izvoza) (točka 10. dijela II.);

(b)

posebni postupci u okviru Carinskog zakonika Unije (posebni postupci uvoza (SP IMP) i posebni postupci izvoza (SP EXP)) (točka 12. dijela II.);

(c)

obavijest o dolasku, obavijest o podnošenju carini i privremeni smještaj u okviru Carinskog zakonika Unije (točka 13. dijela II.);

(d)

modernizacija nacionalnih sustava uvoza u okviru Carinskog zakonika Unije (točka 14. dijela II.);

(e)

upravljanje osiguranjima u okviru Carinskog zakonika Unije – 2. sastavnica (točka 16. dijela II.).

6.

Za transeuropske sustave sa stvarnim razdobljem uvođenja, bez jedinstvenog datuma provedbe, države članice mogu početi s primjenom na primjereni datum tijekom razdoblja uvođenja i gospodarskim subjektima odobriti razdoblje migracije tijekom tog razdoblja, ako se takvo razdoblje smatra primjerenim. Datumi početka i završetka dostavljaju se Komisiji. Potrebno je razmotriti pomno ispitivanje aspekata zajedničke domene.

Prvim stavkom obuhvaćeni su sljedeći transeuropski sustavi:

(a)

dokaz o statusu iz Unije u okviru Carinskog zakonika Unije (točka 8. dijela II.);

(b)

modernizacija novog kompjutoriziranog provoznog sustava u okviru Carinskog zakonika Unije (točka 9. dijela II.);

(c)

1. sastavnica automatiziranog sustava izvoza u okviru Carinskog zakonika Unije (točka 10. dijela II.).

7.

Komisija i države članice morat će radi provedbe programa rada u obzir uzeti složenost koja se odnosi na međuovisnosti, varijable i pretpostavke. Načela iz višegodišnjeg strateškog plana primjenjivat će se na upravljanje planiranjem.

Projekti će se provoditi u različitim fazama, to jest fazama razvoja, izrade, testiranja, migracije i primjene. Uloga Komisije i država članica u tim će različitim fazama ovisiti o prirodi i arhitekturi sustava te njegovim sastavnicama ili uslugama, kako je opisano u detaljnim sažecima projekata višegodišnjeg strateškog plana. Komisija prema potrebi utvrđuje zajedničke tehničke specifikacije u bliskoj suradnji s državama članicama koje prethodno provode njihovo preispitivanje, kako bi ih se stavilo na raspolaganje 24 mjeseca prije predviđenog datuma uvođenja elektroničkog sustava. Tehničke specifikacije utvrđene na nacionalnoj razini za nacionalne sustave ili sastavnice moraju biti pravodobno dostupne, barem kad je riječ o dijelovima koji se odnose na vanjsku komunikaciju s gospodarskim subjektima, kako bi gospodarski subjekti na odgovarajući način mogli planirati i prilagoditi svoje sustave i sučelja.

Države članice surađivat će u razvoju i uvođenju sustava u skladu s utvrđenom arhitekturom i specifikacijama sustava, a prema potrebi u istim aktivnostima surađivat će i s Komisijom. Te će se aktivnosti provoditi u skladu s ključnim točkama i datumima utvrđenim u programu rada. Osim toga, Komisija i države članice surađivat će i s gospodarskim subjektima i ostalim dionicima.

Najkasnije do datuma završetka utvrđenih u ovom programu rada ili, ako je primjenjivo, utvrđenih u nacionalnim planovima država članica, gospodarski subjekti moraju poduzeti mjere potrebne za omogućivanje upotrebe sustava nakon njihove uspostave.

II.   POPIS PROJEKATA POVEZANIH S RAZVOJEM I UVOĐENJEM ELEKTRONIČKIH SUSTAVA

A.   Potpuni popis

„Projekti u okviru Carinskog zakonika Unije i povezani elektronički sustavi”

Popis projekata povezanih s razvojem i uvođenjem elektroničkih sustava potrebnih za primjenu Zakonika

Pravna osnova

Ključna točka

Datumi uvođenja elektroničkih sustava

 

 

 

Datum početka razdoblja uvođenja elektroničkog sustava (1)

Datum završetka razdoblja uvođenja elektroničkog sustava (2)

=

Datum završetka prijelaznog razdoblja

1.   Sustav registriranih izvoznika u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta staviti na raspolaganje najnovije informacije o registriranim izvoznicima koji izvoze robu u Uniju i imaju poslovni nastan u zemljama korisnicama općeg sustava povlastica. Sustav će se uspostaviti kao transeuropski sustav i uključivat će podatke o gospodarskim subjektima u EU-u radi potpore izvozu u zemlje korisnice općeg sustava povlastica. Traženi podaci postupno će se unositi u sustav do 31. prosinca 2017.

Članak 6. stavak 1. i članci 16. i 64. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= prvo tromjesečje 2015.

1.1.2017.

1.1.2017.

2.   Obvezujuće tarifne informacije u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta modernizacija postojećeg transeuropskog EBTI-3 sustava i Surveillance 2 sustava kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)

usklađivanje europskog sustava obveznih tarifnih informacija (EBTI-3) sa zahtjevima Carinskog zakonika Unije;

(b)

proširenje podataka nužnih u okviru nadzora;

(c)

praćenje obvezne upotrebe obvezujućih tarifnih informacija;

(d)

praćenje proširene upotrebe obvezujućih tarifnih informacija i upravljanje tom upotrebom.

Projekt će se provoditi u dvije faze.

U prvoj će se fazi najprije postupno od 1. ožujka 2017. uvoditi primanje skupa podataka traženih u okviru Carinskog zakonika Unije (1. korak) do provedbe projekata navedenih u točkama 10. i 14. ovog Priloga (a najkasnije do 31. prosinca 2020.) te zatim ispuniti obveze kontrole primjene obvezujućih tarifnih informacija na temelju novog traženog skupa podataka deklaracije i provesti usklađivanje s postupkom donošenja carinskih odluka (2. korak).

U drugoj će se fazi primijeniti elektronički obrazac za zahtjeve i odluke o obvezujućim tarifnim informacijama te svim gospodarskim subjektima pružiti sučelje za gospodarske subjekte usklađeno na razini EU-a kojim se elektroničkim putem podnose zahtjevi za obvezujuće tarifne informacije i primaju odluke o tim zahtjevima.

Članak 6. stavak 1. i članci 16., 22., 23., 26., 27., 28., 33. i 34. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= drugo tromjesečje 2016.

(1. faza)

1.3.2017.

(1. faza – 1. korak)

1.3.2017.

(1. faza – 1. korak)

1.10.2017.

(1. faza – 2. korak)

1.10.2017.

(1. faza – 2. korak)

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= treće tromjesečje 2016.

(2. faza)

1.10.2018.

(2. faza)

1.10.2018.

(2. faza)

3.   Carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta uskladiti postupke povezane sa zahtjevima za carinske odluke, donošenjem odluka i upravljanjem odlukama s pomoću normizacije i elektroničkog upravljanja podacima o zahtjevima i odlukama/odobrenjima diljem Unije. Projekt se odnosi na nacionalne i multilateralne odluke država članica definirane Zakonikom i obuhvaća sastavnice sustava koje se razvijaju na središnjoj razini Unije te uključuje integriranje s nacionalnim sastavnicama, ako se države članice na to odluče. Tim će se transeuropskim sustavom olakšati savjetovanje tijekom razdoblja donošenja odluke i upravljanje postupkom odobrenja.

