Službeni list Europske unije |
1977-0588 doi:10.3002/19770588.2013.15.006.hrv |
|
Hrvatsko izdanje |
15. Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja Svezak 006 Posebno izdanje 2013. |
|
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
1 |
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.07.2013. |
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.
U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.
Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:
01 |
Opća, financijska i institucionalna pitanja |
02 |
Carinska unija i slobodno kretanje robe |
03 |
Poljoprivreda |
04 |
Ribarstvo |
05 |
Sloboda kretanja radnika i socijalna politika |
06 |
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga |
07 |
Prometna politika |
08 |
Politika tržišnog natjecanja |
09 |
Porezi |
10 |
Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala |
11 |
Vanjski odnosi |
12 |
Energetika |
13 |
Industrijska politika i unutarnje tržište |
14 |
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata |
15 |
Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja |
16 |
Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura |
17 |
Pravo poduzećâ |
18 |
Zajednička vanjska i sigurnosna politika |
19 |
Područje slobode, sigurnosti i pravde |
20 |
Europa građana |
Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.
Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.
Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.
Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
i. |
izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; |
ii. |
numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata. |
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
— |
Zakonodavstvo („L”), |
— |
Informacije i objave („C”). |
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
31985D0208
L 089/64 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.03.1985. |
ODLUKA KOMISIJE
od 25. ožujka 1985.
o izmjeni Odluke 80/686/EEZ o osnivanju Savjetodavnog odbora za nadzor i smanjenje onečišćenja izazvanog ispuštanjem ugljikovodika u more
(85/208/EEZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
budući da je Vijeće donijelo Odluku 81/420/EEZ od 19. svibnja 1981. o sklapanju Protokola o suradnji u suzbijanju onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučajevima opasnosti (1) i Odluku 84/358/EEZ od 28. lipnja 1984. o sklapanju Sporazuma o suradnji u postupanju kod onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima (2); budući da su u nekoliko navrata Parlament i Gospodarski i socijalni odbor izrazili želju da se aktivnosti Komisije u odnosu na nadzor i smanjenje onečišćenja mora naftom prošire kako bi uključivale i druge štetne tvari osim nafte;
budući da je od bitnog značaja da se Komisija savjetuje sa stručnjacima država članica koji su visokokvalificirani u tom području;
budući da Odluku Komisije 80/686/EEZ (3) treba izmijeniti kako bi se proširila nadležnost Savjetodavnog odbora tako da uključuje i druge štetne tvari,
ODLUČILA JE:
Članak 1.
U naslovu, u članku 1. i u članku 2. stavcima 1. i 2. Odluke 80/686/EEZ izraz „ispuštanjem ugljikovodika u more” zamjenjuje se izrazom „ispuštanjem nafte i drugih štetnih tvari u more”.
Članak 2.
Ova se Odluka primjenjuje od 25. ožujka 1985.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 1985.
Za Komisiju
S. CLINTON DAVIS
Član Komisije
(1) SL L 162, 19.6.1981., str. 4.
(2) SL L 188, 16.7.1984., str. 7.
(3) SL L 188, 22.7.1980., str. 11.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
4 |
31990R0770
L 083/78 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
29.03.1990. |
UREDBA KOMISIJE (EURATOM) br. 770/90
od 29. ožujka 1990.
o utvrđivanju maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog radiološkog izvanrednog događaja
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (Euratom) br. 3954/87 od 22. prosinca 1987. o utvrđivanju maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog radiološkog izvanrednog događaja (1), kako je izmijenjena Uredbom (Euratom) br. 2218/89 (2), a posebno njezin članak 7.,
budući da je, u skladu s Uredbom (Euratom) br. 3954/87, Komisija dužna usvojiti maksimalne razine radioaktivne kontaminacije koje se trebaju primjenjivati na hranu za životinje;
budući da je konzultirana skupina stručnjaka koju je imenovao Znanstveni i tehnički odbor u skladu s člankom 31. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju;
budući da razmatranje relativnih količina pojedinačnih radionukleida koji bi mogli biti ispušteni u slučaju nuklearne nesreće zajedno s njihovim poluvremenima raspadanja i prijenosa s hrane za životinje na proizvode životinjskog podrijetla dovodi do zaključka da su maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije hrane za životinje potrebne samo za izotope cezija;
budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem ad hoc Odbora osnovanog Uredbom (Euratom) br. 3954/87,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije hrane za životinje utvrđene su u Prilogu.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. ožujka 1990.
Za Komisiju
Carlo RIPA DI MEANA
Član Komisije
(1) SL L 371, 30.12.1987., str. 11.
(2) SL L 211, 22.7.1989., str. 1.
PRILOG
Maksimalne dopuštene razine radioaktivne kontaminacije (cezij-134 i cezij-137) hrane za životinje
Životinja |
|
Svinje |
1 250 |
Perad, janjad, telad |
2 500 |
Ostalo |
5 000 |
(1) Svrha ovih razina je doprinos poštovanju maksimalnih dopuštenih razina za hranu; one same ne jamče takvo poštovanje u svim okolnostima i ne umanjuju propisano praćenje razina kontaminacije u proizvodima životinjskog podrijetla namijenjenim za prehranu ljudi.
(2) Te se razine primjenjuju na gotovu hranu za životinje.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
6 |
31991L0676
L 375/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.12.1991. |
DIREKTIVA VIJEĆA
od 12. prosinca 1991.
o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora
(91/676/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),
budući da je na pojedinim područjima u državama članicama udio nitrata u vodi u stalnom porastu te je već sada visok u usporedbi sa standardima utvrđenima u Direktivi Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o propisanoj kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama (4), kako je izmijenjena Direktivom 79/869/EEZ (5), te Direktivi Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (6), kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1985.;
budući da se Četvrtim programom djelovanja Europskih zajednica u području okoliša (7) ukazuje da Komisija namjerava izraditi prijedlog Direktive o kontroli i smanjenju onečišćenja voda uzrokovanog širenjem ili ispuštanjem stajskog otpada i prekomjernom upotrebom gnojiva;
budući da je reforma zajedničke poljoprivredne politike iznijeta u Zelenoj knjizi Vijeća „Perspektive zajedničke poljoprivredne politike” pokazala da iako je upotreba dušičnih gnojiva nužna za poljoprivredu Zajednice, prekomjerna upotreba gnojiva predstavlja opasnost za okoliš, da postoji potreba zajedničkog djelovanja radi kontrole problema intenzivne stočne proizvodnje i da poljoprivredna politika mora voditi više računa o politici okoliša;
budući da se Rezolucijom Vijeća od 28. lipnja 1988. o zaštiti Sjevernog mora i ostalih voda u Zajednici (8) Komisija poziva da podnese prijedlog mjera na razini Zajednice;
budući da su nitrati iz poljoprivrednih izvora glavni uzrok onečišćenja voda Zajednice iz raspršenih izvora;
budući da je stoga, radi zaštite zdravlja ljudi, živih resursa i ekosustava voda te radi osiguranja ostalih zakonitih upotreba voda, potrebno smanjiti onečišćenje voda uzrokovano ili izazvano nitratima iz poljoprivrednih izvora i spriječiti daljnje onečišćenje; budući da je, u tu svrhu, potrebno poduzeti mjere u vezi sa skladištenjem i primjenom u tlu svih dušikovih spojeva, i u vezi s određenim postupcima gospodarenja tlom;
budući da onečišćenje voda nitratima u jednoj državi članici može utjecati na vode u drugoj državi članici, djelovanje na razini Zajednice u skladu s člankom 130.r, je nužno;
budući da države članice, poticanjem dobre poljoprivredne prakse, mogu osigurati opću razinu zaštite svih voda od budućih onečišćenja;
budući da određena područja s odvodnjavanjem u vode podložne onečišćenju dušikovim spojevima zahtijevaju posebnu zaštitu;
budući da države članice trebaju odrediti ranjiva područja te izraditi i provesti programe djelovanja kako bi se u ranjivim zonama smanjilo onečišćenje voda dušikovim spojevima;
budući da bi spomenuti programi djelovanja trebali uključivati mjere ograničenja primjene u tlu svih gnojiva koja sadrže dušik i ograničiti posebno primjenu stajskoga gnojiva;
budući da je potrebno nadzirati vode i primjenjivati referentne mjerne metode za dušikove spojeve kako bi se osigurala učinkovitost mjerenja;
budući da je poznato da je u određenim državama članicama stanje u hidrogeologiji takvo da zaštitne mjere mogu donijeti poboljšanje kakvoće voda tek za mnogo godina;
budući da bi trebalo osnovati odbor koji će pomagati Komisiji u pitanjima provedbe ove Direktive i njezinog prilagođavanja znanstvenom i tehničkom napretku;
budući da bi države članice trebale sastavljati i dostavljati Komisiji izvješća o provedbi ove Direktive;
budući da bi Komisija trebala redovito izvješćivati o provedbi ove Direktive od strane država članica,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Ova Direktiva ima za cilj:
— |
smanjiti onečišćenje voda uzrokovano ili izazvano nitratima iz poljoprivrednih izvora, i |
— |
spriječiti daljnje takvo onečišćenje. |
Članak 2.
Za potrebe ove Direktive:
(a) |
„podzemne vode” znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenosti i u izravnom doticaju s tlom ili podzemljem; |
(b) |
„slatka voda” znači prirodno tekuća voda s niskom koncentracijom soli koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za piće; |
(c) |
„dušikov spoj” znači tvar koja sadrži dušik, osim plinovitih molekula dušika; |
(d) |
„stoka” znači sve životinje koje se uzgajaju radi koristi ili dobiti; |
(e) |
„gnojivo” znači tvar koja sadrži jedan od ili više dušikovih spojeva, a koji se koristi za poticanje rasta vegetacije; uključuje stajsko gnojivo, ostatke iz uzgajališta riba i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; |
(f) |
„umjetno gnojivo” znači svako gnojivo koje je proizvedeno industrijskim postupkom; |
(g) |
„stajsko gnojivo” znači stočne fekalije ili mješavinu slame i fekalija, čak i u prerađenom obliku; |
(h) |
„primjena u tlu” znači dodavanje materijala u tlo rasprostiranjem po površini, ubrizgavanjem, stavljanjem ispod površine ili miješanjem s površinskim slojevima tala; |
(i) |
„eutrofikacija” znači obogaćivanje vode dušikovim spojevima, čime se uzrokuje ubrzani rast algi i viših biljnih vrsta te se izaziva neželjeno narušavanje prirodne ravnoteže organizama prisutnih u vodi i pogoršanje kakvoće vode; |
(j) |
„onečišćenje” znači izravno ili neizravno ispuštanje dušikovih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, čije posljedice mogu prouzročiti opasnost za zdravlje ljudi, ugroziti žive resurse i ekosustave voda, naštetiti pogodnostima ili narušiti ostale dozvoljene upotrebe vode; |
(k) |
„ranjiva zona” znači zemljišni prostor određen u skladu s člankom 3. stavkom 2. |
Članak 3.
1. Onečišćene vode i vode kojima prijeti onečišćenje ako se ne poduzme djelovanje sukladno članku 5. države članice utvrđuju prema kriterijima utvrđenima u Prilogu I.
2. U roku od dvije godine od priopćenja ove Direktive, države članice proglašavaju ranjivim zonama sva poznata područja na svojim državnim područjima s kojih se odvija odvodnjavanje u vode određene stavkom 1. i koja doprinose onečišćenju. U roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o prvotnoj odredbi.
3. U slučaju da su vode koje je država članica utvrdila sukladno stavku 1. izravno ili neizravno onečišćene odvodnim vodama druge države članice, oštećena država članica dostavlja relevantne činjenice ostalim državama članicama i Komisiji.
Kako bi osigurale usklađenost s ovom Direktivom, dotične države članice organiziraju, prema potrebi zajedno s Komisijom, djelovanje kako bi se utvrdili dotični izvori i odgovarajuće mjere koje treba poduzeti za zaštitu voda pod utjecajem tih izvora.
4. Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju ili dopunjuju odredbe o proglašenju ranjivih zona, kako bi se uzele u obzir promjene i nepredvidivi čimbenici u trenutku donošenja prethodne odredbe. One u roku od šest mjeseci obavješćuju Komisiju o eventualnim revizijama i dopunama.
5. Države članice izuzimaju se od obveze proglašavanja pojedinačnih ranjivih zona ako programe djelovanja iz članka 5. izrade i primjenjuju u skladu s ovom Direktivom na cijelom svojem nacionalnom teritoriju.
Članak 4.
1. S ciljem osiguranja opće razine zaštite svih voda od onečišćenja, države članice su dužne u roku od dvije godine nakon priopćenja ove Direktive:
(a) |
odrediti jedan kodeks ili više kodeksa dobre poljoprivredne prakse, koje će poljoprivrednici dobrovoljno primjenjivati, a koji će sadržavati barem odredbe o stavkama spomenutim u Prilogu II.A; |
(b) |
utvrditi, prema potrebi, program koji će uključivati odredbe o osposobljavanju i obavješćivanju poljoprivrednika i koji će poticati primjenu kodeksa dobre poljoprivredne prakse. |
2. Države članice dostavljaju Komisiji detaljne obavijesti o kodeksima dobre poljoprivredne prakse, a dobivene informacije Komisija uključuje u izvješće iz članka 11. S obzirom na dobivene informacije Komisija, ako to smatra potrebnim, Vijeću iznosi odgovarajuće prijedloge.
Članak 5.
1. U roku od dvije godine od prvotne odredbe iz članka 3. stavka 2. ili u roku od jedne godine od svake dodatne odredbe iz članka 3. stavka 4. države članice donose programe djelovanja u vezi s proglašenim ranjivim zonama radi ostvarivanja ciljeva iz članka 1.
2. Program djelovanja odnosi se na sve ranjive zone na državnom području države članice ili se, ako to država članica smatra prikladnim, donose različiti programi za različite ranjive zone ili dijelove zona.
3. U programima djelovanja uzimaju se u obzir:
(a) |
dostupni znanstveni i tehnički podaci, uglavnom s uputom na pripadajući udio dušika podrijetlom iz poljoprivrednih i drugih izvora; |
(b) |
uvjeti okoliša u relevantnim područjima dotične države članice. |
4. Programi djelovanja primjenjuju se u roku od četiri godine od uspostave i sadrže sljedeće obvezujuće mjere:
(a) |
mjere iz Priloga III.; |
(b) |
mjere koje su države članice propisale u kodeksima dobre poljoprivredne prakse utvrđenima sukladno članku 4., osim mjera koje se zamjenjuju mjerama iz Priloga III. |
5. U okviru programâ djelovanja države članice poduzimaju i dodatne mjere ili pojačana djelovanja koje smatraju potrebnima ako od samog početka ili s obzirom na iskustvo stečeno u provedbi programâ djelovanja postane jasno da mjere iz stavka 4. nisu dostatne za ostvarivanje ciljeva navedenih u članku 1. Pri odabiru spomenutih mjera ili djelovanja, države članice vode računa o njihovoj učinkovitosti i troškovima u odnosu na druge moguće preventivne mjere.
6. Države članice izrađuju i provode odgovarajuće programe praćenja kako bi ocijenile učinkovitost programâ djelovanja utvrđenih u skladu s ovim člankom.
Države članice koje članak 5. primjenjuju na cijelom svojem državnom području prate udio nitrata u vodama (površinskim i podzemnim) na odabranim mjernim točkama na kojima se može utvrditi razina onečišćenja voda nitratima iz poljoprivrednih izvora.
7. Najmanje svake četiri godine države članice preispituju i, prema potrebi, revidiraju svoje programe djelovanja, uključujući sve dodatne mjere poduzete sukladno članku 5. O svim promjenama u programima djelovanja obavješćuju Komisiju.
Članak 6.
1. Radi određivanja i revizije određivanja ranjivih zona, države članice su obvezne:
(a) |
u roku od dvije godine nakon priopćenja Direktive, pratiti koncentraciju nitrata u slatkim vodama u razdoblju od jedne godine:
|
(b) |
najmanje svake četiri godine ponoviti program praćenja naveden u stavku (a), osim onih kontrolnih stanica na kojima je koncentracija nitrata kod svih prethodnih uzoraka bila manja od 25 mg/l i gdje nisu zabilježeni novi čimbenici koji bi mogli utjecati na povećanje udjela nitrata. U tom slučaju, program praćenja se ponavlja svakih osam godina; |
(c) |
svake četiri godine preispitati eutrofno stanje slatkih površinskih, estuarijskih i obalnih voda. |
2. Koriste se referentne mjerne metode utvrđene u Prilogu IV.
Članak 7.
Smjernice za praćenje iz članaka 5. i 6. izrađuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 9.
Članak 8.
Prilozi ovoj Direktivi prilagođavaju se znanstvenom i tehničkom napretku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 9.
Članak 9.
1. Komisiji pomaže Odbor sastavljen od predstavnika država članica, kojim predsjedava predstavnik Komisije.
2. Predstavnik Komisije podnosi Komisiji nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u roku koji odredi predsjednik sukladno žurnosti pitanja. Mišljenje donosi većina utvrđena člankom 148. stavkom 2. Ugovora o EEZ-u, u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u Odboru ponderiraju se na način određen u tom članku. Predsjednik ne glasuje.
3. |
|
Članak 10.
1. S obzirom na četverogodišnje razdoblje nakon priopćenja ove Direktive i s obzirom na svako sljedeće četverogodišnje razdoblje, države članice Komisiji podnose izvješće s informacijama navedenima u Prilogu V.
2. Izvješće se, sukladno ovom članku, podnosi Komisiji u roku od šest mjeseci nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.
Članak 11.
Na temelju informacija dobivenih sukladno članku 10. i u roku od šest mjeseci nakon primitka izvješća od država članica, Komisija objavljuje sažetke izvješća i dostavlja ih Europskom parlamentu i Vijeću. S obzirom na provedbu ove Direktive, a posebno odredaba iz Priloga III., Komisija do 1. siječnja 1988. Vijeću podnosi izvješće, prema potrebi s priloženim prijedlozima za reviziju ove Direktive.
Članak 12.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od dvije godine od njezina priopćenja (9). One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
2. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 13.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 1991.
Za Vijeće
Predsjednik
J.G.M. ALDERS
(1) SL C 54, 3.3.1989., str. 4. i SL C 51, 2.3.1990., str. 12.
(2) SL C 158, 26.6.1989., str. 487.
(3) SL C 159, 26.6.1989., str. 1.
(4) SL L 194, 25.7.1975., str. 26.
(5) SL L 271, 29.10.1979., str. 44.
(6) SL L 229, 30.8.1980., str. 11.
(7) SL C 328, 7.12.1987., str. 1.
(8) SL C 209, 9.8.1988., str. 3.
(9) Ova Direktiva priopćena je državama članica 19. prosinca 1991.
PRILOG I.
KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE VODA IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.
A. |
Vode iz članka 3. stavka 1. određuju se primjenjujući, između ostalog, sljedeće kriterije:
|
B. |
U primjeni ovih kriterija države članice uzimaju u obzir:
|
PRILOG II.
KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
A. |
Kodeks ili kodeksi dobre poljoprivredne prakse koji imaju za cilj smanjenje onečišćenja nitratima i koji vode računa o uvjetima u različitim područjima Zajednice trebaju sadržavati odredbe koje se odnose na sljedeća pitanja, u mjeri u kojoj su ona relevantna:
|
B. |
U kodeks(e) dobre poljoprivredne prakse države članice mogu uključiti i sljedeća pitanja:
|
PRILOG III.
MJERE KOJE SE UKLJUČUJU U PROGRAME DJELOVANJA PREMA ČLANKU 5. STAVKU 4. TOČKI (a)
1. |
Mjere uključuju propise vezane uz:
|
2. |
Ove mjere, za svako pojedinačno poljoprivredno gospodarstvo ili stočnu jedinicu, osiguravaju da količina stajskoga gnojiva, upotrijebljena u godini dana, uključujući gnojivo rasprostranjeno od samih životinja, ne premaši određenu količinu po hektaru. Spomenuta količina po hektaru odgovara količini gnojiva koje sadrži 170 kg dušika. Međutim:
|
3. |
Države članice izračunavaju količine iz stavka 2. na temelju broja životinja. |
4. |
Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene odredaba iz stavka 2. S obzirom na dobivene informacije, Komisija, ako to smatra potrebnim, iznosi Vijeću odgovarajuće prijedloge u skladu s člankom 11. |
PRILOG IV.
REFERENTNE MJERNE METODE
Umjetno gnojivo
Mjerna metoda za dušikove spojeve opisana je u Direktivi Komisije 77/535/EEZ od 22. lipnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica o metodama uzorkovanja i analize gnojiva (1), kako je izmijenjena Direktivom 89/519/EEZ (2).
Slatke, obalne i morske vode
Koncentracija nitrata mjeri se u skladu s člankom 4.a stavkom 3. Odluke Vijeća 77/795/EEZ od 12. prosinca 1977. o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kakvoći površinskih slatkih voda u Zajednici (3), kako je izmijenjena Odlukom 86/574/EEZ (4).
(1) SL L 213, 22.8.1977., str. 1.
(2) SL L 265, 12.9.1989., str. 30.
(3) SL L 334, 24.12.1977., str. 29.
(4) SL L 335, 28.11.1986., str. 44.
PRILOG V.
PODACI KOJE TREBA NAVESTI U IZVJEŠĆIMA IZ ČLANKA 10.
1. |
Izjava o poduzetim preventivnim djelovanjima sukladno članku 4. |
2. |
Karta koja pokazuje sljedeće:
|
3. |
Sažetak rezultata praćenja provedenog sukladno članku 6., uključujući razmatranja na temelju kojih je proglašena pojedina ranjiva zona i na temelju kojih je došlo do revizije ili dopuna proglašenih ranjivih zona. |
4. |
Sažetak programa djelovanja izrađenih sukladno članku 5., a posebno:
|
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
14 |
31992D0446
L 247/10 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.1992. |
ODLUKA KOMISIJE
od 27. srpnja 1992.
o upitnicima koji se odnose na direktive u vodnom sektoru
(92/446/EEZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/464/EEZ od 4. svibnja 1976. o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš Zajednice (1), kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (2), a posebno njezin članak 13. stavak 1., kao i relevantne odredbe ostalih direktiva iz Priloga I. Direktivi 91/692/EEZ,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 9.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene za prehranu ljudi (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 17.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/160/EEZ od 8. prosinca 1975. o kvaliteti vode za kupanje (5), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 13.,
budući da su države članice obvezne sastaviti izvješće o provedbi određenih Direktiva Zajednice na temelju upitnikâ ili nacrtâ koje je sastavila Komisija; budući da sukladno članku 6. Direktive 91/692/EEZ te upitnike ili nacrte treba sastavljati Komisija kojoj u tom zadatku pomaže odbor sastavljen od predstavnikâ država članica, a pod predsjedanjem predstavnikâ Komisije;
budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem koje je dao gore spomenuti odbor ili nisu podlijegale davanju mišljenja odbora unutar roka koji utvrđuje predsjednik odbora,
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Ovime se usvajaju upitnici sadržani u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 1992.
Za Komisiju
Karel VAN MIERT
Član Komisije
(1) SL L 129, 18.5.1976., str. 23.
(2) SL L 377, 31.12.1991., str. 48.
(3) SL L 194, 25.7.1975., str. 26.
(4) SL L 229, 30.8.1980., str. 11.
(5) SL L 31, 5.2.1976., str. 1.
PRILOG
Vidjeti Odluku Komisije 95/337/EZ, (SL L 200, 24.08.1995., str. 1.)
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
16 |
31993D0114
L 045/25 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.02.1993. |
ODLUKA VIJEĆA
od 15. veljače 1993.
o zaključivanju Protokola o Konvenciji od 8. listopada 1990. između vlada Savezne Republike Njemačke i Češke i Slovačke Federativne Republike i Europske ekonomske zajednice o Međunarodnoj komisiji za zaštitu Elbe
(93/114/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),
budući da je Odlukom 91/598/EEZ (4) Zajednica potvrdila Konvenciju o Međunarodnoj komisiji za zaštitu Elbe;
budući da je važno da se Međunarodnoj komisiji koju je osnovala ta Konvencija dodijeli pravna osobnost i svojstvo kako bi obavljala svoje zadaće;
budući da je u tu svrhu 9. prosinca 1991. u Magdeburgu usvojen Protokol Konvenciji; budući da je Protokol potpisan u ime Zajednice;
budući da je stoga potrebno da Zajednica odobri Protokol,
ODLUČILO JE:
Članak 1.
1. Ovime se u ime Europske ekonomske zajednice usvaja Protokol Konvenciji od 8. listopada 1990. između vlada Savezne Republike Njemačke i Češke i Slovačke Federativne Republike i Europske ekonomske zajednice o Međunarodnoj komisiji za zaštitu Elbe.
Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci.
Članak 2.
Predsjednik Vijeća će u ime Europske ekonomske zajednice obavijestiti Vladu Savezne Republike Njemačke u svojstvu države depozitara da su, što se tiče Zajednice, preduvjeti za stupanje na snagu Protokola ispunjeni u skladu s člankom 2. Protokola.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 1993.
Za Vijeće
Predsjednik
M. JELVED
(1) SL C 185, 22.7.1992., str. 14.
(3) SL C 287, 4.11.1992., str. 38.
(4) SL L 321, 23.11.1991., str. 24.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
17 |
31995D0337
L 200/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
25.07.1995. |
ODLUKA KOMISIJE
od 25. srpnja 1995.
o izmjeni Odluke 92/446/EEZ od 27. srpnja 1992. o upitnicima koji se odnose na direktive u vodnom sektoru
(Tekst značajan za EGP)
(95/337/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/464/EEZ od 4. svibnja 1976. o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš Zajednice (1), kako je izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (2), a posebno njezin članak 13. stavak 1., kao i relevantne odredbe ostalih direktiva iz Priloga I. Direktivi 91/692/EEZ,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o propisanoj kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 9.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. koja se odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 17.a,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/160/EEZ od 8. prosinca 1975. o kvaliteti vode za kupanje (5), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ, a posebno njezin članak 13.,
budući da su države članice dužne sastaviti izvješće o provedbi određenih direktiva Zajednice na temelju upitnikâ ili nacrtâ koje je sastavila Komisija; budući da sukladno članku 6. Direktive 91/692/EEZ te upitnike ili nacrte treba sastavljati Komisija kojoj u tom zadatku pomaže odbor sastavljen od predstavnikâ država članica, a pod predsjedanjem predstavnikâ Komisije;
budući da je Odlukom 92/446/EEZ (6) Komisija uvela nacrte upitnikâ na temelju kojih su države članice obvezne sastaviti izvješća o provedbi direktiva Zajednice u vodnom sektoru;
budući da, uzimajući u obzir daljnja savjetovanja s Odborom, ti upitnici trebaju sadržavati bilješke s objašnjenjima i dogovorene usklađene tablice kako bi se pojasnile obveze izvješćivanja uvedene za države članice i osiguralo da informacije koje države članice dostavljaju Komisiji budu sveobuhvatne, dosljedne i usporedive;
budući da Odluku Komisije 92/446/EEZ stoga treba izmijeniti ne dovodeći u pitanje spomenute zahtjeve u pogledu izvješćivanja;
budući da mjere predviđene ovom Odlukom nisu podlijegale davanju mišljenja Odbora osnovanog člankom 6. Direktive 91/692/EEZ unutar roka koji je utvrdio predsjednik Odbora,
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilog Odluci 92/446/EEZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 25. srpnja 1995.
Za Komisiju
Ritt BJERREGAARD
Članica Komisije
(1) SL L 129, 18.5.1976., str. 23.
(2) SL L 377, 31.12.1991., str. 48.
(3) SL L 194, 25.7.1975., str. 26.
(4) SL L 229, 30.8.1980., str. 11.
(5) SL L 31, 5.2.1976., str. 1.
(6) SL L 242, 27.8.1992., str. 6.
PRILOG
POPIS NACRTÂ
I. |
Nacrt upitnika o sljedećim direktivama:
kako su zadnje izmijenjene Direktivom 91/692/EEZ. |
II. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 78/659/EEZ od 18. srpnja 1978. o kvaliteti slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi se održao život ribljeg svijeta (6), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
III. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 78/176/EEZ od 20. veljače 1978. o otpadu iz proizvodnje titanovog dioksida, kako je izmijenjena Direktivom 83/29/EEZ (7) i zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
IV. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 79/923/EEZ od 30. listopada 1979. o potrebnoj kvaliteti vode u kojoj žive školjkaši (8), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
V. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 80/68/EEZ od 17. prosinca 1979. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja izazvanog određenim opasnim tvarima (9), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
VI.A |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 75/440/EEZ od 16. lipnja 1975. o propisanoj kvaliteti površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ; |
VI.B |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 79/869/EEZ od 9. listopada 1979. o mjernim metodama i učestalosti uzorkovanja i analize površinske vode namijenjene zahvaćanju pitke vode u državama članicama (10), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
VII. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. u vezi s kvalitetom vode namijenjene za prehranu ljudi, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
VIII. |
Nacrt upitnika o Direktivi Vijeća 76/160/EEZ od 8. prosinca 1975. o kvaliteti vode za kupanje, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ. |
I. NACRT UPITNIKA O DIREKTIVI 76/464/EEZ I DIREKTIVAMA KĆERIMA
(Točan izgled tablica s jasnim objašnjenjem svakog pitanja utvrdit će se naknadno)
Dodatak 1.: Tablica rekapitulacije pitanja na koja nakon prvog izvješća treba odgovoriti samo ako ima promjena.
Dodatak 2.: Popis industrijskih sektora/postupaka na koje se odnose pitanja za tvari iz Popisa I.
Dodatak 3.: Napomene za pojašnjenje i primjeri (11)
Opće primjedbe:
(*) |
Neobvezni podaci ako su dostupni. |
(**) |
Broj/vrijednost treba se odnositi na svako veće porječje (vodotok kao u Prilogu I. Odluci Vijeća 77/795/EEZ, SL L 334, 24.12.1977., str. 29., kako je zadnje izmijenjena Odlukom Vijeća 86/574/EEZ, SL L 335, 28.11.1986., str. 44.) te na obalna područja (teritorijalne/unutarnje obalne vode i estuarije) kako bi se dobilo podatke po regijama. |
A. Mjere u odnosu na tvari iz Popisa I. Direktive 76/464/EEZ
1. |
Dozvole za izravna ispuštanja u površinske vode (**) Za industrijske sektore/postupke iz Dodatka II., navedi broj svih izdanih i još važećih dozvola za izravna ispuštanja u vode. Iskaži u zagradama koji je postotak svih ispuštanja obuhvaćen dozvolama; vidjeti i A6 (11). (članak 3.1.) |
2. |
Dozvole za ispuštanja u sustave odvodnje (**) Za industrijske sektore/postupke iz Dodatka II., navedi broj svih izdanih i još važećih dozvola za ispuštanja u sustave odvodnje. Iskaži u zagradama koji je postotak svih ispuštanja obuhvaćen dozvolama; vidjeti i A6 (12). (članci 3.1. i 3.2.) |
3. |
Emisijski standardi za izravna ispuštanja u površinske vode (**) Koji su emisijski standardi općenito utvrđeni za dozvole za izravna ispuštanja u vode (12)? (članci 3.2., 5. i 6.1.) Napomena:
|
4. |
Emisijski standardi za ispuštanja u sustave odvodnje (**) Koji su emisijski standardi općenito utvrđeni za dozvole za ispuštanja u sustave odvodnje (13)? (članci 3.2., 5. i 6.1.) Napomena: Napomene (a) do (d) iste kao za pitanje (3). |
5. |
Rokovi za dozvole i/ili emisije Koji su rokovi općenito utvrđeni za usklađivanje s dozvolama (rok valjanosti) i emisijskim standardima? (članci 3.3., 3.4. i 6.4.) |
6. |
Emisije (opterećenja) u površinske vode (**) Navedi ukupnu količinu dozvoljenih emisija za ispuštene tvari iz Popisa I. Napomena: Za 1998. godinu mogu se navesti predviđanja. |
7. |
Inventarizacija Za svaku od 17 tvari iz Popisa I. navedi pet subjekata koji najviše ispuštaju i uvjete iz dozvola. (članak 11.) |
8. |
Ciljevi kvalitete površinske vode (**) Koji su standardi/ciljevi kvalitete vode utvrđeni za površinske vode, sediment i biotu u odnosu na dozvole za ispuštanja? (članci 5.2. i 6.2.) Napomena:
1.-17. (Naziv tvari)
|
9. |
Praćenje (stanice)(**) Koliko je stanica za praćenje vodnog okoliša (voda, sediment, biota) za svaku od 17 opasnih tvari iz Popisa I. u funkciji (vidjeti A8)? Je li udovoljeno ciljevima kvalitete (15)? (vidjeti npr. članak 4. Direktive 82/176/EEZ, članak 4. Direktive 83/513/EEZ, …) Napomena:
Broj stanica za praćenje za vodni okoliš (16)
Rezultati praćenja/mjerenja (18) (19)
|
10. |
Posebni programi Koji su posebni programi izrađeni (ili su u pripremi) za svaku od 17 opasnih tvari iz Popisa I. u skladu s člankom 5. Direktive 86/280/EEZ i člancima sličnog sadržaja u direktivama kćerima (npr. članak 4. Direktive 84/156/EEZ)? Sastavi kratko izvješće, navodeći:
|
B. Mjere koje se odnose na tvari iz Popisa II.
1. |
Programi za smanjenje onečišćenja tvarima iz Popisa II. uključujući kandidate za Popis I. (**) (članak 7.) Koji su posebni programi izrađeni (ili su u pripremi) u skladu s člankom 7. Direktive 76/464/EEZ? Sastavi kratko izvješće, navodeći:
|
2. |
Predobrada na izvoru (**) Zahtijevate li predobradu na izvoru za tvari koje su kandidati za Popis I. ili tvari iz Popisa II.? Napomena: Navedi kratki opis korištenog pristupa kontrole, posebno koje su tvari i pragovi za takva ispuštanja uzeti u obzir. |
3. |
Emisijski standardi za izravna ispuštanja u površinske vode (**) Koji su emisijski standardi općenito utvrđeni kao temelj za razmatranje i prethodnu dozvolu za izravna ispuštanja u vode u odnosu na ciljeve kvalitete? (20) (članak 7.2.) Napomena:
(d) Kako se emisijski standardi određuju i mjere? |
4. |
Emisijski standardi za ispuštanja u sustave odvodnje (**) Koji su emisijski standardi općenito utvrđeni za dozvole u sustave odvodnje u odnosu na ciljeve kvalitete (21)? (članak 7.2.) Napomena: Napomene (a) do (d) iste kao za pitanje 3. |
5. |
Rokovi za dozvole i/ili emisije Koji su rokovi općenito utvrđeni za sukladnost s dozvolama (rok valjanosti) i emisijskim standardima? |
6. |
Emisije (opterećenja) u površinske vode (**) Navedi ukupnu količinu dozvoljenih emisija glavnih ispuštenih tvari (koristiti niski prag od 50 kg godišnje) (21). Napomena:
|
7. |
Ciljevi kvalitete za površinske vode (**) Koji su standardi/ciljevi kvalitete za površinske vode općenito utvrđeni u odnosu na dozvole za ispuštanja u površinske vode (vidjeti B3/B4)? (članak 7.2.) Napomena:
|
8. |
Praćenje (stanice)(**) Koliko stanica za praćenje za tvari koje su kandidati za Popis I. i tvari iz Popisa II. je u funkciji (vidjeti B7)? Napomena:
|
C. Mjere za tvari iz Popisa I. i Popisa II.
1. |
Troškovi (izdaci) Navedi ukupnu vrijednost ulaganja u izgradnju sustava odvodnje i svih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ako je dostupna. |
Dodatak 1.
PREGLED
Tablica rekapitulacije pitanja na koja nakon prvog izvješća treba odgovoriti samo ako ima promjena
(Nacrt upitnika u odnosu na Direktivu 76/464/EEZ i direktive kćeri)
Popis I. |
GV |
CKO |
Drugo izvješće i daljnja izvješća |
|
A1 |
Dozvole za izravna ispuštanja u površinske vode |
X |
X |
O |
A2 |
Dozvole za ispuštanja u sustave odvodnje |
X |
X |
O |
A3 |
Emisijski standardi za izravna ispuštanja u površinske vode |
X |
N |
O |
A4 |
Emisijski standardi za ispuštanja u sustave odvodnje |
X |
N |
O |
A5 |
Rokovi za dozvole i/ili emisije |
X |
N |
O |
A6 |
Emisije (opterećenja) površinskih voda |
X |
N |
X |
A7 |
Inventarizacija |
X |
X |
O |
A8 |
Ciljevi kvalitete za površinsku vodu |
N |
X |
O |
A9 |
Praćenje (stanice) |
X |
X |
X |
A10 |
Posebni programi |
X |
X |
X |
Popis II. |
Prvo izvješće |
Drugo izvješće i daljnja izvješća |
|
B1 |
Programi za smanjenje onečišćenja |
X |
O |
B2 |
Predobrada na izvoru |
X |
O |
B3 |
Emisijski standardi za izravna ispuštanja u površinske vode |
X |
O |
B4 |
Emisijski standardi za ispuštanja u sustave odvodnje |
X |
O |
B5 |
Rokovi za dozvole i/ili emisije |
X |
O |
B6 |
Emisije (opterećenja) u površinske vode |
N |
N |
B7 |
Ciljevi kvalitete za vodna tijela |
X |
O |
B8 |
Praćenje (stanice) |
X |
O |
Popis I. i II. |
GV |
CKO |
Drugo izvješće i daljnja izvješća |
|
C1 |
Troškovi (izdaci) |
Y |
Y |
Y |
Dodatak 2.
Popis proizvodnih sektora i/ili postupaka koji se odnose na tvari iz Popisa I. Direktive 76/464/EEZ (22)
1. |
Živa (direktive 82/176/EEZ i 84/156/EEZ)
|
2. |
Kadmij (Direktiva 83/513/EEZ)
|
3. |
Heksaklorcikloheksan (HCH) (Direktiva 84/491/EEZ)
|
4. |
Ugljikov tetraklorid (Direktiva 86/280/EEZ)
|
5. |
DDT (Direktiva 86/280/EEZ)
|
6. |
Pentaklorofenol (PCP) (Direktiva 86/280/EEZ)
|
7.10. |
Aldrin, dieldrin, endrin, izodrin (Direktiva 88/347/EEZ)
|
11. |
Heksaklorobenzen (HCB) (Direktiva 88/347/EEZ)
|
12. |
Heksaklorobutadien (HCBD) (Direktiva 88/347/EEZ)
|
13. |
Kloroform (CHCl3) (Direktiva 88/347/EEZ)
|
14. |
1,2-dikloroetan (EDC) (Direktiva 90/415/EEZ)
|
15. |
Trikloroetilen (TRI) (Direktiva 90/415/EEZ)
|
16. |
Perkloroetilen (PER) (Direktiva 90/415/EEZ)
|
17. |
Triklorbenzen (TCB) (Direktiva 90/415/EEZ)
|
Dodatak 3.
NAPOMENA ZA POJAŠNJENJE
(uz upitnik Direktive 76/464/EEZ i direktive kćeri)
Uvod
Ova napomena za pojašnjenje određuje točan izgled tablica zajedno s preciznim objašnjenjem svakog pitanja, kao što je najavljeno u Odluci Komisije 92/446/EEZ od 27. srpnja 1992. o upitnicima koji se odnose na direktive u vodnom sektoru. Ona također, prema zahtjevu Odbora iz članka 6. Direktive 91/692/EEZ, obuhvaća primjere koji pokazuju kako odgovarati na pitanja te dogovorene izmjene i usklađene verzije pitanja.
Države članice mogu dodati svoje primjedbe na odgovore na pojedina pitanja ako to žele.
U odgovorima na pitanja iz upitnika treba uzeti u obzir datume pristupanja država članica (26) i činjenicu da države članice imaju pravo dokazati sukladnost bilo s graničnim vrijednostima (GV) ili s ciljevima kvalitete okoliša (CKO) kako je utvrđeno u članku 6. stavku 3. Direktive 76/464/EEZ; upitnik ne utječe na odredbe za tvari iz Popisa I. Odgovori na pitanja A3/A4, A5/A6 i A8 daju se u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s tom odredbom i uvjetima navedenima u Dodatku I.
Objašnjenje uz tekst naslova:
1. |
Standardizirana izvješća o podatkovnim sustavima |
Za prikupljanje posebnih podataka i informacija za objedinjavanje u podatkovni sustav, odgovarajući postupci i obrasci dat će se kasnije, ako je primjereno.
2. |
Regionalizacija informacija |
Ako površinske vode spomenute u Prilogu I. Odluci 77/795/EEZ ne predstavljaju sve veće riječne slivove države članice, treba pridodati sve njezine površinske vode ili riječne slivove potrebne kako bi se obuhvatilo cijelo područje. Ostale regionalne podjele, kao npr. županije, administrativna područja, također su dopuštene ako je primjereno.
Za daljnje pojašnjenje, izvješću je potrebno priložiti orohidrološke ili geografske prikaze.
Objašnjenje uz A1/A2:
Informacijom koju se dostavlja pod A1 i A2 treba pružiti pregled broja svih dozvoljenih ispuštanja (izravno u površinsku vodu ili neizravno putem sustava odvodnje) za industrijske sektore/postupke spomenute u Dodatku 2. Dvostruko računanje ispusta može se izbjeći jasnim navođenjem bilo u A1 ili A2. Komunalni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda nisu obuhvaćeni pitanjima iz dijela A, čak i ako ispuštaju tvari iz Popisa I. koje nastaju iz ispuštanja u sustave odvodnje (bez dvostrukog računanja).
Raspoređivanje u A1 i A2 ne ovisi o operatoru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (komunalnog ili industrijskog), već o tome primjenjuje li se određena vrsta pročišćavanja industrijske otpadne vode, uključujući komunalne otpadne vode. Ako ima bilo kakvih dvojbi, ove dozvole treba rasporediti u A1. Pitanje A1/A2 usredotočuje se na pretpostavku da se ispuštanja namjerno obuhvaćaju prethodnom dozvolom radi kontrole i smanjenja emisija dotičnih opasnih tvari. Korištenje sumarnih parametara ili pokazatelja to a priori ne ometa. Potom se to mora objasniti i opravdati u A3 i A4.
Dvostruko računanje može nastati prilikom nabrajanja industrijskih sektora ili postupaka, npr. točke 4.1. s 12.1., 4.3. s 13.1. i 13.2., 4.4. s 13.4. Ovu informaciju treba navesti u tablicama na primjeren način preciznim označivanjem broja dvostrukog ili višestrukog računanja.
Podaci o najvećem broju ispusta moraju se svesti na one slučajeve koji prelaze dane pragove u specifičnoj direktivi kćeri, vidjeti Dodatak 2.
Objašnjenje i primjer uz A3/A4:
Odabrane informacije o emisijskim standardima koji odgovaraju odredbama Direktive 82/176/EEZ: ovaj primjer nije odgovarajući u slučaju kada su za industrijski sektor/postupak utvrđeni različiti emisijski standardi. Treba napraviti sažetak raspona dopuštenih emisijskih standarda.
Ako vrijede precizne granične vrijednosti EEZ-a, u ovoj fazi nije potreban nikakav daljnji opis. U tom slučaju, upiši samo „EZ” i označi, prema potrebi, odgovarajuća odstupanja do kojih je moglo doći kada su granične vrijednosti stupile na snagu i/ili je započelo praćenje. Za dotični pristup CKO-u, navedi samo sažetak graničnih vrijednosti.
Primjer za napomenu (a) i (b):
Industrijski sektori/postupci |
Granične vrijednosti EEZ-a u smislu |
||||
ukupnog opterećenja (kg/god) |
ispuštene količine u odnosu na proizvodni kapacitet/korištenu količinu (g/t) |
koncentracije (mg/l) |
|||
1 |
2 |
3 |
|
||
|
Izvedeno iz stupca 3. |
|
|
||
|
50 × 10-6 × godišnji protok |
0,5 (2) (3) |
50 (1) (3) × 10-3 maksimalan mjesečni prosjek (1986.) |
||
|
izvedeno iz stupca 2. 0,5 × 10-6 × godišnji proizvodni kapacitet |
1,0 (1) maksimalan godišnji prosjek (1986.) |
|
||
|
|
4 × 0,5 (2) (3) |
4 × 50 (1) (3) × 10-3 |
||
|
|
4 × 1,0 (1) maksimalan dnevni prosjek (4) (1986.) |
maksimalan dnevni prosjek (4) (1986.) |
Primjer uz napomenu (c):
Zadani emisijski standard izvodi se korištenjem najboljih raspoloživih tehničkih sredstava, sukladno članku 6. stavku 1. Direktive 76/464/EEZ.
Primjer uz napomenu (d):
(1) |
Primjenjiv na ukupnu količinu žive prisutnu u svakoj vodi koja sadrži živu ispuštenoj s lokacije industrijskog pogona. |
(2) |
Primjenjiv na živu koja je prisutna u otpadnoj vodi koja se ispušta iz jedinice za proizvodnju klora. |
(3) |
Najviša dozvoljena potrošnja vode u načelu odgovara količini od 10 m3/t dozvoljenog proizvodnog kapaciteta, a faktor emisije iznosi 0,5 g/t (proizvedenoj), izvedeno najboljim raspoloživim tehničkim sredstvima. Međutim, s obzirom da koncentracija žive u otpadnim vodama ovisi o količini dotične vode, koja je različita za različite postupke i postrojenja, granične vrijednosti izražene u obliku količine ispuštene žive u odnosu na ugrađeni kapacitet proizvodnje klora naveden u tablici moraju se poštovati u svakom slučaju. |
(4) |
Dnevne prosječne granične vrijednosti iznose četverostruku vrijednost odgovarajućih mjesečnih prosječnih graničnih vrijednosti. |
Kako bi se provjerilo zadovoljavaju li ispuštanja emisijske standarde koji su određeni u skladu s graničnim vrijednostima utvrđenima u ovom Prilogu, potrebno je uvesti postupak praćenja. Tim se postupkom mora osigurati:
— |
svakodnevno uzimanje uzorka koji je reprezentativan za ispuštanje tijekom 24 sata i mjerenje koncentracije žive takvog uzorka i |
— |
mjerenje ukupnog protoka ispuštanja tijekom navedenog razdoblja. |
Količina ispuštene žive tijekom mjeseca mora se izračunati zbrajanjem količina žive koja se ispušta svaki dan tijekom tog mjeseca. Ta se ukupna količina potom dijeli ugrađenim (mjesečnim) kapacitetom za proizvodnju klora. (Radi pojašnjenja treba dodati „mjesečni”, iako to nije spomenuto u Direktivi 82/176/EEZ).
EEZ – referentna mjerna metoda – vidjeti opis u Prilogu III. Direktivi 72/176/EEZ.
Objašnjenje uz A6:
Ovo se pitanje odnosi na sva ispuštanja pod A1 i A2 i zahtijeva izračun zbroja svih količina tvari ispuštenih sukladno dozvolama. Ovo predstavlja maksimalnu količinu ispuštenih tvari koju se može očekivati. Ako su dostupne vrijednosti stvarnih emisija, one se moraju navesti u zagradama. Također navedi zbroj dozvoljenih količina ispuštanja u sustave odvodnje i, ako je dostupno, procjenu ispuštanja u površinske vode nakon daljnje obrade.
Objašnjenje uz A7:
Pitanje se usredotočuje na ispuštenu tvar i na subjekt koji ispušta i usmjereno je na izvor. Stoga isti subjekt koji ispušta može biti prvi i na popisu za živu i na popisu za kadmij.
Količinu ispuštanjâ, pa stoga i njihov poredak, treba odrediti na temelju veličine dozvoljenoga godišnjeg opterećenja (vidjeti granične vrijednosti u A3 i A4).
Za granične vrijednosti koncentracije i ispuštene količine u odnosu na korišteni proizvodni kapacitet/korištenu količinu, navesti prema potrebi, dnevna, mjesečna ili godišnja referentna razdoblja.
Pojedinosti o lokaciji trebaju obuhvatiti informacije o većim riječnim slivovima/obalnim zonama ili dotičnim administrativnim područjima primjenjivima u A1 do A6 i trebaju pružiti geografske koordinate.
Objašnjenje i primjer uz A9:
Informaciju o ukupnom broju stanica za praćenje za vodni okoliš treba pružiti u obliku prikaza navedenog u A9 gdje, prema potrebi, treba dodati daljnje stupce.
U izbor stanica za praćenje za priopćavanje rezultata praćenja treba uključiti međunarodnu mjeriteljsku mrežu iz Odluke Vijeća 77/795/EEZ (27) zajedno sa, ovisno o slučaju, stanicama za praćenje većih riječnih slivova/obalnih zona ili unutarnjih površinskih voda, estuarija, unutarnjih obalnih voda koji nisu estuariji i teritorijalnih morskih voda koje ovdje nisu obuhvaćene, analogijom prema pitanju A8.
Objašnjenje uz B3/B4:
Emisijski standardi koji se upisuju odnose se na nacionalne ili regionalne obvezne ili preporučene vrijednosti koje daju nadležna/zakonodavna/statutorna tijela (vidjeti B1), a ne na vrijednosti utvrđene u dozvoli koje su dala nadležna/lokalna tijela. Kada postoji više pojedinačnih standarda, nije potrebno zapisivati pojedinačne vrijednosti iz dozvola koje su izdale nadležne vlasti, već sažeti raspon emisijskih standarda iz takvih dozvola.
Informacije koje se traže u napomeni (c) alineji 2. treba sagledavati s obzirom na diskrecijske ovlasti prenesene na nadležno tijelo sukladno članku 7. stavku 4. kako bi se uzela u obzir najnovija gospodarski izvediva tehnička dostignuća.
Opis emisijskih standarda navedenih u tablici predstavlja primjere prema članku 5. za tvari iz Popisa I. Direktive 76/464/EEZ. Navedi ostale važeće nacionalne/regionalne definicije ako su primjenjive i objasni prema potrebi.
Ako su dozvoljene emisije navedene u g/t proizvodnog kapaciteta/korištene količine, navedi vremensko razdoblje na koje se ova vrijednost odnosi.
Objašnjenje uz B6:
Može se pretpostaviti da sve informacije o navedenim ispuštanjima ne mogu biti dostupne iz središnje baze podataka. Za razliku od dijela A., uređaji za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda nisu isključeni iz ove inventarizacije ako ispuštaju veće količine dotičnih tvari. Ako su vrijednosti stvarnih emisija dostupne, njih treba navesti u zagradama. Također navedi zbroj dopuštenih vrijednosti ispuštanja u sustave odvodnje i, ako je dostupno, procjenu ispuštanja u površinske vode nakon dodatnog pročišćavanja. Dvostruko računanje ispuštanja u površinske vode i/ili sustave odvodnje treba izbjegavati pažljivim razmatranjem. Za davanje odgovora na pitanje B6, treba zbrojiti samo ispuštanja emisija većih subjekata.
Pitanje obuhvaća samo subjekte emisija:
— |
koji ispuštaju više od 50 kg godišnje iste tvari i |
— |
koji podliježu nacionalnim/regionalnim emisijskim standardima ili programima zaštite vode. |
Posebno se preporučuje navođenje podataka o sljedećim tvarima:
— |
bakar, cink, olovo, arsen, krom, nikal, trifluralin, endosulfan, simazin, atrazin, spojevi tributilkositra, spojevi trifeniltina, azinfos-etil, azinfos-metil, fenitrotion, fention, malation, paration, partion-metil, diklorvos, trikloroetan, |
— |
1,2-dikloroetilen, vinil klorid, benzen, etilbenzen, toluen, ksilen, izopropilbenzen. |
Objašnjenje uz B7:
Pogledati A8. Isto vrijedi i ovdje.
Objašnjenje uz B8:
Tražena informacija je ekvivalentna informaciji za A9., tj. informacije pribavljene putem stanica za praćenje međunarodne mjeriteljske mreže samo su pridodane reprezentativnim stanicama za područja koja nisu obuhvaćena. Objašnjenja za A9 jednako vrijede i ovdje, rezultati mjerenja za sedimente i biotu u mjeri u kojoj su dostupni.
Objašnjenja uz Dodatak 2.
Bilješka (1) označuje, sukladno niskim pragovima propisanima u direktivama kćerima Direktive 76/464/EEZ gdje je utvrđen pojednostavljeni postupak praćenja za neke sektore/postupke. U tom slučaju informacija o ispuštanjima treba biti ograničena na one koji prelaze zadane pragove.
Bilješka (2) pojašnjava gdje će u međuvremenu države članice neovisno utvrditi emisijske standarde, u skladu sa Direktivom 76/464/EEZ.
II. NACRT UPITNIKA O DIREKTIVI 78/659/EEZ
(Podaci na godišnjoj osnovi - prije 1. listopada 1996.)
DIO 1.
Rekapitulacija za državu
1. |
Ime države članice |
… |
||
2. |
Godina izvješćivanja |
… |
||
Salmonidi |
Ciprinidi |
|||
3. |
(a) |
Ukupan broj uvrštenih lokaliteta (28): |
… |
… |
(b) |
Ukupna dužina uvrštene rijeke (28): |
… |
… |
|
(c) |
Ukupna površina uvrštenih jezera (28): |
… |
… |
|
4. |
(a) |
Broj uvrštenih lokaliteta koji su sukladni (29): |
… |
… |
(b) |
Ukupna dužina rijeke koja je sukladna (29): |
… |
… |
|
(c) |
Ukupna površina jezera koja su sukladna (29): |
… |
… |
|
5. |
(a) |
Je li Direktiva prenesena u nacionalno zakonodavstvo države članice? |
… |
|
(b) |
Ako jest, navedi relevantno zakonodavstvo |
… … … |
||
6. |
(a) |
Je li država članica postavila graničnu vrijednost? |
||
(b) |
Ako jest, navedi pojedinosti
|
|
|
DIO 2.
Geografski detalji za svaki uvršteni lokalitet
1. |
Ime države članice |
… |
|
2. |
Uvršteni lokalitet br. |
… |
|
3. |
Regija |
… |
|
4. |
(a) Ime vodotoka |
… |
|
(b) Ime jezera |
… |
||
5. |
Informacije o geografskom položaju (32) |
… |
|
6. |
Informacije u vezi s opsegom uvrštenog lokaliteta |
… |
|
7. |
Površina jezera |
… |
|
Salmonidi |
Ciprinidi |
||
8. |
Vrsta vode |
… |
|
9. |
Datum uvrštenja |
… |
DIO 3.
Detalji o sukladnosti za svaki uvršteni lokalitet
1. |
Ime države članice |
… |
2. |
Uvršteni lokalitet |
… |
3. |
Godina praćenja |
… |
4. |
Sukladnost (33): |
… |
5. |
|
|
|
|
|
6. |
(a) Razlozi za neusklađenost |
… |
(b) Razlozi za odstupanja |
… |
|
(c) Mjere predviđene u programima unapređenja |
… |
Napomena:
za pitanje 6. točke (a), (b) i (c) potrebno je navesti samo vrlo kratku sažetu informaciju.
III. NACRT UPITNIKA O DIREKTIVI 78/176/EEZ (TiO2)
1. |
Od 1986. (35), koja industrijska postrojenja koja proizvode titanov dioksid još uvijek posjeduju dozvolu sukladno člancima 4., 5. i 6. Direktive:
|
2. |
Koje su mjere od 1986. (29) poduzete za smanjenje onečišćenja zraka uzrokovanog sumpornim dioksidom? |
3. |
Koje su radnje praćenja provedene od 1986. (29) sukladno članku 7.? |
4. |
Koje su mjere od 1986. (29) poduzete sukladno članku 8.? |
5. |
Koje su mjere poduzete sukladno članku 3. (ponovno korištenje i recikliranje otpada), uključujući sve promjene od 1986.? |
6. |
Navesti kratki opis proizvodnih postupaka koji se koriste u predmetnim industrijskim postrojenjima, uključujući najznačajnije promjene od 1986. |
IV. NACRT UPITNIKA O DIREKTIVI 79/923/EEZ
(Podaci na godišnjoj osnovi prije 1. listopada 1996.)
DIO 1.
Rekapitulacija za državu
1. |
Ime države članice |
… |
||
2. |
Godina izvješćivanja |
… |
||
3. |
(a) |
Ukupan broj uvrštenih lokaliteta |
… |
… |
4. |
Broj uvrštenih lokaliteta koji su sukladni (36) |
… |
… |
|
5. |
(a) |
Je li Direktiva prenesena u nacionalno pravo države članice? |
Da (37) |
Ne (37) |
(b) |
Ako jest, navedi relevantno zakonodavstvo |
… … … |
||
6. |
(a) |
Je li država članica postavila graničnu vrijednost? |
Da (37) |
Ne (37) |
(b) |
Ako jest, navedi pojedinosti
|
|
|
DIO 2.
Geografski podaci za svaki uvršteni lokalitet
1. |
Ime države članice |
… |
2. |
Uvršteni lokalitet br. |
… |
3. |
Regija |
… |
4. |
Ime vode |
… |
5. |
Informacije o geografskom položaju (38) |
… |
6. |
Informacije u vezi s opsegom uvrštenog lokaliteta (38) |
… |
7. |
Datum uvrštenja |
… |
DIO 3.
Pojedinosti o sukladnosti za svaki uvršteni lokalitet
1. |
Ime države članice |
… |
2. |
Uvršteni lokalitet |
… |
3. |
Godina praćenja |
… |
4. |
Sukladnost (39) |
… |
5. |
|
|
|
|
|
6. |
(a) Razlozi za neusklađenost |
… |
(b) Razlozi za odstupanja |
… |
|
(c) Mjere predviđene u programima unapređenja |
… |
V. NACRT UPITNIKA ZA DIREKTIVU 80/68/EEZ
DIO 1.
Tvari iz Popisa I.
1. |
Navedi popis trenutačno važećeg zakonodavstva koje je država članica donijela za sprečavanje unošenja tvari iz Popisa I. u podzemnu vodu. |
2. |
Za prvu godinu izvješćivanja navedi sljedeće informacije:
|
3. |
Navedi popis lokaliteta za odlaganje i navoženje (osim onih navedenih u članku 2. stavku (a) koji su trenutačno upisani u popis dozvola sukladno zahtjevu u članku 15. Također navedi geografski položaj i datum dozvole za svaki lokalitet. U suprotnom navedi sažeti opis. |
4. |
|
5. |
|
DIO 2.
Tvari iz Popisa II.
1. |
Navedi popis trenutačno važećeg zakonodavstva koje je država članica donijela za ograničavanje unošenja tvari iz Popisa II. u podzemne vode. |
2. |
Za prvu godinu izvješćivanja navedi sljedeće informacije:
|
3. |
Navedi popis lokaliteta na kojima je dozvoljeno izravno ispuštanje tvari iz Popisa II. (osim onih navedenih u članku 2. stavku (a) koji su trenutačno upisani u popis dozvola sukladno zahtjevu u članku 15. Također navedi geografski položaj i datum dozvole za svaki lokalitet. Alternativno navedi sažeti opis. |
4. |
Za prvu godinu izvješćivanja navedi sljedeće informacije:
|
DIO 3.
Zahtjevi za praćenje
1. |
Opiši sustav praćenja koji je usvojen sukladno članku 13. |
Napomena: Nijedna informacija u vezi s upitnikom ne smije se dostaviti u obliku karte.
VI.A NACRT UPITNIKA ZA DIREKTIVU 75/440/EEZ
1. |
Planovi djelovanja iz članka 4. stavka 2. – u prvom razdoblju izvješćivanja treba obuhvatiti samo vode iz skupine A3
|
2. |
Planovi gospodarenja iz članka 4. stavka 3.
|
3. |
Odstupanja iz članka 8. Za svako odstupanje navesti sljedeće:
|
4. |
Uz gore navedeno, države članice trebaju navesti i informacije o zakonodavstvu koje su donijele za provedbu Direktive. |
Napomena:
(a) |
Informacije iz pitanja 1., 2., 3. i 4. treba dostaviti samo jednom za cjelokupno razdoblje izvješćivanja. |
(b) |
Na temelju informacija koje dostavlja država članica u odgovoru na pitanja 1.(d) i 2.(d), Komisija će donijeti odluku je li to dovoljno za potrebe upitnika ili će se ubuduće tražiti detaljnije informacije. |
VI.B NACRT UPITNIKA ZA DIREKTIVU 79/869/EEZ
1. |
Navedi popis propisa koji su usvojeni za provedbu Direktive |
2. |
Za svaki parametar navedi:
|
VII. NACRT UPITNIKA ZA DIREKTIVU 80/778/EEZ
DIO 1.
Pravno prenošenje i granične vrijednosti
1. |
Navedi popis trenutačno važećeg zakonodavstva koje je država članica donijela za provedbu Direktive. |
2. |
|
3. |
|
4. |
Navedi kako se provjerava kvaliteta vode i navedi naziv odgovornog tijela. |
Napomena:
(a) |
U budućim izvješćima ovaj se dio samo ažurira. |
(b) |
Za pitanje 4. traži se samo vrlo kratak opis načina ispitivanja vode. |
DIO 2.
Rekapitulacija informacija o izvorima vode
1. |
Koji je ukupan broj izvora vode koji su trenutačno u funkciji u državi članici? (Obuhvati samo izvore koji opskrbljuju više od 5 000 stanovnika i navedi kako se izvori vode utvrđuju.) |
2. |
|
3. |
Koja je ukupna količina vode koja se isporučuje svake godine isporučuje iz gore navedenih izvora? (Ako je potrebno, navedi procjenu). |
4. |
Koliki se broj izvora vode pretežito ili u cijelosti koristi u pogonima za proizvodnju hrane? (Odgovor neobvezan). |
5. |
Koji su glavni izvori vode i koliki je doprinos svake od vrsta u godišnjoj potrošnji države članice?
|
6. |
Navedi informacije sukladno članku 6. stavku 1. o industrijskim sektorima u kojima kvaliteta vode koja se koristi ne utječe na ispravnost gotovog proizvoda. |
Napomena: |
Informacije navedene u dijelovima 1. i 2. dostavljaju se samo jednom tijekom cjelokupnog razdoblja izvješćivanja. |
DIO 3.
Rekapitulacija sveukupne kvalitete
1. |
Za svaki parametar u Prilogu I. Direktivi izmjeren u skladu s člankom 12. stavkom 4. navedi sljedeće (42):
|
Kategorija |
Opis |
A |
Vrijednosti manje ili jednake najvećoj dopuštenoj koncentraciji |
B |
Vrijednosti više od najveće dopuštene koncentracije |
DIO 4.
Godišnja rekapitulacija informacija o izvorima s odstupanjima sukladno člancima 9. i 10. i informacije o izvorima koji nisu sukladni s Direktivom, a dostavljaju se jednom godišnje
1. |
Za svaki izvor vode (42) koji prekoračuje najveću dopuštenu koncentraciju (43), navedi sljedeće:
|
Napomena: Za pitanje 1.(k) treba navesti samo kratki opisni odgovor.
VIII. NACRT UPITNIKA ZA IZVJEŠĆIVANJE O DIREKTIVI 76/160/EEZ
Sljedeće se informacije moraju navesti u digitalnom obliku prema sljedećem formatu.
OPIS DATOTEKE
1. Datoteka geografskih položaja (datoteka koja sadrži georeferencirane podatke)
Naziv obilježja |
Širina polja |
Sadržaj |
||||||||||||||||
Numind |
18 slovnih oznaka |
pristupna šifra |
||||||||||||||||
Region |
30 slovnih oznaka |
ime regije |
||||||||||||||||
Province |
20 slovnih oznaka |
ime pokrajine |
||||||||||||||||
Commune |
35 slovnih oznaka |
ime općine |
||||||||||||||||
Prelev |
45 slovnih oznaka |
ime vode za kupanje |
||||||||||||||||
Lat |
8 slovnih oznaka |
geografska širina format: XSDDMMSS
|
||||||||||||||||
Long |
8 slovnih oznaka |
geografska dužina format: YSDDMMSS
|
||||||||||||||||
Codeau |
1 brojčana oznaka |
vrsta uzorkovane vode
|
||||||||||||||||
Rem |
80 slovnih oznaka |
slobodne primjedbe |
2. Opća datoteka (datoteka koja sadrži opće podatke za svaku vodu za kupanje)
Naziv obilježja |
Širina polja |
Sadržaj |
|||||
Numind |
18 slovnih oznaka |
pristupna šifra |
|||||
Annee |
4 brojčane oznake |
godina |
|||||
Debdat |
8 brojčanih oznaka |
početak sezone kupanja format: YYYYMMDD |
|||||
Findat |
8 brojčanih oznaka |
kraj sezone kupanja format: YYYYMMDD |
|||||
Nobexe |
2 brojčane oznake |
broj uzoraka |
|||||
banned |
1 slovna oznaka |
privremena zabrana korištenja vode za kupanje
|
|||||
Rem |
80 slovnih oznaka |
slobodne primjedbe |
3. Podatkovna datoteka za parametre (datoteka koja sadrži rezultate kvalitete vode za kupanje po parametrima)
Naziv obilježja |
Širina polja |
Sadržaj |
|||||
Numind |
18 slovnih oznaka |
pristupna šifra |
|||||
Annee |
4 brojčane oznake |
godina |
|||||
Parno |
3 slovne oznake |
broj parametra format: PPU
|
|||||
Parnob |
2 brojčane oznake |
broj analize za ovaj parametar |
|||||
Parnodi |
2 brojčane oznake |
broj rezultata koji prekoračuju obvezujuće vrijednosti |
|||||
Parnodvin |
2 brojčane oznake |
broj rezultata koji prekoračuju nacionalne granične vrijednosti |
|||||
Parnodg |
2 brojčane oznake |
broj rezultata koji prekoračuju orijentacijske vrijendosti |
|||||
Frequence |
1 slovna oznaka |
učestalost mjerenja
|
|||||
Rem |
80 slovnih oznaka |
slobodne primjedbe |
Opis pristupne šifre
Cjelokupna pristupna šifra treba biti jedinstvena (to znači da se javlja samo jednom u cijeloj datoteci) i mora se održavati u godinama koje slijede; kada se doda nova stanica, takva stanica dobiva novu, dotad još nepostojeću šifru. Ako se promijeni samo naziv vode za kupanje, pristupna šifra i položaj trebaju ostati nepromijenjeni.
Širina polja |
Sadržaj |
1 slovna oznaka |
Šifra teritorijalne statističke razine 0 (država) (45) |
1 slovna oznaka |
Šifra teritorijalne statističke razine 1 (regija) (45) |
1 slovna oznaka |
Šifra teritorijalne statističke razine 2 (pokrajina) (45) |
1 slovna oznaka |
Šifra teritorijalne statističke razine 3 (okrug) (45) |
2 slovne oznake |
Šifra mjesne razine 1 (općina) (45) |
3 slovne oznake |
Šifra mjesne razine 2 (općina) (46) |
9 slovnih oznaka |
Šifra vode za kupanje (44) |
„Potpuni popis šifri s nazivima regija i općina dostavlja država članica na posebnoj disketi od 3,5”.”
4. Dodatna datoteka: „pročitaj me” (slobodni format)
— |
Navedi analitičku metodu (metode) korištenu (korištene) za procjenu sukladnosti s Direktivom. |
— |
Kratki opis programa unapređenja voda za kupanje koje ne udovoljavaju obveznim vrijednostima iz Direktive, uključujući vremenski plan radova i potrebnog ulaganja. |
Napomena: Dovoljno je pružiti kratku informaciju o metodama analize.
(1) SL L 81, 27.3.1982., str. 29.
(2) SL L 291, 24.10.1983., str. 1.
(3) SL L 74, 17.3.1984., str. 49.
(4) SL L 274, 17.10.1984., str. 11.
(5) SL L 181, 4.7.1986., str. 16., kako je kasnije izmijenjena.
(6) SL L 222, 14.8.1978., str. 1.
(7) SL L 54, 25.2.1978., str. 19.
(8) SL L 281, 10.11.1979., str. 47.
(9) SL L 20, 26.1.1980., str. 43.
(10) SL L 271, 29.10.1979., str. 44.
(11) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(12) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(13) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(14) Obvezno samo ako za neke tvari postoje odredbe o „stabilnosti” (npr. DDT, PCP).
(15) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(16) Prikaz s primjerom unosâ za Njemačku korištenjem fiktivnih podataka.
(17) Ako ima pritoka u Rajnu, kao što su Mosel i Rur, navedi u zagradama broj odgovarajućih stanica u određenom stupcu da se izbjegne dvostruko računanje.
(18) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(19) Prikaz s primjerom unosâ iz Njemačke.
(20) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(21) Vidjeti napomenu za pojašnjenje.
(22) Ograničene informacije potrebne u odnosu na pragove propisane u direktivama kćerima.
(23) Proizvodni sektori/postupci u kojima su države članice neovisno postavile emisijske standarde sukladno Direktivi 76/464/EEZ.
(24) Proizvodni sektori/postupci u kojima su države članice neovisno postavile emisijske standarde, sukladno Direktivi 76/464/EEZ.
(25) Industrijski sektori/postupci u kojima su države članice neovisno postavile emisijske standarde, sukladno Direktivi 76/464/EEZ.
(26) SL L 1, 1.1.1995., str. 1.
(27) SL L 334, 24.12.1977., str. 29.
(28) Za potrebe izvješćivanja može se objediniti više malih lokaliteta.
(29) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(30) Izbriši nepotrebno.
(31) U budućim izvješćima odgovore na pitanja 5. i 6. treba samo ažurirati.
(32) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(33) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(34) Unosi se samo odgovor da ili ne. Brojčane podatke ne treba navoditi.
(35) Za razdoblje 1986.-1992., neobvezni podaci ako postoje.
(36) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(37) Izbriši nevažeće.
(38) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(39) Ova se informacija može dostaviti u obliku karata, u dogovorenom formatu.
(40) Unosi se samo odgovor da ili ne. Brojčane podatke ne treba navoditi.
(41) Države članice moraju dostaviti svoju najbolju moguću procjenu ulaganja.
(42) Treba obuhvatiti samo one izvore vode koji opskrbljuju više od 5 000 stanovnika.
(43) Najmanju preporučenu koncentraciju treba razmatrati analogijom.
(44) Akti o definiciji Teritorijalnih statističkih jedinica (Nuts) prema Eurostatu dostupni su u tablici 1.
(45) Akti o definiciji mjesta (Loc) prema Eurostatu dostupni su u tablici 2.
(46) Ovo polje treba popuniti tako da se upotrijebi šifra vode za kupanje koju određuje država članica na nacionalnoj razini, ako ona postoji i ako je jedinstvena. U protivnom predlažemo da vode za kupanje redom obrojava teritorijalna statistička jedinica operativne razine 3.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
51 |
31998L0083
L 330/32 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
03.11.1998. |
DIREKTIVA VIJEĆA 98/83/EZ
od 3. studenoga 1998.
o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 130.s stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora (4),
(1) |
budući da je potrebno prilagoditi Direktivu Vijeća 80/778/EEZ od 15. srpnja 1980. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (5) znanstvenom i tehnološkom napretku; budući da iskustvo stečeno provedbom te Direktive ukazuje na potrebu stvaranja prikladno fleksibilnog i transparentnog pravnog okvira kako bi države članice bile u mogućnosti rješavati propuste u vezi s ispunjavanjem standarda; budući da bi, nadalje, tu Direktivu trebalo preispitati u svjetlu Ugovora o Europskoj uniji, a posebno u svjetlu načela supsidijarnosti; |
(2) |
budući da u skladu s člankom 3.b Ugovora, kojim se određuje da nijedno djelovanje Zajednice ne bi trebalo premašiti ono što je potrebno kako bi se ostvarili ciljevi Ugovora, potrebno je revidirati ciljeve Direktive 80/778/EEZ, pri čemu bi se naglasak stavio na ispunjavanje bitnih parametara kvalitete i zdravlja, čime se državama članicama ostavlja sloboda dodavanja i drugih parametara ako to smatraju prikladnim; |
(3) |
budući da, u skladu s načelom supsidijarnosti, djelovanje Komisije mora podržati i dopuniti djelovanje nadležnih tijela u državama članicama; |
(4) |
budući da, u skladu s načelom supsidijarnosti, prirodne i društveno-gospodarske razlike između regija Unije zahtijevaju donošenje većine odluka o praćenju, analizi, i mjerama koje treba poduzeti s ciljem uklanjanja propusta na lokalnoj, područnoj ili nacionalnoj razini u onoj mjeri u kojoj te razlike ne onemogućavaju uspostavljanje okvira zakona i drugih propisa utvrđenih u ovoj Direktivi; |
(5) |
budući da su norme Zajednice za bitne i preventivne parametre kvalitete koji se odnose na zdravlje u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju potrebne za postizanje minimalnih ciljeva kvalitete okoliša u vezi s ostalim mjerama Zajednice koje treba odrediti na taj način da se očuva i unaprijedi održiva upotreba vode namijenjene za ljudsku potrošnju; |
(6) |
budući da je, u pogledu važnosti koju za zdravlje ljudi ima kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju, potrebno na razini Zajednice utvrditi ključne standarde kvalitete koje voda namijenjena za tu svrhu mora ispunjavati; |
(7) |
budući da je potrebno uključiti vodu koja se koristi u prehrambenoj industriji, osim ako se može ustanoviti da upotreba takve vode ne utječe na zdravlje gotovih proizvoda; |
(8) |
budući da je, kako bi se omogućilo poduzećima koja se bave opskrbom vode ispunjavanje standarda kvalitete vode za piće, trebalo bi primijeniti odgovarajuće mjere zaštite vode da bi se osiguralo da površinska i podzemna voda ostanu čiste; budući da se isti cilj može postići primjenom odgovarajućih mjera obrade vode prije same opskrbe; |
(9) |
budući da koherentnost europske vodne politike pretpostavlja pravodobno usvajanje odgovarajuće okvirne Direktive o vodi; |
(10) |
budući da je potrebno iz opsega ove Direktive izuzeti prirodne mineralne vode i vode koje su lijekovi jer su za takve vrste voda utvrđena posebna pravila; |
(11) |
budući da se zahtijevaju mjere za sve parametre koji su izravno relevantni za zdravlje, a isto tako i za ostale parametre ako je došlo do smanjenja kvalitete; budući da bi, nadalje, takve mjere trebalo pažljivo koordinirati s provedbom Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (6) i Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (7); |
(12) |
budući da je potrebno odrediti pojedinačne vrijednosti parametara za tvari koje su važne u čitavoj Zajednici na dovoljno strogoj razini da bi se osiguralo postizanje svrhe ove Direktive; |
(13) |
budući da se vrijednosti parametara temelje na dostupnim znanstvenim iskustvima te je također uzeto u obzir načelo predostrožnosti; budući da su te vrijednosti odabrane da bi se osiguralo da se voda namijenjena za ljudsku potrošnju može sigurno konzumirati tijekom cijelog života te stoga predstavlja visoku razinu zaštite zdravlja; |
(14) |
budući da bi trebalo postići ravnotežu da bi se spriječili mikrobiološki i kemijski rizici; budući da bi u tu svrhu, a u svjetlu budućeg preispitivanja vrijednosti parametara, uspostavu vrijednosti parametara primjenjivih na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju trebalo temeljiti na razmatranjima javnoga zdravlja te na metodi procjene rizika; |
(15) |
budući da za sada na razini Zajednice nema dovoljno dokaza na kojima bi se mogle temeljiti vrijednosti parametara za kemikalije koje izazivaju endokrine poremećaje, dok se povećava zabrinutost u pogledu potencijalnog djelovanja tvari štetnih za zdravlje ljudi i životinjski svijet; |
(16) |
budući da se posebno standardi iz Priloga I. općenito temelje na „Smjernicama za kvalitetu vode za piće” Svjetske zdravstvene organizacije te na mišljenju Znanstvenog savjetodavnog odbora Komisije da bi se ispitala toksičnost i ekotoksičnost kemijskih spojeva; |
(17) |
budući da države članice moraju odrediti vrijednosti za druge dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I. u slučaju kada je potrebno zaštititi zdravlje ljudi unutar njihovog državnog područja; |
(18) |
budući da države članice moraju odrediti vrijednosti za druge dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I. u slučaju kada se to smatra potrebnim s ciljem osiguranja kvalitete proizvodnje, distribucije i kontrole vode namijenjene za ljudsku potrošnju; |
(19) |
budući da, kada države članice smatraju potrebnim usvojiti strože standarde od onih određenih u Prilogu I., dijelovima A i B, ili standarde za dodatne parametre koji nisu uvršteni u Prilog I., ali su potrebni za zaštitu ljudskog zdravlja, moraju izvijestiti Komisiju o tim standardima; |
(20) |
budući da su države članice obvezne kod uvođenja ili održavanja strožih mjera zaštite poštovati načela i pravila Ugovora, onako kako ih tumači Sud; |
(21) |
budući da se vrijednostima parametara treba udovoljavati do one točke kada je voda namijenjena za ljudsku potrošnju dostupna odgovarajućem korisniku; |
(22) |
budući da domaći sustav distribucije može utjecati na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju; budući da je, nadalje, priznato da ni domaći sustav distribucije niti njegovo održavanje ne mogu biti odgovornost država članica; |
(23) |
budući da bi svaka država članica trebala uspostaviti programe praćenja da bi se moglo provjeriti da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive; budući da bi takvi programi praćenja trebali odgovarati lokalnim potrebama te da bi trebali ispunjavati najmanje zahtjeve praćenja utvrđene u ovoj Direktivi; |
(24) |
budući da bi metode koje se rabe za analizu kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju trebale biti takve da mogu osigurati pouzdanost dobivenih rezultata te mogućnost njihove međusobne usporedbe; |
(25) |
budući da bi, u slučaju neispunjavanja zahtjeva koje određuje ova Direktiva, dotična država članica trebala istražiti uzrok i osigurati poduzimanje potrebnih korektivne aktivnosti što je prije moguće da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode; |
(26) |
budući da je važno spriječiti da zagađena voda prouzroči potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi; budući da bi opskrba takvom vodom trebala biti zabranjena ili njezina upotreba ograničena; |
(27) |
budući da, u slučaju neispunjavanja parametra koji ima funkciju indikatora, predmetna država članica mora razmotriti predstavlja li navedeno neispunjavanje bilo kakav rizik za zdravlje ljudi; budući da bi država članica trebala poduzeti korektivne aktivnosti da bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode kada je to potrebno radi zaštite zdravlje ljudi; |
(28) |
budući da bi se, u slučaju potrebe za takvim korektivnim aktivnostima radi ponovne uspostave kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u skladu s člankom 130.r stavkom 2. Ugovora, prioritet trebao dati aktivnostima kojima se problem rješava na izvoru; |
(29) |
budući da bi države članice pod određenim okolnostima trebale biti ovlaštene odobriti odstupanja od ove Direktive; budući da je, nadalje, potrebno uspostaviti pravilan okvir za takva odstupanja, pod uvjetom da dotična odstupanja ne smiju predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vode namijenjene za ljudsku potrošnju u dotičnom području ne može održati ni na koji drugi razuman način; |
(30) |
budući da priprema ili distribucija vode namijenjene za ljudsku potrošnju može uključivati upotrebu određenih tvari ili materijala, zahtijevaju se pravila koja će uređivati upotrebu dotične vode da bi se izbjegli mogući štetni učinci za zdravlje ljudi; |
(31) |
budući da znanstveni i tehnički napredak može zahtijevati brzu prilagodbu tehničkih zahtjeva utvrđenih u prilozima II. i III.; budući da bi, nadalje, trebalo donijeti odredbu kojom se predviđa postupak prema kojem Komisija može donijeti takve prilagodbe uz pomoć odbora kojeg čine predstavnici država članica s ciljem olakšavanja primjene mjera koje su za to potrebne; |
(32) |
budući da bi potrošači trebali biti na odgovarajući i prikladan način obaviješteni o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, o bilo kakvim odstupanjima koja su države članice dopustile te o bilo kakvim aktivnostima za rješavanje problema koje poduzimaju nadležna tijela; budući da bi, nadalje, trebalo razmotriti kako tehničke i statističke potrebe Komisije, tako i pravo pojedinca da dobije odgovarajuće podatke koji se odnose na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju; |
(33) |
budući da bi moglo biti potrebno, u iznimnim okolnostima te za zemljopisno definirana područja, dozvoliti državama članicama širi vremenski okvir za ispunjavanje određenih odredbi ove Direktive; |
(34) |
budući da ova Direktiva ne bi trebala utjecati na obveze država članica koje se odnose na vremenske rokove prenošenja u nacionalno pravo ili na njezinu primjenu, kako je prikazano u Prilogu IV, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Cilj
1. Ova se Direktiva odnosi na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
2. Cilj je ove Direktive zaštita zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
1. |
„voda namijenjena za ljudsku potrošnju” znači:
|
2. |
„domaći distribucijski sustav” znači cijevi, oprema i naprave koje se instaliraju između slavina koje se u normalnim okolnostima rabe za prehranu ljudi te distribucijsku mrežu no samo onda kada za njih ne odgovara opskrbljivač vodom u svojstvu opskrbljivača vodom prema odgovarajućem nacionalnom pravu. |
Članak 3.
Iznimke
1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na:
(a) |
prirodne mineralne vode koje su kao takve priznate od strane nadležnih nacionalnih tijela u skladu s Direktivom Vijeća 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na iskorištavanje i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda (8); |
(b) |
vode koje su lijekovi u smislu Direktive Vijeća 65/65/EEZ od 26. siječnja 1965. o usklađivanju odredbi predviđenih zakonom, uredbom ili upravnim djelovanjem u vezi s lijekovima (9). |
2. Države članice mogu izuzeti od odredbi ove Direktive:
(a) |
vodu namijenjenu isključivo za one svrhe za koje su nadležna tijela uvjerena da kvaliteta vode nema nikakva utjecaja, bilo izravnog ili neizravnog, na zdravlje predmetnih potrošača; |
(b) |
vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz pojedinačne opskrbe, pod uvjetom da je prosječna potrošnja manja od 10 m3 po danu ili da opskrbljuje manje od 50 osoba, osim ako je opskrba vodom dio komercijalne ili javne aktivnosti. |
3. Države članice koje su se poslužile iznimkama iz stavka 2. točke (b) moraju osigurati da predmetno stanovništvo bude obaviješteno o tim iznimkama te o bilo kojoj aktivnosti koja se može poduzeti s ciljem zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka koji su posljedica bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju. K tomu, kada potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja proizlazi iz kvalitete takve vode postane očigledna, predmetno stanovništvo treba odmah na prikladan način savjetovati.
Članak 4.
Opće obveze
1. Ne dovodeći u pitanje svoje obveze prema drugim odredbama Zajednice, države članice moraju poduzeti potrebne mjere da bi osigurale zdravstvenu ispravnost i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Za potrebe najmanjih zahtjeva ove Direktive, voda namijenjena za ljudsku potrošnju zdravstveno je ispravna i čista ako:
(a) |
je slobodna od bilo kakvih mikroorganizama i parazita te bilo kakvih tvari koje u određenim brojevima ili koncentracijama predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi, te |
(b) |
ispunjava najmanje zahtjeve navedene u Prilogu I., dijelovima A i B; |
te ako, u skladu s odgovarajućim odredbama članaka 5. do 8. i 10. te u skladu s Ugovorom, države članice poduzimaju sve druge potrebne mjere da bi osigurale da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve ove Direktive.
2. Države članice moraju osigurati da mjere koje se poduzimaju s ciljem provedbe ove Direktive ni pod kojim okolnostima ne dozvoljavaju, izravno ili neizravno, bilo kakvo smanjenje postojeće kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju u onoj mjeri u kojoj je to relevantno za zaštitu zdravlja ljudi ili bilo kakvo povećanje onečišćenja voda koje se rabe za proizvodnju vode za piće.
Članak 5.
Standardi kvalitete
1. Države članice utvrđuju vrijednosti koje se primjenjuju na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za parametre određene u Prilogu I.
2. Vrijednosti određene u skladu sa stavkom 1. ne smiju biti blaže od vrijednosti određenih u Prilogu I. Kada je riječ o parametrima određenima u Prilogu I., dijelu C, vrijednosti se moraju odrediti samo za potrebe praćenja stanja te za ispunjavanje obveza određenih u članku 8.
3. Država članica određuje vrijednosti za dodatne parametre koji nisu uključeni u Prilog I. kada to zahtjeva zaštita zdravlja ljudi unutar njezinog državnog područja ili jednog njegovog dijela. Utvrđene vrijednosti trebale bi, u najmanju ruku, udovoljavati zahtjevima članka 4. stavka 1. točke (a).
Članak 6.
Točka usklađenosti
1. Vrijednosti parametara određene u skladu s člankom 5. moraju se poštovati:
(a) |
u slučaju vode koja se doprema putem distribucijske mreže, na točki unutar neke prostorije ili ustanove na kojoj ona izlazi iz slavina koje se uobičajeno rabe za ljudsku potrošnju; |
(b) |
u slučaju vode koja se doprema iz cisterne, na točki na kojoj ona izlazi iz cisterne; |
(c) |
u slučaju vode koja se stavlja u boce ili posude za vodu namijenjene prodaji, na točki na kojoj se voda stavlja u boce ili posude za vodu; |
(d) |
u slučaju vode koja se rabi u poduzeću za proizvodnju hrane, na točki na kojoj se voda rabi u poduzeću. |
2. U slučaju vode obuhvaćene stavkom 1. točkom (a), smatrat će se da su države članice ispunile svoje obveze u skladu s ovim člankom te u skladu s člankom 4. i člankom 8. stavkom 2. kada se može utvrditi da nepoštovanje vrijednosti parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. proizlazi iz domaćeg distribucijskog sustava ili njegova održavanja, osim u prostorijama i ustanovama gdje se javnost opskrbljuje vodom, poput škola, bolnica i restorana.
