8.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 105/1

(1)

Odlukom br. 716/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je program Zajednice za podupiranje posebnih aktivnosti u području financijskih usluga, financijskog izvještavanja i revizije. Na temelju te odluke Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG), Zaklada za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (Zaklada za MSFI), koja je pravni sljednik Zaklade odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASCF) te Odbor za nadzor javnog interesa (PIOB) koristile su se sufinanciranjem Unije u obliku bespovratnih sredstava za poslovanje do 31. prosinca 2013.

(2)

Kriza na financijskim tržištima koja se razvila od 2008. stavila je pitanje financijskog izvještavanja i revizije u središte političkog programa Unije. Zajednički okvir financijskog izvještavanja koji dobro funkcionira ključan je za unutarnje tržište, za učinkovito funkcioniranje tržišta kapitala te realizaciju integriranog tržišta za financijske usluge u Uniji.

(3)

Pored središnje uloge koju financijski izvještaji imaju u osiguravanju da ulagači posjeduju važne informacije u vezi s bilancom stanja, računom dobiti i gubitka te novčanim tokom, njima se podržava učinkovito korporativno upravljanje.

(4)

Uz to što imaju ključnu ulogu u zaštiti interesa dioničara i vjerovnika, financijski izvještaji temelj su bonitetnih propisa jer se svi važni zakonodavni instrumenti u području financijskih usluga oslanjaju na financijske izvještaje trgovačkih društava, uključujući Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Regulatorna tijela oslanjaju se na računovodstvenu terminologiju kako bi razumjela koje rizike trgovačko društvo preuzima, a time i što se od njega traži.

(5)

U globalnom gospodarstvu postoji potreba za jezikom globalnog računovodstva, istodobno uzimajući u obzir činjenicu da se već koristi mnogo različitih računovodstvenih tradicija. G20 opetovano je pozivao na izradu globalnih računovodstvenih standarda i usuglašavanje postojećih i budućih računovodstvenih standarda. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) koje je razvio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) doneseni su i njima se koristi u mnogim, ali ne i u nekim glavnim jurisdikcijama diljem svijeta. Takve međunarodne računovodstvene standarde treba razviti transparentnim i demokratski odgovornim procesom. Kako bi se osiguralo da se poštuju interesi Unije te da globalni standardi budu visokokvalitetni i u skladu s pravom Unije, ključno je da se u tom postupku utvrđivanja međunarodnih standarda interesi Unije zastupaju na odgovarajući način. Ti interesi uključuju održavanje načela da bi financijski izvještaji trebali pružiti „istinit i točan prikaz” te da bi trebali biti pouzdani i razumljivi, usporedivi i relevantni.

(6)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6), MSFI bi se trebao uključiti u pravo Unije kako bi ga primjenjivala trgovačka društva s vrijednosnim papirima prijavljenima na uređenom tržištu u Uniji, samo pod uvjetom da MSFI zadovoljava kriterije određene u toj uredbi, uključujući zahtjev da godišnji financijski izvještaji daju „istinit i točan prikaz” kako je utvrđeno u članku 4. stavku 3. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). Stoga MSFI ima veliku ulogu u funkcioniranju unutarnjeg tržišta te je u izravnom interesu Unije osigurati da se postupkom razvoja i usvajanja MSFI-ja oblikuju standardi usklađeni sa zahtjevima pravnog okvira unutarnjeg tržišta.

(7)

MSFI izdaje IASB, a povezana tumačenja izdaje Odbor za tumačenje MSFI-ja, dva tijela unutar Zaklade za MSFI. Stoga je važno uspostaviti odgovarajuće uvjete financiranja Zaklade za MSFI.

(8)

Europske organizacije koje zastupaju izdavatelje i računovodstvenu struku koji su uključeni u postupak financijskog izvještavanja osnovale su 2001. EFRAG. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002, EFRAG dostavlja Komisiji mišljenja o usklađenosti računovodstvenog standarda koji je izdao IASB ili tumačenja koje je izdao Odbor za tumačenje MSFI-ja, koji se treba poduprijeti, s kriterijima odobravanja utvrđenima u toj uredbi.

(9)

EFRAG preuzima ulogu „jedinstvenog europskog računovodstvenog glasa” u globalnoj areni. U toj ulozi EFRAG sudjeluje u postupku utvrđivanja standarda u okviru IASB-a. Da bi ispunio zahtjeve te uloge, EFRAG bi trebao uzeti u obzir sva moguća stajališta u Uniji tijekom odgovarajućeg postupka u kojem nacionalna tijela koja utvrđuju standarde, vlade i regulatorna tijela te ostale zainteresirane strane imaju ključnu ulogu, uzimajući u obzir značajne razlike u mišljenjima koje već postoje između država članica i raznih zainteresiranih strana. Sve interakcije između EFRAG-a i IASB-a trebale bi biti potpuno transparentne, a EFRAG bi svaku odluku trebao donijeti tek nakon sveobuhvatnog savjetovanja s nacionalnim tijelima koja utvrđuju standarde.