Taj transeuropski sustav čine EU-ov portal za gospodarske subjekte, sustav upravljanja carinskim odlukama i sustav referentnih podataka o korisnicima.

Članak 6. stavak 1. i članci 16., 22., 23., 26., 27., i 28. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= četvrto tromjesečje 2015.

2.10.2017.

2.10.2017.

4.   Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave (jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis)

Cilj je ovog projekta osigurati praktična rješenja kojima bi se gospodarskim subjektima omogućio izravan pristup usklađen na razini EU-a u obliku usluge za sučelja korisnika i sustava koja će se integrirati u elektroničke carinske sustave definirane u konkretnim projektima u okviru Carinskog zakonika Unije. Jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis bit će integrirani u portale navedenih sustava i uključuju podršku u pogledu identiteta, pristupa i upravljanja korisnicima u skladu s potrebnim sigurnosnim politikama.

Prvo uvođenje predviđeno je zajedno sa sustavom za carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije.

Nakon toga, to tehničko sredstvo za ovjeru i upravljanje korisnicima bit će dostupno za uporabu u ostalim projektima u okviru Carinskog zakonika Unije, poput projekata obvezujućih tarifnih informacija, modernizacije sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata, sustava dokaza o statusu iz Unije, a moguće i sustava informativnih obrazaca za posebne postupke. Za datume uvođenja vidjeti različite projekte.

Članak 6. stavak 1. i članak 16. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= četvrto tromjesečje 2015.

2.10.2017.

2.10.2017.

5.   Modernizacija sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO) u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta unaprijediti poslovne procese povezane sa zahtjevima i odobrenjima u pogledu ovlaštenih gospodarskih subjekata, uzimajući u obzir promjene zakonskih odredaba Carinskog zakonika Unije.

U prvoj fazi cilj je projekta provedba znatnih poboljšanja sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata radi usklađivanja postupka donošenja carinskih odluka.

U drugoj će se fazi projekta primijeniti elektronički obrazac za zahtjeve i odluke o ovlaštenim gospodarskim subjektima te svim gospodarskim subjektima pružiti sučelje usklađeno na razini EU-a kojim se elektroničkim putem podnose zahtjevi za ovlaštene gospodarske subjekte i primaju odluke o tim zahtjevima.

Članak 6. stavak 1. i članci 16., 22., 23., 26., 27., 28., 38. i 39. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= prvo tromjesečje 2016.

1.3.2018.

(1. faza)

1.3.2018.

(1. faza)

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= treće tromjesečje 2017.

1.10.2019.

(2. faza)

1.10.2019.

(2. faza)

6.   Modernizacija sustava registracije i identifikacije gospodarskih subjekata (EORI 2) u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta manja modernizacija postojećeg transeuropskog EORI sustava kojim se omogućuju registracija i identifikacija gospodarskih subjekata Unije te subjekata iz trećih zemalja i osoba koje nisu gospodarski subjekti, a čije se djelovanje tiče carinskih pitanja u Uniji.

Članak 6. stavak 1. i članak 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= drugo tromjesečje 2016.

1.3.2018.

1.3.2018.

7.   Sustav Surveillance 3 u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta modernizacija sustava Surveillance 2+ radi osiguravanja njegove usklađenosti sa zahtjevima Carinskog zakonika Unije, poput standardne razmjene informacija tehnikama elektroničke obrade podataka i utvrđivanja odgovarajućih funkcija potrebnih za obradu i analizu skupa podataka o nadzoru dobivenih od država članica.

Stoga će uključivati daljnje kapacitete za izdvajanje podataka i funkcije izvještavanja koji će se staviti na raspolaganje Komisiji i državama članicama.

Članak 6. stavak 1., članak 16. i članak 56. stavak 5. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= treće tromjesečje 2016.

1.10.2018.

1.10.2018.

8.   Dokaz o statusu iz Unije u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta stvaranje novog transeuropskog informacijskog sustava za pohranu, rukovanje i povlačenje sljedećih elektroničkih dokaza o statusu iz Unije: T2L/F i carinski robni manifest (kojeg nije izdao ovlašteni izdavatelj).

Članak 6. stavak 1. i članci 16. i 153. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= prvo tromjesečje 2017.

1.3.2019.

1.10.2019.

9.   Modernizacija novog kompjutoriziranog provoznog sustava u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta uskladiti postojeći transeuropski kompjutorizirani provozni sustav s novim zahtjevima Carinskog zakonika Unije poput bilježenja događaja „u transportu” i usklađivanja razmjene informacija s podatkovnim zahtjevima Carinskog zakonika Unije te modernizacija i razvoj sučelja s ostalim sustavima.

Članak 6. stavak 1., članak 16. i članci 226. – 236. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= treće tromjesečje 2017.

1.10.2019.

2.3.2020.

10.   Automatizirani sustav izvoza u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta provedba zahtjeva Carinskog zakonika Unije za izvoz i izlaz.

 

1. sastavnica – „Transeuropski automatizirani sustav izvoza”: Cilj je projekta daljnji razvoj postojećeg transeuropskog sustava kontrole izvoza radi primjene potpuno automatiziranog sustava izvoza kojim bi se obuhvatili zahtjevi poduzeća za postupke i podatke uvedene Carinskim zakonikom Unije, što među ostalim uključuje opseg pojednostavnjenih postupaka, razdvojene izlazne pošiljke i centralizirano carinjenje za izvoz. Predviđeno je i pokrivanje razvoja sučelja usklađenih sa sustavom kontrole kretanja trošarinskih proizvoda i novim kompjutoriziranim provoznim sustavom. Automatiziranim sustavom izvoza omogućit će se potpuna automatizacija izvoznih postupaka i izlaznih formalnosti. Automatizirani sustav izvoza obuhvaća dijelove koji se razvijaju na središnjoj razini i nacionalnoj razini.

 

2. sastavnica – „Modernizacija nacionalnih sustava izvoza”: Osim toga, zasebni nacionalni sustavi koji nisu obuhvaćeni automatiziranim sustavom izvoza, ali su s njime usko povezani, moderniziraju se dosljedno specifičnim nacionalnim elementima povezanima s izvoznim i/ili izlaznim formalnostima. Ti elementi mogu biti obuhvaćeni ovom sastavnicom u mjeri u kojoj ne utječu na zajedničke aspekte za automatizirani sustav izvoza.

Članak 6. stavak 1., članak 16., 179. i članci 263. – 276. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= treće tromjesečje 2017.

(1. sastavnica)

1.10.2019.

(1. sastavnica)

2.3.2020.

(1. sastavnica)

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= utvrđuju države članice

(za 2. sastavnicu)

1.3.2017.

(2. sastavnica)

2.3.2020.

(2. sastavnica)

11.   Informativni obrasci za posebne postupke u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta razvoj novog transeuropskog sustava za pružanje potpore i pojednostavnjenje postupaka upravljanja podacima iz informativnih obrazaca i elektroničke obrade podataka iz informativnih obrazaca u području posebnih postupaka.

Članak 6. stavak 1., članak 16., 215., članci 237. – 242. i 250. – 262. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= prvo tromjesečje 2018.

2.3.2020.

2.3.2020.

12.   Posebni postupci u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta ubrzati, olakšati i uskladiti posebne postupke u cijeloj Uniji osiguravanjem zajedničkih modela poslovnih procesa. U nacionalnim sustavima provest će se sve promjene uvedene Carinskim zakonikom Unije u vezi s carinskim skladištenjem, glavnom namjenom, privremenim uvozom, unutarnjom i vanjskom proizvodnjom.