3. Kada se primjenjuje stavak 2., a postoji rizik da voda obuhvaćena stavkom 1. točkom (a) neće poštovati vrijednosti parametara utvrđenima u skladu s člankom 5., države članice moraju neovisno o tome osigurati:
(a) |
poduzimanje odgovarajućih mjera da bi se smanjio ili uklonio rizik nepoštovanja vrijednosti parametara, poput savjetovanja vlasnika imovine o bilo kojoj korektivnoj aktivnosti koju bi oni mogli poduzeti, i/ili poduzimanje drugih mjera, poput odgovarajućih tehnika pročišćavanja, s ciljem promjene prirode ili svojstava vode prije dopremanja s ciljem smanjivanja ili uklanjanja rizika da voda nakon opskrbe neće poštovati vrijednosti parametara; te |
(b) |
da su predmetni potrošači pravovremeno obaviješteni i savjetovani o bilo kojoj mogućoj korektivnoj aktivnosti koju bi oni trebali poduzeti. |
Članak 7.
Praćenje
1. Države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu redovitog praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju s ciljem provjere ispunjava li voda dostupna potrošačima zahtjeve ove Direktive te posebno vrijednosti parametara utvrđene u skladu s člankom 5. Uzorci se trebaju uzimati na način da predstavljaju kvalitetu vode koja se konzumira tijekom cijele godine. Nadalje, države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale, kada dezinfekcija čini dio pripreme ili distribucije vode namijenjene za ljudsku potrošnju, provjeru učinkovitosti dezinfekcijske obrade koja se primjenjuje te da bilo kakvo zagađenje prouzrokovano nusproizvodima dezinfekcije bude što je manje moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije.
2. Radi se ispunjavanja obveza određenih u stavku 1., nadležna tijela uspostavljaju odgovarajuće programe praćenja za svu vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju. Ti programi praćenja moraju ispunjavati najmanje zahtjeve navedene u Prilogu II.
3. Nadležna tijela određuju točke za uzorkovanje koje ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve određene u Prilogu II.
4. Smjernice praćenja Zajednice propisane u ovom članku mogu se sastaviti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12.
5. |
|
6. Ovisno o slučaju, države članice moraju osigurati provođenje dodatnog praćenja tvari i mikroorganizama za koje nije određena nikakva vrijednost parametara u skladu s člankom 5. ako postoji razlog za sumnju da su prisutni u količinama ili brojevima koji čine potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
Članak 8.
Korektivne aktivnosti i ograničenja upotrebe
1. Države članice moraju osigurati hitnu istragu povodom bilo kakvog nepoštovanja vrijednosti parametara utvrđenih u skladu s člankom 5. da bi se utvrdio uzrok.
2. Ako voda namijenjena za ljudsku potrošnju ne udovoljava vrijednostima parametara utvrđenima u skladu s člankom 5. unatoč mjerama poduzetima da bi se ispunile obveze određene u skladu s člankom 4. stavkom 1. . te pridržavajući se članka 6. stavka 2., predmetna država članica mora osigurati poduzimanje potrebne korektivne aktivnosti što ranije da bi se ponovno uspostavila njezina kvaliteta te daje prioritet njihovim provedbenim aktivnostima, uzimajući u obzir, između ostalog, opseg u kojem su relevantne vrijednosti parametara premašene te potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi.
3. Bez obzira na to je li došlo do nepoštovanja vrijednosti parametara ili ne, države članice moraju osigurati zabranu svake opskrbe vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju koja predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi ili ograničavanje njezine upotrebe, odnosno poduzimanje neke druge aktivnosti koja je potrebna da bi se zaštitilo zdravlje ljudi. U takvim se slučajevima potrošači moraju pravovremeno obavijestiti o tome te im se moraju dati potrebni savjeti.
4. Nadležna tijela ili druga relevantna tijela odlučuju o tomu koju bi aktivnost trebalo poduzeti u skladu sa stavkom 3., vodeći računa o rizicima za zdravlje ljudi do kojih bi došlo prekidom opskrbe ili ograničenjem upotrebe vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
5. Države članice mogu utvrditi smjernice da bi pomogle nadležnim vlastima u ispunjavanju njihovih obveza u skladu sa stavkom 4.
6. U slučaju nepoštovanja vrijednosti parametara ili specifikacija navedenih u Prilogu I., dijelu C, države članice moraju razmotriti predstavlja li to nepoštovanje bilo kakav rizik za zdravlje ljudi. One moraju poduzeti korektivne aktivnosti kako bi se ponovno uspostavila kvaliteta vode kada je to potrebno radi zaštite zdravlje ljudi.
7. Kada su poduzete korektivne aktivnosti, države članice moraju osigurati obavješćivanje potrošača, osim onda kada nadležna tijela smatraju nepoštovanje vrijednosti parametara beznačajnim.
Članak 9.
Odstupanja
1. Države članice mogu predvidjeti odstupanja od vrijednosti parametara određenih u Prilogu I., dijelu B, ili utvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 3. do najveće vrijednosti koju same određuju, pod uvjetom da nikakva odstupanja neće predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi te pod uvjetom da se opskrba vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju na predmetnom području ne može održati na neki drugi razuman način. Odstupanja se moraju ograničiti na što je moguće kraće vremensko razdoblje te ne smiju biti dulja od tri godine. Prije isteka tog razdoblja mora se provesti revizija da bi se utvrdilo je li postignut zadovoljavajući napredak. Kada država članica namjerava dopustiti drugo odstupanje, ona mora proslijediti Komisiji revizijsko izvješće zajedno s razlozima za donošenje svoje odluke o drugome odstupanju. Takvo drugo odstupanje ne smije biti dulje od tri godine.
2. Pod iznimnim okolnostima, država članica može zatražiti od Komisije i treće odstupanje za razdoblje koje nije dulje od tri godine. Komisija donosi odluku o svakom takvom zahtjevu u roku od tri mjeseca.
3. U svakom odstupanju dozvoljenom u skladu sa stavkom 1. ili 2. mora biti navedeno sljedeće:
(a) |
razlozi za odstupanje; |
(b) |
predmetni parametri, rezultati prethodnog relevantnog praćenja te najviša dozvoljena vrijednost prema odstupanju; |
(c) |
zemljopisno područje, količina vode za opskrbu svaki dan, predmetno stanovništvo te hoće li odstupanje utjecati na bilo koje odgovarajuće poduzeće za proizvodnju hrane; |
(d) |
odgovarajući program praćenja, uz povećanu učestalost praćenja kada je to potrebno; |
(e) |
sažetak plana za nužnu korektivnu aktivnost, uključujući vremenski rok u kojem se taj posao treba obaviti, kao i procjenu troškova i odredbe o reviziji; |
(f) |
zahtijevano trajanje odstupanja. |
4. Ako nadležna tijela smatraju da je nepoštovanje vrijednosti parametara zanemarivo te ako je aktivnost poduzeta u skladu s člankom 8. stavkom 2. dovoljna da bi se problem riješio u roku od 30 dana, ne primjenjuju se zahtjevi iz stavka 3.
U tom slučaju, nadležna tijela ili druga odgovarajuća tijela utvrđuju samo najveću dopuštenu vrijednost predmetnog parametra te vrijeme na raspolaganju za rješavanje problema.
5. Pozivanje na stavak 4. više nije potrebno ako je do nepoštovanja bilo koje vrijednosti parametara u predmetnoj opskrbi vodom došlo u ukupno više od 30 dana tijekom prethodnih 12 mjeseci.
6. Svaka država članica koja se poziva na odstupanja predviđena u ovom članku mora osigurati žurno izvješćivanje stanovništva na koje utječe svako takvo odstupanje, na prikladan način, o tom odstupanju te o uvjetima kojima se ono uređuje. Nadalje, država članica, kada je to potrebno, mora osigurati savjetovanje određenih skupina stanovništva za koje bi odstupanje moglo predstavljati poseban rizik.
Ove obveze ne primjenjuju se pod okolnostima opisanima u stavku 4. osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije.
7. Uz iznimku odstupanja odobrenih u skladu s člankom 4., država članica mora obavijestiti Komisiju u roku od dva mjeseca o svakom odstupanju koje se odnosi na pojedinačnu opskrbu vodom koja u prosjeku prelazi 1 000 m3 po danu ili kojom se opskrbljuje više od 5 000 osoba, uključujući i podatke navedene u stavku 3.
8. Ovaj se članak ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu.
Članak 10.
Osiguravanje kvalitete obrade, opreme i materijala
Države članice moraju poduzeti sve mjere potrebne da bi osigurale da nikakve tvari ili materijali za nove instalacije koje se rabe u pripremi ili distribuciji vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili nečistoće povezane s takvim tvarima ili materijalima za nove instalacije ne ostaju u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju ljudi u koncentracijama višima od onih koje su potrebne za svrhe njihove upotrebe te da ne smanjuju, izravno ili neizravno, zaštitu zdravlja ljudi koju pruža ova Direktiva; interpretativni dokument i tehničke specifikacije u skladu s člankom 3. i člankom 4. stavkom 1. Direktive Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevinske proizvode (10) udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.
Članak 11.
Revizija Priloga
1. Komisija provodi reviziju Priloga I. najmanje svakih pet godina u svjetlu znanstvenog i tehničkog napretka te predlaže njegove izmjene kada je to potrebno prema postupku utvrđenom u članku 189.c Ugovora.
2. Komisija vrši prilagodbu priloga II. i III. znanstvenom i tehničkom napretku najmanje svakih pet godina. Takve promjene se prema potrebi donose u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12.
Članak 12.
Odborski postupak
1. Komisiji pomaže odbor koji sačinjavaju predstavnici država članica te kojim predsjedava predstavnik Komisije.
2. Predstavnik Komisije podnosi odboru nacrt mjera koje je potrebno poduzeti. Odbor donosi svoje mišljenje o tome nacrtu unutar roka koji predsjedavatelj može utvrditi u skladu s hitnošću pojedinog pitanja. Mišljenje se dostavlja većinom glasova utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na osnovu prijedloga Komisije. Glasovi predstavnika država članica unutar odbora ponderiraju se na način određen u tom članku. Predsjednik ne glasuje.
3. Komisija usvaja mjere koje se odmah primjenjuju. Međutim, ako te mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, Komisija odmah obavješćuje Vijeće o njima. U tom slučaju:
(a) |
Komisija odgađa primjenu mjera koje je usvojila za razdoblje od tri mjeseca od dana obavješćivanja; |
(b) |
Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, može donijeti drugačiju odluku unutar vremenskog roka iz točke (a). |
Članak 13.
Informiranje i obavješćivanje
1. Države članice poduzimaju mjere potrebne da bi potrošačima osigurale dostupnost odgovarajućih i ažuriranih informacija o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
2. Ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 90/313/EEZ od 7. lipnja 1990. godine o slobodi pristupa informacijama o okolišu (11), svaka država članica mora svake tri godine s ciljem obavješćivanja potrošača objaviti izvješće o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Prvo izvješće pokriva 2002., 2003. i 2004. godinu. Svako izvješće uključuje najmanje sve pojedinačne opskrbe vodom koje u prosjeku prelaze 1 000 m3 po danu ili kojima se opslužuje više od 5 000 osoba. Izvješće pokriva tri kalendarske godine, a objavljuje se u roku od jedne kalendarske godine od kraja izvještajnog razdoblja.
3. Države članice moraju dostaviti svoja izvješća Komisiji u roku od dva mjeseca od njihova objavljivanja.
4. Format i najmanja količina podataka sadržana u izvješću iz stavka 2. određuju se posebno uzimajući posebno u obzir mjere iz članka 3. stavka 2., članka 5. stavaka 2. i 3., članka 7. stavka 2., članka 8., članka 9. stavaka 6. i 7. te članka 15. stavka 1. te se, ako je to potrebno, dopunjuju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12.
5. Komisija ispituje izvješća država članica te svake tri godine objavljuje objedinjeno izvješće o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju unutar Zajednice. To izvješće objavljuje se u roku od devet mjeseci od primitka izvješćâ država članica.
6. Zajedno s prvim izvješćem o ovoj Direktivi navedenom u stavku 2., države članice moraju također izraditi izvješće o mjerama koje su poduzele ili koje planiraju poduzeti da bi ispunile svoje obveze prema članku 6. stavku 3. i Prilogu I., dijelu B, napomeni 10. koje se prosljeđuje Komisiji. Komisija prema potrebi podnosi prijedlog o formatu ovog izvješća u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12.
Članak 14.
Vremenski rok za usklađenost
Države članice poduzimaju mjere potrebne da bi osigurale da je kvaliteta vode namijenjene za ljudsku potrošnju u skladu s ovom Direktivom u roku od pet godina nakon njezina stupanja na snagu, ne dovodeći u pitanje napomene 2., 4. i 10. u Prilogu I., dijelu B.
Članak 15.
Izvanredne okolnosti
1. Država članica može pod izvanrednim okolnostima te u zemljopisno utvrđenim područjima podnijeti poseban zahtjev Komisiji za razdoblje dulje od onoga utvrđenog u članku 14. Dodatno vremensko razdoblje ne smije biti dulje od tri godine. Pri kraju tog razdoblja provodi se revizija koja se prosljeđuje Komisiji koja može, na temelju te revizije, dozvoliti drugo dodatno razdoblje u trajanju do tri godine. Ova se odredba ne primjenjuje na vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu.
2. Svaki takav zahtjev, koji mora biti obrazložen, mora navoditi poteškoće s kojima se susrelo te uključuje, u najmanju ruku, sve podatke navedene u članku 9. stavku 3.
3. Komisija preispituje taj zahtjev u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12.
4. Svaka država članica koja se poziva na ovaj članak mora osigurati žurno i prikladno obavješćivanje stanovništva na koje se njezin zahtjev odnosi o ishodu tog zahtjeva. Nadalje, država članica mora osigurati, kada je to potrebno, savjetovanje određenih skupina stanovništva za koje bi njezin zahtjev mogao predstavljati posebnu opasnost.
Članak 16.
Stavljanje izvan snage
1. Direktiva 80/778/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive. Pridržavajući se stavka 2., ovo ukidanje ne dovodi u pitanje obveze država članica u odnosu na rokove za prenošenje u nacionalno pravo te za primjenu, kako je prikazano u Prilogu IV.
Svako upućivanje na Direktivu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Direktivu te se čita u skladu s korelacijskom tablicom određenom u Prilogu IV.
2. Čim država članica donese zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom te čim poduzme mjere predviđene u članku 14., ova se Direktiva, a ne Direktiva 80/778/EEZ, primjenjuje na kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju u toj državi članici.
Članak 17.
Prenošenje u nacionalno pravo
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja utvrđuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 3. studenoga 1998. godine.
Za Vijeće
Predsjednica
B. PRAMMER
(1) SL C 131, 30.5.1995., str. 5. i SL C 213, 15.7.1997., str. 8.
(2) SL C 82, 19.3.1996., str. 64.
(3) SL C 100, 2.4.1996., str. 134.
(4) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. prosinca 1996. (SL C 20, 20.1.1997., str. 133.), Zajedničko stajalište Vijeća od 19. prosinca 1997. (SL C 91, 26.3.1998., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 13. svibnja 1998. (SL C 167, 1.6.1998., str. 92.).
(5) SL L 229, 30.8.1980., str. 11. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.
(6) SL L 230, 19.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 96/68/EZ (SL L 277, 30.10.1996., str. 25.).
(7) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.
(8) SL L 229, 30.8.1980., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/70/EZ (SL L 299, 23.11.1996., str. 26.).
(9) SL 22, 9.2.1965., str. 369. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/39/EEZ (SL L 214, 24.8.1993., str. 22.).
(10) SL L 40, 11.2.1989., str. 12. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (SL L 220, 30.8.1993., str. 1.).
(11) SL L 158, 23.6.1990., str. 56.
PRILOG I.
PARAMETRI I VRIJEDNOSTI PARAMETARA
DIO A
Mikrobiološki parametri
Parametar |
Vrijednost parametra (broj/100 ml) |
Escherichia coli (E. coli) |
0 |
Enterokoki |
0 |
Sljedeće vrijednosti odnose se na vodu koja se nudi na prodaju u bocama ili posudama za vodu:
Parametar |
Vrijednost parametra |
Escherichia coli (E. coli) |
0/250 ml |
Enterokoki |
0/250 ml |
Pseudomonas aeruginosa |
0/250 ml |
Broj kolonija na temperaturi od 22 °C |
100/ml |
Broj kolonija na temperaturi od 37 °C |
20/ml |
DIO B
Kemijski parametri
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
Akrilamid |
0,10 |
μg/l |
Napomena 1. |
Antimon |
5,0 |
μg/l |
|
Arsen |
10 |
μg/l |
|
Benzen |
1,0 |
μg/l |
|
Benzopiren |
0,010 |
μg/l |
|
Bor |
1,0 |
mg/l |
|
Brom |
10 |
μg/l |
Napomena 2. |
Kadmij |
5,0 |
μg/l |
|
Krom |
50 |
μg/l |
|
Bakar |
2,0 |
mg/l |
Napomena 3. |
Cijanidi |
50 |
μg/l |
|
1,2-dikloroetan |
3,0 |
μg/l |
|
Epiklorohidrin |
0,10 |
μg/l |
Napomena 1. |
Fluorid |
1,5 |
mg/l |
|
Olovo |
10 |
μg/l |
Napomene 3. i 4. |
Živa |
1,0 |
μg/l |
|
Nikal |
20 |
μg/l |
Napomena 3. |
Nitrati |
50 |
mg/l |
Napomena 5. |
Nitriti |
0,50 |
mg/l |
Napomena 5. |
Pesticidi |
0,10 |
μg/l |
Napomene 6. i 7. |
Pesticidi - ukupno |
0,50 |
μg/l |
Napomene 6. i 8. |
Policiklički aromatski ugljikohidrati |
0,10 |
μg/l |
Zbroj koncentracija navedenih spojeva; Napomena 9. |
Selen |
10 |
μg/l |
|
Tetrakloreten i trikloreten |
10 |
μg/l |
Zbroj koncentracija navedenih parametara |
Trihalometan - ukupno |
100 |
μg/l |
Zbroj koncentracija navedenih spojeva; Napomena 10. |
Poli(vinil) klorid |
0,50 |
μg/l |
Napomena 1. |
Napomena 1.: Vrijednost parametara odnosi se na preostalu koncentraciju monomera u vodi izračunanu prema specifikacijama najvećeg oslobađanja iz odgovarajućega polimera u kontaktu s vodom.
Napomena 2.: Kada je to moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost.
Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 10 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za brom u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 10 godina od njezina stupanja na snagu iznosi 25 μg/l.
Napomena 3.: Vrijednost se odnosi na uzorak vode namijenjene za ljudsku potrošnju koji se dobiva odgovarajućom metodom uzimanja uzoraka (1) iz slavine te koji se uzima tako da može predstavljati prosječnu tjednu vrijednost koju potrošači uzimaju. Kada je to prikladno, metode uzimanja uzoraka i praćenja moraju se primjenjivati na usklađen način da bi bile u skladu s člankom 7. stavkom 4. Države članice moraju uzeti u obzir pojavu najviših vrijednosti koje mogu izazvati negativne učinke na zdravlje ljudi.
Napomena 4.: Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 15 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za olovo u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 15 godina od njezina stupanja na snagu iznosi 25 μg/l.
Države članice moraju osigurati poduzimanje svih odgovarajućih mjera da bi se što je više moguće smanjila koncentracija olova u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju tijekom razdoblja koje je potrebno za postizanje usklađenosti s vrijednošću parametara.
Prigodom provedbe mjera kojima se postiže usklađenost s tom vrijednošću, države članice moraju postupno dati prioritet onim područjima na kojima je koncentracija olova u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju najviša.
Napomena 5.: Države članice moraju osigurati udovoljavanje uvjetu da je [nitrat]/50 + [nitrit]/3 ≤ 1, pri čemu uglate zagrade označavaju koncentraciju u mg/l za nitrat (NO3) i nitrit (NO2), te da vrijednost od 0,10 mg/l za nitrit udovoljava vodi iz postrojenja za obradu.
Napomena 6.:„Pesticidi” znači:
— |
organski pesticidi, |
— |
organski herbicidi, |
— |
organski fungicidi, |
— |
organski nematocidi, |
— |
organski akaricidi, |
— |
organski algicidi, |
— |
organski rodenticidi, |
— |
organski slimicidi, |
— |
srodni proizvodi (između ostalog, regulatori rasta) i njihovi relevantni metaboliti te proizvodi dobiveni degradacijom i reakcijom. |
Pratiti se trebaju samo oni pesticidi koji će vjerojatno biti nazočni u predmetnoj opskrbi.
Napomena 7.: Vrijednost parametara odnosi se na svaki pojedinačni pesticid. U slučaju aldrina, dieldrina, heptaklora i heptaklor epoksida, vrijednost parametara iznosi 0,030 μg/l.
Napomena 8.:„Pesticidi – ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.
Napomena 9.: Navedeni spojevi su:
— |
benzo (b) fluoranten, |
— |
benzo (k) fluoranten, |
— |
benzo (g, h, i) perilen, |
— |
indeno (1, 2, 3-cd) piren. |
Napomena 10.:
Kada je to moguće, bez dovođenja u opasnost dezinfekcije, države članice trebale bi nastojati postići nižu vrijednost.
Navedeni spojevi su: kloroform, bromoform, dibromklormetan, bromdiklormetan.
Za vodu iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (d), vrijednost se mora doseći najkasnije 10 kalendarskih godina od stupanja na snagu ove Direktive. Vrijednost parametara za ukupne THM-e u razdoblju između pet godina od stupanja na snagu ove Direktive i 10 godina nakon njezina stupanja na snagu iznosi 150 μg/l.
Države članice moraju osigurati poduzimanje svih odgovarajućih mjera da bi se što je više moguće smanjila koncentracija THM-a u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju tijekom razdoblja koje je potrebno za postizanje usklađenosti s vrijednošću parametara.
Prigodom provedbe mjera kojima se postiže ova vrijednost, države članice moraju postupno dati prioritet onim područjima na kojima je koncentracija THM-a u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju najviša.
DIO C
Indikatorski parametri
Napomena 1.: |
Voda ne bi smjela biti agresivna. |
Napomena 2.: |
Ovaj parametar ne treba se mjeriti osim ako voda potječe iz, odnosno ako na nju utječe površinska voda. U slučaju neudovoljavanja ovoj vrijednosti parametra, predmetna država članica mora istražiti opskrbu vodom da bi se osiguralo da ne postoji potencijalna opasnost za zdravlje ljudi koja bi mogla nastupiti zbog nazočnosti patogenih mikroorganizama, tj. kriptosporidija. Države članice moraju uključiti rezultate svih takvih istraga u izvješća koja moraju podnijeti prema članku 13. stavku 2. |
Napomena 3.: |
Za vodu stajaćicu koja se stavlja u boce ili posude za vodu, minimalna vrijednost mora se smanjiti na 4,5 pH jedinica. Za vodu koja se stavlja u boce ili posude za vodu a koja je prirodno bogata ili je umjetno obogaćena ugljičnim dioksidom, minimalna vrijednost može biti niža. |
Napomena 4.: |
Ovaj parametar ne treba se mjeriti ako se analizira parametar ukupnog organskog ugljika (TOC). |
Napomena 5.: |
Za vodu koja se stavlja u boce ili posude za vodu, jedinica je broj/250 ml. |
Napomena 6.: |
Ovaj parametar ne treba se mjeriti za opskrbu vode manju od 10 000 m3 na dan. |
Napomena 7.: |
U slučaju obrade površinske vode, države članice trebale bi nastojati postići vrijednost parametra koja ne prelazi 1,0 NTU (jedinice nefelometrične mutnoće) u vodi iz postrojenja za obradu. |
Napomena 8.: |
Učestalost praćenja utvrdit će se kasnije u dodatku II. |
Napomena 9.: |
Isključujući tricij, kalija -40, radona i produkte raspada radona; učestalost praćenja, metode praćenja i najpogodnije lokacije za točke praćenja utvrdit će se kasnije u Prilogu II. |
Napomena 10.: |
|
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
Aluminij |
200 |
μg/l |
|
Amonijak |
0,50 |
mg/l |
|
Klorid |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
Clostridium perfingens (uključujući spore) |
0 |
broj/100 ml |
Napomena 2. |
Boja |
Prihvatljiva za potrošače i bez nenormalnih promjena |
|
|
Vodljivost |
2 500 |
μS cm-1 na temperaturi od 20 °C |
Napomena 1. |
Koncentracija vodikovih iona |
≥ 6,5 i ≤ 9,5 |
pH jedinice |
Napomene 1. i 3. |
Željezo |
200 |
μg/l |
|
Mangan |
50 |
μg/l |
|
Miris |
Prihvatljiv za potrošače i bez nenormalnih promjena |
|
|
Nemogućnost oksidacije |
5,0 |
mg/l O2 |
Napomena 4. |
Sulfat |
250 |
mg/l |
Napomena 1. |
Natrij |
200 |
mg/l |
|
Okus |
Prihvatljiv za potrošače, bez nenormalnih promjena |
|
|
Broj kolonija na temperaturi od 22 °C |
Bez nenormalnih promjena |
|
|
Koliformne bakterije |
0 |
broj/100 ml |
Napomena 5. |
Ukupni organski ugljik (TOC) |
Bez nenormalnih promjena |
|
Napomena 6. |
Mutnoća |
Prihvatljiva za potrošače, bez nenormalnih promjena |
|
Napomena 7. |
RADIOAKTIVNOST
Parametar |
Vrijednost parametra |
Jedinica |
Napomene |
Tricij |
100 |
Bq/l |
Napomene 8. i 10. |
Ukupna indikativna doza |
0,10 |
mSv/godina |
Napomene 9. i 10. |
(1) Dodat će se nakon rezultata studije koja se u ovome trenutku provodi.
DODATAK II.
PRAĆENJE
TABLICA A
Parametri koje treba analizirati
1. Redovito praćenje
Svrha redovitog praćenja je redovito pružati podatke o organoleptičkoj i mikrobiološkoj kvaliteti vode koja je namijenjena za ljudsku potrošnju, kao i podatke o učinkovitosti obrade vode za piće (posebno o dezinfekciji), kada se rabi, da bi se utvrdilo udovoljava li voda namijenjena za ljudsku potrošnju relevantnim vrijednostima parametara utvrđenima ovom Direktivom ili ne.
Sljedeći parametri moraju biti podložni redovitom praćenju. Države članice mogu dodati i druge parametre ovome popisu ako to smatraju potrebnim.
|
Aluminij (Napomena 1.) |
|
Amonijak |
|
Boja |
|
Vodljivost |
|
Clostridium perfingens (uključujući spore) (Napomena 2.) |
|
Escherichia coli (E. coli) |
|
Koncentracija vodikovih iona |
|
Željezo (Napomena 1.) |
|
Nitriti (Napomena 3.) |
|
Miris |
|
Pseudomonas aeruginosa (Napomena 4.) |
|
Okus |
|
Broj kolonija na temperaturi od 22 °C i 37 °C (Napomena 4.) |
|
Koliformne bakterije |
|
Mutnoća |
Napomena 1.: |
Potrebno samo kada se rabi kao flokulant (1). |
Napomena 2.: |
Potrebno samo ako voda potječe s površine ili površinska voda utječe na nju (1). |
Napomena 3.: |
Potrebno samo kada se kao sredstvo za dezinfekciju rabi kloriranje (1). |
Napomena 4.: |
Potrebno samo u slučaju kada se voda nudi na prodaju u bocama ili posudama. |
2. Revizijsko praćenje
Svrha je revizijskog praćenja pružiti podatke potrebne da bi se utvrdilo udovoljava li se svim vrijednostima parametara iz ove Direktive ili ne. Svi parametri utvrđeni u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3. moraju biti podložni revizijskome praćenju osim ako nadležna tijela mogu utvrditi, tijekom vremenskog razdoblja koje će same odrediti, da određeni parametar najvjerojatnije neće biti nazočan u predmetnome uzorku u onim koncentracijama koje bi mogle dovesti do opasnosti od kršenja relevantnih vrijednosti parametara. Ovaj se stavak ne primjenjuje na parametre za radioaktivnost koji će se, kako je utvrđeno napomenama 8., 9. i 10. iz Priloga I., dijela C, pratiti u skladu sa zahtjevima praćenja usvojenima prema članku 12.
TABLICA B1
Najmanja učestalost uzorkovanja i analize vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se dobiva iz distribucijske mreže ili iz cisterne, odnosno koja se rabi u poduzećima za proizvodnju hrane
Države članice moraju uzimati uzorke na mjestima udovoljavanja utvrđenima člankom 6. stavkom 1. da bi se osiguralo da voda namijenjena za ljudsku potrošnju ispunjava zahtjeve Direktive. Međutim, kada je riječ o distribucijskoj mreži, država članica može uzimati uzorke određenih parametara unutar zone opskrbe ili u postrojenjima za obradu ako se može pokazati da neće doći do štetnih promjena u mjerenim vrijednostima predmetnih parametara.
Volumen vode koja se distribuira ili proizvodi svakoga dana unutar zone opskrbe (Napomene 1. i 2.) m3 |
Redovito praćenje: broj uzoraka godišnje (Napomene 3., 4. i 5.) |
Revizijsko praćenje: broj uzoraka godišnje (Napomene 3. i 5.) |
|||||
|
≤ 100 |
(Napomena 6.) |
(Napomena 6.) |
||||
> 100 |
≤ 1 000 |
4 |
1 |
||||
> 1 000 |
≤ 10 000 |
4 + 3 za svakih 1 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
1 + 1 za svakih 3 300 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
||||
> 10 000 |
≤ 100 000 |
3 + 1 za svakih 10 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
|||||
> 100 000 |
|
10 + 1 za svakih 25 000 m3/d i njihov dio ukupnog volumena |
|||||
Napomena 1.: Zona opskrbe je zemljopisno definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom. Napomena 2.: Volumeni se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske godine. Država članica može rabiti broj stanovnika u zoni opskrbe umjesto volumena vode da bi odredila najmanju učestalost, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po danu po glavi stanovnika. Napomena 3.: U slučaju kratkotrajnog prekida opskrbe, predmetna država članica odredit će učestalost praćenja vode koja se distribuira u cisternama. Napomena 4.: Za različite parametre iz Priloga I., država članica može smanjiti broj uzoraka naveden u tablici ako:
Najmanja učestalost koja se primjenjuje ne smije biti manja od 50 % broja uzoraka navedenih u tablici osim u posebnom slučaju napomene 6. Napomena 5.: U onoj mjeri u kojoj je to moguće, broj uzoraka trebao bi se distribuirati ujednačeno u vremenu i prostoru. Napomena 6.: Odluku o učestalosti uzimanja uzoraka donosi predmetna država članica. |
TABLICA B2
Najmanja učestalost uzorkovanja i analize vode koja se stavlja u boce ili posude, a namijenjena je prodaji
Volumen vode koja se proizvodi u svrhu prodaje u bocama ili posudama za vodu svakoga dana 1 (2) m3 |
Redovito praćenje: broj uzoraka godišnje |
Revizijsko praćenje: broj uzoraka godišnje |
|
≤ 10 |
|
1 |
1 |
> 10 |
≤ 60 |
12 |
1 |
> 60 |
|
1 za svakih 5 m3 i njihov dio ukupnog volumena |
1 za svakih 5 m3 i njihov dio ukupnog volumena |
(1) U svim ostalim slučajevima parametri se nalaze na popisu za revizijsko praćenje.
(2) Volumeni se izračunavaju kao prosječne količine uzete tijekom jedne kalendarske godine.
DODATAK III.
SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA
Svaka država članica mora osigurati da svi laboratoriji u kojima se vrši analizira uzoraka imaju sustav analitičke kontrole kvalitete koja je podložna povremenim provjerama od strane osobe koju ne kontrolira laboratorij te koja ima odobrenje nadležnih tijela za tu svrhu.
1. PARAMETRI ZA KOJE SU NAVEDENE METODE ANALIZE
Sljedeća načela metoda mikrobioloških parametara daju se ili kao uputa kad god se pruža CEN/ISO metoda ili kao smjernice, ovisno o mogućem usvajanju daljnjih CEN/ISO međunarodnih metoda za ove parametre u budućnosti, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12. Države članice mogu rabiti i alternativne metode, pod uvjetom da se pridržavaju odredbi članka 7. (5).
|
Koliformne bakterije i Escherichia coli (E. coli) (ISO 9308-1) |
|
Enterokoki (ISO 7899-2) |
|
Pseudomonas aeruginosa (prEN ISO 12780) |
|
Nabrajanje mikroorganizama koji se mogu kultivirati – Broj kolonija na temperaturi od 22 °C (prEN ISO 6222) |
|
Nabrajanje mikroorganizama koji se mogu kultivirati – Broj kolonija na temperaturi od 37 °C (prEN ISO 6222) |
|
Clostridium perfingens (uključujući spore) |
Filtriranje kroz membrane koje slijedi anaerobna inkubacija membrane u m-CP agaru (Napomena 1.) na temperaturi od 44 ± 1 °C za 21 ± 3 sata. Izbrojiti neprozirne žute kolonije čija boja prelazi u ružičastu ili crvenu nakon izlaganja parama amonijeva hidroksida u trajanju od 20 do 30 sekundi.
Napomena 1.: Sastav m-CP agara je sljedeći:
|
Osnovni medij
|
|
Otopiti sastojke osnovnoga medija, prilagoditi pH vrijednost na 7,6 i sterilizirati u autoklavu na temperaturi od 121 °C u trajanju od 15 minuta. Dopustiti mediju da se ohladi te zatim dodati:
|
2. PARAMETRI ZA KOJE SU NAVEDENE KARAKTERISTIKE DJELOVANJA
2.1. Navedene karakteristike djelovanja za sljedeće parametre su te da metoda analize koja se rabi mora, kao minimum uvjeta, moći izmjeriti koncentracije koje su jednake vrijednosti parametra uz točnost, preciznost i granice navedenog otkrivanja. Bez obzira na osjetljivost metode analize koja se rabi, rezultat se mora prikazati rabeći barem isti broj decimala kao i za vrijednost parametra navedenu u Prilogu I., dijelovima B i C.
Parametri |
Točnost vrijednosti parametara u postocima (Napomena 1.) |
Preciznost vrijednosti parametara u postocima (Napomena 2.) |
Granica otkrivanja vrijednosti parametara u postocima (Napomena 3.) |
Uvjeti |
Napomene |
Akrilamid |
|
|
|
Kontrolira se putem specifikacije proizvoda |
|
Aluminij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Amonijak |
10 |
10 |
10 |
|
|
Antimon |
25 |
25 |
25 |
|
|
Arsen |
10 |
10 |
10 |
|
|
Benzo(a)piren |
25 |
25 |
25 |
|
|
Benzen |
25 |
25 |
25 |
|
|
Bor |
10 |
10 |
10 |
|
|
Brom |
25 |
25 |
25 |
|
|
Kadmij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Kloridi |
10 |
10 |
10 |
|
|
Krom |
10 |
10 |
10 |
|
|
Vodljivost |
10 |
10 |
10 |
|
|
Bakar |
10 |
10 |
10 |
|
|
Cijanidi |
10 |
10 |
10 |
|
Napomena 4. |
1,2-dikloretan |
25 |
25 |
10 |
|
|
Epiklorohidrin |
|
|
|
Kontrolira se putem specifikacije proizvoda |
|
Fluorid |
10 |
10 |
10 |
|
|
Željezo |
10 |
10 |
10 |
|
|
Olovo |
10 |
10 |
10 |
|
|
Mangan |
10 |
10 |
10 |
|
|
Živa |
20 |
10 |
20 |
|
|
Nikal |
10 |
10 |
10 |
|
|
Nitrati |
10 |
10 |
10 |
|
|
Nitriti |
10 |
10 |
10 |
|
|
Nemogućnost oksidacije |
25 |
25 |
10 |
|
Napomena 5. |
Pesticidi |
25 |
25 |
25 |
|
Napomena 6. |
Policiklički aromatski ugljikohidrati |
25 |
25 |
25 |
|
Napomena 7. |
Selen |
10 |
10 |
10 |
|
|
Natrij |
10 |
10 |
10 |
|
|
Sulfati |
10 |
10 |
10 |
|
|
Tetrakloreten |
25 |
25 |
10 |
|
Napomena 8. |
Trikloreten |
25 |
25 |
10 |
|
Napomena 8. |
Trihalometan – Ukupno |
25 |
25 |
10 |
|
Napomena 7. |
(Poli)vinil klorid |
|
|
|
Kontrolira se putem specifikacije proizvoda |
|
2.2 Za koncentraciju vodikovih iona navedena karakteristika djelovanja je ta da metoda analize koja se rabi mora moći izmjeriti koncentraciju jednaku vrijednosti parametra uz točnost od 0,2 pH jedinice te preciznost od 0,2 pH jedinice.
Napomena 1. (1): |
Točnost je sustavna pogreška te predstavlja razliku između srednje vrijednosti velikoga broja opetovanih mjerenja te stvarne vrijednosti. |
Napomena 2. (1): |
Preciznost je slučajna pogreška i obično se izražava kao standardno odstupanje (unutar serije mjerenja te između serija mjerenja) raspona rezultata srednje vrijednosti. Prihvatljiva preciznost odnosi se na dvostruko relativno standardno odstupanje. |
Napomena 3.: |
Granica otkrivanja je ili:
|
||||
Napomena 4.: |
Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima. |
||||
Napomena 5.: |
Oksidacija bi se trebala provoditi u trajanju od 10 minuta na temperaturi od 100 °C pod kiselim uvjetima uz upotrebu permanganata. |
||||
Napomena 6.: |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na svaki pojedini pesticid te će ovisiti o dotičnome pesticidu. Granica otkrivanja možda se ne može postići za sve pesticide u ovome trenutku, no države članice trebale bi nastojati postići taj standard. |
||||
Napomena 7.: |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari pri 25 % vrijednosti parametra iz Priloga I. |
||||
Napomena 8.: |
Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari pri 50 % vrijednosti parametara iz Priloga I. |
3. PARAMETRI ZA KOJE NIJE NAVEDENA NIKAKVA METODA ANALIZE
|
Boja |
|
Miris |
|
Okus |
|
Ukupna količina organskog ugljena |
|
Mutnoća (Napomena 1.) |
Napomena 1.: |
Kod praćenja mutnoće u obrađenoj površinskoj vodi navedene karakteristike djelovanja su ta da metoda analize koja se rabi mora biti u najmanju ruku u mogućnosti izmjeriti koncentracije koje su jednake vrijednosti parametara uz točnost od 25 %, preciznost od 25 % te granicu otkrivanja od 25 %. |
(1) Ovi su termini pobliže definirani u ISO 5725.
DODATAK IV.
ROKOVI ZA PRENOŠENJE U NACIONALNO PRAVO TE ROKOVI ZA PRIMJENU
Direktiva 80/778/EEZ |
Direktiva 81/858/EEZ |
Zakon o pristupu Španjolske i Portugala |
Direktiva 90/656/EEZ za nove njemačke države |
Zakon o pristupu Austrije, Finske i Švedske |
Direktiva 91/692/EEZ |
|||||||||||||||||||||||||
Prenošenje 17. srpnja 1982. god. Primjena 17. srpnja 1985. god. Sve države članice osim Španjolske, Portugala i novih njemačkih zemalja |
(Adaptiranje potrebno zbog pristupa Grčke) |
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 1. do 14. |
|
|
Primjena 31. prosinca 1995. |
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 15. |
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1981. |
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1986. |
|
Izmijenjen, stupa na snagu 1. siječnja 1995. |
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 16. |
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 17. |
|
|
|
|
Umetnut članak 17. točka (a) |
|||||||||||||||||||||||||
Članak 18. |
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 19. |
|
Izmijenjen |
Izmijenjen |
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 20. |
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||
Članak 21. |
|
|
|
|
|
PRILOG V.
KORELACIJSKA TABLICA
Ova Direktiva |
Direktiva 80/778/EEZ |
Članak 1. točka 1. |
Članak 1. stavak 1. |
Članak 1. stavak 2. |
— |
Članak 2. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 2. |
Članak 2. stavak 2. |
— |
Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) |
Članak 4. stavak 1. |
Članak 3. stavak 2. točke (a) i (b) |
— |
Članak 3. stavak 3. |
— |
Članak 4. stavak 1. |
Članak 7. stavak 6. |
Članak 4. stavak 2. |
Članak 11. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 7. stavak 1. |
Članak 5. stavak 2. prva rečenica |
Članak 7. stavak 3. |
Članak 5. stavak 2. druga rečenica |
— |
Članak 5. stavak 3. |
— |
Članak 6. stavak 1. |
Članak 12. stavak 2. |
Članak 6. stavak od 2. do 3. |
— |
Članak 7. stavak 1. |
Članak 12. stavak 1. |
Članak 7. stavak 2. |
— |
Članak 7. stavak 3. |
Članak 12. stavak 3. |
Članak 7. stavak 4. |
— |
Članak 7. stavak 5. |
Članak 12. stavak 5. |
Članak 7. stavak 6. |
— |
Članak 8. |
— |
Članak 9. stavak 1. |
Članak 9. stavak 1. i članak 10. stavak 1. |
Članak 9. stavak od 2. do 6. |
— |
Članak 9. stavak 7. |
Članak 9. stavak 1. i članak 10. stavak 3. |
Članak 9. stavak 8. |
— |
Članak 10. |
Članak 8. |
Članak 11. stavak 1. |
— |
Članak 11. stavak 2. |
Članak 13. |
Članak 12. stavak 1. |
Članak 14. |
Članak 12. stavci 2. i 3. |
Članak 15. |
Članak 13. stavak 1. |
— |
Članak13. stavci od 2. do 5. |
Članak 17. točka (a) (umetnut Direktivom 91/692/EEZ) |
Članak 14. |
Članak 19. |
Članak 15. |
Članak 20. |
Članak 16. |
— |
Članak 17. |
Članak 18. |
Članak 18. |
— |
Članak 19. |
Članak 21. |
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
74 |
32000R0847
L 103/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.04.2000. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 847/2000
od 27. travnja 2000.
o utvrđivanju odredbi za provedbu kriterija za uvrštenje lijeka u skupinu lijekova za rijetke bolesti te definicije pojmova „sličan lijek” i „klinička superiornost”
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 141/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1999. o lijekovima za rijetke bolesti (1), a posebno njezine članke 3. i 8.,
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ) br. 141/2000 od Komisije se zahtijeva usvajanje odredbi potrebnih za provedbu članka 3. i usvajanje definicija „sličnog lijeka” i „kliničke superiornosti”. |
(2) |
Radi provedbe članka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000, sponzorima i Odboru za lijekove za rijetke bolesti od koristi mogu biti dodatne pojedinosti o čimbenicima koje treba uzeti u obzir kod utvrđivanja prevalencije, vjerojatnog povrata ulaganja te prihvatljivosti drugih metoda za dijagnozu, prevenciju i liječenje. |
(3) |
Te bi se informacije trebale iskazati u skladu s naputcima Komisije sastavljenima na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000. |
(4) |
S obzirom na narav dotičnih lijekova i vjerojatnost da su oboljenja koja treba liječiti rijetka, nije uputno propisivati prestroge zahtjeve za zadovoljenje kriterija. |
(5) |
Procjenu kriterija iz članka 3. trebalo bi provesti na temelju što objektivnijih podataka. |
(6) |
Trebalo bi uzeti u obzir i druge mjere Zajednice na području rijetkih bolesti. |
(7) |
Kako bi se osiguralo odgovarajuće poštovanje odredaba o isključivom pravu stavljanja u promet utvrđenih u članku 8. Uredbe (EZ) br. 141/2000, potrebno je definirati pojmove „sličan lijek” i „klinička superiornost”; u tim definicijama trebalo bi uzeti u obzir rad i iskustvo Odbora za lijekove zaštićene patentnim pravom u ocjenjivanju postojećih lijekova te mjerodavna mišljenja Znanstvenog odbora za lijekove i medicinske proizvode. |
(8) |
U utvrđivanju definicija treba uzeti u obzir i smjernice predviđene člankom 8. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 141/2000. |
(9) |
Ove odredbe trebalo bi redovito ažurirati s obzirom na znanstvena i tehnička saznanja i iskustva stečena u uređenju i uvrštavanju lijekova u skupinu lijekova za rijetke bolesti i njihovu uređenju. |
(10) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za lijekove za ljudsku uporabu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Svrha
Ovom se Uredbom utvrđuju čimbenici koje treba razmotriti pri provedbi članka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000 o lijekovima za rijetke bolesti i usvajaju definicije „sličnog lijeka” i „kliničke superiornosti” u svrhu provedbe članka 8. navedene Uredbe. Svrha ove Uredbe je potencijalnim sponzorima, Odboru za lijekove za rijetke bolesti i nadležnim tijelima pomoći u tumačenju Uredbe (EZ) br. 141/2000.
Članak 2.
Kriteriji za uvrštenje
Prevalencija bolesti u Zajednici
Za potrebe utvrđivanja, sukladno prvom podstavku članka 3. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 141/2000 o tome da je određeni lijek namijenjen za dijagnozu, prevenciju ili liječenje bolesti opasne po život odnosno iscrpljujuće kronične bolesti koja ne zahvaća više od pet od 10 000 osoba u Zajednici, primjenjuju se sljedeća posebna pravila te se u skladu s uputama sastavljenim na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000 dostavlja niže navedena dokumentacija:
(a) |
dokumentacija obuhvaća dostupne mjerodavne reference koje dokazuju da bolest ili zdravstveno stanje koje bi se liječilo ovim lijekom ne zahvaćaju više od pet od 10 000 osoba u Zajednici u vrijeme podnošenja zahtjeva za uvrštenjem; |
(b) |
podaci obuhvaćaju odgovarajuće pojedinosti o bolesti koja se namjerava liječiti i obrazloženje naravi po život opasne ili iscrpljujuće kronične bolesti iz znanstvenih ili medicinskih referenci; |
(c) |
dokumentacija koju dostavi sponzor obuhvaća ili se poziva na pregled odgovarajuće znanstvene literature i prenosi informacije iz odgovarajućih baza podataka u Zajednici, kada su one dostupne. Kada u Zajednici ne postoje baze podataka, može se pozvati na baze podataka trećih zemalja, uz obveznu primjerenu ekstrapolaciju. |
(d) |
svakako treba navesti jesu li se određena bolest ili zdravstveno stanje razmatrani u okviru drugih djelatnosti Zajednice vezanih uz rijetke bolesti. U slučaju da je bolest ili zdravstveno stanje obuhvaćeno projektom koji Zajednica financijski podupire u svrhu boljeg saznanja o rijetkim bolestima, prilaže se odgovarajući izvadak s informacijama iz kojih su vidljive pojedinosti posebno o prevalenciji bolesti odnosno zdravstvenog stanja. |
Izgledi za povrat ulaganja
Za potrebe utvrđivanja, sukladno drugom podstavku članka 3. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 141/2000 o tome da je određeni lijek namijenjen za dijagnozu, prevenciju ili liječenje po život opasne bolesti, ozbiljne iscrpljujuće odnosno ozbiljne kronične bolesti u Zajednici te da bez poticaja nije vjerojatno da bi stavljanje u promet tog lijeka u Zajednici donijelo dovoljan povrat da se opravda potrebno ulaganje, primjenjuju se sljedeća posebna pravila te se u skladu s uputama sastavljenima na temelju članka 5. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000 dostavlja odgovarajuća dokumentacija:
(a) |
podaci obuhvaćaju odgovarajuće pojedinosti o zdravstvenom stanju koja se namjerava liječiti i obrazloženje naravi po život opasne ili iscrpljujuće kronične bolesti iz znanstvenih ili medicinskih referenci; |
(b) |
dokumentacija koju dostavlja sponzor obuhvaća podatke o svim troškovima koje je imao tijekom razvoja medicinskog proizvoda; |
(c) |
priložena dokumentacija mora uključivati detalje o svim dodijeljenim novčanim sredstvima, poreznim poticajima i ostalim mogućnostima povrata troškova iskorištenima unutar Zajednice ili u trećim zemljama; |
(d) |
u slučajevima kada je lijek već odobren za neku indikaciju ili kada se lijek ispituje za jednu ili više indikacija, dostavlja se jasno objašnjenje i obrazloženje za metodu koja se koristi, kako bi se sredstva za pokriće troškova razvoja mogla raspodijeliti među različitim indikacijama; |
(e) |
dostavlja se izjava i obrazloženje za sve troškove razvoja koje sponzor očekuje nakon podnošenja zahtjeva za uvrštenje; |
(f) |
dostavlja se izjava i obrazloženje za sve troškove proizvodnje i stavljanja u promet koje je sponzor imao u prošlosti i koje očekuje da će imati u prvih 10 godina nakon odobrenja lijeka; |
(g) |
procjena i obrazloženje očekivanih prihoda od prodaje lijeka u Zajednici u prvih 10 godina nakon njegova odobrenja; |
(h) |
svi podaci o troškovima i prihodima utvrđuju se sukladno općeprihvaćenoj računovodstvenoj praksi te ih ovjerava ovlašteni računovođa u Zajednici; |
(i) |
dostavljena dokumentacija obuhvaća podatke o prevalenciji i incidenciji u Zajednici bolesti za koju se lijek primjenjuje u vrijeme podnošenja zahtjeva za uvrštenje. |
Postojanje drugih metoda za dijagnozu, prevenciju i liječenje
Zahtjev za uvrštenje lijeka u skupinu lijekova za rijetke bolesti može se podnijeti u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka. Bez obzira na to podnosi li se zahtjev u skladu sa stavkom 1. ili 2., sponzor mora utvrditi i da ne postoji zadovoljavajuća metoda za dijagnozu, prevenciju ili liječenje odgovarajuće bolesti, ili, ako takva metoda postoji, da će lijek biti od značajne dobrobiti za oboljele.
Za potrebe utvrđivanja, sukladno članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 141/2000, činjenice da ne postoji zadovoljavajuća metoda za dijagnozu, prevenciju ili liječenje odgovarajuće bolesti, odnosno, ako takva metoda postoji, da će lijek biti od značajne dobrobiti za oboljele, primjenjuju se sljedeća pravila:
(a) |
dostavljaju se detalji o eventualno postojećim metodama za dijagnozu, prevenciju ili liječenje dotične bolesti odobrenima u Zajednici, navodeći referencu iz znanstvene i medicinske literature ili drugi relevantan izvor podataka. To mogu biti i odobreni lijekovi, medicinski proizvodi ili druge metode za dijagnozu, prevenciju ili liječenje koji se koriste u Zajednici; |
(b) |
obrazloženje zašto se metode iz stavka (a) ne smatraju zadovoljavajućima; ili |
(c) |
obrazloženje zašto se za lijek za koji se traži uvrštenje smatra da je od značajne dobrobiti za oboljele. |
Opće odredbe
(a) |
Sponzor koji podnosi zahtjev za uvrštenjem lijeka u skupinu lijekova za rijetke bolesti zahtjev podnosi na bilo kojem stupnju razvoja lijeka, a prije predaje zahtjeva za odobrenje stavljanja lijeka u promet. Zahtjev za uvrštenje može se međutim predati za novu terapijsku indikaciju već odobrenog lijeka. U tom slučaju, nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet podnosi poseban zahtjev za odobrenje za stavljanje lijeka u promet koje će obuhvatiti samo indikaciju (indikacije) za lijek za rijetke bolesti. |
(b) |
Uvrštenje u skupinu lijekova za rijetke bolesti za isti lijek namijenjen prevenciji, liječenju ili dijagnozi iste bolesti može dobiti više od jednog sponzora, uz uvjet da je za svaki pojedini slučaj predan potpuni zahtjev za uvrštenje kako je utvrđen smjernicama navedenima u članku 5. stavku 3. |
(c) |
Kada Odbor za lijekove za rijetke bolesti uvrsti određeni lijek, navest će se jesu li zadovoljeni kriteriji za uvrštenje iz članka 2. stavka 1. ili iz članka 2. stavka 2. ove Uredbe. |
Članak 3.
Definicije
1. Definicije u članku 2. Uredbe (EZ) br. 141/2000 primjenjuju se na ove pojmove kada se koriste u ovoj Uredbi:
— |
„tvar” znači tvar koja se rabi u proizvodnji lijeka za ljudsku uporabu kako je definirana u članku 1. Direktive 65/65/EEZ. |
2. Za potrebe provedbe članka 3. Uredbe (EZ) br. 141/2000 o lijekovima za rijetke bolesti, primjenjuje se sljedeća definicija:
— |
„značajna dobrobit” znači klinički relevantan napredak ili velik doprinos njezi bolesnika. |
3. Za potrebe provedbe članka 8. Uredbe (EZ) br. 141/2000 o lijekovima za rijetke bolesti, primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) |
„djelatna tvar” znači tvar s fiziološkim ili farmakološkim djelovanjem: |
(b) |
„sličan lijek” znači lijek koji sadrži djelatnu tvar sličnu tvarima sadržanima u trenutačno odobrenome lijeku za rijetke bolesti, a koja je namijenjena istoj terapijskoj indikaciji; |
(c) |
„slična djelatna tvar” znači istovjetna djelatna tvar ili djelatna tvar s istom osnovnom molekulskom strukturom (ali ne nužno s potpuno istovjetnom molekulskom strukturom), a koja ima isti mehanizam djelovanja. To obuhvaća:
|
(d) |
„klinički superioran” znači da je lijek pokazao da omogućuje značajan terapijski ili dijagnostički napredak u odnosu na odobreni lijek za rijetke bolesti na jedan ili više sljedećih načina:
|
Članak 4.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana na koji je donese Komisija, a od toga se dana i primjenjuje.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. travnja 2000.
Za Komisiju
Erkki LIIKANEN
Član Komisije
(1) SL L 18, 22.1.2000., str. 1.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
78 |
32001D2455
L 331/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.11.2001. |
ODLUKA br. 2455/2001/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. studenoga 2001.
o popisu prioritetnih tvari u području vodne politike i o izmjeni Direktive 2000/60/EZ
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),
budući da:
(1) |
Direktiva Vijeća 76/464/EEZ od 4. svibnja 1976. o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem određenih opasnih tvari u vodni okoliš Zajednice (4) i direktive donesene unutar njezinog okvira trenutačno predstavljaju glavni instrument Zajednice za nadzor točkastih i raspršenih izvora opasnih tvari. |
(2) |
Kontrole Zajednice na temelju Direktive Vijeća 76/464/EEZ zamijenjene su, usklađene i dodatno razvijene Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (5). |
(3) |
Na temelju Direktive 2000/60/EZ moraju se, na razini Zajednice, usvojiti posebne mjere protiv onečišćenja vode pojedinačnim onečišćujućim tvarima ili skupinama onečišćujućih tvari koje predstavljaju znatnu opasnost za vodni okoliš ili putem njega, uključujući i opasnosti za vode iz kojih se crpi voda za piće. Takve su mjere usmjerene postupnom smanjivanju i, u slučaju prioritetnih opasnih tvari, kako su definirane drugom rečenicom točke 30. članka 2. Direktive 2000/60/EZ, prestanku ili postupnom eliminiranju ispuštanja, emisija i rasipanja unutar 20 godina od njihovog usvajanja na razini Zajednice, s krajnjim ciljem, prepoznatim u kontekstu postizanja ciljeva relevantnih međunarodnih sporazuma, dostizanja koncentracija u morskom okolišu bliskih pozadinskim vrijednostima za tvari prirodno prisutne u okolišu te nuli za sintetske tvari koje je proizveo čovjek. S ciljem prihvaćanja tih mjera, nužno je, kao Prilog X. Direktivi 2000/60/EZ, utvrditi popis prioritetnih tvari, uključujući i prioritetne opasne tvari. Popis je sastavljen uzimajući u obzir preporuke iz članka 16. stavka 5. Direktive 2000/60/EZ. |
(4) |
Za tvari koje se pojavljuju prirodno, ili koje nastaju prirodnim procesima, kao što su kadmij, živa i poliaromatski ugljikovodici (PAH-ovi), potpun postupni prestanak emisija, ispuštanja i gubitaka iz svih potencijalnih izvora nije moguć. Ta se situacija mora propisno uzeti u obzir kod sastavljanja relevantnih pojedinačnih uredaba, a mjere bi trebale biti usmjerene na prestanak emisija, ispuštanja i gubitaka u vodu onih prioritetnih opasnih tvari koje nastaju ljudskom djelatnošću. |
(5) |
Direktiva 2000/60/EZ u članku 16. stavku 2. uvodi znanstveno utemeljenu metodologiju za odabir prioritetnih tvari na temelju znatne opasnosti koju oni predstavljaju za vodni okoliš ili putem njega. |
(6) |
Metodologija određena Direktivom 2000/60/EZ omogućava, kao najpraktičniju mogućnost, primjenu pojednostavljenog postupka procjene na temelju rizika utemeljenog na znanstvenim načelima, posebno uzimajući u obzir:
|
(7) |
Komisija je na temelju toga razvila kombiniran sustav određivanja prioriteta utemeljen na promatranju i modeliranju (COMMPS), u suradnji sa stručnjacima zainteresiranih strana, uključujući Znanstveni odbor za toksičnost, ekotoksičnost i okoliš, države članice, članice EFTA-e, Europsku agenciju za okoliš, europska poslovna udruženja, uključujući ona koja predstavljaju mala i srednja poduzeća i europske organizacije za zaštitu okoliša. |
(8) |
Komisija bi u postupak COMMPS trebala uključiti zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, dajući prednost onima kroz čije državno područje prolaze vodotoci koji prolaze i državnim područjem države članice ili u njega utječu. |
(9) |
Prvi popis 33 prioritetne tvari ili skupine tvari sastavljen je na temelju postupka COMMPS, nakon transparentne rasprave sa zainteresiranim stranama otvorene za javnost. |
(10) |
Poželjno je brzo prihvaćanje ovog popisa kako bi se omogućila pravovremena i trajna primjena kontrola Zajednice nad opasnim tvarima prema strategiji određenoj u članku 16. Direktive 2000/60/EZ, posebno prijedloga kontrola određenih u članku 16. stavku 6. i prijedloga standarda kakvoće kako su određeni u članku 16. stavku 7., u svrhu postizanja ciljeva Direktive. |
(11) |
Popis prioritetnih tvari usvojen ovom Odlukom zamjenjuje popis tvari iz komunikacije Komisije Vijeću od 22. lipnja 1982. o opasnim tvarima koje mogu biti uključene u Popis I. Direktive Vijeća 76/464/EEZ (6). |
(12) |
U skladu s člankom 16. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ, identifikacija prioritetnih opasnih tvari zahtijeva razmatranje odabranih tvari koje uzrokuju zabrinutost, u relevantnom zakonodavstvu Zajednice o opasnim tvarima ili relevantnim međunarodnim sporazumima. U toj su Direktivi opasne tvari definirane kao „tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumulaciji, te druge tvari ili skupine tvari koje daju razloga za ekvivalentnu razinu zabrinutosti”. |
(13) |
Relevantni međunarodni sporazumi uključuju, između ostalih, Konvenciju OSPAR-a o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika, Konvenciju HELCOM-a o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora, Barcelonsku konvenciju o zaštiti Mediteranskog mora od onečišćenja, konvencije usvojene u okviru Međunarodne pomorske organizacije, Konvenciju UNEP-a o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i Protokol o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. |
(14) |
Odabir prioritetnih tvari i određivanje prioritetnih opasnih tvari radi uspostavljanja kontrola emisija, ispuštanja i gubitaka doprinijet će ciljevima i obvezama Zajednice prema međunarodnim konvencijama za zaštitu morske vode, posebno provedbi Strategije u pogledu opasnih tvari usvojenoj na ministarskom sastanku OSPAR-a 1998. prema odredbama Konvencije za zaštitu morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika u skladu s Odlukom Vijeća 98/249/EZ (7). |
(15) |
Identifikaciju prioritetnih opasnih tvari na popisu prioritetnih tvari trebalo bi obaviti s obzirom na, inter alia, opasne tvari za koje u međunarodnim sporazumima postoji suglasje o postupnom ukidanju potrošnje ili o prestanku ispuštanja, emisija, gubitaka, poput opasnih tvari za koje je postupno ukidanje potrošnje dogovoreno na međunarodnim skupovima uključujući IMO, UNEP ili UNECE; opasnih tvari za koje postoji sporazum o prestanku ispuštanja, emisija i gubitaka kao prioriteta Konvencije OSPAR-a, uključujući opasne tvari identificirane u OSPAR DYNAMEC podjeli I. (8) ili III. (9); opasnih tvari koje su uzrokom „ekvivalentne razine zabrinutosti” kao i postojanih tvari, toksičnih tvari i tvari sklonih bioakumulaciji (PTB), kao što su tvari koje ometaju rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem utvrđene strategijom OSPAR-a; i teških metala spomenutih u Protokolu o teškim metalima uz Konvenciju UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, određenih za prioritetno djelovanje na temelju OSPAR-a 1998. i 2000., koji daju povoda za „ekvivalentnu razinu zabrinutost” kao i PTB. |
(16) |
Kako bi mjere za suzbijanje onečišćenja vode bile učinkovite, Komisija mora promicati usklađivanje istraživanja i zaključaka donesenih u okviru Konvencije OSPAR-a i COMMPS postupka. |
(17) |
COMMPS postupak osmišljen je kao dinamičan instrument za određivanje prioritetnih opasnih tvari, otvoren stalnom unapređivanju i razvoju s ciljem preispitivanja i prilagodbe prvog popisa prioritetnih tvari najkasnije četiri godine po stupanju na snagu Direktive 2000/60/EZ i barem svake četiri godina nakon toga. Kako bi se osiguralo da se u sljedećem postupku odabira u obzir uzmu sve potencijalne prioritetne tvari, nužno je da ni jedna tvar ne bude sustavno isključena, da se u obzir uzima najbolje raspoloživo znanje, te da se u postupak odabira uključe sve kemikalije i svi pesticidi na tržištu EU-a, kao i sve tvari označene kao „opasne” prema OSPAR-u. |
(18) |
Učinkovitost COMMPS-a uvelike je određena dostupnošću relevantnih podataka. Primijećeno je da trenutačno zakonodavstvo Zajednice o kemijskim tvarima pati od velikog nedostatka podataka. Svrha Direktive 2000/60/EZ može se u potpunosti ispuniti samo ako se osigura potpuna dostupnost podataka preispitivanjem zakonodavstva Zajednice o kemijskim tvarima. |
(19) |
Upućivanje na COMMPS postupak ne isključuje mogućnost da Komisija koristi metode procjene štetnosti određenih tvari, koje su već razvijene ili upotrijebljene u drugim mjerama za sprečavanje onečišćenja. |
(20) |
U skladu s člankom 1. točkom (c) Direktive 2000/60/EZ, buduća preispitivanja popisa prioritetnih tvari na temelju članka 16. stavka 4. te Direktive doprinijet će prestanku emisija, ispuštanja i gubitaka svih opasnih tvari do godine 2020. postupnim dodavanjem drugih tvari na popis. |
(21) |
Tijekom preispitivanja i prilagodbe popisa prioritetnih tvari, uz dodatno razvijen COMMPS postupak, prema potrebi trebalo bi voditi računa o rezultatima preispitivanja na temelju Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (10), Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 od 23. ožujka 1993. o procjeni i kontroli rizika od postojećih tvari (11), Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 98/8/EZ od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (12), a moguće i drugim znanstvenim podacima iz preispitanih postojećih ili novih direktiva, posebno u okviru zakonodavstva o kemikalijama. S obzirom na troškove, mora se izbjegavati dupliciranje preispitivanja tvari. Kod prilagođavanja popisâ mora biti moguće i odrediti niži stupanj prioriteta, kao i rasporediti tvar u višu kategoriju, |
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Ovim se usvaja popis prioritetnih tvari uključujući tvari identificirane kao prioritetne opasne tvari, predviđen člankom 16. stavcima 2. i 3. Direktive 2000/60/EZ. Ovaj popis, kako se nalazi u Prilogu ovoj Odluci, dodaje se Direktivi 2000/60/EZ kao Prilog X.
Članak 2.
Popis prioritetnih tvari utvrđen ovom Odlukom zamjenjuje popis tvari iz komunikacije Komisije od 22. lipnja 1982.
Članak 3.
Kako bi osigurali da sve potencijalne prioritetne tvari budu razmotrene, Komisija i države članice osiguravaju dostupnost podataka o tvarima i izloženosti potrebnih za primjenu COMMPS postupka.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 5.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 2001.
Za Europski parlament
Predsjednica
N. FONTAINE
Za Vijeće
Predsjednica
A. NEYTS-UYTTEBROECK
(1) SL C 177 E, 27.6.2000., str. 74. i SL C 154 E, 29.5.2001., str. 117.
(2) SL C 268, 19.9.2000., str. 11.
(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 15. svibnja 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 8. listopada 2001.
(4) SL L 129, 18.5.1976., str. 23., Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/60/EZ (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(5) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.
(6) SL C 176, 14.7.1982., str. 3.
(7) SL L 104, 3.4.1998., str. 1.
(8) Nisu same po sebi biorazgradive, log Kow, (koeficijent podjele oktanol/voda ≥ 5 ili BCF, (faktor biokoncentracije) ≥ 5 000 i akutna toksičnost za vodne organizme ≤ 0,1 mg/l ili CMR, (kancerogene, mutagene i toksične za reprodukciju) za sisavce.
(9) Nisu same po sebi biorazgradive i log Kow ≥ 4 ili BCF ≥ 500 i akutna toksičnost za vodne organizme ≤ 1 mg/l ili CMR za sisavce.
(10) SL L 230, 19.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2001/49/EZ (SL L 176, 29.6.2001., str. 61.).
(11) SL L 84, 5.4.1993., str. 1.
(12) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.
PRILOG
„PRILOG X.
POPIS PRIORITETNIH TVARI U PODRUČJU VODNE POLITIKE (1)
|
CAS broj (6) |
EU broj (7) |
Naziv prioritetne tvari |
Identificirana kao prioritetna opasna tvar |
(1) |
15972-60-8 |
240-110-8 |
Alaklor |
|
(2) |
120-12-7 |
204-371-1 |
Antracen |
(X) (3) |
(3) |
1912-24-9 |
217-617-8 |
Atrazin |
(X) (3) |
(4) |
71-43-2 |
200-753-7 |
Benzen |
|
(5) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Bromirani difenil-eteri (2) |
X (4) |
(6) |
7440-43-9 |
231-152-8 |
Kadmij i njegovi spojevi |
X |
(7) |
85535-84-8 |
287-476-5 |
C10-13-kloralkani (2) |
X |
(8) |
470-90-6 |
207-432-0 |
Klorfenvinfos |
|
(9) |
2921-88-2 |
220-864-4 |
Klorpirifos |
(X) (3) |
(10) |
107-06-2 |
203-458-1 |
1,2-dikloroetan |
|
(11) |
75-09-2 |
200-838-9 |
Diklorometan |
|
(12) |
117-81-7 |
204-211-0 |
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) |
(X) (3) |
(13) |
330-54-1 |
206-354-4 |
Diuron |
(X) (3) |
(14) |
115-29-7 |
204-079-4 |
Endosulfan |
(X) (3) |
|
959-98-8 |
nije primjenjivo |
(alfa-endosulfan) |
|
(15) |
206-44-0 |
205-912-4 |
Fluoranten (5) |
|
(16) |
118-74-1 |
204-273-9 |
Heksaklorobenzen |
X |
(17) |
87-68-3 |
201-765-5 |
Heksaklorobutadien |
X |
(18) |
608-73-1 |
210-158-9 |
Heksaklorocikloheksan |
X |
|
58-89-9 |
200-401-2 |
(gama-izomer, lindan) |
|
(19) |
34123-59-6 |
251-835-4 |
Izoproturon |
(X) (3) |
(20) |
7439-92-1 |
231-100-4 |
Olovo i njegovi spojevi |
(X) (3) |
(21) |
7439-97-6 |
231-106-7 |
Živa i njezini spojevi |
X |
(22) |
91-20-3 |
202-049-5 |
Naftalen |
(X) (3) |
(23) |
7440-02-0 |
231-111-4 |
Nikal i njegovi spojevi |
|
(24) |
25154-52-3 |
246-672-0 |
Nonilfenoli |
X |
|
104-40-5 |
203-199-4 |
(4-(para)-nonilfenol) |
|
(25) |
1806-26-4 |
217-302-5 |
Oktilfenoli |
(X) (3) |
|
140-66-9 |
nije primjenjivo |
(para-terc-oktilfenol) |
|
(26) |
608-93-5 |
210-172-5 |
Pentaklorobenzen |
X |
(27) |
87-86-5 |
201-778-6 |
Pentaklorofenol |
(X) (3) |
(28) |
nije primjenjivo |
nije primjenjivo |
Poliaromatski ugljikovodici |
X |
|
50-32-8 |
200-028-5 |
(Benzo(a)piren), |
|
|
205-99-2 |
205-911-9 |
(Benzo(b)fluoranten), |
|
|
191-24-2 |
205-883-8 |
(Benzo(g,h,i)perilen), |
|
|
207-08-9 |
205-916-6 |
(Benzo(k)fluoranten), |
|
|
193-39-5 |
205-893-2 |
(Indeno(1,2,3-cd)piren) |
|
(29) |
122-34-9 |
204-535-2 |
Simazin |
(X) (3) |
(30) |
688-73-3 |
211-704-4 |
Spojevi tributil-kositra |
X |
|
36643-28-4 |
nije primjenjivo |
(Tributil-kositar kation) |
|
(31) |
12002-48-1 |
234-413-4 |
Triklorobenzeni |
(X) (3) |
|
120-82-1 |
204-428-0 |
(1,2,4-triklorobenzen) |
|
(32) |
67-66-3 |
200-663-8 |
Triklorometan (kloroform) |
|
(33) |
1582-09-8 |
216-428-8 |
Trifluralin |
(X) (3) |
(1) Kada su skupine tvari odabrane, tipične reprezentativne tvari svake skupine popisuju se kao indikativni parametri (u zagradi i bez broja). Uspostavljanje kontrola usmjerava se na te pojedinačne tvari, ne dovodeći u pitanje uključivanje, prema potrebi, drugih reprezentativnih tvari.
(2) Ove skupine tvari obično uključuju znatan broj pojedinačnih spojeva. U ovom trenutku nije moguće dati prikladne indikativne parametre.
(3) Za eventualnu identifikaciju kao ‚prioritetna opasna tvar’, ova je prioritetna tvar podložna preispitivanju. Komisija će poslati prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za njezino konačno razvrstavanje u roku od 12 mjeseci od usvajanja ovog popisa. To preispitivanje ne utječe na vremenski raspored utvrđen člankom 16. Direktive 2000/60/EZ za prijedloge kontrola od strane Komisije.
(4) Samo pentabromobifenil-eter (CAS-broj 32534-81-9).
(5) Fluoranten je na popisu kao pokazatelj drugih, opasnijih, poliaromatskih ugljikovodika.
(6) CAS: Chemical Abstract Services.
(7) EU broj: Europski popis postojećih kemijskih tvari, (EINECS) ili Europski popis prijavljenih kemijskih tvari, (ELINCS).”
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
83 |
32004R0273
L 047/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
11.02.2004. |
UREDBA (EZ) br. 273/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. veljače 2004.
o prekursorima za droge
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),
budući da:
(1) |
Odlukom Vijeća 90/611/EEZ (4) Zajednica je pristupila Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv nedopuštene trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima usvojenoj u Beču 19. prosinca 1988., dalje u tekstu: „Konvencija Ujedinjenih naroda”. |
(2) |
Zahtjevi iz članka 12. Konvencije Ujedinjenih naroda u vezi s trgovinom prekursorima za droge (tj. tvarima koje se često koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari) provedeni su, kada je u pitanju trgovina između Zajednice i trećih zemalja, Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3677/90 od 13. prosinca 1990. o utvrđivanju mjera koje treba poduzeti za suzbijanje zlouporabe određenih tvari u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (5). |
(3) |
Članak 12. Konvencije Ujedinjenih naroda predviđa usvajanje odgovarajućih mjera za praćenje proizvodnje i distribucije prekursora za droge. Ovo zahtijeva usvajanje mjera koje se odnose na trgovinu prekursorima među državama članicama. Te su mjere uvedene Direktivom Vijeća 92/109/EEZ od 14. prosinca 1992. o proizvodnji i stavljanju na tržište određenih tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (6). Kako bi se bolje osiguralo da se usklađena pravila u državama članicama primjenjuju istodobno, uredba se smatra primjerenijom od važeće Direktive. |
(4) |
U kontekstu proširenja Europske unije važno je Direktivu 92/109/EEZ zamijeniti uredbom, budući da bi svaka promjena te Direktive i njezinih priloga pokrenula nacionalne provedbene mjere u 25 država članica. |
(5) |
Odlukama donesenima na svojoj 35. sjednici 1992. Komisija Ujedinjenih naroda za opojne droge unijela je dodatne tvari u tablice priloga Konvenciji Ujedinjenih naroda. U ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi odgovarajuće mjere kako bi se otkrili mogući slučajevi zlouporabe prekursora za droge u Zajednici i osigurala primjena zajedničkih pravila za praćenje na tržištu Zajednice. |
(6) |
Odredbe članka 12. Konvencije Ujedinjenih naroda temelje se na sustavu praćenja trgovine predmetnim tvarima. Većina trgovine ovim tvarima u skladu je sa zakonom. Dokumentacija pošiljaka, kao i označivanje ovih tvari, trebali bi biti dovoljno jasni. Nadalje, važno je da nadležna tijela budu opskrbljena potrebnim sredstvima za djelovanje, ali i da se, u duhu Konvencije Ujedinjenih naroda, istodobno razviju mehanizmi temeljeni na uskoj suradnji s dotičnim subjektima i na razvoju prikupljanja obavještajnih podataka. |
(7) |
Mjere koje se primjenjuju na ulje biljke sassafras trenutačno se različito tumače u Zajednici, s obzirom da se u nekim državama članicama smatra da je ono mješavina koja sadrži safrol i stoga se kontrolira, dok ga druge zemlje smatraju prirodnim proizvodom koji ne podliježe kontroli. Umetanje upućivanja na prirodne proizvode u definiciji „predviđenih tvari” riješit će taj nesklad i tako omogućiti primjenu kontrole na ulje biljke sassafras; definicijom bi trebali biti obuhvaćeni samo uljni prirodni proizvodi iz kojih se predviđene tvari mogu lako ekstrahirati. |
(8) |
Tvari koje se uobičajeno koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari trebale bi biti navedene u Prilogu. |
(9) |
Trebalo bi osigurati da proizvodnja ili korištenje određenih predviđenih tvari navedenih u Prilogu I. podliježu posjedovanju dozvole. Osim toga, isporuka takvih tvari trebala bi biti dopuštena samo kada su osobe kojima ih treba isporučiti nositelji dozvole i potpišu izjavu kupca. Detaljna pravila o izjavi kupca trebalo bi utvrditi u Prilogu III. |
(10) |
Trebalo bi usvojiti mjere za poticanje subjekata da obavijeste nadležna tijela o sumnjivim poslovima u koje su uključene predviđene tvari navedene u Prilogu I. |
(11) |
Trebalo bi usvojiti mjere kako bi se unutar Zajednice zajamčila bolja kontrola trgovine predviđenim tvarima navedenima u Prilogu I. |
(12) |
Za sve poslove koji vode do stavljanja na tržište predviđenih tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. trebala bi postojati odgovarajuća dokumentacija. Subjekti bi trebali obavijestiti nadležna tijela o svim sumnjivim poslovima koji uključuju tvari navedene u Prilogu I. Međutim, poslove koji uključuju tvari iz kategorije 2. Priloga I. trebalo bi izuzeti kada količine u pitanju ne premašuju one navedene u Prilogu II. |
(13) |
Znatan broj drugih tvari, od kojih se mnogima trguje u velikim količinama u skladu sa zakonom, utvrđene su kao prekursori za nedopuštenu proizvodnju sintetičkih droga i psihotropnih tvari. Podvrgavanje tih tvari istim strogim kontrolama kojima podliježu tvari navedene u Prilogu I. predstavljalo bi nepotrebnu prepreku trgovini u vidu dozvola za rad te dokumentiranja poslova. Stoga bi na razini Zajednice trebalo utvrditi fleksibilnije mehanizme pomoću kojih bi se nadležna tijela u državama članicama obavješćivala o takvim poslovima. |
(14) |
Uvođenje postupka suradnje predviđeno je planom djelovanja Europske unije protiv droga, koji je odobrilo Europsko vijeće na sastanku u Santa Maria da Feiri 19. i 20. lipnja 2000. Kako bi se poduprla suradnja između nadležnih tijela država članica i kemijske industrije, trebalo bi sastaviti smjernice s ciljem pružanja pomoći kemijskoj industriji, posebno u pogledu tvari koje bi, iako nisu navedene u ovoj Uredbi, mogle biti korištene u nedopuštenoj proizvodnji sintetičkih droga i psihotropnih tvari. |
(15) |
Potrebno je predvidjeti da države članice utvrđuju pravila o kaznama koje bi se primjenjivale u slučaju kršenja odredaba ove Uredbe. S obzirom da trgovina prekursorima za droge može dovesti do nedopuštene proizvodnje sintetičkih droga i psihotropnih tvari, države članice trebale bi imati slobodu izbora najstrože raspoložive kazne prema svojem nacionalnom zakonodavstvu. |
(16) |
Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi usvajati u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7). |
(17) |
Budući da ciljeve ove Uredbe, tj. usklađeno praćenje trgovine prekursorima za droge te izbjegavanje njihove zlouporabe u nedopuštenoj proizvodnji sintetičkih droga i psihotropnih tvari, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se, zbog međunarodne i promjenljive prirode takve trgovine, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(18) |
Direktivu Vijeća 92/109/EEZ, direktive Komisije 93/46/EEZ (8), 2001/8/EZ (9) i 2003/101/EZ (10) te uredbe Komisije (EZ) br. 1485/96 (11) i (EZ) br. 1533/2000 (12) trebalo bi staviti izvan snage, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene i ciljevi
Ovom Uredbom utvrđuju se usklađene mjere za kontrolu i praćenje unutar Zajednice određenih tvari koje se često koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari, radi sprečavanja zlouporabe takvih tvari.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) |
„predviđene tvari” znači sve tvari navedene u Prilogu I., uključujući i prirodne proizvode koji sadrže takve tvari. Iz toga su isključeni lijekovi kako su definirani Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (13), farmaceutski preparati, mješavine, prirodni proizvodi i drugi preparati koji predviđene tvari sadrže u takvim spojevima da se ne mogu lako koristiti ni ekstrahirati lako primjenjivim ili ekonomski isplativim sredstvima; |
(b) |
„nepredviđene tvari” znači sve tvari koje su, iako nisu navedene u Prilogu I., utvrđene kao tvari koje su se koristile u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari; |
(c) |
„stavljanje na tržište” znači svaka isporuka, bilo uz plaćanje ili besplatno, predviđenih tvari u Zajednici; ili skladištenje, izrada, proizvodnja, obrada, trgovina, distribucija ili posredovanje tim tvarima radi isporuke u Zajednici; |
(d) |
„subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba koja sudjeluje u stavljanju predviđenih tvari na tržište; |
(e) |
„Međunarodni odbor za kontrolu narkotika” znači odbor utemeljen Jedinstvenom konvencijom o opojnim drogama, 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972.; |
(f) |
„posebna dozvola” znači dozvola koja se izdaje posebnoj vrsti subjekata; |
(g) |
„posebna registracija” znači registracija posebne vrste subjekata. |
Članak 3.
Uvjeti za stavljanje predviđenih tvari na tržište
1. Subjekti koji žele staviti na tržište predviđene tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. dužni su imenovati službenika odgovornog za trgovinu predviđenim tvarima, prijaviti nadležnim tijelima ime i podatke potrebne za stupanje u vezu s tim službenikom te ih odmah obavijestiti o bilo kakvim kasnijim promjenama tih podataka. Službenik osigurava da se trgovina predviđenim tvarima koju obavlja subjekt odvija u skladu s ovom Uredbom. Službenik je ovlašten predstavljati subjekt te donositi odluke potrebne za obavljanje gore navedenih zadataka.
2. Subjekti su dužni kod nadležnih tijela ishoditi dozvolu prije nego što mogu posjedovati ili staviti na tržište predviđene tvari iz kategorije 1. Priloga I. Nadležna tijela mogu izdati posebne dozvole ljekarnama, veterinarskim ljekarnama, određenim vrstama javnih tijela ili oružanim snagama. Takve posebne dozvole valjane su samo za uporabu prekursora u okviru službenih dužnosti predmetnih subjekata.
3. Svi subjekti koji posjeduju dozvolu iz stavka 2. isporučuju predviđene tvari iz kategorije 1. Priloga I. samo fizičkim ili pravnim osobama koje imaju takvu dozvolu i koje su potpisale izjavu kupca kako je predviđena u članku 4. stavku 1.
4. Prilikom razmatranja o izdavanju dozvole nadležna tijela posebno uzimaju u obzir stručnost i integritet podnositelja zahtjeva. Izdavanje dozvole odbija se ako postoje opravdani razlozi za sumnju u primjerenost i pouzdanost podnositelja zahtjeva ili službenika odgovornog za trgovinu predviđenim tvarima. Nadležna tijela mogu suspendirati ili opozvati dozvolu kad god iz opravdanih razloga vjeruju da nositelj dozvole više nije osoba prikladna i primjerena za posjedovanje dozvole ili da se više ne ispunjavaju uvjeti pod kojima je dozvola izdana.
5. Ne dovodeći u pitanje članak 14., nadležna tijela mogu ili ograničiti valjanost dozvole na razdoblje od najdulje tri godine ili obvezati subjekte da u razdobljima od najdulje tri godine podnesu dokaze da još uvijek ispunjavaju uvjete pod kojima je dozvola izdana. U dozvoli se navodi operacija ili operacije za koje je valjana, kao i tvari koje su u pitanju. Posebne dozvole u smislu stavka 2. izdaju se u načelu na neograničeni rok, ali ih nadležna tijela mogu suspendirati ili opozvati na temelju uvjeta iz treće rečenice stavka 4.
6. Ne dovodeći u pitanje članak 6., subjekti uključeni u stavljanje predviđenih tvari iz kategorije 2. Priloga I. na tržište dužni su kod nadležnih tijela bez odgađanja registrirati i ažurirati adrese poslovnih prostora u kojima oni te tvari izrađuju ili s njima trguju prije njihova stavljanja na tržište. Ljekarne, veterinarske ljekarne, određene vrste javnih tijela ili oružane snage mogu podlijegati posebnoj registraciji. Takva registracija smatra se valjanom samo za korištenje prekursora u okviru službenih dužnosti predmetnih subjekata.
7. Nadležna tijela mogu zatražiti od subjekata plaćanje pristojbe prilikom podnošenja zahtjeva za dozvolu ili registraciju. Takve pristojbe ubiru se na nediskriminirajući način i ne premašuju cijenu obrade zahtjeva.
Članak 4.
Izjava kupca
1. Ne dovodeći u pitanje članke 6. i 14., svaki subjekt s poslovnim nastanom u Zajednici koji kupcu isporučuje predviđene tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. od kupca treba dobiti izjavu iz koje je vidljiva konkretna uporaba ili uporabe predviđenih tvari. Za svaku predviđenu tvar potrebna je posebna izjava. Ova je izjava u skladu s predloškom utvrđenim u točki 1. Priloga III. U slučaju pravnih osoba izjava se sastavlja na listovnom papiru sa zaglavljem.
2. Kao alternativa gore navedenoj izjavi za pojedinačne poslove, subjekt koji predviđene tvari iz kategorije 2. Priloga I. kupcu isporučuje redovito može prihvatiti jednu izjavu za niz poslova ovim predviđenim tvarima tijekom razdoblja od najdulje jedne godine, pod uvjetom da se subjekt uvjerio da su ispunjeni sljedeći kriteriji:
(a) |
subjekt je kupcu isporučio tvar u najmanje tri prigode u prethodnih 12 mjeseci; |
(b) |
subjekt nema razloga pretpostaviti da će se tvar koristiti u nedopuštene svrhe; |
(c) |
naručene količine slažu se s uobičajenom potrošnjom toga kupca. |
Ova je izjava u skladu s modelom utvrđenim u točki 2. Priloga III. U slučaju pravnih osoba izjava se izrađuje na listovnom papiru sa zaglavljem.
3. Subjekt koji isporučuje predviđene tvari iz kategorije 1. Priloga I. stavlja pečat i datum na presliku izjave, potvrđujući time da je to vjerna preslika originala. Takva preslika mora uvijek biti uz tvari iz kategorije 1. koje se prevoze u Zajednici i mora se dati na uvid na zahtjev tijela nadležnih za provjeravanje sadržaja vozila tijekom prijevoza.
Članak 5.
Dokumentacija
1. Ne dovodeći u pitanje članak 6., subjekti osiguravaju da sve poslove koji se poduzimaju s ciljem stavljanja na tržište predviđenih tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. prati primjerena dokumentacija u skladu s dolje navedenim stavcima 2. do 5. Ta obveza ne primjenjuje se na one subjekte koji posjeduju posebne dozvole ili koji podliježu posebnoj registraciji sukladno članku 3. stavku 2. i stavku 6.
2. Trgovački dokumenti, kao što su računi, manifesti tereta, administrativni dokumenti, prijevozni i drugi otpremni dokumenti sadrže dovoljno informacija da se nedvojbeno može utvrditi:
(a) |
ime predviđene tvari kako je dano u kategorijama 1. i 2. Priloga I.; |
(b) |
količinu i težinu predviđene tvari te, kada je u pitanju mješavina ili prirodni proizvod, količinu i težinu, ako je raspoloživa, mješavine ili prirodnog proizvoda, kao i količinu i težinu, ili postotak po težini, svake tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. koja je sadržana u mješavini; |
(c) |
ime i adresu dobavljača, distributera, primatelja i, ako je moguće, drugih subjekata izravno uključenih u posao, kako su definirani u članku 2. točkama (c) i (d). |
3. Dokumentacija također mora sadržavati izjavu kupca iz članka 4.
4. Subjekti čuvaju potrebnu detaljnu evidenciju o svojim djelatnostima kako bi ispunili svoje obveze u skladu sa stavkom 1.