(10)

Uzimajući u obzir ulogu EFRAG-a u ocjenjivanju usklađenosti MSFI-ja sa zahtjevima prava trgovačkih društava i politike Unije, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1606/2002, nužno je da Unija osigura stabilno financiranje EFRAG-a te stoga doprinese njegovu financiranju.

(11)

Komisija je 12. studenoga 2013. objavila izvješće Philippea Maystadta, posebnog savjetnika povjerenika za unutarnje tržište i usluge („izvješće posebnog savjetnika”) u kojem je iznio potencijalne reforme upravljanja EFRAG-om usmjerene jačanju doprinosa Unije razvoju međunarodnih računovodstvenih standarda. Da bi se ostvarili očekivani ciljevi programa sufinanciranja uspostavljenog ovom Uredbom („Program”), nužno je revidirati uvjete upravljanja u skladu s preporukama iznesenima u izvješću posebnog savjetnika i provesti te reforme bez odlaganja. Komisija bi trebala pratiti provedbu reforme upravljanja EFRAG-om te obavijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u njezinoj provedbi. Radi toga bi Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka 2014. trebala podnijeti izvješće o provedbi reforme upravljanja.

(12)

Tehničkim poslovima EFRAG-a trebalo bi se usredotočiti na tehničko savjetovanje Komisije o odobravanju MSFI-ja kao i o odgovarajućem sudjelovanju u procesu razvoja takvog MSFI-ja te bi se trebalo osigurati da se interesi Unije na odgovarajući način uzimaju u obzir u postupku utvrđivanja međunarodnih standarda. U te bi interese trebalo uključiti pojam „opreznosti”, održavanja zahtjeva za „istinitim i točnim prikazom” kako je utvrđeno u Direktivi 2013/34/EU te bi trebalo uzeti u obzir utjecaj standarda na financijsku stabilnost i gospodarstvo. Komisija bi trebala procijeniti tehničke poslove EFRAG-a u izvješćima pripremljenima u skladu s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(13)

U području zakonske revizije Skupina za praćenje, međunarodna organizacija odgovorna za praćenje reforme upravljanja Međunarodne federacije računovođa (IFAC), osnovala je 2005. PIOB. Uloga PIOB-a je nadzor nad postupkom usvajanja Međunarodnih revizijskih standarda (ISA-ovi) i drugih aktivnosti u javnom interesu koje obavlja IFAC. ISA-ovi se mogu usvojiti u svrhu njihove primjene u Uniji, posebno pod uvjetom da su oni razvijeni na temelju propisanog postupka, uz javni nadzor i transparentnost, u skladu s člankom 26. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). Prijedlozi za reviziju od 30. studenoga 2011. također predviđaju uvođenje ISA-ova u Uniju.

(14)

Uvođenje ISA-ova u pravo Unije te ključna uloga PIOB-a u osiguranju njihova udovoljavanja zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2006/43/EZ znači da je u izravnom interesu Unije osigurati da se postupkom razvoja i odobravanja standarda donose standardi koji su usklađeni s pravnim okvirom unutarnjeg tržišta. U prijedlogu Komisije za izmjenu Direktive 2006/43/EZ također se izričito prepoznaje uloga PIOB-a. Zato je važno osigurati odgovarajuće načine financiranja PIOB-a.

(15)

Tijela koja rade u području računovodstva i revizije vrlo su ovisna o financiranju i imaju velike uloge u Uniji, koje su vodeće za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Predloženi korisnici programa uspostavljenog odlukom br. 716/2009/EZ sufinancirani su bespovratnim sredstvima za poslovanje iz proračuna Unije, što im je dopustilo da povećaju svoju financijsku neovisnost o privatnom sektoru te ad hoc izvorima, povećavajući tako njihove mogućnosti i vjerodostojnost. Međutim, javno financiranje samo po sebi ne bi se trebalo smatrati potvrdom takve neovisnosti o privatnom sektoru. Posebno bi trebalo zahtijevati veću neovisnost u odnosu na članstvo u upravnim odborima, između ostalih IASB-a i EFRAG-a, kako bi se osiguralo da su sve zainteresirane strane zastupljene u postupku utvrđivanja standarda i odobravanja. EFRAG i IASB trebali bi poduzeti odgovarajuće korake kako bi se izbjegao sukob interesa, uključujući zahtjeve o objavljivanju prilagođene funkciji i odgovornostima različitih kategorija osoblja zaposlenog u tim organizacijama.