Projekt će se provoditi u dvije faze.

 

1. sastavnica – „Nacionalni SP EXP”: pružanje traženih nacionalnih elektroničkih rješenja za mjere u okviru posebnih postupaka izvoza.

 

2. sastavnica – „Nacionalni SP IMP”: pružanje traženih nacionalnih elektroničkih rješenja za mjere u okviru posebnih postupaka uvoza.

Ti će projekti biti provedeni u okviru projekata iz točaka 10. i 14.

Članak 6. stavak 1., članak 16., 215., članci 237. – 242. i 250. – 262. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= utvrđuju države članice (za 1. i 2. sastavnicu)

1.3.2017.

(1. sastavnica)

2.3.2020.

(1. sastavnica)

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

(2. sastavnica)

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

(2. sastavnica)

13.   Obavijest o dolasku, obavijest o podnošenju carini i privremeni smještaj u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta utvrditi postupke za obavijest o dolasku prijevoznih sredstava, podnošenje robe (obavijest o podnošenju carini), privremeni smještaj i deklaraciju o privremenom smještaju, kako je opisano u Carinskom zakoniku Unije, te pružiti potporu usklađivanju među državama članicama u pogledu razmjene informacija između trgovaca i carine.

Projektom je obuhvaćena automatizacija postupaka na nacionalnoj razini.

Članak 6. stavak 1., članak 16. i članci 133. – 152. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= utvrđuju države članice

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

14.   Modernizacija nacionalnih sustava uvoza u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je projekta provedba svih zahtjeva za postupke i podatke iz Carinskog zakonika Unije koji se odnose na uvoz (a koji nisu obuhvaćeni nekim od ostalih projekata utvrđenih u programu rada). Uglavnom se odnose na promjene postupka „puštanja u slobodni promet” (standardni postupak + pojednostavnjenja), ali obuhvaća i učinak ostalih migracija sustava. Ovaj projekt odnosi se na nacionalno područje uvoza i obuhvaća nacionalni sustav obrade carinskih deklaracija te ostale sustave poput nacionalnih računovodstvenih i platnih sustava.

Članak 6. stavak 1., članak 16. stavak 1., članci 53., 56. i 77. – 80., 83. – 87., 101. – 105., 108. – 109., 158. – 187., 194. – 195. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= utvrđuju države članice

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

15.   Centralizirano carinjenje za uvoz u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta omogućiti stavljanje robe u carinski postupak uporabom centraliziranog carinjenja, čime se gospodarskim subjektima omogućuje centraliziranje poslovanja s carinskog stajališta. Obrada carinske deklaracije i puštanje robe trebali bi biti usklađeni među povezanim carinskim upravama. Projekt se odnosi na transeuropski sustav čije se sastavnice razvijaju na središnjoj i nacionalnoj razini.

Članak 6. stavak 1. i članci 16. i 179. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= drugo tromjesečje 2018.

1.10.2020.

Plan razvoja utvrđuje se u okviru dokumentacije projekta centraliziranog carinjenja za uvoz

16.   Upravljanje osiguranjima u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta osigurati djelotvorno i učinkovito upravljanje različitim vrstama osiguranja.

 

1. sastavnica – „Upravljanje osiguranjima”: transeuropski će sustav obuhvatiti upravljanje zajedničkim osiguranjima koja se mogu upotrebljavati u više država članica, kao i praćenje referentnog iznosa za svaku carinsku deklaraciju, dopunsku deklaraciju ili odgovarajuće informacije o detaljima potrebnima za knjiženje postojećih carinskih dugova za sve carinske postupke, kako je predviđeno Carinskim zakonikom Unije, osim za provoz, kojim se upravlja u okviru projekta kompjutoriziranog provoznog sustava.

 

2. sastavnica – „Nacionalno upravljanje osiguranjima”: osim toga, modernizirat će se elektronički sustavi koji postoje na nacionalnoj razini radi upravljanja osiguranjima koja su valjana u jednoj državi članici.

Članak 6. stavak 1., članak 16. i članci 89. – 100. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= drugo tromjesečje 2018.

(1. sastavnica)

1.10.2020.

(1. sastavnica)

1.10.2020.

(1. sastavnica)

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= utvrđuju države članice

(za 2. sastavnicu)

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

(2. sastavnica)

Utvrđuju države članice u okviru nacionalnog plana

(2. sastavnica)

17.   Modernizacija sustava kontrole uvoza (ICS 2) u okviru Carinskog zakonika Unije

Cilj je ovog projekta osnažiti sigurnost i zaštitu opskrbnog lanca za sve načine prijevoza, a posebno u zračnom prijevozu, poboljšanjem kvalitete, arhiviranja, dostupnosti i razmjene podataka koji se odnose na ulaznu skraćenu deklaraciju i s time povezane rizike i kontrolu podataka (ulazna skraćena deklaracija + odgovarajući postupak).

Osim toga, projektom će se olakšati suradnja među državama članicama u postupcima analize rizika. To će dovesti do potpuno nove arhitekture postojećeg transeuropskog sustava kontrole uvoza.

Članak 6. stavak 1., članak 16., 46. i članci 127. – 132. Uredbe (EU) br. 952/2013

Predviđeni datum za tehničke specifikacije

= drugo tromjesečje 2018.

1.10.2020.

Plan razvoja utvrđuje se u okviru dokumentacije projekta sustava kontrole uvoza (ICS2)

B.   Pregled popisa

Projekti povezani s elektroničkim sustavima u okviru CZU-a

Datumi uvođenja/Razdoblja uvođenja

K1 2016.

K2 2016.

K1 2017.

K2 2017.

K1 2018.

K2 2018.

K1 2019.

K2 2019.

K1 2020.

K2 2020.

1.

Sustav registriranih izvoznika u okviru Carinskog zakonika Unije

1.1.2017.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Obvezujuće tarifne informacije u okviru Carinskog zakonika Unije

1.3.2017. (1. faza – 1. korak)

1.10.2017. (1. faza – 2. korak)

1.10.2018. (2. faza)

 

 

1. faza (1. korak)

1. faza (2. korak)

 

2. faza

 

 

 

 

3.

Carinske odluke u okviru Carinskog zakonika Unije

2.10.2017.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Izravan pristup gospodarskih subjekata u europske informacijske sustave (jedinstveno upravljanje korisnicima i digitalni potpis)

2.10.2017.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Modernizacija sustava ovlaštenih gospodarskih subjekata (AEO) u okviru Carinskog zakonika Unije

1.3.2018. (1. faza)

1.10.2019. (2. faza)

 

 

 

 

1. faza

 

 

2. faza

 

 

6.

Modernizacija sustava registracije i identifikacije gospodarskih subjekata (EORI 2) u okviru Carinskog zakonika Unije

1.3.2018.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Sustav Surveillance 3 u okviru Carinskog zakonika Unije

1.10.2018.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Dokaz o statusu iz Unije u okviru Carinskog zakonika Unije

1.3.2019. – 1.10.2019.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Modernizacija novog kompjutoriziranog provoznog sustava u okviru Carinskog zakonika Unije

1.10.2019. – 2.3.2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Automatizirani sustav izvoza u okviru Carinskog zakonika Unije –

1. sastavnica: transeuropski automatizirani sustav izvoza

1.10.2019. – 2.3.2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Automatizirani sustav izvoza u okviru Carinskog zakonika Unije –

2. sastavnica: modernizacija nacionalnih sustava izvoza

1.3.2017. – 2.3.2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Informativni obrasci za posebne postupke u okviru Carinskog zakonika Unije

2.3.2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12.