5. Dokumentacija i evidencija iz stavaka 1. do 4. čuvaju se najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je posao iz stavka 1. obavljen te moraju biti lako dostupne inspekciji nadležnih tijela na njihov zahtjev.
6. Dokumentacija se može čuvati i u obliku reprodukcija na slikovnom mediju ili drugim medijima za pohranjivanje podataka. Mora se osigurati da pohranjeni podaci:
(a) |
kada ih se učini čitljivim, izgledom i sadržajem odgovaraju dokumentaciji; te |
(b) |
budu lako dostupni u svakom trenutku, da ih se bez odlaganja može učiniti čitljivima te da ih se može analizirati računalnim putem tijekom razdoblja navedenog u stavku 5. |
Članak 6.
Izuzeci
Obveze u skladu s člancima 3., 4. i 5. ne odnose se na poslove koji uključuju predviđene tvari iz kategorije 2. Priloga I. kada predmetne količine tijekom razdoblja od jedne godine ne premašuju količine navedene u Prilogu II.
Članak 7.
Označivanje
Subjekti osiguravaju da se na predviđene tvari iz kategorija 1. i 2. Priloga I. prije isporuke pričvrste etikete. Etikete moraju sadržavati imena tvari kako su dana u Prilogu I. Subjekti mogu uz to pričvrstiti i svoje uobičajene etikete.
Članak 8.
Obavješćivanje nadležnih tijela
1. Subjekti bez odlaganja obavješćuju nadležna tijela o bilo kakvim okolnostima, kao što su neuobičajene narudžbe ili poslovi u koje je uključeno stavljanje predviđenih tvari na tržište, čime se naslućuje da bi takve tvari mogle biti zlouporabljene za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari.
2. O svojim poslovima koji uključuju predviđene tvari subjekti u sažetom obliku dostavljaju nadležnim tijelima informacije navedene u provedbenim mjerama usvojenima sukladno članku 14.
Članak 9.
Smjernice
1. Kako bi se omogućila suradnja između nadležnih tijela, subjekata i kemijske industrije, posebno u pogledu nepredviđenih tvari, Komisija u skladu s postupkom iz članka 15. stavka 2. sastavlja i ažurira smjernice kako bi pomogla kemijskoj industriji.
2. U smjernicama se navode posebno:
(a) |
informacije o tome kako prepoznati i prijaviti sumnjive poslove; |
(b) |
redovito ažurirani popis nepredviđenih tvari kako bi se industrijskom sektoru omogućilo da trgovinu takvim tvarima prati na dobrovoljnoj osnovi; |
(c) |
druge informacije koje mogu smatrati korisnima. |
3. Nadležna tijela osiguravaju redovitu dostavu smjernica i popisa nepredviđenih tvari na način koji nadležna tijela smatraju primjerenima u skladu s ciljevima smjernica.
Članak 10.
Ovlasti i obveze nadležnih tijela
1. Kako bi se osigurala pravilna primjena članaka 3. do 8., svaka država članica usvaja mjere potrebne kako bi svojim nadležnim tijelima omogućila obavljanje zadataka kontrole i praćenja, a posebno:
(a) |
dobivanje informacija o svim narudžbama predviđenih tvari ili operacijama koje uključuju predviđene tvari; |
(b) |
ulaz u poslovne prostore subjekta kako bi pronašla dokaz o nepravilnostima; |
(c) |
prema potrebi, zadržavanje pošiljaka koje nisu u skladu s ovom Uredbom. |
2. Nadležna tijela poštuju povjerljive poslovne informacije.
Članak 11.
Suradnja između država članica i Komisije
1. Svaka država članica određuje nadležno tijelo ili tijela koja su odgovorna za osiguravanje primjene ove Uredbe i o tome obavješćuje Komisiju.
2. Za potrebe primjene ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje članak 15., odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (14), a posebno odredbe o povjerljivosti, primjenjuju se po načelu mutatis mutandis. Nadležno tijelo ili tijela određena sukladno stavku 1. ovog članka djeluju kao nadležna tijela u smislu članka 2. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 515/97.
Članak 12.
Kazne
Države članice utvrđuju pravila o kaznama koje se primjenjuju zbog kršenja odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve mjere potrebne za osiguravanje njihove provedbe. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Članak 13.
Komunikacije iz država članica
1. Kako bi se omogućile sve potrebne prilagodbe aranžmana za praćenje trgovine predviđenim i nepredviđenim tvarima, nadležna tijela u svakoj državi članici svake godine dostavljaju Komisiji sve informacije o provedbi mjera praćenja utvrđenih u ovoj Uredbi, osobito u vezi s tvarima koje se često rabe za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari te načinima zlouporabe i nedopuštene proizvodnje.
2. Sažetak komunikacija dostavljenih sukladno stavku 1. Komisija dostavlja Međunarodnom odboru za kontrolu narkotika u skladu s člankom 12. stavkom 12. Konvencije Ujedinjenih naroda te u konzultaciji s državama članicama.
Članak 14.
Provedba
Kada je to potrebno, u skladu s postupkom iz članka 15. stavka 2., usvajaju se sljedeće mjere za provedbu ove Uredbe:
(a) |
utvrđivanje zahtjeva i uvjeta za izdavanje dozvole kako je predviđeno u članku 3. te pojedinosti koji se odnose na dozvolu; |
(b) |
utvrđivanje, kad god je to potrebno, uvjeta koji se odnose na dokumentaciju te označivanje mješavina i preparata koji sadrže tvari navedene u Prilogu I., kako je predviđeno u člancima 5. do 7.; |
(c) |
izmjene Priloga I. koje postanu potrebne zbog izmjena tablica u Prilogu Konvenciji Ujedinjenih naroda; |
(d) |
izmjene graničnih količina utvrđenih u Prilogu II.; |
(e) |
utvrđivanje zahtjeva i uvjeta za izjave kupaca iz članka 4., kao i detaljnih pravila za njihovu uporabu. Ovo obuhvaća i pravila o dostavljanju izjava kupaca u elektroničkom obliku, gdje je to prikladno; |
(f) |
druge mjere potrebne za učinkovitu provedbu ove Uredbe. |
Članak 15.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor osnovan na temelju članka 10. Uredbe (EEZ) br. 3677/90.
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.
Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
3. Odbor donosi svoj poslovnik.
Članak 16.
Informacije o mjerama koje usvoje države članice
Svaka država članica obavješćuje Komisiju o mjerama koje usvoji sukladno ovoj Uredbi, a osobito o mjerama usvojenima sukladno člancima 10. i 12. Također obavješćuju o svim njihovim kasnijim izmjenama.
Komisija te obavijesti dostavlja drugim državama članicama. Ona procjenjuje provedbu ove Uredbe tri godine nakon njezina stupanja na snagu.
Članak 17.
Stupanja izvan snage
1. Ovime se Direktiva Vijeća 92/109/EEZ, direktive Komisije 93/46/EEZ, 2001/8/EZ i 2003/101/EZ te uredbe Komisije (EZ) br. 1485/96 i (EZ) br. 1533/2000 stavljaju izvan snage.
2. Upućivanja na direktive ili uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
3. Valjanost uspostavljenih registara, izdanih dozvola te izjava kupaca izdanih u skladu s direktivama ili uredbama stavljenima izvan snage nije narušena.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu 18. kolovoza 2005., osim članaka 9., 14. i 15., koji stupaju na snagu na dan objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije, kako bi se omogućilo usvajanje mjera predviđenih u tim člancima. Takve mjere stupaju na snagu najranije 18. kolovoza 2005.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 11. veljače 2004.
Za Europski parlament
Predsjednik
P. COX
Za Vijeće
Predsjednik
M. McDOWELL
(1) SL C 20 E, 28.1.2003., str. 160.
(2) SL C 95, 23.4.2003., str. 6.
(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 11. ožujka 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 29. rujna 2003. (SL C 277 E, 18.11.2003., str. 31.) te stajalište Europskog parlamenta od 16. prosinca 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(4) SL L 326, 24.11.1990., str. 56.
(5) SL L 357, 20.12.1990., str 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1232/2002 (SL L 180, 10.7.2002., str. 5.).
(6) SL L 370, 19.12.1992., str. 76. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
(7) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(8) Direktiva Komisije 93/46/EEZ od 22. lipnja 1993. o zamjeni i promjeni prilogâ Direktivi Vijeća 92/109/EEZ o proizvodnji i stavljanju na tržište određenih tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (SL L 159, 1.7.1993., str 134.).
(9) Direktiva Komisije 2001/8/EEZ od 8. veljače 2001. o zamjeni Priloga I. Direktivi Vijeća 92/109/EEZ o proizvodnji i stavljanju na tržište određenih tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (SL L 39, 9.2.2001., str. 31.).
(10) Direktiva Komisije 2003/101/EZ od 3. studenoga 2003. o izmjeni Direktive Vijeća 92/109/EEZ o proizvodnji i stavljanju na tržište određenih tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (OJ L 286, 4.11.2003., str. 14.).
(11) Uredba Komisije (EZ) br. 1485/96 od 26. srpnja.1996. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 92/109/EEZ, u pogledu izjave kupca o konkretnoj uporabi s obzirom na određene tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (OJ L 188, 27.7.1996., str. 28.). Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1533/2000 (SL L 175, 14.7.2000., str. 75.).
(12) Uredba Komisije (EZ) br. 1533/2000 od 13. srpnja 2000. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1485/96 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 92/109/EEZ, u pogledu izjave kupca o konkretnoj uporabi s obzirom na određene tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari.
(13) SL L 311, 28.11.2001., str. 67. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/63/EZ (SL L 159, 27.6.2003., str. 46.).
(14) SL L 82, 22.3.1997., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.).
PRILOG I.
Predviđene tvari u smislu članka 2. točke (a)
KATEGORIJA 1.
Tvar |
Naziv KN (ako je drukčiji) |
Oznaka KN (1) |
CAS broj (2) |
1-fenil-2-propanon |
Fenilaceton |
2914 31 00 |
103-79-7 |
N-acetilantranilna kiselina |
2-acetamidobenzojeva kiselina |
2924 23 00 |
89-52-1 |
Izosafrol (cis + trans) |
|
2932 91 00 |
120-58-1 |
3,4-metilendioksifenil-2-propanon |
1-(1,3-benzodioksol-5-il) 2- propanon |
2932 92 00 |
4676-39-5 |
piperonal |
|
2932 93 00 |
120-57-0 |
safrol |
|
2932 94 00 |
94-59-7 |
efedrin |
|
2939 41 00 |
299-42-3 |
pseudoefedrin |
|
2939 42 00 |
90-82-4 |
norefedrin |
|
ex 2939 49 00 |
14838-15-4 |
ergometrin |
|
2939 61 00 |
60-79-7 |
ergotamin |
|
2939 62 00 |
113-15-5 |
lizerginska kiselina |
|
2939 63 00 |
82-58-6 |
Stereoizomerni oblici tvari navedenih u ovoj kategoriji, a da to nije katin (3), kad god je postojanje takvih oblika moguće. |
|||
Soli tvari navedenih u ovoj kategoriji, kad god je postojanje takvih soli moguće, a to nisu soli katina. |
KATEGORIJA 2.
Tvar |
CN naziv (ako je drukčiji) |
CN kod (4) |
CAS broj (5) |
Anhidrid octene kiseline |
|
2915 24 00 |
108-24-7 |
Fenilacetatna kiselina |
|
2916 34 00 |
103-82-2 |
Antranilna kiselina |
|
2922 43 00 |
118-92-3 |
Piperidin |
|
2933 32 00 |
110-89-4 |
Kalijev permanganat |
|
2841 61 00 |
7722-64-7 |
Soli tvari navedenih u ovoj kategoriji, kad god je postojanje takvih soli moguće. |
KATEGORIJA 3.
Tvar |
Naziv KN (ako je drukčiji) |
Oznaka KN (6) |
CAS broj (7) |
Solna kiselina |
Vodikov klorid |
2806 10 00 |
7647-01-0 |
Sumporna kiselina |
|
2807 00 10 |
7664-93-9 |
Toluen |
|
2902 30 00 |
108-88-3 |
Etilni eter |
Dietil eter |
2909 11 00 |
60-29-7 |
Aceton |
|
2914 11 00 |
67-64-1 |
Metiletilketon |
Butanon |
2914 12 00 |
78-93-3 |
Soli tvari navedenih u ovoj kategoriji, kad god je postojanje takvih soli moguće, osim soli solne i sumporne kiseline. |
(1) SL L 290, 28.10.2002., str. 1.
(2) CAS broj je „registarski broj iz međunarodnog registra kemikalija” koji je jedinstveni numerički identifikator različit za svaku tvar i njezinu strukturu. CAS broj je različit za svaki izomer i za svaku sol svakog izomera. Potrebno je razumjeti da će CAS brojevi za soli tvari koje su gore navedene biti različiti od onih danih.
(3) Također se zove (+)-norpseudoefedrin, oznaka KN 2939 43 00, CAS broj 492-39-7.
(4) SL L 290, 28.10.2002., str. 1.
(5) CAS broj je „registarski broj iz međunarodnog registra kemikalija” koji je jedinstveni numerički identifikator različit za svaku tvar i njezinu strukturu. CAS broj je različit za svaki izomer i za svaku sol svakog izomera. Potrebno je razumjeti da će CAS brojevi za soli tvari koje su gore navedene biti različiti od onih danih.
(6) SL L 290, 28.10.2002., str. 1.
(7) CAS broj je „registarski broj iz međunarodnog registra kemikalija” koji je jedinstveni numerički identifikator različit za svaku tvar i njezinu strukturu. CAS broj je različit za svaki izomer i za svaku sol svakog izomera. Potrebno je razumjeti da će CAS brojevi za soli tvari koje su gore navedene biti različiti od onih danih.
PRILOG II.
Tvar |
Granična količina |
Anhidrid octene kiseline |
100 l |
Kalijev permanganat |
100 kg |
Antranilna kiselina i njezine soli |
1 kg |
Fenilacetatna kiselina i njezine soli |
1 kg |
Piperidin i njegove soli |
0,5 kg |
PRILOG III.
1. Predložak izjave koja se odnosi na pojedinačne poslove (kategorija 1. ili 2.)
2. Predložak izjave koja se odnosi na višestruke poslove (kategorija 2.)
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
93 |
32004R0851
L 142/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
21.04.2004. |
UREDBA (EZ) br. 851/2004 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 21. travnja 2004.
o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 152. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Zajednica se obvezala da će joj prioritet biti zaštita i poboljšanje zdravlja ljudi sprečavanjem ljudskih bolesti, posebno zaraznih bolesti, te da će suzbijati potencijalne prijetnje zdravlju kako bi osigurala visoku razinu zaštite zdravlja građana Europe. Učinkovit odgovor na izbijanje bolesti zahtijeva dosljedan pristup među državama članicama, kao i doprinos iskusnih stručnjaka za javno zdravlje, koordiniran na razini Zajednice. |
(2) |
Zabrinutost građana Europe oko prijetnji javnom zdravlju Zajednica treba rješavati na koordiniran i dosljedan način. S obzirom da zaštita zdravlja može označavati različita djelovanja, u rasponu od pripravnosti i mjera kontrole do sprečavanja ljudskih bolesti, područje djelovanja treba održavati širokim. Opasnost namjernog ispuštanja agensa također zahtjeva dosljedan odgovor Zajednice. |
(3) |
Države članice moraju osigurati informacije o zaraznim bolestima putem određenih nadležnih struktura i/ili tijela, u skladu s člankom 4. Odluke br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i suzbijanje zaraznih bolesti u Zajednici (3), kojom se zahtijeva pravovremena znanstvena analiza kako bi Zajednica mogla učinkovito djelovati. |
(4) |
Odluka br. 2119/98/EZ izričito poziva na poboljšanje opsega i učinkovitosti postojećih namjenskih mreža za nadzor zaraznih bolesti uspostavljenih među državama članicama, na kojima treba temeljiti djelovanje Zajednice, i na potrebu za poticanje suradnje s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima za područje javnog zdravlja, a posebno za postizanje tješnje suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Centar za sprečavanje i kontrolu bolesti trebao bi stoga utvrditi jasne postupke za suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. |
(5) |
Neovisna agencija nazvana Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti treba Zajednici služiti kao izvor neovisnih znanstvenih savjeta, pomoći i ekspertize stručno osposobljenog medicinskog, znanstvenog i epidemiološkog osoblja iz vlastitih resursa Centra ili resursa priznatih nadležnih tijela koja djeluju u ime tijela država članica odgovornih za zdravlje ljudi. |
(6) |
Ovom Uredbom Centru se ne dodjeljuju regulatorne ovlasti. |
(7) |
Misija Centra treba biti utvrđivanje, procjenjivanje i priopćavanje postojećih i novih prijetnji zdravlju ljudi uzrokovanih zaraznim bolestima. U slučaju izbijanja bolesti nepoznatog podrijetla koja bi se mogla proširiti unutar Zajednice ili na Zajednicu, Centar treba ovlastiti za djelovanje na vlastitu inicijativu sve dok izvor bolesti nije otkriven, a nakon toga, prema potrebi, u suradnji s odgovarajućim nadležnim tijelima na nacionalnoj razini ili razini Zajednice. |
(8) |
Na taj će način Centar povećati mogućnosti znanstvene ekspertize unutar Europske zajednice i poduprijeti planiranje pripravnosti Zajednice. Centar treba poduprijeti postojeće aktivnosti, poput relevantnih programa djelovanja Zajednice za sektor javnog zdravlja, u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, epidemiološkim nadzorom, programima osposobljavanja i mehanizmima ranog upozorenja i odgovora, i poticati razmjenu dobrih praksi i iskustava u vezi s programima cijepljenja. |
(9) |
Nove prijetnje zdravlju mogu ostaviti posljedice na mentalno i fizičko zdravlje pa bi u svrhu zaštite javnog zdravlja u Europskoj zajednici putem pripravnosti, Centar trebao prikupljati i analizirati podatke i informacije o novim prijetnjama javnom zdravlju i razvoju događaja u područjima relevantnim za svoju misiju. Trebao bi državama članicama pomagati i s njima koordinirati razvoj i održavanje kapaciteta za pravovremenu reakciju. U hitnim slučajevima koji se odnose na javno zdravlje, Centar bi trebao djelovati u tijesnoj suradnji sa službama Komisije, kao i s drugim agencijama, državama članicama i međunarodnim organizacijama. |
(10) |
Centar bi trebao nastojati stalno zadržati znanstvenu izvrsnost putem vlastite ekspertize i ekspertize u državama članicama, te bi trebao poticati, razvijati i usmjeravati primijenjene znanstvene studije. Tako će povećati transparentnost i vjerodostojnost znanstvene ekspertize u Zajednici. Štoviše, poduprijet će planiranje pripravnosti Zajednice, jačanje veza sa i između kliničkih sektora i sektora javnog zdravlja, jačajući time mogućnosti laboratorija javnog zdravlja da postavljaju brze dijagnoze, te podupirući i koordinirajući programe osposobljavanja. |
(11) |
Upravni odbor treba biti odabran tako da osigura najviše standarde stručnosti i širok raspon relevantnih iskustava raspoloživih među predstavnicima država članica, Europskog parlamenta i Komisije. |
(12) |
Upravni odbor treba imati potrebne ovlasti za utvrđivanje proračuna, provjeru njegove provedbe, izradu internih pravila, osiguranje koherentnosti s politikama Zajednice, donošenje Financijske uredbe Centra u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) (dalje u tekstu: „Financijska uredba”), te za imenovanje direktora nakon što se odabrani kandidat sasluša u Europskom parlamentu. |
(13) |
Savjetodavni forum treba savjetovati direktora u obavljanju njegovih/njezinih dužnosti. Treba biti sastavljen od predstavnika nadležnih tijela u državama članicama koja obavljaju zadaće slične onima koje ima Centar, te od predstavnika zainteresiranih stranaka na europskoj razini poput nevladinih organizacija, profesionalnih tijela ili akademskih institucija. Savjetodavni forum je mehanizam za razmjenu informacija o potencijalnim rizicima, za udruživanje znanja i za praćenje znanstvene izvrsnosti i neovisnosti rada Centra. |
(14) |
Prijeko je potrebno da se institucije Zajednice, javnost i zainteresirane strane mogu pouzdati u Centar. Zbog toga je od ključne važnosti osigurati njegovu neovisnost, visoku znanstvenu kvalitetu, transparentnost i učinkovitost. |
(15) |
Neovisnost Centra i njegova uloga u informiranju javnosti znači da Centar treba moći komunicirati na vlastitu inicijativu u područjima relevantnima za svoju misiju, u svrhu pružanja objektivnih, pouzdanih i lako razumljivih informacija kako bi time povećao povjerenje građana. |
(16) |
Centar bi se trebao financirati iz općeg proračuna Europske unije, ne dovodeći u pitanje prioritete koje je proračunsko tijelo dogovorilo unutar financijske perspektive. Proračunski postupak Zajednice ostaje primjenjiv u pogledu svih subvencija koje mogu teretiti opći proračun Europske unije, kao i na njihovu godišnju procjenu. Štoviše, Revizorski sud trebao bi provesti reviziju računa. |
(17) |
Treba omogućiti sudjelovanje onih država koje nisu članice Europske unije, a koje su sklopile sporazume kojima se obvezuju da će prenijeti i provoditi pravni sustav Zajednice u području na koje se odnosi ova Uredba. |
(18) |
Treba provesti neovisno vanjsko vrednovanje kako bi se procijenio utjecaj Centra na sprečavanje i kontrolu ljudskih bolesti, kao i moguću potrebu za proširenjem opsega misije Centra na druga relevantna djelovanja u području javnog zdravlja na razini Zajednice, a posebno djelovanja koja se odnose na praćenje zdravlja. |
(19) |
Centar bi također trebao moći pokrenuti znanstvene studije potrebne za izvršenje svojih obveza ali tako da istodobno osigura da će pomoću veza uspostavljenih s Komisijom i državama članicama izbjeći dupliciranje napora. To treba učiniti na otvoren i transparentan način,a Centar u obzir treba uzeti ekspertizu Zajednice, njezine strukture i postojeće agencije, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Područje primjene
1. Ova Uredba uspostavlja neovisnu europsku agenciju za sprečavanje i kontrolu bolesti, njezinu misiju, zadaću i organizaciju.
2. Agencija se naziva Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (dalje u tekstu „Centar”).
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
(a) |
„nadležno tijelo” znači svaka struktura, institucija, zastupnik ili neko drugo znanstveno tijelo koju su tijela država članica priznala kao tijelo koje pruža neovisne znanstvene i tehničke savjete ili sposobnost djelovanja u području sprečavanja i kontrole ljudskih bolesti; |
(b) |
„sprečavanje i kontrola ljudskih bolesti” znači cijeli niz mjera koje su poduzela nadležna tijela za javno zdravlje unutar država članica, kako bi spriječila i zaustavila širenje bolesti; |
(c) |
„namjenska nadzorna mreža” znači svaka specijalizirana mreža za bolesti ili posebna zdravstvena pitanja odabrana u svrhu epidemiološkog nadzora između ovlaštenih struktura i tijela država članica; |
(d) |
„zarazne bolesti” znači one kategorije bolesti navedene u Prilogu Odluci br. 2119/98/EZ; |
(e) |
„prijetnja zdravlju” znači stanje, agens ili događaj koji izravno ili neizravno može prouzročiti bolest; |
(f) |
„epidemiološki nadzor” ima značenje koje mu je dodijeljeno Odlukom br. 2119/98/EZ; |
(g) |
„mreža Zajednice” ima značenje koje joj je dodijeljeno Odlukom br. 2119/98/EZ; |
(h) |
„sustav ranog upozorenja i odgovora” znači mreža za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti u skladu s Odlukom br. 2119/98/EZ, izrađenu uspostavljanjem stalne komunikacije između Komisije i nadležnih tijela za javno zdravlje u svakoj državi članici putem odgovarajućih sredstava utvrđenih Odlukom Komisije br. 2000/57/EZ od 22. prosinca 1999. o sustavu ranog upozorenja i odgovora radi sprečavanja i kontrole zaraznih bolesti na temelju Odluke br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). |
Članak 3.
Misija i zadaće Centra
1. Kako bi se povećala mogućnost Zajednice i država članica da putem sprečavanja i kontrole ljudskih bolesti zaštite zdravlje ljudi, misija je Centra utvrditi, procijeniti i priopćiti postojeće i nove prijetnje koje za zdravlje ljudi predstavljaju zarazne bolesti. U slučaju izbijanja drugih bolesti nepoznatog podrijetla koje bi se mogle proširiti unutar Zajednice ili na Zajednicu, Centar postupa na vlastitu inicijativu sve dok izvor bolesti nije otkriven. U slučaju izbijanja bolesti za koje je jasno da nije uzrokovana zaraznom bolesti, Centar djeluje jedino u suradnji s nadležnim tijelima na njihov zahtjev. Kako bi osigurao sveobuhvatnost, dosljednost i komplementarnost djelovanja, Centar prilikom obavljanja svoje misije mora uzeti u obzir odgovornosti država članica, Komisije i ostalih agencija Zajednice, kao i odgovornosti međunarodnih organizacija koje djeluju u području javnog zdravlja.
2. U području relevantnom za svoju misiju, Centar:
(a) |
traži, prikuplja, sređuje, procjenjuje i širi relevantne znanstvene i tehničke podatke; |
(b) |
pruža znanstvena mišljenja, znanstvenu i tehničku pomoć, uključujući osposobljavanje; |
(c) |
osigurava pravovremenu informaciju za Komisiju, države članice, agencije Zajednice i međunarodne organizacije koje djeluju u području javnog zdravlja; |
(d) |
koordinira europsko umrežavanje tijela koja djeluju u područjima relevantnim za misiju Centra, uključujući mreže koje proizlaze iz aktivnosti vezanih za javno zdravlje koje podupire Komisija, i koja upravljaju namjenskim nadzornim mrežama; i |
(e) |
razmjenjuje informacije, ekspertizu i najbolju praksu, te olakšava razvoj i provedbu zajedničkih djelovanja. |
3. Centar, Komisija i države članice surađuju kako bi promicale učinkovitu koherentnost između svojih aktivnosti.
Članak 4.
Obveze država članica
Države članice:
(a) |
pravovremeno dostavljaju Centru raspoložive znanstvene i tehničke podatke relevantne za njegovu misiju; |
(b) |
dostavljaju Centru sve poruke proslijeđene mreži Zajednice putem sustava ranog upozorenja i odgovora; i |
(c) |
utvrđuju, u području djelovanja relevantnom za misiju Centra, priznata nadležna tijela i stručnjake za javno zdravlje koji bi mogli biti stavljeni na raspolaganje radi pomoći u odgovoru Zajednice na prijetnje zdravlju, kao što su istraživanja na terenu u slučaju izbijanja većeg broja bolesti, odnosno njihovoga grupiranja. |
POGLAVLJE 2.
OPERATIVNI POSTUPCI
Članak 5.
Funkcioniranje namjenskih nadzornih mreža i aktivnosti umrežavanja
1. Upravljanjem namjenskim nadzornim mrežama i pružanjem tehničke i znanstvene ekspertize Komisiji i državama članicama Centar podupire aktivnosti umrežavanja nadležnih tijela koje su priznale države članice.
2. Centar osigurava integrirano funkcioniranje namjenskih nadzornih mreža tijela i struktura određenih Odlukom br. 2119/98/EZ, pomoću jedne ili više nadzornih mreža, prema potrebi. Posebno je dužan:
(a) |
omogućiti visoku razinu pouzdanosti namjenskih nadzornih mreža praćenjem i ocjenjivanjem njihovih aktivnosti, kako bi omogućio njihovo optimalno funkcioniranje; |
(b) |
održavati bazu(-e) podataka takvog epidemiološkog nadzora; |
(c) |
dostaviti rezultate analize podataka mreži Zajednice; i |
(d) |
uskladiti i racionalizirati operativne metodologije. |
3. Poticanjem suradnje između stručnih i referentnih laboratorija, Centar promiče razvoj dostatnih kapaciteta unutar Zajednice potrebnih za dijagnosticiranje, otkrivanje, utvrđivanje i karakterizaciju infektivnih uzročnika koji mogu predstavljati prijetnju javnom zdravlju. Centar održava i proširuje tu suradnju i podupire provedbu programa osiguranja kvalitete.
4. Centar surađuje s nadležnim tijelima koje su priznale države članice, posebno u obavljanju pripremnih radova potrebnih za dobivanje znanstvenih mišljenja, znanstvenoj i tehničkoj pomoći, prikupljanju podataka i utvrđivanju novih prijetnji javnom zdravlju.
Članak 6.
Znanstvena mišljenja i studije
1. Centar osigurava neovisna znanstvena mišljenja, stručne savjete, podatke i informacije.
2. Centar nastoji stalno zadržati znanstvenu izvrsnost korištenjem najbolje raspoložive ekspertize. U slučaju da neovisna znanstvena ekspertiza nije dostupna iz već postojećih namjenskih nadzornih mreža, Centar može uspostaviti ad hoc znanstvene odbore.
3. Centar može promicati i pokretati znanstvene studije potrebne za izvršenje njegove misije, kao i primijenjene znanstvene studije i projekte o izvedivosti, razvoju i pripremi njegovih aktivnosti. Centar izbjegava ponavljanje istraživačkih programa država članica ili Zajednice.
4. Centar se savjetuje s Komisijom u pogledu planiranja i određivanja prioriteta u istraživanju, kao i studija o javnom zdravlju.
Članak 7.
Postupak za davanje znanstvenog mišljenja
1. Centar izdaje znanstveno mišljenje:
(a) |
na zahtjev Komisije, kada se radi o pitanjima koja se odnose na njegovu misiju, te u svim slučajevima u kojima zakonodavstvo Zajednice propisuje odredbe prilikom kojih je potrebno savjetovanje s Centrom; |
(b) |
na zahtjev Europskog parlamenta ili države članice, kada se radi o pitanjima koja se odnose na njegovu misiju; i |
(c) |
na vlastitu inicijativu, kada se radi o pitanjima koja se odnose na njegovu misiju. |
2. Zahtjevi iz stavka 1. moraju sadržavati popratnu informaciju kojom će se objasniti interes Zajednice i znanstveno pitanje koje treba riješiti.
3. Centar izdaje znanstvena mišljenja u obostrano dogovorenom vremenskom okviru.
4. U slučajevima kada se različiti zahtjevi odnose na ista pitanja, odnosno u slučajevima kada zahtjev nije u skladu sa stavkom 2. ili je nejasan, Centar može odbiti zahtjev ili predložiti izmjene zahtjeva za davanje mišljenja nakon savjetovanja s institucijom ili državom članicom (državama članicama) koja je podnijela zahtjev. Instituciji ili državi članici (državama članicama) koja je podnijela taj zahtjev dostavlja se obrazloženje odbijanja.
5. U slučajevima kada je Centar već donio znanstveno mišljenje o određenoj temi iz zahtjeva, te je zaključio da ne postoje nikakvi znanstveni elementi koji bi opravdali ponovno razmatranje, instituciji ili državi članici (državama članicama) koja je dala zahtjev daje se informacija koja podupire takav zaključak.
6. Interna pravila Centra pobliže određuju uvjete koji se odnose na oblik, popratno objašnjenje i objavljivanje znanstvenog mišljenja.
Članak 8.
Djelovanje sustava ranog upozorenja i odgovora
1. Centar podupire Komisiju i pomaže joj upravljanjem sustavom ranog upozorenja i odgovora, te osiguravanjem sposobnosti država članica da odgovore na usklađen način.
2. Centar analizira sadržaj poruka primljenih putem sustava ranog upozorenja i odgovora. Centar osigurava informacije, ekspertizu, savjete i procjenu rizika. Centar je također obvezan djelovati tako da osigura učinkovito i uspješno povezivanje sustava ranog upozorenja i odgovora s ostalim sustavima upozorenja Zajednice (npr. zdravlje životinja, hrana i stočna hrana, te civilna zaštita).
Članak 9.
Znanstvena i tehnička pomoć i osposobljavanje
1. Centar osigurava državama članicama, Komisiji i drugim agencijama Zajednice znanstvenu i tehničku ekspertizu u izradi, redovitom preispitivanju i ažuriranju planova pripravnosti, kao i u izradi intervencijskih strategija u područjima relevantnima za svoju misiju.
2. Komisija, države članice, treće zemlje i međunarodne organizacije (posebno SZO) mogu zatražiti od Centra da im pruži znanstvenu ili tehničku pomoć u bilo kojem području relevantnom za njegovu misiju. Znanstvena i tehnička pomoć koju pruža Centar zasniva se na tehnologiji i znanosti koja se temelji na dokazima. Ta pomoć može uključivati pomoć Komisiji i državama članicama radi izrade tehničkih smjernica o dobroj praksi i o zaštitnim mjerama koje treba poduzeti kao odgovor na prijetnje zdravlju ljudi, pružanjem stručne pomoći, te uspostavljanjem i koordiniranjem rada timova za očevid. Centar odgovor dostavlja u okviru svojih financijskih mogućnosti i svojeg mandata.
3. Uz zahtjev za znanstvenu ili tehničku pomoć dostavljenu Centru dostavlja se i određeni rok koji mora biti usuglašen s Centrom.
4. U slučaju da financijske mogućnosti Centra nisu dovoljne za rješavanje zahtjeva za pružanje pomoći koji je uputila Komisija, država članica, treća zemlja ili međunarodna organizacija, Centar taj zahtjev procjenjuje i ispituje mogućnosti za izravni odgovora, odnosno odgovor putem drugih mehanizama Zajednice.
5. Centar bez odlaganja obavješćuje, u okviru okvira mreže Zajednice uspostavljene Odlukom br. 2119/98/EC, tijela država članica i Komisiju o svakom takvom zahtjevu, kao i o svojim namjerama.
6. Centar prema potrebi podupire i usklađuje programe osposobljavanja kako bi pomogao državama članicama i Komisiji da steknu dostatan broj osposobljenih stručnjaka, posebno za epidemiološki nadzor i očevid na terenu, kao i sposobnost definiranja zdravstvenih mjera za kontrolu izbijanja bolesti.
Članak 10.
Utvrđivanje novih prijetnji zdravlju
1. Centar utvrđuje, u područjima relevantnima za svoju misiju, u suradnji s državama članicama, postupke za sustavno traženje, prikupljanje, sređivanje i analiziranje informacija i podataka radi utvrđivanja novih prijetnji zdravlju koje bi mogle ostaviti posljedice na mentalno i fizičko zdravlje, te koje bi mogle utjecati i na samu Zajednicu.
2. Centar dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji godišnje procjene postojećih i novih prijetnji zdravlju u Zajednici.
3. Centar isto tako u najkraćem mogućem roku obavješćuje Komisiju i države članice o nalazima koja zahtijevaju trenutačnu pozornost.
Članak 11.
Prikupljanje i analiza podataka
1. Centar koordinira prikupljanje, validaciju, analizu i širenje podataka, uključujući i o strategijama cijepljenja, na razini Zajednice. Statistički element tog prikupljanja podataka razvit će se u suradnji s državama članicama korištenjem, prema potrebi, statističkog programa Zajednice radi promicanja sinergije i izbjegavanja dupliciranja.
2. Za potrebe stavka 1., Centar:
— |
s nadležnim tijelima država članica i Komisijom razvija odgovarajuće postupke za olakšavanje savjetovanja i prijenosa podataka, kao i pristupa podacima, |
— |
provodi tehničku i znanstvenu evaluaciju mjera zaštite i kontrole na razini Zajednice, i |
— |
radi u tijesnoj suradnji s nadležnim tijelima organizacija koje djeluju u području prikupljanja podataka od Zajednice, trećih zemalja, SZO-a i drugih međunarodnih organizacija. |
3. Centar državama članicama stavlja na raspolaganje prikupljene relevantne informacije iz članaka 1. i 2. na objektivan, pouzdan i lako dostupan način.
Članak 12.
Komunikacije o aktivnostima Centra
1. Centar na vlastitu inicijativu dostavlja državama članicama i Komisiji prethodno dobivene informacije iz područja relevantnih za svoju misiju. Osigurava da javnost i svaka zainteresirana stranka brzo dobiju objektivne, pouzdane i lako dostupne informacije u vezi s rezultatima njegova rada. Kako bi postigao te ciljeve, Centar informacije stavlja na raspolaganje javnosti, uključujući i putem namjenske internetske stranice. Svoja izvedena mišljenja objavljuje u skladu s člankom 6..
2. Centar djeluje u tijesnoj suradnji s državama članicama i Komisijom kako bi promicao potrebnu koherentnost procesa priopćavanja o rizicima u vezi sa prijetnjama zdravlju.
3. Centar prema potrebi surađuje s nadležnim tijelima u državama članicama i s ostalim zainteresiranim strankama prilikom javnih informativnih kampanja.
POGLAVLJE 3.
ORGANIZACIJA
Članak 13.
Tijela Centra
Centar uključuje:
(a) |
Upravni odbor; |
(b) |
direktora i njegovo osoblje; |
(c) |
Savjetodavni forum. |
Članak 14.
Upravni odbor
1. Upravni odbor sastavljen je od po jednog člana kojeg je odredila svaka od država članica, dva člana koje je odredio Europski parlament i tri člana koja predstavljaju Komisiju, koja ih je i imenovala.
2. Članovi Upravnog odbora imenuju se tako da osiguraju najviše standarde stručnosti, te široki raspon relevantne ekspertize.
Zamjenici koji zastupaju odsutne članove imenuju se istim postupkom.
Članovi se imenuju na mandat od četiri godine, koji se može produžiti.
3. Interna pravila Centra usvaja Upravni odbor na temelju prijedloga direktora. Spomenuta pravila se objavljuju.
Upravni odbor između svojih članova bira predsjednika na rok od dvije godine, koji se može produžiti.
Upravni se odbor sastaje najmanje dvaput godišnje na poziv svojeg predsjedavajućeg ili na zahtjev najmanje dvije trećine svojih članova.
4. Upravni odbor usvaja svoj poslovnik.
5. Upravni odbor:
(a) |
ima disciplinske ovlasti u odnosu na direktora te ga može imenovati ili razriješiti u skladu s člankom 17.; |
(b) |
osigurava da Centar ispunjava svoju misiju i obavlja zadaće koje su mu dodijeljene pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom, te na temelju redovitih neovisnih i vanjskih vrednovanja koja se provode svakih pet godina; |
(c) |
sastavlja popis nadležnih tijela iz članka 5. i objavljuje ih; |
(d) |
prije 31. siječnja svake godine, usvaja program rada Centra za sljedeću godinu. Također usvaja višegodišnji program koji se može revidirati. Upravni odbor osigurava da ti programi budu u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i prioritetima politike u područjima unutar njegove misije. Prije 30. ožujka svake godine Upravni odbor usvaja glavni izvještaj o aktivnostima Centra za prethodnu godinu; |
(e) |
nakon savjetovanja s Komisijom, usvaja financijska pravila koja se primjenjuju na Centar. Ona ne smiju odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 23. prosinca 2002. o okvirnoj Financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (6), osim kada je to izričito potrebno za funkcioniranje Centra, te uz prethodno odobrenje Komisije; |
(f) |
jednoglasnom odlukom svojih članova utvrđuje pravila kojima se uređuju jezici Centra, uključujući mogućnost razlikovanja između internog rada Centra i vanjske komunikacije, uzimajući u obzir potrebu da se svim zainteresiranim strankama u oba slučaja osigura pristup i sudjelovanje u radu Centra. |
6. Direktor sudjeluje na sastancima Upravnog odbora, bez prava glasa, te osigurava tajništvo.
Članak 15.
Glasovanje
1. Upravni odbor svoje odluke donosi običnom većinom svih svojih članova. Dvotrećinska većina svih članova potrebna je za donošenje poslovnika, internih pravila rada Centra, proračuna, godišnjeg programa rada, te za imenovanja i razrješenja direktora.
2. Svaki od tih članova ima jedan glas. Direktor Centra nema pravo glasa.
3. U slučaju odsutnosti nekog od članova, pravo glasa ima njegov zamjenik.
4. Poslovnikom se detaljnije utvrđuju pravila glasovanja, a posebno uvjeti za situacije u kojima jedan član može djelovati u ime drugog člana.
Članak 16.
Direktor
1. Centrom upravlja direktor koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti, ne dovodeći u pitanje nadležnosti Komisije i Upravnog odbora.
2. Direktor je pravni predstavnik Centra, te je odgovoran za sljedeće:
(a) |
svakodnevno upravljanje Centrom; |
(b) |
izradu nacrta programâ rada; |
(c) |
pripremu rasprava u okviru Upravnog odbora; |
(d) |
provedbu programâ rada i odluka koje je donio Upravni odbor; |
(e) |
osiguravanje pružanja određene znanstvene, tehničke i administrativne potpore Savjetodavnom forumu; |
(f) |
osiguravanje da Centar svoje zadaće obavlja u skladu sa zahtjevima svojih korisnika, a posebno u vezi sa znanstvenom izvrsnošću i neovisnošću aktivnosti i mišljenja, prikladnosti pruženih usluga, te utrošenog vremena; |
(g) |
sastavljanje izvještaja o prihodima i rashodima, te o izvršenju proračuna Centra; |
(h) |
sva pitanja koja se odnose na osoblje, a posebno na izvršavanje ovlasti utvrđenih u članku 29. stavku 2. |
3. Svake godine direktor dostavlja Upravnom odboru na odobrenje:
(a) |
nacrt glavnog izvještaja koji obuhvaća sve aktivnosti Centra u prethodnoj godini; |
(b) |
nacrt programâ rada; |
(c) |
nacrt godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu godinu; |
(d) |
nacrt proračuna za sljedeću godinu. |
4. Godišnji izvještaj o aktivnostima Centra, nakon što ga je usvojio Upravni odbor, a najkasnije do 15. lipnja, direktor dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Centar jedanput godišnje dostavlja proračunskom tijelu sve informacije relevantne za ishod postupaka vrednovanja.
5. Direktor je obvezan izvješćivati Upravni odbor o aktivnostima Centra.
Članak 17.
Imenovanje direktora
1. Upravni odbor imenuje direktora na temelju popisa kandidata koje je predložila Komisija, nakon javnog natječaja, te nakon objavljivanja u Službenom listu Europske unije, kao i u drugim slučajevima poziva na iskaz interesa, na rok od pet godina koji se može jednom produžiti za još pet godina.
2. Prije imenovanja, kandidat kojeg je imenovao Upravni odbor poziva se da bez odgađanja da izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja koja postave članovi te institucije.
Članak 18.
Savjetodavni forum
1. Savjetodavni forum sastavljen je od članova iz tehničkih nadležnih tijela u državama članicama koja obavljaju zadaće slične zadaćama Centra, na temelju jednog predstavnika kojega je svaka država članica odredila zbog njegove/njezine priznate znanstvene stručnosti i tri člana bez prava glasa koja je imenovala Komisija, a koja zastupaju zainteresirane stranke na europskoj razini, primjerice nevladinih organizacija koje zastupaju pacijente, profesionalnih tijela ili akademskih institucija. Predstavnike mogu zamijeniti njihovi zamjenici, imenovani istodobno.
2. Članovi Savjetodavnog foruma nisu članovi Upravnog odbora.
3. Savjetodavni forum podupire direktora pri osiguranju znanstvene izvrsnosti i neovisnosti aktivnosti i mišljenja Centra.
4. Savjetodavni forum je mehanizam za razmjenu informacija o prijetnjama zdravlju, kao i za udruživanje znanja. Osigurava tijesnu suradnju između Centra i nadležnih tijela u državama članicama, a posebno u vezi sa sljedećim stavkama:
(a) |
koherentnost znanstvenih studija Centra i studija država članica; |
(b) |
okolnosti u kojima Centar i državno tijelo surađuju; |
(c) |
promicanje, uspostavljanje i nadziranje europskih mreža u područjima relevantnima za misiju Centra; |
(d) |
slučajevi kada Centar i države članice utvrđuju nove prijetnje javnom zdravlju; |
(e) |
osnivanje znanstvenih odbora od strane Centra; |
(f) |
znanstveni i javnozdravstveni prioriteti koje treba rješavati u programu rada. |
5. Savjetodavnim forumom predsjeda direktor, a u slučaju njegove odsutnosti predsjedava njegov zamjenik iz Centra. Redovito se sastaje na poziv direktora ili na zahtjev najmanje dvije trećine njegovih članova, te najmanje četiri puta godišnje. Njegovi operativni postupci pobliže se određuju internim pravilima Centra te se objavljuju.
6. Predstavnici odjela Komisije mogu sudjelovati u radu Savjetodavnog foruma.
7. Centar osigurava tehničku i logističku podršku potrebnu za Savjetodavni forum, kao i tajništvo za održavanje njegovih sastanaka.
8. Direktor može pozvati stručnjake ili predstavnike profesionalnih, odnosno znanstvenih tijela, nevladinih organizacija s priznatim iskustvom u disciplinama koje su u vezi s radom Centra kako bi surađivali u posebnim zadaćama i sudjelovali u relevantnim aktivnostima Savjetodavnog foruma.
POGLAVLJE 4.
TRANSPARENTNOST I POVJERLJIVOST
Članak 19.
Izjava o interesu
1. Članovi Upravnog odbora, članovi Savjetodavnog foruma, znanstvenih odbora i direktor obvezuju se postupati u javnom interesu.
2. Članovi Upravnog odbora, direktor, članovi Savjetodavnog foruma, kao i vanjski stručnjaci koji sudjeluju u znanstvenim odborima daju izjavu o preuzimanju obveze i izjavu o interesu u kojoj navode ili da ne postoji nikakav interes koji bi mogao dovesti u pitanje njihovu neovisnost ili sve izravne ili neizravne interese koji bi mogli dovesti u pitanje njihovu neovisnost. Te se izjave daju u pisanom obliku jedanput godišnje.
3. Direktor, članovi Savjetodavnog foruma, te vanjski stručnjaci koji sudjeluju u znanstvenim odborima, na svakom sastanku prijavljuju eventualne interese koji bi mogli dovesti u pitanje njihovu neovisnost u odnosu na točke dnevnog reda. U takvim se slučajevima te osobe moraju same isključiti iz relevantnih rasprava i odluka.
Članak 20.
Transparentnost i zaštita podataka
1. Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (7) primjenjuje se na dokumente koje posjeduje Centar.
2. Upravni odbor usvaja praktična rješenja za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
3. Odluke koje je donio Centar sukladno članku 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu dovesti do ulaganja pritužbe ombudsmanu ili mogu biti predmet tužbe pred Sudom Europskih zajednica, pod uvjetima utvrđenima u članku 195. odnosno 230. Ugovora.
4. Osobni podaci ne obrađuju se niti se dostavljaju, osim u slučajevima kada je to potrebno za ispunjenje misije Centra. U takvim slučajevima primjenjuje se Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (8).
Članak 21.
Povjerljivost
1. Ne dovodeći u pitanje članak 20., Centar ne daje trećim stranama povjerljive podatke koje je primio, a za koje je zatraženo i opravdano da budu obrađeni u tajnosti, ne uključujući one informacije koji se moraju objaviti ako okolnosti to zahtijevaju radi zaštite javnog zdravlja. Ne dovodeći u pitanje Odluku br. 2119/98/EZ, ako je informaciju povjerljive prirode dostavila država članica, ta se informacija ne smije otkriti bez prethodnog odobrenja te države članice.
2. Članovi Upravnog odbora, direktor, vanjski stručnjaci koji sudjeluju u znanstvenim odborima, članovi Savjetodavnog foruma, te članovi osoblja Centra, čak i nakon prestanka njihovih dužnosti, podložni su zahtjevima povjerljivosti u skladu s člankom 287. Ugovora.
3. Zaključci znanstvenih mišljenja koje je dostavio Centar, a koji se odnose na predvidljive učinke na zdravlje ni u se kojem slučaju ne smiju smatrati povjerljivima.
4. Centar u svojim internim pravilima utvrđuje praktične odredbe za provedbu pravila o povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.
POGLAVLJE 5.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 22.
Sastavljanje proračuna
1. Projekcije svih prihoda i rashoda Centra pripremaju se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, te se prikazuju u proračunu Centra.
2. Prihod i rashod prikazani u proračunu Centra moraju biti uravnoteženi.
3. Prihod Centra, ne dovodeći u pitanje druge izvore, sastoji se od:
(a) |
subvencija Zajednice unesenih u opći proračun Europske unije (odjeljak koji se odnosi na Komisiju); |
(b) |
primljena plaćanja za pružene usluge; |
(c) |
svih financijskih doprinosa nadležnih tijela iz članka 5.; |
(d) |
svih dobrovoljnih doprinosa država članica. |
4. Troškovi Centra uključuju naknadu za rad osoblja, administrativne i infrastrukturne troškove, troškove poslovanja, te troškove koji proizlaze iz ugovora sklopljenih s institucijama il trećim stranama.
5. Svake godine Upravni odbor, na temelju nacrta koji je sastavio direktor, iznosi projekciju prihoda i rashoda Centra za sljedeću financijsku godinu. Tu projekciju, koja uključuje i prijedlog plana radnih mjesta, Upravni odbor dostavlja Komisiji najkasnije do 31. ožujka.
6. Komisija dostavlja projekciju Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu „proračunsko tijelo”) zajedno s prednacrtom proračuna Europske unije.
7. Na temelju projekcije, Komisija unosi u prednacrt općeg proračuna Europske unije projekcije koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta kao i iznos subvencije koja ide na teret općeg proračuna, te ih dostavlja proračunskom tijelu u skladu s člankom 272. Ugovora.
8. Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva potrebna za subvenciju Centra. Proračunsko tijelo usvaja plan radnih mjesta Centra.
9. Upravni odbor usvaja proračun Centra. On postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Europske unije. Prema potrebi, prilagođava se u skladu s tim.
10. Upravni odbor što je prije moguće obavješćuje proračunsko tijelo o svojim namjerama da provede projekt koji može imati znatne financijske implikacije na sredstva njegova proračuna, osobito eventualne projekte koji se odnose na imovinu, poput najma ili kupnje zgrada. Upravni odbor o tome obavješćuje Komisiju.
Nakon što je podružnica proračunskog tijela objavila namjeru da dostavi svoje mišljenje, to mišljenje dostavlja Upravnom odboru u roku od šest mjeseci od dana obavijesti o projektu.
Članak 23.
Izvršenje proračuna Centra
1. Direktor izvršava proračun Centra.
2. Računovodstveni službenik Centra, najkasnije do 1. ožujka nakon svake financijske godine, dostavlja privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije, zajedno s izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Računovodstveni službenik Komisije konsolidira privremene financijske izvještaje institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Financijske uredbe.
3. Računovodstveni službenik Komisije, najkasnije do 31. ožujka nakon svake financijske godine, dostavlja privremeni financijski izvještaj Centra Revizorskom sudu, zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu također se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.
4. Po primitku primjedbi Revizorskog suda na privremeni financijski izvještaj Centra, u skladu s člankom 129. Financijske uredbe direktor sastavlja završni financijski izvještaj Centra pod vlastitom odgovornošću, te ga dostavlja Upravnom odboru radi davanja mišljenja.
5. Upravni odbor daje svoje mišljenje o završnom financijskom izvještaju Centra.
6. Najkasnije do 1. srpnja nakon svake financijske godine, direktor dostavlja završni financijski izvještaj Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, zajedno s mišljenjem Upravnog odbora.
7. Završni financijski izvještaj se objavljuje.
8. Najkasnije do 30. rujna, direktor dostavlja Revizorskom sudu odgovor na primjedbe. Taj odgovor dostavlja i Upravnom odboru.
9. Direktor dostavlja Europskom parlamentu, na njegov zahtjev, svaku informaciju potrebnu za neometanu primjenu postupka davanja razrješnice za dotičnu financijsku godinu, kako je utvrđeno u članku 146. stavku 3. Financijske uredbe.
10. Europski parlament, na preporuku Vijeća koje djeluje kvalificiranom većinom, direktoru daje razrješnicu s obzirom na izvršenje proračuna za godinu N, a sve to prije 30. travnja godine N + 2.
Članak 24.
Primjena Financijske uredbe
Članak 185. Financijske uredbe primjenjuje se na davanje razrješnice za proračun Centra, pravila njegove revizije te za računovodstvena pravila.
Članak 25.
Borba protiv prijevare
1. Radi borbe protiv prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (9) primjenjuju se na Centar bez ograničenja.
2. Centar pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. o internim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (10), te bez odgađanja donosi odgovarajuće odredbe primjenjive na svoje cjelokupno osoblje.
3. Odluke u vezi financiranja, provedbeni sporazumi, te svi instrumenti koji iz njih proizlaze, moraju izričito predvidjeti da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, izvršavati provjere na licu mjesta primatelja sredstava Centra, kao i subjekata odgovornih za dodjelu tih sredstava.
POGLAVLJE 6.
OPĆE ODREDBE
Članak 26.
Pravna osobnost i povlastice
1. Centar ima pravnu osobnost. U svim državama članicama uživa najšire ovlasti koje se pravom dodjeljuju pravnim osobama. Posebno, može stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom, te može pokretati sudske postupke.
2. Na Centar se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetu Europskih zajednica.
Članak 27.
Odgovornost
1. Ugovorna odgovornost Centra uređuje se pravom koje se primjenjuje na predmetni ugovor. Sud Europskih zajednica ima nadležnost da donosi presude na temelju arbitražne klauzule sadržane u ugovoru sklopljenim s Centrom.
2. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima svih država članica Centar nadoknađuje svaku štetu koju je u izvršavanju svojih dužnosti prouzročio Centar ili njegovi službenici. Nadležnost u sporovima koji se odnose na naknadu takve štete ima Sud Europskih zajednica.
3. Osobna odgovornost službenika prema Centru uređuje se relevantnim odredbama koje se odnose na osoblje Centra.
Članak 28.
Ispitivanje zakonitosti
1. Države članice, članovi Upravnog odbora i treće strane koje su izravno i osobno uključene mogu, izričito ili prešutno, uputiti Komisiji svaki akt Centra kako bi Komisija ispitala njegovu zakonitost.
2. Prijava se upućuje Komisiji u roku od 15 dana od dana na koji je dotična stranka prvi put upoznata s predmetnim aktom.
3. Komisija donosi odluku u roku od jednog mjeseca. U slučaju da ne donese odluku unutar tog roka, predmet se smatra odbačenim.
4. Zahtjev za poništenje izričite ili prešutne odluke Komisije iz stavka 3. o odbacivanju upravne žalbe može se podnijeti Sudu Europskih zajednica u skladu s člankom 230. Ugovora.
Članak 29.
Osoblje
1. Osoblje Centra podliježe pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i drugo osoblje Europskih zajednica.
2. U odnosu na svoje osoblje Centar raspolaže ovlastima dodijeljenima tijelu za imenovanje.
3. U okviru postojećih propisa poticat će se upućivanje stručnjaka za javno zdravlje, uključujući epidemiologe, u Centar na određeno vrijeme radi izvršavanja određenih posebnih zadaća Centra.
Članak 30.
Sudjelovanje trećih zemalja
1. Centar je otvoren za sudjelovanje zemalja koje su sa Zajednicom sklopile sporazume na temelju kojih su donijele i primjenjuju zakonodavstvo koje na području na koje se odnosi ova Uredba ima istovrsan učinak kao i zakonodavstvo Zajednice.
2. Na temelju relevantnih odredaba tih sporazuma utvrđuju se mehanizmi koji određuju osobito prirodu, opseg i način na koji te zemlje trebaju sudjelovati u radu Centra, uključujući odredbe koje se odnose na sudjelovanje u mrežama kojima upravlja Centar, uvrštavanje u popis nadležnih organizacija kojima Centar može povjeriti izvršenje određenih zadaća, te na financijske doprinose i osoblje.
POGLAVLJE 7.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31.
Odredba o preispitivanju
1. Centar je obvezan, do 20. svibnja 2007. naručiti neovisno vanjsko vrednovanje svojih postignuća na temelju referentnih uvjetâ koje je Upravni odbor postavio u dogovoru s Komisijom. Tim se vrednovanjem procjenjuje sljedeće:
(a) |
eventualna potreba za proširenjem opsega misije Centra na druge relevantne aktivnosti na razini Zajednice u području javnog zdravlja, a posebno na praćenje zdravlja; i |
(b) |
određivanje rokova za buduća takva preispitivanja. |
U tom se vrednovanju uzimaju u obzir zadaće Centra, radna praksa i utjecaj koji Centar ima na sprečavanje i kontrolu ljudskih bolesti i obuhvaća se analiza sinergijskih učinaka, kao i financijske implikacije takvog proširenja. U vrednovanju se isto tako uzimaju u obzir i gledišta zainteresiranih strana i na nacionalnoj razini i na razini Zajednice.
2. Upravni odbor razmatra zaključke vrednovanja i Komisiji izdaje eventualno potrebne preporuke s obzirom na promjene u Centru, njegovu radnu praksu i opseg njegove misije. Izvješće o vrednovanju i preporuke Komisija dostavlja Europskom Parlamentu i Vijeću, te ih objavljuje. Nakon ocjenjivanja preporuka i izvješća o vrednovanju, Komisija može dostaviti prijedloge o izmjenama ove Uredbe koje smatra potrebnima.
Članak 32.
Početak rada Centra
Centar započinje s radom do 20. svibnja 2005.
Članak 33.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 21. travnja 2004.
Za Europski parlament
P. COX
Predsjednik
Za Vijeće
D. ROCHE
Predsjednik
(1) SL C 32, 5.2.2004., str. 57.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 10. veljače 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 30. ožujka 2004.
(3) SL L 268, 3.10.1998., Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
(4) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 248, 16.9.2002., str. 1.).
(5) SL L 21, 26.1.2000., str. 32.
(6) SL L 357, 31.12.2002., str. 72.
(7) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.
(8) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(9) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.
(10) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
104 |
32005R1277
L 202/7 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.2005. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1277/2005
od 27. srpnja 2005.
o utvrđivanju provedbenih pravila za Uredbu (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o prekursorima za droge i za Uredbu Vijeća (EZ) br. 111/2005 o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Zajednice i trećih zemalja
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o prekursorima za droge (1), a posebno njezin članak 14. točke (a) i (f),
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 111/2005 od 22. prosinca 2004. o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Zajednice i trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1. treći podstavak, članak 7. stavak 2., članak 8. stavak 2., članak 9. stavak 2., članak 11. stavke 1. i 3., članak 12. stavak 1. treći podstavak i njezine članke 19. i 28.,
budući da:
(1) |
Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3677/90 od 13. prosinca 1990. o utvrđivanju mjera koje treba poduzeti radi sprečavanja zlouporabe određenih tvari u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (3), koja je bila provedena Uredbom Komisije (EEZ) br. 3769/92 od 21. prosinca 1992. o provedbi i izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3677/90 o utvrđivanju mjera koje treba poduzeti za sprečavanje zlouporabe određenih tvari u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari (4), zamijenila je Uredba (EZ) br. 111/2005. Potrebno je stoga provedbene mjere sadržane u Uredbi (EEZ) br. 3769/92 uskladiti s novim pravilima iz Uredbe (EZ) br. 111/2005. Stoga bi Uredbu (EEZ) br. 3769/92 trebalo staviti izvan snage. |
(2) |
Uredbom (EZ) br. 273/2004 o prekursorima za droge, koja zamjenjuje Direktivu Vijeća 92/109/EEZ (5), usklađuju se odredbe o stavljanju u promet određenih tvari koje se koriste u nedopuštenoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari u Zajednici. Kako bi se poboljšalo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu trgovine prekursorima za droge, potrebno je na razini Zajednice uskladiti odredbe o podnošenju zahtjeva za dozvolu, izdavanje ili odbijanje izdavanja zahtjeva, te oduzimanje ili opoziv dozvole. |
(3) |
Važno je izbjeći neovlašteno izuzimanje tvari kategorije 1. pa je stoga poslovne prostorije u kojima se te tvari skladište ili upotrebljavaju potrebno osigurati od neovlaštenog izuzimanja. |
(4) |
Trebalo bi dodatno odrediti vrste subjekata koji obavljaju trgovinu unutar Zajednice i koji mogu imati koristi od posebnih dozvola i posebnih registracija. Potrebno je odrediti slučajeve u kojima subjekti koji obavljaju trgovinu između Zajednice i trećih zemalja mogu biti oslobođeni obveze pribavljanja dozvole i registracije. |
(5) |
Odredbe kojima se uređuju uvjeti za dozvole i obveze obavješćivanja subjekata koji obavljaju trgovinu unutar Zajednice i trgovinu između Zajednice i trećih zemalja trebale bi biti istovjetne u najvećoj mogućoj mjeri. |
(6) |
Trebalo bi utvrditi odredbe koje omogućavaju provjeru dopuštenih namjena svih pošiljaka prekursora za droge koje ulaze na carinsko područje Zajednice, uključujući osobito pošiljke u provozu i pretovaru te osjetljiva područja poput slobodnih zona Zajednice. |
(7) |
Za nadzor pojedinih uvoznih pošiljaka tvari kategorije 1. potrebni su posebni postupci izdavanja odobrenja za uvoz kako bi se u ranoj fazi spriječila zlouporaba i posebno kako bi se riješio sve veći problem amfetaminskih stimulansa. |
(8) |
Detaljna pravila o obavijesti prije izvoza trebala bi omogućiti prilagodbu prijenosa informacija i potrebnu vrstu odgovora na osjetljivost izvozne pošiljke. Kako bi se u potpunosti iskoristio sustav obavijesti prije izvoza i odobrenja za izvoz, trebalo bi u načelu usmjeriti napore prema pošiljkama visokog rizika. Detaljna bi pravila o pojednostavnjenoj uporabi obavijesti prije izvoza i izdavanju odobrenja za izvoz pojednostavnjenim postupkom trebala bi omogućiti smanjenje administrativnog opterećenja za kemijske tvari za masovnu uporabu sa zajedničkim dopuštenim uporabama. |
(9) |
Radi učinkovitog praćenja trgovine, države članice trebale bi nadležnim tijelima omogućiti da svoje zadatke obavljaju učinkovito i da međusobno razmjenjuju informacije. |
(10) |
Radi poboljšanja koordinacije praćenja prekursora za droge, primjereno je da države članice Komisiji redovno pružaju informacije o sprečavanju zlouporabe prekursora za droge. |
(11) |
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma kao i Uredba (EZ) br. 273/2004 i Uredba (EZ) br. 111/2005. |
(12) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora za prekursore za droge, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom Uredbom utvrđuju se pravila za provedbu uredbi (EZ) br. 273/2004 i (EZ) br. 111/2005 u pogledu odgovornog službenika, izdavanja dozvola i registracije subjekata, pružanja informacija, obavijesti prije izvoza te odobrenja za izvoz i uvoz u području prekursora za droge.
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe, uz definicije iz uredbi (EZ) br. 273/2004 i (EZ) br. 111/2005, „poslovne prostorije” znači zgrada (-e) zajedno sa zemljom koje subjekt ima na jednoj lokaciji.
POGLAVLJE II.
ODGOVORNI SLUŽBENIK
Članak 3.
Subjekti koji obavljaju uvoz, izvoz ili posredničke djelatnosti iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 111/2005 koji uključuju predviđene tvari kategorije 1. ili 2. imenuju službenika odgovornog za trgovinu tvarima s popisa, obavješćuju nadležna tijela o imenu i kontakt podacima tog službenika i odmah ih obavješćuju o svakoj naknadnoj promjeni tih informacija.
Članak 4.
Nadležni službenik iz članka 3. osigurava da se uvoz, izvoz ili posredničke djelatnosti obavljaju u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama i ovlašten je za zastupanje subjekta i donošenje odluka potrebnih za obavljanje tog zadatka.
POGLAVLJE III.
IZDAVANJE DOZVOLA I REGISTRACIJA SUBJEKATA
Članak 5.
1. Za dobivanje dozvole sukladno članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 273/2004, dotični subjekt podnosi zahtjev u pisanom obliku.
Taj zahtjev sadrži sljedeće:
(a) |
puno ime i adresu podnositelja zahtjeva; |
(b) |
puno ime odgovornog službenika; |
(c) |
opis radnog mjesta i zadataka odgovornog službenika; |
(d) |
punu adresu poslovnih prostorija; |
(e) |
opis svih mjesta skladištenja, proizvodnje, izrade i prerade predviđenih tvari; |
(f) |
informacije koje pokazuju da su donesene odgovarajuće mjere protiv neovlaštenog izuzimanja predviđenih tvari s mjestâ navedenih u točki (e); |
(g) |
naziv i oznaku KN predviđenih tvari, kako su navedeni u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 273/2004; |
(h) |
u slučaju mješavine ili prirodnog proizvoda, navodi se sljedeće:
|
(i) |
opis predviđene vrste aktivnosti iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 273/2004; |
(j) |
ovjerenu presliku registara trgovačkih društava ili djelatnosti, prema potrebi; |
(k) |
potvrdu o dobrom ponašanju podnositelja zahtjeva i odgovornog službenika ili ispravu koja pokazuje da oni nude potrebna jamstva za pravilno vođenje djelatnosti, prema potrebi. |
Podnositelj zahtjeva nadležnim tijelima na njihov zahtjev omogućava pristup relevantnim dodatnim informacijama i ispravama.
2. Stavak 1. primjenjuje se u pogledu dozvola iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 111/2005.
Za potrebe stavka 1. točke (e), zahtjev sadrži opis svih mjesta za skladištenje, obradu, preradu, uobičajene oblike rukovanja i uporabe predviđenih tvari.
Za potrebe stavka 1. točke (g) i točke (h) ii., navodi se naziv i oznaka KN predviđenih tvari, kako su navedeni u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005.
Za potrebe stavka 1. točke (i), daje se opis predviđene vrste djelatnosti iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 111/2005.
Članak 6.
Subjekti poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi poslovne prostorije osigurali od neovlaštenog izuzimanja predviđenih tvari navedenih u kategoriji 1.
Članak 7.
1. Nadležna tijela donose odluku o zahtjevu za izdavanje dozvola iz članka 5. u roku od 60 radnih dana od primitka tog zahtjeva.
U slučaju produljenja dozvole, odluka se donosi u roku od 30 radnih dana.
2. Nadležna tijela mogu suspendirati razdoblja iz stavka 1. kako bi podnositelju zahtjeva omogućila da pruži informacije koje nedostaju. U tom slučaju suspenzija počinje na dan kada nadležno tijelo obavijesti podnositelja zahtjeva o informacijama koje nedostaju.
3. Dozvola može obuhvaćati djelatnosti iz Uredbe (EZ) br. 273/2004 i Uredbe (EZ) br. 111/2005.
4. Nadležna tijela prilikom izdavanja dozvole koriste predložak utvrđen u Prilogu I.
5. Nadležna tijela mogu izdati dozvolu u jednom od sljedećih oblika:
(a) |
dozvola koja obuhvaća sve predviđene tvari i sve djelatnosti po poslovnim prostorijama; |
(b) |
dozvola koja obuhvaća sve predviđene tvari i sve djelatnosti po državi članici. |
Članak 8.
1. Pod uvjetom da nisu dovedene u pitanje mjere donesene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 273/2004, nadležna tijela odbijaju izdati dozvolu ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 5. stavku 1. ove Uredbe i ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su predviđene tvari namijenjene za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari.
2. Podložno članku 5. stavku 2., stavak 1. ovog članka primjenjuje se u vezi sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 111/2005 i pod uvjetom da nisu dovedene u pitanje mjere donesene u skladu s člankom 26. stavkom 3. te Uredbe.
Članak 9.
U slučaju trgovine između Zajednice i trećih zemalja iz Uredbe (EZ) br. 111/2005, nadležna tijela mogu bilo ograničiti valjanost dozvole na razdoblje od najviše tri godine ili od subjekata zahtijevati da u razmacima od najviše tri godine pruže dokaze da su uvjeti na temelju kojih je dozvola bila izdana još uvijek ispunjeni.
Ovim se ne utječe na valjanost dozvola izdanih prije stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 111/2005.
Članak 10.
1. Dozvola je neprenosiva.
2. Nositelj dozvole u skladu s člankom 5. podnosi zahtjev za novu dozvolu u sljedećim slučajevima:
(a) |
dodavanja tvari na popis predviđenih tvari; |
(b) |
početka nove djelatnosti; |
(c) |
promjene lokacije poslovnih prostorija u kojima se djelatnost obavlja. |
U takvim slučajevima, postojeće dozvole prestaju vrijediti na prvi od sljedećih datuma:
i. |
datum isteka valjanosti, kada je trajanje valjanosti bilo utvrđeno u skladu s člankom 9. ove Uredbe ili u skladu s člankom 3. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 273/2004; |
ii. |
datum početka valjanosti nove dozvole. |
3. U slučaju promjena informacija pruženih u skladu s člankom 5., osim promjena iz stavka 2. ovog članka, a posebno imena odgovornog službenika, nositelj dozvole obavješćuje nadležna tijela u roku od 10 radnih dana nakon te promjene.
Kada su nakon promjene uvjeti iz članka 5. i dalje ispunjeni, nadležna tijela u skladu s tim izmjenjuju dozvolu.
4. Nositelji dozvole nadležnim tijelima vraćaju dozvole koje više nisu valjane.
5. Stavak 2. se primjenjuje na dozvole koje su izdane prije datuma primjene Uredbe (EZ) br. 273/2004 i Uredbe (EZ) br. 111/2005.
Članak 11.
1. Pod uvjetom da nisu dovedene u pitanje mjere donesene u skladu s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 273/2004, nadležna tijela mogu obustaviti ili oduzeti dozvolu u sljedećim slučajevima:
(a) |
ako uvjeti utvrđeni u članku 5. stavku 1. ove Uredbe više nisu ispunjeni; |
(b) |
ako postoje opravdani razlozi za sumnju da su predviđene tvari namijenjene za nedopuštenu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari; |
(c) |
ako nositelj dozvole nije koristio dozvolu u razdoblju od tri godine. |
2. Podložno članku 5. stavku 2., stavak 1. ovog članka primjenjuje se u vezi s dozvolama iz Uredbe (EZ) br. 111/2005 i pod uvjetom da nisu dovedene u pitanje mjere donesene u skladu s člankom 26. stavkom 3. te Uredbe.
Članak 12.
1. Članci 5. do 11. ne primjenjuju se na posebne dozvole iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 273/2004.
2. Javna tijela iz članka 3. stavaka 2. i 6. Uredbe (EZ) br. 273/2004 obuhvaćaju carinu, policiju i službene laboratorije nadležnih tijela.
Članak 13.
Ljekarne, dispanzeri veterinarske medicine, carina, policija, službeni laboratoriji nadležnih tijela i oružane snage izuzeti su od zahtjeva ishođenja dozvole i registracije na temelju Uredbe (EZ) br. 111/2005 samo kada ti subjekti koriste prekursore za droge u okviru svojih službenih dužnosti.
Subjekti utvrđeni u prvom stavku isto tako izuzeti su i od sljedećeg:
(a) |
dostavljanja dokumentacije iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 111/2005; |
(b) |
obveze imenovanja odgovornog službenika utvrđene u članku 3. ove Uredbe. |
Članak 14.
1. Subjekti koji obavljaju izvoz predviđenih tvari navedenih u kategoriji 3. Priloga Uredbi (EZ) br. 111/2005 izuzeti su od zahtjeva za registraciju iz članka 7. stavka 1. te Uredbe ako zbroj njihovih izvezenih količina tijekom prethodne kalendarske godine (od 1. siječnja do 31. prosinca) nije veći od količina navedenih u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Kada su ti iznosi premašeni u toku tekuće kalendarske godine, subjekt odmah mora ispuniti obvezu registracije.
2. Subjekti koji obavljaju izvoz smjesa koje sadrže predviđene tvari navedene u kategoriji 3. Priloga Uredbi (EZ) br. 111/2005 izuzeti su od zahtjeva za registraciju iz članka 7. stavka 1. te Uredbe ako količina predviđene tvari sadržana u mješavinama, tijekom prethodne kalendarske godine, nije veća od količina navedenih u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Kada su ti iznosi premašeni u toku tekuće kalendarske godine, subjekt odmah mora ispuniti obvezu registracije.
Članak 15.
Za potrebe članka 6. Uredbe (EZ) br. 273/2004, kupci obavješćuju svoje dobavljače primjenjuje li se na njih taj članak.
Članak 16.
Kada nadležna tijela na temelju članka 8. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 111/2005 traže da se dokaže da se posao obavlja u dopuštene svrhe, subjekt podnosi pisanu izjavu, upotrebljavajući predložak utvrđen u Prilogu III. ovoj Uredbi, koja nadležnim tijelima omogućuje da se uvjere da je pošiljka napustila zemlju izvoza u skladu s nacionalnim odredbama na snazi donesenima na temelju članka 12. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nedopuštene trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima (dalje u tekstu Konvencija Ujedinjenih naroda).
Međutim, subjekt isto tako može predočiti odobrenje za uvoz iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 111/2005 ili carinsku deklaraciju iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 273/2004.
POGLAVLJE IV.
PRUŽANJE INFORMACIJA
Članak 17.
Za potrebe članka 8. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 273/2004, subjekti u sažetom obliku obavješćuju nadležna tijela o količinama predviđenih tvari koje su koristili ili isporučili, a u slučaju isporuke, o količini koju su isporučili svakoj trećoj stranci pojedinačno.
Prvi se stavak primjenjuje na predviđene tvari kategorije 3. samo na zahtjev nadležnih tijela.
Članak 18.
1. Za potrebe članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 111/2005, subjekti koji imaju dozvolu ili registraciju obavješćuju nadležna tijela o sljedećem:
(a) |
izvozu predviđenih tvari koje podliježu odobrenju za izvoz; |
(b) |
svakom uvozu predviđenih tvari kategorije 1. za koje je potrebno odobrenje za uvoz ili svim slučajevima kada se predviđene tvari kategorije 2. unose u slobodnu zonu II. vrste kontrole, te koje su stavljene u suspenzivni postupak koji nije provoz ili puštene u slobodni promet; |
(c) |
svim posredničkim djelatnostima koje uključuju predviđene tvari kategorija 1. i 2. |
2. U informacijama iz stavka 1. točke (a) navode se zemlje odredišta, izvezene količine i referentni brojevi odobrenja za izvoz, ovisno o slučaju.
3. U informacijama iz stavka 1. točke (b) navodi se treća zemlja izvoza i referentni broj odobrenja za uvoz, ovisno o slučaju.
4. U informacijama iz stavka 1. točke (c) navode se treće zemlje uključene u te posredničke djelatnosti te odobrenja za uvoz ili izvoz, ovisno o slučaju. Subjekti na zahtjev nadležnih tijela pružaju dodatne informacije.
Članak 19.
Informacije iz članaka 17. i 18. daju se jednom godišnje prije 15. veljače.
Ako nije poduzeta nikakva djelatnost, subjekt također obavješćuje nadležna tijela.
S informacijama se postupa kao s povjerljivim poslovnim informacijama.
POGLAVLJE V.
OBAVIJEST PRIJE IZVOZA
Članak 20.
Popisi iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 111/2005 uključuju najmanje sljedeće:
(a) |
zemlje s kojima je Zajednica sklopila posebni sporazum o prekursorima za droge; |
(b) |
treće zemlje koje su zatražile da primaju obavijest prije izvoza u skladu s člankom 12. stavkom 10. Konvencije Ujedinjenih naroda. |
Ti su popisi navedeni u Prilogu IV.
Članak 21.
1. U slučaju izvoza namijenjenog za pojednostavnjeni postupak izdavanja odobrenja za izvoz iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 111/2005 i članaka 25., 26. i 27. ove Uredbe, nadležna tijela mogu poslati pojednostavnjenu obavijest prije izvoza koja obuhvaća nekoliko izvoza obavljenih u određenom roku od 6 ili 12 mjeseci.
2. Nadležna tijela dostavljaju informacije utvrđene u članku 13. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 111/2005 i nadležnim tijelima treće zemlje odredišta navode da obavijest prije izvoza obuhvaća nekoliko izvoza obavljenih u određenom roku od 6 ili 12 mjeseci.
3. Nadležna tijela zemlji odredišta šalju obavijest prije izvoza koristeći obrazac za „višestranu obavijest o kemijskim tvarima” utvrđen u Prilogu V.
POGLAVLJE VI.
ODOBRENJE ZA IZVOZ/UVOZ
Članak 22.
1. Zemlje odredišta izvoza predviđenih tvari navedenih u kategoriji 3. za koje je potrebno odobrenje za izvoz navedene su u Prilogu IV.
Članak 23.
1. Odobrenja za izvoz i uvoz izdaju se na obrascima predviđenima u Prilogu VI. odnosno Prilogu VII. Izgled obrazaca je obvezujući.
Odobrenje za izvoz ili uvoz može se izdati i elektronički. U tom slučaju države članice mogu prilagoditi polje koje se odnosi na broj odobrenja.
2. Odobrenje za izvoz izdaje se u četiri primjerka označena brojevima od 1 do 4.
Primjerak br. 1 zadržava tijelo koje izdaje odobrenje.
Primjerci br. 2 i br. 3 prate predviđene tvari i predočuju se carinarnici kojoj se podnosi izvozna carinska deklaracija, a nakon toga nadležnim tijelima na točki izlaza iz carinskog područja Zajednice. Nadležna tijela na točki izlaza vraćaju primjerak br. 2 tijelu koje je izdalo odobrenje. Primjerak br. 3 prati predviđene tvari do nadležnog tijela zemlje uvoznice.
Primjerak br. 4 zadržava izvoznik.
3. Odobrenje za uvoz izdaje se u četiri primjerka označena brojevima od 1 do 4.
Primjerak br. 1 zadržava tijelo koje izdaje odobrenje.
Primjerak br. 2 tijelo koje je izdalo odobrenje šalje nadležnom tijelu zemlje izvoznice.
Primjerak br. 3 prati predviđene tvari od točke ulaska u carinsko područje Zajednice do poslovnih prostorija uvoznika, koji taj primjerak šalje tijelu koje je izdalo odobrenje.
Primjerak br. 4 zadržava uvoznik.
4. Odobrenje za izvoz ili uvoz izdaje se za najviše dvije predviđene tvari.
Članak 24.
1. Obrasci odobrenja tiskaju se na jednom ili više službenih jezika Zajednice.
2. Obrasci su formata A4. Oni u pozadini imaju tiskani guilloche uzorak, čime je svako krivotvorenje mehaničkim ili kemijskim sredstvima lako uočljivo.
3. Države članice mogu zadržati pravo da same tiskaju obrasce odobrenja ili da ih daju tiskati tiskarama koje su ovlastile. U potonjem slučaju, svaki obrazac odobrenja mora sadržavati uputu na to ovlaštenje. Osim toga, obrazac odobrenja mora imati otisnuti naziv i adresu tiskare ili oznaku po kojoj se tiskaru može identificirati.
Članak 25.
Nadležno tijelo na zahtjev dotičnog subjekta može odobriti izdavanje odobrenja za izvoz koje obuhvaća određeno razdoblje od 6 ili 12 mjeseci pojednostavnjenim postupkom iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 111/2005 u slučaju kada isti izvoznik s poslovnim nastanom u Zajednici učestalo izvozi jednu određenu predviđenu tvar kategorije 3. istom uvozniku u istoj trećoj zemlji odredišta.
To pojednostavnjeno izdavanje odobrenja za izvoz može se odobriti u sljedećim slučajevima:
(a) |
kada je tijekom prethodnih izvoza subjekt pokazao sposobnost ispunjavanja svih obveza koje se odnose na taj izvoz i kada nije kršio relevantno zakonodavstvo; |
(b) |
kada se nadležno tijelo može uvjeriti u dopuštene svrhe tih izvoza. |
Članak 26.
1. Zahtjev za pojednostavnjenim izdavanjem odobrenja za izvoz iz članka 25. sadrži najmanje sljedeće:
(a) |
imena i adrese izvoznika, uvoznika u trećoj zemlji i krajnjeg primatelja; |
(b) |
naziv predviđene tvari kako je naveden u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005, ili u slučaju mješavine ili prirodnog proizvoda, njihov naziv i oznaku KN i naziv svih predviđenih tvari kako su navedeni u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005, sadržanih u mješavini ili prirodnom proizvodu; |
(c) |
maksimalnu količinu predviđene tvari namijenjene za izvoz; |
(d) |
planirano određeno razdoblje za izvoz. |
2. Nadležno tijelo donosi odluku o zahtjevu za izdavanje odobrenja za izvoz pojednostavnjenim postupkom u roku od 15 radnih dana od dana kada je primilo zahtijevane informacije.
Članak 27.
1. Za odobrenje za izvoz izdano pojednostavnjenim postupkom upotrebljavaju se primjerci br. 1, 2 i 4 obrasca utvrđenog u Prilogu VI.
Primjerak br. 1 zadržava tijelo koje izdaje odobrenje.
Primjerak br. 2 i primjerak br. 4 zadržava izvoznik.
Izvoznik navodi podatke o svakom izvozu na poleđini primjerka br. 2, a posebno količinu predviđenih tvari s popisa za svaki izvoz i preostalu količinu. Primjerak br. 2 se predočuje carinarnici prilikom podnošenja carinske deklaracije. Carinarnica potvrđuje podatke i izvozniku vraća primjerak.
2. Subjekt na carinsku deklaraciju za svaki izvoz upisuje broj odobrenja i riječi „pojednostavnjeni postupak za izdavanje odobrenja za izvoz”.
Kada izlazna carinarnica nije na točki izlaza iz carinskog područja Zajednice, informacije iz prvoga podstavka se pružaju na ispravama koje prate izvoznu pošiljku.
3. Izvoznik vraća primjerak br. 2 tijelu koje je izdalo dozvolu najkasnije 10 radnih dana nakon isteka razdoblja valjanosti odobrenja za izvoz izdanog pojednostavnjenim postupkom.
POGLAVLJE VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 28.
1. Svaka država članica donosi potrebne mjere koje nadležnim tijelima omogućuju obavljanje njihovih dužnosti kontrole i nadzora, uključujući i preglede kojima se ispituje prikladnost poslovnih prostorija.
2. Države članice osiguravaju razmjenu informacija između svih uključenih tijela.
Članak 29.
1. U mjesecu koji slijedi nakon svakog kvartala, svaka država članica Komisiji šalje popis u kojem dostavlja informacije o slučajevima kada je puštanje predviđene tvari bilo obustavljeno ili su predviđene tvari bile zadržane.
Te informacije obuhvaćaju sljedeće:
(a) |
naziv predviđenih tvari, te ako je poznato njihovo podrijetlo, izvor i odredište; |
(b) |
količina predviđenih tvari, njihov carinski status i korišteno prijevozno sredstvo. |
2. Krajem svake kalendarske godine, Komisija svim državama članicama šalje informacije primljene na temelju stavka 1.
Članak 30.
Uredba (EEZ) br. 3769/92 stavlja se izvan snage s učinkom od 18. kolovoza 2005.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.
Članak 31.
Najkasnije do 31. prosinca 2005., nadležna tijela opozivaju otvorena pojedinačna odobrenja za izvoz izdana na temelju članka 5. stavka 3. i članka 5.a stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 3677/90. Taj opoziv, međutim, nema utjecaja na predviđene tvari koje su bile prijavljene za izvoz prije 1. siječnja 2006.
Članak 32.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 18. kolovoza 2005.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 2005.
Za Komisiju
Günter VERHEUGEN
Potpredsjednik
(1) SL L 47, 18.2.2004., str. 1.
(2) SL L 22, 26.1.2005., str. 1.
(3) SL L 357, 20.12.1990., str. 1.
(4) SL L 383, 29.12.1992., str. 17. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1232/2002 (SL L 180, 10.7.2002., str. 5).
(5) SL L 370, 19.12.1992., str. 76. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/101/EZ (SL L 286, 4.11.2003., str. 14).
PRILOG I.
Napomene
1. |
Izgled predloška nije obvezujući. |
2. |
Redni brojevi i tekst predloška su obvezujući. Masno otisnuta polja potrebno je obavezno ispuniti. |
3. |
Informacije u poljima:
|
4. |
Države članice mogu predvidjeti polja za nacionalne potrebe. Ta su polja označena rednim brojem nakon kojeg slijedi veliko slovo (npr. 4.A). |
PRILOG II.
Tvar |
Količina |
Aceton (1) |
50 kg |
Etil eter (1) |
20 kg |
Metil etil keton (1) |
50 kg |
Toluen (1) |
50 kg |
Sumporna kiselina |
100 kg |
Klorovodična kiselina |
100 kg |
(1) Soli ovih tvari kad god je postojanje tih soli moguće.
PRILOG III.
Napomene
1. |
Izgled predloška nije obvezujući. |
2. |
Redni brojevi i tekst predloška obvezujući su. |
PRILOG IV.
I. |
Popis zemalja iz članka 20.:
|
II. |
Popis zemalja iz članaka 20. i 22.
|
(1) Soli ovih tvari kad god je postojanje tih soli moguće.
PRILOG V.
Napomene
1. |
Izgled predloška nije obvezujući |
2. |
Redni brojevi i tekst predloška obvezujući su. Potrebno je obavezno popuniti masno otisnuta polja. |
3. |
Dodatni podaci o poljima:
|
PRILOG VI.