(16)

Iskustvo je pokazalo da sufinanciranje Unije osigurava da korisnici imaju koristi od jasnog, stabilnog, raznolikog, dobrog i primjerenog financiranja te da ono doprinosi omogućivanju korisnicima da ispune svoje zadaće od javnog interesa na neovisan i učinkovit način. Stoga bi se dovoljno financiranje trebalo nastaviti osiguravati putem doprinosa Unije djelatnosti utvrđivanja međunarodnih računovodstvenih i revizijskih standarda, posebno Zaklade za MSFI, EFRAG-a i PIOB-a.

(17)

Uz promjenu njihovih modela financiranja, Zaklada za MSFI i EFRAG bili su podvrgnuti reformama upravljanja kako bi se osiguralo da putem svoje strukture i procesa ispune svoju zadaću od javnog interesa na neovisan, učinkovit, transparentan i demokratski odgovoran način. Što se tiče Zaklade za MSFI, odbor za praćenje stvoren je 2009. kako bi osigurao javnu odgovornost i nadzor, pojačala se učinkovitost Savjetodavnog vijeća za standarde, poboljšala se transparentnost te se uloga procjena učinaka formalizirala kao dio propisnog postupka IASB-a. Nastavit će se s naporima za poboljšavanje načina upravljanja tim tijelima. Komisija je 2013. pokrenula evaluaciju primjene Uredbe (EZ) br. 1606/2002. Opseg evaluacije obuhvaća posebno kriterije za odobravanje MSFI-ja u Uniji kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. te uredbe i sustave upravljanja koje su uspostavili Zaklada za MSFI i IASB. Do 31. prosinca 2014. Komisija namjerava dovršiti evaluaciju i o rezultatima izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Komisija će prema potrebi predstaviti zakonodavni prijedlog za poboljšanje funkcioniranja te uredbe.

(18)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za cijelo trajanje Programa, koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (9), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(19)

Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Delegirana uredba Komisije (EU, Euratom) br. 1268/2012 (11), koje štite financijske interese Unije, trebaju se primjenjivati tijekom provedbe Programa, uzimajući u obzir načela jednostavnosti i dosljednosti u izboru proračunskih instrumenata, ograničenost broja slučajeva u kojima Komisija zadržava izravnu odgovornost za provedbu i upravljanje te potrebnu razmjernost između razine resursa i upravnog tereta povezanog s njihovom uporabom.

(20)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s uspostavom godišnjih programa rada.

(21)

Očekuje se da će Program doprinijeti ciljevima osiguranja usporedivosti i transparentnosti financijskih izvještaja trgovačkih društava diljem Unije i bolje zastupljenosti potreba Unije u kontekstu globalne harmonizacije standarda financijskog izvještavanja. Jedinstveni europski glas pomogao bi u promicanju međunarodnog prihvaćanja MSFI-ja, konvergencije i visokokvalitetnih međunarodnih standarda revizije u svim državama članicama. Program također doprinosi strategiji Europa 2020. jačanjem jedinstvenog tržišta financijskih usluga i kapitala kao i vanjskoj dimenziji strategije.

(22)

Ova Uredba trebala bi predvidjeti mogućnost sufinanciranja aktivnosti određenih tijela koja imaju cilj koji je dio politike Unije te podržava politiku Unije u području razvijanja standarda, odobravanja standarda ili nadzora procesa utvrđivanja standarda povezanih s financijskim izvještavanjem i revizijom.

(23)

Financiranje Unije predlaže se za jasno definiran i ograničen broj najvažnijih tijela u području financijskog izvještavanja i revizije. Unutar trenutačnog institucionalnog okvira modaliteti financiranja trebali bi osigurati stabilno, raznoliko, dobro i primjereno financiranje koje će odgovarajućim tijelima omogućiti neovisno i učinkovito ispunjavanje njihovih zadaća povezanih s Unijom ili zadaća od javnog interesa. Ta bi tijela trebala objaviti raspodjelu iznosa drugog financiranja iz alternativnih izvora.

(24)

Komisija bi, uzimajući u obzir razvoj događaja koji je uslijedio nakon preporuka iznesenih u izvješću posebnog savjetnika, trebala u ožujku 2014. te od 2015. jednom godišnje najkasnije u lipnju, podnijeti izvješća o napretku EFRAG-a u provedbi njegovih reformi upravljanja. IASB je pokrenuo preispitivanje koncepcijskog okvira. Nakon izdavanja revidiranog koncepcijskog okvira Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o svim promjenama koje su uvedene u koncepcijski okvir i razloge za to, s posebnim naglaskom na koncepte opreznosti i pouzdanosti osiguravajući poštovanje „istinitog i točnog prikaza”, kako je utvrđeno u Direktivi 2013/34/EU. Korisnici bi trebali osigurati učinkovitu i ekonomičnu upotrebu javnog novca, uključujući putne i povezane troškove.