Posebni postupci u okviru Carinskog zakonika Unije –

1. sastavnica: nacionalni SP EXP

nacionalno planiranje

1.3.2017. – 2.3.2020. – vidjeti i projekt 10.

 

 

SP EXP

SP EXP

SP EXP

SP EXP

SP EXP

SP EXP

SP EXP

 

12.

Posebni postupci u okviru Carinskog zakonika Unije –

2. sastavnica: nacionalni SP IMP

nacionalno planiranje za SP IMP – vidjeti i projekt 14.

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

SP IMP

13.

Obavijest o dolasku, obavijest o podnošenju carini i privremeni smještaj u okviru Carinskog zakonika Unije

nacionalno planiranje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14.

Modernizacija nacionalnih sustava uvoza u okviru Carinskog zakonika Unije

nacionalno planiranje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15.

Centralizirano carinjenje za uvoz u okviru Carinskog zakonika Unije

1.10.2020.– plan razvoja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16.

Upravljanje osiguranjima u okviru Carinskog zakonika Unije –

1. sastavnica: transeuropsko upravljanje osiguranjima

1.10.2020. – 1.10.2020.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16.

Sustav upravljanja osiguranjima u okviru Carinskog zakonika Unije –

2. sastavnica: nacionalno upravljanje osiguranjima

nacionalno planiranje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

17.

Modernizacija sustava kontrole uvoza (ICS 2) u okviru Carinskog zakonika Unije

1.10.2020.– plan razvoja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


(1)  Taj datum početka razdoblja uvođenja elektroničkih sustava istovjetan je najranijem datumu početka primjene za države članice.

(2)  Taj datum završetka razdoblja uvođenja elektroničkih sustava istovjetan je najkasnijem datumu potpunog uvođenja sustava i najkasnijem datumu do kojeg bi svi gospodarski subjekti trebali završiti migraciju; ako je primjenjivo, taj će datum utvrditi države članice i istovjetan je datumu isteka valjanosti prijelaznog razdoblja. Taj datum ne smije biti kasniji od 31. prosinca 2020.


SMJERNICE

15.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 99/21


SMJERNICA (EU) 2016/579 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. ožujka 2016.

o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2016/6)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3. stavak 1. i članke 17., 18., i 22.,

budući da:

(1)

Upravno vijeće je 2. travnja 2015. donijelo Smjernicu (EU) 2015/930 Europske središnje banke (ESB/2015/15) (1), kojom je izmijenjena Smjernica ESB/2012/27 (2) radi odražavanja činjenice da nacionalne središnje banke iz europodručja pružaju usluge samoosiguranja i namire u novcu središnje banke u sustavu TARGET2-Securities (T2S).

(2)

Iskustvo u primjeni Smjernice ESB/2012/27 ukazalo je na brojna pitanja koja bi bilo poželjno pojasniti, naročito u odnosu na pružanje usluga samoosiguranja i namire u novcu središnje banke od strane nacionalnih središnjih banaka.

(3)

Upravno vijeće je vlasnik sustava TARGET2 kroz svoje ovlasti iz razine 1, i može osnovati savjetodavna tijela radi pružanja podrške Upravnom vijeću u izvršavanju njegovih zadaća u vezi s upravljanjem i djelovanjem sustava TARGET2.

(4)

Nadalje, tehničke zadaće i zadaće operativnog upravljanja povezane sa sustavom TARGET2 trebale bi biti povjerene tijelu osnovanom od strane Upravnog vijeća.

(5)

Smjernicu ESB/2012/27 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica ESB/2012/27 mijenja se kako slijedi:

1.

umeće se sljedeći članak 1.a:

„Članak 1.a

Transakcije u sustavu TARGET2

Nacionalne središnje banke uvijek koriste račune sustava TARGET2 za sljedeće transakcije:

(a)

operacije monetarne politike na otvorenom tržištu sa značenjem iz Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (*);

(b)

namire transakcija s podsustavima;

(c)

plaćanja između kreditnih institucija.

(*)  Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.) (Smjernica o Općoj dokumentaciji).”;"

2.

u članku 2. točka 25. zamjenjuje se sljedećim:

„(25)

„dostupna likvidnost” znači potražni saldo na računu sudionika i ako je primjenjivo, unutardnevna kreditna linija koja je odobrena tom PM računu od strane odgovarajućeg NSB-a europodručja u odnosu na taj račun, ali koja još nije povučena ili, ako je primjenjivo, koji je umanjen za iznos obrađenih rezervacija likvidnosti na PM računu ili blokiranje sredstava na DCA-u;”;

3.

članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Razine upravljanja

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 8. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), upravljanje sustavom TARGET2 temelji se na sustavu upravljanja na tri razine. Zadaće dodijeljene Upravnom vijeću (razina 1), tijelu za tehničko i operativno upravljanje razine 2 i nacionalnim središnjim bankama pružateljima SSP-a (razina 3) utvrđene su u Prilogu I.

2.   Upravno vijeće odgovorno je za vođenje, upravljanje i kontrolu sustava TARGET2. Zadaće dodijeljene razini 1 u isključivoj su nadležnosti Upravnog vijeća. ESSB-ov Odbor za platne sustave i sustave namire (PSSC) pomaže razini 1 u pitanjima povezanim sa sustavom TARGET2.

3.   U skladu s trećim podstavkom članka 12. stavka 1. Statuta ESSB-a središnje banke Eurosustava odgovorne su za zadaće dodijeljene razini 2, unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće. Upravo vijeće osniva tijelo razine 2 kojem središnje banke Eurosustava povjeravaju određene tehničke zadaće i zadaće operativnog upravljanja povezane sa sustavom TARGET2.

4.   Središnje banke Eurosustava organiziraju se sklapanjem odgovarajućih sporazuma.

5.   U skladu s trećim podstavkom članka 12. stavka 1. Statuta ESSB-a, nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a odgovorne su za zadaće dodijeljene razini 3, unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće.

6.   Nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a sklapaju sporazum sa središnjim bankama Eurosustava o uslugama koje nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a pružaju središnjim bankama Eurosustava. Takav sporazum obuhvaća, prema potrebi i povezane nacionalne središnje banke.

7.   Eurosustav, kao pružatelj usluga sustava T2S, i središnje banke Eurosustava, kao upravitelji odnosnih nacionalnih komponenti sustava TARGET2, sklapaju sporazum o uslugama koje Eurosustav pruža središnjim bankama Eurosustava u odnosu na funkcioniranje namjenskih gotovinskih računa. Takav sporazum sklapaju također, prema potrebi, povezane nacionalne središnje banke.”;

4.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Usklađeni uvjeti za otvaranje i funkcioniranje PM računa ili DCA u sustavu TARGET2”;

(b)

prva rečenica stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Svaki NSB europodručja donosi pravila za provedbu Usklađenih uvjeta za otvaranje i funkcioniranje PM računa u sustavu TARGET2 koji su utvrđeni u Prilogu II.”;

5.

u članku 9. stavku 1. točke (b) i (c) brišu se;

6.

prilozi I., II., II.a, III.a, IV. i V. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

2.   Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 15. travnja 2016. One obavješćuju Europsku središnju banku (ESB) o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 1. travnja 2016.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. ožujka 2016.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  Smjernica (EU) 2015/930 Europske središnje banke od 2. travnja 2015. o izmjeni Smjernice ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2015/15) (SL L 155, 19.6.2015., str. 38.).