Napomene
I
1. |
Odobrenje se popunjava na jednom od službenih jezika Zajednice; ako je pisano rukom, popunjava se tintom velikim tiskanim slovima. |
2. |
Polja 1., 3., 5., 7., 9. do 19. popunjava podnositelj zahtjeva u trenutku zahtjeva; međutim, informacije iz polja 7., 8., 10. do 13. i 18. mogu se dostaviti kasnije ako nisu poznate u trenutku podnošenja zahtjeva. U tom slučaju informacije za polje 18. treba dostaviti najkasnije prilikom podnošenja izvozne deklaracije, a dodatne informacije za polja 7., 8., 10. do 13. treba dati carini ili nekom drugom tijelu na točki izlaza iz područja Zajednice najkasnije prije fizičke otpreme robe. |
3. |
Polja 1., 5., 7. i 9.: Upisuju se puna imena i adrese (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji). |
4. |
Polje 5.: Upisuje se broj odobrenja za uvoz treće zemlje uvoznice (na primjer, „pismo o nepostojanju prigovora”, uvozna dozvola, druge izjave treće zemlje odredišta), prema potrebi. |
5. |
Polje 7.: Upisuje se puno ime i adresa (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji) svih drugih subjekata uključenih u izvoz, kao što su prijevoznici, posrednici, carinski posrednici. |
6. |
Polje 9.: Upisuje se puno ime i adresa (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji) osobe ili tvrtke kojoj robu treba dostaviti u zemlji odredišta (ne nužno krajnjeg korisnika). |
7. |
Polje 10.: Navodi se ime države članice, luke, zračne luke ili granične točke, prema potrebi. |
8. |
Polje 11.: Navodi se ime države, luke, zračne luke ili granične točke, prema potrebi. |
9. |
Polje 12.: Točno se navode sva prijevozna sredstva koja će se koristiti (npr. kamion, brod, zrakoplov, vlak itd.). U slučaju odobrenja za izvoz koje obuhvaća nekoliko izvoza, ovo polje nije potrebno popuniti. |
10. |
Polje 13.: Daje se što je moguće detaljniji opis puta kojim će se kretati. |
11. |
Polja 14.a, b: Upisuje se naziv predviđene tvari kako je naveden u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005 ili, u slučaju mješavine ili prirodnog proizvoda, naziv ili 8-znamenkasta oznaka KN mješavine ili prirodnog proizvoda. |
12. |
Polja 14.a, b: Precizno se navode paketi i tvari (npr. 2 limenke od 5 litara). U slučaju mješavine, prirodnog proizvoda ili pripravaka, navodi se dotično komercijalno ime. |
13. |
Polja 15.a, b: Upisuje se 8-znamenkasta oznaka KN predviđene tvari kako je navedena u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005. |
14. |
Polje 19.:
|
II. (Pojednostavnjeni postupak za izdavanje odobrenja za izvoz)
1. |
U slučaju pojednostavnjenog postupka za izdavanje odobrenja za izvoz, nije potrebno popunjavati polja 7. do 13. ni polje 18. |
2. |
Na poleđini primjerka br. 2, polja od 24. do 27. moraju se popuniti za svaki izvoz. |
3. |
Polje 23.: Navodi se maksimalna dozvoljena količina i neto masa. Stupac 24.: Navodi se raspoloživa količina u dijelu 1. i količina djelomično izvezene količine u dijelu 2. Stupac 25.: Navodi se djelomično izvezena količina riječima. Polje 26.: Broj i datum carinske deklaracije. |
PRILOG VII.
Napomene
1. |
Odobrenje se popunjava na jednom od službenih jezika Zajednice. Ako je pisana rukom, popunjava se tintom velikim tiskanim slovima. |
2. |
Polja 1., 4., 6., 8., 11. do 16. popunjava podnositelj zahtjeva u trenutku zahtjeva; međutim, informacije iz polja 7., 9., 10. i 15. mogu se dostaviti kasnije. U tom slučaju te informacije treba dopuniti najkasnije prilikom ulaska robe u carinsko područje Zajednice. |
3. |
Polja 1., 4.: Upisuju se puna imena i adrese (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji). |
4. |
Polje 6.: Upisuje se puno ime i adresa (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji) svih drugih subjekata uključenih u uvoz, kao što su prijevoznici, posrednici, carinski posrednici. |
5. |
Polje 8.: Upisuje se puno ime i adresa krajnjeg primatelja. Krajnji primatelj može biti uvoznik. |
6. |
Polje 7.: Upisuje se naziv i adresa (telefon, telefaks, e-pošta, ako postoji) tijela treće zemlje. |
7. |
Polje 9.: Navodi se ime države članice i luka, zračna luka ili granična točka. |
8. |
Polje 10.: Točno se navode sva prijevozna sredstva koja će se koristiti (npr. kamion, brod, zrakoplov, vlak itd.). |
9. |
Polja 11.a, 11.b: Upisuje se naziv predviđene tvari kako je naveden u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005 ili, u slučaju mješavine ili prirodnog proizvoda, naziv ili 8-znamenkasta oznaka KN mješavine ili prirodnog proizvoda. |
10. |
Polja 11.a, 11.b: Precizno se navode paketi i tvari (npr. 2 limenke od 5 litara). U slučaju mješavine, prirodnog proizvoda ili pripravaka, navodi se dotično komercijalno ime. |
11. |
Polja 12.a, 12.b: Upisuje se 8-znamenkasta oznaka KN predviđene tvari kako je navedena u Prilogu Uredbi (EZ) br. 111/2005. |
12. |
Polje 16.:
|
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
131 |
32005D0646
L 243/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
17.08.2005. |
ODLUKA KOMISIJE
od 17. kolovoza 2005.
o uspostavi registra područjâ koja će činiti interkalibracijsku mrežu u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(priopćena pod brojem dokumenta C(2005) 3140)
(2005/646/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (1), a posebno njezin Prilog V. odjeljak 1.4.1. točku vii.,
budući da:
(1) |
U članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki ii. Direktive 2006/60/EZ zahtijeva se da države članice zaštite, poboljšaju i saniraju sva tijela površinskih voda kako bi se dobro stanje površinskih voda postiglo najkasnije 15 godina nakon stupanja Direktive na snagu, uz određene izuzetke u skladu s odredbama utvrđenima u njezinu Prilogu V. U članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki iii. Direktive 2006/60/EZ zahtijeva se da države članice zaštite i poboljšaju sva umjetna i znatno promijenjena vodna tijela kako bi se dobar ekološki potencijal i dobro kemijsko stanje površinskih voda postigli najkasnije 15 godina nakon stupanja Direktive na snagu, uz određene izuzetke u skladu s odredbama utvrđenima u njezinu Prilogu V. U skladu s odjeljkom 1.4.1. točkom i. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ, upute na ekološko stanje trebalo bi tumačiti kao upute na ekološki potencijal umjetnih i znatno promijenjenih vodnih tijela. |
(2) |
U odjeljku 1.4.1. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ predviđen je postupak kojim će se osigurati usporedivost rezultatâ biološkog praćenja država članica kao središnjeg dijela klasifikacije ekološkog stanja. Za to je potrebno rezultate sustavâ praćenja i klasifikacije država članica usporediti putem interkalibracijske mreže sastavljene od područjâ za praćenje u svim državama članicama i ekoregijama Zajednice. U Direktivi se zahtijeva da države članice prema potrebi prikupe podatke za područja uključena u interkalibracijsku mrežu kako bi se mogla ocijeniti usklađenost nacionalnih klasifikacijskih sustava s normativnim definicijama iz Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ te usporedivost klasifikacijskih sustava država članica. |
(3) |
Od država članica zatraženo je da za potrebe uspostave registra područja koja će činiti interkalibracijsku mrežu iz odjeljka 1.4.1. točke vii. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ odaberu područja na temelju svojega tumačenja normativnih definicija granica razvrstavanja vrlo dobro – dobro i dobro – umjereno dobro. Za ta je područja trebalo prijaviti postojeću privremenu klasifikaciju. Od država članica zatraženo je da, po mogućnosti, unutar svakog zajedničkog vodnog tijela površinske vode odabranog u interkalibracijsku mrežu i prisutnog na njihovom državnom području odaberu po najmanje dva područja iz svake od dviju granica klasa i za njih daju relevantne informacije. Države članice pozvane su i da navedu područja koja se nalaze u blizini granica razvrstavanja, a nisu nužno na samoj granici u skladu s privremenom klasifikacijom na temelju postojećih nacionalnih metoda ocjenjivanja. |
(4) |
U postupku odabira od država članica također je zatraženo da ispitaju sve raspoložive informacije o pritiscima i biološkim elementima kvalitete. Odabrani pritisci i elementi kvalitete na koje će se usredotočiti interkalibracija oni su pritisci i elementi na kojima se praćenje obično provodi. |
(5) |
Relevantni podaci i informacije koje države članice dostavljaju za svako područje za potrebe registra područjâ uključuju, inter alia, opis područja i kriterije u pogledu tipa, informacije o pritiscima, raspoloživost podataka za sve biološke i prateće fizikalno-kemijske elemente, raspoloživost referentnih uvjeta, privremenu klasifikaciju područja, kriterije koji se koriste za odabir područjâ i opis metodologije koja je korištena kod ocjenjivanja bioloških elemenata kvalitete. |
(6) |
Aktivnosti koje se provode u području klasifikacije ekološkog stanja trebale bi doprinijeti prevladavanju nekih ograničenja i nesigurnosti vezanih uz postojeći pristup, a u budućnosti bi mogle dovesti do preispitivanja registra područjâ, posebno uzimajući u obzir rezultate postupka interkalibracije. Tim bi se preispitivanjem osiguralo veće povjerenje u rezultate interkalibracije i veća preciznost pa bi se tako doprinijelo ostvarivanju ciljeva Direktive 2000/60/EZ. Tijekom početnih faza ciklusa Plana upravljanja vodnim područjima može se ukazati potreba za dodatnim preispitivanjima, budući da se u iterativnom postupku planiranja predviđenom u članku 13. Direktive 2000/60/EZ mogu pojaviti nove spoznaje. |
(7) |
U odjeljku 1.4.1. točki v. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ zahtijeva se da mrežu čine područja koja su države članice odabrale iz niza tipova vodnih tijela površinskih voda prisutnih u svakoj ekoregiji. Kako bi se osigurala usporedivost površinskih voda država članica koje imaju slične tipove vodnih tijela, područja je kod uspostave registra potrebno podijeliti po geografskim interkalibracijskim skupinama koje čine skupine država članica koje imaju zajedničke tipove vodnih tijela površinskih voda. To bi svakoj skupini omogućilo da usporedi svoje rezultate i provede postupak interkalibracije među svojim članicama. |
(8) |
Budući da Bugarska, Norveška i Rumunjska dijele mnogo prekograničnih riječnih slivova s državama članicama, te će zemlje sudjelovati u postupku interkalibracije na dobrovoljnoj osnovi pa su stoga dale svoj prijedlog područjâ slijedeći isti postupak kao i države članice. |
(9) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 21. stavka 1. Direktive 2000/60/EZ, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Registar područjâ koja će činiti interkalibracijsku mrežu iz odjeljka 1.4.1. točke vii. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ utvrđen je u odjeljku 1. Priloga ovoj Odluci. Taj registar također obuhvaća područja u Bugarskoj, Norveškoj i Rumunjskoj, koje u mreži sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi.
2. Države članice se za potrebe uspostave registra i postupka interkalibracije dijele u geografske interkalibracijske skupine, kako su navedene u odjeljku 2. Priloga, koje obuhvaćaju države članice koje imaju zajedničke tipove vodnih tijela površinskih voda.
Članak 2.
Države članice prema potrebi Komisiji dostavljaju ažurirane relevantne podatke i informacije za područja iz Priloga.
Članak 3.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. kolovoza 2005.
Za Komisiju
Stavros DIMAS
Član Komisije
(1) SL L 327, 22.12.2000., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom br. 2455/2001/EZ (SL L 331, 15.12.2001., str. 1.).
PRILOG
ODJELJAK 1.
Registar područjâ koja će činiti interkalibracijsku mrežu
Za svako područje navedene su sljedeće informacije:
— |
kategorija vode, |
— |
država članica ili zemlja, |
— |
naziv područja, |
— |
geografska interkalibracijska skupina (GIS), |
— |
granica kojoj područje najpribližnije odgovara (vrlo dobro – dobro (HG) ili dobro – umjereno dobro (GM)), u skladu s ocjenom stanja ekološke kvalitete koju je odredila država članica, |
— |
identifikacijska oznaka područja. |
Br. |
Kategorija vode |
DČ |
Naziv područja |
GIS |
Granica |
Oznaka područja |
1 |
rijeka |
AT |
Alm, below Wieselmühle |
RAL |
GM |
R589 |
2 |
rijeka |
AT |
Aschauer (Reither) Ache, near St. Johann in Tirol |
RAL |
GM |
R611 |
3 |
rijeka |
AT |
Deutsche Thaya, near Schwarzenau |
RCE |
GM |
R621 |
4 |
rijeka |
AT |
Gail, Wodmaier Brücke |
RAL |
HG |
R604 |
5 |
rijeka |
AT |
Gießenbach, above Grasmühle |
RCE |
HG |
R626 |
6 |
rijeka |
AT |
Gießenbach, below Grasmühle |
RCE |
GM |
R628 |
7 |
rijeka |
AT |
Große Ysper, above Donau |
RCE |
GM |
R629 |
8 |
rijeka |
AT |
Große Ysper, near Altenmarkt |
RCE |
GM |
R622 |
9 |
rijeka |
AT |
Großer Kamp, near Haselbach |
RCE |
HG |
R623 |
10 |
rijeka |
AT |
Isar, near Scharnitz |
RAL |
HG |
R606 |
11 |
rijeka |
AT |
Kleine Ysper, above Yspermühle |
RCE |
HG |
R627 |
12 |
rijeka |
AT |
Lafnitz, near Altenmarkt/Fürstenfeld |
REC |
HG |
R997 |
13 |
rijeka |
AT |
Lammer, Schwaighofer Brücke |
RAL |
HG |
R607 |
14 |
rijeka |
AT |
Litz, above Silbertal |
RAL |
HG |
R619 |
15 |
rijeka |
AT |
Lutz, above ARA Sonntag |
RAL |
HG |
R527 |
16 |
rijeka |
AT |
Mur, Mäander |
RAL |
GM |
R612 |
17 |
rijeka |
AT |
Mürz, near Tebrin |
RAL |
GM |
R594 |
18 |
rijeka |
AT |
Pinka, near Burg |
REC |
GM |
R995 |
19 |
rijeka |
AT |
Rabnitz, near Lutzmannsburg |
REC |
GM |
R1001 |
20 |
rijeka |
AT |
Rauriser Ache |
RAL |
GM |
R613 |
21 |
rijeka |
AT |
Saalach, near Viehhofen |
RAL |
GM |
R614 |
22 |
rijeka |
AT |
Salza, near Mariazell |
RAL |
HG |
R609 |
23 |
rijeka |
AT |
Sarmingbach, above Angern |
RCE |
GM |
R630 |
24 |
rijeka |
AT |
Sarmingbach, Wolfsschlucht |
RCE |
HG |
R625 |
25 |
rijeka |
AT |
Schwarza, below Schwarzau |
RAL |
GM |
R597 |
26 |
rijeka |
AT |
Schwarze Aist, Frauneck |
RCE |
HG |
R624 |
27 |
rijeka |
AT |
Strem, near Heiligenbrunn |
REC |
GM |
R1000 |
28 |
rijeka |
AT |
Stullneggbach, near Kruckenberg |
RAL |
HG |
R617 |
29 |
rijeka |
AT |
Taurach, St. Andrä |
RAL |
GM |
R615 |
30 |
rijeka |
AT |
Vils, near Vils |
RAL |
GM |
R598 |
31 |
rijeka |
AT |
Weiße Sulm, Sulmklamm |
RAL |
HG |
R620 |
32 |
rijeka |
AT |
Wildbach, near Kramermirtl |
RAL |
HG |
R618 |
33 |
rijeka |
AT |
Winklbach, near Nockalmstüberl |
RAL |
HG |
R616 |
34 |
rijeka |
AT |
Ybbs, below Lunz |
RAL |
GM |
R599 |
35 |
rijeka |
BE |
Alleines |
RCE |
HG |
R3799 |
36 |
rijeka |
BE |
Berwijn |
RCE |
HG |
R939 |
37 |
rijeka |
BE |
Biesme |
RCE |
GM |
R3804 |
38 |
rijeka |
BE |
Bosbeek |
RCE |
HG |
R941 |
39 |
rijeka |
BE |
Burggravenstroom 1 |
RCE |
HG |
R954 |
40 |
rijeka |
BE |
Grote Nete 1 |
RCE |
HG |
R947 |
41 |
rijeka |
BE |
Honnelle |
RCE |
GM |
R3807 |
42 |
rijeka |
BE |
Houille |
RCE |
HG |
R3800 |
43 |
rijeka |
BE |
IJsse |
RCE |
HG |
R801 |
44 |
rijeka |
BE |
IJzer |
RCE |
GM |
R468 |
45 |
rijeka |
BE |
IJzer 1 |
RCE |
GM |
R943 |
46 |
rijeka |
BE |
Kleine Nete 1 |
RCE |
HG |
R451 |
47 |
rijeka |
BE |
Kleine Nete 2 |
RCE |
GM |
R662 |
48 |
rijeka |
BE |
Laan |
RCE |
GM |
R819 |
49 |
rijeka |
BE |
Lhomme |
RCE |
HG |
R3801 |
50 |
rijeka |
BE |
Neblon |
RCE |
HG |
R3805 |
51 |
rijeka |
BE |
Ourthe |
RCE |
HG |
R3802 |
52 |
rijeka |
BE |
Samson |
RCE |
HG |
R3806 |
53 |
rijeka |
BE |
Warmbeek 1 |
RCE |
HG |
R942 |
54 |
rijeka |
BE |
Warmbeek 2 |
RCE |
GM |
R936 |
55 |
rijeka |
BE |
Wiltz |
RCE |
GM |
R3803 |
56 |
rijeka |
CY |
Kargotis river |
RME |
GM |
R544 |
57 |
rijeka |
CY |
Xeropotamos river Lazarides |
RME |
HG |
R550 |
58 |
rijeka |
CZ |
Bečva, ústí |
RCE |
GM |
R672 |
59 |
rijeka |
CZ |
Berounka, Radotín |
RCE |
GM |
R717 |
60 |
rijeka |
CZ |
Bihanka, ústí |
RCE |
HG |
R715 |
61 |
rijeka |
CZ |
Černy brook, Biskupice |
RCE |
GM |
R711 |
62 |
rijeka |
CZ |
Dyje, confluence with Moravou |
RCE |
GM |
R719 |
63 |
rijeka |
CZ |
Losinský potok, Kacov |
RCE |
HG |
R713 |
64 |
rijeka |
CZ |
Luha, Sloup |
RCE |
HG |
R708 |
65 |
rijeka |
CZ |
Moštěnka, ústí |
RCE |
GM |
R724 |
66 |
rijeka |
CZ |
Nectava, Březinky |
RCE |
HG |
R705 |
67 |
rijeka |
CZ |
Nemilka, Růžové údolí |
RCE |
HG |
R709 |
68 |
rijeka |
CZ |
Okluka, Hamry |
RCE |
HG |
R3757 |
69 |
rijeka |
CZ |
Olšava, ústí |
RCE |
GM |
R723 |
70 |
rijeka |
CZ |
Oskava potok, Oskava |
RCE |
GM |
R710 |
71 |
rijeka |
CZ |
Pstružný potok, Františkodol |
RCE |
HG |
R712 |
72 |
rijeka |
CZ |
Rokytná, ústí |
RCE |
GM |
R725 |
73 |
rijeka |
CZ |
Sázava, Pikovice |
RCE |
HG |
R718 |
74 |
rijeka |
CZ |
Sedlický potok, Strojetice |
RCE |
HG |
R714 |
75 |
rijeka |
CZ |
Šumice, Kandia |
RCE |
GM |
R706 |
76 |
rijeka |
CZ |
Trnávka, Slušovice |
RCE |
HG |
R716 |
77 |
rijeka |
CZ |
Úsobrnský potok, Nové Dvory |
RCE |
GM |
R707 |
78 |
rijeka |
CZ |
Velička, ústí |
RCE |
GM |
R728 |
79 |
rijeka |
CZ |
Velička, Suchovské Mlýny |
RCE |
HG |
R668 |
80 |
rijeka |
DE |
Albrechtsbach |
RCE |
GM |
R3128 |
81 |
rijeka |
DE |
Aubach above Wiesthal |
RCE |
HG |
R867 |
82 |
rijeka |
DE |
Belziger Bach |
RCE |
HG |
R760 |
83 |
rijeka |
DE |
Berkel SE of Vreden |
RCE |
GM |
R796 |
84 |
rijeka |
DE |
Bischofwiesener Ache PTBY_341 |
RAL |
HG |
R23 |
85 |
rijeka |
DE |
Chemnitzbach |
RCE |
GM |
R3716 |
86 |
rijeka |
DE |
Dahle |
RCE |
GM |
R3207 |
87 |
rijeka |
DE |
Dinkel near Heek |
RCE |
GM |
R793 |
88 |
rijeka |
DE |
Dreibach |
RCE |
HG |
R759 |
89 |
rijeka |
DE |
Dünnbach |
RCE |
GM |
R3722 |
90 |
rijeka |
DE |
Eder |
RCE |
HG |
R3708 |
91 |
rijeka |
DE |
Elbe km 504 |
RCE |
GM |
R3208 |
92 |
rijeka |
DE |
Elligastbach |
RCE |
GM |
R3709 |
93 |
rijeka |
DE |
Eltingmühlenbach near Greven |
RCE |
HG |
R789 |
94 |
rijeka |
DE |
Erlbach |
RCE |
GM |
R3710 |
95 |
rijeka |
DE |
Goldbach |
RCE |
HG |
R3210 |
96 |
rijeka |
DE |
Große Pyra |
RCE |
GM |
R3211 |
97 |
rijeka |
DE |
Große Vils |
RCE |
GM |
R3212 |
98 |
rijeka |
DE |
Großwaldbach |
RAL |
HG |
R736 |
99 |
rijeka |
DE |
Hafenlohr |
RCE |
GM |
R3213 |
100 |
rijeka |
DE |
Helbe |
RCE |
GM |
R3706 |
101 |
rijeka |
DE |
Hochspeyerbach |
RCE |
GM |
R3723 |
102 |
rijeka |
DE |
Hunte |
RCE |
HG |
R757 |
103 |
rijeka |
DE |
Ilme |
RCE |
HG |
R3215 |
104 |
rijeka |
DE |
Itterbach |
RCE |
HG |
R3216 |
105 |
rijeka |
DE |
Jossa below Sahlensee |
RCE |
GM |
R849 |
106 |
rijeka |
DE |
Kalltalsperre |
RCE |
HG |
R843 |
107 |
rijeka |
DE |
Karthane near Mühlenholz |
RCE |
GM |
R769 |
108 |
rijeka |
DE |
Kirnitzsch |
RCE |
GM |
R3711 |
109 |
rijeka |
DE |
Kleine Enz |
RCE |
HG |
R3217 |
110 |
rijeka |
DE |
Kleine Jahna |
RCE |
GM |
R3718 |
111 |
rijeka |
DE |
Klingbach below Hausen |
RCE |
GM |
R841 |
112 |
rijeka |
DE |
Kremitz |
RCE |
GM |
R3218 |
113 |
rijeka |
DE |
Lachte W of Lachendorf |
RCE |
HG |
R767 |
114 |
rijeka |
DE |
Linneperhütte |
RCE |
HG |
R840 |
115 |
rijeka |
DE |
Lippe near Klostermersch |
RCE |
HG |
R3219 |
116 |
rijeka |
DE |
Luppa |
RCE |
GM |
R3719 |
117 |
rijeka |
DE |
Lutzke |
RCE |
HG |
R756 |
118 |
rijeka |
DE |
Mühlbach |
RCE |
GM |
R3220 |
119 |
rijeka |
DE |
Elbrighäuser Bach near Neuludwigsdorf |
RCE |
HG |
R839 |
120 |
rijeka |
DE |
Oberprether Mühle |
RCE |
HG |
R838 |
121 |
rijeka |
DE |
Oberteisendorfer Ache |
RAL |
HG |
R737 |
122 |
rijeka |
DE |
Oberteisendorfer Ache (Achthal) |
RAL |
GM |
R739 |
123 |
rijeka |
DE |
Oder near Frankfurt |
RCE |
GM |
R3664 |
124 |
rijeka |
DE |
Oder near Oderhaus |
RCE |
HG |
R3663 |
125 |
rijeka |
DE |
Örtze N of Poitzen |
RCE |
HG |
R766 |
126 |
rijeka |
DE |
Ohre |
RCE |
GM |
R3665 |
127 |
rijeka |
DE |
Olbitzbach |
RCE |
HG |
R3666 |
128 |
rijeka |
DE |
Osterau |
RCE |
GM |
R3667 |
129 |
rijeka |
DE |
Plane |
RCE |
HG |
R747 |
130 |
rijeka |
DE |
Pulsnitz |
RCE |
GM |
R3714 |
131 |
rijeka |
DE |
Rauda |
RCE |
GM |
R3668 |
132 |
rijeka |
DE |
Rotbach |
RCE |
HG |
R3701 |
133 |
rijeka |
DE |
Saidenbach |
RCE |
GM |
R3715 |
134 |
rijeka |
DE |
Saußbach |
RCE |
HG |
R3702 |
135 |
rijeka |
DE |
Schwarze Elster |
RCE |
GM |
R753 |
136 |
rijeka |
DE |
Spree |
RCE |
GM |
R3720 |
137 |
rijeka |
DE |
Steina |
RCE |
HG |
R3724 |
138 |
rijeka |
DE |
Steinbach (Ruhpolding) |
RAL |
HG |
R741 |
139 |
rijeka |
DE |
Stepenitz near Putlitz |
RCE |
HG |
R765 |
140 |
rijeka |
DE |
Stoißer Ache |
RAL |
GM |
R742 |
141 |
rijeka |
DE |
Südradde |
RCE |
GM |
R3703 |
142 |
rijeka |
DE |
Tollense |
RCE |
HG |
R3704 |
143 |
rijeka |
DE |
Trebnitz |
RCE |
GM |
R3721 |
144 |
rijeka |
DE |
Vereinigte Mulde |
RCE |
GM |
R3712 |
145 |
rijeka |
DE |
Verlorenwasserbach |
RCE |
HG |
R748 |
146 |
rijeka |
DE |
Weißbach (Schneizlreuth) |
RAL |
HG |
R743 |
147 |
rijeka |
DE |
Weiße Achen |
RAL |
GM |
R744 |
148 |
rijeka |
DE |
Werra |
RCE |
GM |
R3707 |
149 |
rijeka |
DE |
Wössener Bach |
RAL |
GM |
R745 |
150 |
rijeka |
DK |
Bramming Å, Gammelbrogård |
RCE |
GM |
R1061 |
151 |
rijeka |
DK |
Haarby Å, 3.10 |
RCE |
GM |
R1060 |
152 |
rijeka |
DK |
Karstoft Å, west of Nr. Grene |
RCE |
HG |
R962 |
153 |
rijeka |
DK |
Karup Å, near Jættestue |
RCE |
HG |
R958 |
154 |
rijeka |
DK |
Lindenborg Å, upstream Røde Mølle |
RCE |
HG |
R964 |
155 |
rijeka |
DK |
Mattrup Å, downstream Stids Mølle |
RCE |
HG |
R963 |
156 |
rijeka |
DK |
Pøle Å, Pibe Møllegård |
RCE |
GM |
R1058 |
157 |
rijeka |
DK |
Skærbæk, near Valborghus |
RCE |
HG |
R961 |
158 |
rijeka |
DK |
Skibsted Å, Skibsted Bro |
RCE |
GM |
R1054 |
159 |
rijeka |
DK |
Spang Å, Bredstrup |
RCE |
GM |
R1057 |
160 |
rijeka |
DK |
Stenderup Bæk, near Stenderup Bro |
RCE |
GM |
R1063 |
161 |
rijeka |
DK |
Sunds Nørreå, near Nr. Linå |
RCE |
HG |
R960 |
162 |
rijeka |
DK |
Terpling Å, Bolding |
RCE |
GM |
R1064 |
163 |
rijeka |
DK |
Vibæk, Vibæk Bro |
RCE |
GM |
R1062 |
164 |
rijeka |
EE |
Ahja |
RCE |
HG |
R930 |
165 |
rijeka |
EE |
Amme |
RCE |
GM |
R3179 |
166 |
rijeka |
EE |
Emajõgi |
RCE |
GM |
R3276 |
167 |
rijeka |
EE |
Jänijõgi |
RCE |
HG |
R3278 |
168 |
rijeka |
EE |
Jägala |
RCE |
HG |
R931 |
169 |
rijeka |
EE |
Õhne |
RCE |
GM |
R929 |
170 |
rijeka |
EE |
Porijõgi |
RCE |
HG |
R3183 |
171 |
rijeka |
EE |
Räpu |
RCE |
GM |
R3277 |
172 |
rijeka |
EE |
Võhandu — Kirumpää |
RCE |
GM |
R3274 |
173 |
rijeka |
EE |
Võhandu — Ülemjooks |
RCE |
HG |
R3275 |
174 |
rijeka |
ES |
Abella-REGARG |
RCE |
GM |
R3906 |
175 |
rijeka |
ES |
Águeda — Fregeneda |
RME |
HG |
R255 |
176 |
rijeka |
ES |
Alagón — Coria |
RME |
GM |
R190 |
177 |
rijeka |
ES |
Albentosa — Manzanera |
RME |
HG |
R182 |
178 |
rijeka |
ES |
Albercha — Navaluenga |
RME |
GM |
R4035 |
179 |
rijeka |
ES |
Almonte — Monroy |
RME |
HG |
R163 |
180 |
rijeka |
ES |
Amir — Ramonete |
RME |
GM |
R4036 |
181 |
rijeka |
ES |
Anllóns-ANL1AG |
RCE |
HG |
R3909 |
182 |
rijeka |
ES |
Anoia — Jorba |
RME |
HG |
R223 |
183 |
rijeka |
ES |
Aragon — Caseda |
RME |
HG |
R164 |
184 |
rijeka |
ES |
Arnego-ARN1AG |
RCE |
HG |
R3895 |
185 |
rijeka |
ES |
Arnego-ARN2OR |
RCE |
HG |
R3900 |
186 |
rijeka |
ES |
Bacares — Tijola |
RME |
GM |
R149 |
187 |
rijeka |
ES |
Barrosa — Parzán |
RAL |
HG |
R4029 |
188 |
rijeka |
ES |
Bayas — Ribera Alta |
RME |
HG |
R156 |
189 |
rijeka |
ES |
Belelle-BELLRG |
RCE |
HG |
R3912 |
190 |
rijeka |
ES |
Bunol — Alborache |
RME |
GM |
R4030 |
191 |
rijeka |
ES |
Cabriel — Villatoya |
RME |
HG |
R171 |
192 |
rijeka |
ES |
Caldes — Gallifa |
RME |
HG |
R185 |
193 |
rijeka |
ES |
Cambas-CAMBRG |
RCE |
GM |
R3915 |
194 |
rijeka |
ES |
Carcabo — Cieza |
RME |
GM |
R3944 |
195 |
rijeka |
ES |
Cardener — Navas |
RME |
HG |
R161 |
196 |
rijeka |
ES |
Carrión — Guardo |
RME |
HG |
R173 |
197 |
rijeka |
ES |
Castro Naraio-CNARRG |
RCE |
GM |
R3913 |
198 |
rijeka |
ES |
Chercos — Líjar |
RME |
GM |
R150 |
199 |
rijeka |
ES |
Chícamo — Abanilla |
RME |
HG |
R3945 |
200 |
rijeka |
ES |
Cinca — Salinas |
RAL |
HG |
R110 |
201 |
rijeka |
ES |
Cinqueta — Salinas |
RAL |
HG |
R203 |
202 |
rijeka |
ES |
Daro — Gualta |
RME |
GM |
R229 |
203 |
rijeka |
ES |
Deva-MI143 |
RCE |
HG |
R3886 |
204 |
rijeka |
ES |
Duero — Royo |
RME |
HG |
R174 |
205 |
rijeka |
ES |
Dúrcal — Dúrcal |
RME |
HG |
R153 |
206 |
rijeka |
ES |
Edo-MI112 |
RCE |
GM |
R3883 |
207 |
rijeka |
ES |
Esera — Benasque |
RAL |
GM |
R3958 |
208 |
rijeka |
ES |
Esera — Castejón |
RAL |
GM |
R204 |
209 |
rijeka |
ES |
Eume-EUM1AG |
RCE |
HG |
R3897 |
210 |
rijeka |
ES |
Fluvià — Montagut |
RME |
GM |
R222 |
211 |
rijeka |
ES |
Foix — Sarroca |
RME |
HG |
R230 |
212 |
rijeka |
ES |
Fornalutx — Fornalutx |
RME |
HG |
R186 |
213 |
rijeka |
ES |
Francolí — Riba |
RME |
GM |
R224 |
214 |
rijeka |
ES |
Furelos-FUR1AG |
RCE |
GM |
R3899 |
215 |
rijeka |
ES |
Gallego — Formigal |
RAL |
HG |
R207 |
216 |
rijeka |
ES |
Gallego — Murillo |
RME |
HG |
R256 |
217 |
rijeka |
ES |
Gallo — Ventosa |
RME |
GM |
R4034 |
218 |
rijeka |
ES |
Genestaza-NAL043 |
RCE |
HG |
R3947 |
219 |
rijeka |
ES |
Grande Xubia-GXU1AF |
RCE |
GM |
R3916 |
220 |
rijeka |
ES |
Guadalfeo — Lobras |
RME |
HG |
R154 |
221 |
rijeka |
ES |
Guadalfeo — Orgiva |
RME |
GM |
R162 |
222 |
rijeka |
ES |
Hoyamala-NAN006 |
RCE |
GM |
R3954 |
223 |
rijeka |
ES |
Isabena — Capella |
RME |
GM |
R158 |
224 |
rijeka |
ES |
Júcar — Castellar |
RME |
GM |
R176 |
225 |
rijeka |
ES |
Larín-LARIRF |
RCE |
HG |
R3907 |
226 |
rijeka |
ES |
Lérez Cerdedo |
RCE |
HG |
R193 |
227 |
rijeka |
ES |
Lérez-LER3RF |
RCE |
HG |
R3894 |
228 |
rijeka |
ES |
Llobregat — Castell |
RME |
GM |
R225 |
229 |
rijeka |
ES |
Llobregat — Lillet |
RME |
HG |
R228 |
230 |
rijeka |
ES |
Louro-MI603 |
RCE |
GM |
R4004 |
231 |
rijeka |
ES |
Louro-MI605 |
RCE |
GM |
R3956 |
232 |
rijeka |
ES |
Marín-BI003 |
RCE |
HG |
R3953 |
233 |
rijeka |
ES |
Martín — Arino |
RME |
GM |
R159 |
234 |
rijeka |
ES |
Maruzo-MARZAG |
RCE |
GM |
R3902 |
235 |
rijeka |
ES |
Mazarrón — Mazarrón |
RME |
HG |
R184 |
236 |
rijeka |
ES |
Mijares — Valbona |
RME |
GM |
R183 |
237 |
rijeka |
ES |
Muga — Boadella |
RME |
HG |
R221 |
238 |
rijeka |
ES |
Najerilla — Nájera |
RME |
GM |
R160 |
239 |
rijeka |
ES |
Navelgas — ES007 |
RCE |
HG |
R3882 |
240 |
rijeka |
ES |
Noguera Cardós — Lladorre |
RAL |
HG |
R4028 |
241 |
rijeka |
ES |
Noguera Pallaresa — Isil |
RAL |
HG |
R100 |
242 |
rijeka |
ES |
Noguera Pallaresa — Llavorsí |
RAL |
GM |
R4026 |
243 |
rijeka |
ES |
Omecillo — Berguenda |
RME |
HG |
R4032 |
244 |
rijeka |
ES |
Onza-ONZARG |
RCE |
HG |
R3914 |
245 |
rijeka |
ES |
Pambre-PAMBAG |
RCE |
GM |
R3901 |
246 |
rijeka |
ES |
Pastrana — Uguejar |
RME |
HG |
R3946 |
247 |
rijeka |
ES |
Perea — Mula |
RME |
HG |
R148 |
248 |
rijeka |
ES |
Rego Xallas-REGXRF |
RCE |
HG |
R3908 |
249 |
rijeka |
ES |
Resinero — Toro |
RME |
HG |
R4033 |
250 |
rijeka |
ES |
Reventón — Mazarrón |
RME |
GM |
R180 |
251 |
rijeka |
ES |
Ricabo-NAL052 |
RCE |
HG |
R3948 |
252 |
rijeka |
ES |
Riotorto-RTOR |
RCE |
HG |
R3910 |
253 |
rijeka |
ES |
Santomé-SANTORF |
RCE |
HG |
R3904 |
254 |
rijeka |
ES |
Segre — Llivia |
RAL |
GM |
R206 |
255 |
rijeka |
ES |
Serranos — Beniaján |
RME |
HG |
R3943 |
256 |
rijeka |
ES |
Sor — Ambrosores |
RCE |
HG |
R195 |
257 |
rijeka |
ES |
Tajo — Aranjuez |
RME |
GM |
R172 |
258 |
rijeka |
ES |
Tambre — TAM1AG |
RCE |
GM |
R3898 |
259 |
rijeka |
ES |
Tea-MI151 |
RCE |
GM |
R3887 |
260 |
rijeka |
ES |
Tenes — Bigues |
RME |
HG |
R179 |
261 |
rijeka |
ES |
Ter — Bescano |
RME |
HG |
R226 |
262 |
rijeka |
ES |
Ter — Ripoll |
RME |
GM |
R227 |
263 |
rijeka |
ES |
Ternelles-T3RF |
RME |
HG |
R4016 |
264 |
rijeka |
ES |
Ternelles-T5RF |
RME |
HG |
R4017 |
265 |
rijeka |
ES |
Trabaque — Priego |
RME |
GM |
R253 |
266 |
rijeka |
ES |
Turia — Albarracín |
RME |
HG |
R178 |
267 |
rijeka |
ES |
Valdebois-VALDRF |
RCE |
HG |
R3911 |
268 |
rijeka |
ES |
Vells — Nacimiento |
RAL |
GM |
R4027 |
269 |
rijeka |
ES |
Verdugo-VERD3RF |
RCE |
HG |
R3903 |
270 |
rijeka |
ES |
Villahermosa — Argelita |
RME |
HG |
R254 |
271 |
rijeka |
ES |
Vinalopo — Bocairent |
RME |
HG |
R4031 |
272 |
rijeka |
ES |
Vinao-MI133 |
RCE |
HG |
R3885 |
273 |
rijeka |
ES |
Xesta-XESTRF |
RCE |
HG |
R3905 |
274 |
rijeka |
ES |
Zadorra — Miranda |
RME |
GM |
R169 |
275 |
rijeka |
FI |
Isojoki, Villamo vp 16100 |
RNO |
HG |
R1084 |
276 |
rijeka |
FI |
Kiskonjoki |
RNO |
GM |
R1135 |
277 |
rijeka |
FI |
Kruunupyynjoki |
RNO |
GM |
R1132 |
278 |
rijeka |
FI |
Lestijoki, Tornikoski |
RNO |
HG |
R1087 |
279 |
rijeka |
FI |
Nuorittajoki, Viinikoski |
RNO |
GM |
R1031 |
280 |
rijeka |
FI |
Seinäjoki |
RNO |
GM |
R1133 |
281 |
rijeka |
FI |
Simojoki |
RNO |
HG |
R1134 |
282 |
rijeka |
FI |
Vanjoki 24,2 |
RNO |
HG |
R1083 |
283 |
rijeka |
FR |
01590040 – Solre — Solrinnes |
RCE |
GM |
R3162 |
284 |
rijeka |
FR |
02080033 – Meuse — Remilly — Aillicourt |
RCE |
GM |
R3165 |
285 |
rijeka |
FR |
02080039 – Givonne — Givonne |
RCE |
GM |
R3166 |
286 |
rijeka |
FR |
02550042 – Orne — Gussainville |
RCE |
GM |
R3167 |
287 |
rijeka |
FR |
02680036 – Liepvrette — Sainte-Marie-aux-Mines |
RCE |
HG |
R3133 |
288 |
rijeka |
FR |
03100001 – Seine — Marnay-sur-Seine |
RCE |
HG |
R3136 |
289 |
rijeka |
FR |
03100050 – Ource — Celles-sur-Ource |
RCE |
HG |
R3137 |
290 |
rijeka |
FR |
03210050 – Seine — Nod-sur-Seine |
RCE |
GM |
R3172 |
291 |
rijeka |
FR |
03270057 – Risle — Saint-Philbert-sur-Risle |
RCE |
HG |
R3138 |
292 |
rijeka |
FR |
03520005 – Aube — La Ferté |
RCE |
HG |
R3139 |
293 |
rijeka |
FR |
03520034 – Marne — Condes |
RCE |
GM |
R3173 |
294 |
rijeka |
FR |
03580010 – Yonne — Arleuf |
RCE |
HG |
R3141 |
295 |
rijeka |
FR |
04150002 – Courbières — Courbires |
RCE |
HG |
R3143 |
296 |
rijeka |
FR |
04180042 – Cher — Brinay |
RCE |
GM |
R3174 |
297 |
rijeka |
FR |
04230004 – Tardes — amont de Saint-Silvain-Bellegarde |
RCE |
GM |
R3175 |
298 |
rijeka |
FR |
04360010 – Creuse — Saint-Gaultier |
RCE |
HG |
R3145 |
299 |
rijeka |
FR |
04490005 – Loir — Corzé |
RCE |
GM |
R3176 |
300 |
rijeka |
FR |
04720011 – Huisne — Avezé |
RCE |
HG |
R3146 |
301 |
rijeka |
FR |
04870014 – Rivalier — aval de Saint-Sulpice-Laurière |
RCE |
HG |
R3147 |
302 |
rijeka |
FR |
05091006 – Ariège — Savignac-les-Ormeaux |
RAL |
HG |
R3148 |
303 |
rijeka |
FR |
05121002 – Boralde de Flaujac — Espalion |
RCE |
HG |
R3149 |
304 |
rijeka |
FR |
05170021 – Charente — Chaniers |
RCE |
GM |
R3177 |
305 |
rijeka |
FR |
05190007 – Corrèze — Corrèze |
RCE |
GM |
R3178 |
306 |
rijeka |
FR |
05311001 – Pique — Cierp-Gaud |
RAL |
HG |
R3151 |
307 |
rijeka |
FR |
05311002 – Ger — Boutx |
RAL |
GM |
R3184 |
308 |
rijeka |
FR |
05311004 – Volp — Le Plan |
RCE |
GM |
R3185 |
309 |
rijeka |
FR |
05461001 – Bervezou — Prendeignes |
RCE |
HG |
R3152 |
310 |
rijeka |
FR |
05471002 – Baise — Vianne |
RCE |
GM |
R3186 |
311 |
rijeka |
FR |
05651001 – Gave de Pau — Gavarnie |
RAL |
GM |
R3187 |
312 |
rijeka |
FR |
05651002 – Gave de Pau — Saint-Pé-de-Bigorre |
RAL |
HG |
R3161 |
313 |
rijeka |
FR |
05821008 – Lemboulas — a Molieres |
RCE |
GM |
R3190 |
314 |
rijeka |
FR |
06050041 – Gyronde — Vallouise |
RAL |
GM |
R3191 |
315 |
rijeka |
FR |
06050048 – Drac blanc — Champoléon |
RAL |
HG |
R3160 |
316 |
rijeka |
FR |
06380025 – Gre — Pont-Evêque |
RCE |
GM |
R3194 |
317 |
rijeka |
FR |
1092000 – Liane — Hesdigneul |
RCE |
GM |
R3124 |
318 |
rijeka |
FR |
1101000 – Aa — Wizernes |
RCE |
GM |
R3310 |
319 |
rijeka |
FR |
1115000 – Hem — Recques-sur-Hem |
RCE |
HG |
R3875 |
320 |
rijeka |
FR |
2048950 – Moselle — Fresse |
RCE |
HG |
R3876 |
321 |
rijeka |
FR |
2054300 – Durbion — Vaxoncourt |
RCE |
HG |
R3877 |
322 |
rijeka |
FR |
2061500 – Meurthe — Fraize |
RCE |
GM |
R3314 |
323 |
rijeka |
FR |
2062500 – Fave — Frapelle |
RCE |
HG |
R3878 |
324 |
rijeka |
FR |
2065200 – Plaine — Allarmont |
RCE |
HG |
R3879 |
325 |
rijeka |
FR |
2065300 – Plaine — Celles-sur-Plaine |
RCE |
HG |
R3921 |
326 |
rijeka |
FR |
2085675 – Yron — Ville-sur-Yron |
RCE |
HG |
R3922 |
327 |
rijeka |
FR |
2088600 – Conroy — Moyeuvre-Grande |
RCE |
GM |
R3323 |
328 |
rijeka |
FR |
2094980 – Sarre rouge — Abreschviller |
RCE |
HG |
R3923 |
329 |
rijeka |
FR |
2100600 – Horn — Liederschiedt |
RCE |
GM |
R3326 |
330 |
rijeka |
FR |
2104900 – Rotte — Vatimont |
RCE |
GM |
R3328 |
331 |
rijeka |
FR |
2105000 – Nied-française — Pontigny |
RCE |
GM |
R3343 |
332 |
rijeka |
FR |
2106660 – Mouzon — Vrécourt |
RCE |
GM |
R3347 |
333 |
rijeka |
FR |
2107900 – Méholle — Void-Vacon |
RCE |
HG |
R3291 |
334 |
rijeka |
FR |
2114500 – Wiseppe — Beauclair |
RCE |
GM |
R3352 |
335 |
rijeka |
FR |
2117575 – Bar — Sauville |
RCE |
HG |
R3292 |
336 |
rijeka |
FR |
2118350 – Audry — Murtin-et-Bagny |
RCE |
HG |
R3293 |
337 |
rijeka |
FR |
2120000 – Semois — Haulmé |
RCE |
GM |
R3361 |
338 |
rijeka |
FR |
3002100 – Seine — Charrey-sur-Seine |
RCE |
HG |
R3296 |
339 |
rijeka |
FR |
3006272 – Ource — Recey-sur-Ource |
RCE |
HG |
R3298 |
340 |
rijeka |
FR |
3013660 – Auxence — Vimpelles |
RCE |
GM |
R3364 |
341 |
rijeka |
FR |
3014130 – Aube — Auberive |
RCE |
HG |
R3300 |
342 |
rijeka |
FR |
3014780 – Aube — Boudreville |
RCE |
HG |
R3303 |
343 |
rijeka |
FR |
3021355 – Aujon — Cour-L'Evêque |
RCE |
HG |
R3307 |
344 |
rijeka |
FR |
3024245 – Yonne — Château-Chinon |
RCE |
HG |
R3308 |
345 |
rijeka |
FR |
3024662 – Auxois — Lormes |
RCE |
GM |
R3374 |
346 |
rijeka |
FR |
3033040 – Cure — Montsauche-les-Settons |
RCE |
HG |
R3313 |
347 |
rijeka |
FR |
3033285 – Chalaux — Brassy |
RCE |
HG |
R3317 |
348 |
rijeka |
FR |
3033470 – Brinjame — Saint-André-en-Morvan |
RCE |
HG |
R3319 |
349 |
rijeka |
FR |
3034510 – Serein — Bierre-lés-Semur |
RCE |
GM |
R3379 |
350 |
rijeka |
FR |
3036350 – Armançon — Eguilly |
RCE |
GM |
R3384 |
351 |
rijeka |
FR |
3039240 – Brenne — Posanges |
RCE |
HG |
R3321 |
352 |
rijeka |
FR |
3040490 – Brenne — Seigny |
RCE |
GM |
R3453 |
353 |
rijeka |
FR |
3047680 – Ecole — Pringy |
RCE |
GM |
R3454 |
354 |
rijeka |
FR |
3051500 – Almont — Moisenay |
RCE |
GM |
R3456 |
355 |
rijeka |
FR |
3051840 – Loing — Saint-Privé |
RCE |
HG |
R3322 |
356 |
rijeka |
FR |
3052785 – Bézonde — Pannes |
RCE |
GM |
R3457 |
357 |
rijeka |
FR |
3057985 – Fusain — Château-Landon |
RCE |
GM |
R3458 |
358 |
rijeka |
FR |
3061000 – Orvanne — Villecerf |
RCE |
GM |
R3459 |
359 |
rijeka |
FR |
3068950 – Juine — Saint-Vrain |
RCE |
GM |
R3460 |
360 |
rijeka |
FR |
3075000 – Remarde — Saint-Cyr-sur-Dourdan |
RCE |
HG |
R3325 |
361 |
rijeka |
FR |
3089000 – Marne — Marnaval |
RCE |
GM |
R3461 |
362 |
rijeka |
FR |
3097000 – Saulx — Stainville |
RCE |
HG |
R3329 |
363 |
rijeka |
FR |
3116720 – Grand Morin — Villeneuve-sur-Bellot |
RCE |
HG |
R3330 |
364 |
rijeka |
FR |
3167000 – Sausseron — Nesles-la-Vallée |
RCE |
GM |
R3832 |
365 |
rijeka |
FR |
3172000 – Vaucouleurs — Mantes-la-Ville |
RCE |
GM |
R3858 |
366 |
rijeka |
FR |
3175000 – Epte — Bouchevilliers |
RCE |
HG |
R3264 |
367 |
rijeka |
FR |
3178000 – Epte — Fourges |
RCE |
GM |
R3859 |
368 |
rijeka |
FR |
3187000 – Eure — Saint-Luperce |
RCE |
HG |
R3265 |
369 |
rijeka |
FR |
3198000 – Iton — Breteuil-sur-Iton |
RCE |
HG |
R3266 |
370 |
rijeka |
FR |
3213000 – Varenne — Martigny |
RCE |
HG |
R3267 |
371 |
rijeka |
FR |
3216000 – Saâne — Longueil |
RCE |
GM |
R3860 |
372 |
rijeka |
FR |
3226300 – Touques — Saint-Martin-de-la-Lieue |
RCE |
HG |
R3268 |
373 |
rijeka |
FR |
3232450 – Vie — Coupesarte |
RCE |
HG |
R3269 |
374 |
rijeka |
FR |
3244000 – Odon — Bretteville-sur-Odon |
RCE |
HG |
R3270 |
375 |
rijeka |
FR |
3249880 – Beuvrogne — Coulonces |
RCE |
HG |
R3271 |
376 |
rijeka |
FR |
3265600 – Sienne — La Baleine |
RCE |
HG |
R3272 |
377 |
rijeka |
FR |
3265993 – Airou — Ver |
RCE |
HG |
R3273 |
378 |
rijeka |
FR |
4016855 – Ternin — Champeau |
RCE |
HG |
R3280 |
379 |
rijeka |
FR |
4023535 – Dragne — Onlay |
RCE |
HG |
R3281 |
380 |
rijeka |
FR |
4028400 – Alagnon — Laveissiere |
RCE |
HG |
R3282 |
381 |
rijeka |
FR |
4072700 – Indre — Saint-Priest |
RCE |
GM |
R3861 |
382 |
rijeka |
FR |
4086550 – Grande Creuse — Clairavaux |
RCE |
HG |
R3283 |
383 |
rijeka |
FR |
4154020 – Petit Lay — Saint-Mars-la-Réorthe |
RCE |
GM |
R3332 |
384 |
rijeka |
FR |
4156200 – Vendée — La Chapelle-aux-Lys |
RCE |
HG |
R3284 |
385 |
rijeka |
FR |
4171550 – Trieux — Kerpert |
RCE |
GM |
R3333 |
386 |
rijeka |
FR |
4172570 – Guindy — Plouguiel |
RCE |
HG |
R3285 |
387 |
rijeka |
FR |
4178130 – Aulne-Ster Aon — Lohuec |
RCE |
HG |
R3288 |
388 |
rijeka |
FR |
4200595 – Vilaine — Bourgon |
RCE |
GM |
R3334 |
389 |
rijeka |
FR |
5021500 – Tardoire — Cussac |
RCE |
GM |
R3336 |
390 |
rijeka |
FR |
5033500 – Dronne — pont de Comberanche-et-Epeluche |
RCE |
GM |
R3337 |
391 |
rijeka |
FR |
5038000 – Isle — pont de la D3e4 à Benevent |
RCE |
GM |
R3340 |
392 |
rijeka |
FR |
5042080 – Auvézère — Ségur-le-Château |
RCE |
GM |
R3341 |
393 |
rijeka |
FR |
5057150 – Vézère — Bugeat |
RCE |
HG |
R3289 |
394 |
rijeka |
FR |
5066000 – Cère — Comblat-le-Pont |
RCE |
GM |
R3342 |
395 |
rijeka |
FR |
5139310 – Gijou — Rocalet |
RCE |
GM |
R3350 |
396 |
rijeka |
FR |
5192051 – Les Forges — Parentis-en-Barn |
RCE |
HG |
R3290 |
397 |
rijeka |
FR |
5197200 – Magescq — pont de la D50 à Soustons |
RCE |
GM |
R3353 |
398 |
rijeka |
FR |
5204000 – Gave D'Oloron — pont de la N133 |
RCE |
HG |
R3254 |
399 |
rijeka |
FR |
5215100 – Gave de Pau — pont d'Assat |
RCE |
HG |
R3261 |
400 |
rijeka |
FR |
5219900 – Luy — Cherrou |
RCE |
GM |
R3356 |
401 |
rijeka |
FR |
5223130 – Louts — Saint-Geours-d'Auribat |
RCE |
GM |
R3360 |
402 |
rijeka |
FR |
5226102 – Estrigon — Uchacq |
RCE |
GM |
R3363 |
403 |
rijeka |
FR |
5237000 – Nivelle — passerelle du cc d'Urgury |
RCE |
HG |
R3263 |
404 |
rijeka |
FR |
6000990 – Saône — Belrupt |
RCE |
GM |
R3367 |
405 |
rijeka |
FR |
6001180 – Petite Amance — Maizières-sur-Amance |
RCE |
GM |
R3371 |
406 |
rijeka |
FR |
6003950 – Salon — Coublanc |
RCE |
GM |
R3378 |
407 |
rijeka |
FR |
6010000 – Ognon — Pesmes |
RCE |
GM |
R3380 |
408 |
rijeka |
FR |
6013800 – Tille — Champdôtre |
RCE |
HG |
R3196 |
409 |
rijeka |
FR |
6021000 – Doubs — Mathay |
RAL |
GM |
R3381 |
410 |
rijeka |
FR |
6027000 – Doubs — Colombier-Fontaine |
RAL |
GM |
R3382 |
411 |
rijeka |
FR |
6031200 – Doubs — Gevry |
RCE |
GM |
R3385 |
412 |
rijeka |
FR |
6033000 – Loue — Parcey |
RCE |
HG |
R3197 |
413 |
rijeka |
FR |
6039900 – Grosne — Saint-Léger-sous-la-Bussière |
RCE |
HG |
R3199 |
414 |
rijeka |
FR |
6041800 – Seille — Saint-Usuge |
RCE |
HG |
R3200 |
415 |
rijeka |
FR |
6049000 – Veyle — Pont-de-Veyle |
RCE |
HG |
R3222 |
416 |
rijeka |
FR |
6069050 – Usses — Seyssel |
RAL |
HG |
R3223 |
417 |
rijeka |
FR |
6071000 – Chéran — Rumilly |
RAL |
HG |
R3224 |
418 |
rijeka |
FR |
6071900 – Fier — Motz |
RAL |
GM |
R3672 |
419 |
rijeka |
FR |
6083850 – Ain — Ney |
RAL |
HG |
R3225 |
420 |
rijeka |
FR |
6084300 – Ain — pont de Poitte |
RAL |
HG |
R3226 |
421 |
rijeka |
FR |
6085500 – Bienne — Jeurre |
RAL |
GM |
R3681 |
422 |
rijeka |
FR |
6109800 – Ouvèze — Privas |
RME |
HG |
R3228 |
423 |
rijeka |
FR |
6124900 – Mian-Sorgue — Bédarrides |
RME |
GM |
R3676 |
424 |
rijeka |
FR |
6127000 – Gardon d'Alès — Cendras |
RME |
HG |
R3232 |
425 |
rijeka |
FR |
6134000 – Doron de Bozel — Moûtiers |
RAL |
GM |
R3682 |
426 |
rijeka |
FR |
6142500 – Drac — Chauffayer |
RME |
HG |
R3233 |
427 |
rijeka |
FR |
6150500 – Durance — Briançon |
RAL |
HG |
R3234 |
428 |
rijeka |
FR |
6150800 – Guil — Mont-Dauphin |
RAL |
HG |
R3235 |
429 |
rijeka |
FR |
6151990 – Ubaye — Barcelonnette |
RAL |
HG |
R3236 |
430 |
rijeka |
FR |
6152000 – Ubaye — Saint-Pons |
RAL |
HG |
R3237 |
431 |
rijeka |
FR |
6152170 – Ubaye — Roches-Rous |
RAL |
GM |
R3683 |
432 |
rijeka |
FR |
6156000 – Buech — Châteauneuf-de-Chabre |
RME |
HG |
R3238 |
433 |
rijeka |
FR |
6175300 – Berre 11 — Villesèque-des-Corbières |
RME |
HG |
R3244 |
434 |
rijeka |
FR |
6175600 – Aude — Axat |
RAL |
GM |
R3684 |
435 |
rijeka |
FR |
6176000 – Aude — Luc-sur-Aude |
RCE |
HG |
R3245 |
436 |
rijeka |
FR |
6177000 – Aude — Pomas |
RCE |
HG |
R3247 |
437 |
rijeka |
FR |
6178900 – Orbiel — Les Ilhes |
RCE |
GM |
R3733 |
438 |
rijeka |
FR |
6204000 – Caramy — Vins-sur-Camary |
RME |
HG |
R3248 |
439 |
rijeka |
FR |
6204500 – Issole — Cabasse |
RME |
HG |
R3252 |
440 |
rijeka |
FR |
6210400 – Loup — Cagnes-sur-Mer |
RME |
GM |
R3673 |
441 |
rijeka |
FR |
6210900 – Tinee — Tournefort |
RME |
GM |
R3670 |
442 |
rijeka |
FR |
6211000 – Var — Malaussène |
RME |
HG |
R3253 |
443 |
rijeka |
GR |
Aoos — Milea |
RME |
HG |
R3993 |
444 |
rijeka |
GR |
Arkoudoremma-Dipotama |
RME |
HG |
R946 |
445 |
rijeka |
GR |
Krathis-Tsivlos |
RME |
GM |
R3994 |
446 |
rijeka |
GR |
Lousios-Gortys |
RME |
HG |
R3957 |
447 |
rijeka |
GR |
Neda-Eira |
RME |
GM |
R940 |
448 |
rijeka |
GR |
Neda-Marina |
RME |
GM |
R944 |
449 |
rijeka |
GR |
Olosson-Mavroremma |
RME |
GM |
R948 |
450 |
rijeka |
GR |
Onochonos-Kaitsa |
RME |
GM |
R949 |
451 |
rijeka |
GR |
Onochonos-Smokovo |
RME |
GM |
R938 |
452 |
rijeka |
GR |
Onochonos-Thrapsimi |
RME |
GM |
R950 |
453 |
rijeka |
GR |
Pamisos-Vrachopanagitsa |
RME |
GM |
R951 |
454 |
rijeka |
GR |
Prasinada |
RME |
HG |
R945 |
455 |
rijeka |
GR |
Tsouraki SL98 |
RME |
GM |
R3996 |
456 |
rijeka |
GR |
Steno — Methydrio |
RME |
HG |
R3966 |
457 |
rijeka |
GR |
Tsouraki |
RME |
HG |
R937 |
458 |
rijeka |
HU |
Duna, Komárom |
REC |
GM |
R1068 |
459 |
rijeka |
HU |
Duna, upstream Budapest |
REC |
HG |
R1011 |
460 |
rijeka |
HU |
Gyöngyös-patak |
REC |
GM |
R3527 |
461 |
rijeka |
HU |
Gyöngyös-patak, Lajosháza |
REC |
HG |
R3524 |
462 |
rijeka |
HU |
Kemence-patak, Királyháza |
REC |
HG |
R3550 |
463 |
rijeka |
HU |
Kerka, Magyarföld |
REC |
HG |
R1016 |
464 |
rijeka |
HU |
Koppány, Somogyacsa |
REC |
GM |
R1026 |
465 |
rijeka |
HU |
Pinka, Vasalja |
REC |
HG |
R1029 |
466 |
rijeka |
HU |
Répce, Vasegerszeg |
REC |
GM |
R1032 |
467 |
rijeka |
HU |
Duna, Baja |
REC |
GM |
R1017 |
468 |
rijeka |
HU |
Sajó, Sajópüspöki |
REC |
HG |
R1021 |
469 |
rijeka |
HU |
Tisza, Aranyosapáti |
REC |
GM |
R1037 |
470 |
rijeka |
HU |
Tisza, Tápé |
REC |
GM |
R1047 |
471 |
rijeka |
HU |
Szentendrei-Duna |
REC |
HG |
R1019 |
472 |
rijeka |
HU |
Telekes-patak, Alsótelekes |
REC |
GM |
R3548 |
473 |
rijeka |
HU |
Tisza, Tiszabecs |
REC |
HG |
R1069 |
474 |
rijeka |
IE |
01C060100 Clogher (Finn) Bridge northeast of Letterkillew |
RNO |
GM |
R352 |
475 |
rijeka |
IE |
01E020300 Elatagh Bridge |
RNO |
HG |
R296 |
476 |
rijeka |
IE |
01M010100 Mourne Beg Red Burn Bridge |
RNO |
GM |
R350 |
477 |
rijeka |
IE |
01S020200 Stranagoppoge Bridge u/s Finn R confl |
RNO |
HG |
R301 |
478 |
rijeka |
IE |
06B010100 Big (Louth) Ballygoly Bridge |
RNO |
HG |
R291 |
479 |
rijeka |
IE |
06W010500 White (Lh) Coneyburrow Bridge |
RCE |
GM |
R379 |
480 |
rijeka |
IE |
11O010500 Owenavorragh Bridge north of Ballinamona |
RCE |
GM |
R353 |
481 |
rijeka |
IE |
12C030200 Clody Ford (Br) 3km u/s Bunclody |
RCE |
HG |
R303 |
482 |
rijeka |
IE |
12D030200 Douglas (Ballon) Sragh Bridge |
RCE |
GM |
R355 |
483 |
rijeka |
IE |
12U010200 Urrin Buck's Bridge |
RCE |
HG |
R383 |
484 |
rijeka |
IE |
13D010350 Duncormick (W) Bridge nr Duncormick Rly St |
RNO |
GM |
R337 |
485 |
rijeka |
IE |
16A010800 Aherlow Cappa Old Bridge |
RCE |
HG |
R317 |
486 |
rijeka |
IE |
18B021900 Blackwater (Munster) Killavullen Bridge |
RCE |
GM |
R373 |
487 |
rijeka |
IE |
19G010200 Glashaboy (L Mahon) Ballyvorisheen Bridge |
RNO |
GM |
R342 |
488 |
rijeka |
IE |
25C060500 Clodiagh (Tullamore) Bridge at Rahan |
RCE |
GM |
R372 |
489 |
rijeka |
IE |
25N010300(b) Nenagh Ballysoilshaun Bridge |
RCE |
HG |
R335 |
490 |
rijeka |
IE |
25N020100 Newport (Tipp.) Ford u/s Doonane R. |
RNO |
HG |
R294 |
491 |
rijeka |
IE |
26I011350 Inny Shrule Bridge |
RCE |
HG |
R319 |
492 |
rijeka |
IE |
30C010100 Clare (Galway) Bridge 1.5 km u/s Milltown |
RCE |
GM |
R381 |
493 |
rijeka |
IE |
34M020700 Moy Ballylahan Bridge |
RCE |
HG |
R305 |
494 |
rijeka |
IE |
34M020900 Moy u/s Corroy River — nr Hollywood Ho |
RCE |
HG |
R318 |
495 |
rijeka |
IE |
34S040800 Strade Bridge u/s Moy River confl |
RCE |
HG |
R325 |
496 |
rijeka |
IE |
36A021400 Annalee 0.2 km d/s Cavan R confl |
RCE |
GM |
R370 |
497 |
rijeka |
IT |
Canale del Latte |
RCE |
GM |
R3855 |
498 |
rijeka |
IT |
Canale Delizia |
RCE |
GM |
R3852 |
499 |
rijeka |
IT |
Cavo Citterio |
RCE |
HG |
R3848 |
500 |
rijeka |
IT |
Fiume Adda — Località Premadio |
RAL |
HG |
R1219 |
501 |
rijeka |
IT |
Fiume Adda — Località Le Prese — Verzedo |
RAL |
GM |
R1220 |
502 |
rijeka |
IT |
Fiume Arno — Castelluccio Buon Riposo |
RME |
HG |
R1174 |
503 |
rijeka |
IT |
Fiume Arno — Mulino di Bucchio |
RME |
HG |
R1164 |
504 |
rijeka |
IT |
Fiume Arno — Ponte Acquaborra |
RME |
GM |
R1159 |
505 |
rijeka |
IT |
Fiume Arno — Ponte Calcinaia |
RME |
GM |
R1162 |
506 |
rijeka |
IT |
Fiume Arno — Ponte di Terrossola |
RME |
GM |
R1157 |
507 |
rijeka |
IT |
Fiume Biferno — Pietre Cadute |
RME |
HG |
R1184 |
508 |
rijeka |
IT |
Fiume Biferno — Vicenne |
RME |
HG |
R1186 |
509 |
rijeka |
IT |
Fiume Cecina — A monte confluenza Possera |
RME |
HG |
R1178 |
510 |
rijeka |
IT |
Fiume Cecina — Ponte di Ponteginori |
RME |
HG |
R1179 |
511 |
rijeka |
IT |
Fiume Cecina — Ex strada statale 1 |
RME |
GM |
R1176 |
512 |
rijeka |
IT |
Fiume Cecina — Ponte per Anqua |
RME |
HG |
R1177 |
513 |
rijeka |
IT |
Fiume Cornia |
RME |
GM |
R1180 |
514 |
rijeka |
IT |
Fiume Elsa — Isola |
RME |
GM |
R1182 |
515 |
rijeka |
IT |
Fiume Elsa — Presa acquedotto Poggibonsi |
RME |
GM |
R1181 |
516 |
rijeka |
IT |
Fiume Elsa — Ponte di Santa Giulia |
RME |
HG |
R1183 |
517 |
rijeka |
IT |
Fiume Era |
RME |
HG |
R1185 |
518 |
rijeka |
IT |
Fiume Fiora — Ex strada statale Maremmana km 42,8 |
RME |
HG |
R1190 |
519 |
rijeka |
IT |
Fiume Fiora — Strada provinciale 119 Cellena Selvena |
RME |
HG |
R1187 |
520 |
rijeka |
IT |
Fiume Fiora — Strada provinciale 32 Manciano-Farnese |
RME |
HG |
R1192 |
521 |
rijeka |
IT |
Fiume Magra — Scuola materna |
RME |
HG |
R1193 |
522 |
rijeka |
IT |
Fiume Magra — Località Caprigliola |
RME |
HG |
R1194 |
523 |
rijeka |
IT |
Fiume Merse — Località Il Santo — Montepescini |
RME |
HG |
R1197 |
524 |
rijeka |
IT |
Fiume Merse — Ponte strada statale 441 Montieri |
RME |
HG |
R1196 |
525 |
rijeka |
IT |
Fiume Mignone |
RME |
GM |
R1138 |
526 |
rijeka |
IT |
Fiume Mignone — Località confluenza Fosso Verginese |
RME |
HG |
R1139 |
527 |
rijeka |
IT |
Fiume Oglio — Ponte Salto del Lupo |
RAL |
GM |
R1222 |
528 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Grossetano — Poggio alle Mura |
RME |
GM |
R1203 |
529 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Grossetano — Ponte del Garbo |
RME |
GM |
R1202 |
530 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Grossetano — Ponte d'Istia d'Ombrone |
RME |
GM |
R1205 |
531 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Grossetano — Valle confluenza Orcia |
RME |
HG |
R1207 |
532 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Grossetano — Valle confluenza Fosso Lupaie |
RME |
HG |
R1208 |
533 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Pistoiese — Ponte della Caserana |
RME |
GM |
R1200 |
534 |
rijeka |
IT |
Fiume Ombrone Pistoiese — Presa acquedotto Prombialla |
RME |
HG |
R1201 |
535 |
rijeka |
IT |
Fiume Orcia — Località Bagno Vignoni |
RME |
HG |
R1209 |
536 |
rijeka |
IT |
Fiume Orcia — Podere La Casaccia |
RME |
HG |
R1210 |
537 |
rijeka |
IT |
Fiume Saccione |
RME |
GM |
R1189 |
538 |
rijeka |
IT |
Fiume Sangro — Sterparo |
RME |
HG |
R1191 |
539 |
rijeka |
IT |
Fiume Serchio — Migliarino |
RME |
GM |
R1211 |
540 |
rijeka |
IT |
Fiume Serchio — Ripafratta |
RME |
HG |
R1212 |
541 |
rijeka |
IT |
Fiume Sieve — A monte di San Piero |
RME |
HG |
R1215 |
542 |
rijeka |
IT |
Fiume Sieve — Ponte per Montecuccoli |
RME |
HG |
R1214 |
543 |
rijeka |
IT |
Fiume Sieve — Presa acquedotto San Francesco |
RME |
GM |
R1213 |
544 |
rijeka |
IT |
Fiume Tagliamento — Forni di Sopra |
RAL |
HG |
R1228 |
545 |
rijeka |
IT |
Fiume Tevere — Ponte di Formole |
RME |
HG |
R1217 |
546 |
rijeka |
IT |
Fiume Tevere — Molin del Becco |
RME |
HG |
R1218 |
547 |
rijeka |
IT |
Fiume Tevere — Ponte di Pistrino |
RME |
GM |
R1216 |
548 |
rijeka |
IT |
Fiume Trigno — Montebello |
RME |
HG |
R1198 |
549 |
rijeka |
IT |
Fiume Trigno — Pedicagne |
RME |
HG |
R1195 |
550 |
rijeka |
IT |
Fiume Trino — Piana dei Fumatori |
RME |
HG |
R1199 |
551 |
rijeka |
IT |
Fiumi Albegna — Barca dei Grazi |
RME |
HG |
R1152 |
552 |
rijeka |
IT |
Fiumi Albegna — Mulino per Santa Caterina |
RME |
HG |
R1154 |
553 |
rijeka |
IT |
Fiumi Albegna — Ponte strada statale 322 |
RME |
HG |
R1151 |
554 |
rijeka |
IT |
Fosso della Mola |
RME |
HG |
R1140 |
555 |
rijeka |
IT |
Fosso Ortolano |
RME |
HG |
R1141 |
556 |
rijeka |
IT |
Rio Capodacqua — Santa Croce |
RME |
HG |
R1136 |
557 |
rijeka |
IT |
Rio Val di Gambis |
RAL |
GM |
R1225 |
558 |
rijeka |
IT |
Rio Val di Stava |
RAL |
HG |
R1226 |
559 |
rijeka |
IT |
Roggia di Fondo |
RAL |
HG |
R1224 |
560 |
rijeka |
IT |
Roggia Donda |
RCE |
HG |
R3853 |
561 |
rijeka |
IT |
Roggia Nuova |
RCE |
GM |
R3856 |
562 |
rijeka |
IT |
Roggia Rile |
RCE |
HG |
R3854 |
563 |
rijeka |
IT |
Torrente Ansiei |
RAL |
HG |
R1142 |
564 |
rijeka |
IT |
Torrente Biois |
RAL |
GM |
R1143 |
565 |
rijeka |
IT |
Torrente Boite — Località Fiammes |
RAL |
HG |
R1144 |
566 |
rijeka |
IT |
Torrente Boite — Località Ponte di Cancia |
RME |
GM |
R1147 |
567 |
rijeka |
IT |
Torrente Boite — Località Scolo |
RAL |
GM |
R1146 |
568 |
rijeka |
IT |
Torrente Cordevole |
RAL |
HG |
R1148 |
569 |
rijeka |
IT |
Torrente Farfa |
RME |
HG |
R1137 |
570 |
rijeka |
IT |
Torrente Mae |
RAL |
HG |
R1149 |
571 |
rijeka |
IT |
Torrente Noce — Pejo |
RAL |
HG |
R1206 |
572 |
rijeka |
IT |
Torrente Noce — Pellizzano |
RAL |
HG |
R1204 |
573 |
rijeka |
IT |
Torrente Padola |
RAL |
GM |
R1150 |
574 |
rijeka |
IT |
Torrente Sarca di Campiglio |
RAL |
HG |
R1109 |
575 |
rijeka |
IT |
Torrente Vermigliana — Ossana |
RAL |
HG |
R1223 |
576 |
rijeka |
LT |
Akmena at Tubausiai |
RCE |
HG |
R912 |
577 |
rijeka |
LT |
Bartuva above Skuodas |
RCE |
HG |
R3511 |
578 |
rijeka |
LT |
Bražuolė mouth |
RCE |
HG |
R3522 |
579 |
rijeka |
LT |
Buka above Baluošas |
RCE |
HG |
R3478 |
580 |
rijeka |
LT |
Dubysa above Seredžius |
RCE |
GM |
R3553 |
581 |
rijeka |
LT |
Geluža above Valkininkai |
RCE |
GM |
R3472 |
582 |
rijeka |
LT |
Jiesia at Kliokiškė |
RCE |
GM |
R3493 |
583 |
rijeka |
LT |
Jūra above Tauragė |
RCE |
HG |
R3567 |
584 |
rijeka |
LT |
Kražantė above Kelmė |
RCE |
GM |
R3479 |
585 |
rijeka |
LT |
Laukesa below Zarasai |
RCE |
HG |
R3521 |
586 |
rijeka |
LT |
Lėvuo above Kupiškis |
RCE |
GM |
R534 |
587 |
rijeka |
LT |
Lūšė Pikeliai |
RCE |
HG |
R3520 |
588 |
rijeka |
LT |
Minija above Plungė |
RCE |
GM |
R3494 |
589 |
rijeka |
LT |
Minija below Gargždai |
RCE |
GM |
R3534 |
590 |
rijeka |
LT |
Minija below Priekulė |
RCE |
GM |
R538 |
591 |
rijeka |
LT |
Šešuvis at Skirgailiai |
RCE |
GM |
R3547 |
592 |
rijeka |
LT |
Skroblus below Dubininkai |
RCE |
HG |
R3474 |
593 |
rijeka |
LT |
Šventoji above Anykščiai |
RCE |
HG |
R453 |
594 |
rijeka |
LT |
Veiviržas at Veiviržėnai |
RCE |
HG |
R531 |
595 |
rijeka |
LT |
Žeimena below Pabradė |
RCE |
HG |
R3777 |
596 |
rijeka |
LT |
Žeimena below Švenčionėliai |
RCE |
HG |
R3559 |
597 |
rijeka |
LU |
Attert, aval Everlange |
RCE |
HG |
R1079 |
598 |
rijeka |
LU |
Attert, Colmar-Berg |
RCE |
GM |
R1080 |
599 |
rijeka |
LU |
Clerve, aval Clervaux |
RCE |
GM |
R1082 |
600 |
rijeka |
LU |
Clerve, Kautenbach |
RCE |
HG |
R1081 |
601 |
rijeka |
LV |
Abava 0.5 km upstream Kandava |
RCE |
HG |
R3229 |
602 |
rijeka |
LV |
Berze 1.0 km downstream Dobele |
RCE |
GM |
R3230 |
603 |
rijeka |
LV |
Dubna, 0.5 km upstream Livani |
RCE |
HG |
R361 |
604 |
rijeka |
LV |
Gauja 3.0 km downstream Valmiera |
RCE |
GM |
R367 |
605 |
rijeka |
LV |
Memele, boundary with Lithuania |
RCE |
HG |
R368 |
606 |
rijeka |
LV |
Musa, boundary with Lithuania |
RCE |
GM |
R371 |
607 |
rijeka |
LV |
Rezekne 4.0 km upstream Rezekne |
RCE |
HG |
R3227 |
608 |
rijeka |
LV |
Tebra upstream Aizpute |
RCE |
HG |
R3295 |
609 |
rijeka |
MT |
Bahrija Valley System |
RME |
GM |
R4039 |
610 |
rijeka |
NL |
Beneden-Dinkel |
RCE |
GM |
R448 |
611 |
rijeka |
NL |
Boekelerbeek |
RCE |
GM |
R16 |
612 |
rijeka |
NL |
Boven-Dinkel |
RCE |
HG |
R51 |
613 |
rijeka |
NL |
Drentse Aa |
RCE |
GM |
R26 |
614 |
rijeka |
NL |
Gasterensche Diep |
RCE |
HG |
R49 |
615 |
rijeka |
NL |
Gulp |
RCE |
GM |
R45 |
616 |
rijeka |
NL |
Keersop |
RCE |
HG |
R42 |
617 |
rijeka |
NL |
Niers/Zelderheide |
RCE |
GM |
R40 |
618 |
rijeka |
NL |
Oude Graaf Hugten |
RCE |
GM |
R38 |
619 |
rijeka |
NL |
Poppelsche Ley |
RCE |
GM |
R39 |
620 |
rijeka |
NL |
Puntbeek |
RCE |
GM |
R70 |
621 |
rijeka |
NL |
Rammelbeek |
RCE |
GM |
R63 |
622 |
rijeka |
NL |
Rodebeek (Rothenbach) |
RCE |
HG |
R438 |
623 |
rijeka |
NL |
Rovertsche Ley |
RCE |
HG |
R58 |
624 |
rijeka |
NL |
Ruenbergerbeek |
RCE |
HG |
R50 |
625 |
rijeka |
NL |
Selzerbeek (Partij) |
RCE |
HG |
R55 |
626 |
rijeka |
NL |
Swalm (Hoosterhof) |
RCE |
GM |
R53 |
627 |
rijeka |
NL |
Worm (Haanrade) |
RCE |
GM |
R71 |
628 |
rijeka |
PL |
Drawa |
RCE |
HG |
R459 |
629 |
rijeka |
PL |
Gizela |
RCE |
GM |
R430 |
630 |
rijeka |
PL |
Grabowa |
RCE |
HG |
R472 |
631 |
rijeka |
PL |
Grzybnica |
RCE |
HG |
R475 |
632 |
rijeka |
PL |
Kamionka |
RCE |
HG |
R394 |
633 |
rijeka |
PL |
Łaźna Struga |
RCE |
HG |
R395 |
634 |
rijeka |
PL |
Lega |
RCE |
HG |
R432 |
635 |
rijeka |
PL |
Osownica |
RCE |
GM |
R456 |
636 |
rijeka |
PL |
Parsęta |
RCE |
GM |
R469 |
637 |
rijeka |
PL |
Struga Koniuszyn |
RCE |
HG |
R426 |
638 |
rijeka |
PL |
Ugoszcz |
RCE |
GM |
R446 |
639 |
rijeka |
PL |
Wołczenica |
RCE |
HG |
R477 |
640 |
rijeka |
PL |
Zimna Woda |
RCE |
HG |
R1030 |
641 |
rijeka |
PT |
Arunca |
RME |
GM |
R120 |
642 |
rijeka |
PT |
Avô_1 |
RME |
HG |
R3505 |
643 |
rijeka |
PT |
Azibo_1 |
RME |
GM |
R271 |
644 |
rijeka |
PT |
Baceiro_1 |
RME |
HG |
R265 |
645 |
rijeka |
PT |
Cabreira |
RME |
HG |
R3509 |
646 |
rijeka |
PT |
Ceira |
RME |
GM |
R212 |
647 |
rijeka |
PT |
Côja_1 |
RME |
HG |
R3502 |
648 |
rijeka |
PT |
Curros_10 |
RME |
HG |
R236 |
649 |
rijeka |
PT |
Curros_20 |
RME |
HG |
R244 |
650 |
rijeka |
PT |
Foz_Arouce |
RME |
GM |
R211 |
651 |
rijeka |
PT |
Góis |
RME |
HG |
R214 |
652 |
rijeka |
PT |
I-GS-1 Castelão |
RME |
HG |
R115 |
653 |
rijeka |
PT |
I-GS-CP Corte Pinheiro |
RME |
HG |
R124 |
654 |
rijeka |
PT |
II-A-2 Cerca dos Pomares |
RME |
HG |
R238 |
655 |
rijeka |
PT |
III-S-1 São Cristóvão |
RME |
GM |
R3557 |
656 |
rijeka |
PT |
Local 7.8 Ribeira de Valverde |
RME |
GM |
R3572 |
657 |
rijeka |
PT |
Macedo_20 |
RME |
HG |
R269 |
658 |
rijeka |
PT |
Meirinhos_1 |
RME |
GM |
R262 |
659 |
rijeka |
PT |
P2223031 Ribeira de São Domingos |
RME |
GM |
R3539 |
660 |
rijeka |
PT |
P4213011 Afluente do Torgal |
RME |
HG |
R3536 |
661 |
rijeka |
PT |
P4213041 Porteira Rija |
RME |
GM |
R3554 |
662 |
rijeka |
PT |
Pinhão_1 |
RME |
HG |
R247 |
663 |
rijeka |
PT |
Rabaçal_60 |
RME |
GM |
R284 |
664 |
rijeka |
PT |
Rabaçal_70 |
RME |
HG |
R285 |
665 |
rijeka |
PT |
Sabor_1 |
RME |
HG |
R266 |
666 |
rijeka |
PT |
Sabor_4 |
RME |
HG |
R270 |
667 |
rijeka |
PT |
Sabor_5 |
RME |
GM |
R280 |
668 |
rijeka |
PT |
Sousa_3 |
RME |
GM |
R267 |
669 |
rijeka |
PT |
Tedo_1 |
RME |
HG |
R272 |
670 |
rijeka |
PT |
Tua_1 |
RME |
GM |
R278 |
671 |
rijeka |
PT |
Tuela_3 |
RME |
HG |
R268 |
672 |
rijeka |
PT |
Tuela_55 |
RME |
HG |
R283 |
673 |
rijeka |
SE |
River 3631 |
RNO |
HG |
R3480 |
674 |
rijeka |
SE |
Å från Limmaren |
RCE |
GM |
R3475 |
675 |
rijeka |
SE |
Båthusbäcken |
RNO |
GM |
R3518 |
676 |
rijeka |
SE |
Fällbäcken |
RNO |
GM |
R3370 |
677 |
rijeka |
SE |
Insjöbäcken |
RNO |
HG |
R3372 |
678 |
rijeka |
SE |
Kvarnån |
RNO |
GM |
R3377 |
679 |
rijeka |
SE |
Larsboån |
RNO |
HG |
R3346 |
680 |
rijeka |
SE |
Laukersjöbäcken |
RNO |
HG |
R3477 |
681 |
rijeka |
SE |
Mellanälven |
RNO |
HG |
R3354 |
682 |
rijeka |
SE |
Rockån |
RNO |
GM |
R3376 |
683 |
rijeka |
SE |
Sandvadsbäcken |
RNO |
GM |
R3365 |
684 |
rijeka |
SE |
Storbäcken |
RNO |
HG |
R3375 |
685 |
rijeka |
SE |
Torrfinnån |
RNO |
HG |
R3373 |
686 |
rijeka |
SE |
Ullnaån |
RCE |
GM |
R889 |
687 |
rijeka |
SE |
Ursån |
RNO |
GM |
R3525 |
688 |
rijeka |
SI |
Koritnica Kal |
RAL |
HG |
R3790 |
689 |
rijeka |
SI |
Sava Otoče |
RAL |
HG |
R331 |
690 |
rijeka |
SI |
Savinja Luče |
RAL |
HG |
R3785 |
691 |
rijeka |
SI |
Soča Trenta |
RAL |
HG |
R3789 |
692 |
rijeka |
SK |
Belá, Liptovský Hrádok |
REC |
HG |
R1158 |
693 |
rijeka |
SK |
Čierna voda, Čierna Voda |
REC |
GM |
R1169 |
694 |
rijeka |
SK |
Čierna voda, Senec |
REC |
GM |
R1168 |
695 |
rijeka |
SK |
Dunaj (Danube), Komárno |
REC |
GM |
R1173 |
696 |
rijeka |
SK |
Dunaj (Danube), Medveďov |
REC |
GM |
R1172 |
697 |
rijeka |
SK |
Malý Dunaj, Jelka |
REC |
GM |
R1167 |
698 |
rijeka |
SK |
Myjava, Kúty |
REC |
GM |
R1171 |
699 |
rijeka |
SK |
Myjava, pod Myjavou |
REC |
GM |
R1170 |
700 |
rijeka |
SK |
Rajčianka, Žilina |
REC |
HG |
R1163 |
701 |
rijeka |
SK |
Ronava, Slovenské Nové Mesto |
REC |
GM |
R1165 |
702 |
rijeka |
SK |
Trnávka, Zemplínske Hradište |
REC |
GM |
R1166 |
703 |
rijeka |
SK |
Varínka, Varín |
REC |
HG |
R1161 |
704 |
rijeka |
UK |
Allan Water at NN817066 |
RCE |
HG |
R3972 |
705 |
rijeka |
UK |
Allander Water at d/s Milngavie STW |
RNO |
GM |
R439 |
706 |
rijeka |
UK |
Allt Chalder at u/s hydro offtake |
RNO |
HG |
R519 |
707 |
rijeka |
UK |
Allt Chomraidh |
RCE |
HG |
R561 |
708 |
rijeka |
UK |
Allt Eigheach at road bridge |
RCE |
GM |
R564 |
709 |
rijeka |
UK |
Allt Eigheach at road bridge — N5 |
RNO |
GM |
R1066 |
710 |
rijeka |
UK |
Annas at 5m d/s bridge at Annaside |
RCE |
GM |
R495 |
711 |
rijeka |
UK |
Annas at 5m d/s bridge at Annaside — N2 |
RNO |
GM |
R575 |
712 |
rijeka |
UK |
Annas at A595 bridge at Bootle |
RCE |
HG |
R496 |
713 |
rijeka |
UK |
Ashgrove Tributary at Ballykeel |
RCE |
GM |
R380 |
714 |
rijeka |
UK |
Avon Water at Gordleton |
RCE |
HG |
R501 |
715 |
rijeka |
UK |
Bidno at u/s Wye |
RCE |
GM |
R488 |
716 |
rijeka |
UK |
Biggar Water at NT130349 |
RCE |
GM |
R552 |
717 |
rijeka |
UK |
Black Cart Water at Howwood Bridge |
RNO |
GM |
R443 |
718 |
rijeka |
UK |
Black Cart Water at u/s Johnstone STW |
RNO |
GM |
R445 |
719 |
rijeka |
UK |
Carie Burn at parking site |
RNO |
HG |
R533 |
720 |
rijeka |
UK |
Charlton Stream at Charlton/Milbourne |
RCE |
HG |
R498 |
721 |
rijeka |
UK |
Clun at Marlow |
RCE |
HG |
R492 |
722 |
rijeka |
UK |
Cothi at Moelfre |
RNO |
HG |
R487 |
723 |
rijeka |
UK |
Cothi Clydach at B4310 |
RNO |
HG |
R485 |
724 |
rijeka |
UK |
Craufurdland Water at Assloss Ford |
RCE |
HG |
R3936 |
725 |
rijeka |
UK |
Cwm Cywarch |
RNO |
GM |
R482 |
726 |
rijeka |
UK |
Cynfal at Pont Newydd |
RNO |
GM |
R486 |
727 |
rijeka |
UK |
Dall Burn at Main Road — N5 |
RNO |
GM |
R1067 |
728 |
rijeka |
UK |
Dall Burn at main road bridge |
RCE |
GM |
R537 |
729 |
rijeka |
UK |
Dean Water at NO 345 482 |
RCE |
GM |
R3989 |
730 |
rijeka |
UK |
East Looe River at Trussel Bridge |
RNO |
GM |
R500 |
731 |
rijeka |
UK |
Endrick Water at Balfron |
RNO |
HG |
R3937 |
732 |
rijeka |
UK |
Endrick Water at Drymen Bridge (R-C4) |
RCE |
HG |
R3939 |
733 |
rijeka |
UK |
Endrick Water at Drymen Bridge (R-N4) |
RNO |
HG |
R467 |
734 |
rijeka |
UK |
Ettrick Water at Lindean |
RNO |
HG |
R470 |
735 |
rijeka |
UK |
Fenwick Water at Assloss Bridge |
RCE |
GM |
R65 |
736 |
rijeka |
UK |
Finn River (Cos Tyrone/Donegal) at Clady Bridge |
RNO |
GM |
R502 |
737 |
rijeka |
UK |
Gala Water at NT487368 |
RCE |
GM |
R546 |
738 |
rijeka |
UK |
Glendun River at Knocknacarry Bridge |
RCE |
GM |
R382 |
739 |
rijeka |
UK |
Glenroan Burn at Glenroan Bridge |
RCE |
HG |
R384 |
740 |
rijeka |
UK |
Glensawisk Burn at Campbell's Bridge |
RCE |
HG |
R418 |
741 |
rijeka |
UK |
Hepste at d/s Two ridges near Bryn Cul Ford |
RCE |
HG |
R491 |
742 |
rijeka |
UK |
Hilton/Cut Throat Brook at Broughton |
RCE |
HG |
R504 |
743 |
rijeka |
UK |
Killyglen Burn at Drains Bay |
RCE |
GM |
R385 |
744 |
rijeka |
UK |
King Edward Burn at Bridge of Eden |
RNO |
HG |
R476 |
745 |
rijeka |
UK |
King Edward Burn at Stocherie |
RNO |
GM |
R479 |
746 |
rijeka |
UK |
Leader Water at Leader Water Foot |
RCE |
HG |
R1059 |
747 |
rijeka |
UK |
Lee (Thames) at Leasy Bridge, Wheathampstead |
RCE |
GM |
R507 |
748 |
rijeka |
UK |
Len Trib. at 100m d/s Leeds STW |
RCE |
GM |
R506 |
749 |
rijeka |
UK |
Leys Farm Ditch at A4095 Roadbridge |
RCE |
GM |
R499 |
750 |
rijeka |
UK |
Lisnabane Burn at Lisnablane Bridge |
RCE |
HG |
R386 |
751 |
rijeka |
UK |
Loughermore River at Loughermore Bridge |
RCE |
GM |
R388 |
752 |
rijeka |
UK |
Main Water of Luce at u/s Penwhirn Burn |
RNO |
HG |
R3938 |
753 |
rijeka |
UK |
Monnow at Monmouth Gap |
RCE |
GM |
R494 |
754 |
rijeka |
UK |
Nant y Dernol at u/s Wye |
RCE |
HG |
R490 |
755 |
rijeka |
UK |
Palnure Burn at Craignine Bridge |
RNO |
HG |
R525 |
756 |
rijeka |
UK |
Polharrow Burn at A713 bridge |
RNO |
HG |
R520 |
757 |
rijeka |
UK |
Polmaddy Burn near A713 bridge |
RNO |
GM |
R521 |
758 |
rijeka |
UK |
River Alaw at Llanfigael |
RCE |
GM |
R3817 |
759 |
rijeka |
UK |
River Annan at NY117762 |
RCE |
GM |
R3988 |
760 |
rijeka |
UK |
River Annan at NY101860 |
RCE |
HG |
R548 |
761 |
rijeka |
UK |
River Annan at NY123757 |
RCE |
HG |
R3981 |
762 |
rijeka |
UK |
River Bervie at u/s Macphies |
RCE |
HG |
R484 |
763 |
rijeka |
UK |
River Bladnoch at Glassock Bridge |
RNO |
HG |
R526 |
764 |
rijeka |
UK |
River Calder at d/s Lochwinnoch |
RNO |
HG |
R510 |
765 |
rijeka |
UK |
River Calder at d/s Lochwinnoch RC2 |
RCE |
HG |
R512 |
766 |
rijeka |
UK |
River Carron at Tewel Ford |
RNO |
HG |
R489 |
767 |
rijeka |
UK |
River Clyde at Highlees |
RCE |
HG |
R513 |
768 |
rijeka |
UK |
River Clyde at Hyndford Bridge |
RNO |
GM |
R3951 |
769 |
rijeka |
UK |
River Clyde at Uddingston |
RCE |
GM |
R515 |
770 |
rijeka |
UK |
River Cree at Arnimean |
RNO |
GM |
R3891 |
771 |
rijeka |
UK |
River Derg at Crew Bridge |
RNO |
HG |
R455 |
772 |
rijeka |
UK |
River Devon at NS886962 |
RCE |
GM |
R3940 |
773 |
rijeka |
UK |
River Devon at NS845957 |
RCE |
HG |
R549 |
774 |
rijeka |
UK |
River Don at Kintore Bridge |
RNO |
GM |
R509 |
775 |
rijeka |
UK |
River Enrick d/s Drumnadrochit |
RNO |
HG |
R3950 |
776 |
rijeka |
UK |
River Irvine at Gatehead |
RCE |
GM |
R3986 |
777 |
rijeka |
UK |
River Isla at Wester Cardean |
RNO |
HG |
R471 |
778 |
rijeka |
UK |
River Kelvin at Torrance |
RCE |
GM |
R4003 |
779 |
rijeka |
UK |
River Nant at d/s Taynuilt |
RNO |
HG |
R517 |
780 |
rijeka |
UK |
River Nith above Kirkconnel |
RCE |
HG |
R3992 |
781 |
rijeka |
UK |
River Nith at NX967778 |
RCE |
GM |
R560 |
782 |
rijeka |
UK |
River Nith at NX971765 |
RCE |
GM |
R559 |
783 |
rijeka |
UK |
River Otter 50m u |
RCE |
HG |
R3818 |
784 |
rijeka |
UK |
River Tweed at NT682321 |
RCE |
HG |
R556 |
785 |
rijeka |
UK |
River Tweed at NT690333 |
RCE |
HG |
R557 |
786 |
rijeka |
UK |