(25)

Program bi trebao zamijeniti prethodni program sufinanciranja za korisnike. Stoga bi, zbog pravne sigurnosti, Odluku br. 716/2009/EZ trebalo staviti izvan snage.

(26)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu programa Unije za razdoblje od 2014. do 2020. u svrhu podupiranja aktivnosti tijela koja doprinose ostvarenju ciljeva politike Unije u pogledu financijskog izvještavanja i revizije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(27)

Svako financiranje novih korisnika, čak i ako su izravni sljednici jednog od korisnika navedenih u ovoj Uredbi, trebalo bi biti podvrgnuto odobrenju Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(28)

Primjereno je uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (12). Ova bi se Uredba stoga trebao primjenjivati od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.,

(a)

u području financijskog izvještavanja:

(b)

u području revizije: PIOB.

(a)

za EFRAG: 9 303 000 EUR;

(b)

za Zakladu za MSFI: 31 632 000 EUR;

(c)

za PIOB: 2 241 000 EUR.

(a)

očekivane rezultate;

(b)

raspodjelu proračuna po korisniku, u skladu s okvirnim iznosima utvrđenima u članku 6. stavku 3.

(a)

vodi li EFRAG u svojem tehničkom radu na međunarodnim računovodstvenim standardima odgovarajućeg računa o zahtjevima iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002, a posebno prilikom procjene jesu li novi ili izmijenjeni MSFI-ovi u skladu s načelom „istinitog i točnog prikaza” i doprinose li europskom javnom dobru;

(b)

omogućava li EFRAG u svojem tehničkom radu na MSFI-ovima odgovarajuću procjenu činjenice temelji li se nacrt međunarodnih računovodstvenih standarda koje je razvio IASB, ili novi ili izmijenjeni međunarodni računovodstveni standardi koje je on razvio, na dokazima, odgovaraju li potrebama Unije uzimajući u obzir raznolikost računovodstvenih i ekonomskih modela i gledišta u Uniji; i

(c)

napredak EFRAG-a u provedbi njegove reforme upravljanja, uzimajući u obzir razvoj događaja koji je uslijedio nakon preporuka iznesenih u izvješću posebnog savjetnika.

8.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 105/9

(1)

Sastavljanje popisa trećih zemalja u prilozima I. i II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001 (2) trebalo bi biti i trebalo bi ostati u skladu s kriterijima utvrđenima u toj Uredbi. Treće zemlje u pogledu kojih se situacija promijenila u vezi s tim kriterijima bi trebalo premjestiti iz jednog priloga u drugi.

(2)

U skladu sa Zajedničkom izjavom odobrenom na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanoga u Pragu 7. svibnja 2009. i u skladu sa završetkom Akcijskog plana liberalizacije viznog režima Republike Moldove, Komisija smatra da je Republika Moldova ispunila sva mjerila utvrđena u Akcijskom planu liberalizacije viznog režima.

(3)

Republiku Moldovu trebalo bi premjestiti iz Priloga I. u Prilog II. Uredbi (EZ) br. 539/2001. Ukidanje viza zbog premještanja Republike Moldove u taj Prilog trebalo bi se primjenjivati na građane koji imaju biometrijsku putovnicu koju je izdala Republika Moldova u skladu s normama Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO).

(4)

U pogledu Islanda i Norveške, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenoga između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o njihovu pridruživanju provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (3), koje pripadaju u područje iz članka 1. točke B. Odluke Vijeća 1999/437/EZ (4).

(5)

U pogledu Švicarske, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju shengenske pravne stečevine (5), koje pripadaju u područje iz članka 1. točaka B. i C. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke 2008/146/EZ (6).

(6)

U pogledu Lihtenštajna, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola potpisanoga između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pridruživanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje pripadaju u područje iz članka 1. točke A. Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (8).

(7)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj ne sudjeluje Ujedinjena Kraljevina, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (9); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(8)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine, u kojoj ne sudjeluje Irska, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (10); Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju, ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(9)

U pogledu Cipra, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan i na nju se primjenjuje prije nego on pristupi schengenskom području, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003. godine.

(10)

U pogledu Bugarske i Rumunjske, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. godine.

(11)

U pogledu Hrvatske, ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011. godine.

(12)

Uredbu (EZ) br. 539/2001 stoga bi trebalo s tim u skladu izmijeniti,

1.

U Prilogu I, dijelu 1. briše se upućivanje na Moldovu.

2.

U Prilogu II. dijelu 1. umeće se sljedeće:

„Moldova, Republika (11)

(11)  Ukidanje viza ograničeno je na građane koji imaju biometrijsku putovnicu izdanu u skladu s normama Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO).”"

8.4.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 105/12