(2)  Smjernica ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).


PRILOG

Prilozi I., II., II.a, III., III.a, IV. i V. Smjernici ESB/2012/27 mijenjaju se kako slijedi:

1.

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

PRAVILA UPRAVLJANJA SUSTAVA TARGET2

Razina 1 – Upravno vijeće

Razina 2 – Tijelo za tehničko i operativno upravljanje

Razina 3 – Nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a

0.   Opće odredbe

Razina 1 ima najvišu nadležnost u vezi s domaćim i prekograničnim pitanjima sustava TARGET2 i odgovorna je za zaštitu javne funkcije sustava TARGET2.

Razina 2 provodi zadaće tehničkog i operativnog upravljanja u vezi sa sustavom TARGET2.

Razina 3 donosi odluke o dnevnom funkcioniranju Jedinstvene zajedničke platforme (SSP) na temelju razina usluga utvrđenih u sporazumu iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice.

1.   Troškovi i politika oblikovanja cijena

Odlučivanje o zajedničkoj metodologiji troškova

Odlučivanje o jedinstvenoj cjenovnoj strukturi

Odlučivanje o oblikovanju cijena dodatnih usluga i/ili modula

(Nije primjenjivo)

2.   Razina usluga

Odlučivanje o osnovnim uslugama

Odlučivanje o dodatnim uslugama i/ili modulima

Davanje doprinosa u skladu s potrebama razine 1/razine 2

3.   Upravljanje rizicima

Odlučivanje o općem okviru za upravljanje rizicima i prihvaćanje preostalih rizika

Provođenje stvarnog upravljanja rizicima

Provođenje analize rizika i daljnjih mjera

Pružanje potrebnih informacija za analizu rizika u skladu sa zahtjevima razine 1/razine 2

4.   Upravljanje i financiranje

Utvrđivanje pravila za odlučivanje i financiranje SSP-a

Utvrđivanje i osiguravanje primjerene provedbe pravnog okvira Europskog sustava središnjih banaka za sustav TARGET2

Izrada pravila o upravljanju i financiranju o kojima je odlučeno na razini 1

Izrada proračuna, njegovo odobrenje i provedba

Nadzor nad primjenom

Prikupljanje sredstava i naknade za usluge

Dostavljanje podataka razini 2 o troškovima za pružanje usluga

5.   Razvoj

Savjetovanje s razinom 2 o lokaciji SSP-a

Odobrenje za opći projektni plan

Odlučivanje o početnom projektnom nacrtu i razvoju SSP-a

Odlučivanje o osnivanju od početka naspram osnivanja na temelju postojeće platforme

Odlučivanje o izboru upravitelja SSP-a

Uspostavljanje, u dogovoru s razinom 3, razine usluga SSP-a

Odlučivanje o lokaciji SSP-a, nakon savjetovanja s razinom 1

Odobravanje metodologije za određivanje specifikacije i ‚konačnih rezultata’ razine 3 koji se smatraju potrebnim za utvrđivanje i a kasnije, testiranje i prihvaćanje proizvoda (osobito opće i detaljne korisničke specifikacije)

Uspostavljanje projektnog plana s određivanjem ciljeva

Procjena i prihvaćanje konačnih rezultata

Uspostavljanje scenarija testiranja

Usklađivanje testova središnjih banaka i korisnika u bliskoj suradnji s razinom 3

Predlaganje početnog projektnog nacrta SSP-a

Predlaganje osnivanja od početka ili na temelju postojeće platforme

Predlaganje lokacije SSP-a

Izrada općih i detaljnih funkcionalnih specifikacija (unutarnje detaljne funkcionalne specifikacije i detaljne korisničke funkcionalne specifikacije)

Izrada detaljnih tehničkih specifikacija

Pružanje početnih i daljnjih doprinosa za planiranje i kontrolu projektnog plana s određivanjem ciljeva

Tehnička i operativna podrška za testove (obavljanje testova na SSP- u, doprinosi za scenarije testiranja u vezi sa SSP-om, podrška središnjim bankama Eurosustava u vezi s njihovim aktivnostima testiranja SSP-a)

6.   Provedba i migracija

Odlučivanje o strategiji migracije

Priprema i usklađivanje migracije na SSP, u bliskoj suradnji s razinom 3

Davanje doprinosa u vezi s pitanjima migracije u skladu sa zahtjevima razine 2

Obavljanje poslova migracije vezane uz SSP; dodatna podrška za nacionalne središnje banke pristupnice

7.   Rad

Upravljanje ozbiljnim kriznim situacijama

Odobravanje osnivanja i rada simulatora sustava TARGET2

Imenovanje tijela za certificiranje za internetski pristup

Utvrđivanje sigurnosnih politika, zahtjeva i kontrola za SSP

Utvrđivanje načela primjenjivih na sigurnost certifikata koji se upotrebljavaju za internetski pristup

Održavanje kontakata s korisnicima na europskoj razini (pridržavajući se isključive odgovornosti središnjih banaka Eurosustava za poslovni odnos s njihovim klijentima) i praćenje dnevne korisničke aktivnosti s poslovnog stajališta (zadaća SB-a Eurosustava)

Nadziranje poslovnog razvoja

Proračunski poslovi, financiranje, izdavanje računa (zadaća SB-a Eurosustava) i druge administrativne zadaće

Upravljanje sustavom na temelju sporazuma iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice”

2.

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u članku 1. definicija „odobrenje za izravno terećenje” zamjenjuje se sljedećim:

„—

‚odobrenje za izravno terećenje’ znači opća instrukcija koju platitelj daje svom SB-u kojom se ovlašćuje i obvezuje taj SB da tereti platiteljev račun nakon što primi valjanu instrukciju za izravno terećenje od primatelja plaćanja,”;

(b)

članak 7. mijenja se kako slijedi:

i.

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Imatelj PM računa koji prihvaća da njegov PM račun bude određen kao glavni PM račun definiran u Prilogu II.a vezan je s računima povezanim s otvaranjem i funkcioniranjem svakog namjenskog gotovinskog računa povezanog s tim PM računom, kako je navedeno u Dodatku VI. ovog Priloga, neovisno o sadržaju ili nepoštovanju ugovornih ili drugih sporazuma između tog imatelja PM računa i imatelja DCA-a.”;

ii.

umeće se sljedeći stavak 5.:

„5.   Imatelj PM računa koji je također imatelj DCA-a koji se koristi za samoosiguranje odgovoran je za sve kazne određene u skladu sa stavkom 9. točkom (d) Priloga III.a.”;

(c)

članak 34. mijenja se kako slijedi:

i.

na kraju stavka 1. dodaje se sljedeća rečenica:

„Za potrebe ovog stavka, poduzimanje mjere sanacije u smislu Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*) prema imatelju PM računa ne smatra se samo po sebi otvaranjem postupka zbog insolventnosti.