RIVER TWEED AT NT907479 |
RCE |
HG |
R3977 |
787 |
rijeka |
UK |
Rothley Brook at Ratby |
RCE |
GM |
R497 |
788 |
rijeka |
UK |
Shalloch at u/s Minnoch confluence |
RNO |
HG |
R522 |
789 |
rijeka |
UK |
Tregeseal Stream at Carn Praunter |
RCE |
GM |
R503 |
790 |
rijeka |
UK |
Tregeseal Stream at Carn Praunter — N2 |
RNO |
GM |
R576 |
791 |
rijeka |
UK |
Tweed at NT489323 |
RCE |
HG |
R3974 |
792 |
rijeka |
UK |
Tweed at NT625316 |
RCE |
HG |
R3952 |
793 |
rijeka |
UK |
Water of Federate at Mill of Federate |
RCE |
GM |
R3990 |
794 |
rijeka |
UK |
Water of Minnoch u/s of Shalloch confluence |
RNO |
GM |
R523 |
795 |
rijeka |
UK |
Water of Minnoch u/s of Shalloch confluence — RC3 |
RCE |
GM |
R524 |
796 |
rijeka |
UK |
Whiteadder at NT786567 |
RCE |
HG |
R3880 |
797 |
rijeka |
UK |
Whiteadder Water at Chesterfield Ford |
RCE |
GM |
R463 |
798 |
rijeka |
UK |
Wye (Thames) at G.S. Hedsor |
RCE |
HG |
R505 |
799 |
jezero |
AT |
Altausseer See |
LAL |
HG |
L275 |
800 |
jezero |
AT |
Attersee |
LAL |
HG |
L240 |
801 |
jezero |
AT |
Faaker See |
LAL |
HG |
L105 |
802 |
jezero |
AT |
Grundlsee |
LAL |
HG |
L276 |
803 |
jezero |
AT |
Hallstätter See |
LAL |
HG |
L252 |
804 |
jezero |
AT |
Irrsee |
LAL |
HG |
L237 |
805 |
jezero |
AT |
Mattsee |
LAL |
HG |
L219 |
806 |
jezero |
AT |
Mondsee |
LAL |
HG |
L234 |
807 |
jezero |
AT |
Obertrumer See |
LAL |
HG |
L220 |
808 |
jezero |
AT |
Ossiacher See |
LAL |
HG |
L107 |
809 |
jezero |
AT |
Pressegger See |
LAL |
HG |
L108 |
810 |
jezero |
AT |
Wallersee |
LAL |
HG |
L232 |
811 |
jezero |
AT |
Weißensee |
LAL |
HG |
L109 |
812 |
jezero |
AT |
Wörthersee |
LAL |
HG |
L111 |
813 |
jezero |
AT |
Wolfgangsee |
LAL |
HG |
L233 |
814 |
jezero |
BE |
Blokkersdijk — LO |
LCE |
GM |
L656 |
815 |
jezero |
BE |
Gavers — Harelbeke |
LCE |
GM |
L478 |
816 |
jezero |
CY |
Asprokremmos dam |
LME |
GM |
L535 |
817 |
jezero |
CY |
Kouris dam |
LME |
GM |
L452 |
818 |
jezero |
DE |
Alpsee bei Füssen |
LAL |
HG |
L655 |
819 |
jezero |
DE |
Barniner See |
LCE |
GM |
L658 |
820 |
jezero |
DE |
Bodensee (Obersee) |
LAL |
HG |
L661 |
821 |
jezero |
DE |
Bothkamper See |
LCE |
GM |
L665 |
822 |
jezero |
DE |
Chiemsee |
LAL |
HG |
L669 |
823 |
jezero |
DE |
Grimnitzsee |
LCE |
GM |
L732 |
824 |
jezero |
DE |
Großer Alpsee bei Immenstadt |
LAL |
GM |
L673 |
825 |
jezero |
DE |
Großer Müggelsee |
LCE |
GM |
L3920 |
826 |
jezero |
DE |
Großer Ostersee |
LAL |
HG |
L676 |
827 |
jezero |
DE |
Großer Plöner See |
LCE |
GM |
L3810 |
828 |
jezero |
DE |
Großer Wariner See |
LCE |
GM |
L700 |
829 |
jezero |
DE |
Gulper See |
LCE |
GM |
L731 |
830 |
jezero |
DE |
Königssee |
LAL |
HG |
L677 |
831 |
jezero |
DE |
Malkwitzer See |
LCE |
HG |
L685 |
832 |
jezero |
DE |
Schliersee |
LAL |
GM |
L690 |
833 |
jezero |
DE |
Schöhsee |
LCE |
HG |
L691 |
834 |
jezero |
DE |
Starnberger See |
LAL |
HG |
L692 |
835 |
jezero |
DE |
Suhrer See |
LCE |
HG |
L693 |
836 |
jezero |
DE |
Tachinger See |
LAL |
GM |
L697 |
837 |
jezero |
DE |
Treptowsee |
LCE |
HG |
L698 |
838 |
jezero |
DE |
Waginger See |
LAL |
GM |
L699 |
839 |
jezero |
DE |
Weißensee |
LAL |
HG |
L701 |
840 |
jezero |
DE |
Weitsee |
LAL |
HG |
L702 |
841 |
jezero |
DE |
Wittwesee |
LCE |
HG |
L730 |
842 |
jezero |
DE |
Wörthsee |
LAL |
HG |
L727 |
843 |
jezero |
DK |
Almind Sø |
LCE |
HG |
L3434 |
844 |
jezero |
DK |
Bagsværd Sø |
LCE |
GM |
L3431 |
845 |
jezero |
DK |
Bastrup Sø |
LCE |
GM |
L3426 |
846 |
jezero |
DK |
Bryrup Langsø |
LCE |
GM |
L3429 |
847 |
jezero |
DK |
Damhussøen |
LCE |
GM |
L3427 |
848 |
jezero |
DK |
Engelsholm Sø |
LCE |
GM |
L3430 |
849 |
jezero |
DK |
Engetved Sø |
LCE |
GM |
L3444 |
850 |
jezero |
DK |
Glenstrup Sø |
LCE |
GM |
L3413 |
851 |
jezero |
DK |
Hald Sø |
LCE |
GM |
L3411 |
852 |
jezero |
DK |
Hampen Sø |
LCE |
HG |
L3440 |
853 |
jezero |
DK |
Hostrup Sø |
LCE |
GM |
L3442 |
854 |
jezero |
DK |
Knud Sø |
LCE |
GM |
L3414 |
855 |
jezero |
DK |
Maglesø |
LCE |
HG |
L3419 |
856 |
jezero |
DK |
Nors Sø |
LCE |
HG |
L3423 |
857 |
jezero |
DK |
Ravnsø |
LCE |
GM |
L3251 |
858 |
jezero |
DK |
Rørbæk Sø |
LCE |
GM |
L3445 |
859 |
jezero |
DK |
Slåen Sø |
LCE |
HG |
L3339 |
860 |
jezero |
DK |
Søby Sø |
LCE |
HG |
L3433 |
861 |
jezero |
DK |
Søholm Sø |
LCE |
GM |
L3425 |
862 |
jezero |
DK |
Sunds Sø |
LCE |
GM |
L3439 |
863 |
jezero |
DK |
Vandet Sø |
LCE |
GM |
L3412 |
864 |
jezero |
EE |
Endla |
LCE |
GM |
L927 |
865 |
jezero |
EE |
Ihamaru Palojärv |
LCE |
GM |
L917 |
866 |
jezero |
EE |
Kalli |
LCE |
HG |
L928 |
867 |
jezero |
EE |
Köstrejärv |
LCE |
GM |
L921 |
868 |
jezero |
EE |
Kooraste Kõverjärv |
LCE |
HG |
L922 |
869 |
jezero |
EE |
Nohipalu Valgjärv |
LCE |
HG |
L916 |
870 |
jezero |
EE |
Prossa |
LCE |
HG |
L920 |
871 |
jezero |
EE |
Saadjärv |
LCE |
HG |
L924 |
872 |
jezero |
EE |
Tõhela |
LCE |
HG |
L919 |
873 |
jezero |
EE |
Uljaste |
LCE |
GM |
L590 |
874 |
jezero |
EE |
Väike Palkna |
LCE |
HG |
L918 |
875 |
jezero |
EE |
Verevi |
LCE |
GM |
L923 |
876 |
jezero |
EE |
Viljandi |
LCE |
GM |
L926 |
877 |
jezero |
ES |
Agavanzal |
LME |
GM |
L3532 |
878 |
jezero |
ES |
Águeda |
LME |
GM |
L126 |
879 |
jezero |
ES |
Aldeadávila |
LME |
GM |
L136 |
880 |
jezero |
ES |
Bao |
LME |
GM |
L117 |
881 |
jezero |
ES |
Guadalest |
LME |
GM |
L166 |
882 |
jezero |
ES |
Guadalmellato |
LME |
GM |
L114 |
883 |
jezero |
ES |
Loriguilla |
LME |
GM |
L146 |
884 |
jezero |
ES |
Negratín |
LME |
GM |
L141 |
885 |
jezero |
ES |
Pálmaces |
LME |
GM |
L130 |
886 |
jezero |
ES |
Portodemouros |
LME |
GM |
L104 |
887 |
jezero |
ES |
Salime |
LME |
GM |
L102 |
888 |
jezero |
ES |
San Esteban |
LME |
GM |
L112 |
889 |
jezero |
ES |
Sau |
LME |
GM |
L260 |
890 |
jezero |
ES |
Talarn |
LME |
GM |
L133 |
891 |
jezero |
ES |
Tanes |
LME |
GM |
L139 |
892 |
jezero |
ES |
Valparaíso |
LME |
GM |
L116 |
893 |
jezero |
ES |
Vilasouto |
LME |
GM |
L121 |
894 |
jezero |
ES |
Yeguas |
LME |
GM |
L113 |
895 |
jezero |
FI |
Ähtärinjärvi |
LNO |
GM |
L3872 |
896 |
jezero |
FI |
Haukkajärvi |
LNO |
HG |
L1126 |
897 |
jezero |
FI |
Joutsijärvi |
LNO |
GM |
L1127 |
898 |
jezero |
FI |
Jyväsjärvi |
LNO |
GM |
L1128 |
899 |
jezero |
FI |
Keskijärvi |
LNO |
GM |
L1129 |
900 |
jezero |
FI |
Luujärvi |
LNO |
HG |
L1130 |
901 |
jezero |
FI |
Pääjärvi |
LNO |
HG |
L3820 |
902 |
jezero |
FI |
Pieksänjärvi |
LNO |
GM |
L3823 |
903 |
jezero |
FI |
Punelia, Neittysaari 158 |
LNO |
HG |
L1014 |
904 |
jezero |
FI |
Salmijärvi |
LNO |
GM |
L1131 |
905 |
jezero |
FI |
Tevänti, keskiosa 1 |
LNO |
HG |
L1024 |
906 |
jezero |
FI |
Tuomiojärvi |
LNO |
GM |
L3822 |
907 |
jezero |
FR |
Aiguebelette-le-Lac |
LAL |
GM |
L984 |
908 |
jezero |
FR |
Annecy |
LAL |
HG |
L98 |
909 |
jezero |
FR |
Le Bourget-du-Lac |
LAL |
GM |
L983 |
910 |
jezero |
FR |
Cazaux |
LCE |
HG |
L95 |
911 |
jezero |
FR |
Hourtin-carcans |
LCE |
GM |
L96 |
912 |
jezero |
FR |
Lacanau |
LCE |
GM |
L97 |
913 |
jezero |
FR |
Laffrey |
LAL |
HG |
L975 |
914 |
jezero |
FR |
Léman |
LAL |
GM |
L985 |
915 |
jezero |
FR |
Petichet |
LAL |
GM |
L978 |
916 |
jezero |
FR |
Sainte-Croix |
LME |
GM |
L4022 |
917 |
jezero |
FR |
Saint-Point |
LCE |
GM |
L99 |
918 |
jezero |
FR |
Saint-Cassien |
LME |
GM |
L4021 |
919 |
jezero |
FR |
Sylans |
LAL |
GM |
L980 |
920 |
jezero |
GR |
Fragma Thisavrou |
LME |
GM |
L3935 |
921 |
jezero |
GR |
Tehniti Limni Tavropou (Plastira) |
LME |
HG |
L3941 |
922 |
jezero |
HU |
Kunkápolnási-mocsár |
LCE |
HG |
L1078 |
923 |
jezero |
HU |
Balaton, Keszthelyi-öböl |
LCE |
GM |
L1073 |
924 |
jezero |
HU |
Balaton, Balatonfüredi-öböl |
LCE |
HG |
L1075 |
925 |
jezero |
HU |
Velencei-tó, Gárdony |
LCE |
GM |
L1074 |
926 |
jezero |
HU |
Kis-Balaton, Vörsi-víz |
LCE |
HG |
L1076 |
927 |
jezero |
IE |
Lough Ballynakill |
LAT |
GM |
L354 |
928 |
jezero |
IE |
Lough Dromore |
LAT |
HG |
L321 |
929 |
jezero |
IE |
Lough Lattone |
LAT |
HG |
L3926 |
930 |
jezero |
IE |
Lough Acrow |
LAT |
GM |
L399 |
931 |
jezero |
IE |
Lough Akibbon |
LNO |
HG |
L553 |
932 |
jezero |
IE |
Lough Annamakerrig |
LAT |
GM |
L329 |
933 |
jezero |
IE |
Lough Atorick |
LNO |
GM |
L387 |
934 |
jezero |
IE |
Lough Ballycullinan |
LAT |
GM |
L309 |
935 |
jezero |
IE |
Lough Bunny |
LAT |
HG |
L103 |
936 |
jezero |
IE |
Lough Columbkille |
LAT |
HG |
L570 |
937 |
jezero |
IE |
Lough Doo (Doolough) |
LNO |
GM |
L434 |
938 |
jezero |
IE |
Lough Dunglow |
LNO |
HG |
L357 |
939 |
jezero |
IE |
Lough Easky |
LNO |
HG |
L421 |
940 |
jezero |
IE |
Lough Ennell |
LAT |
GM |
L292 |
941 |
jezero |
IE |
Lough Garadice |
LAT |
GM |
L338 |
942 |
jezero |
IE |
Lough Graney |
LNO |
GM |
L473 |
943 |
jezero |
IE |
Lough Guitane |
LNO |
HG |
L424 |
944 |
jezero |
IE |
Lough Inchiquin |
LAT |
GM |
L295 |
945 |
jezero |
IE |
Lough Lene |
LAT |
HG |
L106 |
946 |
jezero |
IE |
Lough Lickeen |
LNO |
GM |
L435 |
947 |
jezero |
IE |
Lough Moher |
LNO |
HG |
L882 |
948 |
jezero |
IE |
Lough Nahasleam |
LAT |
HG |
L351 |
949 |
jezero |
IE |
Lough Naminn |
LAT |
HG |
L375 |
950 |
jezero |
IE |
Lough O'Flynn |
LAT |
HG |
L290 |
951 |
jezero |
IE |
Lough Owel |
LAT |
HG |
L293 |
952 |
jezero |
IE |
Lough MacNean Lower |
LAT |
GM |
L3893 |
953 |
jezero |
IE |
Lough MacNean Upper |
LAT |
HG |
L1156 |
954 |
jezero |
IE |
Lough Melvin |
LAT |
GM |
L1160 |
955 |
jezero |
IT |
Bacino del Medio Flumendosa |
LME |
GM |
L1125 |
956 |
jezero |
IT |
Bacino dell'Alto Flumendosa |
LME |
GM |
L3396 |
957 |
jezero |
IT |
Bacino di Cucchinadorza |
LME |
GM |
L1123 |
958 |
jezero |
IT |
Bacino di Punta Gennarta |
LME |
GM |
L1124 |
959 |
jezero |
IT |
Lago di Caldaro |
LAL |
HG |
L1112 |
960 |
jezero |
IT |
Lago di Candia |
LAL |
GM |
L1113 |
961 |
jezero |
IT |
Lago di Como |
LAL |
GM |
L1108 |
962 |
jezero |
IT |
Lago di Endine |
LAL |
HG |
L1114 |
963 |
jezero |
IT |
Lago di Garda |
LAL |
HG |
L1110 |
964 |
jezero |
IT |
Lago di Mezzola |
LAL |
GM |
L1111 |
965 |
jezero |
IT |
Lago di Montorfano |
LAL |
HG |
L1115 |
966 |
jezero |
IT |
Lago di Piano |
LAL |
GM |
L1116 |
967 |
jezero |
IT |
Lago di Segrino |
LAL |
HG |
L1117 |
968 |
jezero |
LT |
Alnis |
LCE |
HG |
L4005 |
969 |
jezero |
LT |
Dusia |
LCE |
HG |
L583 |
970 |
jezero |
LT |
Lūkštas |
LCE |
GM |
L574 |
971 |
jezero |
LT |
Plateliai |
LCE |
HG |
L585 |
972 |
jezero |
LT |
Rubikiai |
LCE |
GM |
L3204 |
973 |
jezero |
LT |
Šventas |
LCE |
HG |
L3999 |
974 |
jezero |
LV |
Lake Burtnieks |
LCE |
GM |
L339 |
975 |
jezero |
LV |
Lake Kanieris |
LCE |
HG |
L340 |
976 |
jezero |
LV |
Lake Kisezers |
LCE |
GM |
L343 |
977 |
jezero |
LV |
Lake Liepajas |
LCE |
HG |
L345 |
978 |
jezero |
LV |
Lake Raznas |
LCE |
HG |
L349 |
979 |
jezero |
LV |
Lake Usmas |
LCE |
HG |
L359 |
980 |
jezero |
NL |
Achterste Goorven |
LCE |
GM |
L3795 |
981 |
jezero |
NL |
Ankeveense Plassen |
LCE |
HG |
L3755 |
982 |
jezero |
NL |
Bergven |
LCE |
HG |
L3811 |
983 |
jezero |
NL |
Beuven |
LCE |
HG |
L3794 |
984 |
jezero |
NL |
Botshol |
LCE |
HG |
L436 |
985 |
jezero |
NL |
Broekvelden |
LCE |
HG |
L3731 |
986 |
jezero |
NL |
Fluessen |
LCE |
GM |
L416 |
987 |
jezero |
NL |
Gaasperplas |
LCE |
HG |
L3359 |
988 |
jezero |
NL |
Gooimeer |
LCE |
GM |
L427 |
989 |
jezero |
NL |
Groot Huisven |
LCE |
GM |
L3814 |
990 |
jezero |
NL |
Naardermeer |
LCE |
HG |
L935 |
991 |
jezero |
NL |
Nieuwemeer |
LCE |
GM |
L3728 |
992 |
jezero |
NL |
Nieuwkoopse Plassen |
LCE |
GM |
L566 |
993 |
jezero |
NL |
Rauwven |
LCE |
GM |
L3812 |
994 |
jezero |
NL |
Spiegelplas |
LCE |
HG |
L3729 |
995 |
jezero |
NL |
Veluwemeer |
LCE |
HG |
L274 |
996 |
jezero |
NL |
Venrode Midden |
LCE |
GM |
L3797 |
997 |
jezero |
NL |
Vlietlanden |
LCE |
GM |
L3815 |
998 |
jezero |
NL |
Wieden |
LCE |
GM |
L4002 |
999 |
jezero |
NL |
Zegerplas |
LCE |
GM |
L3730 |
1000 |
jezero |
NL |
Zevenhuizerplas |
LCE |
HG |
L3727 |
1001 |
jezero |
PL |
Bobięcińskie Wielkie |
LCE |
HG |
L638 |
1002 |
jezero |
PL |
Busznica |
LCE |
HG |
L1 |
1003 |
jezero |
PL |
Cieszęcino |
LCE |
HG |
L651 |
1004 |
jezero |
PL |
Długie Wigierskie |
LCE |
HG |
L3 |
1005 |
jezero |
PL |
Gaładuś |
LCE |
HG |
L5 |
1006 |
jezero |
PL |
Gwiazdy |
LCE |
GM |
L636 |
1007 |
jezero |
PL |
Jegocin |
LCE |
HG |
L634 |
1008 |
jezero |
PL |
Jeleń |
LCE |
HG |
L637 |
1009 |
jezero |
PL |
Kamieniczno |
LCE |
HG |
L650 |
1010 |
jezero |
PL |
Kiedrowickie |
LCE |
GM |
L1035 |
1011 |
jezero |
PL |
Kołowin |
LCE |
HG |
L632 |
1012 |
jezero |
PL |
Krępsko Długie |
LCE |
HG |
L635 |
1013 |
jezero |
PL |
Majcz Wielki |
LCE |
HG |
L633 |
1014 |
jezero |
PL |
Miałkie |
LCE |
GM |
L311 |
1015 |
jezero |
PL |
Mokre |
LCE |
GM |
L6 |
1016 |
jezero |
PL |
Nicemino |
LCE |
HG |
L652 |
1017 |
jezero |
PL |
Piasek |
LCE |
HG |
L645 |
1018 |
jezero |
PL |
Śmiadowo |
LCE |
HG |
L551 |
1019 |
jezero |
PL |
Wiłkokuk |
LCE |
HG |
L289 |
1020 |
jezero |
PL |
Wiżajny |
LCE |
GM |
L344 |
1021 |
jezero |
PL |
Zelwa |
LCE |
HG |
L307 |
1022 |
jezero |
PT |
Aguieira |
LME |
GM |
L3465 |
1023 |
jezero |
PT |
Alto Lindoso |
LME |
GM |
L119 |
1024 |
jezero |
PT |
Caniçada |
LME |
GM |
L208 |
1025 |
jezero |
PT |
Fronhas |
LME |
GM |
L210 |
1026 |
jezero |
PT |
Maranhão |
LME |
GM |
L241 |
1027 |
jezero |
PT |
Montargil |
LME |
GM |
L3463 |
1028 |
jezero |
PT |
Monte da Rocha |
LME |
GM |
L249 |
1029 |
jezero |
PT |
Pracana |
LME |
GM |
L3566 |
1030 |
jezero |
SE |
Bäen |
LNO |
GM |
L897 |
1031 |
jezero |
SE |
Baktsjaure |
LNO |
HG |
L883 |
1032 |
jezero |
SE |
Bysjön |
LNO |
HG |
L869 |
1033 |
jezero |
SE |
Dalkarlsaspen |
LNO |
GM |
L957 |
1034 |
jezero |
SE |
Degervattnet |
LNO |
HG |
L879 |
1035 |
jezero |
SE |
Fiolen |
LNO |
HG |
L910 |
1036 |
jezero |
SE |
Försjön |
LNO |
HG |
L871 |
1037 |
jezero |
SE |
Gryten |
LNO |
GM |
L3762 |
1038 |
jezero |
SE |
Hjärtsjön |
LNO |
GM |
L895 |
1039 |
jezero |
SE |
Limmingsjön |
LNO |
HG |
L878 |
1040 |
jezero |
SE |
Marsjön |
LNO |
HG |
L880 |
1041 |
jezero |
SE |
Örvattnet |
LNO |
GM |
L892 |
1042 |
jezero |
SE |
Övre Skärsjön |
LNO |
GM |
L3764 |
1043 |
jezero |
SE |
Pahajärvi |
LNO |
HG |
L874 |
1044 |
jezero |
SE |
Remmarsjön |
LNO |
HG |
L877 |
1045 |
jezero |
SE |
Sangen |
LNO |
HG |
L872 |
1046 |
jezero |
SE |
Spjutmosjön |
LNO |
GM |
L3766 |
1047 |
jezero |
SE |
Stensjön |
LNO |
HG |
L870 |
1048 |
jezero |
SE |
Stensjön(2) |
LNO |
HG |
L881 |
1049 |
jezero |
SE |
Sundträsket |
LNO |
GM |
L885 |
1050 |
jezero |
SE |
Täfteträsket |
LNO |
GM |
L876 |
1051 |
jezero |
SE |
Toftan |
LNO |
GM |
L3763 |
1052 |
jezero |
SE |
Valasjön |
LNO |
HG |
L873 |
1053 |
jezero |
SE |
Vikholmen |
LNO |
GM |
L886 |
1054 |
jezero |
SE |
Vuotnersjön |
LNO |
HG |
L884 |
1055 |
jezero |
SI |
Blejsko jezero |
LAL |
GM |
L3995 |
1056 |
jezero |
SI |
Bohinjsko jezero |
LAL |
HG |
L3998 |
1057 |
jezero |
UK |
Bassenthwaite Lake |
LNO |
GM |
L431 |
1058 |
jezero |
UK |
Bosherston Lake, Central Arm |
LCE |
HG |
L442 |
1059 |
jezero |
UK |
Buttermere |
LNO |
HG |
L3869 |
1060 |
jezero |
UK |
Cam Loch |
LNO |
HG |
L514 |
1061 |
jezero |
UK |
Carlingwark Loch |
LCE |
GM |
L320 |
1062 |
jezero |
UK |
Cashel Upper Lough |
LAT |
GM |
L369 |
1063 |
jezero |
UK |
Chasewater |
LAT |
GM |
L3843 |
1064 |
jezero |
UK |
Coolyermer Lough |
LAT |
HG |
L346 |
1065 |
jezero |
UK |
Crose Mere |
LAT |
GM |
L3838 |
1066 |
jezero |
UK |
Crummock Water |
LNO |
HG |
L3809 |
1067 |
jezero |
UK |
Derwent Water |
LNO |
HG |
L458 |
1068 |
jezero |
UK |
Ennerdale Water |
LNO |
HG |
L3864 |
1069 |
jezero |
UK |
Esthwaite Water or „Claife, Wray Mires Tarn” |
LNO |
GM |
L3870 |
1070 |
jezero |
UK |
Frensham Great Pond |
LCE |
GM |
L3846 |
1071 |
jezero |
UK |
Grasmere |
LNO |
GM |
L966 |
1072 |
jezero |
UK |
Hanmer Mere |
LAT |
GM |
L447 |
1073 |
jezero |
UK |
Hornsea Mere |
LAT |
GM |
L3842 |
1074 |
jezero |
UK |
Keenaghan Lough |
LAT |
GM |
L391 |
1075 |
jezero |
UK |
Kenfig Pool |
LCE |
HG |
L465 |
1076 |
jezero |
UK |
Lake of Menteith |
LNO |
GM |
L981 |
1077 |
jezero |
UK |
Lattone |
LAT |
HG |
L3892 |
1078 |
jezero |
UK |
Linlithgow Loch |
LCE |
GM |
L3691 |
1079 |
jezero |
UK |
Llangorse Lake |
LCE |
GM |
L3871 |
1080 |
jezero |
UK |
Llyn Coron |
LCE |
GM |
L3873 |
1081 |
jezero |
UK |
Llyn Cwellyn |
LNO |
HG |
L3865 |
1082 |
jezero |
UK |
Llyn Llygeirian |
LAT |
GM |
L3839 |
1083 |
jezero |
UK |
Llyn Padarn |
LNO |
GM |
L3863 |
1084 |
jezero |
UK |
Llyn Tegid or Bala Lake |
LNO |
HG |
L3866 |
1085 |
jezero |
UK |
Locanan Lacasdail or Laxadale Lochs |
LNO |
GM |
L3741 |
1086 |
jezero |
UK |
Loch a' Bhraoin |
LNO |
HG |
L3752 |
1087 |
jezero |
UK |
Loch Borralie |
LAT |
HG |
L259 |
1088 |
jezero |
UK |
Loch Brora |
LNO |
HG |
L3740 |
1089 |
jezero |
UK |
Loch Calder |
LAT |
HG |
L437 |
1090 |
jezero |
UK |
Loch Dee |
LNO |
GM |
L3756 |
1091 |
jezero |
UK |
Loch Doilet |
LNO |
HG |
L3749 |
1092 |
jezero |
UK |
Loch Druidibeag |
LNO |
HG |
L3717 |
1093 |
jezero |
UK |
Loch Dun na Cille |
LNO |
GM |
L3748 |
1094 |
jezero |
UK |
Loch Grannoch |
LNO |
GM |
L450 |
1095 |
jezero |
UK |
Loch Laidon |
LNO |
GM |
L986 |
1096 |
jezero |
UK |
Loch Leven |
LAT |
GM |
L3686 |
1097 |
jezero |
UK |
Loch Lomond North Basin |
LNO |
HG |
L3888 |
1098 |
jezero |
UK |
Loch Lomond South Basin |
LNO |
GM |
L3890 |
1099 |
jezero |
UK |
Loch Lubnaig |
LNO |
HG |
L481 |
1100 |
jezero |
UK |
Loch Maree |
LNO |
HG |
L3750 |
1101 |
jezero |
UK |
Loch Ness |
LNO |
HG |
L3751 |
1102 |
jezero |
UK |
Loch of Clunie |
LNO |
GM |
L518 |
1103 |
jezero |
UK |
Loch of Lowes |
LNO |
GM |
L3738 |
1104 |
jezero |
UK |
Loch of Swannay |
LCE |
GM |
L3688 |
1105 |
jezero |
UK |
Loch Osgaig |
LNO |
HG |
L3705 |
1106 |
jezero |
UK |
Loch Ossian |
LNO |
HG |
L466 |
1107 |
jezero |
UK |
Loch Sgealtair |
LAT |
HG |
L3530 |
1108 |
jezero |
UK |
Loch Tarff |
LNO |
HG |
L3754 |
1109 |
jezero |
UK |
Loch Watston |
LAT |
HG |
L3545 |
1110 |
jezero |
UK |
Lochindorb |
LNO |
HG |
L3753 |
1111 |
jezero |
UK |
Lough Ash |
LAT |
HG |
L363 |
1112 |
jezero |
UK |
Lough Carn |
LAT |
HG |
L390 |
1113 |
jezero |
UK |
Lough Melvin |
LAT |
GM |
L972 |
1114 |
jezero |
UK |
Lough Muck |
LAT |
GM |
L365 |
1115 |
jezero |
UK |
Lower MacNean |
LAT |
GM |
L967 |
1116 |
jezero |
UK |
Loweswater |
LNO |
GM |
L461 |
1117 |
jezero |
UK |
Martnaham Loch |
LCE |
HG |
L3698 |
1118 |
jezero |
UK |
Tatton Mere |
LAT |
GM |
L3837 |
1119 |
jezero |
UK |
The Mere |
LAT |
GM |
L3841 |
1120 |
jezero |
UK |
Upper MacNean |
LAT |
HG |
L965 |
1121 |
jezero |
UK |
Upton Broad |
LCE |
HG |
L454 |
1122 |
jezero |
UK |
Wast Water |
LNO |
HG |
L3867 |
1123 |
jezero |
UK |
West Loch Ollay |
LCE |
HG |
L3690 |
1124 |
jezero |
UK |
Woodhall Loch |
LNO |
HG |
L3739 |
1125 |
obalne/prijelazne vode |
BE |
Beneden-Zeeschelde |
CNE |
GM |
T1018 |
1126 |
obalne/prijelazne vode |
CY |
Limassol Bay |
CME |
GM |
C358 |
1127 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Amrum |
CNE |
GM |
C425 |
1128 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Dithmarschen Bight |
CNE |
GM |
C330 |
1129 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Eastern Ems |
CNE |
GM |
C336 |
1130 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Geltinger Birk |
CBA |
GM |
C429 |
1131 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Hever |
CNE |
GM |
C412 |
1132 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Hörnum tidal basin |
CNE |
HG |
C422 |
1133 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Northern peninsula Darß-Zingst |
CBA |
GM |
C308 |
1134 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Spiekeroog Wadden Sea |
CNE |
GM |
C419 |
1135 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Trischen-Blauort |
CNE |
GM |
C410 |
1136 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Wangerooge Open Sea |
CNE |
GM |
C428 |
1137 |
obalne/prijelazne vode |
DE |
Western Ems |
CNE |
GM |
C411 |
1138 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Århus Bugt (DMU 427) |
CNE |
GM |
C3573 |
1139 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Bælthavet — Fynshoved (DMU 935) |
CNE |
GM |
C3558 |
1140 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Bornholm west (DMU 1040050 Rønne) |
CBA |
GM |
C3587 |
1141 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Danish Wadden Sea — inner part |
CNE |
GM |
C3258 |
1142 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Dybsø Fjord (103250 N Rønnen) |
CBA |
GM |
C3582 |
1143 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Faxe Bugt — Stevns (DMU 441) |
CBA |
GM |
C3580 |
1144 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Hjelm Bugt (DMU 0901032) |
CBA |
GM |
C3576 |
1145 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Kattegat — Læsø Rende (DMU 403) |
CNE |
GM |
C3544 |
1146 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Øresund north (DMU 431) |
CNE |
GM |
C3564 |
1147 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Danish Wadden Sea — outer part (DMU 1510008) |
CNE |
GM |
C3529 |
1148 |
obalne/prijelazne vode |
DK |
Jylland west coast — Hirtshals (1013) |
CNE |
GM |
C3504 |
1149 |
obalne/prijelazne vode |
EE |
Kõiguste laht |
CBA |
GM |
C3246 |
1150 |
obalne/prijelazne vode |
EE |
Küdema laht |
CBA |
HG |
C925 |
1151 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Arenys-Matar |
CME |
GM |
C3515 |
1152 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Bahía de El Confital |
CNE |
GM |
C3510 |
1153 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Bahía de Santander |
CNE |
GM |
T3776 |
1154 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Barbate |
CNE |
GM |
C3388 |
1155 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Cabo de Gata |
CME |
HG |
C3435 |
1156 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Hospitalet-Ametlla |
CME |
HG |
C3516 |
1157 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Matxitxako-Getaria |
CNE |
HG |
C3402 |
1158 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Estuario del Oka |
CNE |
GM |
T3395 |
1159 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Puerto de Almería |
CME |
GM |
T3390 |
1160 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Tossa-Sant Feliú |
CME |
HG |
C3513 |
1161 |
obalne/prijelazne vode |
ES |
Trafalgar |
CNE |
HG |
C3398 |
1162 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Bågaskär |
CBA |
GM |
C3918 |
1163 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Bergö |
CBA |
GM |
C1023 |
1164 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Domarkobban |
CBA |
HG |
C3917 |
1165 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Hailuoto |
CBA |
HG |
C1033 |
1166 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Järviluoto |
CBA |
GM |
C3927 |
1167 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Långskär |
CBA |
HG |
C3919 |
1168 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Perämeri |
CBA |
HG |
C1013 |
1169 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Pjelaxfjärden |
CBA |
GM |
C3924 |
1170 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Putsaari |
CBA |
HG |
C3925 |
1171 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Rounakari |
CBA |
HG |
C1028 |
1172 |
obalne/prijelazne vode |
FI |
Seili |
CBA |
GM |
C1012 |
1173 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Anse du Cul de Loup, Anse de Jonville |
CNE |
HG |
C3769 |
1174 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Arcachon amont |
CNE |
GM |
T933 |
1175 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Arcachon Amont |
CNE |
GM |
C3835 |
1176 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie de Bourgneuf |
CNE |
GM |
C4009 |
1177 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie de La Ciotat |
CME |
HG |
C3358 |
1178 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie de La Ciotat 2 |
CME |
GM |
C3773 |
1179 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie des Veys |
CNE |
HG |
T3639 |
1180 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie du Mont-Saint-Michel Ouest |
CNE |
HG |
C4020 |
1181 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Baie du Mont-Saint-Michel Sud |
CNE |
HG |
C3630 |
1182 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Berck-sur-Mer |
CNE |
HG |
C3771 |
1183 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Campoloro |
CME |
HG |
C3369 |
1184 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Campoloro 2 |
CME |
GM |
C3775 |
1185 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Chausey |
CNE |
HG |
C3615 |
1186 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Concarneau large |
CNE |
GM |
C4019 |
1187 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Côte de Nacre |
CNE |
GM |
C3889 |
1188 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Estuaire de la Gironde |
CNE |
GM |
T3772 |
1189 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Estuaire de l'Orne |
CNE |
GM |
T3640 |
1190 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Estuaire du Rhône |
CME |
GM |
T3406 |
1191 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Étang de Lapalme |
CME |
HG |
T3896 |
1192 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Etretat et Senneville |
CNE |
GM |
C3767 |
1193 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Fond estuarien de la baie du mont Saint-Michel |
CNE |
HG |
T3770 |
1194 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Golfe du Morbihan |
CNE |
HG |
C4010 |
1195 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Île du Levant |
CME |
HG |
C3366 |
1196 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Île du Levant 2 |
CME |
GM |
C3774 |
1197 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Le Cap Romain, Saint-Aubin, Bernires, Courseulles |
CNE |
GM |
C3768 |
1198 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Lorient Groix |
CNE |
HG |
C4015 |
1199 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Merville-Franceville |
CNE |
GM |
C3627 |
1200 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Paimpol Perros-Guirrec |
CNE |
HG |
C4011 |
1201 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Pertuis charentais |
CNE |
GM |
C932 |
1202 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Rade de Brest |
CNE |
GM |
C4013 |
1203 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Tatihou |
CNE |
HG |
C3618 |
1204 |
obalne/prijelazne vode |
FR |
Thau |
CME |
GM |
T3409 |
1205 |
obalne/prijelazne vode |
GR |
S. Evvoikos gulf |
CME |
HG |
C953 |
1206 |
obalne/prijelazne vode |
GR |
Saronikos gulf |
CME |
GM |
C934 |
1207 |
obalne/prijelazne vode |
GR |
Thessaloniki gulf |
CME |
GM |
C952 |
1208 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Cork Harbour |
CNE |
GM |
C991 |
1209 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Dublin Bay |
CNE |
GM |
C987 |
1210 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Garavoge Estuary |
CNE |
GM |
T3928 |
1211 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Inner Clew Bay |
CNE |
HG |
C3929 |
1212 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Lough Foyle |
CNE |
HG |
C316 |
1213 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Malahide Bay |
CNE |
GM |
C3930 |
1214 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Newport Bay |
CNE |
HG |
T3931 |
1215 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Outer Dundalk Bay |
CNE |
GM |
C3932 |
1216 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Sligo Bay |
CNE |
HG |
C3933 |
1217 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Suir Estuary Lower |
CNE |
GM |
T996 |
1218 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Westport Bay |
CNE |
HG |
T3934 |
1219 |
obalne/prijelazne vode |
IE |
Wexford Harbour |
CNE |
HG |
C988 |
1220 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Antignano |
CME |
GM |
C3170 |
1221 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Carbonifera |
CME |
HG |
C3144 |
1222 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Castagneto |
CME |
GM |
C3198 |
1223 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Cattolica |
CME |
HG |
C3164 |
1224 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Cesenatico |
CME |
GM |
C3202 |
1225 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Conero |
CME |
HG |
C3129 |
1226 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Golfo di Milazzo |
CME |
HG |
C3168 |
1227 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Imperia |
CME |
GM |
C3188 |
1228 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Marinella — Foce del Magra |
CME |
GM |
C3201 |
1229 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Miramare |
CME |
HG |
C3126 |
1230 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Porto Cesareo |
CME |
HG |
C3140 |
1231 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Punta Licosa |
CME |
HG |
C3134 |
1232 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Punta Mesco |
CME |
HG |
C3131 |
1233 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Laguna di Venezia — Bacino meridionale |
CME |
GM |
T3851 |
1234 |
obalne/prijelazne vode |
IT |
Trappeto |
CME |
GM |
C3203 |
1235 |
obalne/prijelazne vode |
LT |
Curonian Lagoon Plume, Karklė |
CBA |
GM |
T3625 |
1236 |
obalne/prijelazne vode |
LT |
Southeastern Baltic Coast, Juodkrantė |
CBA |
GM |
C586 |
1237 |
obalne/prijelazne vode |
LV |
Latvian open Baltic Sea coastal zone |
CBA |
GM |
C4012 |
1238 |
obalne/prijelazne vode |
MT |
Majjiesa-Raheb |
CME |
HG |
C4037 |
1239 |
obalne/prijelazne vode |
MT |
Fliegu |
CME |
GM |
C4038 |
1240 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Eems-Dollard |
CNE |
GM |
T3658 |
1241 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Eems-Dollard kust |
CNE |
GM |
C3656 |
1242 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Hollandse kust |
CNE |
GM |
C3651 |
1243 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Waddenzee |
CNE |
GM |
C3657 |
1244 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Westerschelde |
CNE |
GM |
T134 |
1245 |
obalne/prijelazne vode |
NL |
Zeeuwse kust |
CNE |
GM |
C3655 |
1246 |
obalne/prijelazne vode |
PL |
Kępa Redłowska |
CBA |
GM |
C7 |
1247 |
obalne/prijelazne vode |
PL |
Mielizna Borzyńska |
CBA |
HG |
C286 |
1248 |
obalne/prijelazne vode |
PL |
Piaski Dziewicze |
CBA |
GM |
C8 |
1249 |
obalne/prijelazne vode |
PL |
Rowy |
CBA |
HG |
C287 |
1250 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Buarcos |
CNE |
GM |
C3955 |
1251 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Castelejo Costa Vicentina N |
CNE |
HG |
C3975 |
1252 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Espinho |
CNE |
GM |
C3585 |
1253 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Ingrina Costa Vicentina S |
CNE |
HG |
C3973 |
1254 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Inner Lima Ponte de Lima |
CNE |
GM |
T3982 |
1255 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Inner Minho Valença |
CNE |
GM |
T3984 |
1256 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Lagos bay |
CNE |
GM |
C3976 |
1257 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Outer Lima Viana do Castelo |
CNE |
HG |
T3983 |
1258 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Outer Minho Caminha |
CNE |
HG |
T3985 |
1259 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Ponte da Praia de Faro |
CNE |
HG |
C3978 |
1260 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Praia do Garrão |
CNE |
HG |
C3980 |
1261 |
obalne/prijelazne vode |
PT |
Ramalhete |
CNE |
GM |
C3979 |
1262 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Torhamns skärgård |
CBA |
GM |
C649 |
1263 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Gaviksfjärden |
CBA |
HG |
C3355 |
1264 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Hakefjord och Galterö |
CNE |
GM |
C3259 |
1265 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Harskärs och Trödjefjärden |
CBA |
HG |
C3130 |
1266 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Kungsbackafjorden — Nidingen |
CNE |
GM |
C4008 |
1267 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Långvinds- och Skärsåfjärden |
CBA |
HG |
C3127 |
1268 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
N Kåvra |
CNE |
GM |
C3255 |
1269 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Skälderviken |
CNE |
GM |
C4006 |
1270 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Sydöstra Gotland, Suders |
CBA |
HG |
C3476 |
1271 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
SV Holmöarna, N Kvarken |
CBA |
GM |
C3362 |
1272 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Askö-området |
CBA |
GM |
C750 |
1273 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Yttre Gävlebukten |
CBA |
GM |
C799 |
1274 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Ljusnans och Voxnans kustområde |
CBA |
GM |
C977 |
1275 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Gotlands östkust, Grogarn |
CBA |
HG |
C3471 |
1276 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Gullmarsfjorden |
CNE |
GM |
C733 |
1277 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Kosterfjorden |
CNE |
HG |
C734 |
1278 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Lysekils yttre skärgård |
CNE |
HG |
C3221 |
1279 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Kvarken- Örefjärden |
CBA |
HG |
C1015 |
1280 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
Yxlan |
CBA |
GM |
C3635 |
1281 |
obalne/prijelazne vode |
SE |
V Landskrona och Lommabukten |
CNE |
GM |
C4007 |
1282 |
obalne/prijelazne vode |
SI |
Piran 000F |
CME |
HG |
C3959 |
1283 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Belfast Lough (outer) |
CNE |
GM |
C313 |
1284 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Blackwater Estuary |
CNE |
HG |
T414 |
1285 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Boulby Coast |
CNE |
HG |
C397 |
1286 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Busta Voe, Shetland |
CNE |
HG |
C328 |
1287 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Cardigan Bay |
CNE |
HG |
C417 |
1288 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Carlingford Lough |
CNE |
GM |
C315 |
1289 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Carrick Roads |
CNE |
GM |
C3645 |
1290 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Chichester Harbour |
CNE |
GM |
C398 |
1291 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Cleddau Estuary |
CNE |
HG |
T4000 |
1292 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Clyde Estuary |
CNE |
GM |
T3819 |
1293 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Conwy Bay |
CNE |
HG |
C3646 |
1294 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Conwy Estuary |
CNE |
HG |
T3881 |
1295 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Cumbria Coast |
CNE |
HG |
C3830 |
1296 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Dart Estuary |
CNE |
HG |
T406 |
1297 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Dee Estuary |
CNE |
HG |
T393 |
1298 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Essex Coast |
CNE |
GM |
C1065 |
1299 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Exe Estuary |
CNE |
GM |
T3659 |
1300 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Firth of Clyde |
CNE |
GM |
C3455 |
1301 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Firth of Clyde — Kilbrannan Sound |
CNE |
GM |
C302 |
1302 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Foyle Estuary |
CNE |
GM |
T19 |
1303 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Holy Island-Budle Bay |
CNE |
GM |
C3713 |
1304 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Horden Coast |
CNE |
GM |
C420 |
1305 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Humber Estuary (Lower) |
CNE |
HG |
T409 |
1306 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Loch Indaal |
CNE |
HG |
C306 |
1307 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Loch Ryan |
CNE |
GM |
C360 |
1308 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Loch Torridon |
CNE |
HG |
C347 |
1309 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Lough Foyle |
CNE |
HG |
C316 |
1310 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Lower Forth Estuary |
CNE |
GM |
T366 |
1311 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Medway Estuary |
CNE |
GM |
T3692 |
1312 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Milford Haven |
CNE |
GM |
C3849 |
1313 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Montrose Basin |
CNE |
GM |
T364 |
1314 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
North Cornwall Coast |
CNE |
HG |
C356 |
1315 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Northumberland-Berwickshire Coast |
CNE |
HG |
C396 |
1316 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Orwell-Stour Estuary |
CNE |
GM |
T3693 |
1317 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Poole Harbour |
CNE |
GM |
T3694 |
1318 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Salcombe Harbour |
CNE |
GM |
C1025 |
1319 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Sandsound Voe |
CNE |
HG |
C3368 |
1320 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
St Bride's Bay |
CNE |
HG |
C3874 |
1321 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Stonehaven, Aberdeen |
CNE |
HG |
C1020 |
1322 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Strangford Lough |
CNE |
HG |
C493 |
1323 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Tees Estuary |
CNE |
GM |
T433 |
1324 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Thames Estuary |
CNE |
GM |
T3700 |
1325 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
The Wash (Outer) |
CNE |
HG |
C1044 |
1326 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Tor Bay |
CNE |
HG |
C3649 |
1327 |
obalne/prijelazne vode |
UK |
Tweed Estuary (lower) |
CNE |
HG |
T408 |
Treće zemlje koje u postupku interkalibracije sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi:
Br. |
Kategorija |
Zemlja |
Naziv područja |
GIS |
Granica |
Oznaka područja |
1328 |
rijeka |
BG |
Danube — to Rousse |
REC |
GM |
R3302 |
1329 |
rijeka |
BG |
Danube — to Oriahovo |
REC |
GM |
R3287 |
1330 |
rijeka |
BG |
Djuljunitza to Djuljunitza |
REC |
GM |
R3320 |
1331 |
rijeka |
BG |
Ogosta — to Kobilyak |
REC |
GM |
R3316 |
1332 |
rijeka |
BG |
Vit — to Sadovets |
REC |
HG |
R3304 |
1333 |
rijeka |
NO |
Aargaardsvassdraget-2 |
RNO |
GM |
R855 |
1334 |
rijeka |
NO |
Akerselva, OSLEAKR4 |
RNO |
GM |
R675 |
1335 |
rijeka |
NO |
Akerselva, OSLEAKR5 |
RNO |
GM |
R678 |
1336 |
rijeka |
NO |
Benda |
RNO |
HG |
R786 |
1337 |
rijeka |
NO |
Bygdaelva/Korsbrekke |
RNO |
HG |
R809 |
1338 |
rijeka |
NO |
Dybingsvatnet, utloep |
RNO |
GM |
R761 |
1339 |
rijeka |
NO |
Eldalen v/Espeset |
RNO |
GM |
R3407 |
1340 |
rijeka |
NO |
Figgja |
RNO |
GM |
R847 |
1341 |
rijeka |
NO |
Fosstoelbekken |
RNO |
GM |
R768 |
1342 |
rijeka |
NO |
Frognerelva, OSLEFR05 |
RNO |
GM |
R670 |
1343 |
rijeka |
NO |
Frognerelva, OSLEFRO4 |
RNO |
GM |
R667 |
1344 |
rijeka |
NO |
Fuglevaagvassdraget |
RNO |
HG |
R815 |
1345 |
rijeka |
NO |
Gira, HEDEGI02 |
RNO |
HG |
R660 |
1346 |
rijeka |
NO |
Gira, HEDEGI03 |
RNO |
HG |
R663 |
1347 |
rijeka |
NO |
Grisleelva |
RNO |
GM |
R806 |
1348 |
rijeka |
NO |
Groena, HEDEGRO5 |
RNO |
HG |
R689 |
1349 |
rijeka |
NO |
Haaelva, STREHAAE2 |
RNO |
GM |
R720 |
1350 |
rijeka |
NO |
Halsjoeen, utloep, HEDEHAL1 |
RNO |
GM |
R682 |
1351 |
rijeka |
NO |
Hesja |
RNO |
HG |
R785 |
1352 |
rijeka |
NO |
Hildreelva |
RNO |
HG |
R811 |
1353 |
rijeka |
NO |
Hotranvassdraget, Dalingbekken |
RNO |
GM |
R853 |
1354 |
rijeka |
NO |
Hunnselva, OPPEHUN1 |
RNO |
GM |
R679 |
1355 |
rijeka |
NO |
Knipselva |
RNO |
GM |
R3404 |
1356 |
rijeka |
NO |
Kvernaani |
RNO |
HG |
R777 |
1357 |
rijeka |
NO |
Lena, OPPELEN1 |
RNO |
GM |
R680 |
1358 |
rijeka |
NO |
Logaana v/Laudal |
RNO |
HG |
R774 |
1359 |
rijeka |
NO |
Lustadelva |
RNO |
HG |
R859 |
1360 |
rijeka |
NO |
Moeska-1 |
RNO |
GM |
R781 |
1361 |
rijeka |
NO |
Mokkaelva |
RNO |
HG |
R857 |
1362 |
rijeka |
NO |
Nesvoldbekken, HEDEGRO3 |
RNO |
HG |
R687 |
1363 |
rijeka |
NO |
Oestre Groena, HEDEGRO2 |
RNO |
HG |
R686 |
1364 |
rijeka |
NO |
Oeynesvannet, bekk fra |
RNO |
HG |
R772 |
1365 |
rijeka |
NO |
Ogna-1 |
RNO |
GM |
R844 |
1366 |
rijeka |
NO |
Ogna-2 |
RNO |
GM |
R848 |
1367 |
rijeka |
NO |
Raudelva v/Vaaje |
RNO |
HG |
R771 |
1368 |
rijeka |
NO |
Rinda, OPPERIN1 |
RNO |
HG |
R674 |
1369 |
rijeka |
NO |
Skauga-1 |
RNO |
GM |
R845 |
1370 |
rijeka |
NO |
Skauga-2 |
RNO |
GM |
R846 |
1371 |
rijeka |
NO |
Skuru |
RNO |
HG |
R788 |
1372 |
rijeka |
NO |
Logna v/Smeland, nord |
RNO |
GM |
R773 |
1373 |
rijeka |
NO |
Solnoervassdraget |
RNO |
HG |
R813 |
1374 |
rijeka |
NO |
Spjelkavikvassdraget |
RNO |
HG |
R810 |
1375 |
rijeka |
NO |
Storaani-2 |
RNO |
GM |
R780 |
1376 |
rijeka |
NO |
Svartbekken, HEDESVR1 |
RNO |
GM |
R683 |
1377 |
rijeka |
NO |
Tannaaa, HEDEGRO4 |
RNO |
HG |
R688 |
1378 |
rijeka |
NO |
Tennfjordvassdraget |
RNO |
HG |
R812 |
1379 |
rijeka |
NO |
Trylandvassdraget v/Barstoel |
RNO |
GM |
R779 |
1380 |
rijeka |
NO |
Vaaraana, nord |
RNO |
GM |
R776 |
1381 |
rijeka |
NO |
Vestre Groena, HEDEGRO1 |
RNO |
HG |
R684 |
1382 |
rijeka |
NO |
Vikedalselva-11 |
RNO |
GM |
R3403 |
1383 |
rijeka |
NO |
Visa v/Myklebostad |
RNO |
HG |
R842 |
1384 |
rijeka |
NO |
Vismunda, OPPEVIS1 |
RNO |
HG |
R681 |
1385 |
rijeka |
NO |
Vrangselva HEDEVRA6 |
RNO |
GM |
R3742 |
1386 |
rijeka |
NO |
Vrangselva HEDEVRA7 |
RNO |
HG |
R3743 |
1387 |
rijeka |
NO |
Vrangselva HEDEVRA8 |
RNO |
GM |
R3695 |
1388 |
rijeka |
RO |
upstream Motatei (Balasan river) |
REC |
HG |
R1039 |
1389 |
rijeka |
RO |
Mihai Viteazu (Berza river) |
REC |
GM |
R3827 |
1390 |
rijeka |
RO |
Chiciu (Danube river) |
REC |
GM |
R3469 |
1391 |
rijeka |
RO |
Moreni (Cricov river) |
REC |
HG |
R1107 |
1392 |
rijeka |
RO |
Dragu Brad (Crisul Alb river) |
REC |
HG |
R3831 |
1393 |
rijeka |
RO |
upstream Baile Homorod (Homorodul Mare river) |
REC |
HG |
R3824 |
1394 |
rijeka |
RO |
upstream Sacel (Iza river) |
REC |
HG |
R3826 |
1395 |
rijeka |
RO |
upstream Cimpa (Jiu de Est river) |
REC |
HG |
R1094 |
1396 |
rijeka |
RO |
upstream cf. Timis (Nadrag river) |
REC |
GM |
R642 |
1397 |
rijeka |
RO |
upstream Nistoresti (Oltet river) |
REC |
HG |
R1103 |
1398 |
rijeka |
RO |
Nedelea (Prahova river) |
REC |
GM |
R602 |
1399 |
rijeka |
RO |
Pristol (Danube river) |
REC |
GM |
R3464 |
1400 |
rijeka |
RO |
Dumitreni (Tarnava Mica river) |
REC |
GM |
R1097 |
1401 |
rijeka |
RO |
upstream Arges (Danube river) |
REC |
GM |
R3467 |
1402 |
jezero |
NO |
Aasrumvatnet |
LNO |
GM |
L3679 |
1403 |
jezero |
NO |
Bandak |
LNO |
HG |
L3674 |
1404 |
jezero |
NO |
Bergsjoeen |
LNO |
GM |
L3678 |
1405 |
jezero |
NO |
Bogstadvannet |
LNO |
GM |
L829 |
1406 |
jezero |
NO |
Borrevatnet |
LNO |
GM |
L3660 |
1407 |
jezero |
NO |
Doelisjoeen |
LNO |
HG |
L3661 |
1408 |
jezero |
NO |
Drivenesvatnet, NVE nr. 11147 |
LNO |
GM |
L821 |
1409 |
jezero |
NO |
Fjotlandsvatn, NVE nr. 10400 |
LNO |
GM |
L740 |
1410 |
jezero |
NO |
Gagnaasvatnet |
LNO |
HG |
L818 |
1411 |
jezero |
NO |
Gaustadvatnet, NVE nr. 890 |
LNO |
GM |
L704 |
1412 |
jezero |
NO |
Goksjoe |
LNO |
GM |
L3662 |
1413 |
jezero |
NO |
Harasjoeen |
LNO |
HG |
L817 |
1414 |
jezero |
NO |
Heggefjorden, NVE nr. 580 |
LNO |
HG |
L770 |
1415 |
jezero |
NO |
Holmevatn, NVE-29741 |
LNO |
GM |
L3432 |
1416 |
jezero |
NO |
Holmsjoeen, NVE-282 |
LNO |
GM |
L3357 |
1417 |
jezero |
NO |
Hostovatnet, NVE nr. 955 |
LNO |
HG |
L807 |
1418 |
jezero |
NO |
Hukusjoeen |
LNO |
HG |
L825 |
1419 |
jezero |
NO |
Indre Espelandsvatnet, NVE-11095 |
LNO |
GM |
L3449 |
1420 |
jezero |
NO |
Kleivsetvatnet, NVE nr. 11592 |
LNO |
GM |
L824 |
1421 |
jezero |
NO |
Langen, NVE nr. 294 |
LNO |
GM |
L749 |
1422 |
jezero |
NO |
Langtjernet, NVE-7272 |
LNO |
GM |
L3448 |
1423 |
jezero |
NO |
Laugen |
LNO |
GM |
L726 |
1424 |
jezero |
NO |
Leksdalsvatn, NVE nr. 942 |
LNO |
HG |
L778 |
1425 |
jezero |
NO |
Lynvatnet, NVE nr. 37117 |
LNO |
HG |
L764 |
1426 |
jezero |
NO |
Markusdalsvatnet, NVE-26000 |
LNO |
GM |
L3428 |
1427 |
jezero |
NO |
Molandsvatnet, NVE nr. 1265 |
LNO |
GM |
L738 |
1428 |
jezero |
NO |
Movatnet, NVE-1935 |
LNO |
GM |
L3450 |
1429 |
jezero |
NO |
Nedre Furuvatn, NVE nr. 14367 |
LNO |
GM |
L850 |
1430 |
jezero |
NO |
Nesvatnet, NVE nr. 37128 |
LNO |
GM |
L729 |
1431 |
jezero |
NO |
Noeklevann |
LNO |
HG |
L827 |
1432 |
jezero |
NO |
Nordsjoe |
LNO |
HG |
L3675 |
1433 |
jezero |
NO |
Nugguren, NVE nr. 122 |
LNO |
HG |
L746 |
1434 |
jezero |
NO |
Oegderen (Hemnessjoeen) |
LNO |
GM |
L3680 |
1435 |
jezero |
NO |
Oeyvannet, NVE-5742 |
LNO |
HG |
L3422 |
1436 |
jezero |
NO |
Raasen |
LNO |
GM |
L823 |
1437 |
jezero |
NO |
Reinsvatnet |
LNO |
HG |
L828 |
1438 |
jezero |
NO |
Rognstoeylsvatn, NVE-31858 |
LNO |
HG |
L3451 |
1439 |
jezero |
NO |
Saebufjorden, NVE nr. 576 |
LNO |
HG |
L798 |
1440 |
jezero |
NO |
Skardvatnet, NVE-36436 |
LNO |
HG |
L3438 |
1441 |
jezero |
NO |
Skjerivatnet, NVE-36727 |
LNO |
HG |
L3446 |
1442 |
jezero |
NO |
Sognevatnet, NVE-11078 |
LNO |
HG |
L3424 |
1443 |
jezero |
NO |
Storboerja, NVE-368 |
LNO |
GM |
L3345 |
1444 |
jezero |
NO |
Sundkilen |
LNO |
HG |
L3533 |
1445 |
jezero |
NO |
Tjoernstoeltjoern, NVE nr. 8373 |
LNO |
GM |
L835 |
1446 |
jezero |
NO |
Tunevatnet |
LNO |
GM |
L3677 |
1447 |
jezero |
NO |
Tussetjoern, NVE nr. 1311 |
LNO |
GM |
L836 |
1448 |
jezero |
NO |
Vansjoe |
LNO |
GM |
L3669 |
1449 |
jezero |
NO |
Vermunden, NVE nr. 182 |
LNO |
HG |
L775 |
1450 |
jezero |
NO |
Vingersjoeen, NVE nr. 154 |
LNO |
GM |
L648 |
1451 |
jezero |
RO |
Bezid Reservoir |
LME |
HG |
L1089 |
1452 |
jezero |
RO |
Bradisor Reservoir |
LME |
GM |
L1051 |
1453 |
jezero |
RO |
Colibita Reservoir |
LME |
HG |
L529 |
1454 |
jezero |
RO |
Izvorul Muntelui Reservoir |
LME |
GM |
L1049 |
1455 |
jezero |
RO |
Sacele Reservoir |
LME |
GM |
L1086 |
1456 |
jezero |
RO |
Siriu Reservoir |
LME |
GM |
L571 |
1457 |
jezero |
RO |
Vidraru Reservoir |
LME |
GM |
L1090 |
1458 |
jezero |
RO |
Paltinu Reservoir |
LME |
HG |
L569 |
1459 |
obalne/prijelazne vode |
BG |
Kaliakra |
CBL |
GM |
C3386 |
1460 |
obalne/prijelazne vode |
BG |
Krapets |
CBL |
GM |
C3331 |
1461 |
obalne/prijelazne vode |
BG |
Rousalka |
CBL |
GM |
C3335 |
1462 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Balsfjord |
CNE |
HG |
C3604 |
1463 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Bergen Boemlo |
CNE |
GM |
C3602 |
1464 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Bergen Feie |
CNE |
HG |
C3541 |
1465 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Bergen Inner Arc |
CNE |
GM |
C1004 |
1466 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Bergen Sotra |
CNE |
GM |
C3603 |
1467 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Coast of Agder |
CNE |
HG |
C3560 |
1468 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Coast of Lista |
CNE |
HG |
C3552 |
1469 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Grenland fjords |
CNE |
GM |
C3591 |
1470 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Hammerfest |
CNE |
HG |
C3600 |
1471 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Hardangerfjord |
CNE |
GM |
C3607 |
1472 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Hvaler |
CNE |
GM |
C3596 |
1473 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Kvaenangen |
CNE |
HG |
C3608 |
1474 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Nord- Moere |
CNE |
HG |
C3601 |
1475 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Oslofjord |
CNE |
GM |
C3590 |
1476 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Oslofjord Inner Area |
CNE |
GM |
C3594 |
1477 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Oslofjord Outer E |
CNE |
GM |
C3588 |
1478 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Oslofjord Outer W |
CNE |
GM |
C3583 |
1479 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Oslofjord Sandvika |
CNE |
GM |
C3595 |
1480 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Risoer fjords |
CNE |
HG |
C3592 |
1481 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Tjoeme |
CNE |
GM |
C3597 |
1482 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Tromsoe area |
CNE |
GM |
C3609 |
1483 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Trondheim Shallow |
CNE |
GM |
C3610 |
1484 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Trondheimsfjord |
CNE |
GM |
C3605 |
1485 |
obalne/prijelazne vode |
NO |
Utnes |
CNE |
GM |
C3598 |
1486 |
obalne/prijelazne vode |
RO |
Chilia — Periboina |
CBL |
GM |
T657 |
1487 |
obalne/prijelazne vode |
RO |
Eforie Nord |
CBL |
GM |
C3473 |
1488 |
obalne/prijelazne vode |
RO |
Sulina arm |
CBL |
GM |
T3644 |
1489 |
obalne/prijelazne vode |
RO |
Vama Veche |
CBL |
GM |
C3470 |
ODJELJAK 2.
Geografske interkalibracijske skupine
U sljedećim su tablicama navedene države članice koje sudjeluju u pojedinim interkalibracijskim skupinama:
1. RIJEKE
Naziv geografske interkalibracijske skupine |
Države članice koje sudjeluju u geografskoj interkalibracijskoj skupini |
Sjeverna (RNO) |
Finska Irska Švedska Ujedinjena Kraljevina |
Središnja/baltička (RCE) |
Austrija Belgija Češka Danska Estonija Francuska Njemačka Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Nizozemska Poljska Španjolska Švedska Ujedinjena Kraljevina |
Alpska (RAL) |
Austrija Francuska Njemačka Italija Slovenija Španjolska |
Istočna kontinentalna (REC) |
Austrija Češka Grčka Mađarska Slovačka |
Mediteranska (RME) |
Cipar Francuska Grčka Italija Malta Portugal Španjolska |
Norveška je pozvana da se na dobrovoljnoj osnovi uključi u sjevernu skupinu (RNO), a Bugarska i Rumunjska su pozvane da se na dobrovoljnoj osnovi uključe u istočnu kontinentalnu skupinu (REC).
2. JEZERA
Naziv geografske interkalibracijske skupine |
Države članice koje sudjeluju u geografskoj interkalibracijskoj skupini |
Sjeverna (LNO) |
Finska Irska Švedska Ujedinjena Kraljevina |
Središnja/baltička (LCE) |
Belgija Danska Estonija Francuska Njemačka Mađarska Latvija Litva Nizozemska Poljska Ujedinjena Kraljevina |
Atlanska (LAT) |
Irska Ujedinjena Kraljevina |
Alpska (LAL) |
Austrija Francuska Njemačka Italija Slovenija |
Mediteranska (LME) |
Cipar Francuska Grčka Italija Portugal Španjolska |
Norveška je pozvana da se na dobrovoljnoj skupini uključi u sjevernu skupinu (LNO), a Rumunjska je pozvana da se na dobrovoljnoj osnovi uključi u mediteransku skupinu (LME).
3. PRIJELAZNE I PRIOBALNE VODE
Naziv geografske interkalibracijske skupine |
Države članice koje sudjeluju u geografskoj interkalibracijskoj skupini |
Baltička (CBA) |
Danska Estonija Finska Njemačka Latvija Litva Poljska Švedska |
Sjeveroistočnoatlanska (CNE) |
Belgija Danska Francuska Njemačka Irska Nizozemska Portugal Španjolska Švedska Ujedinjena Kraljevina |
Mediteranska (CME) |
Cipar Francuska Grčka Italija Malta Slovenija Španjolska |
Norveška je pozvana da se na dobrovoljnoj osnovi uključi u sjeveroistočnoatlansku skupinu (CNE), a Bugarska i Rumunjska pozvane su da na dobrovoljnoj osnovi formiraju crnomorsku skupinu (CBL).
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
179 |
32006L0007
L 064/37 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.02.2006. |
DIREKTIVA 2006/7/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 15. veljače 2006.
o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (4) s obzirom na zajednički tekst koji je 8. prosinca 2005. odobrio Odbor za mirenje,
budući da:
(1) |
Polazeći od komunikacije Komisije o održivom razvoju, Europsko vijeće izdvojilo je ciljeve kao glavne smjernice za budući razvoj prioritetnih područja kao što su prirodna bogatstva i javno zdravlje. |
(2) |
Voda je rijetko prirodno bogatstvo pa je kao takvu treba zaštititi, čuvati te s tim u skladu njome gospodariti i postupati. Osobito površinske vode obnovljivi su izvori s ograničenom sposobnošću oporavka od negativnih utjecaja nastalih djelovanjem ljudi. |
(3) |
Politika Zajednice o okolišu trebala bi težiti višoj razini zaštite i doprinositi ostvarivanju ciljeva očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša te zaštite zdravlja ljudi. |
(4) |
U prosincu 2000. godine Komisija je usvojila komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću o razvoju nove politike u pogledu voda za kupanje te je pokrenula opsežno savjetovanje sa svim zainteresiranim i uključenim stranama. Glavni ishod tog savjetovanja bila je opća potpora izradi nove Direktive na temelju najnovijih znanstvenih dokaza uz poseban naglasak na veće sudjelovanje javnosti. |
(5) |
Odluka br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog okolišnog akcijskog programa Zajednice (5) sadrži opredjeljenje za osiguranje visoke razine zaštite voda za kupanje, uključujući i revizijom Direktive Vijeća 76/160/EEZ od 8. prosinca 1975. o kvaliteti voda za kupanje (6). |
(6) |
Na temelju Ugovora, u pripremi politike o okolišu Zajednica treba, inter alia, uzeti u obzir raspoložive znanstvene i tehničke podatke. Ova bi Direktiva treba koristiti znanstvene dokaze u svrhu primjene najpouzdanijih parametara za predviđanje mikrobiološke opasnosti po zdravlje i ostvarivanje visoke razine zaštite. Potrebno je poduzeti daljnje epidemiološke studije u pogledu opasnosti po zdravlje povezane s kupanjem, posebno u slatkoj vodi. |
(7) |
Da bi se povećala učinkovitost i razborita uporaba bogatstava, ovu Direktivu treba dobro uskladiti s drugim zakonodavstvom Zajednice o vodama, kao što su Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (7), 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora (8) i Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (9). |
(8) |
Odgovarajuće informacije o planiranim mjerama i napredovanju provedbe trebalo bi širiti među zainteresiranim stranama. Javnost bi trebala dobiti odgovarajuće i pravodobne informacije o rezultatima praćenja voda za kupanje i o mjerama upravljanja rizicima da bi se spriječile opasnosti po zdravlje, posebno u kontekstu predvidivog kratkoročnog onečišćenja ili izvanredne situacije. Trebalo bi primijeniti novu tehnologiju koja omogućuje izvješćivanje javnosti o vodama za kupanje u Zajednici na učinkovit i usporediv način. |
(9) |
Za potrebe praćenja treba primijeniti usklađene metode i postupke analize. Da bi se postiglo realno razvrstavanje voda za kupanje, promatranje i ocjenjivanje kvalitete potrebni su tijekom duljeg razdoblja. |
(10) |
Usklađenost bi trebala biti pitanje primjerenih mjera upravljanja i osiguranja kvalitete, a ne samo mjerenja i izračuna. Stoga je sustav profilâ vode za kupanje, kao temelj za mjere upravljanja, primjeren za postizanje boljeg razumijevanja rizika. Istodobno, posebnu bi pozornost trebalo obratiti na poštovanje standarda kvalitete te na koherentan prijelaz s Direktive 76/160/EEZ. |
(11) |
17. veljače 2005. Zajednica je ratificirala Konvenciju Gospodarske komisije UN-a za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija). Stoga je primjereno u ovu Direktivu uključiti odredbe o pristupu javnosti podacima i o osiguranju sudjelovanja javnosti u njezinoj provedbi u cilju dopune Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu (10) i Direktive 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o sudjelovanju javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš (11). |
(12) |
Budući da na temelju zajedničkih standarda države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve dobre kvalitete voda za kupanje i visoke razine zaštite iz ove Direktive u cijeloj Zajednici, nego se oni mogu bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako je određeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva. |
(13) |
Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (12). |
(14) |
Važnost politike Zajednice u pogledu voda za kupanje očita je svake sezone kupanja, jer ona štiti javnost od slučajnog i dugotrajnog onečišćenja ispuštenog na ili u blizini kupališta u Zajednici. Nakon stupanja na snagu Direktive 76/160/EEZ kvaliteta voda za kupanje općenito je znatno poboljšana. Međutim, ta Direktiva odražava znanje i iskustvo s početka 70-ih. Oblici korištenja voda za kupanje otad su se promijenili, a promijenila se i razina znanstvenog i tehničkog znanja. Stoga bi tu Direktivu trebalo staviti izvan snage, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Svrha i područje primjene
1. Ovom Direktivom utvrđuju se odredbe za:
(a) |
praćenje i razvrstavanje kvalitete voda za kupanje; |
(b) |
upravljanje kvalitetom voda za kupanje; i |
(c) |
obavješćivanje javnosti o kvaliteti voda za kupanje. |
2. Svrha je ove Direktive očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša i zaštita zdravlja ljudi dopunjavanjem Direktive 2000/60/EZ.
3. Ova se Direktiva primjenjuje na svaki element površinskih voda na kojem nadležno tijelo očekuje velik broj kupača, a nije izdalo trajnu zabranu kupanja ni trajnu preporuku da se kupanje izbjegava (u nastavku voda za kupanje). Ona se ne primjenjuje na:
(a) |
bazene za plivanje i na bazene u toplicama; |
(b) |
vode u zatvorenom koje se pročišćavaju ili se koriste u terapijske svrhe; |
(c) |
umjetno napravljene vode u zatvorenom odvojene od površinskih i podzemnih voda. |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
pojmovi „površinske vode”, „podzemne vode”, „kopnene vode”, „prijelazne vode”, „priobalne vode” i „riječni sliv” imaju isto značenje kao u Direktivi 2000/60/EZ; |
2. |
„nadležno tijelo” znači tijelo ili tijela koje je država članica odredila kako bi osigurala poštovanje zahtjevâ ove Direktive ili neko drugo nadležno tijelo ili tijelo kojima je povjerena ta uloga; |
3. |
„trajno” znači, u vezi sa zabranom kupanja ili preporukom da se izbjegava kupanje, zabrana odnosno upozorenje koje traje najmanje jednu cijelu sezonu kupanja; |
4. |
„velik broj” znači, u vezi s kupačima, broj koji nadležno tijelo smatra velikim posebno s obzirom na prijašnja kretanja ili na raspoloživu infrastrukturu ili opremu ili druge mjere poduzete za promicanje kupanja; |
5. |
„onečišćenje” znači prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koje utječe na kvalitetu voda za kupanje i za zdravlje kupača predstavlja opasnost iz članaka 8. i 9. te Priloga I. stupca A; |
6. |
„sezona kupanja” znači razdoblje tijekom kojega se može očekivati velik broj kupača; |
7. |
„mjere upravljanja” znači sljedeće mjere poduzete u vezi s vodama za kupanje:
|
8. |
„kratkotrajno onečišćenje” znači mikrobiološko onečišćenje navedeno u Prilogu I. stupcu A koje ima uzroke koji se mogu jasno odrediti, a za koje se obično očekuje da neće utjecati na kvalitetu vode za kupanje dulje od oko 72 sata nakon početka utjecaja na kvalitetu voda za kupanje i za koje je nadležno tijelo utvrdilo postupke predviđanja i postupanja kako su određeni u Prilogu II.; |
9. |
„izvanredna situacija” znači događaj ili skup događaja koji utječu na kvalitetu vode za kupanje na dotičnoj lokaciji za koje se ne očekuje da će se javljati, u prosjeku, više od jednom u četiri godine; |
10. |
„skup podataka o kvaliteti vode za kupanje” znači podatke dobivene u skladu s člankom 3.; |
11. |
„ocjena kvalitete voda za kupanje” znači postupak ocjenjivanja kvalitete voda za kupanje korištenjem metode ocjenjivanja određene u Prilogu II.; |
12. |
„proliferacija cijanobakterija” znači nakupljanje cijanobakterija u obliku cvjetanja, prevlake ili pjene; |
13. |
pojam „zainteresirana javnost” ima isto značenje kao u Direktivi Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (13). |
POGLAVLJE II.
KVALITETA I UPRAVLJANJE VODAMA ZA KUPANJE
Članak 3.
Praćenje
1. Države članice svake godine utvrđuju sve vode za kupanje i određuju trajanje sezone kupanja. Prvi puta to čine prije početka prve sezone kupanja nakon 24. ožujka 2008.
2. Države članice osiguravaju da se praćenje parametara određenih u Prilogu I. stupcu A provodi u skladu s Prilogom IV.
3. Točka praćenja je mjesto unutar granica vode za kupanje na kojem se:
(a) |
očekuje većina kupača; ili |
(b) |
očekuje, prema profilu vode za kupanje, najveća opasnost od onečišćenja. |
4. Prije početka svake sezone kupanja, a prvi put prije početka treće pune sezone kupanja nakon stupanja na snagu ove Direktive, utvrđuje se kalendar praćenja. Praćenje se obavlja najkasnije četiri dana nakon datuma navedenog u kalendaru praćenja.
5. Tijekom prve pune sezone kupanja nakon stupanja na snagu ove Direktive, države članice mogu primijeniti praćenje parametara određenih u Prilogu I. stupcu A. U tom se slučaju praćenje obavlja u razmacima određenima u Prilogu IV. Rezultati toga praćenja mogu se koristiti za izradu skupova podataka o kvaliteti vode za kupanje određenih u članku 4. Čim države članice uvedu praćenje prema ovoj Direktivi, praćenje parametara određenih u Prilogu Direktivi 76/160/EEZ može prestati.
6. Uzorci uzeti tijekom kratkotrajnog onečišćenja mogu se zanemariti. Oni se zamjenjuju uzorcima uzetima u skladu s Prilogom IV.
7. U izvanrednim situacijama može se obustaviti kalendar praćenja iz stavka 4. Nakon prestanka izvanredne situacije, počinje se ponovno provoditi čim je prije moguće. Što je prije moguće nakon prestanka izvanredne situacije uzimaju se uzorci koji trebaju zamijeniti one koji nedostaju zbog izvanredne situacije.
8. Države članice izvješćuju Komisiju o obustavi kalendara praćenja i navode razloge obustave. Takva će izvješća predati najkasnije zajedno sa sljedećim godišnjim izvješćem predviđenim u članku 13.
9. Države članice osiguravaju da se analiza kvalitete voda za kupanje obavlja u skladu s referentnim metodama navedenima u Prilogu I. i pravilima određenima u Prilogu V. Međutim, države članice mogu dopustiti uporabu drugih metoda ili pravila ako mogu pružiti dokaze da će tako dobiveni rezultati biti ekvivalentni onima dobivenima uporabom metoda navedenih u Prilogu I. i pravilima određenima u Prilogu V. Države članice koje dopuste uporabu takvih ekvivalentnih metoda ili pravila dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije o korištenim metodama ili pravilima i njihovoj ekvivalentnosti.
Članak 4.
Ocjena kvalitete voda za kupanje
1. Države članice osiguravaju prikupljanje skupova podataka o kvaliteti voda za kupanje praćenjem parametara određenih u Prilogu I. stupcu A.
2. Ocjena kvalitete voda za kupanje obavlja se:
(a) |
za svaku vodu za kupanje; |
(b) |
po završetku svake sezone kupanja; |
(c) |
na temelju skupa podataka o kvaliteti vode za kupanje prikupljenih za tu sezonu kupanja i za tri prethodne sezone kupanja; i |
(d) |
u skladu s postupkom određenim u Prilogu II. |
Međutim, država članica može odlučiti provoditi ocjenjivanje kvalitete vode za kupanje na temelju skupa podataka o kvaliteti vode za kupanje prikupljenih samo za tri prethodne sezone kupanja. Ako odluči tako, prethodno obavješćuje Komisiju. Komisiju obavješćuje i ako se kasnije odluči vratiti na provođenje ocjenjivanja na temelju četiri sezone kupanja. Države članice ne smiju mijenjati primjenjivo razdoblje ocjenjivanja češće od jednom u pet godina.
3. Skupovi podataka o kvaliteti vode za kupanje korišteni za ocjenjivanje kvalitete vode za kupanje uvijek sadrže najmanje 16 uzoraka ili, u posebnim okolnostima iz Priloga IV. stavka 2., 12 uzoraka.
4. Međutim, pod uvjetom da je:
— |
ili zadovoljen zahtjev u stavku 3., ili |
— |
da se skup podataka o kvaliteti vode za kupanje, korišten za ocjenjivanje, sastoji od najmanje osam uzoraka za vode za kupanje u kojima sezona kupanja ne traje dulje od 8 tjedana, |
ocjenjivanje kvalitete vode za kupanje može se provesti na temelju skupa podataka o kvaliteti vode za kupanje za manje od četiri sezone kupanja ako:
(a) |
se radi o novoidentificiranoj vodi za kupanje; |
(b) |
su nastale promjene koje će vjerojatno utjecati na razvrstavanje vode za kupanje u skladu s člankom 5., u kojem se slučaju ocjena provodi na temelju skupa podataka o kvaliteti vode za kupanje koji se sastoji isključivo od rezultata za uzorke prikupljene od nastanka promjena; ili |
(c) |
je voda za kupanje već ocijenjena u skladu s Direktivom 76/160/EEZ, u kojem se slučaju koriste ekvivalentni podaci prikupljeni u skladu s tom Direktivom, a u tu svrhu parametri 2. i 3. Priloga Direktivi 76/160/EEZ smatraju se ekvivalentni parametrima 2. i 1. u stupcu A Priloga I. ovoj Direktivi. |
5. S obzirom na ocjene kvalitete vode za kupanje, države članice postojeće vode za kupanje mogu razdijeliti ili grupirati. One mogu postojeće vode za kupanje grupirati samo ako su te vode:
(a) |
susjedne; |
(b) |
u prethodne četiri godine slično ocijenjene u skladu sa stavcima 2., 3. i stavkom 4. točkom (c); i |
(c) |
imaju profile vode za kupanje koji svi imaju zajedničke faktore rizika ili takvi rizici ne postoje. |
Članak 5.
Razvrstavanje i status voda za kupanje s obzirom na kvalitetu
1. Na temelju rezultata ocjenjivanja kvalitete vode za kupanje provedenog u skladu s člankom 4., države članice, u skladu s kriterijima određenima u Prilogu II., vode za kupanje razvrstavaju kao:
(a) |
„loše”; |
(b) |
„zadovoljavajuće”; |
(c) |
„dobre”; ili |
(d) |
„izvrsne”. |
2. Prvo razvrstavanje prema zahtjevima ove Direktive mora se završiti do kraja sezone kupanja 2015. godine.
3. Države članice osiguravaju da do kraja sezone kupanja 2015. sve vode za kupanje budu barem „zadovoljavajuće”. One poduzimaju realne i primjerene mjere koje smatraju odgovarajućima s obzirom na povećanje broja voda za kupanje ocijenjenih kao „izvrsne” ili „dobre”.
4. Međutim, bez obzira na opći zahtjev stavka 3., vode za kupanje mogu se privremeno razvrstati kao „loše”, a ipak ostati u skladu s ovom Direktivom. U takvim slučajevima, države članice osiguravaju ispunjenje sljedećih uvjeta:
(a) |
u vezi sa svakom vodom za kupanje razvrstanom kao „loša”, poduzimaju se sljedeće mjere koje će vrijediti od sezone kupanja koja slijedi nakon razvrstavanja:
|
(b) |
ako je voda za kupanje razvrstana kao „loša” tijekom pet uzastopnih godina, potrebno je uvesti trajnu zabranu kupanja ili trajnu preporuku da se izbjegava kupanje. Međutim, država članica može trajnu zabranu kupanja ili trajnu preporuku da se izbjegava kupanje uvesti i prije isteka petogodišnjeg razdoblja ako smatra da postizanje „zadovoljavajuće” kvalitete nije moguće ili je preskupo. |
Članak 6.
Profili voda za kupanje
1. Države članice osiguravaju da se profili voda za kupanje utvrđuju u skladu s Prilogom III. Svaki profil vode za kupanje može obuhvatiti jednu vodu za kupanje ili više sličnih voda za kupanje. Profili voda za kupanje utvrđuju se prvi put do 24. ožujka 2011.
2. Profili voda za kupanje preispituju se i ažuriraju kako je predviđeno u Prilogu III.
3. Za utvrđivanje, preispitivanje i ažuriranje profilâ voda za kupanje primjereno se koriste podaci relevantni za ovu Direktivu, dobiveni praćenjem i ocjenjivanjima provedenima sukladno Direktivi 2000/60/EZ.
Članak 7.
Mjere upravljanja u izvanrednim okolnostima
Države članice osiguravaju poduzimanje pravodobnih i primjerenih mjera upravljanja ako saznaju za neočekivane situacije koje su imale ili bi mogle imati štetan utjecaj na kvalitetu vode za kupanje ili na zdravlje kupača. Takve mjere uključuju obavješćivanje javnosti i, ako je potrebno, privremenu zabranu kupanja.
Članak 8.
Opasnosti od cijanobakterija
1. Ako profil vode za kupanje ukaže na mogućnost proliferacije cijanobakterija, provodi se odgovarajuće praćenje kako bi se omogućilo pravodobno utvrđivanje opasnosti za zdravlje.
2. Ako dođe do proliferacije cijanobakterija i utvrđena je ili se pretpostavlja opasnost za zdravlje, s ciljem sprečavanja izlaganja odmah se poduzimaju primjerene mjere upravljanja koje uključuju i obavješćivanje javnosti.
Članak 9.
Ostali parametri
1. Ako profil vode za kupanje pokaže tendenciju proliferacije makro-algi i/ili morskog fitoplanktona, poduzimaju se istraživanja kako bi se utvrdila njihova prihvatljivost i opasnost za zdravlje, kao i mjere upravljanja uključujući obavješćivanje javnosti.
2. Vode za kupanje pregledavaju se vizualno kako bi se utvrdilo postoji li onečišćenje ostacima katrana, staklom, plastikom, gumom ili drugim otpacima. Ako se ustanovi takvo onečišćenje, poduzimaju se mjere upravljanja, uključujući obavješćivanje javnosti.
Članak 10.
Suradnja na prekograničnim vodama
Gdje god riječni sliv ima prekogranični utjecaj na kvalitetu vode za kupanje, dotične države članice na primjeren način surađuju na provedbi ove Direktive, uključujući i putem primjerene razmjene informacija i zajedničkim mjerama za kontrolu takvih utjecaja.
POGLAVLJE III.
RAZMJENA INFORMACIJA
Članak 11.
Sudjelovanje javnosti
Države članice potiču sudjelovanje javnosti u provedbi ove Direktive i dotičnoj javnosti osiguravaju mogućnosti kako bi:
— |
saznala na koji način može sudjelovati, i |
— |
oblikovala prijedloge, primjedbe ili pritužbe. |
Ovo se posebno odnosi na utvrđivanje, preispitivanje i ažuriranje popisâ voda za kupanje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Nadležna tijela dobivene informacije uzimaju u obzir s dužnom pažnjom.
Članak 12.
Obavješćivanje javnosti
1. Države članice osiguravaju aktivno širenje i brzo objavljivanje sljedećih informacija tijekom sezone kupanja na lako dostupnom mjestu u neposrednoj blizini svake vode za kupanje:
(a) |
postojeće razvrstavanje vode za kupanje i zabrana kupanja ili preporuka da se kupanje izbjegava iz ovog članka, označena jasnim i jednostavnim znakom ili simbolom; |
(b) |
opći opis vode za kupanje, koji nije pisan stručnim jezikom, koji se temelji na profilu vode za kupanje utvrđenim u skladu s Prilogom III.; |
(c) |
za vode za kupanje izložene kratkotrajnom onečišćenju:
|
(d) |
podaci o naravi i očekivanom trajanju izvanrednih situacija tijekom takvih događaja; |
(e) |
kad god je kupanje zabranjeno ili se preporučuje da se kupanje izbjegava, obavijest javnosti o tome uz navedene razloge; |
(f) |
kad god postoji trajna zabrana kupanja ili trajna preporuka da se izbjegava kupanje, činjenica da predmetno područje više nije voda za kupanje i razloge za takvo razvrstavanje; i |
(g) |
izvore detaljnijih informacija u skladu sa stavkom 2. |
2. Države članice koriste primjerena sredstva priopćivanja i tehnologije, uključujući internet, za aktivno i žurno širenje informacija o vodama za kupanje spomenutima u stavku 1. kao i, prema potrebi, sljedećih informacija na nekoliko jezika:
(a) |
popis voda za kupanje; |
(b) |
razvrstavanje svake vode za kupanje u zadnje tri godine i profil voda za kupanje, uključujući i rezultate praćenja provedenog u skladu s ovom Direktivom nakon zadnjeg razvrstavanja; |
(c) |
ako je voda za kupanje razvrstana kao „loša”, podatke o uzrocima onečišćenja i poduzetim mjerama za sprečavanje izlaganja kupača onečišćenju i uklanjanje tih uzroka kako je navedeno u članku 5. stavku 4.; i |
(d) |
ako je voda za kupanje izložena kratkotrajnom onečišćenju, opće informacije o:
|
Popis iz točke (a) dostupan je svake godine prije početka sezone kupanja. Rezultati praćenja iz točke (b) po završetku analize dostupni su na Internetu.
3. Informacije iz stavaka 1. i 2. šire se čim su na raspolaganju, s učinkom od početka pete sezone kupanja nakon 24. ožujka 2008.
4. Kad god je to moguće, države članice i Komisija obavješćuju javnost koristeći georeferentnu tehnologiju i iznose informacije jasno i koherentno, posebno uporabom znakova i simbola.
Članak 13.
Izvješća
1. Države članice dostavljaju Komisiji rezultate praćenja i ocjene kvalitete voda za kupanje za svaku vodu za kupanje, kao i opis najvažnijih poduzetih mjera upravljanja. Države članice ove informacije dostavljaju godišnje do 31. prosinca za prethodnu sezonu kupanja. Dostava tih izvješća započinje čim je prvo ocjenjivanje kvalitete vode za kupanje obavljeno u skladu s člankom 4.
2. Države članice obavješćuju Komisiju godišnje, prije početka sezone kupanja, o svim vodama utvrđenima kao vode za kupanje, navodeći i razlog eventualne promjene u odnosu na prethodnu godinu. To prvi put rade prije početka prve sezone kupanja nakon 24. ožujka 2008.
3. Nakon početka praćenja vode za kupanje prema ovoj Direktivi, godišnje izvješćivanje Komisije u skladu sa stavkom 1. nastavlja se na temelju Direktive 76/160/EEZ sve dok se ne može napraviti prva ocjena prema ovoj Direktivi. Tijekom tog razdoblja parametar 1. Priloga Direktivi 76/160/EEZ ne uzima se u obzir u godišnjim izvješćima, a parametri 2. i 3. Priloga Direktivi 76/160/EEZ smatraju se ekvivalentnim parametrima 2. i 1. u stupcu A Priloga I. ovoj Direktivi.
4. Komisija objavljuje godišnje sažeto izvješće o kvaliteti voda za kupanje u Zajednici koje sadrži i razvrstavanje voda za kupanje, sukladnost s ovom Direktivom i važnije poduzete mjere upravljanja. Komisija svoje izvješće svake godine objavljuje do 30. travnja, uključujući i putem interneta. U pripremi izvješća, Komisija, kad god je to moguće, na najbolji način koristi sustave prikupljanja podataka, ocjenjivanja i prikaza prema povezanom zakonodavstvu Zajednice, a posebno Direktivi 2000/60/EZ.
POGLAVLJE IV.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Izvješće i preispitivanje
1. Do 2008. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješće se odnosi posebno na:
(a) |
rezultate odgovarajućih europskih epidemioloških studija koje je provela Komisija u suradnji s državama članicama; |
(b) |
ostala znanstvena, analitička i epidemiološka dostignuća važna za kvalitetu voda za kupanje; uključujući i ona koja se odnose na viruse; i |
(c) |
preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. |
2. Do kraja 2014. države članice Komisiji dostavljaju pisane primjedbe na takva izvješća, uključujući i potrebu za daljnjim istraživanjem ili ocjenjivanjima koji mogu biti potrebni da se Komisiji pomogne u preispitivanju ove Direktive sukladno stavku 3.
3. S obzirom na to izvješće, pisane primjedbe država članica i proširene ocjene utjecaja te vodeći računa o iskustvu stečenom provedbom ove Direktive, Komisija najkasnije 2020. preispituje ovu Direktivu posebno u odnosu na parametre kvalitete voda za kupanje, uključujući i to bi li bilo primjereno izbaciti razvrstavanje „zadovoljavajuća” ili mijenjati primjenjive standarde te, ako je potrebno, dostavlja odgovarajuće zakonodavne prijedloge u skladu s člankom 251. Ugovora.
Članak 15.
Tehničke prilagodbe i provedbene mjere
1. U skladu s postupkom iz članka 16. stavka 2. donosi se odluka o:
(a) |
određivanju EN/ISO norme o ekvivalentnosti mikrobioloških metoda za potrebe članka 3. stavka 9.; |
(b) |
utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu članka 8. stavka 1., članka 12. stavka 1. točke (a) i članka 12. stavka 4.; |
(c) |
prilagodbi metoda analize parametara određenih u Prilogu I. s obzirom na znanstveni i tehnički napredak; |
(d) |
prilagodbi Priloga V. s obzirom na znanstveni i tehnički napredak; |
(e) |
utvrđivanju smjernica za zajedničku metodu ocjenjivanja pojedinačnih uzoraka. |
2. Komisija do 24. ožujka 2010. dostavlja nacrt mjera koje treba poduzeti u skladu sa stavkom 1. točkom (b) u odnosu na članak 12. stavak 1. točku (a). Prije toga ona se savjetuje s predstavnicima država članica, regionalnim i lokalnim tijelima, odgovarajućim turističkim i potrošačkim organizacijama te drugim zainteresiranim stranama. Nakon prihvaćanja relevantnih pravila, Komisija ih objavljuje na internetu.
Članak 16.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
3. Odbor donosi svoj poslovnik.
Članak 17.
Stavljanje izvan snage
1. Ovime se Direktiva 76/160/EEZ stavlja izvan snage s učinkom od 31. prosinca 2014. Podložno stavku 2., tim stavljanjem izvan snage ne dovode se u pitanje obveze država članica o vremenskim rokovima za prenošenje i primjenu određenima u Direktivi stavljenoj izvan snage.
2. Čim država članica poduzme sve potrebne pravne, administrativne i praktične mjere s ciljem usklađivanja s ovom Direktivom, primjenjuje se ova Direktiva koja zamjenjuje Direktivu 76/160/EEZ.
3. Upućivanja na Direktivu 76/160/EEZ stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu.
Članak 18.
Provedba
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 24. ožujka 2008. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekstove glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 19.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 20.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 15. veljače 2006.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BORRELL FONTELLES
Za Vijeće
Predsjednik
H. WINKLER
(1) SL C 45 E, 25.2.2003., str. 127.
(2) SL C 220, 16.9.2003., str. 39.
(3) SL C 244, 10.10.2003., str. 31.
(4) Mišljenje Europskog parlamenta od 21. listopada 2003. (SL C 82 E, 1.4.2004., str. 115.). Zajedničko stajalište Vijeća od 20. prosinca 2004. (SL C 111 E, 11.5.2005., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 10. svibnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2006. (još nije objavljena u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 20. prosinca 2005.
(5) SL L 242, 10.9.2002., str. 1.
(6) SL L 31, 5.2.1976., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.).
(7) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
(8) SL L 375, 31.12.1991., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
(9) SL L 327, 22.12.2000., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom 2455/2001/EZ (SL L 331, 15.12.2001., str. 1.).
(10) SL L 41, 14.2.2003., str. 26.
(11) SL L 156, 25.6.2003., str. 17.
(12) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(13) SL L 175, 5.7.1985., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 156, 25.6.2003., str. 17.).
PRILOG I.
Za kopnene vode
|
A |
B |
C |
D |
E |
|
Parametar |
Izvrsna kvaliteta |
Dobra kvaliteta |
Zadovoljavajuća kvaliteta |
Referentne metode analize |
1 |
Crijevni enterokoki (cfu/100 ml) |
200 (1) |
400 (1) |
330 (2) |
ISO 7899-1 ili ISO 7899-2 |
2 |
Escherichia coli (cfu/100 ml) |
500 (1) |
1 000 (1) |
900 (2) |
ISO 9308-3 ili ISO 9308-1 |
Za priobalne i prijelazne vode
|
A |
B |
C |
D |
E |
|
Parametar |
Izvrsna kvaliteta |
Dobra kvaliteta |
Zadovoljavajuća kvaliteta |
Referentne metode analize |
1 |
Crijevni enterokoki (cfu/100 ml) |
100 (3) |
200 (3) |
185 (4) |
ISO 7899-1 ili ISO 7899-2 |
2 |
Escherichia coli (cfu/100 ml) |
250 (3) |
500 (3) |
500 (4) |
ISO 9308-3 ili ISO 9308-1 |
(1) Temeljeno na vrijednosti 95 - og percentila. Vidjeti Prilog II.
(2) Temeljeno na vrijednosti 90 - og percentila. Vidjeti Prilog II.
(3) Temeljeno na vrijednosti 95 - og percentila. Vidjeti Prilog II.
(4) Temeljeno na vrijednosti 90 - og percentila. Vidjeti Prilog II.
PRILOG II.
Ocjenjivanje i razvrstavanje voda za kupanje
1. Loša kvaliteta
Vode za kupanje treba razvrstati kao „loše” ako su u skupu podataka o kvaliteti vode za zadnje razdoblje ocjenjivanja (a) percentilne vrijednosti (b) za mikrobiološko brojanje lošije (c) od vrijednosti za „zadovoljavajuće” određenih u Prilogu I. stupcu D.
2. Zadovoljavajuća kvaliteta
Vode za kupanje treba razvrstati kao „zadovoljavajuće”:
1. |
ako su u skupu podataka o kvaliteti vode za zadnje razdoblje ocjenjivanja percentilne vrijednosti za zadnje razdoblje ocjenjivanja jednake ili bolje (d) od vrijednosti za „zadovoljavajuće” određenih u Prilogu I. stupcu D; i |
2. |
ako je voda za kupanje izložena kratkotrajnom onečišćenju, pod uvjetom da:
|
3. Dobra kvaliteta
Vode za kupanje treba razvrstati kao „dobre”:
1. |
ako su u skupu podataka o kvaliteti vode za zadnje razdoblje ocjenjivanja percentilne vrijednosti za zadnje razdoblje ocjenjivanja jednake ili bolje (d) od vrijednosti za „dobru kvalitetu” određenih u Prilogu I. stupcu C; i |
2. |
ako je voda za kupanje izložena kratkotrajnom onečišćenju, pod uvjetom da:
|
4. Izvrsna kvaliteta
Vode za kupanje treba razvrstati kao „izvrsne”:
1. |
ako su u skupu podataka o kvaliteti vode za zadnje razdoblje ocjenjivanja percentilne vrijednosti za zadnje razdoblje ocjenjivanja jednake ili bolje od vrijednosti za „izvrsnu kvalitetu” određenih u Prilogu I. stupcu B; i |
2. |
vako je voda za kupanje izložena kratkotrajnom onečišćenju, pod uvjetom da:
|
NAPOMENE
(a) |
„Zadnje razdoblje ocjenjivanja” znači zadnje četiri sezone kupanja ili, kada je primjenjivo, razdoblje navedeno u članku 4. stavku 2. ili 4. |
(b) |
Na temelju percentilne procjene log10 standardne funkcije gustoće vjerojatnosti mikrobioloških podataka dobivenih iz određene vode za kupanje, percentilna vrijednost izvodi se kako slijedi:
Gornja 90-percentilna točka standardne funkcije gustoće vjerojatnosti podataka dobije se iz sljedeće jednadžbe: gornji 90-percentil = antilog (μ + 1,282 σ). Gornja 95-percentilna točka standardne funkcije gustoće vjerojatnosti podataka dobije se iz sljedeće jednadžbe: gornji 95-percentil = antilog (μ + 1,65 σ). |
(c) |
„Lošije” označava više vrijednosti koncentracije izražene u cfu/100 ml. |
(d) |
„Bolje” označava niže vrijednosti koncentracije izražene u cfu/100 ml. |
PRILOG III.
Profil vode za kupanje
1. |
Profil vode za kupanje iz članka 6. treba sadržavati:
|
2. |
Ako su vode za kupanje razvrstane kao „dobre”, „zadovoljavajuće” ili „loše”, profil vode za kupanje mora se redovito preispitivati da bi se procijenilo je li se promijenio neki od aspekata navedenih u stavku 1. Ako je potrebno, treba ga ažurirati. Učestalost i opseg preispitivanja treba odrediti na temelju naravi i jačine onečišćenja. Međutim, oni moraju biti sukladni barem odredbama i obavljati se minimalno u razmacima navedenima u sljedećoj tablici.
Ako su vode za kupanje prethodno bile razvrstane kao „izvrsne”, profile vode za kupanje treba preispitati i, ako je potrebno, ažurirati ih samo ako se razvrstavanje promijeni iz „dobro” u „zadovoljavajuće” ili „loše”. Preispitivanjem treba obuhvatiti sve aspekte navedene u stavku 1. |
3. |
Ako se u vodi ili u blizini vode za kupanje obavljaju veći građevinski radovi ili veće promjene infrastrukture, profil vode za kupanje treba ažurirati prije početka sezone kupanja. |
4. |
Kad god je to izvedivo, informacije iz stavka 1. točaka (a) i (b) treba dostaviti na detaljnoj zemljopisnoj karti. |
5. |
Ako to nadležno tijelo smatra primjerenim, mogu se priložiti ili uključiti i druge relevantne informacije. |
PRILOG IV.
Praćenje vode za kupanje
1. |
Jedan uzorak treba uzeti nedugo prije početka svake sezone kupanja. Uzimajući u obzir ovaj izvanredni uzorak i podložno stavku 2., u svakoj sezoni kupanja treba uzeti i analizirati najmanje četiri uzorka. |
2. |
Međutim, treba uzeti i analizirati samo tri uzorka po sezoni kupanja ako se radi o vodi za kupanje koja ili:
|
3. |
Datume uzorkovanja treba raspodijeliti po cijeloj sezoni kupanja, s razmacima između datuma uzorkovanja od najdulje mjesec dana. |
4. |
U slučaju kratkotrajnog onečišćenja, potrebno je uzeti jedan dodatni uzorak kako bi se provjerilo je li incident završio. Taj uzorak ne smije biti dijelom skupa podataka o vodi za kupanje. Ako se odbačeni uzorak mora zamijeniti, dodatni uzorak treba uzeti u roku od sedam dana od završetka kratkotrajnog onečišćenja. |
PRILOG V.
Pravila o postupanju s uzorcima za mikrobiološke analize
1. Točka uzorkovanja
Kada je to moguće, uzorak treba uzeti 30 cm ispod površine vode i to u vodi dubine od najmanje jedan metar.
2. Sterilizacija bočica za uzorke
Bočice za uzorke:
— |
treba sterilizirati u autoklavu najmanje 15 minuta na 121 °C, ili |
— |
suho sterilizirati na temperaturi između 160 °C i 170 °C najmanje jedan sat, ili |
— |
to trebaju biti nove bočice podvrgnute sterilizaciji zračenjem dobivene izravno od proizvođača. |
3. Uzorkovanje
Zapremina bočice/posude za uzorke treba ovisiti o količini vode potrebne za ispitivanje svakog parametra. Minimalni sadržaj obično je 250 ml.
Posude za uzorke trebaju biti od prozirnog i bezbojnog materijala (staklo, polietilen ili polipropilen).
Da bi se spriječila nehotična kontaminacija uzorka, osoba koja uzima uzorke treba koristiti aseptičnu tehniku da bi se održala sterilnost bočica za uzorke. Ako se ovo radi ispravno, nije potrebna druga sterilna oprema (kao što su sterilne kirurške rukavice ili hvataljke ili držač uzorka).
Uzorak treba jasno označiti neizbrisivom tintom na uzorku i na obrascu za uzorkovanje.
4. Skladištenje i prijevoz uzoraka prije analize
U svim fazama prijevoza uzorke vode treba zaštititi od izlaganja svjetlu, posebno izravnom sunčevu svjetlu.
Po prispijeću u laboratorij uzorke treba čuvati na temperaturi od oko 4 °C u hladnoj komori ili hladnjaku (ovisno o klimi). Ako prijevoz do laboratorija traje dulje od četiri sata, potreban je prijevoz u hladnjaku.
Vrijeme između uzorkovanja i analize treba biti što je moguće kraće. Preporučuje se da se uzorci analiziraju istog radnog dana. Ako to iz praktičnih razloga nije moguće, tada uzorke treba obraditi u roku od 24 sata. U međuvremenu ih treba pohraniti u tamnom prostoru na temperaturi od 4 °C ± 3 °C.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
194 |
32006L0105
L 363/368 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.11.2006. |
DIREKTIVA VIJEĆA 2006/105/EZ
od 20. studenoga 2006.
o prilagodbi Direktiva 79/409/EEZ, 92/43/EEZ, 97/68/EZ, 2001/80/EZ i 2001/81/EZ u području okoliša zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Ugovor o pristupanju Bugarske i Rumunjske (1), a posebno njegov članak 4. stavak 3.,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Bugarske i Rumunjske, a posebno njegov članak 56.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
budući da:
(1) |
Sukladno članku 56. Akta o pristupanju, kad akti institucija ostaju važeći nakon 1. siječnja 2007. i treba ih prilagoditi zbog pristupanja, a potrebne prilagodbe nisu predviđene u Aktu o pristupanju ili njegovim prilozima, potrebne akte treba donijeti Vijeće, osim ako prvobitan akt nije donijela Komisija. |
(2) |
U Završnom aktu Konferencije koja je sastavila Ugovor o pristupanju navedeno je da su visoke ugovorne stranke postigle politički dogovor o nizu prilagodbi akata donesenih od strane institucija koje su potrebne zbog pristupanja te su Vijeće i Komisija pozvani da te prilagodbe, koje prema potrebi treba dopuniti i ažurirati kako bi se u obzir uzeo razvoj zakonodavstva Unije, donesu prije pristupanja. |
(3) |
Direktive 79/409/EEZ (2), 92/43/EEZ (3), 97/68/EZ (4), 2001/80/EZ (5) i 2001/81/EZ (6) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktive 79/409/EEZ, 92/43/EEZ, 97/68/EZ, 2001/80/EZ i 2001/81/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom.
Članak 2.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do dana pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. One Komisiji odmah dostavljaju tekst navedenih odredbi i tablicu o međusobnom odnosu tih odredaba i ove Direktive.
Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu podložno stupanju na snagu Ugovora o pristupanju Bugarske i Rumunjske i na datum njegovog stupanja na snagu.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 2006.
Za Vijeće
Predsjednik
J. KORKEAOJA
(1) SL L 157, 21.6.2005., str. 11.
(2) SL L 103, 25.4.1979., str. 1.
(3) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.
(4) SL L 59, 27.2.1998., str. 1.
(5) SL L 309, 27.11.2001., str. 1.
(6) SL L 309, 27.11.2001., str. 22.
PRILOG
OKOLIŠ
A. ZAŠTITA PRIRODE
1. |
31979 L 0409: Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (SL L 103, 25.4.1979., str. 1.), kako je izmijenjena:
Prilozi I., II./1, II./2, III./1 i III./2 zamjenjuju se sljedećim: „ПРИЛОЖЕНИЕ I — ANEXO I — PŘÍLOHA I — BILAG I — ANHANG I — I LISA — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ I — ANNEX I — ANNEXE I — ALLEGATO I — I PIELIKUMS — I PRIEDAS — I. MELLÉKLET — ANNESS I — BIJLAGE I — ZAŁĄCZNIK I — ANEXO I — ANEXA I — PRÍLOHA I — PRILOGA I — LIITE I — BILAGA I (a) GAVIIFORMES Gaviidae
PODICIPEDIFORMES Podicipedidae
PROCELLARIIFORMES Procellariidae
Hydrobatidae
PELECANIFORMES Pelecanidae
Phalacrocoracidae
CICONIIFORMES Ardeidae
Ciconiidae
Threskiornithidae
PHOENICOPTERIFORMES Phoenicopteridae
ANSERIFORMES Anatidae
FALCONIFORMES Pandionidae
Accipitridae
Falconidae
GALLIFORMES Tetraonidae
Phasianidae
GRUIFORMES Turnicidae
Gruidae
Rallidae
Otididae
CHARADRIIFORMES Recurvirostridae
Burhinidae
Glareolidae
Charadriidae
Scolopacidae
Laridae
Sternidae
Alcidae
PTEROCLIFORMES Pteroclididae
COLUMBIFORMES Columbidae
STRIGIFORMES Strigidae
CAPRIMULGIFORMES Caprimulgidae
APODIFORMES Apodidae
CORACIIFORMES Alcedinidae
Coraciidae
PICIFORMES Picidae
PASSERIFORMES Alaudidae
Motacillidae
Troglodytidae
Muscicapidae (Turdinae)
Muscicapidae (Sylviinae)
Muscicapidae (Muscicapinae)
Paridae
Sittidae
Certhiidae
Corvidae
Fringillidae (Fringillinae)
Fringillidae (Carduelinae)
Emberizidae (Emberizinae)
ПРИЛОЖЕНИЕ II/1 — ANEXO II/1 — PŘÍLOHA II/1 — BILAG II/1 — ANHANG II/1 — II/1 LISA — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ II/1 — ANNEX II/1 — ANNEXE II/1 — ALLEGATO II/1 — II/1. PIELIKUMS — II/1 PRIEDAS — II/1. MELLÉKLET — ANNESS II/1 — BIJLAGE II/1 — ZAŁĄCZNIK II/1 — ANEXO II/1 – ANEXA II/1 – PRÍLOHA II/1 — PRILOGA II/1 — LIITE II/1 — BILAGA II/1 ANSERIFORMES Anatidae
GALLIFORMES Tetraonidae
Phasianidae
GRUIFORMES Rallidae
CHARADRIIFORMES Scolopacidae
COLUMBIFORMES Columbidae
ПРИЛОЖЕНИЕ II/2 — ANEXO II/2 — PŘÍLOHA II/2 — BILAG II/2 — ANHANG II/2 — II/2 LISA — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ II/2 — ANNEX II/2 — ANNEXE II/2 — ALLEGATO II/2 — II/2. PIELIKUMS — II/2 PRIEDAS — II/2. MELLÉKLET — ANNESS II/2 — BIJLAGE II/2 — ZAŁĄCZNIK II/2 — ANEXO II/2 — ANEXA II/2 — PRÍLOHA II/2 — PRILOGA II/2 — LIITE II/2 — BILAGA II/2 ANSERIFORMES Anatidae
GALLIFORMES Meleagridae
Tetraonidae
Phasianidae
GRUIFORMES Rallidae
CHARADRIIFORMES Haematopodidae
Charadriidae
Scolopacidae
Laridae
COLUMBIFORMES Columbidae
PASSERIFORMES Alaudidae
Muscicapidae
Sturnidae
Corvidae
ПРИЛОЖЕНИЕ III/1 — ANEXO III/1 — PŘÍLOHA III/1 — BILAG III/1 — ANHANG III/1 — III/1 LISA — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ III/1 — ANNEX III/1 — ANNEXE III/1 — ALLEGATO III/1 — III/1. PIELIKUMS — III/1 PRIEDAS — III/1. MELLÉKLET — ANNESS III/1 — BIJLAGE III/1 — ZAŁĄCZNIK III/1 — ANEXO III/1 — ANEXA III/1PRÍLOHA III/1 — PRILOGA III/1 — LIITE III/1 — BILAGA III/1 ANSERIFORMES Anatidae
GALLIFORMES Tetraonidae
Phasianidae
COLUMBIFORMES Columbidae
ПРИЛОЖЕНИЕ III/2 — ANEXO III/2 — PŘÍLOHA III/2 — BILAG III/2 — ANHANG III/2 — III/2 LISA — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ III/2 — ANNEX III/2 — ANNEXE III/2 — ALLEGATO III/2 — III/2. PIELIKUMS — III/2 PRIEDAS — III/2. MELLÉKLET — ANNESS III/2 — BIJLAGE III/2 — ZAŁĄCZNIK III/2 — ANEXO III/2 — ANEXA III/2 — PRÍLOHA III/2 — PRILOGA III/2 — LIITE III/2 — BILAGA III/2 ANSERIFORMES Anatidae
GALLIFORMES Tetraonidae
GRUIFORMES Rallidae
CHARADRIIFORMES Charadriidae
Scolopacidae
|
2. |
31992 L 0043: Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.), kako je izmijenjena:
|
B. KONTROLA INDUSTRIJSKOG ONEČIŠĆENJA I UPRAVLJANJE RIZIKOM
1. |
31997 L 0068: Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica o mjerama protiv emisije plinovitih onečišćivača i onečišćujućih krutih čestica iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (SL L 59, 27.2.1998., str. 1.), kako je izmijenjena:
U Prilogu VIII. točki 1. popis iz odjeljka 1. zamjenjuje se sljedećim: „1 za Njemačku 2 za Francusku 3 za Italiju 4 za Nizozemsku 5 za Švedsku 6 za Belgiju 7 za Mađarsku 8 za Češku Republiku 9 za Španjolsku 11 za Ujedinjenu Kraljevinu 12 za Austriju 13 za Luksemburg 17 za Finsku 18 za Dansku 19 za Rumunjsku 20 za Poljsku 21 za Portugal 23 za Grčku 24 za Irsku 26 za Sloveniju 27 za Slovačku 29 za Estoniju 32 za Latviju 34 za Bugarsku 36 za Litvu CY Za Cipar MT za Maltu.” |
2. |
32001 L 0080: Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.), kako je izmijenjena:
|
3. |
32001 L 0081: Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija za određene tvari koje onečišćuju atmosferu (SL L 309, 27.11.2001., str. 22.), kako je izmijenjena:
|
(1) „Priručnik za tumačenje staništa Europske unije, verzija EUR 15/2” koji je Odbor za staništa donio 4. listopada 1999. i „Izmjene ‚Priručnika za tumačenje staništa Europske unije’ radi proširenja EU-a” (Hab. 01/11b-rev. 1) koji je Odbor za staništa donio 24. travnja 2002. nakon pisanog savjetovanja, Europska komisija, Opća uprava za okoliš.
(2) Osim briofita iz Priloga II. točke (b).
(3) Ove nacionalne gornje granične vrijednosti emisija utvrđene su kako bi se u što većoj mjeri ispunili privremeni ciljevi u pogledu okoliša određeni u članku 5. Očekuje se da će ispunjavanje tih ciljeva rezultirati smanjivanjem eutrofikacije tla do mjere da će se područje Zajednice s količinama taloženja hranjivog dušika koje prelaze kritična opterećenja smanjiti za oko 30 % u odnosu na stanje iz 1990.
(4) Ove nacionalne gornje granične vrijednosti emisija privremene su i njima se ne dovodi u pitanje preispitivanje u skladu s člankom 10. ove Direktive koje treba završiti 2008.”
(5) Ove gornje granične vrijednosti emisija privremene su i njima se ne dovodi u pitanje preispitivanje u skladu s člankom 10. ove Direktive koje treba završiti 2008.”
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
235 |
32008L0105
L 348/84 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.12.2008. |
DIREKTIVA 2008/105/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. prosinca 2008.
o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Kemijsko onečišćenje površinskih voda predstavlja prijetnju za vodni okoliš zbog učinaka kao što su akutna i kronična toksičnost za vodne organizme, akumuliranje u ekosustavima i gubitak staništa i bioraznolikosti, kao i prijetnju za ljudsko zdravlje. Prvenstveno bi trebalo utvrditi uzroke onečišćenja, a emisije bi trebalo rješavati na izvoru, na najekonomičniji način i najučinkovitije za okoliš. |
(2) |
Kako je određeno u drugoj rečenici članka 174. stavka 2. Ugovora, politika Zajednice o okolišu treba se temeljiti na načelu predostrožnosti te na načelu da bi trebalo poduzeti preventivne mjere, da bi štete nanesene okolišu trebalo rješavati prvenstveno na izvoru i da bi onečišćivač trebao platiti štetu. |
(3) |
U skladu s člankom 174. stavkom 3. Ugovora, kod pripreme svoje politike okoliša Zajednica treba uzeti u obzir sve raspoložive znanstvene i tehničke podatke, uvjete okoliša u različitim regijama Zajednice, ekonomski i socijalni razvoj Zajednice kao cjeline i uravnotežen razvoj njezinih regija, kao i potencijalne koristi i troškove poduzimanja ili nepoduzimanja mjera. |
(4) |
U Odluci br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog okolišnog akcijskog programa Zajednice za okoliš (3) navodi se da su okoliš, zdravlje i kvaliteta života među ključnim okolišnim prioritetima tog programa, pri čemu se posebno ističe potreba za uspostavljenjem konkretnijeg zakonodavstva u području vodne politike. |
(5) |
Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (4) utvrđuje se strategija protiv onečišćenja voda i zahtijevaju se daljnje konkretne mjere kontrole onečišćenja i za utvrđivanje standardâ kvalitete okoliša (SKO-a). Ovom se Direktivom utvrđuju vrijednosti SKO-a u skladu s odredbama i ciljevima Direktive 2000/60/EZ. |
(6) |
U skladu s člankom 4. Direktive 2000/60/EZ, a posebno sa stavkom 1. točkom (a), države članice trebale bi provoditi potrebne mjere u skladu s člankom 16. stavcima 1. i 8. te Direktive s ciljem postupnog smanjenja onečišćenja prioritetnim tvarima i prestanka ili postupnog ukidanja emisija, ispuštanja i gubitaka prioritetnih opasnih tvari. |
(7) |
Od 2000. godine doneseni su brojni akti Zajednice kojima se u skladu s člankom 16. Direktive 2000/60/EZ utvrđuju mjere za kontrolu emisija za pojedinačne prioritetne tvari. Štoviše, mnoge mjere za zaštitu okoliša obuhvaćene su postojećim zakonodavstvom Zajednice koje se odnosi na druga područja. Prema tome, provedbi i revidiranju postojećih instrumenata trebalo bi dati prednost pred uvođenjem novih oblika kontrole. |
(8) |
Što se tiče kontrole emisija prioritetnih tvari iz točkastih i raspršenih izvora iz članka 16. Direktive 2000/60/EZ, izgleda isplativije i prikladnije da uz primjenu drugog važećeg zakonodavstva na razini Zajednice, države članice prema potrebi uvode odgovarajuće mjere kontrole u program mjera koji će se za svako vodno područje razvijati u skladu s člankom 11. navedene Direktive. |
(9) |
Države članice trebale bi unaprijediti znanja i raspoložive podatke o izvorima prioritetnih tvari, te o načinima na koje dolazi do onečišćenja, kako bi mogle utvrditi mogućnosti za kontrolu kakvu se nastoji postići i koja će biti djelotvorna. Države članice trebale bi, između ostalog, promatrati sedimente i biotu, prema potrebi, onoliko često koliko bude potrebno da bi osigurale dovoljno podataka za pouzdane analize dugoročnih kretanja onih prioritetnih tvari koje imaju tendenciju nakupljanja u sedimentima i/ili bioti. Rezultati tog promatranja, uključujući promatranje sedimenata i biote trebali bi biti raspoloživi kao podloge za buduće prijedloge Komisije u skladu s člankom 16. stavkom 4. i člankom 8. Direktive 2000/60/EZ, u mjeri koja se zahtijeva člankom 3. Odluke br. 2455/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. o popisu prioritetnih tvari u području vodne politike (5). |
(10) |
Odlukom 2455/2001/EZ određen je prvi popis od 33 tvari ili skupine tvari u vezi kojih bi trebalo prioritetno djelovati na razini Zajednice. Među tim prioritetnim tvarima neke su utvrđene kao opasne tvari u vezi s kojima bi države članice trebale provoditi potrebne mjere s ciljem prestanka i postupnog ukidanja emisija, ispuštanja i gubitaka. Što se tiče tvari koje se javljaju prirodno ili su rezultat prirodnih procesa, prekidanje ili postupno isključivanje emisija, ispuštanja i rasipanja nisu mogući. Neke su tvari bile podvrgnute preispitivanju i trebalo bi ih klasificirati. Komisija bi u skladu s vremenskim planom predviđenim u članku 16. Direktive 2000/60/EZ trebala nastaviti s preispitivanjem popisa prioritetnih tvari i na temelju dogovorenih kriterija za utvrđivanje tvari koje predstavljaju opasnost za vodni okoliš ili putem vodnog okoliša, utvrditi one kojima bi trebalo dati prednost pri poduzimanju mjera, te prema potrebi iznijeti odgovarajuće prijedloge. |
(11) |
U interesu Zajednice i radi učinkovitijeg uređenja zaštite površinskih voda primjereno je utvrditi vrijednosti SKO-a za onečišćujuće tvari koje su klasificirane kao prioritetne tvari na razini Zajednice i prepustiti državama članicama da prema potrebi utvrde pravila za ostale onečišćujuće tvari na nacionalnoj razini, podložno relevantnim pravilima Zajednice. Unatoč tome, osam onečišćujućih tvari koje pripadaju u područje primjene Direktive Vijeća 86/280/EEZ od 12. lipnja 1986. o graničnim vrijednostima i ciljevima kvalitete za ispuštanja određenih opasnih tvari navedenih u Popisu I. Priloga Direktivi 76/464/EEZ (6), a koje čine dio skupine tvari u vezi kojih države članice trebaju poduzimati mjere s ciljem postizanja dobrog kemijskog stanja do 2015., u skladu s člancima 2. i 4. Direktive 2000/60/EZ, nisu bile uključene u popis prioritetnih tvari. Međutim, pokazalo se da su zajednički standardi utvrđeni za te onečišćujuće tvari korisni i da je zato primjereno da se njihovo uređenje zadrži na razini Zajednice. |
(12) |
Zbog toga će odredbe koje se odnose na sadašnje ciljeve u pogledu kvalitete okoliša, utvrđene u Direktivi Vijeća 82/176/EEZ od 22. ožujka 1982. o graničnim vrijednostima i ciljevima kvalitete za ispuštanja žive u proizvodnji kloralkalnom elektrolizom (7), Direktivi Vijeća 83/513/EEZ od 26. rujna 1983. o graničnim vrijednostima i ciljevima kvalitete za ispuštanja kadmija (8), Direktivi Vijeća 84/156/EEZ od 8. ožujka 1984. o graničnim vrijednostima i ciljevima kvalitete za ispuštanja žive po sektorima osim u proizvodnji kloralkanom elektrolizom (9), Direktivi Vijeća 84/491/EEZ od 9. listopada 1984. o graničnim vrijednostima i ciljevima kvalitete za ispuštanje heksaklorocikloheksana (10) i Direktivi 86/280/EEZ postati suvišne pa bi ih trebalo ukinuti. |
(13) |
Kemijsko onečišćenje može utjecati na vodni okoliš i kratkoročno i dugoročno pa bi iz tog razloga za utvrđivanje standarda kvalitete okoliša trebalo upotrijebiti podatke o akutnim i kroničnim učincima. Kako bi se osigurala adekvatna zaštita vodnog okoliša i ljudskog zdravlja, SKO-e izražene kao godišnje prosječne vrijednosti trebalo bi utvrditi na razini koja osigurava zaštitu od dugoročne izloženosti, a maksimalne dopuštene koncentracije trebalo bi utvrditi na razini koja osigurava zaštitu od kratkoročne izloženosti. |
(14) |
U skladu s pravilima određenim u odjeljku 1.3.4. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ, da bi pri praćenju usklađenosti sa SKO-ima, uključujući one izražene u obliku najviših dopuštenih koncentracija, riješile problem vrijednosti koje jako odskaču, odnosno ekstremnih odstupanja od srednjih vrijednosti i netočnih očitanja, države članice mogu uvesti statističke metode, kao što je izračun percentila, i tako osigurati prihvatljivu razinu pouzdanosti i preciznosti. Kako bi se osigurala usporedivost praćenja stanja među državama članicama, primjereno je za takve statističke metode predvidjeti detaljna pravila putem postupka odbora. |
(15) |
Za većinu tvari utvrđivanje vrijednosti SKO-a u ovoj fazi trebalo bi ograničiti samo na površinske vode. Međutim, što se tiče heksaklorobenzena, heksaklorobutadiena i žive, na razini Zajednice zaštitu od neizravnih učinaka i sekundarnog trovanja nije moguće osigurati samo pomoću standardâ kvalitete okoliša za površinske vode. Zato je za te tri tvari primjereno na razini Zajednice utvrditi SKO-e za biotu. Da bi se državama članicama omogućila fleksibilnost s obzirom na njihovu strategiju praćenja stanja, trebalo bi im omogućiti ili da prate i primjenjuju te SKO-e za biotu ili da uvedu strože SKO-e za površinske vode koji će osigurati istu razinu zaštite. |
(16) |
Nadalje, države članice trebale bi imati mogućnost utvrđivanja SKO-a za sedimente i/ili biotu na nacionalnoj razini i primjenjivati te SKO-e umjesto SKO-a za vode određenih u ovoj Direktivi. Te SKO-e trebalo bi utvrditi transparentnim postupkom koji uključuje obavješćivanje Komisije i drugih država članica, kako bi se osigurala jednaka razina zaštite koju osiguravaju SKO-i određeni za vode na razini Zajednice. U svojim izvješćima o provedbi Direktive 2000/60/EZ Komisija bi trebala dati sažetak tih obavijesti. Osim toga, sedimenti i biota ostaju važni mediji za praćenje određenih tvari koje imaju znatan akumulacijski potencijal. Kako bi ocijenile dugoročne učinke antropogenog djelovanja i trendova, države članice trebale bi u skladu s člankom 4. Direktive 2000/60/EZ poduzeti mjere kako bi osigurale da se postojeće razine zagađenja biote i sedimenata neće bitno povećati. |
(17) |
U skladu s člankom 13. Direktive 2000/60/EZ i njezinim Prilogom VII. dijelom A točkom 5., sva izuzeća od primjene standarda kvalitete okoliša za prioritetne tvari, koji se odnose na vodna tijela u skladu s člankom 4. točkama 4., 5. i 6. te Direktive, uzimajući u obzir njezin članak 4. točke 8. i 9., trebalo bi navesti u planovima upravljanja vodnim područjima. Aktivnosti koje uključuju jaružanje i brodski promet i dovode do ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih tvari mogu se obavljati pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. Direktive 2000/60/EZ koji obuhvaćaju i uvjete za izuzeća. |
(18) |
Države članice moraju postupati u skladu s Direktivom Vijeća 98/83/EZ od 3. studenog 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (11) i upravljati vodnim tijelima površinskih voda koja se koriste za zahvaćanje vode za piće u skladu s člankom 7. Direktive 2000/60/EZ. Ta bi se Direktiva stoga trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji bi mogli nalagati strože standarde. |
(19) |
U blizini ispusta iz točkastih izvora, koncentracije onečišćujućih tvari obično su više od koncentracija u okolnoj vodi. Zato državama članicama trebalo bi omogućiti uporabu zona miješanja pod uvjetom da one ne utječu na usklađenost ostatka površinske vodene cjeline s relevantnim SKO-ima. Opseg zona miješanja trebao bi biti ograničen na blizinu mjesta ispuštanja i trebao bi biti razmjeran ispuštanju. U skladu s člankom 3. točkom 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice prema potrebi trebale bi osigurati da zahtjevi u pogledu postizanja ciljeva zaštite okoliša utvrđeni u članku 4. te Direktive budu usklađeni za cijelo vodno područje, uključujući i utvrđivanje zona miješanja u prekograničnim vodnim tijelima. |
(20) |
Potrebno je provjeravati ispunjavaju li se ciljevi u pogledu prestanka, postupnog ukidanja i smanjivanja, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2000/60/EZ i pobrinuti se da ocjenjivanje ispunjenja relevantnih obveza bude transparentno, posebno kada se razmatraju znatne emisije, ispuštanja i gubici do kojih dolazi zbog ljudskih aktivnosti. Nadalje, vremenski plan za prestanak, postupno ukidanje i smanjivanje jedino se može vezati uz inventar. Trebalo bi omogućiti i ocjenjivanje primjene članka 4. stavaka 4. do 7. Direktive 2000/60/EZ. Isto tako, potreban je odgovarajući instrument za kvantifikaciju gubitka tvari do kojeg dolazi prirodno, odnosno koji je izazvan prirodnim procesima, pri čemu potpuni prekid odnosno postupno ukidanje iz svih potencijalnih izvora nije moguć. Da bi se zadovoljile te potrebe svaka bi država članica trebala sastaviti inventar emisija, ispuštanja i gubitaka za svako vodno područje ili dio vodnog područja na svojem državnom području. |
(21) |
Kako pri utvrđivanju tih popisa ne bi došlo do podvostručavanja posla te kako bi se osigurala usklađenost popisa i drugih postojećih instrumenata u području zaštite površinskih voda, države članice trebale bi koristiti informacije prikupljene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ i Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (12). |
(22) |
Kako bi se osigurala usklađena zaštita površinskih voda, države članice koje dijele vodna tijela površinskih voda trebale bi uskladiti svoje aktivnosti praćenja i, prema potrebi, kompilaciju inventarâ. |
(23) |
Kako bi bolje izrazile svoje potrebe, državama članicama trebalo bi omogućiti da odaberu odgovarajuće jednogodišnje razdoblje za mjerenje osnovnih parametara koji se unose u inventar. Međutim, trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da gubici do kojih dolazi kod primjene pesticida mogu značajno varirati od godine do godine zbog različitog stupnja primjene, na primjer, zbog različitih klimatskih uvjeta. Zato državama članicama treba omogućiti da se kod određenih tvari koje su obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (13) odluče za trogodišnje referentno razdoblje. |
(24) |
Kako bi se optimizirala uporaba inventara, primjereno je odrediti rok u kojem bi Komisija trebala provjeriti kreću li se vrijednosti emisija, ispuštanja i gubitaka prema ciljevima utvrđenima u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2000/60/EZ, podložno članku 4. stavcima 4. i 5. te Direktive. |
(25) |
Kao pomoć pri usklađivanju metodologija koje države članice koriste za sastavljanje inventarâ emisija, ispuštanja i gubitaka, uključujući rasipanja onečišćujućih tvari akumuliranih u sedimentima, trebalo bi razviti tehničke smjernice. |
(26) |
Više država članica izloženo je onečišćenjima čiji se izvori nalaze izvan njihove nacionalne nadležnosti. Zato je primjereno jasno navesti da država članica ne krši svoje obaveze prema ovoj Direktivi ako onečišćenje premaši SKO-e zbog takvog prekograničnog onečišćenja, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti i da je ta država prema potrebi primijenila relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ. |
(27) |
Na temelju izvješćâ država članica, u skladu s člankom 15. Direktive 2000/60/EZ, Komisija bi trebala provjeriti postoji li potreba za izmjenom postojećih akata i za dodatnim posebnim mjerama na razini Zajednice, kao što su kontrola emisija i, prema potrebi, dati relevantne prijedloge. O zaključcima donesenima na temelju tih provjera Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće u kontekstu izvješća predviđenog člankom 18. stavkom 1. Direktive 2000/60/EZ. Pri izradi bilo kakvih prijedloga koji se odnose na mjere kontrole emisija, na temelju članka 10. Direktive 2000/60/EZ, Komisija bi trebala uzeti u obzir postojeće zahtjeve u pogledu kontrole emisija, kao što su oni utvrđeni Direktivom 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (14) te najnovija dostignuća u tehnologiji za smanjenje onečišćenja. |
(28) |
Kriteriji za utvrđivanje tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične, kao i drugih jednako zabrinjavajućih tvari, koje su izrazito postojane i vrlo bioakumulativne, iz Direktive 2000/60/EZ, utvrđeni su u Tehničkim uputama za procjenu opasnosti, koje potkrepljuju Direktivu Komisije 93/67/EEZ od 20. srpnja 1993. o utvrđivanju načela za procjenu opasnosti za čovjeka i okoliš koje izazivaju tvari prijavljene u skladu s Direktivom Vijeća 67/548/EEZ (15), Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (16) i Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (17). Kako bi se osigurala usklađenost zakonodavstva na razini Zajednice, prema Odluci br. 2455/2001/EZ, na tvari koje podliježu preispitivanju trebalo bi primjenjivati samo te kriterije, a Prilog X. Direktivi 2000/60/EZ trebalo bi u skladu s tim zamijeniti. |
(29) |
Obveze utvrđene u Direktivama navedenima u Prilogu IX. Direktivi 2000/60/EZ već su uključene u Direktivu 2000/60/EZ i Direktivu 2008/1/EZ i, ako se SKO-i održavaju i provjeravaju, jamči se najmanje jednaka razina zaštite. Kako bi se osigurao usklađen pristup kemijskom onečišćenju površinskih voda i pojednostavnilo i pojasnilo postojeće zakonodavstvo Zajednice u tom području, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ primjereno je staviti izvan snage Direktive 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ i 86/280/EEZ. |
(30) |
Preporuke iz Direktive 2000/60/EZ, posebno one Znanstvenog odbora za toksičnost, ekotoksičnost i okoliš, uzete su u obzir. |
(31) |
U skladu sa stavkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (18), države članice se potiče da za svoje potrebe i u interesu Zajednice izrađuju i objavljuju vlastite tablice kako bi što bolje prikazale korelaciju između ove Direktive i mjera za prenošenje, te da ih objavljuju. |
(32) |
Budući da države članice ne mogu same u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive, odnosno, postići dobro kemijsko stanje površinskih voda utvrđivanjem SKO-a za prioritetne i neke druge onečišćujuće tvari i budući da se oni zbog održavanja jednake razine zaštite površinskih voda u cijeloj Zajednici mogu bolje ostvarivati na razini Zajednice, Zajednica može donositi mjere prema načelu supsidijarnosti, kako je određeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti, kako je određeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvire onoga što je potrebno za ostvarenje toga cilja. |
(33) |
Mjere potrebne za provođenje ove Direktive trebalo bi donositi u skladu s odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (19). |
(34) |
Konkretno, Komisiju bi trebalo ovlastiti za izmjenjivanje točke 3. dijela B Priloga I. ovoj Direktivi. Budući da se radi o općoj mjeri namijenjenoj izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni ili za dopunu Direktive novim elementima koji nisu ključni, treba je donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Direktivom utvrđuju standardi kvalitete okoliša (SKO-i) za prioritetne tvari i neke druge onečišćujuće tvari, kako je predviđeno u članku 16. Direktive 2000/60/EZ, s ciljem postizanja dobrog kemijskog stanja površinskih voda, a u skladu s odredbama i ciljevima iz članka 4. te Direktive.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije utvrđene u članku 2. Direktive 2000/60/EZ.
Članak 3.
Standardi kvalitete okoliša (SKO-i)
1. U skladu s člankom 1. ove Direktive i člankom 4. Direktive 2000/60/EZ, države članice primjenjuju SKO-e za vodna tijela površinskih voda, utvrđene u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi.
Za vodna tijela površinskih voda države članice primjenjuju SKO-e u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu B Priloga I.
2. Države članice mogu se odlučiti za primjenu SKO-a za sedimente i/ili biotu umjesto SKO-a utvrđenih u dijelu A Priloga I. za neke kategorije površinskih voda. Države članice koje koriste ovu opciju:
(a) |
za živu i njezine spojeve primjenjuju SKO od 20 μg/kg, i/ili za heksaklorobenzen SKO od 10 μg/kg, i/ili za heksabutadien SKO od 55 μg/kg, pri čemu te vrijednosti vrijede za tkiva životinja kojima se hrane druge životinje (mokra težina), a najprimjereniji pokazatelj odabire se među ribama, školjkama, rakovima i drugim živim organizmima; |
(b) |
za navedene tvari utvrđuju i primjenjuju SKO-e koji nisu navedeni u točki (a) za sedimente i/ili biotu. Ti SKO-i moraju omogućiti najmanje jednaku razinu zaštite kao SKO-i za vodu određeni u dijelu A Priloga I.; |
(c) |
određuju dinamiku praćenja prisutnosti tvari spomenutih u točkama (a) i (b) u bioti i/ili sedimentima. Međutim, to se praćenje mora provoditi najmanje jednom godišnje ako se na temelju tehničkih znanja i stručne procjene ne utvrdi neki drugi interval; i |
(d) |
putem Odbora iz članka 21. Direktive 2000/60/EZ obavješćuju Komisiju i druge države članice o tvarima za koje su SKO-i utvrđeni u skladu s točkom (b), o razlozima i osnovi za primjenu tog pristupa, o utvrđenim alternativnim SKO-ima, uključujući podatke o metodologiji kojom su ti alternativni SKO-i izvedeni, o kategorijama površinskih voda na koje bi se primjenjivali, o planiranoj dinamici obavljanja praćenja uz obrazloženje za takvu dinamiku. |
U izvješća koja se objavljuju u skladu s člankom 18. Direktive 2000/60/EZ Komisija uključuje sažetak obavijesti danih na temelju gornje točke (d) i napomene 9. u dijelu A Priloga I.
3. Države članice organiziraju analize dugoročnih kretanja koncentracija prioritetnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. koje pokazuju tendenciju akumuliranja u sedimentima i/ili bioti, posvećujući posebnu pozornost tvarima pod brojevima 2, 5, 6, 7, 12, 15, 16, 17, 18, 20, 21, 26, 28 i 30, na temelju praćenja stanja voda u skladu s člankom 8. Direktive 2000/60/EZ. One poduzimaju mjere kako bi osigurale, podložno članku 4. Direktive 2000/60/EZ, da se te koncentracije znatno ne povećavaju u sedimentima i/ili relevantnoj bioti.
Države članice utvrđuju učestalost praćenja stanja sedimenata i/ili biote kako bi osigurale dovoljno podataka za pouzdane analize dugoročnih trendova. U načelu, praćenje bi se trebalo obavljati svake tri godine, ako se na temelju tehničkih znanja i stručne procjene ne utvrdi neki drugi interval.
4. Komisija pregledava podatke o tehničkom i znanstvenom napretku, uključujući zaključke procjena opasnosti iz članka 16. stavka 2. točaka (a) i (b) Direktive 2000/60/EZ i informacije iz registracije tvari javno objavljene u skladu s člankom 119. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i, prema potrebi, predlaže reviziju SKO-a utvrđenih u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora i vremenskim planom predviđenim u članku 16. stavku 4. Direktive 2000/60/EZ.
5. Točka 3. dijela B Priloga I. ovoj Direktivi može se izmijeniti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9. stavka 3. ove Direktive.
Članak 4.
Zone miješanja
1. Države članice mogu odrediti zone miješanja u blizini točaka ispuštanja. Koncentracije jedne ili više tvari navedenih u dijelu A Priloga I. smiju biti više od relevantnih SKO-a u području zona miješanja ako ne utječu na usklađenost ostatka vodnog tijela površinskih voda s tim standardima.
2. Države članice koje određuju zone miješanja moraju u planove upravljanja vodnim područjima u skladu s člankom 13. Direktive 2000/60/EZ uključiti opis:
(a) |
pristupa i metodologija koji se primjenjuju za utvrđivanje tih zona; i |
(b) |
mjera poduzetih s ciljem smanjivanja opsega zona miješanja u budućnosti, poput onih prema članku 11. stavku 3. točki (k) Direktive 2000/60/EZ, ili preispitivanja dozvola iz Direktive 2008/1/EZ ili ranijim uredbama iz članka 11. stavka 3. točke (g) Direktive 2000/60/EZ. |
3. Države članice koje određuju zone miješanja moraju osigurati da opseg svake takve zone bude:
(a) |
ograničen na neposrednu blizinu točke ispuštanja; |
(b) |
razmjeran s obzirom na koncentracije onečišćujućih tvari u točki ispuštanja i uvjete u pogledu emisija onečišćujućih tvari sadržane u prijašnjim propisima, kao što su odobrenja i/ili dozvole, iz članka 11. stavka 3. točke (g) Direktive 2000/60/EZ i bilo kojem drugom relevantnom zakonodavstvu Zajednice, u skladu s primjenom najboljih raspoloživih tehnika i člankom 10. Direktive 2000/60/EZ, posebno nakon preispitivanja tih prijašnjih propisa. |
4. Tehničke smjernice za određivanje zona miješanja usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 9. stavka 2. ove Direktive.
Članak 5.
Inventar emisija, ispuštanja i gubitaka
1. Na temelju informacija prikupljenih u skladu s člancima 5. i 8. Direktive 2000/60/EZ, prema Uredbi (EZ) br. 166/2006 i dugim raspoloživim podacima, države članice sastavljaju inventar emisija, ispuštanja i gubitaka svih prioritetnih tvari i onečišćujućih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi, uključujući po mogućnosti i karte za svako vodno područje ili dio vodnog područja koje se nalazi na njihovom državnom području, navodeći, prema potrebi, njihove koncentracije u sedimentima i bioti.
2. Referentno razdoblje za procjenu vrijednosti onečišćujućih tvari koje treba unositi u inventare iz stavka 1. je jedna godina između 2008. i 2010.
Međutim, za prioritetne ili onečišćujuće tvari na koje se odnosi Direktiva 91/414/EEZ, vrijednosti koje treba unositi mogu se izračunati i kao prosjek 2008., 2009. i 2010. godine.
3. Inventare sastavljene u skladu sa stavkom 1. ovog članka, koji uključuju i odgovarajuća referentna razdoblja, države članice šalju Komisiji u skladu sa zahtjevima u pogledu izvješćivanja prema članku 15. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ.
4. Države članice ažuriraju svoje inventare u sklopu preispitivanja analiza navedenih u članku 5. stavku 2. Direktive 2000/60/EZ.
Referentno razdoblje za utvrđivanje vrijednosti u ažuriranim inventarima je godina prije godine u kojoj analiza mora biti završena. Za prioritetne ili onečišćujuće tvari na koje se odnosi Direktiva 91/414/EEZ vrijednosti koji se unose u inventar mogu se izračunati kao prosjek tijekom tri godine prije završetka te analize.
Države članice objavljuju ažurirane inventare u svojim ažuriranim planovima upravljanja vodnim područjima kako su utvrđeni u članku 13. stavku 7. Direktive 2000/60/EZ.
5. Do 2018. godine Komisija mora provjeriti napreduju li emisije, ispuštanja i gubici kako su prikazani u inventaru prema ispunjenju ciljeva smanjenja ili prestanka utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (a) iv. Direktive 2000/60/EZ, podložno članku 4. stavcima 4. i 5. te Direktive.
6. Tehničke smjernice za izradu inventarâ usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom spomenutim u članku 9. stavku 2. ove Direktive.
Članak 6.
Prekogranično onečišćenje
1. Država članica prekoračenjem SKO-a ne krši svoje obveze prema ovoj Direktivi ako može dokazati da:
(a) |
je do prekoračenja došlo zbog izvora onečišćenja koji je izvan njezine nacionalne nadležnosti; |
(b) |
zbog takvog prekograničnog onečišćenja nije mogla poduzeti učinkovite mjere kako bi udovoljila relevantnom SKO-u; i |
(c) |
je primijenila mehanizme koordinacije određene u članku 3. Direktive 2000/60/EZ i, prema potrebi, odredbe iz članka 4. stavaka 4., 5. i 6. te Direktive za vodna tijela izložena prekograničnom onečišćenju. |
2. Države članice primjenjuju mehanizam utvrđen u članku 12. Direktive 2000/60/EZ kako bi Komisiji u okolnostima određenima u stavku 1. ovog članka, u relevantnom planu upravljanja vodnim područjima osigurale potrebne informacije i sažetak mjera poduzetih u vezi s prekograničnim onečišćenjem, u skladu sa zahtjevima u pogledu obavješćivanja prema članku 15. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ.
Članak 7.
Izvješćivanje i preispitivanje
1. Na temelju izvješćâ država članica, uključujući izvješća u skladu s člankom 12. Direktive 2000/60/EZ, a posebno onih o prekograničnom onečišćenju, Komisija preispituje postoji li potreba za izmjenom postojećih akata kao i potreba za dodatnim posebnim mjerama na razini Zajednice, kao na primjer kontrole emisija.
2. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće, u kontekstu izvješća pripremljenog u skladu s člankom 18. stavkom 1. Direktive 2000/60/EZ, o:
(a) |
zaključcima ispitivanja iz stavka 1. ovog članka; |
(b) |
poduzetim mjerama za smanjivanje zona miješanja određenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. ove Direktive; |
(c) |
rezultatima verifikacije iz članka 5. stavka 5. ove Direktive; |
(d) |
situaciji s obzirom na onečišćenje koje potječe izvan državnog područja Zajednice. |
Prema potrebi, Komisija izvješću prilaže relevantne prijedloge.
Članak 8.
Preispitivanje Priloga X. Direktivi 2000/60/EZ
U okviru revizije Priloga X. Direktivi 2000/60/EZ, kako je predviđeno u članku 16. stavku 4. te Direktive, Komisija između ostalog razmatra tvari određene u Prilogu III. ovoj Direktivi, kako bi ih eventualno utvrdila kao prioritetne tvari ili prioritetne opasne tvari. O rezultatima ovog preispitivanja Komisija treba obavijestiti Europski parlament i Vijeće do 13. siječnja 2011. Uz to izvješće Komisija će prema potrebi dostaviti relevantne prijedloge, posebno prijedloge za utvrđivanje novih prioritetnih tvari ili prioritetnih opasnih tvari ili za utvrđivanje određenih prioritetnih tvari kao prioritetnih opasnih tvari i za utvrđivanje odgovarajućih SKO-a za površinske vode, sedimente ili biotu, ovisno o slučaju.
Članak 9.
Postupak Odbora
1. Komisiji pomaže Odbor iz članka 21. stavka 1. Direktive 2000/60/EZ.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
3. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 10.
Izmjena Direktive 2000/60/EZ
Prilog X. Direktivi 2000/60/EZ zamjenjuje se tekstom određenim u Prilogu II. ovoj Direktivi.
Članak 11.
Izmjena Direktiva 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ i 86/280/EEZ
1. Prilog II. direktivama 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, odnosno, 84/491/EEZ, briše se.
2. Rubrike B u odjeljcima I. do XI. Priloga II. Direktivi 86/280/EEZ brišu se.
Članak 12.
Stavljanje izvan snage Direktiva 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ i 86/280/EEZ
1. Direktive 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ i 86/280/EEZ ukidaju se s učinkom od 22. prosinca 2012.
2. Prije 22. prosinca 2012. države članice mogu provoditi praćenje i izvješćivati u skladu s člancima 5., 8. i 15. Direktive 2000/60/EZ, umjesto u skladu s direktivama iz stavka 1. ovog članka.
Članak 13.
Prenošenje
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 13. srpnja 2010.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadrže uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 14.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 15.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. prosinca 2008.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
B. LE MAIRE
(1) SL C 97, 28.4.2007., str. 3.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 22. svibnja 2007. (SL C 102 E, 24.4.2008., str. 90.), Zajedničko stajalište Vijeća od 20. prosinca 2007. (SL C 71 E, 18.3.2008., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 17. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 20. listopada 2008.
(3) SL L 242, 10.9.2002., str. 1.
(4) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.
(5) SL L 331, 15.12.2001., str. 1.
(6) SL L 181, 4.7.1986., str. 16.
(7) SL L 81, 27.3.1982., str. 29.
(8) SL L 291, 24.10.1983., str. 1.
(9) SL L 74, 17.3.1984., str. 49.
(10) SL L 274, 17.10.1984., str. 11.
(11) SL L 330, 5.12.1998., str. 32.
(12) SL L 33, 4.2.2006., str. 1.
(13) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
(14) SL L 24, 29.1.2008., str. 8.
(15) SL L 227, 8.9.1993., str. 9.
(16) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.
(17) SL L 396, 30.12.2006., str. 1.; ispravljena verzija u SL L 136, 29.5.2007., str. 3.
(18) SL C 321., 31.12.2003., str. 1.
(19) SL L 184., 17.7.1999., str. 23.
PRILOG I.
STANDARDI KVALITETE OKOLIŠA ZA PRIORITETNE TVARI I ODREĐENE DRUGE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI
DIO A: STANDARDI KVALITETE OKOLIŠA (SKO)
GP |
: |
godišnji prosjek; |
MDK |
: |
najveća dopuštena koncentracija. |
Jedinica |
: |
[μg/l] |
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) |
Br. |
Naziv tvari |
CAS broj (1) |
GP-SKO (2) Kopnene površinske vode (3) |
GP-SKO (2) Druge površinske vode |
MDK-SKO (4) Kopnene površinske vode (3) |
MDK-SKO (4) Druge površinske vode |
(1) |
Alaklor |
15972-60-8 |
0,3 |
0,3 |
0,7 |
0,7 |
(2) |
Antracen |
120-12-7 |
0,1 |
0,1 |
0,4 |
0,4 |
(3) |
Atrazin |
1912-24-9 |
0,6 |
0,6 |
2,0 |
2,0 |
(4) |
Benzen |
71-43-2 |
10 |
8 |
50 |
50 |
(5) |
Bromirani difenileter (5) |
32534-81-9 |
0,0005 |
0,0002 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(6) |
Kadmij i njegovi spojevi (ovisno o klasama tvrdoće vode) (6) |
7440-43-9 |
≤ 0,08 (klasa 1) |
0,2 |
≤ 0,45 (klasa 1) |
≤ 0,45 (klasa 1) |
0,08 (klasa 2) |
0,45 (klasa 1) |
0,45 (klasa 1) |
||||
0,09 (klasa 3) |
0,6 (klasa 3) |
0,6 (klasa 3) |
||||
0,15 (klasa 4) |
0,9 (klasa 4) |
0,9 (klasa 4) |
||||
0,25 (klasa 5) |
1,5 (klasa 5) |
1,5 (klasa 5) |
||||
(6a) |
Ugljikov tetraklorid (7) |
56-23-5 |
12 |
12 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(7) |
C10-13 kloroalkani |
85535-84-8 |
0,4 |
0,4 |
1,4 |
1,4 |
(8) |
Klorofenvinfos |
470-90-6 |
0,1 |
0,1 |
0,3 |
0,3 |
(9) |
Klorpirifos (klorpirifos etil) |
2921-88-2 |
0,03 |
0,03 |
0,1 |
0,1 |
(9a) |
Ciklodienski pesticidi: |
|
Σ = 0,01 |
Σ = 0,005 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
Aldrin (7) |
309-00-2 |
|||||
Dieldrin (7) |
60-57-1 |
|||||
Endrin (7) |
72-20-8 |
|||||
Izodrin (7) |
465-73-6 |
|||||
(9b) |
ne primjenjuje se |
0,025 |
0,025 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
|
para-para-DDT (7) |
50-29-3 |
0,01 |
0,01 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
|
(10) |
1,2-dikloroetan |
107-06-2 |
10 |
10 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(11) |
Diklorometan |
75-09-2 |
20 |
20 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(12) |
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) |
117-81-7 |
1,3 |
1,3 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(13) |
Diuron |
330-54-1 |
0,2 |
0,2 |
1,8 |
1,8 |
(14) |
Endosulfan |
115-29-7 |
0,005 |
0,0005 |
0,01 |
0,004 |
(15) |
Fluoranten |
206-44-0 |
0,1 |
0,1 |
1 |
1 |
(16) |
Heksaklorobenzen |
118-74-1 |
0,01 (9) |
0,01 (9) |
0,05 |
0,05 |
(17) |
Heksaklorobutadien |
87-68-3 |
0,1 (9) |
0,1 (9) |
0,6 |
0,6 |
(18) |
Heksaklorocikloheksan |
608-73-1 |
0,02 |
0,002 |
0,04 |
0,02 |
(19) |
Izoproturon |
34123-59-6 |
0,3 |
0,3 |
1,0 |
1,0 |
(20) |
Olovo i njegovi spojevi |
7439-92-1 |
7,2 |
7,2 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(21) |
Živa i njezini spojevi |
7439-97-6 |
0,05 (9) |
0,05 (9) |
0,07 |
0,07 |
(22) |
Naftalen |
91-20-3 |
2,4 |
1,2 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(23) |
Nikal i njegovi spojevi |
7440-02-0 |
20 |
20 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(24) |
Nonilfenol (4-nonilfenol) |
104-40-5 |
0,3 |
0,3 |
2,0 |
2,0 |
(25) |
Oktilfenol (4-(1,1’,3,3’-tetrametilbutil)fenol) |
140-66-9 |
0,1 |
0,01 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(26) |
Pentaklorbenzen |
608-93-5 |
0,007 |
0,0007 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(27) |
Pentaklorfenol |
87-86-5 |
0,4 |
0,4 |
1 |
1 |
(28) |
Poliaromatski ugljikovodici (PAH) (10) |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
Benzo(a)piren |
50-32-8 |
0,05 |
0,05 |
0,1 |
0,1 |
|
Benzo(b)fluoranten |
205-99-2 |
Σ = 0,03 |
Σ = 0,03 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
|
Benzo(k)fluoranten |
207-08-9 |
|||||
Benzo(g,h,i)perilen |
191-24-2 |
Σ = 0,002 |
Σ = 0,002 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
|
Indeno(1,2,3-cd)piren |
193-39-5 |
|||||
(29) |
Simazin |
122-34-9 |
1 |
1 |
4 |
4 |
(29a) |
Tetrakloretilen (7) |
127-18-4 |
10 |
10 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(29b) |
Trikloroetilen (7) |
79-01-6 |
10 |
10 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(30) |
Tributilkositreni spojevi (Tributilkositar-kation) |
36643-28-4 |
0,0002 |
0,0002 |
0,0015 |
0,0015 |
(31) |
Triklorobenzeni |
12002-48-1 |
0,4 |
0,4 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(32) |
Triklorometan |
67-66-3 |
2,5 |
2,5 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
(33) |
Trifluralin |
1582-09-8 |
0,03 |
0,03 |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
DIO B: PRIMJENA STANDARDÂ KVALITETE OKOLIŠA ODREĐENIH U DIJELU A
1. Stupci 4. i 5. u tablici: za bilo koje vodno tijelo površinskih voda primjena GP-SKO znači, za svaku reprezentativnu točku praćenja u vodnom tijelu, da aritmetička sredina koncentracija izmjerenih u različito vrijeme tijekom godine ne prelazi standard.
Izračun aritmetičke sredine, upotrijebljena analitička metoda i, ako nema odgovarajuće metode analize koja zadovoljava minimalne kriterije učinkovitosti, metoda primjene SKO-a, moraju biti u skladu s provedbenim aktima o usvajanju tehničkih specifikacija za praćenje kemijskog stanja i kvalitetu rezultata analize, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.
2. Stupci 6. i 7. u tablici: za bilo koje vodno tijelo površinskih voda primjena MDK-SKO znači da koncentracije izmjerene u bilo kojoj reprezentativnoj točki praćenja u vodnom tijelu ne prelaze standard.
Međutim, u skladu s odjeljkom 1.3.4. Priloga V. Direktivi 2000/60 EZ države članice mogu uvesti statističke metode, kao što je izračun percentila, kako bi osigurale prihvatljivu razinu pouzdanosti i preciznosti za određivanje usklađenosti s MDK-SKO. Ako to učine, te statističke metode moraju biti u skladu s detaljnim pravilima utvrđenima u skladu s regulatornim postupkom iz članka 9. stavka 2. ove Direktive.
3. Uz izuzetak kadmija, olova, žive i nikla, (dalje u tekstu „metali”), SKO-i utvrđeni u ovom Prilogu izražavaju se kao ukupne koncentracije u cijelom uzorku vode. U slučaju metala SKO se odnosi na otopljene koncentracije, tj. otopljenu fazu uzorka vode dobivenu filtriranjem kroz filtar 0,45 μm ili nekom drugom ekvivalentnom predobradom.
Pri ocjenjivanju rezultata praćenja stanja u odnosu na SKO države članice mogu uzeti u obzir:
(a) |
prirodne pozadinske koncentracije za metale i njihove spojeve, ako one sprečavaju usklađenost sa SKO vrijednostima; i |
(b) |
tvrdoću, pH ili druge parametre kvalitete vode koji utječu na bioraspoloživost metala. |
(1) CAS: Chemical Abstracts Service.
(2) Ovaj je parametar SKO izražen kao godišnja prosječna vrijednost (GP-SKO). Ako nije navedeno drukčije, primjenjuje se na ukupnu koncentraciju svih izomera.
(3) Kopnene površinske vode obuhvaćaju rijeke i jezera i srodna umjetna ili znatno promijenjena vodena tijela.
(4) Ovaj je parametar SKO izražen kao najveća dopuštena koncentracija (MDK-SKO). Kad su vrijednosti MDK-SKO označene kao „ne primjenjuje se”, smatra se da vrijednosti GP-SKO pri stalnom ispuštanju osiguravaju zaštitu od kratkoročnih vršnih onečišćenja, budući da su znatno niže od vrijednosti izvedenih na temelju akutne toksičnosti.
(5) Za skupinu prioritetnih tvari obuhvaćene bromiranim difenileterima, (br. 5), navedenim u Odluci br. 2455/2001/EZ, SKO se utvrđuje samo za srodne tvari pod brojevima 28, 47, 99, 100, 153 i 154.
(6) Za kadmij i njegove spojeve, (br. 6), SKO vrijednosti variraju ovisno o tvrdoći vode kako je navedena u pet klasa vode (1. klasa < 40 mg CaCO3/l; 2. klasa 40 do < 50 mg CaCO3/l; 3. klasa 50 do < 100 mg CaCO3/l; 4. klasa 100 do < 200 mg CaCO3/l; i 5. klasa ≥ 200 mg CaCO3/l).
(7) Ova tvar nije prioritetna, već je jedna od ostalih onečišćujućih tvari za koje su SKO vrijednosti jednake vrijednostima utvrđenim zakonodavstvom koje se primjenjivalo prije 13. siječnja 2009.
(8) Ukupna količina DDT-a obuhvaća zbroj izomera 1,1,1-trikloro-2,2 bis(p-klorofenil)etan (CAS broj 50-29-3; EU broj 200-024-3); 1,1,1-trikloro-2(o-klorofenil)-2-(p-klorofenil)etan (CAS broj 789-02-6); EU broj 212-332-5); 1,1-dikloro-2,2bis(p-klorofenil)etilen (CAS broj 72-55-9); EU broj 200-784-6); 1,1-dikloro-2,2bis(p-klorofenil)etan (CAS broj 72-54-8); EU broj 200-783-0).
(9) Ako države članice ne primjenjuju SKO-e za biotu, moraju uvesti strože SKO-e za vodu da bi postigle istu razinu zaštite koju osiguravaju SKO-i utvrđeni u članku 3. stavku 2. ove Direktive. Putem Odbora iz članka 21. Direktive 2000/60/EZ one moraju obavijestiti Komisiju i druge države članice o razlozima i osnovi za primjenu ovakvog pristupa, o alternativnim SKO-ima utvrđenima za vodu, uključujući podatke i metodologiju kojom su izvedeni alternativni SKO-i te o kategorijama površinskih voda na koje bi se primjenjivali.
(10) Za skupinu prioritetnih tvari poliaromatskih ugljikovodika (PAH) (br. 28) primjenjuje se svaki pojedinačni SKO, tj. mora se ispuniti SKO za benzo(a)pirene, SKO za zbroj benzo(b)fluorantena i benzo(k)fluorantena te SKO za zbroj benzo(g,h,i)perilena i indeno(1,2,3-cd)pirena.
PRILOG II.
Prilog X. Direktivi 2000/60/EZ zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG X.
POPIS PRIORITETNIH TVARI U PODRUČJU VODNE POLITIKE
Broj |
CAS broj (1) |
EU broj (2) |
Naziv prioritetne tvari (3) |
Utvrđena kao prioritetna opasna tvar |
(1) |
15972-60-8 |
240-110-8 |
Alaklor |
|
(2) |
120-12-7 |
204-371-1 |
Antracen |
X |
(3) |
1912-24-9 |
217-617-8 |
Atrazin |
|
(4) |
71-43-2 |
200-753-7 |
Benzen |
|
(5) |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
Bromirani difenileter (4) |
X (5) |
32534-81-9 |
ne primjenjuje se |
Pentabromodifenileter (srodne tvari pod brojevima 28, 47, 99, 100, 153 i 154) |
|
|
(6) |
7440-43-9 |
231-152-8 |
Kadmij i njegovi spojevi |
X |
(7) |
85535-84-8 |
287-476-5 |
Kloroalkani, C10-13 (4) |
X |
(8) |
470-90-6 |
207-432-0 |
Klorofenvinfos |
|
(9) |
2921-88-2 |
220-864-4 |
Klorpirifos (klorpirifos-etil) |
|
(10) |
107-06-2 |
203-458-1 |
1,2-dikloroetan |
|
(11) |
75-09-2 |
200-838-9 |
Diklorometan |
|
(12) |
117-81-7 |
204-211-0 |
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) |
|
(13) |
330-54-1 |
206-354-4 |
Diuron |
|
(14) |
115-29-7 |
204-079-4 |
Endosulfan |
X |
(15) |
206-44-0 |
205-912-4 |
Fluoranten (6) |
|
(16) |
118-74-1 |
204-273-9 |
Heksaklorobenzen |
X |
(17) |
87-68-3 |
201-765-5 |
Heksaklorobutadien |
X |
(18) |
608-73-1 |
210-158-9 |
Heksaklorocikloheksan |
X |
(19) |
34123-59-6 |
251-835-4 |
Izoproturon |
|
(20) |
7439-92-1 |
231-100-4 |
Olovo i njegovi spojevi |
|
(21) |
7439-97-6 |
231-106-7 |
Živa i njezini spojevi |
X |
(22) |
91-20-3 |
202-049-5 |
Naftalen |
|
(23) |
7440-02-0 |
231-111-14 |
Nikal i njegovi spojevi |
|
(24) |
25154-52-3 |
246-672-0 |
Nonilfenol |
X |
104-40-5 |
203-199-4 |
(4-nonilfenol) |
X |
|
(25) |
1806-26-4 |
217-302-5 |
Oktilfenol |
|
140-66-9 |
ne primjenjuje se |
(4-(1,1′,3,3′-tetrametilbutil)fenol) |
|
|
(26) |
608-93-5 |
210-172-5 |
Pentaklorobenzen |
X |
(27) |
87-86-5 |
231-152-8 |
Pentaklorofenol |
|
(28) |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
Poliaromatski ugljikovodici |
X |
50-32-8 |
200-028-5 |
(benzo(a)piren) |
X |
|
205-99-2 |
205-911-9 |
(benzo(b)fluoranten) |
X |
|
191-24-2 |
205-883-8 |
(benzo(g,h,i)perilen) |
X |
|
207-08-9 |
205-916-6 |
(benzo(k)fluoranten) |
X |
|
193-39-5 |
205-893-2 |
(indeno(1,2,3-cd)piren) |
X |
|
(29) |
122-34-9 |
204-535-2 |
Simazin |
|
(30) |
ne primjenjuje se |
ne primjenjuje se |
Tributilkositreni spojevi |
X |
36643-28-4 |
ne primjenjuje se |
(Tributilkositar kation) |
X |
|
(31) |
12002-48-1 |
234-413-4 |
Triklorobenzeni |
|
(32) |
67-66-3 |
200-663-8 |
Triklorometan (kloroform) |
|
(33) |
1582-09-8 |
216-428-8 |
Trifluralin |
|
(1) CAS: Chemical Abstracts Service.
(2) EU broj: Europski popis postojećih komercijalnih tvari, (Einecs), ili Europski popis novih kemijskih tvari (Elincs).
(3) U slučajevima kad su izabrane skupine tvari, tipične reprezentativne pojedinačne tvari navode se kao indikativni parametri (u zagradama i bez broja). Za te skupine tvari indikativni se parametri moraju utvrditi metodom analize.
(4) Te skupine tvari obično uključuju znatan broj pojedinačnih spojeva. Indikativne parametre trenutačno nije moguće navesti.
(5) Samo pentabromobifenileter (CAS broj 32534-81-9).
(6) Fluoranten je na popisu naveden kao pokazatelj drugih, opasnijih poliaromatskih ugljikovodika.”
PRILOG III.