(*)  Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i Direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te Uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).”;"

ii.

stavak 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

U slučaju da [umetnuti naziv SB-a] privremeno ili trajno isključi imatelja PM računa iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] prema stavcima 1. ili 2., [umetnuti naziv SB-a] odmah obavješćuje tog imatelja PM računa, druge središnje banke, i druge imatelje PM računa i imatelje DCA-a u svim komponentama sustava o tom privremenom ili trajnom isključenju preko ICM poruke ili T2S poruke. Smatra se da je takvu poruku izdao matični SB imatelja PM računa i imatelja DCA-a koji primi poruku”;

iii.

stavak 4. točka (b) briše se;

(d)

u članku 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   [umetnuti naziv SB-a] čuva kao povjerljive sve osjetljive ili tajne informacije, uključujući one informacije koje se odnose na plaćanje, tehničke ili organizacijske informacije koje pripadaju sudioniku, na sudionike iz iste grupe ili sudionikove klijente, osim ako su sudionik ili njegov klijent dali svoj pisani pristanak za otkrivanje informacija [umetnuti sljedeći izraz ako je to primjenjivo na temelju nacionalnog prava: ili je takvo otkrivanje dopušteno ili obvezno na temelju [umetnuti pridjev koji se odnose na ime zemlje] prava].”;

(e)

u Dodatku II. stavak 3. točka (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

naknada kamata određuje se primjenom referentne kamatne stope koja se utvrđuje svaki dan. Ova referentna kamatna stopa je niža od prosječne eurske prekonoćne kamatne stope na europskom međubankovnom tržištu (EONIA) i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost posudbe od središnje banke. Referentna kamatna stopa se primjenjuje na iznos naloga za plaćanje koji nije namiren zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 za svaki dan u razdoblju od dana stvarne ili, u odnosu na naloge za plaćanje iz stavka 2. točke (b) podtočke ii., namjeravane dostave naloga za plaćanje do dana kada je nalog za plaćanje bio ili mogao biti uspješno namiren. Sve kamate ili naknade nastale deponiranjem sredstava kod Eurosustava kao posljedica nenamirenih naloga za plaćanje, oduzimaju se ili dodaju iznosu naknade štete, ovisno o slučaju; i”;

(f)

u Dodatku IV. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

U slučaju premještanja rada SSP-a ili platforme sustava T2S iz jednog područja (područje 1) u drugo područje (područje 2), sudionici nastoje uskladiti svoje pozicije do točke pada ili nastupa neuobičajenog vanjskog događaja i pružiti [umetnuti naziv SB-a] sve bitne informacije s tim u vezi.”;

ii.

umeće se sljedeća točka (c):

„(c)

Kada je po nalogu za prijenos likvidnosti s PM-a na DCA terećen sudionikov PM račun u SSP-u u području 1, ali se nakon usklađivanja ne pokazuje kao terećen u SSP-u u području 2, [SB-] odgovoran za sudionika, tereti sudionikov PM račun u području 2 radi vraćanja stanja na PM računu na razinu koju je imao prije premještanja.”;

(g)

u Dodatku IV. stavak 6. točka (d) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„iii.

nalozi za prijenos likvidnosti s DCA na PM.”;

(h)

u Dodatku IV. stavak 8. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

[umetnuti naziv SB-a] može zahtijevati da sudionici sudjeluju u redovnim ili ad hoc provjerama mjera za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, osposobljavanju ili drugim preventivnim rješenjima, koje [umetnuti naziv SB-a] smatra potrebnim. Sve troškove koji nastanu za sudionike kao posljedica tih provjera ili drugih rješenja snose isključivo sami sudionici.”;

3.

Prilog II.a mijenja se kako slijedi:

(a)

u članku 1. definicija „samoosiguranje” zamjenjuje se sljedećim:

„—

‚samoosiguranje’ znači unutardnevni kredit koji odobri nacionalna središnja banka (NSB) iz europodručja u novcu središnje banke kada imatelj DCA nema dovoljno sredstava da namiri transakciju s vrijednosnim papirima, pri čemu je takav unutardnevni kredit osiguran vrijednosnim papirima koji su kupljeni (kolateral na toku) ili vrijednosnim papirima koje drži imatelj DCA (kolateral na stanju). Transakcija samoosiguranja sastoji se od dvije različite transakcije, transakcije za odobrenje samoosiguranja i transakcije za njezino vraćanje. Može također uključivati treću transakciju za moguće premještanje kolaterala. Za potrebe članka 16., sve tri transakcije smatraju se unesenim u sustav i smatraju se neopozivim u isto vrijeme u koje i transakcija odobrenja samoosiugranja,”;

(b)

u članku 1. definicija „glavni PM račun” zamjenjuje se sljedećim:

„—

‚Glavni PM račun’ znači PM račun s kojim je DCA povezan i na koji se na kraju dana automatski vraća svaki preostali saldo s DCA-a,”;

(c)

u članku 16. stavku 3. uvodni stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potrebno je potpisati sporazum o razmjeni informacija u slučaju insolventnosti sudionika između središnjih banaka Eurosustava i povezanih nacionalnih središnjih banaka s jedne strane i svih CDS-ova koji sudjeluju u sustavu T2S s druge strane te o odgovornosti svakog potpisnika sporazuma. Dva tjedna nakon što ESB potvrdi svim potpisnicima sporazuma da su sve strane sporazuma uspostavile i odobrile postupke za razmjenu gore navedenih informacija, pravila propisana u stavku 2. zamjenjuju se sljedećim:”;

(d)

u članku 24. stavku 1. na kraju se dodaje sljedeća rečenica:

„Za potrebe ovog stavka, poduzimanje mjere sanacije u smislu Direktive 2014/59/EU prema imatelju DCA ne smatra se samo po sebi otvaranjem postupka zbog insolventnosti.”;

(e)

članak 24. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i.

točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

U slučaju da [umetnuti naziv SB-a] privremeno ili trajno isključi imatelja DCA-a iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] prema stavcima 1. ili 2., [umetnuti naziv SB-a] odmah obavješćuje tog imatelja DCA-a, druge središnje banke i imatelje DCA-a i imatelje PM računa u svim komponentama sustava TARGET2 o tom privremenom ili trajnom isključenju preko ICM poruke ili T2S poruke. Uzima se da je takvu poruku poslao matični SB imatelja DCA-a i imatelja PM računa koji primi poruku.”;

ii.

točka (b) briše se;

(f)

u Dodatku II. stavak 3. točka (a) podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

naknada kamata određuje se primjenom referentne kamatne stope koja se utvrđuje svaki dan. Ova referentna kamatna stopa je niža od prosječne eurske prekonoćne kamatne stope na europskom međubankovnom tržištu (EONIA) i kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost posudbe od središnje banke. Referentna kamatna stopa primjenjuje se na iznos naloga za plaćanje koji nije namiren zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 za svaki dan u razdoblju od dana stvarne ili, u odnosu na naloge za plaćanje iz stavka 2. točke (b) podtočke ii., namjeravane dostave naloga za plaćanje do dana kada je nalog za plaćanje bio ili mogao biti uspješno namiren. Sve kamate ili naknade nastale deponiranjem sredstava kod Eurosustava kao posljedica nenamirenih naloga za plaćanje oduzimaju se ili dodaju iznosu naknade štete, ovisno o slučaju; i”;

(g)

u Dodatku IV. stavak 7. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

[umetnuti naziv SB-a] može zahtijevati da imatelji DCA-a sudjeluju u redovnim ili ad hoc provjerama mjera za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, osposobljavanju ili drugim preventivnim rješenjima, koje [umetnuti naziv SB-a] smatra potrebnim. Sve troškove koji nastanu za imatelje DCA-a kao posljedica tih provjera ili drugih rješenja snose isključivo sami imatelji DCA-a.”;

(h)

Dodatak VI. zamjenjuje se sljedećim:

„Dodatak VI.