TVARI KOJE PODLIJEŽU PREISPITIVANJU KAKO BI SE EVENTUALNO UTVRDILO DA SU PRIORITETNE TVARI ILI PRIORITETNE OPASNE TVARI
CAS broj |
EU broj |
Naziv tvari |
1066-51-9 |
— |
AMPA |
25057-89-0 |
246-585-8 |
Bentazon |
80-05-7 |
|
Bisfenol-A |
115-32-2 |
204-082-0 |
Dikofol |
60-00-4 |
200-449-4 |
EDTA |
57-12-5 |
|
Slobodni cijanidi |
1071-83-6 |
213-997-4 |
Glifosat |
7085-19-0 |
230-386-8 |
Mekoprop (MCPP) |
81-15-2 |
201-329-4 |
Mošusni ksilen |
1763-23-1 |
|
Perfluorooktan sulfonat (PFOS) |
124495-18-7 |
— |
Kvinoksifen (5,7-dikloro-4-(p-fluorofenoksi)kvinolin) Dioksini PCB |
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
249 |
32009D0548
L 182/33 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
30.06.2009. |
ODLUKA KOMISIJE
od 30. lipnja 2009.
o utvrđivanju obrasca za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju u skladu s Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 5174)
(Tekst značajan za EGP)
(2009/548/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i budućem stavljanju izvan snage Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (1), a posebno njezin članak 4. stavak 1. drugi podstavak,
budući da:
(1) |
Direktivom 2009/28/EZ zahtijeva se da svaka država članica donese nacionalni plan za obnovljivu energiju. U tim planovima treba postaviti nacionalne ciljeve država članica za udio energije iz obnovljivih izvora za potrošnju u prometu, elektroenergetici te za grijanje i hlađenje za 2020. godinu, uzimajući u obzir utjecaje drugih mjera politike koje se odnose na energetsku učinkovitost i na konačnu potrošnju energije, te utvrditi mjere za postizanje tih nacionalnih općih ciljeva, uključujući suradnju između lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, planirane statističke prijenose ili zajedničke projekte, nacionalne politike za razvoj postojećih izvora biomase i mobilizaciju novih izvora biomase za različite primjene i mjere koje treba poduzeti da se ispune zahtjevi iz članaka 13. do 19. Direktive 2009/28/EZ. |
(2) |
U skladu s Direktivom 2009/28/EZ, Komisija do 30. lipnja 2009. treba donijeti obrazac za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju, koji obuhvaćaju minimalne zahtjeve utvrđene u Prilogu VI. toj Direktivi, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Obrazac za nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju u skladu sa zahtjevima iz članka 4. stavka 1. Direktive 2009/28/EZ donesen je kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 30. lipnja 2009.
Za Komisiju
Andris PIEBALGS
Član Komisije
(1) SL L 140, 5.6.2009., str. 16.
PRILOG
SADRŽAJ
1. |
Sažetak nacionalne politike za obnovljivu energiju … |
2. |
Očekivana konačna potrošnja energije 2010. - 2020. … |
3. |
Ciljevi za obnovljivu energiju i trajektorije … |
3.1. |
Nacionalni opći ciljevi … |
3.2. |
Sektorski ciljevi i trajektorije … |
4. |
Mjere za postizanje ciljeva … |
4.1. |
Pregled svih politika i mjera za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora … |
4.2. |
Posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva u skladu s člancima 13., 14., 16. i člancima 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ … |
4.2.1. |
Administrativni postupci i prostorno planiranje (članak 13. stavak 1. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.2. |
Tehničke specifikacije (članak 13. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.3. |
Zgrade (članak 13. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.4. |
Odredbe o informiranju (članak 14. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.5. |
Certifikacija instalatera (članak 14. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.6. |
Razvoj elektroenergetske infrastrukture (članak 16. stavak 1. i članak 16. stavci 3. do 6. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.7. |
Funkcioniranje elektroenergetske mreže (članak 16. stavak 2. i članak 16. stavci 7. i 8. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.8. |
Integracija bioplina u mrežu prirodnog plina (članak 16. stavak 7. i članak 16. stavci 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.9. |
Razvoj infrastrukture za područno grijanje i hlađenje (članak 16. stavak 11. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.2.10. |
Biogoriva i druga tekuća biogoriva – kriteriji održivosti i verifikacija sukladnosti (članci 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ) … |
4.3. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
4.4. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
4.5. |
Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje država članica ili skupina država članica … |
4.6. |
Posebne mjere za promicanje uporabe energije proizvedene iz biomase … |
4.6.1. |
Opskrba biomasom: domaćom i uvezenom … |
4.6.2. |
Mjere za povećanje raspoloživosti biomase, uzimajući u obzir druge korisnike biomase (sektori poljoprivrede i šumarstva) … |
4.7. |
Planirana uporaba statističkih prijenosa između država članica i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama … |
4.7.1. |
Postupovni aspekti … |
4.7.2. |
Procijenjeni višak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom, koji bi se mogao prenijeti na druge države članice … |
4.7.3. |
Procijenjene mogućnosti za zajedničke projekte … |
4.7.4. |
Procijenjene potrebe za obnovljivom energijom koje se ne namiruju iz domaće proizvodnje … |
5. |
Procjene … |
5.1. |
Ukupan očekivani doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih će se ispuniti obvezujući ciljevi za 2020. godinu i indikativne privremene trajektorije za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu … |
5.2. |
Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od mjera energetske učinkovitosti i štednje energije pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu … |
5.3. |
Procjena učinaka (neobvezno) … |
5.4. |
Izrada nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju i praćenje njegove primjene … |
Obrazac za nacionalne planove za obnovljivu energiju (NREAPs)
Direktivom 2009/28/EZ zahtijeva se od država članica da Europskoj komisiji dostave nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju (NREAP) do 30. lipnja 2010. Ovo je obrazac za te akcijske planove. U skladu s člankom 4. Direktive 2009/28/EZ, uporaba ovog obrasca je obvezna.
Svrha je obrasca osigurati da nacionalni akcijski planovi (NREAP) budu potpuni, da obuhvaćaju sve zahtjeve navedene u Direktivi i da budu usporedivi međusobno i s budućim dvogodišnjim izvještajima država članica o provedbi Direktive.
Od država članica se zahtijeva da pri ispunjavanju obrasca poštuju definicije, pravila za izračun i terminologiju utvrđene Direktivom 2009/28/EZ. Nadalje, države članice se poziva da koriste definicije, pravila za izračun i terminologiju iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća (1).
Dodatne se informacije mogu navesti u okviru propisanog obrasca akcijskog plana ili dodati u obliku priloga.
Odlomci pisani kurzivom imaju za cilj dati državama članicama smjernice za pripremu njihovih nacionalnih akcijskih planova za obnovljivu energiju (NREAP). Država članica te odlomke može izbrisati u verziji nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju (NREAP) koju dostavlja Komisiji.
Komisija podsjeća države članice da svi nacionalni programi potpore moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 87. i 88. Ugovora o EZ-u. Obavijest o nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) ne zamjenjuje obavijest o državnoj potpori u skladu s člankom 88. stavkom 3. Ugovora o EZ-u.
1. SAŽETAK NACIONALNE POLITIKE ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU
Napravite kratki pregled nacionalne politike za obnovljivu energiju i pritom opišite ciljeve politike (kao npr. sigurnost opskrbe, okolišne, gospodarske i socijalne koristi) i glavne strateške pravce aktivnosti.
2. OČEKIVANA KONAČNA POTROŠNJA ENERGIJE 2010. - 2020.
U ovom se odjeljku od država članica zahtijeva da navedu svoje procjene za bruto konačnu potrošnju svih vrsta energije (iz obnovljivih i konvencionalnih izvora), ukupno i za svaki sektor zasebno, tijekom razdoblja do 2020. godine.
Kod tih procjena isto tako treba uzeti u obzir očekivane učinke energetske učinkovitosti i mjera štednje koje treba uvesti tijekom toga razdoblja. U rubrici „referentni scenarij” treba predstaviti scenarij u kojem su uzete u obzir samo mjere energetske učinkovitosti i štednje energije donesene prije 2009. U rubrici „scenarij za dodatnu energetsku učinkovitost” treba predstaviti scenarij u kojemu su uzete u obzir sve mjere koje treba donijeti počevši od 2009. Razrada ostalih dijelova nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju (NREAP) temelji se na tom scenariju za dodatnu energetsku učinkovitost.
Izraz „potrošnja za grijanje i hlađenje” treba tumačiti kao zbroj proizvedene topline (prodane topline) i konačne potrošnje svih drugih energetskih proizvoda, osim električne energije u sektorima krajnje potrošnje kao što su industrija, kućanstva, usluge, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Stoga pojam „grijanje i hlađenje” obuhvaća i krajnju potrošnju energije za preradu. Za grijanje i hlađenje u konačnoj potrošnji može se koristiti i električna energija, ali ta je električna energija uključena u cilj za električnu energiju, zbog čega se ovdje isključuje.
U skladu s člankom 5. stavkom 6. Direktive 2009/28/EZ, za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja ciljeva za 2020. i privremenih trajektorija, uzima se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu iznosi najviše 6,18 % od bruto konačne potrošnje energije države članice (za Cipar i Maltu 4,12 %). Odgovarajuće prilagodbe (ako su potrebne) mogu se uvrstiti u tablicu. U uokvirenom polju prikazan je način izračuna.
POLJE – kako izračunati „mehanizam ograničavanja za zrakoplovstvo” iz Direktive o obnovljivoj energiji
Pretpostavite da udio potrošnje energije u zrakoplovstvu (AEC) zemlje A u njezinoj ukupnoj bruto konačnoj potrošnji energije (GFEC) iznosi X:
X = AEC/GFEC
Pretpostavite da je X > 6,18 %
U tom slučaju ograničenje znači da je za ocjenu sukladnosti,
GFECprilagođeno = GFEC – AEC + AECprilagođeno
gdje je AECprilagođeno = 0,0618 * GFEC.
Drugim riječima
GFECprilagođeno = GFEC – AEC + 0,0618 * GFEC =
= GFEC – X * GFEC + 0,0618 * GFEC =
= GFEC * (1,0618 – X)
Prema tome, „prilagodba” kao postotak realnoga GFEC-a i kao funkcija X je
Prilagodba = (GFEC – GFECprilagođeno)/GFEC=
= X – 0,0618
Napomena: Kad su u pitanju Cipar i Malta, vrijednosti 6,18 % i 0,0618 treba zamijeniti vrijednostima 4,12 % odnosno 0,0412.
Tablica 1.
Očekivana bruto konačna potrošnja energije [država članica] za grijanje i hlađenje u elektroenergetici i prometu do 2020. uzimajući u obzir učinke mjera za energetsku učinkovitost i štednju energije (2) 2010. – 2012.
(ktoe)
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
1013. |
2014. |
|||||||
Bazna godina |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Sljedeći je izračun potreban samo ako se očekuje da će konačna potrošnja energije za zrakoplovstvo biti viša od 6,18 % (za Maltu i Cipar 4,12 %): |
|||||||||||||
Konačna potrošnja u zrakoplovstvu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Smanjenje za ograničenje za zrakoplovstvo (7), članak 5. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupna potrošnja nakon smanjenja za ograničenje za zrakoplovstvo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
Referentni scenarij |
Dodatna energetska učinkovitost |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Sljedeći je izračun potreban samo ako se očekuje da će konačna potrošnja energije za zrakoplovstvo biti viša od 6,18 % (za Maltu i Cipar 4,12 %): |
||||||||||||||
Konačna potrošnja u zrakoplovstvu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Smanjenje za ograničenje za zrakoplovstvo (7), članak 5. stavak 6. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupna potrošnja nakon smanjenja za ograničenje za zrakoplovstvo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. CILJEVI ZA OBNOVLJIVU ENERGIJU I TRAJEKTORIJE
3.1. Nacionalni opći ciljevi
Tablica 2.
Nacionalni opći cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije za godine 2005. i 2020. (podatke prepisati iz Priloga I. dijelu A Direktive 2009/28/EZ)
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
Države članice mogu primjenjivati fleksibilne mjere iz članaka 6., 7., 8. i 11. Direktive 2009/28/EZ, kako bi omogućile da se dio njihove potrošnje obnovljive energije uzima u obzir u okviru ciljeva drugih država članica ili da se energija iz obnovljivih izvora potrošena u drugim državama članicama uračunava u njihove ciljne količine. Osim toga, one mogu koristiti energiju iz obnovljivih izvora koja je fizički uvezena iz trećih zemalja, u skladu s odredbama članaka 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ.
Procjene mogućnosti vaše zemlje s obzirom na obnovljivu energiju možete dodati u obliku priloga.
Podaci o ciljevima za obnovljivu energiju na regionalnoj razini ili u velikim gradovima ili u industrijama koje troše puno energije, koji podržavaju ispunjavanje nacionalnih ciljeva u pogledu obnovljive energije, isto se mogu dodati u obliku priloga.
3.2. Sektorski ciljevi i trajektorije
U skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ, države članice moraju utvrditi svoje ciljeve u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora za 2020. u sljedećim sektorima:
— |
grijanje i hlađenje, |
— |
električna energija, |
— |
promet. |
Ukupna ciljna vrijednost za ta tri sektora, pretvorena u očekivane količine (ktoe), uključujući planiranu primjenu fleksibilnih mjera, mora biti najmanje jednaka očekivanoj količini energije iz obnovljivih izvora koja odgovara ciljnoj vrijednosti dotične države članice za 2020. (kako je navedena u zadnjem polju tablice 2).
Osim toga, ciljna vrijednost za promet mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ u pogledu 10 %-tnog udjela obnovljive energije u transportu. Međutim, treba imati na umu da se izračun za utvrđivanje sukladnosti s ciljnom vrijednošću iz članka 3. stavka 4. razlikuje od izračuna doprinosa transporta u okviru ukupnog nacionalnog cilja za obnovljivu energiju.
Za cilj u prometu, a ne za ukupni cilj:
— |
Među naftnim derivatima samo se benzin i dizel uračunavaju u nazivnik. To znači da se kerozin/mlazno gorivo koje se koristi u zrakoplovstvu i lož ulje koje se koristi u brodskom prometu ne računaju (iako se dizel gorivo koje koriste neki vlakovi i neki riječni brodovi računaju), |
— |
Biogoriva iz otpada, ostataka, neprehrambenih celuloznih materijala i ligno-celuloznih materijala uračunavaju se u brojnik dvostruko, |
— |
Električna energija iz obnovljivih izvora koja se koristi u cestovnim vozilima uračunava se u brojnik i nazivnik 2,5 puta. |
U skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (c) Direktive 2009/28/EZ, pri izračunu doprinosa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i potrošene u električnim vozilima, države članice mogu po izboru koristiti ili prosječan udio električne energije iz obnovljivih izvora u Zajednici ili udio električne energije iz obnovljivih izvora u svojoj zemlji, kako je izmjeren dvije godine prije godine o kojoj je riječ. Za procjenu prosječnog udjela električne energije iz obnovljivih izvora u Zajednici države članice mogu koristiti buduće scenarije koje pripremi Europska komisija ili koji su za nju pripremljeni (8).
Osim utvrđivanja sektorskih ciljeva za 2020., države članice isto tako moraju opisati očekivanu trajektoriju rasta uporabe obnovljive energije za pojedinačne sektore koji će uslijediti između 2010. i 2020. Sektorski su ciljevi, s obzirom na obnovljivu energiju u elektroenergetici te za grijanje i hlađenje i sektorske trajektorije, procijenjene vrijednosti.
Gore spomenute podatke države članice trebaju navesti u tablici 3.
Države članice pri ispunjavanja tablice mogu koristiti detaljniju raščlambu očekivane uporabe obnovljive energije koja se zahtijeva u tablici 9. Izračunske tablice 4.a i 4.b sadrže smjernice za izradu tablice 3.
Direktivom se od država članica zahtijeva da svoje prognoze za primjenu fleksibilnih mjera objave i dostave Komisiji do 31. prosinca 2009. Države članice mogu koristiti te prognoze pri ispunjavanju relevantnih dijelova Tablice 4.a. Međutim, od država članica se ne zahtijeva da u svojim akcijskim planovima koriste iste vrijednosti koje su navele u svojim prognozama. Konkretno, one mogu podatke prilagođavati na temelju podataka sadržanih u prognostičkim dokumentima drugih država članica.
Tablica 3.
Nacionalni cilj za 2020. i procijenjena trajektorija energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, u elektroenergetici i prometu
(Kod izrade tablice 3. koristiti izračunske tablice 4.a i 4.b)
(%) |
||||||||||||
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
OIE – G i H (9) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OIE – E (10) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
OIE – P (11) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupan udio OIE-a (12) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga iz mehanizma suradnje (13) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Višak za mehanizam suradnje (13) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kao dio B Priloga I. Direktivi |
|
|
2011.-2012. |
2013.-2014. |
2015.-2016. |
2017.-2018. |
|
2020. |
|
|
S2005 + 20 % (S2020-S2005) |
S2005 + 30 % (S2020-S2005) |
S2005 + 45 % (S2020-S2005) |
S2005 + 65 % (S2020-S2005) |
|
S2020 |
|
Najniža trajektorija OIE-a (14) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Najniža trajektorija OIE-a (ktoe) |
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 4.a
Tablica za izračun udjela obnovljive energije svakog sektora u konačnoj potrošnji energije
(ktoe) |
||||||||||||||
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 4.b
Tablica za izračun udjela obnovljive energije u prometu
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA
4.1. Pregled svih politika i mjera za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora
Tablica 5.
Pregled svih politika i mjera
Naziv i referenca mjere |
Vrsta mjere (18) |
Očekivani rezultat (19) |
Ciljana skupina i/ili djelatnost (20) |
Postojeća ili planirana |
Datumi početka i kraja primjene mjere |
1. |
|
|
|
|
|
2. |
|
|
|
|
|
3. |
|
|
|
|
|
… |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
4.2. Posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva u skladu s člancima 13., 14., 16. i člancima 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ
4.2.1. Administrativni postupci i prostorno planiranje (članak 13. stavak 1. Direktive 2009/28/EZ)
U odgovorima na sljedeća pitanja države članice moraju objasniti važeća nacionalna, regionalna i lokalna pravila postupaka odobravanja, certifikacija i licenciranja koja se primjenjuju na postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju te na postupke prerade biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode. U slučajevima kad je potrebno donijeti daljnje mjere kako bi se osiguralo da postupci budu razmjerni i potrebni, države članice isto tako trebaju opisati planirane revizije, očekivane rezultate i tijelo koje je nadležno za provođenje tih revizija. Ako se informacije odnose na određenu tehnologiju, to treba naznačiti. Ako regionalna/lokalna tijela imaju značajnu ulogu, tu ulogu treba objasniti.
(a) |
Popis postojećeg nacionalnog i, prema potrebi, regionalnog zakonodavstva o postupcima odobravanja, certificiranja, licenciranja i prostornog planiranja koje se primjenjuje na postrojenja i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju: |
(b) |
Nadležna ministarstva/tijela i njihove ovlasti u predmetnom području: |
(c) |
Revizije koje su predviđene radi poduzimanja odgovarajućih mjera u skladu s člankom 13. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ do: [datum] |
(d) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi): |
(e) |
Jesu li utvrđene nepotrebne prepreke ili neprimjereni zahtjevi u vezi s postupcima odobravanja, certificiranja i licenciranja koji se primjenjuju na postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora i pripadajuću mrežnu infrastrukturu za prijenos i distribuciju te na postupke prerade biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode? Ako jesu, navedite ih. |
(f) |
Koja je razina uprave (lokalna, regionalna ili nacionalna) nadležna za odobravanje, certificiranje i licenciranje postrojenja koja koriste/proizvode obnovljivu energiju i za prostorno planiranje? (Ako to ovisi o vrsti postrojenja, molimo navedite pojedinosti.) Ako je u to uključeno više od jedne razine, kako se provodi koordinacija između različitih razina? Kako će se u budućnosti poboljšavati koordinacija između različitih nadležnih tijela? |
(g) |
Kako se osigurava raspoloživost sveobuhvatnih informacija o obradi zahtjeva za odobravanje, certificiranje i licenciranje i o pomoći koju potencijalni podnositelji zahtjeva mogu dobiti za nova postrojenja za obnovljivu energiju? |
(h) |
Kako je omogućena horizontalna koordinacija između različitih upravnih tijela koja su nadležna za različite dijelove dozvole? Koliko je postupovnih faza potrebno za dobivanje konačnog odobrenja/licence/dozvole? Postoji li „one-stop shop” za koordinaciju svih faza? Izdaju li se unaprijed vremenski rasporedi za obradu zahtjeva? Koji je prosječan rok za dobivanje odluke o zahtjevu? |
(i) |
Uzimaju li se kod postupka odobravanja u obzir specifičnosti različitih tehnologija za dobivanje obnovljive energije? Ako da, opišite kako. Ako ne, predviđate li da će se u budućnosti uzimati u obzir? |
(j) |
Postoje li posebni postupci, na primjer obična obavijest, za male decentralizirane uređaje (kao što su solarne ploče na zgradama ili kotlovi na biomasu u zgradama)? Ako da, koje su faze postupka? Jesu li pravila javno dostupna građanima? Gdje se objavljuju? Je li uvođenje pojednostavnjenog postupka obavješćivanja planirano za budućnost? Ako da, za koje vrste postrojenja/sustava? (Je li moguće mjerenje neto potrošnje energije?) |
(k) |
Gdje su objavljene naknade vezane uz zahtjeve za izdavanje odobrenja/licenci/dozvola za nova postrojenja? Jesu li one povezane s administrativnim troškovima izdavanja tih dozvola? Planira li se revizija tih naknada? |
(l) |
Jesu li lokalnim i regionalnim upravnim tijelima dostupne službene smjernice o planiranju, projektiranju, izgradnji i obnovi industrijskih i stambenih područja za instaliranje opreme i sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u elektroenergetici te za grijanje i hlađenje, uključujući područno grijanje i hlađenje. Ako takve smjernice ne postoje ili su nedovoljne, kako i kada će takav nedostatak biti riješen? |
(m) |
Je li osigurana posebna izobrazba za osobe koje vode postupke odobravanja, certificiranja i licenciranja postrojenja za obnovljivu energiju? |
4.2.2. Tehničke specifikacije (članak 13. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ)
(a) |
Trebaju li tehnologije obnovljivih izvora energije ispunjavati određene standarde kvalitete? Ako da, koja su to postrojenja i koji standardi kvalitete? Postoje li nacionalni ili regionalni standardi koji su na višoj razini od europskih standarda? |
4.2.3. Zgrade (članak 13. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ)
Napominjemo da se u navodima o povećanju uporabe obnovljivih izvora energije u zgradama ne smije uzimati u obzir opskrba obnovljivom električnom energijom iz nacionalne mreže. Ovdje je naglasak na povećanju lokalne opskrbe pojedinačnih zgrada toplinskom i/ili električnom energijom. Izravnu opskrbu zgrada toplinskom ili rashladnom energijom putem područnih sustava za grijanje ili hlađenje također treba uzeti u obzir.
(a) |
Uputa na postojeće nacionalno i regionalno zakonodavstvo (ako postoji) i sažetak lokalnog zakonodavstva o povećavanju udjela energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru: |
(b) |
Nadležna ministarstva/tijela: |
(c) |
Revizija pravila, ako postoji, planirana do: [datum] |
(d) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini: |
(e) |
Jesu li građevinskim zakonskim i podzakonskim aktima utvrđene minimalne razine za uporabu obnovljive energije? Kakvi su zahtjevi u tom smislu i na koja se zemljopisna područja odnose? (Navedite kratki pregled.) Konkretno, koje su mjere ugrađene u te propise kako bi se osiguralo povećanje uporabe obnovljive energije u građevinskom sektoru? Kakvi su planovi za budućnost s obzirom na te zahtjeve/mjere? |
(f) |
Koliko iznosi predviđeno povećanje uporabe obnovljive energije u zgradama do 2020.? (Po mogućnosti odvojeno navedite podatke za stambene objekte koji se sastoje od jedne jedinice i one koje se sastoje od više jedinica, za komercijalne, javne i industrijske objekte). (Za odgovor na ovo pitanje možete se poslužiti tablicom 6. dolje). Podaci se mogu navesti za svaku godinu ili za odabrane godine. U te podatke treba uključiti potrošnju energije iz obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje te u elektroenergetici. Tablica 6. Procijenjeni udio obnovljive energije u građevinskom sektoru
|
(g) |
Jesu li u nacionalnoj politici uzete u obzir obveze u pogledu minimalnih razina obnovljive energije u novim i nedavno obnovljenim zgradama? Ako da, koje su to razine? Ako ne, kako će primjerenost ove opcije politike biti istražena do 2015.? |
(h) |
Opišite planove koji osiguravaju da od 2012. godine javne zgrade budu uzor na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini tako da se u njima koriste uređaji za obnovljivu energiju ili da postanu 0-energetske zgrade. (Uzmite u obzir zahtjeve iz Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada). |
(i) |
Kako se promoviraju energetski učinkovite tehnologije obnovljivih izvora energije u zgradama? (Te se mjere mogu odnositi na kotlove na biomasu, toplinske pumpe i solarnu termalnu opremu, koji ispunjavaju zahtjeve znaka zaštite okoliša ili drugih standarda razvijenih na nacionalnoj razini ili razini Zajednice (vidi tekst članka 13. stavka 6.)). |
4.2.4. Odredbe o informiranju (članak 14. stavci 1., 2. i 4. Direktive 2009/28/EZ)
Treba opisati tekuće i buduće kampanje i programe informiranja i osvješćivanja kao i planirane revizije i očekivane rezultate. Države članice isto tako trebaju navesti koje će nadležno tijelo nadzirati i pregledavati učinke tih programa. Ako regionalna/lokalna tijela igraju značajnu ulogu, navedite ju i ukratko opišite.
(a) |
Uputa na postojeće nacionalno i/ili regionalno zakonodavstvo (ako postoji) o zahtjevima u pogledu informiranja u skladu s člankom 14. Direktive 2009/28/EZ: |
(b) |
Nadležno tijelo/tijela za širenje informacija na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini: |
(c) |
Sažetak postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi): |
(d) |
Navedite kako se informacije o mjerama potpore za uporabu obnovljivih izvora energije u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu daju na raspolaganje svim relevantnim subjektima (potrošačima, građevinarima, instalaterima, arhitektima, dobavljačima relevantne opreme i vozila). Tko je odgovoran za primjerenost i objavljivanje tih informacija? Postoje li posebni izvori informiranja za različite ciljne skupine kao što su krajnji korisnici, građevinari, upravitelji nekretnina, instalateri, arhitekti, farmeri, dobavljači opreme za koju se koriste obnovljivi izvore energije, javna uprava? Postoje li već sada informativne kampanje ili informacijski centri, ili su planirani za budućnost? |
(e) |
Tko je odgovoran za objavljivanje informacija o neto koristima, troškovima i energetskoj učinkovitosti uređaja i sustava koji koriste obnovljive izvore energije za grijanje, hlađenje i električnu energiju? (Dobavljač oprema ili sustava, javno tijelo ili netko treći?) |
(f) |
Kako se planerima i arhitektima osiguravaju smjernice koje im pomažu u razmatranju i odabiru optimalne kombinacije obnovljivih izvora energije, visoko učinkovitih tehnologija te područnoga grijanja i hlađenja pri planiranju, projektiranju, izgradnji i renoviranju industrijskih ili stambenih površina? Tko je za to nadležan? |
(g) |
Opišite postojeće i planirane programe informiranja, osvješćivanja i izobrazbe građana o koristima i praktičnim prednostima razvijanja i uporabe energije iz obnovljivih izvora. Koja je uloga regionalnih i lokalnih subjekata u osmišljavanju tih programa i upravljanju njima? |
4.2.5. Certifikacija instalatera (članak 14. stavak 3. Direktive 2009/28/EZ)
(a) |
Upute na postojeće nacionalno i/ili regionalno zakonodavstvo (ako postoje) o certifikacijskim ili jednakovrijednim kvalifikacijskim programima za instalatere prema članku 14. stavku 3. Direktive 2009/28/EZ: |
(b) |
Odgovorno/(-a) tijelo/(-a) za uspostavu i odobravanje certifikacijskih/kvalifikacijskih programa do 2012. za instalatere malih kotlova i peći na biomasu, fotonaponskih i solarnih toplinskih sustava, plitkih geotermalnih sustava i toplinskih pumpi: |
(c) |
Jesu li već uspostavljani takvi sustavi certifikacija/kvalifikacije? Ako jesu, opišite ih. |
(d) |
Jesu li informacije o tim sustavima javno dostupne? Jesu li objavljeni popisi certificiranih ili kvalificiranih instalatera? Ako jesu, gdje? Jesu li drugi programi priznati kao jednakovrijedni nacionalnim/regionalnim programima? |
(e) |
Sažeti opis postojećih i planiranih mjera na regionalnoj/lokalnoj razini (prema potrebi). |
4.2.6. Razvoj elektroenergetske infrastrukture (članak 16. stavak 1. i članak 16. stavci 3. do 6. Direktive 2009/28/EZ)
Osim trenutačne situacije i već postojećeg zakonodavstva, obvezno treba opisati buduće aktivnosti, planirane revizije, za to nadležna tijela i očekivane rezultate.
(a) |
Upute na postojeće nacionalno zakonodavstvo o zahtjevima u pogledu energetskih mreža (članak 16.): |
(b) |
Kako je osigurano da će se prijenosne i distribucijske mreže razvijati u smislu integriranja ciljne količine obnovljive električne energije uz istovremeno očuvanje sigurnog rada elektroenergetskog sustava? Kako je taj zahtjev uključen u periodičke planove operatora prijenosnih i distribucijskih mreža? |
(c) |
Koja će biti uloga inteligentnih mreža, alata informacijske tehnologije i skladišnih objekata? Kako će se osigurati njihov razvoj? |
(d) |
Je li planirano jačanje kapaciteta međupovezivanja sa susjednim zemljama? Ako je, koji su to sustavi povezivanja, za koliko bi se kapacitet povećao i kada? |
(e) |
Kako se rješava ubrzavanje postupaka odobravanja mrežne infrastrukture? Kakvo je trenutačno stanje i koje je prosječno vrijeme dobivanja odobrenja? Kako će se to poboljšati? (Opišite trenutačno stanje i zakonodavstvo, uočena uska grla i planove za pojednostavnjenje postupka s vremenskim okvirom provedbe i očekivanim rezultatima.) |
(f) |
Kako se osigurava koordinacija između odobravanja mrežne infrastrukture i drugih administrativnih postupaka planiranja? |
(g) |
Jesu li osigurana prava prioritetnog priključivanja ili rezervirani kapaciteti za priključivanje novih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije? |
(h) |
Imate li postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja su spremna za uključivanje u sustav, ali nisu priključena zbog ograničenog kapaciteta mreže? Ako da, koje se mjere poduzimaju za rješavanje toga problema i kad se očekuje njegovo rješavanje? |
(i) |
Jesu li operateri prijenosnih i distribucijskih sustava utvrdili i objavili pravila o snošenju i raspodjeli troškova tehničke prilagodbe mreže? Ako da, gdje? Kako se osigurava donošenje tih pravila na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija? Postoje li posebna pravila za proizvođače koji se nalaze u perifernim regijama i regijama s malom gustoćom naseljenosti? (Pravilima o snošenju troškova definira se koji dio troškova pokriva proizvođač koji se želi priključiti, a koji dio operator prijenosnog ili distribucijskog sustava. Pravilima o raspodjeli troškova utvrđuje se kako treba potrebne troškove raspodijeliti između proizvođača koji su na mrežu priključeni kasnije i koji imaju koristi od pojačanja starih ili uvođenja novih linija.) |
(j) |
Opišite kako se troškovi priključivanja i tehničkih prilagodbi pripisuju proizvođačima i/ili operatorima prijenosnog i/ili distribucijskog sustava. Kako operatori prijenosnog i distribucijskog sustava mogu povratiti troškove investicija? Planira li se u budućnosti ikakva izmjena tih pravila o snošenju troškova? Koje promjene predviđate i koji se rezultati očekuju? (Postoji više opcija za raspodjelu troškova priključivanja na distribucijsku mrežu. Države članice vjerojatno će odabrati jednu od kombinacija tih opcija. Prema „dubinskom” zaračunavanju troškova priključivanja, subjekt koji je razvio postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije snosi nekoliko troškova vezanih uz mrežnu infrastrukturu (priključivanje na mrežu, jačanje mreže i širenje mreže). Drugi je pristup „površinsko” zaračunavanje troškova priključivanja, što znači da subjekt koji je razvio takvo postrojenje snosi samo trošak priključivanja, ali ne i troškove jačanja i širenja mreže (ti su troškovi uključeni u mrežne tarife i plaćaju ih kupci). Daljnja mogućnost je da se svi troškovi priključivanja pretvore u društveni trošak i uključe u mrežne tarife). |
(k) |
Postoje li pravila za raspodjelu troškova između proizvođača koji su bili priključeni na mrežu na početku i onih kasnije priključenih? Ako ne, kako se uzimaju u obzir davanja za proizvođače koji se naknadno priključuju? |
(l) |
Na koji će se način osigurati da operatori prijenosnih i distribucijskih sustava nove proizvođače koji žele biti priključeni informiraju o troškovima, točnom vremenskom rasporedu obrade njihovih zahtjeva i okvirnom rasporedu priključivanja na mrežu? |
4.2.7. Funkcioniranje elektroenergetske mreže (članak 16. stavak 2. i članak 16. stavci 7. i 8. Direktive 2009/28/EZ)
(a) |
Kako operatori prijenosnih i distribucijskih sustava jamče prijenos i distribuciju električne energije iz obnovljivih izvora? Je li osiguran prioritetni ili zajamčeni pristup? |
(b) |
Kako se osigurava da operatori prijenosnih i distribucijskih sustava pri odašiljanju električne energije iz postrojenja za proizvodnju električne energije daju prednost onim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije? |
(c) |
Na koji se način poduzimaju operativne mjere povezane s mrežom i tržištem da bi se ograničavanje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora svelo na minimum? Kakve se mjere planiraju i kada se očekuje njihova provedba? (Planiranje tržišta i mreže, koje omogućuje integraciju različitih resursa može uključivati i mjere trgovanja bliže realnom vremenu (prijelaz s predviđanja i planiranja za dan unaprijed na predviđanje i planiranje za proizvođače za isti dan), spajanje tržišnih područja, osiguravanje dovoljnih kapaciteta za prekogranično međupovezivanje i trgovinu, poboljšana suradnja susjednih operatora sustava, uporaba poboljšanih komunikacijskih i kontrolnih alata, upravljanje potražnjom i aktivno utjecanje na potražnje na tržištu (kroz dvostrane komunikacijske sustave – pametno mjerenje), veća distribuirana proizvodnja i domaće skladištenje (npr. električni automobili) uz aktivno upravljanje distribucijskim mrežama (pametne mreže)). |
(d) |
Je li regulatorno tijelo za energiju obaviješteno o tim mjerama? Je li ono nadležno za nadzor i može li nametnuti provođenje tih mjera? |
(e) |
Jesu li postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora uključena u tržište električne energije? Možete li opisati na koji način? Koje su njihove obveze u pogledu sudjelovanja u tržištu električne energije? |
(f) |
Koja su pravila za zaračunavanje tarifa za prijenos i distribuciju proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora? |
4.2.8. Integracija bioplina u mrežu prirodnog plina (članak 16. stavak 7. i članak 16. stavci 9. i 10. Direktive 2009/28/EZ)
(a) |
Kako se osigurava da zaračunavanje tarifa za prijenos i distribuciju nije diskriminirajuće prema plinu iz obnovljivih izvora energije? |
(b) |
Jesu li rađene bilo kakve procjene potreba za proširenjem infrastrukture kako bi se omogućila integracija plina iz obnovljivih izvora? Koji su rezultati? Ako nije, hoće li se raditi takva procjena? |
(c) |
Jesu li objavljena tehnička pravila i tarife za priključivanje bioplina na mrežu? Gdje su ta pravila objavljena? |
4.2.9. Razvoj infrastrukture za područno grijanje i hlađenje (članak 16. stavak 11. Direktive 2009/28/EZ)
(a) |
Navedite procjenu potreba za novom infrastrukturom za područno grijanje i hlađenje koja će omogućiti uporabu energije iz obnovljivih izvora i time doprinijeti ispunjenju cilja za 2020. godinu. Jesu li na temelju te procjene izrađeni planovi za promicanje takvih infrastruktura u budućnosti? Kakav je očekivani doprinos velikih pogona na biomasu, solarnu i geotermalnu energiju u sustavima za područno grijanje i hlađenje? |
4.2.10. Biogoriva i druga tekuća biogoriva – kriteriji održivosti i verifikacija sukladnosti (članci 17. do 21. Direktive 2009/28/EZ)
Sljedeći dio nacionalnog akcijskog plana trebao bi objasniti buduće strategije država članica u vezi s ispunjavanjem kriterija održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva i verifikacijom sukladnosti s programom.
(a) |
Kako će se kriteriji održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva primjenjivati na nacionalnoj razini? (Je li za provođenje planirano zakonodavstvo? Kakva će biti institucionalna struktura?) |
(b) |
Kako će se osigurati da biogoriva i tekuća biogoriva koja čine dio nacionalnog cilja za obnovljivu energiju i nacionalne obveze u pogledu obnovljive energije i/ili ispunjavaju uvjete za financijsku potporu, budu u skladu s kriterijima održivosti navedenima u članku 17. stavcima 2. do 5. Direktive 2009/28/EZ? (Hoće li za praćenje/verifikaciju ispunjavanja tih kriterija biti zadužena neka državna institucija/tijelo?) |
(c) |
Ako ispunjavanje tih kriterija bude nadziralo neko državno tijelo, je li ono već uspostavljeno? Ako je, navedite pojedinosti. Ako nije, kada se predviđa njegova uspostava? |
(d) |
Navedite podatke o postojanju nacionalnih zakona o zoniranju zemljišta i nacionalnog zemljišnog registra za verificiranje sukladnosti s člankom 17. stavcima 3. do 5. Direktive 2009/28/EZ. Kako ekonomski operatori mogu doći do tih informacija? (Navedite podatke o postojanju pravila i o razlikovanju između različitih statusa zemljišta, kao na primjer područje biološke raznolikosti, zaštićeno područje itd.; te o nadležnom državnom tijelu koje će nadzirati taj zemljišni registar i promjene statusa zemljišta). |
(e) |
Što se tiče zaštićenih područja, molimo navedite prema kojem nacionalnom, europskom ili međunarodnom režimu zaštite su klasificirana. |
(f) |
Koji je postupak za izmjenu statusa zemljišta? Tko na nacionalnoj razini nadzire izmjene statusa zemljišta i o tome izvještava? Kako često se ažuriraju zemljišni registri (svaki mjesec, svake godine, svake dvije godine, itd.)? |
(g) |
Kako se na nacionalnoj razini osigurava i verificira usklađenost s poljoprivredno okolišnim praksama i drugim zahtjevima u pogledu unakrsnog ispunjavanja zahtjeva (zahtjev iz članka 17. stavka 6. Direktive 2009/28/EZ)? |
(h) |
Namjeravate li pomagati razvoj dobrovoljnog programa „certifikacije” za održivost biogoriva i tekućih biogoriva kako je opisano u drugom podstavku članka 18. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ? Ako da, kako? |
4.3. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici koje primjenjuje država članica ili skupina država članica
Programi potpora mogu biti regulatorni, odnosno njima se mogu utvrđivati ciljevi i/ili obveze. Oni mogu osigurati financijsku potporu za investicije ili za rad postrojenja. Isto tako postoje i neobavezujuće mjere poput kampanja za informiranje, edukaciju ili osvješćivanje. Budući da su neobavezujuće mjere opisane gore, kod ove se procjene treba usredotočiti na regulatorne i financijske mjere.
Opišite postojeće programe navodeći zakonske reference, detalje programa, trajanje (navedite datume početka i svršetka), prijašnje učinke i objasnite jesu li isplanirane bilo kakve reforme ili budući programi i do kada. Kakvi se rezultati očekuju?
Propisi
Ciljevi i obveze mogu se utvrditi propisima. U slučaju postojanja takve obveze, navedite pojedinosti:
(a) |
Koja je pravna osnova za tu obvezu/cilj? |
(b) |
Postoje li ciljevi koji su specifični za pojedine tehnologije? |
(c) |
Koje su konkretne obveze/ciljevi za svaku godinu (za svaku tehnologiju)? |
(d) |
Tko mora ispuniti obvezu? |
(e) |
Koje su posljedice neispunjavanja? |
(f) |
Postoji li mehanizam za nadzor nad ispunjavanjem? |
(g) |
Postoji li mehanizam za modificiranje obveza/ciljeva? |
Financijska potpora
Financijska se potpora mogu klasificirati na različite načine. Primjeri su financijske potpore za investicije, kapitalne potpore, niskokamatni krediti, izuzimanje od ili smanjivanje poreza, povrati poreza, natječajni programi, obveze u pogledu obnovljive energije sa zelenim certifikatima ili bez njih (zeleni certifikati kojima se može trgovati), tarife za opskrbu energijom, premije za opskrbu energijom, dobrovoljni programi.
Detaljno opišite svaki program koji primjenjujete, odgovarajući na sljedeća pitanja:
(a) |
Kako se naziva program? Ukratko ga opišite. |
(b) |
Je li to dobrovoljni ili obvezni program? |
(c) |
Tko upravlja programom? (Provedbeno tijelo, nadzorno tijelo). |
(d) |
Koje su mjere poduzete kako bi se osigurala dostupnost potrebnih proračunskih/financijskih sredstava za postizanje nacionalnog cilja? |
(e) |
Kako se programom rješavaju dugoročna sigurnost i pouzdanost? |
(f) |
Podvrgava li se program periodičnim revizijama? Kakav mehanizam postoji za povrat informacija ili prilagođavanje? Kako se program do sada optimizirao? |
(g) |
Razlikuju li se potpore prema tehnologijama? |
(h) |
Kakvi se učinci očekuju s obzirom na proizvodnju energije? |
(i) |
Je li potpora uvjetovana ispunjavanjem kriterija energetske učinkovitosti? |
(j) |
Je li to postojeća mjera? Navedite nacionalno zakonodavstvo kojim se regulira. |
(k) |
Je li to planirani program? Kad se počinje primjenjivati? |
(l) |
Koji datumi su utvrđeni kao početni i zaključni (trajanje) za cjelokupni program? |
(m) |
Je li propisana maksimalna ili minimalna veličina sustava? |
(n) |
Je li moguće da se na isti projekt primjenjuje više od jedne potporne mjere? Koje se mjere mogu kumulirati? |
(o) |
Postoje li regionalni/lokalni programi? Ako da, navedite detalje primjenjujući iste kriterije. |
Posebna pitanja o financijskim potporama za investicije:
(a) |
Što je odobreno programom (subvencije, kapitalne potpore, niskokamatni krediti, izuzimanje od ili smanjivanje poreza, povrati poreza)? |
(b) |
Tko može koristiti pogodnosti ovog programa? Je li on predviđen za određenu(e) tehnologiju(e)? |
(c) |
Je li podnošenje i odobravanje zahtjeva kontinuirano ili se natječaji raspisuju periodički? Ako se postupak odvija periodički, navedite kako često i pod kojim uvjetima. |
Posebna pitanja o certifikatima s kojima se može trgovati:
(a) |
Postoji li u okviru ukupne opskrbe obvezni udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora? |
(b) |
Čija je to obveza? |
(c) |
Postoji li diferencijacija prema tehnologijama? |
(d) |
Koje su tehnologije obuhvaćene programom? |
(e) |
Je li dopuštena međunarodna trgovina certifikatima? Koji su uvjeti? |
(f) |
Postoji li najniža cijena? |
(g) |
Postoje li kazne za neispunjavanje? |
(h) |
Koja je prosječna cijena certifikata? Je li ta cijena javna? Gdje je objavljena? |
(i) |
Kakav je sustav trgovine certifikatima? |
(j) |
Kako dugo može neko postrojenje sudjelovati u programu? |
Posebna pitanja o fiksnim tarifama za dobavu energije:
(a) |
Koji su uvjeti za dobivanje fiksne tarife? |
(b) |
Postoji li gornja granica za ukupnu količinu električne energije proizvedene u jednoj godini ili instaliranog kapaciteta koji ispunjava uvjete za tu tarifu? |
(c) |
Je li to program koji se odnosi na određene tehnologije? Koje su razine tarifa za svaku od njih? |
(d) |
Postoje li neki drugi kriteriji na temelju kojih se razlikuju tarife? |
(e) |
Kako dugo je zajamčena fiksna tarifa? |
(f) |
Je li programom predviđeno prilagođavanje tarifa? |
Posebna pitanja o premijama za dobavu energije:
(a) |
Koji su uvjeti za dobivanje premije? |
(b) |
Postoji li gornja granica za ukupnu količinu električne energije proizvedene u jednoj godini ili instaliranog kapaciteta, da bi bili ispunjeni uvjeti za premiju? |
(c) |
Je li premija alternativa za fiksnu tarifu? |
(d) |
Je li to program koji se odnosi na određene tehnologije? Koje su razine premija za svaku od njih? |
(e) |
Postoji li donja i/ili gornja granična vrijednost za premiju? Navedite ih. |
(f) |
Kako dugo je premijska cijena zajamčena? |
(g) |
Je li u programu predviđeno prilagođavanje tarife? |
Posebna pitanja o natječajima:
(a) |
Koliko su česti i opsežni javni natječaji? |
(b) |
Koje tehnologije su navedene? |
(c) |
Jesu li natječaji uključeni u razvoj mreže? |
4.4. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje, koje primjenjuje država članica ili skupina država članica.
Slijedite strukturu točke 4.3. i navedena pitanja primijenite na mjere potpore predviđene za uporabu energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja. Odgovorite i na sljedeća dodatna pitanja:
(a) |
Kako su programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora prilagođeni za poticanje uporabe električne energije i korisne toplinske energije koje su proizvedene istovremeno u jednom procesu (CHP) iz obnovljivih izvora energije? |
(b) |
Koji programi potpora postoje za poticanje područnoga grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora? |
(c) |
Koji programi potpora postoje za poticanje etažnoga grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora? |
(d) |
Koji programi potpora postoje za poticanje grijanja i hlađenja za koje se koristi energija proizvedena iz obnovljivih izvora, u industrijskom sektoru? |
4.5. Programi potpora za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje država članica ili skupina država članica
Slijedite strukturu točke 4.3. i navedena pitanja primijenite na mjere potpore predviđene za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru. Odgovorite i na sljedeća dodatna pitanja:
(a) |
Koje su konkretne obveze/ciljevi na godišnjoj osnovi (po gorivu ili tehnologiji)? |
(b) |
Razlikuju li se potpore prema vrstama goriva ili tehnologijama? Postoji li posebna potpora za biogoriva koja ispunjavaju kriterija iz članka 21. stavka 2. Direktive? |
4.6. Posebne mjere za promicanje uporabe energije proizvedene iz biomase
Biomasa igra važnu ulogu kao primarna energija u sva tri sektora: grijanje i hlađenje, električna energija i promet. Nacionalna strategija za biomasu ključna je za planiranje uloga i interakcije među krajnjim korisnicima u energetskom sektoru i interakcije s drugim, neenergetskim sektorima. Stoga se od država članica zahtijeva da procijene svoje domaće potencijale i u većoj mjeri mobiliziraju domaće i uvozne resurse biomase. Treba analizirati utjecaj na i interakciju sa neeneregetskim sektorima (kao što su industrija hrane i hrane za životinje, industrija celuloze i papira, građevinska industrija, industrija namještaja, itd.).
4.6.1. Opskrba biomasom: domaćom i uvezenom
U skladu s ovom točkom države članice trebaju ocijeniti opskrbu biomasom koja je dostupna na domaćem tržištu i potrebe za uvozom.
Treba razlikovati biomasu (A) iz šumarstva – (1) izravna i (2) neizravna opskrba; (B) iz poljoprivrede i ribarstva – (1) osigurana izravno i (2) iz nusproizvoda/prerađenih kultura; i (C) iz otpada - (1) biorazgradivi dio komunalnog krutog otpada, (2) biorazgradivi dio industrijskog krutog otpada i (3) kanalizacijski mulj. Za prve navedene potkategorije obvezno treba navesti podatke, dok detaljniji podaci nisu obvezni. Međutim, zbirni podaci moraju biti u skladu sa sljedećom kategorizacijom i pružati informacije u jedinicama iz tablice 7. Treba uzeti u obzir ulogu uvoza (države EU-a i države izvan EU-a) i izvoza (ako je moguće, države EU-a i države izvan EU-a).
Imajte na umu da drveni otpaci, briketi i peleti mogu biti iz izravne ili iz neizravne opskrbe iz šumarstva. Ako se u tablicu unose podaci o peletima, treba navesti potječe li sirovina iz izravne ili neizravne opskrbe.
U slučaju bioplina i biogoriva, u tablici 7. treba navesti količinu sirovina, a ne količinu prerađenih sirovina. Razumljivo je da je kod uvoza i izvoza teže utvrditi količinu biomase koja služi kao sirovina za biogoriva, pa mogu biti potrebne procjene. Alternativno, ako su podaci o uvozu dani na temelju uvoza biogoriva, to treba navesti u tablici.
Tablica 7.
Opskrba biomasom u 2006.
Sektor podrijetla |
|
Količina domaćih resursa (21) |
Izvoz |
Uvoz |
Neto količina |
Primarna proizvodnja energije (ktoe) |
||||||||||||||||||
ČlaniceEU-a |
Nečlanice EU-a |
Članice EU-a /nečlanice EU-a |
||||||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
Neobvezno – ako su podaci raspoloživi, možete dodatno navesti količine sirovina koje spadaju u ovu kategoriju:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodati pojedinosti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodatno navesti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
Neobvezno – ako raspolažete podacima, možete dodatno navesti:
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
Od toga: |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
Objasnite pretvorbene faktore/metodologiju izračuna koji su gore korišteni za pretvorbu količine raspoloživih resursa u primarnu energiju.
Navedite na kojoj je osnovi izračunan biorazgradivi dio komunalnog krutog otpada i industrijskog otpada.
Na temelju tablice 7.a navedite procijenjeni doprinos uporabe energije iz biomase za godine 2015. i 2020. (koristeći kategorizaciju iz tablice 7.).
Tablica 7.a
Procijenjena domaća opskrba biomasom za 2015. i 2020.
Sektor podrijetla |
2015. |
2020. |
|||||||
Očekivana količina domaćih resursa |
Proizvodnja primarne energije (ktoe) |
Očekivana količina domaćih resursa |
Proizvodnja primarne energije (ktoe) |
||||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
|
|
|
|||||
|
|
|
|
|
Kakva je očekivana uloga uvezene biomase do 2020.? Navedite očekivane količine (ktoe) i navedite moguće zemlje uvoza.
Uz gore navedene podatke opišite trenutačnu situaciju s poljoprivrednim zemljištima koja se namjenski koriste za proizvodnju energije kako slijedi:
Tablica 8.
Trenutačno korištenje poljoprivrednog zemljišta za uzgoj kultura namijenjenih za proizvodnju energije u 2006.
(ha) |
|||
Korištenje poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju energetskih kultura |
Površina |
||
|
|
||
|
|
4.6.2. Mjere za povećanje raspoloživosti biomase, uzimajući u obzir druge korisnike biomase (sektori poljoprivrede i šumarstva)
Mobilizacija novih izvora biomase
(a) |
Navedite koliko ima degradiranog zemljišta. |
(b) |
Navedite koliko ima neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. |
(c) |
Jesu li planirane mjere za poticanje korištenja neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, degradiranog zemljišta itd. u energetske svrhe? |
(d) |
Je li planirano korištenje određenih već dostupnih primarnih materijala (npr. stajski gnoj) za proizvodnju energije? |
(e) |
Postoji li posebna politika promicanja proizvodnje i uporabe bioplina? Koje se vrste primjene promiču (lokalno, područno grijanje, bioplinska mreža, priključivanje na mrežu zemnog plina)? |
(f) |
Koje su mjere planirane za poboljšanje tehnika gospodarenja šumama kako bi se maksimalno povećala ekstrakcije biomase iz šuma na održivi način? (23): Na koji se način gospodarenje šumama može poboljšati kako bi se povećao njihov rast u budućnosti? Koje su mjere planirane za maksimalno povećavanje ekstrakcije postojeće biomase koje se već mogu primjenjivati u praksi? |
Utjecaj na druge sektore
(a) |
Kako će se nadzirati učinci uporabe energije iz biomase na druge sektore koji se temelje na poljoprivredi i šumarstvu? Koji su to učinci? (Ako je moguće navedite i podatke o kvantitativnim učincima.) Je li nadzor tih učinaka planiran za budućnost? |
(b) |
Kakav se razvoj očekuje u drugim sektorima koji se temelje na poljoprivredi i šumarstvu i koji bi mogli utjecati na uporabu te energije? (npr. bi li povećanje učinkovitosti/produktivnosti moglo povećati ili smanjiti količinu nusproizvoda koji su raspoloživi za energetske namjene?) |
4.7. Planirana uporaba statističkih prijenosa između država članica i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama
U ovom potpoglavlju treba opisati očekivanu uporabu mehanizama suradnje između država članica te država članica i trećih zemalja. Te se informacije trebaju temeljiti na informacijama iz prognostičkog dokumenta iz članka 4. stavka 3. Direktive 2009/28/EZ.
4.7.1. Postupovni aspekti
(a) |
Opišite nacionalne postupke (korak po korak) koji su uspostavljeni ili će biti uspostavljeni za organiziranje statističkog prijenosa ili zajedničkih projekata (uključujući i nadležna tijela i kontaktne točke) |
(b) |
Opišite načine na koje privatni subjekti mogu predlagati projekte ili u njima sudjelovati zajedno s državama članicama ili trećim zemljama. |
(c) |
Navedite kriterije na temelju kojih se određuje kada se primjenjuju statistički prijenosi ili zajednički projekti. |
(d) |
Koji će biti mehanizam za uključivanje drugih zainteresiranih država članica u zajedničke projekte? |
(e) |
Jeste li spremni sudjelovati u zajedničkim projektima u drugim državama članicama? Koliko instaliranog kapaciteta/ ili proizvedene električne ili toplinske energije namjeravate poduprijeti? Kako planirate osigurati programe potpore za takve projekte? |
4.7.2. Procijenjeni višak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom, koji bi se mogao prenijeti na druge države članice
Pri unosu traženih informacija uporabite tablicu 9.
4.7.3. Procijenjene mogućnosti za zajedničke projekte
(a) |
U kojim sektorima možete ponuditi razvoj uporabe obnovljive energije na vašem teritoriju za zajedničke projekte? |
(b) |
Je li utvrđena tehnologija koja će se razvijati? Koja je količina instaliranih kapaciteta/električne energije ili topline proizvedene na godinu? |
(c) |
Kako će se određivati lokacije za zajedničke projekte? (Na primjer, mogu li lokaciju preporučiti lokalna i regionalna nadležna tijela ili promotori? Ili može li sudjelovati bilo koji projekt neovisno o njegovoj lokaciji?) |
(d) |
Jeste li upoznati s mogućnostima za zajedničke projekte u drugim državama članicama ili trećim zemljama? (U kojem sektoru? Koliki je kapacitet u pitanju? Kakva je planirana potpora? Za koje tehnologije?) |
(e) |
Dajete li prednost određenim tehnologijama pri dodjeli potpora? Ako da, kojima? |
4.7.4. Procijenjene potrebe za obnovljivom energijom koje se ne namiruju iz domaće proizvodnje
Pri unosu traženih informacija uporabite tablicu 9.
Tablica 9.
Procijenjeni višak i/ili manjak proizvedene obnovljive energije u usporedbi s indikativnom trajektorijom koji bi se mogao prenijeti na druge države članice ili iz njih u [navesti državu članicu]
(ktoe) |
|||||||||||
|
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
Procijenjeni višak u prognostičkom dokumentu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni višak u nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni manjak u prognostičkom dokumentu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Procijenjeni manjak u nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju (NREAP) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5. PROCJENE
5.1. Ukupan očekivani doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih će se ispuniti obvezujući ciljevi za 2020. godinu i indikativne privremene trajektorije za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu
Treba procijeniti pojedinačni doprinos svake tehnologije za dobivanje energije iz obnovljivih izvora trajektoriji i ciljevima za 2020. u sektorima elektroenergetike, grijanja, hlađenja i prometa, navodeći mogući budući scenarij, pri čemu nije neophodno utvrditi tehnološke ciljeve ili obveze.
Za elektroenergetski sektor treba za svaku tehnologiju navesti očekivani (kumulativni) instalirani kapacitet (u MW) i godišnju proizvodnju (GWh). Za hidroenergiju treba napraviti razliku među postrojenjima s instaliranim kapacitetom ispod 1 MW, između 1 i 10 MW i iznad 10 MW. Za solarnu energiju podatke treba navesti zasebno za doprinose iz fotonaponske solarne energije i koncentrirane solarne energije. Za vjetroenergiju treba zasebno navesti podatke za vjetroelektrane na kopnu i one na moru. Kod biomase treba razlikovati krutu, plinovitu i tekuću biomasu za električnu energiju.
Kod izrade procjena za sektor grijanja i hlađenja, treba navesti podatke o instaliranim kapacitetima i proizvodnji za tehnologije iskorištavanja geotermalne i solarne energije, toplinskih pumpi i biomase, pri čemu ovu zadnju kategoriju treba raščlaniti na čvrstu, plinovitu i tekuću biomasu. Treba procijeniti doprinos područnih toplana koje koriste obnovljive izvore energije.
Doprinos različitih tehnologija u ispunjavanju cilja za korištenje obnovljive energije u sektoru prometa treba navesti za obična biogoriva (bioetanol i biodizel), biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka, biogoriva iz neprehrambenih celuloznih materijala ili iz lignoceluloznih materijala, bioplina, električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i vodik iz obnovljivih izvora energije.
U slučaju da imate procjene o razvoju primjene određenih tehnologija po regijama, navedite ih nakon tablice.
Tablica 10.a
Procjena ukupnog doprinosa (instalirani kapacitet, bruto proizvodnja električne energije) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici za razdoblje 2010.-2014.
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
||||||
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
|
Hidroenergija |
||||||||||||
< 1 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 MW–10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
> 10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga crpenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Geotermalna energija |
||||||||||||
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fotonaponska energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Koncentrirana solarna energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija plime, valova, mora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija vjetra: |
||||||||||||
Na kopnu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na moru |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (24) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 10.b
Procjena ukupnog doprinosa (instalirani kapacitet, bruto proizvodnja električne energije) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici za razdoblje 2015.-2020.
|
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
MW |
GWh |
|
Hidroenergija |
||||||||||||
< 1 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
1 MW–10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
> 10 MW |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga crpenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Geotermalna energija |
||||||||||||
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Fotonaponska energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Koncentrirana solarna energija |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija plime, valova, mora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Energija vjetra: |
||||||||||||
Na kopnu |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Na moru |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (25) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga kombinirana proizvodnja topline i električne energije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 11.
Procjena ukupnog doprinosa (konačna potrošnja energije (26) ) koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje za razdoblje 2010.-2020.
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
Geotermalna energija (isključujući niskotemperaturnu geotermalnu toplinu kod primjene toplinskih pumpi) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Solarna energija: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biomasa: |
||||||||||||
Kruta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Bioplin |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tekuća biogoriva (27) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obnovljiva energija iz toplinskih pumpi: od toga aerotermalna od toga geotermalna od toga hidrotermalna |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga područno grijanje (PG) (28) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga biomasa iz kućanstava (29) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tablica 12.
Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od svake tehnologije obnovljive energije u [navesti državu članicu] pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje za razdoblje 2010.-2020. (30)
(ktoe) |
|||||||||||||
|
2005. |
2010. |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
2016. |
2017. |
2018. |
2019. |
2010. |
2020. |
Bioetanol/bio-ETBE |
|||||||||||||
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga uvezeno (32) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Biodizel |
|||||||||||||
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga uvezeno (33) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vodik iz obnovljivih izvora |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obnovljiva električna energija |
|||||||||||||
Od toga cestovni promet |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od toga necestovni promet |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ostalo (kao bioplin, biljna ulja, itd.) – navedite |
|||||||||||||
Od toga biogoriva (31) članak 21. stavak 2. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5.2. Procjena ukupnog doprinosa koji se očekuje od mjera energetske učinkovitosti i štednje energije pri ispunjavanju obvezujućih ciljeva za 2020. i indikativna privremena trajektorija za udjele energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, za grijanje i hlađenje i u prometu.
Odgovor na ovaj zahtjev treba biti uključen u tablicu 1. u poglavlju 2.
5.3. Procjena učinaka (neobvezno)
Tablica 13.
Procijenjeni troškovi i koristi od potpornih mjera u okviru politike obnovljive energije
Mjera |
Očekivana uporaba obnovljive energije (ktoe) |
Očekivani troškovi (u EUR) – navedite vremenski okvir |
Očekivano smanjenje stakleničkih plinova po vrsti plina (t/godina) |
Očekivano stvaranje radnih mjesta |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
5.4. Izrada nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju i praćenje njegove primjene
(a) |
Kako su regionalna i/ili lokalna nadležna tijela i/ili gradovi bili uključeni u pripremu ovog akcijskog plana? Jesu li bili uključeni i drugi dionici? |
(b) |
Postoje li planovi za razvoj regionalnih/lokalnih strategija za obnovljivu energiju? Ako da, obrazložite. U slučaju delegiranja relevantnih nadležnosti na regionalnoj/lokalnoj razini, kojim se mehanizmima osigurava sukladnost s nacionalnim ciljevima? |
(c) |
Obrazložite javna savjetovanja provedena za izradu tog akcijskog plana. |
(d) |
Navedite vaše nacionalne kontaktne točke/nacionalne vlasti ili tijela, koji su odgovorni za praćenje akcijskog plana za obnovljivu energiju. |
(e) |
Imate li nadzorni sustav, uključujući indikatore za pojedinačne mjere i instrumente, za praćenje provedbe akcijskog plana za obnovljivu energiju? Ako da, navedite više pojedinosti o tome. |
(1) SL L 304, 14.11.2008., str. 1.
(2) Te procjene energetske učinkovitosti i uštede energije u skladu su s drugim takvim procjenama o kojima države članice obavještavaju Komisiju, posebno u akcijskim planovima u skladu s Direktivom o energetskim uslugama i Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada. Ako se u tim akcijskim planovima koriste drukčije jedinice, treba navesti pretvorbene faktore koji se primjenjuju.
(3) To je konačna potrošnja energije svih energetskih proizvoda, osim električne energije za namjene koje ne uključuju promet, plus potrošnja topline za vlastite potrebe u elektranama i toplanama te toplinski gubici u mrežama (točke „2. Vlastita potrošnja postrojenja” i „11. Gubici pri prijenosu i distribuciji” iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 (str. 23. - 24.).
(4) Bruto potrošnja električne energije je nacionalna bruto potrošnja električne energije, koja uključuje samostalnu proizvodnju, plus uvoz minus izvoz.
(5) Potrošnja u prometu, kako je definirana u članku 3. stavku 4. točki (a) Direktive 2009/28/EZ. Za tu vrijednost treba obnovljivu električnu energiju u cestovnom prometu pomnožiti s faktorom 2,5 kako je navedeno u članku 3. stavku 4. točki (c) Direktive 2009/28/EZ.
(6) Kako je definirano u članku 2. točki (f) Direktive 2009/28/EZ. Tu je obuhvaćena konačna potrošnja energije plus gubici u mreži i vlastita potrošnja topline i električne energije u elektranama i toplanama (Napomena: tu nije uključena potrošnja električne energije za sustave napumpanog spremnika u reverzibilnim hidroelektranama ili za transformaciju u električnim kotlovima ili toplinskim pumpama u područnim toplanama).
(7) U skladu s člankom 5. stavkom 6. potrošnju za zrakoplovstvo treba uzimati u obzir samo do 6,18 % (prosjek Zajednice), za Cipar i Maltu do 4,12 %, bruto konačne potrošnje energije.
(8) Na primjer scenarij iz Dodatka 4., str. 287. u „Appendixes to Model-based Analysis of the 2008 EU Policy Package on Climate Change and Renewables”: http://ec.europa.eu/environment/climat/pdf/climat_action/analysis_appendix.pdf. U tom su scenariju prosječni udjeli bruto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za EU-27 19,4 %, 24,6 % i 32,4 % za godine 2010., 2015. odnosno 2020.
(9) Udio obnovljive energije za grijanje i hlađenje: bruto konačna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje (kako je definirana u članku 5. stavku 1. točki (b) i članku 5. stavku 4. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s bruto konačnom potrošnjom energije za grijanje i hlađenje. Red (A) iz tablice 4.a dijeli se s redom (1) iz tablice 1.
(10) Udio obnovljive energije u elektroenergetici: bruto konačna potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora za elektroenergetiku (kako je definirana u članku 5. stavku 1. točki (a) i članku 5. stavku 3. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s bruto konačnom potrošnjom električne energije. Red (B) iz tablice 4.a dijeli se s redom (2) iz tablice 1.
(11) Udio obnovljive energije u prometu: konačna energija iz obnovljivih izvora utrošena u prometu (vidi članak 5. stavak 1. točku (c) i članak 5. stavak 5. Direktive 2009/28/EZ) podijeljena s potrošnjom u prometu 1) benzina; 2) dizela; 3) biogoriva, korištenih u cestovnom i željezničkom prijevozu i 4) električne energije korištene u cestovnom prometu (kako je navedeno u redu 3. tablice 1.). Red (J) iz tablice 4.b dijeli se s redom (3) iz tablice 1.
(12) Udio obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije. Red (G) iz tablice 4.a dijeli se s redom (4) iz tablice 1.
(13) U postocima ukupnog udjela OIE-a.
(14) Kako je definirana u Prilogu I.B Direktivi 2009/28/EZ.
(15) U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2009/28/EZ, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jednom. Dvostruko uračunavanje nije dopušteno.
(16) Obuhvaća sve OIE koji se koriste u prometu, uključujući električnu energiju, vodik i plin iz obnovljivih izvora energije, osim biogoriva koja nisu u skladu s kriterijima održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak). Tu navedite stvarne vrijednosti, ne koristeći multiplikacijske faktore.
(17) Tu navedite stvarne vrijednosti, ne koristeći multiplikacijske faktore.
(18) Navedite je li mjera (pretežno) regulatorna, financijska ili neobvezna (npr. informativna kampanja).
(19) Je li očekivani rezultat promjena u ponašanju, instalirani kapacitet (MW; t/godina), proizvedena energija (ktoe)?
(20) Tko su ciljane osobe: investitori, krajnji korisnici, javna uprava, planeri, arhitekti, instalateri, itd.? odnosno, koja je ciljana djelatnost/sektor: proizvodnja biogoriva, korištenje stajskoga gnoja u energetici, itd.)?
(21) Količina resursa u m3 (ako je moguće, a ako nije, u odgovarajućim alternativnim jedinicama) za kategoriju A i njezine potkategorije, odnosno u tonama za kategorije B i C i njihove potkategorije.
(22) Biomasa iz šumarstva isto tako treba obuhvaćati biomasu iz industrija koje se temelje na šumarstvu. Pod kategorijom biomase iz šumarstva u odgovarajuće potkategorije izvora treba uvrstiti prerađena kruta goriva kao što su drveni otpaci, peleti i briketi.
(23) Preporuke se mogu naći u izvješću o mobilizaciji i učinkovitoj uporabi drveta i drvenih ostataka za proizvodnju energije, koji je u srpnju 2008. izdala ad hoc radna skupina II. Stalnog odbora za šumarstvo. Izvješće se može preuzeti na: http://EZ.europa.eu/agriculture/fore/publi/sfc_wgii_final_report_072008_en.pdf
(24) Uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(25) Uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(26) Izravna uporaba i područno grijanje kako je definirano u članku 5. stavku 4. Direktive 2009/28/EZ.
(27) Uzeti u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidjeti članak 5. stavak 1. zadnji podstavak Direktive 2009/28/EZ).
(28) Područno grijanje i/ili hlađenje od ukupne potrošnje iz obnovljivih izvora za za grijanje i hlađenje (RES-DH).
(29) Iz ukupne potrošnje za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora.
(30) Za biogoriva uzmite u obzir samo ona koja ispunjavaju kriterije održivosti (vidi članak 5. stavak 1. zadnji podstavak).
(31) Biogoriva koja su uključena u članak 21. stavak 2. Direktive 2009/28/EZ.
(32) Od cijele količine bioetanola/bio-ETBE.
(33) Od cijele količine biodizela.
15/Sv. 006 |
HR |
Službeni list Europske unije |
279 |
32009R1005
L 286/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.09.2009. |
UREDBA (EZ) br. 1005/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. rujna 2009.
o tvarima koje oštećuju ozonski sloj
(preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Uredba (EZ) br. 2037/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2000. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (3) više je puta bila znatno izmijenjena. Budući da je potrebno unijeti nove izmjene, navedenu bi Uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti. |
(2) |
Utvrđeno je da stalne emisije tvari koje osiromašuju ozon izazivaju velika oštećenja ozonskog sloja. Postoje jasni dokazi o smanjenju opterećenja atmosfere tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a opaženi su i neki rani znaci obnavljanja ozona u stratosferi. Međutim, ne predviđa se da će se ozonski sloj prije sredine 21. stoljeća obnoviti do razine koncentracija ozona koje su postojale prije 1980. godine. Zato povećano UV-B zračenje uzrokovano oštećenjem ozonskog sloja i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje i okoliš. Istodobno većina tih tvari ima visok potencijal globalnog zatopljenja i predstavlja faktore koji pridonose povećanju temperature Zemlje. Zato bi trebalo poduzimati daljnje djelotvorne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša od štetnih učinaka koji proizlaze iz takvih emisija i za sprečavanje opasnosti od još dužeg obnavljanja ozonskog sloja. |
(3) |
S obzirom na svoje odgovornosti za okoliš i trgovinu, Zajednica je u skladu s Odlukom Vijeća 88/540/EEZ (4) postala strankom Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (dalje u tekstu „Protokol”). |
(4) |
Mnoge tvari koje oštećuju ozonski sloj pripadaju stakleničkim plinovima, ali nisu obuhvaćene Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime i njezinim Kyotskim protokolom, pod pretpostavkom da će tvari koje oštećuju ozonski sloj biti postupno ukinute u skladu s Protokolom. Usprkos napretku postignutom primjenom Protokola, zadatak postupnog ukidanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj još uvijek treba ispuniti do kraja i u Europskoj uniji i globalno, pri čemu treba imati na umu da mnoge tvari koje se danas koriste kao zamjena za tvari koje oštećuju ozonski sloj imaju visok potencijal globalnog zatopljenja. Zato je potrebno svesti na minimum i eliminirati proizvodnju i uporabu tvari koje oštećuju ozonski sloj kad god postoje raspoložive zamjenske tvari čija je proizvodnja tehnički izvediva i koje imaju nizak potencijal globalnog zatopljenja. |
(5) |
Zadnje dodatne mjere za zaštitu ozonskog sloja stranke Protokola usvojile su na zasjedanju održanom u rujnu 2007. u Montrealu i u studenom 2008. u Dohi. Na razini Zajednice potrebno je poduzeti mjere za ispunjavanje obveza Zajednice u okviru Protokola te posebno za provođenje ubrzanog postupnog ukidanja potrošnje klorofluorougljikovodika, pri čemu treba uzeti u obzir rizik postupnog uvođenja zamjenskih tvari koje imaju visok potencijal globalnog zatopljenja. |
(6) |
Zbog zabrinutosti koju je Odbor za znanstvenu evaluaciju izrazio u svojem izvješću 2006. godine u vezi s ubrzanim rastom proizvodnje i potrošnje klorofluorougljikovodika u zemljama u razvoju, stranke Protokola na svojem su 19. zasjedanju, 2007. godine donijele Odluku XIX/6 kojom su utvrdile plan za ubrzano postupno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika. U skladu s tom Odlukom, datum do kojeg treba postupno ukinuti proizvodnju trebalo bi pomaknuti iz godine 2025. u 2020. |
(7) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 2037/2000, čisti nerabljeni klorofluorougljikovodici od 2010. godine ne mogu se više koristiti za održavanje ni servisiranje opreme za hlađenje ili klimatizaciju. Da bi se rizik od nezakonite uporabe nerabljenih klorofluorougljikovodika kao obnovljenih ili oporabljenih materijala sveo na minimum, za održavanje ili servisiranje trebalo bi koristiti samo obnovljene ili oporabljene materijale. Ponovnu prodaju obnovljenih klorofluorougljikovodika trebalo bi zabraniti, a obnovljene klorofluorougljikovodike trebalo bi koristiti samo ako su prikupljeni iz takve opreme i smije ih koristiti samo poduzeće koje je obavilo ili naručilo prikupljanje. Zbog dosljednosti ovaj izuzetak trebao bi vrijediti i za dizalice topline. |
(8) |
S obzirom na široku dostupnost tehnologija i zamjena za tvari koje oštećuju ozonski sloj, u nekim je slučajevima primjereno utvrditi kontrolne mjere koje su strože od mjera utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 2037/2000 i strože od mjera iz Protokola. |
(9) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 2037/2000, proizvodnja i stavljanje na tržište klorofluorougljika, ostalih potpuno halogeniranih klorofluorougljika, halona, ugljik tetraklorida, 1,1,1-trikloroetana, bromofluorougljikovodika, bromoklorometana i metil bromida postupno su ukinuti, pa je stoga zabranjeno stavljanje na tržište tih tvari kao i proizvoda i opreme koji te tvari sadrže. Sada je isto tako primjereno postupno proširiti zabranu na uporabu tih tvari za održavanje ili servisiranje takve opreme. |
(10) |
Čak i nakon postupnog ukidanja potrošnje kontroliranih tvari, Komisija bi pod određenim uvjetima trebala odobriti izuzeća za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu. U Odluci X./14 stranaka Protokola utvrđeni su kriteriji za odobravanje izuzeća za takve primjene. Komisija bi trebala biti ovlaštena za utvrđivanje kriterija za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu. Da bi se izbjeglo povećavanje količina koje se koriste u takve svrhe, proizvođačima i uvoznicima ne bi trebalo dopustiti značajnije povećanje količina koje se stavljaju na tržište. U ovu bi Uredbu trebalo uvrstiti posebne uvjete koje su stranke Protokola utvrdile za stavljanje na tržište tvari predviđenih za te namjene, kako bi se osigurala poštovanje tih uvjeta. |
(11) |
Raspoloživost zamjenskih tvari za metil bromid rezultirala je značajnim smanjenjem njegove proizvodnje i potrošnje u usporedbi s Protokolom, te donošenjem Odluke Komisije 2008/753/EZ od 18. rujna 2008. o neuvrštavanju metil bromida u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i povlačenju odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadrže tu tvar (5) i u Direktivu 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih proizvoda na tržište (6). Izuzeće za kritične primjene metil bromida trebalo bi potpuno ukinuti, a privremeno omogućiti izdavanje odobrenja za odstupanje u izvanrednim situacijama, kada se radi o neočekivanoj najezdi štetnih organizama ili izbijanju bolesti i kada takvu izvanrednu primjenu treba dopustiti u skladu s Direktivom Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (7) i Direktivom 98/8/EZ. U takvim bi slučajevima trebalo utvrditi mjere za maksimalno smanjivanje emisija, kao što je na primjer uporaba praktično nepropusnih folija pri fumigaciji tla. |
(12) |
S obzirom na Uredbu Komisije (EZ) br. 2032/2003 od 4. studenog 2003. o drugoj fazi desetogodišnjeg programa rada iz članka 16. stavka 2. Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (8), kojom je od 1. rujna 2006. zabranjena primjena metil bromida kao biocida, i Odluku 2008/753/EZ, kojom se od 18. ožujka 2010. zabranjuje primjena metil bromida kao sredstva za zaštitu bilja, metil bromid isto bi tako trebalo zabraniti od 18. ožujka 2010. za primjenu u karanteni i prije otpreme. |
(13) |
U članku 2.F stavku 7. Protokola od stranaka se zahtijeva da se pobrinu za ograničavanje primjene klorofluorougljikovodika na slučajeve kad ne postoje zamjenske tvari ni alternativne tehnologije pogodnije za okoliš. S obzirom na raspoloživost zamjenskih tvari i alternativnih tehnologija, stavljanje na tržište i uporaba klorofluorougljikovodika, kao i proizvoda i opreme koji sadrže klorofluorougljikovodike ili o njima ovise, mogu se još više ograničiti. Odlukom VI/13 stranaka Protokola utvrđeno je da bi pri ocjenjivanju tvari koje se mogu alternativno koristiti umjesto klorofluorougljikovodika trebalo uzeti u obzir faktore kao što su potencijal oštećenja ozonskog sloja, energetska učinkovitost, potencijalna zapaljivost, toksičnost, potencijal globalnog zatopljenja i potencijalno djelovanje na učinkovitu primjenu i postupno ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika i halona. Stranke su u toj Odluci zaključile da bi kontrole klorofluorougljikovodika u skladu s Protokolom trebalo znatno postrožiti radi zaštite ozonskog sloja i ukazivanja na raspoloživa alternativna rješenja. |
(14) |
Kontrolne mjere vezane uz proizvode i opremu koji sadrže kontrolirane tvari trebalo bi proširiti na proizvode i opremu koji ovise o tim tvarima, radi sprečavanja izbjegavanja ograničenja utvrđenih ovom Uredbom. Dodatnim uključivanjem proizvoda i opreme čija konstrukcija, uporaba ili ispravan rad zahtijevaju prisutnost neke kontrolirane tvari, eliminira se potencijalna mogućnost stavljanja na tržište, uvoz ili izvoz proizvoda ili opreme koji u tom trenutku ne sadrže kontrolirane tvari, ali koji bi se kasnije morali napuniti. Osim toga, trebalo bi ukinuti izuzeća za proizvode i opremu koji su bili proizvedeni prije stupanja kontrolnih mjera na snagu, budući da ona više nisu relevantna i mogla bi predstavljati rizik od nezakonitog stavljanja na tržište ili nezakonite trgovine. |
(15) |
Kontrolirane tvari, kao ni proizvode i opremu koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, iz država koje nisu stranke Protokola, ne bi trebalo uvoziti. Osim toga, izvoz proizvoda i opreme koji sadrže klorofluorougljikovodike ili o njima ovise, nakon stupanja na snagu zabrane primjene tih proizvoda i opreme ili kontroliranih tvari za njihovo održavanje ili servisiranje u Zajednici, trebalo bi zabraniti kako bi se izbjeglo nakupljanje zaliha tih tvari u zemljama u kojima nema na raspolaganju dovoljno postrojenja za njihovo uništavanje. |
(16) |
Sustav izdavanja dozvola za kontrolirane tvari uključuje odobrenja za izvoz kontroliranih tvari, što poboljšava praćenje i kontrolu trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj i omogućava razmjenu informacija između stranaka. Sustav izdavanja dozvola trebalo bi proširiti na proizvode i opremu koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise. |
(17) |
Da bi se poboljšalo praćenje i kontrola trgovine, izdavanjem dozvola trebalo bi obuhvatiti ulaz u carinsko područje ne samo robe namijenjene za puštanje u slobodan promet u Zajednici već i ulaz robe u okviru drugih carinskih postupaka, odnosno robe namijenjene za carinski dopuštena postupanja i uporabe. Provoz kroz carinsko područje Zajednice, privremeno skladištenje, carinsko skladištenje i primjena postupka slobodne zone ipak bi trebalo omogućiti bez izdavanja dozvola, kako bi se izbjegla nepotrebna opterećenja za gospodarske subjekte i carinska tijela. Isporuka robe na područje ili s područja države članice koja nije dio carinskog područja Zajednice ili nije obuhvaćena ovom Uredbom, ali je ratificirala Protokol, državama članicama ne smije stvarati nepotrebna opterećenja u pogledu izdavanja dozvola i prijavljivanja, pod uvjetom da obveze utvrđene ovom Uredbom i Protokolom budu ispunjene. |
(18) |
Radi izbjegavanja nezakonite i neželjene trgovine, prije izdavanja uvoznih i izvoznih dozvola Komisiji bi trebalo omogućiti da kod nadležnih tijela predmetne treće zemlje provjeri ispunjava li planirana transakcija zahtjeve koji se u toj zemlji primjenjuju. |
(19) |
Direktivom Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (9), Direktivom 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (10) i Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (11), predviđa se označivanje tvari koje su razvrstane kao tvari koje oštećuju ozonski sloj i smjesa koje sadrže takve tvari. Budući da se tvari koje oštećuju ozonski sloj i koje su proizvedene da bi se koristile kao sirovine, kao procesni agensi, te za laboratorijske i analitičke primjene mogu pustiti u slobodan promet u Zajednici, trebalo bi ih razlikovati od istih tvari proizvedenih za druge namjene, kako bi se spriječilo da se kontrolirane tvari namijenjene za korištenje kao sirovine, procesni agensi ili za laboratorijsku i analitičku primjenu koriste za druge namjene koje podliježu kontroli u skladu s ovom Uredbom. Osim toga, radi informiranja krajnjih korisnika i radi lakše provedbe ove Uredbe, tijekom održavanja ili servisiranja isto bi tako trebalo označiti i proizvode i opremu koji sadrže takve tvari ili o njima ovise. |
(20) |
Radi smanjivanja ispuštanja kontroliranih tvari u atmosferu, trebalo bi donijeti mjere za prikupljanje uporabljenih kontroliranih tvari i sprečavanje istjecanja kontroliranih tvari. |
(21) |
Protokol zahtijeva izvješćivanje o trgovini tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Zato bi od proizvođačâ, uvoznikâ i izvoznikâ kontroliranih tvari trebalo zahtijevati podnošenje godišnjih izvješća. Kako bi se Komisiji omogućila racionalizacija postupka izvješćivanja u skladu s Protokolom te kako bi se izbjeglo dupliciranje u okviru tog postupka, postrojenja za uništavanje svoja bi izvješća isto tako trebala podnositi izravno Komisiji. Kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza izvješćivanja u skladu s Protokolom i unapređenje njihove praktične provedbe, Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu zahtjevâ izvješćivanja za države članice i poduzeća. S obzirom na predviđen razvoj internetskih alata za izvješćivanje, Komisija bi prema potrebi trebala pripremati mjere za prilagodbu tih zahtjeva čim se pojave odgovarajući alati za izvješćivanje. |
(22) |
Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane država članica regulirana je Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (12), a zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane Komisije Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti podataka pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (13), posebno što se tiče zahtjevâ u pogledu povjerljivosti i sigurnosti obrade, prijenosa osobnih podataka koje Komisija upućuje državama članicama, zakonitosti obrade podataka i pravâ navedenih osoba na informiranje, pristup svojim osobnim podacima i ispravak tih podataka. |
(23) |
Države članice trebale bi provoditi inspekcijske preglede, primjenjujući pristup temeljen na riziku, radi osiguravanja poštovanja svih odredaba ove Uredbe, ciljajući pritom na aktivnosti koje predstavljaju najveći rizik od nezakonite trgovine ili emisija kontroliranih tvari. Preporuka 2001/331/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. u kojoj su utvrđeni minimalni kriteriji za inspekciju zaštite okoliša u državama članicama (14) trebala bi poslužiti kao uputa za obavljanje inspekcije u državama članicama. |
(24) |
S obzirom na stalne inovacije u sektorima na koje se odnosi ova Uredba, Komisija bi ovu Uredbu trebala redovito revidirati i prema potrebi davati prijedloge, posebno o izuzećima i odstupanjima predviđenima u slučajevima kada postanu dostupne zamjenske tvari čija uporaba s tehničkog i ekonomskog stajališta može zamijeniti uporabu kontroliranih tvari, kako bi se dodatno pojačala zaštita ozonskog sloja i istodobno smanjile emisije stakleničkih plinova. Radi osiguranja poštovanja Protokola, Komisija bi trebala biti ovlaštena za usklađivanje Priloga ove Uredbe s odlukama stranaka, posebno onima koje se odnose na odobrene metode uništavanja, uvjete za stavljanje na tržište kontroliranih tvari za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu i za procese u kojima se kontrolirane tvari mogu koristiti kao procesni agensi. |
(25) |
Mjere potrebne za provođenje ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za primjenu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (15). |
(26) |
Komisija bi trebala biti ovlaštena posebno za utvrđivanje oblika i sadržaja oznaka za kontrolirane tvari koje se proizvode, stavljaju na tržište ili koriste kao sirovine, kao procesni agensi ili za laboratorijsku i analitičku primjenu; za izmjene Priloga III. o procesima za koje se kontrolirane tvari mogu koristiti kao procesni agensi; za izmjenu maksimalnih količina kontroliranih tvari koje se smiju primjenjivati kao procesni agensi ili emitirati tijekom takve primjene; za izmjenu Priloga V. o uvjetima za stavljanje na tržište i daljnju distribuciju kontroliranih tvari za laboratorijsku i analitičku primjenu; za utvrđivanje mehanizma za raspodjelu kvota za kontrolirane tvari za laboratorijsku i analitičku primjenu; za izmjenu Priloga VI.; za usvajanje izmjena i utvrđivanje vremenskih okvira za postupno ukidanje kritične primjene halona; za izmjene popisa stavki koje treba navesti u zahtjevu za izdavanje dozvole; za donošenje dodatnih mjera za praćenje trgovine kontroliranim tvarima ili novim tvarima te proizvodima i opremom koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise; za donošenje pravila koja se primjenjuju na slobodan promet proizvoda i opreme unutar Zajednice, koji su uvezeni iz bilo koje države koja nije stranka Protokola i za čiju su proizvodnju korištene kontrolirane tvari; za izmjenu Priloga VII. o tehnologijama uništavanja; za uspostavljanje popisa proizvoda i opreme za koje prikupljanje za uništavanje ili za uništavanje prije prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari treba smatrati mogućim s tehničkog i ekonomskog stajališta, pa prema tome i obveznim; za donošenje minimalnih zahtjeva u pogledu kvalifikacija osoblja; za utvrđivanje popisa tehnologija i praksi koje će poduzeća koristiti za sprečavanje i maksimalno smanjivanje svakog istjecanja i emisija kontroliranih tvari; za uvrštavanje novih tvari u Prilog II. i za izmjene zahtjeva za države članice i poduzeća. Budući da su te mjere općenitog karaktera, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog dopunjujući je novim elementima koji nisu ključni, te se mjere moraju usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ. |
(27) |
Direktivom 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o otpadu (16) i Direktivom Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu (17) predviđene su mjere za okolišno prihvatljivo zbrinjavanje i oporabu otpada i za kontrolu opasnog otpada. S tim u vezi posebnu pozornost trebalo bi posvetiti tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a nalaze se u otpadu nastalom pri gradnji i rušenju te u opremi koja pripada području primjene Direktive 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (WEEE) (18). U skladu s Protokolom za uništavanje kontroliranih tvari, smiju se koristiti samo tehnologije koje su stranke odobrile. Prema tome, u ovu bi Uredbu trebalo ugraditi relevantne odluke stranaka kako bi se osigurala primjena samo tih tehnologija pod uvjetom da je njihova primjena u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i nacionalnim zakonodavstvom o otpadu. |
(28) |
Trebalo bi uspostaviti fleksibilan mehanizam za uvođenje obveznog izvješćivanja o tvarima za koje je utvrđeno da oštećuju ozonski sloj, koji će omogućiti procjenu jačine njihovog utjecaja na okoliš i osigurati da se na nove tvari za koje se utvrdi da imaju značajan potencijal oštećenja ozonskog sloja primjenjuju kontrolne mjere. U tom kontekstu posebnu pozornost trebalo bi obratiti na ulogu tvari vrlo kratke trajnosti, posebno uzimajući u obzir procjenu ozonskog sloja u okviru Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša iz 2006./Svjetske meteorološke organizacije, (UNEP/WMO), prema kojoj te tvari imaju veći potencijal oštećenja ozonskog sloja od ranije procijenjenog. |
(29) |
Države članice trebale bi utvrditi pravila o kaznama za kršenje odredaba ove Uredbe i osigurati njihovu primjenu. Te kazne trebale bi biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće. |
(30) |
Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ispuniti ciljeve ove Uredbe, odnosno, kao stranke Protokola osigurati ispunjavanje obveza Zajednice i rješavati probleme prekograničnog onečišćenja okoliša s globalnim učincima ako trgovinu unutar Zajednice i vanjsku trgovinu tvarima koje oštećuju ozonski sloj te proizvodima i opremom koji sadrže te tvari ili o njima ovise reguliraju pojedinačno i budući da se ti ciljevi bolje mogu ispunjavati na razini Zajednice, Zajednica može usvajati mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za proizvodnju, uvoz, izvoz, stavljanje na tržište, korištenje, prikupljanje, obnavljanje, oporabu i uništavanje tvari koje oštećuju ozonski sloj, na dostavljanje informacija o tim tvarima i na uvoz, izvoz, stavljanje na tržište i korištenje proizvoda i opreme koji te tvari sadrže ili o njima ovise.