POPIS NAKNADA

Naknade za usluge T2S

Imateljima glavnih PM računa naplaćuju se sljedeće naknade za usluge sustava T2S povezane s namjenskim gotovinskim računima:

Tarifne stavke

Cijena

Obrazloženje

Usluge namire

Nalozi za prijenos likvidnosti s DCA-a na DCA

9 eurocenta

Po prijenosu

Promjene unutar salda (tj. blokada, deblokada, rezervacija likvidnosti itd.)

6 eurocenta

Po transakciji

Informacijske usluge

A2A izvješća

0,4 eurocenta

Po poslovnoj stavci u svakom izrađenom A2A izvješću

A2A upiti

0,7 eurocenta

Po poslovnoj stavci u vezi s kojom je postavljen upit u svakom izrađenom A2A upitu

U2A upiti

10 eurocenta

Po izvršenoj funkciji pretraživanja

U2A preuzeti upiti

0,7 eurocenta

Po poslovnoj stavci u vezi s kojom je postavljen upit u svakom izrađenom i preuzetom U2A upitu

Poruke povezane u datoteku

0,4 eurocenta

Po poruci u datoteci

Prijenosi

1,2 eurocenta

Po prijenosu”

4.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 7. u odjeljku „Definicije” zamjenjuje se sljedećim:

„(7)

‚bliske veze’ znači bliske veze u smislu članka 138. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60);”;

(b)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Svaki NSB europodručja odobrava unutardnevni kredit kreditnim institucijama osnovanim u EGP-u koje su prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava, imaju pristup mogućnosti granične posudbe na kraju dana i koje imaju račun kod odgovarajućeg NSB-a europodručja uključujući kada te kreditne institucije djeluju preko podružnice osnovane u EGP-u i uključujući podružnice osnovane u EGP-u kreditnih institucija osnovanih izvan EGP-a pod uvjetom da su takve podružnice osnovane u istoj državi kao odgovarajući NSB europodručja. Unutardnevni kredit ne može se odobriti subjektima koji su podvrgnuti mjerama ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili država članica sukladno članku 65. stavku 1. točki (b), članku 75. ili članku 215. Ugovora, provedba kojih, sa stajališta [oznaka SB-a/zemlje] nakon obavješćivanja ESB-a nije u skladu s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET2.”;

(c)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Unutardnevni kredit može također biti odobren sljedećim subjektima:

(a)

izbrisano;

(b)

kreditnim institucijama osnovanim u EGP-u koje nisu prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava i/ili nemaju pristup mogućnosti granične posudbe od središnje banke, uključujući i kada te kreditne institucije djeluju preko podružnice osnovane u EGP-u i uključujući podružnice osnovane u EGP-u kreditnih institucija osnovanih izvan EGP-a;

(c)

financijskim odjelima središnjih ili regionalnih vlada država članica koje su aktivne na tržištima novca i tijelima javnog sektora država članica ovlaštenim za vođenje računa klijenata;

(d)

investicijskim društvima osnovanim u EGP-u pod uvjetom da su sklopili sporazum s drugom ugovornom stranom monetarne politike Eurosustava kojim se osigurava pokrivenost bilo kakvog preostalog negativnog stanja na kraju odgovarajućeg dana; i

(e)

subjektima osim onih iz točke (b) koji upravljaju podsustavima i djeluju u tom svojstvu, s tim da su uvjeti za odobravanje unutardnevnog kredita takvim subjektima unaprijed dostavljeni Upravnom vijeću i da ih je Upravno vijeće odobrilo,

pod uvjetom da je, u slučajevima iz točaka od (b) do (e), subjekt koji dobiva unutardnevni kredit osnovan u istoj državi kao i NSB koji stavlja na raspolaganje unutardnevni kredit.

Na sve prekonoćne kredite odobrene prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama primjenjuju se uvjeti ovog Priloga (uključujući odredbe u vezi s prihvatljivim kolateralom).

Ako prihvatljive druge ugovorne strane ne otplate prekonoćni kredit koji im je odobrio njihov NSB, primjenjuju se sankcije iz stavaka 10. i 11.”;

(d)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Za subjekte iz stavka 2. točaka od (b) do (e) i u skladu s člankom 19. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60), unutardnevni kredit ostaje ograničen na predmetni dan i ne postoji mogućnost da se pretvori u prekonoćni kredit.

Iznimno, Upravno vijeće može odlučiti, putem prethodno obrazloženog mišljenja, odobriti pristup mogućnosti granične posudbe od središnje banke određenim prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama, u smislu članka 139. stavka 2. točke (c) Ugovora u vezi s člancima 18. i 42. Statuta ESSB-a i članka 1. stavka 1. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60). Te prihvatljive središnje druge ugovorne strane su one koje u svako doba:

(a)

su prihvatljivi subjekti za potrebe stavka 2. točke (e) pod uvjetom da ti prihvatljivi subjekti imaju odobrenje kao središnje druge ugovorne strane u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije;

(b)

su osnovani u europodručju;

(c)

podliježu superviziji i/ili nadzoru nadležnih tijela;

(d)

ispunjavaju zahtjeve nadzora u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s eventualnim izmjenama koje se objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a (**);

(e)

imaju račune u platnom modulu (PM) sustava TARGET2;

(f)

imaju pristup unutardnevnom kreditu.

(**)  Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) the Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area of 3 November 1998; (b) The Eurosystem's policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing of 27 September 2001; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transactions of 19 July 2007; (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of ‚legally and operationally located in the euro area’ of 20 November 2008; (e) The Eurosystem oversight policy framework of July 2011, usklađeno s presudom od 4. ožujka 2015., Ujedinjena Kraljevina protiv Europske središnje banke, T-496/11, ECLI:EU:T:2015:496.”;"

(e)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Unutardnevni kredit temelji se na prihvatljivom kolateralu i odobrava se pomoću kolateraliziranog unutardnevnog prekoračenja i/ili unutardnevnih repo transakcija u skladu s dodatnim minimalnim zajedničkim obilježjima (uključujući tamo popisane događaje neispunjenja obveza i njihove odnosne posljedice) koje Upravno vijeće odredi u odnosu na operacije monetarne politike Eurosustava. Prihvatljivi kolateral sastoji se od iste imovine koja je prihvatljiva za korištenje u operacijama monetarne politike Eurosustava i na koju se primjenjuju ista pravila vrednovanja i kontrole rizika kao ona utvrđena u dijelu četvrtom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).

Unutardnevni kredit odobrava se samo kada je prihvatljiva imovina koja je dana kao kolateral konačno prenesena ili založena. U tu svrhu, druge ugovorne strane prethodno deponiraju ili zalažu prihvatljivu imovinu kod odgovarajućeg NSB-a ili namiruju prihvatljivu imovinu kod odgovarajućeg NSB-a na osnovi isporuke uz plaćanje.”;

(f)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.

Dužnički instrumenti koje je izdao ili za koje jamči subjekt ili bilo koja treća strana s kojom je subjekt u bliskoj vezi, mogu se prihvatiti kao prihvatljivi kolateral samo u situacijama utvrđenim u dijelu četvrtom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).”;

(g)

u stavku 12. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Ako Eurosustav odluči privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti pristup instrumentima monetarne politike za druge ugovorne strane temeljem načela opreznosti ili na drugi način u skladu s člankom 158. Smjernice (EU) 2015/510 (ECB/2014/60), nacionalne središnje banke europodručja primjenjuju tu odluku u odnosu na pristup unutardnevnom kreditu sukladno ugovorima ili propisima koje primjenjuje odgovarajući NSB.”;

5.

Prilog III.a mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 1. u odjeljku „Definicije” zamjenjuje se sljedećim:

„(1)

‚samoosiguranje’ znači unutardnevni kredit koji odobri NSB europodručja u novcu središnje banka kada imatelj DCA nema dovoljno sredstava da namiri transakciju s vrijednosnim papirima, pri čemu je takav unutardnevni kredit kolateraliziran vrijednosnim papirima koji su kupljeni (kolateral na toku) ili vrijednosnim papirima koje drži imatelj DCA-a (kolateral na stanju). Transakcija samoosiguranja sastoji se od dvije različite transakcije, transakcije odobrenja samoosiguranja i transakcije za njezino vraćanje. Može također uključivati treću transakciju za moguće premještanje kolaterala. Za potrebe članka 16. Priloga II.a, sve tri transakcije smatraju se unesenim u sustav i smatraju se neopozivim u isto vrijeme kao i transakcija davanja samoosiguranja;”;

(b)

točka 6. u odjeljku „Definicije” zamjenjuje se sljedećim:

„(6)

‚bliske veze’ znači bliske veze u smislu članka 138. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).”;

(c)

prvi podstavak stavka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Samoosiguranje se temelji na prihvatljivom kolateralu. Prihvatljivi kolateral sastoji se od iste imovine koja je prihvatljiva za korištenje u operacijama monetarne politike Eurosustava i na koju se primjenjuju ista pravila vrednovanja i kontrole rizika kao ona utvrđena u dijelu četvrtom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).”;

(d)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Dužnički instrumenti koje su izdali ili za koje jamči subjekt ili bilo koja treća strana s kojom je subjekt u bliskoj vezi, mogu se prihvatiti kao prihvatljivi kolateral samo u slučajevima utvrđenim u dijelu četvrtom Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).”;

(e)

u stavku 9. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

[umetnuti naziv SB-a] primjenjuje novčanu kaznu od 1 000 EUR za svaki radni dan kada nastane jedno ili više korištenja premještanja kolaterala temeljem točke (c). Za novčanu kaznu tereti se odgovarajući PM račun imatelja DCA-a iz točke (c).”;

(f)

u stavku 10. točki (c) prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Eurosustav može odlučiti privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti pristup instrumentima monetarne politike za druge ugovorne strane temeljem načela opreznosti ili na drugi način u skladu s člankom 158. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60).”;

(g)

u stavcima 1. i 13. riječi „6. veljače” zamjenjuju se riječima „18. rujna”;

6.

u Prilogu IV. stavak 18. točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„18.   Popis naknada i izdavanje računa

(1)

Na podsustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike, neovisno o broju računa koje ima kod ASCB-a i/ili SCB-a primjenjuje se popis naknada koji se sastoji od sljedećih elemenata:

(a)

Fiksne mjesečne naknade od 1 000 EUR koja se naplaćuje s svakom podsustavu (fiksna naknada I).

(b)

Druge mjesečne fiksne naknade između 417 EUR i 8 334 EUR razmjerno bruto vrijednosti transakcija gotovinske namire podsustava u eurima (fiksna naknada II):

Raspon

Od (milijuna EUR/dan)

Do (milijuna EUR/dan)

Godišnja naknada

Mjesečna naknada

1

0

manje od 1 000

5 000 EUR

417 EUR

2

1 000

manje od 2 500

10 000 EUR

833 EUR

3

2 500

manje od 5 000

20 000 EUR

1 667 EUR

4

5 000

manje od 10 000

30 000 EUR

2 500 EUR

5

10 000

manje od 50 000

40 000 EUR

3 333 EUR

6

50 000

manje od 500 000

50 000 EUR

4 167 EUR

7

Više od 500 000

100 000 EUR

8 334 EUR

Bruto vrijednost transakcija gotovinske namire podsustava u eurima izračunava ASCB jednom godišnje na osnovi bruto vrijednosti tijekom prethodne godine, te se izračunata bruto vrijednost primjenjuje za izračun naknade od 1. siječnja svake kalendarske godine. Bruto vrijednost isključuje transakcije namirene na namjenskim gotovinskim računima.

(c)

Transakcijska naknada izračunata na istoj osnovi kao popis naknada koji je utvrđen za imatelje PM računa u Dodatku VI. Priloga II. Podusustav može izabrati jednu od dvije opcije: platiti jednu naknadu u iznosu od 0,80 EUR po instrukciji za plaćanje (opcija A) ili platiti naknadu izračunatu na degresivnoj osnovi (opcija B), pridržavajući se sljedećih izmjena:

i.

za opciju B, granice raspona koje se odnose na opseg instrukcija za plaćanje dijele se s dva; i

ii.

mjesečna fiksna naknada od 150 EUR (prema opciji A) ili 1 875 EUR (prema opciji B) naplaćuje se uz fiksnu naknadu I i fiksnu naknadu II.

(d)

Osim naknada iz točaka od (a) do (c), za podsustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike primjenjuju se i sljedeće naknade:

i.

ako podsustav koristi usluge dodane vrijednosti sustava TARGET2, mjesečna naknada za korištenje usluga dodane vrijednosti iznosi 50 EUR za one sustave koji su odabrali opciju A i 625 EUR za one sustave koji su odabrali opciju B. Ova naknade naplaćuje se za svaki račun koji drži podsustav koji koristi usluge;

ii.

ako podsustav drži glavni PM račun povezan s jednim ili više namjenskih gotovinskih računa, mjesečna naknada iznosi 250 EUR za svaki povezani DCA; i

iii.

podsustavu kao imatelju glavnog PM računa naplaćuju se sljedeće naknade za usluge T2S povezane s povezanim namjenskim gotovinskim računima. Ove stavke fakturiraju se odvojeno:

Tarifne stavke

Cijena

Obrazloženje

Usluge namire

Nalozi za prijenos likvidnosti s DCA na DCA

9 eurocenta

Po prijenosu

Promjene unutar salda (tj. blokada, deblokada, rezervacija likvidnosti itd.)

6 eurocenta

Po transakciji

Informacijske usluge

A2A izvješća

0,4 eurocenta

Po poslovnoj stavci u svakom izrađenom A2A izvješću

A2A upiti

0,7 eurocenta

Po poslovnoj stavci u vezi s kojom je postavljen upit u svakom izrađenom A2A upitu

U2A upiti

10 eurocenta

Po izvršenoj funkciji pretraživanja

U2A preuzeti upiti

0,7 eurocenta

Po poslovnoj stavci u vezi s kojom je postavljen upit u svakom izrađenom i preuzetom U2A upitu

Poruke povezane u datoteku

0,4 eurocenta

Po poruci u datoteci

Prijenosi

1,2 eurocenta

Po prijenosu”

7.

u Prilogu V. stavak 3. Dodatka II.A zamjenjuje se sljedećim:

„3.

[umetnuti naziv SB-a] izdaje i održava do pet aktivnih certifikata po sudioniku za svaki PM račun bez naknade. [umetnuti naziv SB-a] naplaćuje naknadu u iznosu od 120 EUR za izdavanje šestog i svakog sljedećeg naknadnog aktivnog certifikata. [umetnuti naziv SB-a] naplaćuje godišnju naknadu za održavanje u iznosu od 30 EUR za šesti i svaki naknadni aktivni certifikat. Aktivni certifikati vrijede pet godina.”.