Članak 2.
Područje primjene
Ova se Uredba odnosi na kontrolirane tvari, na nove tvari i na proizvode i opremu koji kontrolirane tvari sadrže ili o njima ovise.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
1. |
„Protokol” znači Montrealski protokol iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, kako je zadnje izmijenjen i prilagođen; |
2. |
„stranka” znači bilo koja stranka Protokola; |
3. |
„država koja nije stranka Protokola” znači, u odnosu na određenu kontroliranu tvar, bilo koja država ili regionalna gospodarska integracijska organizacija koja se nije suglasila da bude obvezana odredbama Protokola koje se primjenjuju na tu tvar; |
4. |
„kontrolirane tvari” znači tvari navedene u Prilogu I., uključujući njihove izomere, bilo pojedinačne ili u mješavini i bez obzira na to jesu li nerabljene, prikupljene, obnovljene ili oporabljene; |
5. |
„klorofluorougljici” znači kontrolirane tvari navedene u Prilogu I. skupini I., uključujući njihove izomere; |
6. |
„haloni” znači kontrolirane tvari navedene u Prilogu I. skupini III., uključujući njihove izomere; |
7. |
„ugljik tetraklorid” znači kontrolirana tvar navedena u Prilogu I. skupini IV.; |
8. |
„metil bromid” znači kontrolirana tvar navedena u Prilogu I. skupini VI.; |
9. |
„klorofluorougljikovodici” znači kontrolirane tvari navedene Prilogu I. skupini VIII., uključujući njihove izomere; |
10. |
„nove tvari” znači tvari navedene u Prilogu II. bilo pojedinačne ili u mješavini, bez obzira na to jesu li nerabljene, prikupljene, obnovljene ili oporabljene; |
11. |
„sirovina” znači bilo koja kontrolirana tvar ili nova tvar koja je podvrgnuta kemijskoj pretvorbi u procesu u kojem je u potpunosti promijenjen njezin izvoran sastav i čija emisija je beznačajna; |
12. |
„procesni agensi” znači kontrolirane tvari koje se koriste kao kemijski procesni agensi za primjene navedene u Prilogu III.; |
13. |
„proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja unutar Zajednice proizvodi kontrolirane ili nove tvari; |
14. |
„proizvodnja” znači proizvedena količina kontroliranih ili novih tvari, uključujući količinu koja je namjerno ili nenamjerno proizvedena kao nusproizvod, ako se taj nusproizvod ne uništi u okviru proizvodnog procesa ili prema dokumentiranom postupku i tako osigura usklađenost s ovom Uredbom te sa zakonodavstvom Zajednice i nacionalnim zakonodavstvom o otpadu. Prikupljene, obnovljene ili oporabljene količine kao ni beznačajne količine koje su u tragovima neizbježno prisutne u proizvodima ili su emitirane tijekom proizvodnje, ne smatraju se „proizvodnjom”; |
15. |
„potencijal oštećenja ozonskog sloja” ili „ODP” znači brojka navedena u prilozima I. i II. koja predstavlja potencijalni učinak svake kontrolirane ili nove tvari na ozonski sloj; |
16. |
„izračunana razina” znači količina utvrđena množenjem količine svake kontrolirane tvari s njezinim faktorom oštećenja ozonskog sloja i zbrajanjem dobivenih vrijednosti, zasebno za svaku skupinu kontroliranih tvari iz Priloga I.; |
17. |
„industrijska racionalizacija” znači prijenos cijele ili dijela izračunane razine proizvodnje jednog proizvođača na drugog, između stranaka Protokola ili unutar države članice, u svrhu optimizacije gospodarske učinkovitosti ili kao odgovor na očekivani deficit u opskrbi zbog zatvaranja tvornica; |
18. |
„uvoz” znači ulaz tvari, proizvoda i opreme na koju se odnosi ova Uredba u carinsko područje Zajednice, ako se radi o državnom području države članice koja je ratificirala Protokol i u kojoj se primjenjuje ova Uredba; |
19. |
„izvoz” znači izlaz tvari, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom koji imaju status robe iz Zajednice ili ponovni izvoz tvari proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom koji imaju status robe koja ne potječe iz Zajednice, iz carinskog područja Zajednice, ako se radi o državnom području države članice koja je ratificirala Protokol i u kojoj se primjenjuje ova Uredba; |
20. |
„stavljanje na tržište” znači opskrba ili stavljanje na raspolaganje trećim osobama unutar Zajednice, uz naplatu ili besplatno, uključujući i puštanje u slobodan promet u Zajednici iz Uredbe (EZ) br. 450/2008. Što se tiče proizvoda i opreme koji čine dio nepokretne imovine ili dio prijevoznog sredstva, ovo se odnosi samo na opskrbu ili stavljanje na raspolaganje unutar Zajednice po prvi put; |
21. |
„korištenje” znači korištenje kontroliranih tvari ili novih tvari u proizvodnji, održavanju ili servisiranju, uključujući ponovno punjenje proizvoda i opreme, ili u drugim procesima; |
22. |
„dizalica topline” znači uređaj ili postrojenje koje pri niskim temperatura izvlači toplinu iz zraka, vode ili zemlje i tu toplinu isporučuje; |
23. |
„prikupljanje” znači prikupljanje i skladištenje kontroliranih tvari iz proizvoda i opreme ili posuda tijekom održavanja ili servisiranja ili prije njihovog zbrinjavanja; |
24. |
„obnavljanje” znači ponovno korištenje prikupljenih kontroliranih tvari nakon osnovnog postupka pročišćavanja; |
25. |
„oporaba” znači postupak ponovne obrade prikupljenih kontroliranih tvari kako bi ta tvar ponovo stekla svojstva jednaka svojstvima čiste nerabljene tvari, uzimajući u obzir planiranu namjenu; |
26. |
„poduzeće” znači bilo koja pravna ili fizička osoba koja:
|
27. |
„primjena u karanteni” znači tretiranje radi sprečavanja unošenja, nastanjivanja i širenja karantenskih štetnih organizama, (uključujući bolesti), odnosno, radi službene kontrole, pri čemu:
|
28. |
„primjena prije otpreme” znači primjena koja se provodi najviše 21 dan prije izvoza radi ispunjavanja službenih zahtjeva zemlje uvoznice ili službenih zahtjeva zemlje izvoznice, koji su bili na snazi prije 7. prosinca 1995. Službeni zahtjevi su zahtjevi koje provodi ili odobrava nadležno nacionalno tijelo za zaštitu bilja, životinja, okoliša ili zdravlja; |
29. |
„proizvodi i oprema koji ovise o kontroliranim tvarima” znači proizvodi i oprema koji ne funkcioniraju bez kontroliranih tvari, osim proizvoda i opreme koji se koriste za proizvodnju, preradu, prikupljanje, oporabu, obnavljanje ili uništavanje kontroliranih tvari; |
30. |
„nerabljene tvari” znači tvari koje prethodno nisu bile korištene; |
31. |
„proizvodi i oprema” znači svi proizvodi i oprema, osim spremnika, koji se koriste za prijevoz ili pohranjivanje kontroliranih tvari. |
POGLAVLJE II.
ZABRANE
Članak 4.
Proizvodnja kontroliranih tvari
Zabranjuje se proizvodnja kontroliranih tvari.
Članak 5.
Stavljanje na tržište i korištenje kontroliranih tvari
1. Zabranjuju se stavljanje na tržište i korištenje kontroliranih tvari.
2. Kontrolirane tvari ne smiju se stavljati na tržište u nepovratnoj ambalaži, osim za laboratorijsku i analitičku primjenu iz članka 10. i članka 11. stavka 2.
3. Ovaj se članak ne odnosi na kontrolirane tvari u proizvodima i opremi.
Članak 6.
Stavljanje na tržište proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise
1. Zabranjuje se stavljanje na tržište proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, osim proizvoda i opreme za koje je korištenje odgovarajuće kontrolirane tvari odobreno u skladu s člankom 10., člankom 11. stavkom 2. ili člankom 13., ili je odobreno na temelju članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2037/2000.
2. Osim za primjene iz članka 13. stavka 1., protupožarni sustavi i aparati za gašenje požara koji sadrže halone zabranjeni su i mora ih se povući iz uporabe.
POGLAVLJE III.
IZUZEĆA I ODSTUPANJA
Članak 7.
Proizvodnja, stavljanje na tržište i korištenje kontroliranih tvari kao sirovina
1. Odstupajući od članaka 4. i 5., kontrolirane tvari smiju se proizvoditi, stavljati na tržište i koristiti kao sirovine.
2. Kontrolirane tvari proizvedene i stavljene na tržište kao sirovine smiju se koristiti samo za tu svrhu. Od 1. srpnja 2010. spremnici s takvim tvarima moraju na sebi imati oznaku s jasnim upozorenjem da se te tvari mogu koristiti samo kao sirovina. U slučajevima kad takve tvari moraju biti označene u skladu s Direktivom 67/548/EEZ, Direktivom 1999/45/EZ ili Uredbom (EZ) br. 1272/2008, takvo upozorenje mora biti navedeno na oznaci koja se spominje u navedenim Direktivama ili na dijelu oznake koji je namijenjen za dopunske informacije iz članka 25. stavka 3. te Uredbe.
Komisija može utvrditi oblik i sadržaj oznake koja će se koristiti. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 8.
Proizvodnja, stavljanje na tržište i primjena kontroliranih tvari kao procesnih agensa
1. Odstupajući od članaka 4. i 5., kontrolirane tvari smiju se proizvoditi, stavljati na tržište i koristiti kao procesni agensi.
2. Kontrolirane tvari smiju se koristiti kao procesni agensi samo u postrojenjima koja su postojala 1. rujna 1997. i ako su emisije neznatne.
3. Kontrolirane tvari proizvedene i stavljene na tržište kao procesni agensi smiju se koristiti samo za tu svrhu. Od 1. srpnja 2010. spremnici s takvim tvarima moraju na sebi imati oznaku s jasnim upozorenjem da se te tvari mogu koristiti samo kao procesni agensi. U slučajevima kada takve tvari moraju biti označene u skladu s Direktivom 67/548/EEZ, Direktivom 1999/45/EZ ili Uredbom (EZ) br. 1272/2008, takvo upozorenje mora biti navedeno na oznaci iz tih Direktiva ili na dijelu oznake koji je namijenjen za dopunske informacije iz članka 25. stavka 3. te Uredbe.
Komisija može utvrditi oblik i sadržaj oznake koja će se koristiti. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
4. U skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2. Komisija prema potrebi sastavlja popis poduzeća u kojima se dopušta korištenje kontroliranih tvari kao procesnih agensa i utvrđuje maksimalne količine koje se smiju koristiti kao sastojci ili kao procesni agensi, kao i razine emisija za svako predmetno poduzeće.
Maksimalna količina kontroliranih tvari koje se u Zajednici smiju koristiti kao procesni agensi ne smije prijeći 1 083 metričke tone na godinu.
Maksimalna količina kontroliranih tvari koje se u Zajednici smiju emitirati u okviru njihove primjene kao procesnih agensa ne smije prijeći 17 metričkih tona na godinu.
5. S obzirom na nove informacije ili tehnička dostignuća ili odluka koje donesu stranke, Komisija prema potrebi:
(a) |
mijenja Prilog III.; |
(b) |
mijenja maksimalnu količinu kontroliranih tvari koja se u Zajednici smije koristiti ili emitirati u okviru njihove primjene kao procesnih agensa iz drugog i trećeg podstavka članka 4. |
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 9.
Stavljanje na tržište kontroliranih tvari za uništavanje ili oporabu te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari za uništavanje ili o njima ovise
Odstupajući od članaka 5. i 6., kontrolirane tvari te proizvodi i oprema koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise mogu se staviti na tržište za uništavanja unutar Zajednice u skladu sa zahtjevima za uništavanje iz članka 22. stavka 1. Kontrolirane tvari isto se tako mogu staviti na tržište za oporabu unutar Zajednice.
Članak 10.
Neophodna laboratorijska i analitička primjena kontroliranih tvari koje nisu klorofluorougljikovodici
1. Odstupajući od članaka 4. i 5., kontrolirane tvari koje nisu klorofluorougljikovodici mogu se proizvoditi, stavljati na tržište i koristiti za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu, pri čemu podliježu registraciji i izdavanju dozvola u skladu s ovim člankom.
2. Prema potrebi i u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2., Komisija utvrđuje sve neophodne laboratorijske i analitičke primjene za koje se u Zajednici može odobriti proizvodnja i uvoz kontroliranih tvari koje nisu klorofluorougljikovodici, količine za svaku primjenu, razdoblja važenja izuzeća, te korisnike koji ih mogu koristiti za te laboratorijske i analitičke primjene.
3. Kontrolirane tvari proizvedene i stavljene na tržište za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu smiju se koristiti samo u tu svrhu. Od 1. srpnja 2010. spremnici s takvim tvarima moraju na sebi imati oznaku s jasnim upozorenjem da su te tvari dopuštene samo za laboratorijsku i analitičku primjenu. U slučajevima kada takve tvari moraju biti označene u skladu s Direktivom 67/548/EEZ, Direktivom 1999/45/EZ ili Uredbom (EZ) br. 1272/2008, takvo upozorenje mora biti navedeno na oznaci iz tih Direktiva ili na dijelu oznake koji je namijenjen za dopunske informacije iz članka 25. stavka 3. te Uredbe.
Komisija može utvrditi oblik i sadržaj oznake koja će se koristiti. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Kontrolirane tvari iz prvog podstavka stavljaju se na tržište i dalje distribuiraju u skladu s uvjetima utvrđenima u Prilogu V. Komisija taj Prilog može izmjenjivati. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
4. Svako poduzeće koje kontrolirane tvari koje nisu klorofluorougljikovodici koristi za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu mora se registrirati kod Komisije i navesti tvari koje koristi, za koje namjene, procijenjenu godišnju potrošnju i dobavljače tih tvari, te u slučaju promjena mora te podatke ažurirati.
5. Do datuma navedenog u obavijesti koju izdaje Komisija, proizvođači i uvoznici koji opskrbljuju poduzeća iz stavka 4. ili koji kontrolirane tvari koriste za vlastite potrebe moraju Komisiju obavijestiti o predviđenim potrebama za razdoblje navedeno u obavijesti, te navesti vrste i količine potrebnih kontroliranih tvari.
6. Komisija izdaje dozvole proizvođačima i uvoznicima kontroliranih tvari koje nisu klorofluorougljikovodici, koje se proizvode ili uvoze za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu te ih obavješćuje o primjeni za koju imaju odobrenje kao i o tvarima i količinama tvari koje smiju staviti na tržište ili koristiti za vlastite potrebe. Godišnja količina koja se odobri putem dozvola za pojedinačne proizvođače ili uvoznike ne smije prijeći 130 % godišnjeg prosjeka izračunane razine kontroliranih tvari za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu za koju je proizvođač ili uvoznik dobio dozvolu u razdoblju od 2007. do 2009. godine.
Ukupna godišnja količina odobrena putem dozvola, uključujući dozvole za klorofluorougljikovodike u skladu s člankom 11. stavkom 2., ne smije prijeći 110 ODP tona. Preostale količine mogu se dodijeliti proizvođačima i uvoznicima koji kontrolirane tvari u razdoblju od 2007. do 2009. nisu stavili na tržište niti koristili za vlastite potrebe za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu.
Komisija odobrava mehanizam za dodjelu kvota proizvođačima i uvoznicima. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
7. Nadležno tijelo države članice u kojoj je smještena relevantna proizvodnja može proizvođaču odobriti proizvodnju kontroliranih tvari iz stavka 1. u svrhu ispunjavanja zahtjeva u okviru dozvola izdanih u skladu sa stavkom 6.
Nadležno tijelo predmetne države članice Komisiju unaprijed obavješćuje o svojoj namjeri izdavanja takvog odobrenja.
8. U mjeri dopuštenoj Protokolom, nadležno tijelo države članice u kojoj je smještena relevantna proizvodnja može predmetnom proizvođaču odobriti proizvodnju ili prekoračenje izračunanih razina proizvodnje utvrđenih u stavku 6., na zahtjev stranaka Protokola radi zadovoljavanja njihovih potreba u vezi s neophodnim laboratorijskim i analitičkim primjenama.
Nadležno tijelo predmetne države članice Komisiju unaprijed obavješćuje o svojoj namjeri izdavanja takvog odobrenja.
Članak 11.
Proizvodnja, stavljanje na tržište i primjena klorofluorougljikovodika te stavljanje na tržište proizvoda i opreme koji sadrže klorofluorougljikovodike ili o njima ovise
1. Odstupajući od članka 4., klorofluorougljikovodici smiju se proizvoditi pod uvjetom da svaki proizvođač osigura sljedeće:
(a) |
da izračunana razina njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. i u svakom 12-mjesečnom razdoblju nakon toga do 31. prosinca 2013., ne prijeđe 35 % izračunane razine njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u 1997. godini.; |
(b) |
da izračunana razina njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. i u svakom 12-mjesečnom razdoblju nakon toga do 31. prosinca 2016., ne prijeđe 14 % izračunane razine njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u 1997. godini.; |
(c) |
da izračunana razina njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. i u svakom 12-mjesečnom razdoblju nakon toga do 31. prosinca 2019., ne prijeđe 7 % izračunane razine njegove proizvodnje klorofluorougljikovodika u 1997. godini.; |
(d) |
da nakon 31. prosinca 2019. više ne proizvodi klorofluorougljikovodike. |
2. Odstupajući od članka 4. i članka 5. stavka 1., klorofluorougljikovodici se smiju proizvoditi, stavljati na tržište i koristiti za laboratorijsku i analitičku primjenu.
Članak 10. stavci od 3. do 7. primjenjuju se mutatis mutandis.
3. Odstupajući od članka 5., oporabljeni klorofluorougljikovodici smiju se stavljati na tržište i koristiti za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne i klimatizacijske opreme i dizalica topline do 31. prosinca 2014. pod uvjetom da se na oznaci spremnika navede da je tvar oporabljena, kao i broj šarže te naziv i adresa postrojenja u kojem je oporabljena.
4. Obnovljeni klorofluorougljikovodici smiju se koristiti za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne i klimatizacijske opreme i dizalica topline do 31. prosinca 2014. pod uvjetom da su bili prikupljeni iz takve opreme te ih mogu koristiti samo poduzeća koja su prikupljanje obavila kao dio održavanja i servisiranja ili za koje je prikupljanje obavljeno kao dio održavanja i servisiranja.
5. Odstupajući od članka 5., klorofluorougljikovodici se smiju stavljati na tržište za prepakiranje i naknadni izvoz do 31. prosinca 2019. Svako poduzeće koje obavlja prepakiranje i naknadni izvoz klorofluorougljikovodika mora se registrirati kod Komisije navodeći predmetne kontrolirane tvari, procijenjenu godišnju potražnju i dobavljače tih tvari te u slučaju promjena mora te podatke ažurirati.
6. Kada se prikupljeni ili obnovljeni klorofluorougljikovodici koriste za održavanje ili servisiranje, predmetna rashladna i klimatizacijska oprema i dizalica topline moraju na sebi imati oznaku s navedenom vrstom i količinom tvari sadržane u opremi i elementima oznake utvrđenima u Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za tvari ili mješavine koje su razvrstane kao opasne za ozonski sloj.
7. Poduzeća koja upravljaju opremom iz stavka 4. koja sadrži tekuće punjenje od 3 kg ili više, vode evidenciju o količinama i vrsti prikupljenih i dodanih tvari, te o poduzeću ili tehničkom osoblju koje obavlja održavanje ili servisiranje.
Poduzeća koja oporabljene ili obnovljene klorofluorougljikovodike koriste za održavanje ili servisiranje, vode evidenciju o poduzećima koja isporučuju prikupljene klorofluorougljikovodike i o izvorima obnovljenih klorofluorougljikovodika.
8. Odstupajući od članaka 5. i 6., Komisija može, na temelju zahtjeva nadležnog tijela države članice i u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2., odobriti vremenski ograničeno izuzeće koje omogućuje uporabu i stavljanje na tržište klorofluorougljikovodika i proizvoda i opreme koji klorofluorougljikovodike sadrže ili o njima ovise, u slučajevima kada je dokazano da za određenu primjenu zamjenske tvari nisu dostupne ili se ne mogu koristiti.
Ovo se izuzeće ne može odobriti za razdoblje koje traje nakon 31. prosinca 2019.
Članak 12.
Primjena metil bromida u karanteni i prije otpreme te u izvanrednim okolnostima
1. Odstupajući od članka 5. stavka 1., do 18. ožujka 2010. metil bromid smije se stavljati na tržište i koristiti u karanteni i prije otpreme za tretiranje robe namijenjene izvozu, pod uvjetom da je prema nacionalnom zakonodavstvu dopušteno stavljanje na tržište odnosno korištenje metil bromida u skladu s Direktivom 91/414/EEZ i Direktivom 98/8/EZ.
Metil bromid smije se koristiti samo na lokacijama koje su odobrila nadležna tijela predmetne države članice i pod uvjetom, ako je to tehnički i ekonomski izvedivo, da najmanje 80 % metil bromida iz pošiljke bude oporabljeno.
2. Izračunana razina metil bromida koji poduzeća u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 18. ožujka 2010. stave na tržište ili uporabe za vlastite potrebe ne smije prijeći 45 ODP tona.
Svako poduzeće osigurava da izračunana razina metil bromida koji ono stavi na tržište ili iskoristi za vlastite potrebe primjenjujući ga u karanteni i prije isporuke ne prijeđe 21 % prosječne izračunane razine metil bromida koji je stavilo na tržište ili iskoristilo za vlastite potrebe za karantenu i prije otpreme u razdoblju od 2005. do 2008. godine.
3. U izvanrednim okolnostima, kada je to uvjetovano neočekivanom pojavom određenih štetnih organizama ili bolesti, na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija može odobriti privremenu proizvodnju, stavljanje na tržište i primjenu metil bromida pod uvjetom da je dopušteno stavljanje na tržište odnosno korištenje metil bromida u skladu s Direktivom 91/414/EEZ i Direktivom 98/8/EZ.
Takvo odobrenje vrijedi za razdoblje ne dulje od 120 dana i za količinu ne veću od 20 metričkih tona, te su u njemu navedene mjere koje treba poduzeti za smanjenje emisija tijekom primjene.
Članak 13.
Kritična primjena halona i isključivanje iz uporabe opreme koja sadrži halone
1. Odstupajući od članka 5. stavka 1., haloni se mogu staviti na tržište i koristiti za kritične primjene navedene u Prilogu VI. Halone na tržište mogu staviti samo poduzeća koja imaju odobrenje nadležnog tijela predmetne države članice za skladištenje halona za kritičnu primjenu.
2. Komisija revidira Prilog VI. i prema potrebi usvaja izmjene i vremenske okvire za postupno ukidanje kritičnih primjena, određujući rokove za nove primjene i krajnje rokove za postojeće primjene, uzimajući u obzir raspoloživost tehnički i ekonomski izvedivih zamjena i tehnologija prihvatljivih sa stajališta zaštite okoliša i zdravlja.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
3. Protupožarni sustavi i aparati za gašenje požara koji sadrže halone i koriste se za primjene iz stavka 1. moraju se povući iz uporabe do krajnjih rokova koje treba navesti u Prilogu VI.
4. Komisija može, na zahtjev nadležnog tijela države članice i u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2. odobriti odstupanja od krajnjih rokova za postojeće primjene i rokova za nove primjene, pod uvjetom da su ti datumi navedeni u Prilogu VI. u skladu sa stavkom 2., za posebne slučajeve kada je dokazano da nema nikakve tehnički i ekonomski izvedive zamjene.
Članak 14.
Prijenos prava i industrijska racionalizacija
1. Svaki proizvođač ili uvoznik koji ima pravo kontrolirane tvari staviti na tržište ili ih koristiti za vlastite potrebe može to pravo prenijeti za sve ili određene količine predmetne skupine tvari, utvrđene u skladu s ovim člankom, na bilo kojeg drugog proizvođača ili uvoznika te skupine tvari u okviru Zajednice. O svakom takvom prijenosu, unaprijed se obavješćuje Komisiju. Prijenos prava na stavljanje na tržište ili na korištenje ne podrazumijeva daljnje pravo na proizvodnju ili uvoz.
2. U mjeri dopuštenoj Protokolom, nadležno tijelo države članice u kojoj je smještena relevantna proizvodnja može predmetnom proizvođaču odobriti prekoračenje izračunanih razina proizvodnje utvrđenih u članku 10. i članku 11. stavku 2. u svrhu industrijske racionalizacije unutar predmetne države članice, pod uvjetom da izračunane razine proizvodnje te države članice nisu veće od zbroja izračunanih razina proizvodnje njezinih domaćih proizvođača, kako je utvrđeno u članku 10. i članku 11. stavku 2. za navedena razdoblja. Nadležno tijelo predmetne države članice unaprijed obavješćuje Komisiju o svojoj namjeri izdavanja takvog odobrenja.
3. U mjeri dopuštenoj Protokolom, Komisija može u dogovoru s nadležnim tijelom države članice u kojoj je smještena relevantna proizvodnja predmetnom proizvođaču odobriti prekoračenje izračunanih razina proizvodnje utvrđenih u članku 10. i članku 11. stavku 2. u svrhu industrijske racionalizacije između država članica, pod uvjetom da kombinirane izračunane razine proizvodnje predmetnih država članica ne premašuju zbroj izračunanih razina proizvodnje njihovih domaćih proizvođača, kako je utvrđeno u članku 10. i članku 11. stavku 2. za dotična razdoblja. Za to je potrebna i suglasnost nadležnog tijela države članice u kojoj se namjerava smanjiti proizvodnja.
4. U mjeri dopuštenoj Protokolom, Komisija može, u dogovoru s nadležnim tijelom države članice u kojoj je smještena relevantna proizvodnja i s vladom predmetne treće zemlje stranke, odobriti proizvođaču kombiniranje izračunanih razina proizvodnje utvrđenih u članku 10. i članku 11. stavku 2. i izračunanih razina proizvodnje dopuštenih nekom proizvođaču u trećoj zemlji stranci u skladu s Protokolom i nacionalnim zakonodavstvom tog proizvođača u svrhu industrijske racionalizacije s trećom zemljom strankom, pod uvjetom da kombinacija izračunanih razina proizvodnje tih dvaju proizvođača ne prelazi zbroj izračunanih razina proizvodnje dopuštenih proizvođaču iz Zajednice u skladu s člankom 10. i člankom 11. stavkom 2. i izračunanih razina proizvodnje dozvoljenih proizvođaču iz treće zemlje stranke u skladu s Protokolom i bilo kojim relevantnim nacionalnim zakonodavstvom.
POGLAVLJE IV.
TRGOVINA
Članak 15.
Uvoz kontroliranih tvari ili proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise
1. Zabranjuje se uvoz kontroliranih tvari ili proizvoda i opreme, osim osobnih predmeta, koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise.
2. Zabrana utvrđena u stavku 1. ne odnosi se na uvoz:
(a) |
kontroliranih tvari koje se koriste za laboratorijsku i analitičku primjenu iz članka 10. i članka 11. stavka 2.; |
(b) |
kontroliranih tvari koje se koriste kao sirovine; |
(c) |
kontroliranih tvari koje se koriste kao procesni agensi; |
(d) |
kontroliranih tvari za uništavanje primjenom tehnologija iz članka 22. stavka 2.; |
(e) |
do 31. prosinca 2019., klorofluorougljikovodika koji će najkasnije do 31. prosinca sljedeće kalendarske godine biti prepakirani i ponovno izvezeni u stranku u kojoj potrošnja ili izvoz predmetnog klorofluorougljikovodika nisu zabranjeni; |
(f) |
metil bromida za primjenu u izvanrednim okolnostima iz članka 12. stavka 3. ili, do 31. prosinca 2014., za prepakiranje i ponovni izvoz za primjenu u karanteni i prije otpreme, pod uvjetom da se ponovni izvoz obavi u godini uvoza; |
(g) |
prikupljenih, obnovljenih ili oporabljenih halona, samo za kritične primjene iz članka 13. stavka 1., pod uvjetom da ih uvoze poduzeća koja imaju odobrenje nadležnog tijela predmetne države članice za skladištenje halona za kritične primjene; |
(h) |
proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari za uništavanje ili o njima ovise, primjenom tehnologija iz članka 22. stavka 2. prema potrebi; |
(i) |
proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, za ispunjavanje potreba veznih uz laboratorijsku i analitičku primjenu iz članka 10. i članka 11. stavka 2.; |
(j) |
proizvoda i opreme koji sadrže halon ili o njemu ovise, za zadovoljavanje potreba za kritičnu primjenu članka 13. stavka 1.; |
(k) |
proizvoda i opreme koji sadrže klorofluorougljikovodike za koje je stavljanje na tržište odobreno u skladu s člankom 11. stavkom 5. |
3. Za uvoz tvari iz stavka 2., uz izuzetak uvoza radi provoza kroz carinsko područje Zajednice ili uvoza u okviru privremenog skladištenja, carinskog skladištenja ili postupka slobodne zone iz Uredbe (EZ) br. 450/2008, pod uvjetom da tvari ostanu na carinskom području Zajednice najduže 45 dana i da se nakon toga ne puštaju u slobodan promet u Zajednici, ne uništavaju niti prerađuju, treba predočiti uvoznu dozvolu. Te dozvole izdaje Komisija nakon provjere usklađenosti s člancima 16. i 20.
Članak 16.
Puštanje uvezenih kontroliranih tvari u slobodan promet u Zajednici
1. Puštanje uvezenih kontroliranih tvari u slobodan promet u Zajednici podliježe količinskim ograničenjima. Komisija utvrđuje ta ograničenja i poduzećima dodjeljuje kvote za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. i za svako sljedeće 12-mjesečno razdoblje u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2.
(a) |
kontrolirane tvari koje se koriste za laboratorijske i analitičke ili kritične primjene iz članka 10., članka 11. stavka 2. i članka 13.; |
(b) |
kontrolirane tvari koje se koriste kao sirovine; |
(c) |
kontrolirane tvari koje se koriste kao procesni agensi. |
2. Do datuma navedenog u priopćenju koje izdaje Komisija, uvoznici tvari iz točaka (a), (b) i (c) stavka 1. dostavljaju Komisiji izjavu o predviđenoj potražnji u kojoj točno navode vrstu i količinu potrebnih kontroliranih tvari. Na temelju tih izjava Komisija utvrđuje količinska ograničenja za uvoznike tvari iz točaka (a), (b) i (c) stavka 1.
Članak 17.
Izvoz kontroliranih tvari ili proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise
1. Zabranjuje se izvoz kontroliranih tvari ili proizvoda i opreme koji nisu osobni predmeti i koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise.
2. Zabrana utvrđena u stavku 1. ne odnosi se na izvoz:
(a) |
kontroliranih tvari koje se koriste za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu iz članka 10.; |
(b) |
kontroliranih tvari koje se koriste kao sirovine; |
(c) |
kontroliranih tvari koje se koriste kao procesni agensi; |
(d) |
proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise i koji su proizvedeni u skladu s člankom 10. stavkom 7. ili uvezeni u skladu s točkom (h) ili (i) članka 15. stavka 2.; |
(e) |
prikupljenih, obnovljenih ili oporabljenih halona, koje za kritične primjene iz članka 13. stavku 1. skladište poduzeća koja za to imaju odobrenje nadležnog tijela države članice, te proizvoda i opreme koji sadrže halon ili o njemu ovise, za zadovoljavanje potreba vezanih uz kritičnu primjenu; |
(f) |
čistih nerabljenih ili oporabljenih klorofluorougljikovodika za druge primjene osim uništavanja; |
(g) |
do 31. prosinca 2014., metil bromida koji se ponovno izvozi za primjene u karanteni i prije otpreme; |
(h) |
dozirnih inhalatora koji sadrže klorofluorougljik i čija je uporaba odobrena na temelju članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2037/2000. |
3. Odstupajući od stavka 1., Komisija može, na zahtjev nadležnog tijela države članice i u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2., odobriti izvoz proizvoda i opreme koji sadrže klorofluorougljikovodike u slučajevima kada se dokaže da bi, s obzirom na komercijalnu vrijednost i očekivani preostali vijek trajanja određene robe, zabrana izvoza predstavljala nerazmjerno opterećenje za izvoznika. U takvom slučaju Komisija najprije obavješćuje zemlju uvoznicu.
4. Izvoz iz stavaka 2. i 3. podliježe ishođenju dozvole, uz izuzetak ponovnog izvoza nakon provoza kroz carinsko područje Zajednice, ili u okviru privremenog skladištenja, carinskog skladištenja ili postupka slobodne zone iz Uredbe (EZ) br. 450/2008, pod uvjetom da se takav ponovni izvoz obavi najkasnije 45 dana nakon uvoza. Izvozne dozvole poduzećima izdaje Komisija, nakon provjere usklađenosti s člankom 20.
Članak 18.
Izdavanje dozvola za uvoz i izvoz
1. Komisija uspostavlja elektronički sustav za izdavanje dozvola i njime upravlja, a zahtjeve za izdavanje dozvola rješava u roku od 30 dana od primitka.
2. Zahtjevi za dozvole iz članaka 15. i 17. dostavljaju se putem sustava iz stavka 1. Prije podnošenja zahtjeva za dozvolu poduzeća se obvezno trebaju registrirati u taj sustav.
3. U zahtjevu za dozvolu treba navesti sljedeće:
(a) |
naziv i adresu uvoznika i izvoznika; |
(b) |
zemlju uvoza i izvoza; |
(c) |
kada se radi o uvozu ili izvozu kontroliranih tvari, opis svake kontrolirane tvari, uključujući:
|
(d) |
kada se radi o uvozu ili izvozu proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise:
|
(e) |
svrhu predloženog uvoza, uključujući planirano carinsko postupanje i primjenu, navodeći, tamo gdje je to primjereno, planiran carinski postupak; |
(f) |
mjesto i očekivani datum predloženog uvoza ili izvoza; |
(g) |
carinarnicu kojoj će roba biti prijavljena; |
(h) |
kada se radi o uvozu kontroliranih tvari ili proizvoda i opreme namijenjenih za uništenje, naziv i adresu postrojenja u kojem će oni biti uništeni; |
(i) |
sve dodatne podatke koje nadležno tijelo države članice smatra potrebnima. |
4. Svaki uvoznik ili izvoznik mora Komisiju obavijestiti o bilo kakvim promjenama u vezi s podacima navedenima u obavijestima u skladu sa stavkom 3., do kojih bi moglo doći tijekom razdoblja važenja dozvole.
5. Komisija može zahtijevati potvrdu o vrsti i sastavu tvari koje se uvoze ili izvoze i može zahtijevati presliku dozvole izdane u zemlji iz koje se tvari uvoze ili u koju se izvoze.
6. Komisija u određenim slučajevima može, u mjeri u kojoj je to potrebno, razmjenjivati dostavljene podatke s nadležnim tijelima predmetnih zemalja stranaka i može zahtjev za dozvolu odbiti u slučaju da bilo koja relevantna obveza utvrđena ovom Uredbom nije ispunjena, ili iz sljedećih razloga:
(a) |
kada se radi o uvoznoj dozvoli, ako se na temelju informacija dobivenih od nadležnih tijela predmetne zemlje utvrdi da izvoznik nije poduzeće ovlašteno za trgovinu predmetnom tvari u toj zemlji; |
(b) |
kada se radi o izvoznoj dozvoli, ako su nadležna tijela zemlje uvoznice obavijestila Komisiju da bi uvoz kontrolirane tvari predstavljao slučaj nezakonite trgovine ili bi štetno utjecao na provedbu kontrolnih mjera zemlje uvoznice uvedenih s ciljem ispunjavanja obveza u skladu s Protokolom ili bi doveo do prekoračenja količinskih ograničenja utvrđenih Protokolom za tu zemlju. |
7. Nadležno tijelo predmetne države članice može od Komisije dobiti presliku svake dozvole.
8. Komisija, čim je prije moguće, obavješćuje podnositelja zahtjeva i predmetnu državu članicu o svakom zahtjevu odbijenom na temelju stavka 6., navodeći razlog za odbijanje.
9. Komisija može izmjenjivati popis podataka spomenutih u stavku 3. i Prilogu IV. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 19.
Mjere za praćenje nezakonite trgovine
Komisija može donijeti dodatne mjere za praćenje kontroliranih tvari ili novih tvari, te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise, koji su pohranjeni u privremenom skladištu, carinskom skladištu ili slobodnoj zoni, ili su u provozu kroz carinsko područje Zajednice, te se kasnije ponovno izvoze, na temelju ocjene potencijalnog rizika nezakonite trgovine povezanog s takvim kretanjima, uzimajući u obzir korist za okoliš i socijalno gospodarski utjecaj tih mjera.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 20.
Trgovina s državama koje nisu stranke Protokola i područjima koja nisu obuhvaćena Protokolom
1. Zabranjuje se uvoz i izvoz kontroliranih tvari te proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise u ili iz bilo koje države koja nije stranka Protokola.
2. Komisija može donijeti pravila koja se odnose na puštanje u slobodan promet unutar Zajednice proizvoda i opreme uvezenih iz bilo koje države koja nije stranka Protokola i za čiju su proizvodnju korištene kontrolirane tvari, ali koji ne sadrže tvari koje se sa sigurnošću mogu identificirati kao kontrolirane tvari. Identifikacija takvih proizvoda i opreme mora biti u skladu s tehničkim preporukama koje stranke periodički dobivaju. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
3. Odstupajući od stavka 1., Komisija može odobriti trgovinu kontroliranim tvarima te proizvodima i opremom koji sadrže takve tvari ili o njima ovise, ili su proizvedene pomoću jedne ili više takvih tvari, s bilo kojom državom koja nije stranka Protokola ako se na zasjedanju stranaka u skladu s člankom 4. stavkom 8. Protokola utvrdi da država koja nije stranka Protokola u potpunosti ispunjava zahtjeve Protokola i da je, u skladu s člankom 7. Protokola, dostavila podatke koji to potvrđuju. Komisija postupa u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2. ove Uredbe.
4. Ovisno o odlukama donesenima u skladu s drugim podstavkom, stavak 1. primjenjuje se na područja koja nisu obuhvaćena Protokolom jednako kao i na bilo koju državu koja nije stranka Protokola.
Ako nadležna tijela na područjima koja nisu obuhvaćena Protokolom u potpunosti poštuju Protokol i ako su u skladu s člankom 7. Protokola, dostavila podatke koji to potvrđuju, Komisija može odlučiti da se u vezi s tim područjem ne primjenjuju neke ili ni jedna odredba stavka 1. ovog članka.
Komisija postupa u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2.
Članak 21.
Popis proizvoda i opreme koji sadrže kontrolirane tvari ili o njima ovise
Najkasnije 1. siječnja 2010. Komisija kao smjernice carinskim vlastima država članica stavlja na raspolaganje popis proizvoda i opreme koji bi mogli sadržavati kontrolirane tvari ili o njima ovisiti, te oznaka Kombinirane nomenklature.
POGLAVLJE V.
KONTROLA EMISIJA
Članak 22.
Prikupljanje i uništavanje uporabljenih kontroliranih tvari
1. Kontrolirane tvari sadržane u rashladnoj i klimatizacijskoj opremi i dizalicama topline, opremi koja sadrži otapala ili u protupožarnim sustavima i aparatima za gašenje, prikupljaju se prilikom održavanja, servisiranja, demontaže ili uklanjanja opreme za uništavanje, obnavljanje ili oporabu.
2. Kontrolirane tvari i proizvodi koji sadrže takve tvari smiju se uništavati samo uz primjenu odobrenih tehnologija navedenih u Prilogu VII. ili, kada se radi o kontroliranim tvarima koje nisu spomenute u tom Prilogu, primjenom okolišno najprihvatljivijih tehnologija koje ne uključuju pretjerane troškove, pod uvjetom da su te tehnologije u skladu sa zakonodavstvom Zajednice i nacionalnim zakonodavstvom o otpadu i da su dodatni zahtjevi u skladu s tim zakonodavstvima ispunjeni.
3. Komisija može izmijeniti Prilog VII. da bi uzela u obzir nova tehnološka dostignuća.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
4. Kontrolirane tvari sadržane u proizvodima i opremi osim onih spomenutih u stavku 1. prikupljaju se za uništenje, obnavljanje ili oporabu ako je to tehnički i ekonomski izvedivo, ili se uništavaju bez prethodnog prikupljanja, primjenom tehnologija iz stavka 2.
Komisija utvrđuje Prilog ovoj Uredbi koji sadrži popis proizvoda i opreme za koje se prikupljanje kontroliranih tvari ili uništavanje proizvoda i opreme bez prethodnog prikupljanja kontroliranih tvari smatra tehnički i ekonomski izvedivima, u kojem prema potrebi navodi tehnologije koje pritom treba koristiti. Svakom prijedlogu mjera za utvrđivanje takvog Priloga treba priložiti cjelovitu ekonomsku procjenu troškova i koristi, uzimajući u obzir okolnosti u pojedinačnim državama članicama.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
5. Države članice poduzimaju mjere za promicanje prikupljanja, obnavljanja, oporabe i uništavanja kontroliranih tvari i utvrđuje minimalne zahtjeve u pogledu kvalifikacija za osoblje koje se time bavi.
Komisija ocjenjuje mjere koje poduzimaju države članice i s obzirom na te ocjene i tehničke i druge relevantne informacije prema potrebi može usvojiti mjere koje se odnose na minimalne zahtjeve u pogledu kvalifikacija.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 23.
Propuštanje i emisije kontroliranih tvari
1. Poduzeća poduzimaju sve izvedive mjere predostrožnosti radi sprečavanja i što većeg smanjivanja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.
2. Poduzeća koja upravljaju rashladnom i klimatizacijskom opremom te dizalicama topline ili protupožarnim sustavima, uključujući njihove cjevovode koji sadrže kontrolirane tvari, osiguravaju da se nepokretna oprema ili sustavi:
(a) |
s tekućim punjenjem od 3 kg ili više kontrolirane tvari provjeravaju se na propuštanje najmanje jednom svakih 12 mjeseci; ovo ne vrijedi za opremu s hermetički zatvorenim sustavima koji su označeni kao takvi i sadrže manje od 6 kg kontrolirane tvari; |
(b) |
s tekućim punjenjem od 30 kg ili više kontrolirane tvari provjeravaju se na propuštanje najmanje jednom svakih 6 mjeseci; |
(c) |
s tekućim punjenjem od 300 kg ili više kontrolirane tvari provjeravaju se na propuštanje najmanje jednom svaka 3 mjeseca; |
i da se svako otkriveno propuštanje prijavi čim prije, ali u svakom slučaju najkasnije u roku od 14 dana.
Oprema odnosno sustav provjerava se s obzirom na propuštanje u roku od mjesec dana nakon što je propuštanje bilo otklonjeno, kako bi se potvrdilo da je popravak bio uspješan.
3. Poduzeća iz stavka 2. vode evidencije o količinama i vrstama kontroliranih tvari koje su dodane, te količinama koje su prikupljene tijekom održavanja, servisiranja i konačnog zbrinjavanja opreme ili sustava iz tog stavka. Isto tako bilježe druge relevantne podatke, uključujući naziv poduzeća ili podatke o tehničkom osoblju koje obavlja održavanje ili servisiranje, kao i datume i rezultate obavljenih kontrola u vezi s propuštanjem. Nadležno tijelo države članice i Komisija te evidencije mogu dobiti na zahtjev.
4. Države članice utvrđuju minimalne zahtjeve u pogledu kvalifikacija za osoblje koje obavlja aktivnosti iz stavka 2. S obzirom na ocjenu takvih mjera koju poduzimaju države članice i druge relevantne informacije, Komisija može usvojiti mjere u pogledu usklađivanja tih minimalnih zahtjeva u pogledu kvalifikacija.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
5. Poduzeća moraju poduzeti sve moguće mjere predostrožnosti radi sprečavanja i što većeg smanjivanja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.
6. Poduzeća moraju poduzeti sve moguće mjere predostrožnosti radi sprečavanja i što većeg smanjivanja propuštanja i emisija kontroliranih tvari proizvedenih nenamjerno tijekom proizvodnje drugih kemikalija.
7. Komisija može uspostaviti popis tehnologija ili praksi koje poduzeća trebaju primjenjivati radi sprečavanja i što većeg smanjivanja propuštanja i emisija kontroliranih tvari.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog njezinim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
POGLAVLJE VI.
NOVE TVARI
Članak 24.
Nove tvari
1. Zabranjuje se proizvodnja, uvoz, stavljanje na tržište, korištenje i izvoz novih tvari iz dijela A Priloga II. Ta se zabrana ne primjenjuje na nove tvari ako se one koriste kao sirovina ili za laboratorijsku i analitičku primjenu, na tvari uvezene radi provoza kroz carinsko područje Zajednice ili u okviru privremenog skladištenja, carinskog skladištenja ili postupka slobodne zone iz Uredbe (EZ) br. 450/2008 ako za tako uvezene tvari nije utvrđen neki drugi odobreni carinski režim ili neka druga primjena iz te Uredbe, ili na izvoz prethodno izuzete uvezene robe.
2. Komisija, prema potrebi, u dio A Priloga II. uključuje tvari koje su uključene u dio B tog Priloga za koje se utvrdi da se izvoze, uvoze, proizvode ili stavljaju na tržište u značajnim količinama i za koje je Odbor za znanstvenu evaluaciju u skladu s Protokolom utvrdio da imaju znatan potencijal oštećenja ozonskog sloja i, prema potrebi, utvrđuje eventualna izuzeća od stavka 1.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
3. S obzirom na relevantne znanstvene informacije, Komisija prema potrebi u dio B Priloga II. uključuje sve tvari koje ne pripadaju kontroliranim tvarima, ali za koje je Odbor za znanstvenu evaluaciju u skladu s Protokolom ili neko drugo priznato tijelo jednakog formata utvrdilo da imaju visok potencijal oštećenja ozonskog sloja. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
POGLAVLJE VII.
ODBOR, IZVJEŠĆIVANJE, INSPEKCIJA I KAZNE
Članak 25.
Odbor
1. Komisiji pomaže Odbor.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ s obzirom na odredbe članka 8. te Odluke.
Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ je jedan mjesec.
3. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ s obzirom na odredbe članka 8. te Odluke.
Članak 26.
Izvješća država članica
1. Države članice će svake godine do 30. lipnja u elektroničkom obliku dostaviti Komisiji sljedeće podatke za prethodnu kalendarsku godinu:
(a) |
količine metil bromida koje su u skladu s člankom 12. stavcima 2. i 3. odobrene za različite primjene u karanteni i prije otpreme, na njihovom državnom području, pri čemu treba navesti svrhe u koje je metil bromid korišten i podatke o ocjenjivanju i korištenju zamjenskih tvari; |
(b) |
količine halona koji je ugrađen, korišten i uskladišten za kritične primjene u skladu s člankom 13. stavkom 1., mjere koje su poduzete za smanjivanje njihovih emisija i procjenu takvih emisija, te podatke o napretku u ocjenjivanju i korištenju adekvatnih zamjenskih tvari; |
(c) |
opis slučajeva nezakonite trgovine, posebno onih koji su bili otkriveni prilikom inspekcijskih pregleda provedenih u skladu s člankom 28. |
2. U skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2. Komisija utvrđuje obrazac za podnošenje podataka spomenutih u stavku 1.
3. Komisija može izmijeniti stavak 1.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 27.
Izvješća poduzeća
1. Svake godine do 31. ožujka svako poduzeće mora za prethodnu kalendarsku godinu dostaviti Komisiji podatke iz stavaka 2. do 6. za svaku kontroliranu tvar i svaku novu tvar navedenu u Prilogu II., a presliku dostaviti nadležnom tijelu predmetne države članice.
2. Svaki proizvođač treba dostaviti sljedeće podatke:
(a) |
ukupnu proizvedenu količinu svake tvari iz stavka 1.; |
(b) |
sve proizvedene količine stavljene na tržište ili korištene za vlastite potrebe proizvođača unutar Zajednice, pri čemu treba odvojeno prikazati količine proizvedene za primjenu kao sirovine, procesne agense i ostale primjene; |
(c) |
sve količine proizvedene za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu u Zajednici, za koje je izdana dozvola u skladu s člankom 10. stavkom 6.; |
(d) |
sve količine proizvedene u skladu s člankom 10. stavkom 8. za potrebe stranaka vezane uz neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu. |
(e) |
svako povećanje proizvodnje odobreno u skladu s člankom 14. stavcima 2., 3. i 4., u vezi s industrijskom racionalizacijom; |
(f) |
sve obnovljene, oporabljene ili uništene količine i tehnologije primijenjene za uništavanje, uključujući količine koje su proizvedene i uništene kao nusproizvodi iz članka 3. stavka 14.; |
(g) |
sve zalihe; |
(h) |
sve količine kupljene od drugih proizvođača ili prodane drugim proizvođačima u Zajednici. |
3. Svaki uvoznik za svaku tvar iz stavka 1. dostavlja sljedeće podatke:
(a) |
sve količine puštene u slobodan promet u Zajednici, zasebno navodeći količine koje će se primjenjivati kao sirovine i procesni agensi, za laboratorijsku i analitičku primjenu za koju je izdana dozvola u skladu s člankom 10. stavkom 6., za primjenu u karanteni i prije otpreme i za uništavanje. Uvoznici koji su uvezli kontrolirane tvari za uništavanje isto tako moraju navesti stvarno konačno odredište ili odredišta za svaku tvar, pri čemu za svako odredište zasebno navode količinu svake tvari te naziv i adresu postrojenja za uništavanje u koje je tvar isporučena; |
(b) |
sve količine uvezene pod drugim carinskim postupcima, odvojeno navodeći carinski postupak i predviđenu namjenu; |
(c) |
sve količine uporabljenih tvari iz stavka 1. uvezenih radi obnavljanja ili oporabe; |
(d) |
sve zalihe; |
(e) |
sve količine kupljene od drugih poduzeća ili prodane drugim poduzećima u Zajednici; |
(f) |
zemlju izvoznicu. |
4. Svaki izvoznik za svaku tvar iz stavka 1. dostavlja sljedeće podatke:
(a) |
sve izvezene količine tih tvari, navodeći zasebno količine izvezene u svaku odredišnu zemlju i količine izvezene kao sirovine i procesni agensi, za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu, kritičnu primjenu i za primjenu u karanteni i prije otpreme; |
(b) |
sve zalihe; |
(c) |
sve količine kupljene od drugih poduzeća ili prodane drugim poduzećima u Zajednici; |
(d) |
zemlju odredišta. |
5. Svako poduzeće koje se bavi uništavanjem kontroliranih tvari iz stavka 1. i koje nisu obuhvaćene stavkom 2. dostavlja sljedeće podatke:
(a) |
sve uništene količine takvih tvari, uključujući količine sadržane u proizvodima i opremi; |
(b) |
sve zalihe takvih tvari koje čekaju na uništavanje, uključujući količine sadržane u proizvodima i opremi; |
(c) |
tehnologije primijenjene za uništavanje. |
6. Svako poduzeće koje kontrolirane tvari koristi kao sirovine ili procesne agense dostavlja sljedeće podatke:
(a) |
sve količine takvih tvari koje se koriste kao sirovine ili procesni agensi; |
(b) |
sve zalihe takvih tvari; |
(c) |
s tim povezane procese i emisije. |
7. Svake godine prije 31. ožujka, svaki proizvođač ili izvoznik koji ima dozvolu u skladu s člankom 10. stavkom 6. mora za svaku tvar za koju je dobio odobrenje poslati izvješće Komisiji, a njegovu presliku nadležnim tijelima predmetne države članice, o vrsti primjena, količinama uporabljenima u prethodnoj godini, količinama zaliha, svim obnovljenim, oporabljenim ili uništenim količinama, te o proizvodima i opremi koji sadrže te tvari ili o njima ovise, koji su stavljeni na tržište Zajednice i/ili izvezeni.
8. Komisija poduzima odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti informacija koje su joj dostavljene.
9. Obrazac za izvješća iz stavaka 1. do 7. utvrđuje se u skladu s postupkom upravljanja iz članka 25. stavka 2.
10. Komisija može izmijeniti zahtjeve u pogledu izvješćivanja utvrđene u stavcima 1. do 7.
Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.
Članak 28.
Inspekcija
1. Države članice provode inspekcijske preglede radi provjere usklađenosti poduzeća s ovom Uredbom primjenjujući pristup temeljen na riziku, uključujući inspekciju uvoza i izvoza kontroliranih tvari kao i proizvoda i opreme koji sadrže te tvari ili o njima ovise. Nadležna tijela država članica provode istrage koje Komisija bude smatrala potrebnima u skladu s ovom Uredbom.
2. Podložno dogovoru Komisije i tijela države članice nadležnog za područje na kojem treba obaviti istragu, službenici Komisije pomažu službenicima tog tijela u obavljanju dužnosti.
3. Pri obavljanju zadataka utvrđenih ovom Uredbom, sve potrebne informacije Komisija može pribavljati od vlada i nadležnih tijela država članica, kao i od poduzeća. Kad traži podatke od nekog poduzeća, Komisija istodobno šalje presliku zahtjeva nadležnom tijelu države članice na čijem se području nalazi sjedište poduzeća.
4. Komisija poduzima odgovarajuće mjere za promicanje adekvatne razmjene informacija i suradnje između nacionalnih tijela i između nacionalnih tijela i Komisije.
Komisija poduzima odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti informacija pribavljenih u skladu s ovim člankom.
5. Država članica može na zahtjev druge države članice obavljati inspekcijski nadzor ili provoditi istrage u poduzećima za koja se sumnja da su upletena u nezakonito kretanje kontroliranih tvari i koja djeluju na području te države članice.
Članak 29.
Kazne
Države članice utvrđuju pravila o kaznama za kršenje odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovo provođenje. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće. Države članice obavješćuju Komisiju o tim mjerama najkasnije do 30. lipnja 2011. te je bez odlaganja obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se odnosi na njih.
POGLAVLJE VIII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 2037/2000 stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2010.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VIII.
Članak 31.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje od 1. siječnja 2010.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. rujna 2009.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. BUZEK
Za Vijeće
Predsjednica
C. MALMSTRÖM
(1) SL C 100, 30.4.2009., str. 135.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 25. ožujka 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 27. srpnja 2009.
(3) SL L 244, 29.9.2000., str. 1.
(4) SL L 297, 31.10.1988., str. 8.
(5) SL L 258, 26.9.2008., str. 68.
(6) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.
(7) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.
(8) SL L 307, 24.11.2003., str. 1.
(9) SL 196, 16.8.1967., str. 1.
(10) SL L 200, 30.7.1999., str. 1.
(11) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.
(12) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.
(13) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(14) SL L 118, 27.4.2001., str. 41.
(15) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(16) SL L 114, 27.4.2006., str. 9. Direktiva 2006/12/EZ stavlja se izvan snage Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage nekih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.) s učinkom od 12. prosinca 2010.
(17) SL L 377, 31.12.1991., str. 20.
(18) SL L 37, 13.2.2003., str. 24.
PRILOG I.
KONTROLIRANE TVARI
Skupina |
Tvar |
Faktor oštećenja ozonskog sloja (1) |
||
Skupina I. |
CFCl3 |
CFC-11 |
Triklorofluorometan |
1,0 |
CF2Cl2 |
CFC-12 |
Diklorodifluorometan |
1,0 |
|
C2F3Cl3 |
CFC-113 |
Triklorotrifluoroetan |
0,8 |
|
C2F4Cl2 |
CFC-114 |
Diklorotetrafluoroetan |
1,0 |
|
C2F5Cl |
CFC-115 |
Kloropentafluoroetan |
0,6 |
|
Skupina II. |
CF3Cl |
CFC-13 |
Klorotrifluorometan |
1,0 |
C2FCl5 |
CFC-111 |
Pentaklorofluoroetan |
1,0 |
|
C2F2Cl4 |
CFC-112 |
Tetraklorodifluoroetan |
1,0 |
|
C3FCl7 |
CFC-211 |
Heptaklorofluoropropan |
1,0 |
|
C3F2Cl6 |
CFC-212 |
Heksaklorodifluoropropan |
1,0 |
|
C3F3Cl5 |
CFC-213 |
Pentaklorotrifluoropropan |
1,0 |
|
C3F4Cl4 |
CFC-214 |
Tetraklorotetrafluoropropan |
1,0 |
|
C3F5Cl3 |
CFC-215 |
Trikloropentafluoropropan |
1,0 |
|
C3F6Cl2 |
CFC-216 |
Dikloroheksafluoropropan |
1,0 |
|
C3F7Cl |
CFC-217 |
Kloroheptafluoropropan |
1,0 |
|
Skupina III. |
CF2BrCl |
halon-1211 |
Bromoklorodifluorometan |
3,0 |
CF3Br |
halon-1301 |
Bromotrifluorometan |
10,0 |
|
C2F4Br2 |
halon-2402 |
Dibromotetrafluoroetan |
6,0 |
|
Skupina IV. |
CCl4 |
CTC |
Tetraklorometan (ugljik tetraklorid) |
1,1 |
Skupina V. |
C2H3Cl3 (2) |
1,1,1-TCA |
1,1,1-trikloroetan (metil kloroform) |
0,1 |
Skupina VI. |
CH3Br |
Metil bromid |
Bromometan |
0,6 |
Skupina VII. |
CHFBr2 |
HBFC-21 B2 |
Dibromofluorometan |
1,00 |
CHF2Br |
HBFC-22 B1 |
Bromodifluorometan |
0,74 |
|
CH2FBr |
HBFC-31 B1 |
Bromofluorometan |
0,73 |
|
C2HFBr4 |
HBFC-121 B4 |
Tetrabromofluoroetan |
0,8 |
|
C2HF2Br3 |
HBFC-122 B3 |
Tribromodifluoroetan |
1,8 |
|
C2HF3Br2 |
HBFC-123 B2 |
Dibromotrifluoroetan |
1,6 |
|
C2HF4Br |
HBFC-124 B1 |
Bromotetrafluoroetan |
1,2 |
|
C2H2FBr3 |
HBFC-131 B3 |
Tribromofluoroetan |
1,1 |
|
C2H2F2Br2 |
HBFC-132 B2 |
Dibromodifluoroetan |
1,5 |
|
C2H2F3Br |
HBFC-133 B1 |
Bromotrifluoroetan |
1,6 |
|
C2H3FBr2 |
HBFC-141 B2 |
Dibromofluoroetan |
1,7 |
|
C2H3F2Br |
HBFC-142 B1 |
Bromodifluoroetan |
1,1 |
|
C2H4FBr |
HBFC-151 B1 |
Bromofluoroetan |
0,1 |
|
C3HFBr6 |
HBFC-221 B6 |
Heksabromofluoropropan |
1,5 |
|
C3HF2Br5 |
HBFC-222 B5 |
Pentabromodifluoropropan |
1,9 |
|
C3HF3Br4 |
HBFC-223 B4 |
Tetrabromotrifluoropropan |
1,8 |
|
C3HF4Br3 |
HBFC-224 B3 |
Tribromotetrafluoropropan |
2,2 |
|
C3HF5Br2 |
HBFC-225 B2 |
Dibromopentafluoropropan |
2,0 |
|
C3HF6Br |
HBFC-226 B1 |
Bromoheksafluoropropan |
3,3 |
|
C3H2FBr5 |
HBFC-231 B5 |
Pentabromofluoropropan |
1,9 |
|
C3H2F2Br4 |
HBFC-232 B4 |
Tetrabromodifluoropropan |
2,1 |
|
C3H2F3Br3 |
HBFC-233 B3 |
Tribromotrifluoropropan |
5,6 |
|
C3H2F4Br2 |
HBFC-234 B2 |
Dibromotetrafluoropropan |
7,5 |
|
C3H2F5Br |
HBFC-235 B1 |
Bromopentafluoropropan |
1,4 |
|
C3H3FBr4 |
HBFC-241 B4 |
Tetrabromofluoropropan |
1,9 |
|
C3H3F2Br3 |
HBFC-242 B3 |
Tribromodifluoropropan |
3,1 |
|
C3H3F3Br2 |
HBFC-243 B2 |
Dibromotrifluoropropan |
2,5 |
|
C3H3F4Br |
HBFC-244 B1 |
Bromotetrafluoropropan |
4,4 |
|
C3H4FBr3 |
HBFC-251 B1 |
Tribromofluoropropan |
0,3 |
|
C3H4F2Br2 |
HBFC-252 B2 |
Dibromodifluoropropan |
1,0 |
|
C3H4F3Br |
HBFC-253 B1 |
Bromotrifluoropropan |
0,8 |
|
C3H5FBr2 |
HBFC-261 B2 |
Dibromofluoropropan |
0,4 |
|
C3H5F2Br |
HBFC-262 B1 |
Bromodifluoropropan |
0,8 |
|
C3H6FBr |
HBFC-271 B1 |
Bromofluoropropan |
0,7 |
|
Skupina VIII. |
CHFCl2 |
HCFC-21 (3) |
Diklorofluorometan |
0,040 |
CHF2Cl |
HCFC-22 (3) |
Klorodifluorometan |
0,055 |
|
CH2FCl |
HCFC-31 |
Klorofluorometan |
0,020 |
|
C2HFCl4 |
HCFC-121 |
Tetraklorofluoroetan |
0,040 |
|
C2HF2Cl3 |
HCFC-122 |
Triklorodifluoroetan |
0,080 |
|
C2HF3Cl2 |
HCFC-123 (3) |
Diklorotrifluoroetan |
0,020 |
|
C2HF4Cl |
HCFC-124 (3) |
Klorotetrafluoroetan |
0,022 |
|
C2H2FCl3 |
HCFC-131 |
Triklorofluoroetan |
0,050 |
|
C2H2F2Cl2 |
HCFC-132 |
Diklorodifluoroetan |
0,050 |
|
C2H2F3Cl |
HCFC-133 |
Klorotrifluoroetan |
0,060 |
|
C2H3FCl2 |
HCFC-141 |
Diklorofluoroetan |
0,070 |
|
CH3CFCl2 |
HCFC-141b (3) |
1,1-dikloro-1-fluoroetan |
0,110 |
|
C2H3F2Cl |
HCFC-142 |
Klorodifluoroetan |
0,070 |
|
CH3CF2Cl |
HCFC-142b (3) |
1-kloro-1,1-difluoroetan |
0,065 |
|
C2H4FCl |
HCFC-151 |
Klorofluoroetan |
0,005 |
|
C3HFCl6 |
HCFC-221 |
Heksaklorofluoropropan |
0,070 |
|
C3HF2Cl5 |
HCFC-222 |
Pentaklorodifluoropropan |
0,090 |
|
C3HF3Cl4 |
HCFC-223 |
Tetraklorotrifluoropropan |
0,080 |
|
C3HF4Cl3 |
HCFC-224 |
Triklorotetrafluoropropan |
0,090 |
|
C3HF5Cl2 |
HCFC-225 |
Dikloropentafluoropropan |
0,070 |
|
CF3CF2CHCl2 |
HCFC-225ca (3) |
3,3-dikloro-1,1,1,2,2-pentafluoropropan |
0,025 |
|
CF2ClCF2CHClF |
HCFC-225cb (3) |
1,3-dikloro-1,1,2,2,3-pentafluoropropan |
0,033 |
|
C3HF6Cl |
HCFC-226 |
Kloroheksafluoropropan |
0,100 |
|
C3H2FCl5 |
HCFC-231 |
Pentaklorofluoropropan |
0,090 |
|
C3H2F2Cl4 |
HCFC-232 |
Tetraklorodifluoropropan |
0,100 |
|
C3H2F3Cl3 |
HCFC-233 |
Triklorotrifluoropropan |
0,230 |
|
C3H2F4Cl2 |
HCFC-234 |
Diklorotetrafluoropropan |
0,280 |
|
C3H2F5Cl |
HCFC-235 |
Kloropentafluoropropan |
0,520 |
|
C3H3FCl4 |
HCFC-241 |
Tetraklorofluoropropan |
0,090 |
|
C3H3F2Cl3 |
HCFC-242 |
Triklorodifluoropropan |
0,130 |
|
C3H3F3Cl2 |
HCFC-243 |
Diklorotrifluoropropan |
0,120 |
|
C3H3F4Cl |
HCFC-244 |
Klorotetrafluoropropan |
0,140 |
|
C3H4FCl3 |
HCFC-251 |
Triklorofluoropropan |
0,010 |
|
C3H4F2Cl2 |
HCFC-252 |
Diklorodifluoropropan |
0,040 |
|
C3H4F3Cl |
HCFC-253 |
Klorotrifluoropropan |
0,030 |
|
C3H5FCl2 |
HCFC-261 |
Diklorofluoropropan |
0,020 |
|
C3H5F2Cl |
HCFC-262 |
Klorodifluoropropan |
0,020 |
|
C3H6FCl |
HCFC-271 |
Klorofluoropropan |
0,030 |
|
Skupina IX. |
CH2BrCl |
BCM |
Bromoklorometan |
0,12 |
(1) Vrijednosti koje se odnose na faktor oštećenja ozonskog sloja procijenjene su vrijednosti na temelju postojećeg znanja i periodički će se pregledavati i revidirati s obzirom na odluke koje donesu stranke.
(2) Ova formula ne odnosi se na 1,1,2-trikloroetan.
(3) Označava komercijalno najodrživiju tvar kako je propisana Protokolom.
PRILOG II.
NOVE TVARI
Dio A: Tvari čije je korištenje ograničeno u skladu s člankom 24. stavkom 1.
Tvar |
Faktor oštećenja ozonskog sloja |
|
CBr2F2 |
Dibromodifluorometan (halon-1202) |
1,25 |
Dio B: Tvari o kojima treba izvješćivati u skladu s člankom 27.
Tvar |
Faktor oštećenja ozonskog sloja (1) |
|
C3H7Br |
1-bromopropan (n-propil bromid) |
0,02 – 0,10 |
C2H5Br |
Bromoetan (etil bromid) |
0,1 – 0,2 |
CF3I |
Trifluorojodometan (trifluorometil jodid) |
0,01 – 0,02 |
CH3Cl |
Klorometan (metil klorid) |
0,02 |
(1) Vrijednosti koje se odnose na faktor oštećenja ozonskog sloja procijenjene su vrijednosti na temelju postojećeg znanja i periodički će se pregledavati i revidirati s obzirom na odluke koje donesu stranke.
PRILOG III.
Procesi u kojima se kontrolirane tvari primjenjuju kao procesni agensi iz članka 3. stavka 12.:
(a) |
primjena ugljik tetraklorida za odstranjivanje dušičnog triklorida u proizvodnji klora i kaustične sode; |
(b) |
primjena ugljik tetraklorida u procesu prikupljanja klora iz rezidualnog, (suhog), plina u proizvodnji klora; |
(c) |
primjena ugljik tetraklorida u proizvodnji klorirane gume; |
(d) |
primjena ugljik tetraklorida u proizvodnji polifenilentereftalamida; |
(e) |
primjena CFC-12 u fotokemijskoj sintezi perfluoropolieterpoliperoksidnih preteča Z-perfluoropolietera i difunkcionalnih derivata; |
(f) |
primjena CFC-113 u pripremi perfluoropolieternih diola visoke funkcionalnosti; |
(g) |
primjena ugljik tetraklorida u proizvodnji ciklodima; |
(h) |
primjena klorofluorougljikovodika u procesima navedenim u točkama (a) do (g) kad se koriste kao zamjena za klorofluorougljike ili ugljik tetraklorid. |
PRILOG IV.
Skupine, tarifne oznake Kombinirane nomenklature (1) i opisi tvari navedenih u Prilogu I.
Grupa |
Tarifna oznaka CN |
Opis |
Skupina I. |
2903 41 00 |
Triklorofluorometan |
2903 42 00 |
Diklorodifluorometan |
|
2903 43 00 |
Triklorotrifluoroetani |
|
2903 44 10 |
Diklorotetrafluoroetani |
|
2903 44 90 |
Kloropentafluoroetan |
|
Skupina II. |
2903 45 10 |
Klorotrifluorometan |
2903 45 15 |
Pentaklorofluoroetan |
|
2903 45 20 |
Tetraklorodifluoroetani |
|
2903 45 25 |
Heptaklorofluoropropani |
|
2903 45 30 |
Heksaklorodifluoropropani |
|
2903 45 35 |
Pentaklorotrifluoropropani |
|
2903 45 40 |
Tetraklorotetrafluoropropani |
|
2903 45 45 |
Trikloropentafluoropropani |
|
2903 45 50 |
Dikloroheksafluoropropani |
|
2903 45 55 |
Kloroheptafluoropropani |
|
Skupina III. |
2903 46 10 |
Bromoklorodifluorometan |
2903 46 20 |
Bromotrifluorometan |
|
2903 46 90 |
Dibromotetrafluoroetani |
|
Skupina IV. |
2903 14 00 |
Ugljik tetraklorid |
Skupina V. |
2903 19 10 |
1,1,1-trikloroetan (metil kloroform) |
Skupina VI. |
2903 39 11 |
Bromometan (metil bromid) |
Skupina VII. |
2903 49 30 |
Hidrobromofluorometani, -etani ili -propani |
Skupina VIII. |
2903 49 11 |
Klorodifluorometan (HCFC-22) |
2903 49 15 |
1,1-dikloro-1-fluoroetan (HCFC-141b) |
|
2903 49 19 |
Hidroklorofluorometani, -etani ili -propani (HCFC)) |
|
Skupina IX. |
ex 2903 49 80 |
Bromoklorometan |
Mješavine |
3824 71 00 |
Mješavine koje sadrže klorofluorougljike (CFC), koje sadrže ili ne sadrže klorofluorougljikovodike (HCFC), perfluorougljike (PFC) ili fluorougljikovodike (HFC) |
3824 72 00 |
Mješavine koje sadrže bromoklorodifluorometan, bromotrifluorometan ili dibromotetrafluoroetan |
|
3824 73 00 |
Mješavine koje sadrže bromofluorougljikovodike (HBFC) |
|
3824 74 00 |
Mješavine koje sadrže klorofluorougljikovodike (HCFC), koje sadrže ili ne sadrže perfluorougljike (PFC) ili fluorougljikovodike (HFC), ali ne sadrže klorofluorougljike (CFC) |
|
3824 75 00 |
Mješavine koje sadrže ugljik tetraklorid |
|
3824 76 00 |
Mješavine koje sadrže 1,1,1,-trikloroetan (metil kloroform) |
|
3824 77 00 |
Mješavine koje sadrže bromometan (metil bromid) ili bromoklorometan |
(1) „ex” ispred oznake znači da i druge tvari osim onih navedenih u stupcu „Opis” mogu potpadati pod navedeni tarifni broj.
PRILOG V.
Uvjeti za stavljanje na tržište i daljnju distribuciju kontroliranih tvari za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu koja se spominje u članku 10. stavku 3.
1. Kontrolirane tvari za neophodnu laboratorijsku i analitičku primjenu smiju sadržati samo kontrolirane tvari proizvedene sa sljedećim stupnjevima čistoće:
Tvar |
% |
CTC (stupanj reagensa) |
99,5 |
1,1,1-trikloroetan |
99,0 |
CFC 11 |
99,5 |
CFC 13 |
99,5 |
CFC 12 |
99,5 |
CFC 113 |
99,5 |
CFC 114 |
99,5 |
Druge kontrolirane tvari s vrelištem > 20 °C |
99,5 |
Druge kontrolirane tvari s vrelištem < 20 °C |
99,0 |
Proizvođači, zastupnici ili distributeri mogu kasnije te čiste kontrolirane tvari pomiješati s drugim kemikalijama koje su kontrolirane ili nisu kontrolirane u skladu s Protokolom, kako je uobičajeno za laboratorijsku i analitičku primjenu.
2. Ove tvari visoke čistoće i mješavine koje sadrže kontrolirane tvari smiju se dobavljati samo u posudama koje se ponovno mogu zatvoriti, ili u visokotlačnim cilindrima zapremnine ispod tri litre, ili u 10-mililitarskim ili manjim staklenim ampulama, jasno označene kao tvari koje oštećuju ozonski sloj, čija je uporaba ograničena na laboratorijsku i analitičku primjenu, uz napomenu da njihov višak treba, ako je moguće, prikupiti i reciklirati. Ako recikliranje nije izvedivo, takav materijal treba uništiti.
PRILOG VI.
KRITIČNA PRIMJENA HALONA
Primjena halona 1301:
— |
u zrakoplovima za zaštitu odjeljaka za posadu, kućišta motora, tovarnog prostora i praznih protupožarnih komora, te za inertiranje tankova goriva, |
— |
u vojnim kopnenim vozilima i plovilima, za zaštitu prostora u kojima boravi osoblje i odjeljaka za motore, |
— |
za inertiranje prostora u kojima boravi osoblje u kojima bi moglo doći do oslobađanja zapaljive tekućine i/ili plina, u vojnom sektoru, naftnom, plinskom i petrokemijskom sektoru, te na postojećim teretnim brodovima, |
— |
za inertiranje postojećih komunikacijskih i zapovjednih središta oružanih snaga ili drugih središta s osobljem, ključnih za nacionalnu sigurnost, |
— |
za inertiranje prostora u kojima postoji rizik od širenja radioaktivnih tvari, |
— |
u tunelu ispod La Manchea i s njim povezanim uređajima i željezničkim voznim parkom. |
Primjena halona 1211:
— |
u vojnim kopnenim vozilima i plovilima, za zaštitu prostora u kojima boravi osoblje i odjeljaka za motore, |
— |
u ručnim aparatima za gašenje požara i fiksnoj opremi za gašenje požara na motorima, za uporabu u zrakoplovima, |
— |
u zrakoplovima za zaštitu odjeljaka za posadu, kućišta motora, tovarnog prostora i praznih protupožarnih komora, |
— |
u aparatima za gašenje požara koji su neophodni za osobnu sigurnost i koje vatrogasci koriste za početna gašenja, |
— |
u vojnim i policijskim aparatima za gašenje požara koji se primjenjuju na ljude. |
Primjena halona 2402 samo u Češkoj, Estoniji, na Cipru, u Latviji, Litvi, Mađarskoj, na Malti, u Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj:
— |
u zrakoplovima za zaštitu odjeljaka za posadu, kućišta motora, tovarnog prostora i praznih protupožarnih komora, te za inertiranje tankova goriva, |
— |
u vojnim kopnenim vozilima i plovilima, za zaštitu prostora u kojima boravi osoblje i odjeljaka za motore, |
— |
za inertiranje prostora u kojima boravi osoblje u kojima bi moglo doći do oslobađanja zapaljive tekućine i/ili plina u vojnom sektoru, naftnom, plinskom i petrokemijskom sektoru, te na postojećim teretnim brodovima, |
— |
za inertiranje postojećih komunikacijskih i zapovjednih središta oružanih snaga ili drugih središta s osobljem, ključnih za nacionalnu sigurnost, |
— |
za inertiranje prostora u kojima postoji rizik od širenja radioaktivnih tvari, |
— |
u ručnim aparatima za gašenje i fiksnoj opremi za gašenje požara na motorima, za uporabu u zrakoplovima, |
— |
u aparatima za gašenje požara koji su neophodni za osobnu sigurnost i koje vatrogasci koriste za početna gašenja, |
— |
u vojnim i policijskim aparatima za gašenje požara koji se primjenjuju na ljude. |
Primjena halona 2402 samo u Bugarskoj:
— |
u zrakoplovima za zaštitu odjeljaka za posadu, kućišta motora, tovarnog prostora i praznih protupožarnih komora, te za inertiranje tankova goriva, |
— |
u vojnim kopnenim vozilima i plovilima, za zaštitu prostora u kojima boravi osoblje i odjeljaka za motore. |
PRILOG VII.
TEHNOLOGIJE UNIŠTAVANJA IZ ČLANKA 22. STAVKA 1.
Primjenjivost |
|||
Tehnologija |
Razrijeđeni izvori (3) |
||
|
Kontrolirane tvari navedene u Prilogu I. skupinama I., II., IV., V., VIII. |
Haloni navedeni u Prilogu I. skupini III. |
Pjena |
Učinkovitost uništavanja i uklanjanja (DRE) (4) |
99,99 % |
99,99 % |
95 % |
Cementne peći |
Odobreno (5) |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
Spaljivanje s ubrizgavanjem tekućine |
Odobreno |
Odobreno |
Nije primjenjivo |
Oksidacija s plinom/dimom |
Odobreno |
Odobreno |
Nije primjenjivo |
Spaljivanje krutog komunalnog otpada |
Nije primjenjivo |
Nije primjenjivo |
Odobreno |
Razbijanje u reaktoru |
Odobreno |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
Spaljivanje u rotacijskim pećima |
Odobreno |
Odobreno |
Odobreno |
Plazmeni luk s argonom |
Odobreno |
Odobreno |
Nije primjenjivo |
Induktivno spregnuta radiofrekvencijska plazma |
Odobreno |
Odobreno |
Nije primjenjivo |
Mikrovalna plazma |
Odobreno |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
Plazmeni luk s dušikom |
Odobreno |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
Katalitička dehalogenacija plinske faze |
Odobreno |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
Reaktor s pregrijanom parom |
Odobreno |
Nije odobreno |
Nije primjenjivo |
(1) Kontrolirane tvari koje u nastavku nisu navedene uništavaju se primjenom ekološki najprihvatljivije tehnologije uništavanja koja ne povlači za sobom pretjerane troškove.
(2) Koncentrirani izvori odnose se na čiste nerabljene, prikupljene ili oporabljene tvari koje oštećuju ozonski sloj.
(3) Razrijeđeni izvori odnose se na tvari koje oštećuju ozonski sloj, sadržane u matrici krute tvari, na primjer u pjeni.
(4) Kriterij učinkovitosti uništavanja i uklanjanja predstavlja sposobnost tehnologije na kojoj se temelji odobrenje. On ne odražava uvijek postignuto svakodnevno djelovanje, koje se kontrolira prema minimalnim nacionalnim standardima.
(5) Odobrile stranke.
PRILOG VIII.
KORELACIJSKA TABLICA
Uredba (EZ) br. 2037/2000 |
Ova Uredba |
Članak 1. |
Članci 1. i 2. |
Članak 2. |
Članak 3. |
Članak 3. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 4. stavak 1. |
Članak 3. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 10. stavci 2. i 4. |
Članak 3. stavak 2. točka i. |
Članak 4. |
Članak 3. stavak 2. točka ii. prvi podstavak |
— |
Članak 3. stavak 2. točka ii. drugi podstavak |
Članak 12. stavak 3. |
Članak 3. stavak 3. |
Članak 11. stavak 1. |
Članak 3. stavak 4. |
Članak 10. stavak 6. prva rečenica |
Članak 3. stavak 5. |
Članak 10. stavak 7. |
Članak 3. stavak 6. |
— |
Članak 3. stavak 7. |
Članak 10. stavak 8. |
Članak 3. stavak 8. |
Članak 14. stavak 2. |
Članak 3. stavak 9. |
Članak 14. stavak 3. |
Članak 3. stavak 10. |
Članak 14. stavak 4. |
Članak 4. stavak 1. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 4. stavak 2. točka i. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 4. stavak 2. točka ii. |
— |
Članak 4. stavak 2. točka iii. prvi podstavak |
Članak 12. stavci 1. i 2. |
Članak 4. stavak 2. točka iii. drugi podstavak |
Članak 26. stavak 1. točka (a) |
Članak 4. stavak 2. točka iii. treći podstavak |
Članak 12. stavak 2. |
Članak 4. stavak 2. točka iv. |
— |
Članak 4. stavak 3. točka i. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 4. stavak 3. točka ii. |
— |
Članak 4. stavak 3. točka iii. |
— |
Članak 4. stavak 3. točka iv. |
— |
Članak 4. stavak 4. točka i. podstavak (a) |
Članak 9. |
Članak 4. stavak 4. točka i. podstavak (b) prva alineja |
Članak 7. stavak 1. i Članak 8. stavak 1. |
Članak 4. stavak 4. točka i. podstavak (b) druga alineja |
Članak 10. stavak 1. i članak 12. stavak 3. |
Članak 4. stavak 4. točka ii. |
— |
Članak 4. stavak 4. točka iii. |
— |
Članak 4. stavak 4. točka iv. prva rečenica |
Članak 13. stavak 1. |
Članak 4. stavak 4. točka iv. druga rečenica |
Članak 27. stavak 1. |
Članak 4. stavak 4. točka v. |
Članak 6. stavak 2. |
Članak 4. stavak 5. |
Članak 14. stavak 1. |
Članak 4. stavak 6. |
Članak 6. |
Članak 4. stavak 6. |
— |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 5. stavak 1. |
Članak 5. stavak 2. točka (a) |
Članak 11. stavak 2. |
Članak 5. stavak 2. točka (b) |
Članak 7. stavak 1. |
Članak 5. stavak 2. točka (c) |
Članak 8. stavak 1. |
Članak 5. stavak 3. |
— |
Članak 5. stavak 4. prva rečenica |
Članak 11. stavak 8. |
Članak 5. stavak 4. druga rečenica |
— |
Članak 5. stavak 5. |
— |
Članak 5. stavak 6. |
— |
Članak 5. stavak 7. |
Članak 11. stavak 8. |
Članak 6. stavak 1. prva rečenica |
Članak 15. stavak 3. |
Članak 6. stavak 1. druga rečenica |
— |
Članak 6. stavak 2. |
— |
Članak 6. stavak 3. |
Članak 18. stavak 3. |
Članak 6. stavak 4. |
Članak 18. stavak 5. |
Članak 6. stavak 5. |
Članak 18. stavak 9. |
Članak 7. |
Članak 16. stavak 1. |
Članak 8. |
Članak 20. stavak 1. |
Članak 9. stavak 1. |
Članak 20. stavak 1. |
Članak 9. stavak 2. |
Članak 21. |
Članak 10. |
Članak 20. stavak 2. |
Članak 11. stavak 1. |
Članak 17. stavci 1. i 2. |
Članak 11. stavak 2. |
Članak 20. stavak 1. |
Članak 11. stavak 3. |
Članak 20. stavak 1. |
Članak 11. stavak 4. |
— |
Članak 12. stavak 1. |
Članak 17. stavak 4. |
Članak 12. stavak 2. |
Članak 18. stavak 4. |
Članak 12. stavak 3. |
Članak 18. stavak 5. |
Članak 12. stavak 4. |
Članak 18. stavci 3. i 4. |
Članak 13. |
Članak 20. stavak 3. |
Članak 14. |
Članak 20. stavak 4. |
Članak 15. |
— |
Članak 16. stavak 1. |
Članak 22. stavak 1. |
Članak 16. stavak 2. |
— |
Članak 16. stavak 3. |
Članak 22. stavak 3. |
Članak 16. stavak 4. |
— |
Članak 16. stavak 5. |
Članak 22. stavak 5. |
Članak 16. stavak 6. |
— |
Članak 16. stavak 7. |
— |
Članak 17. |
Članak 23. |
Članak 18. |
Članak 25. |
Članak 19. |
Članak 25. |
Članak 20. stavak 1. |
Članak 28. stavak 3. |
Članak 20. stavak 2. |
Članak 28. stavak 3. |
Članak 20. stavak 3. |
Članak 28. stavak 1. |
Članak 20. stavak 4. |
Članak 28. stavak 2. |
Članak 20. stavak 5. |
Članak 28. stavak 4. |
Članak 21. |
Članak 29. |
Članak 22. |
Članak 24. |
Članak 23. |
Članak 30. |
Članak 24. |
Članak 31. |
Prilog I. |
Prilog I. |
Prilog III. |
— |
Prilog IV. |
Prilog IV. |
Prilog V. |
— |
Prilog VI. |
Prilog III. |
Prilog VII. |
Prilog VI. |